You are on page 1of 3

AUTARIJATI Ilirski narod Autarijati spada u grupu najbitnijih predrimskih domorodačkih zajednica koji su naseljavali teritorij današnje Bosne

i Hercegovine. Značaj Autarijata se još više povečava ako se ima u vidu da arheološka i povijesna građa koja donosi podatke o glasinačkoj kulturi starijeg željeznog doba i Autarijatima, koji su bili njeni nosioci, spada među najvažnije elemente izučavanja starijeg željeznog doba i protohistorije na tlu BiH. Autarijati su poznati po obimnoj materijalnoj kulturi, a glasinačka kultura je zajedno sa butmirskom na velika vrata uvela BiH u evropsku prahistorijsku nauku. Prostor kojim su se kretali Autarijati obuhvata veći dio zapadnog i centralnog Balkana. Oni su u kasno brončano doba (1600-1100) bili nosioci glasinačke kulture. Glasinačka visoravan nalazila se nekih 40-ak kilometara istočno od Sarajeva. To je jedno oveće polje, kroz koje teče rijeka Rešetnica, a okolo se nalazi nekoliko manjih polja i dolina, ispresijecanih i opkoljenih brdima i brežuljcima. Prostor na kojem se razvijala glasinačka kultura prostirao se od toka rijeke Drine (od sastava Pive i Tare) na istok i zapad obuhvatajući planine, riječne kotline i visoravni u sjevernoj Crnoj Gori, jugoistočnoj Bosni i u jugozapadnoj Srbiji. Autarijatsko-glasinačko područje pruža se od planine Romanije, duž platoa Glasinac i okolice Rogatice, do Drine. Istočno od Drine ono se pruža preko planina Tare i Zlatibora do Zapadne Morave, a od Štrbaca taj pojas ide uzvodno preko Drine duž Lima i Uvca, a od Ščepan polja dalje prema vrelima Pive i Tare. Matično područje glasinačke kulture je jugoistočna Bosna i dijelovi Sandžaka, zatim lokaliteti u jugozapadnoj Srbiji i u sjevernoj Crnoj Gori. Autarijati su se tokom svoje ekspanzije širili duboko u donje i srednje Pomoravlje, do isturenih dijelova Kosova, na jugoistoku do Skadarskog jezera, a na jugozapadu do planinskog lanca Lelija-Zelengora-Maglić. Osnovna karakteristika prostora koji su naseljavali Autarijati je njegov brdko-planinski karakter, koji je istočni ogranak Dinarida, na kojem se ujedno nalaze najviše dinarske planine. Podaci koje nam donosi pisana građa o Autarijatima su oskudni i fragmentarni i stoga mi moramo puno više pažnje posvetiti ostacima materijalne kulture Autarijatske narodnosne zajednice. Njihova materijalna kultura pripadala je starijem željeznom dobu i trajala je do kraja IV st.pr.n.e. Starije teze o nosiocima glasinačke kulture išle su u prilog Dezitijatima, ali su sve neosnovane jer nisu pronađeni materijalni ostaci slični srednjobosanskoj kulturi. Odbačena je ¨dezitijatska teza ¨, a prihvaćena ¨autarijatska teza¨.

1

pohodima. 2 . a ovaj Tribala i Skordiska. na jugozapadu do planinskog lanca Treskavica-Bjelačnica-Lelija-Zelengora. za razliku od pisanih podataka koji su proizašli iz neautohtone sredine. sadržajno oskudni i uglavnom govore o ratu. rodonačelnika Ilira. Kada je u pitanju pisana građa riječ je uglavnom o djelima antičkih pisaca koja su se uglavnom odnosila na povijest i opise grčkog. Oni su imali razvijene trgovačke odnose sa mediteranskim svijetom što vidimo po ostacima grčkih i italskih predmeta. te su proizvod stranih pisaca koji su i etnički i kulturno i vremenski bili znatno udaljeni od Autarijata. Najveći dio pisanih podataka o Autarijatima sa kojima raspolažemo potiče od autora koji nisu bili suvremenici događaja koje opisuju i pripadali su razdobljima kada Autarijati kao narodnosna zajednica više nisu ni postojali. helenističkog i rimskog svijeta. najstariji nalazi nakita i oružja izrađenog od željezapronađeni su u tumulima. Granice na kojima su živjeli Autarijati su: na istoku jugozapadna Srbija i Sandžak što bi ujedno bila i ilirska granica Balkana sa onim neilirskim elementima. Podaci o Autarijatima u djelima grčkih i rimskih pisaca su malobrojni. Nedostaci pisane građe mogu se nadomjestiti obiljem ostataka materijalne kulture Autarijata. Što se tiče nepokretnog materijala dominiraju gradine kao jedini vid naselja i grobovi pod tumulima kao jedini vid sahranjivanja. nekim neobičnim i fantastičnim događajima ili za Grke i Rimljane specifičnim i interesantnim vidovima života. Od pokretnog materijala. Teritorijalni okvir Autarijata nije bio isti u dugom razdoblju postojanja. Prednost materijanih ostataka je u tome što su oni u direktnoj vezi sa narodom koji je živio na određenom prostoru. na zapadu je to krajnji istok sarajevskog područja. Upotreba željeza pokazuje kulturni. Najčešće se ime Autarijata tumači kao „stanovnici oko rijeke Tare“. a iz onomastike samo sa njihovim narodnim imenom. Porijeklo Autarijata veže se za mit po kojem je sin Ilira.e. bio Autarij koji je imao sina Panonija.O jeziku Autarijata ne znamo gotovo ništa. i privredni napredak zajednica jugoistočne Bosne u odnosu na druge narode. Autarijati se direktno i sigurno spominju u 25 podataka kod 15 grčkih i rimskih autora. Iz topografije raspolažemo samo sa po jednim hidronimom i toponimom. Jezički materijal koji je vezan za Autarijate svodi se na samo tri oblika.pr. a datiraju se u X i IX st.n.Maglić. U prvom slučaju to je ime jedne rijeke i planine koje imaju isti obli – Tara. To je dokaz da su za stare Grke Autarijati jedan od starijih ilirskih naroda koji se rano identificirao kao ilirski narod. Oni kao ni ostali ilirski narodi nisu imali svoju autohtonu književnost niti su uopće poznavali umijeće pismenosti na maternjem jeziku i iza sebe nisu ostavili pisana svjedočanstva. politički. a na sjeveru negdje u srednjem Podrinju.

3 . bio je jako izražen i bio je primaran u religioznoj svijesti nosilaca glasinačke kulture. Privreda im se zasnivala na stočarstvu. južni na planinskom području i prema istočnoj Hercegovini. u prvom redu protiv susjednih i srodnih Ardijejaca koji su im bili konkurencija na pašnjacima Bjelašničkog masiva. iako nisu poznavali urbani način života. a većina ih je završila kao najamnici dijadoha. Religiozni život je igrao bitnu ulogu kako u životu pojedinca tako i u javnom životu. bratstva. a tu su u prvom redu grobovi. Njihova ekspanzija išla je u tri pravca: istočni prema Ibru i Pomoravlju.n. Kod njih je bila zastupljena i metalurgija. Autarijati završavaju svoju teritorijalnu ekspanziju i svoj dalji razvitak.Autarijatske zajednice ne vode ratove između sebe nego protiv vanjskih neprijatelja. Prilozi u grobovima su raznovrsni: nakit. iz kojih se upravljalo te bavilo metalurgijom i zanatstvom. O duhovnoj kulturi Autarijata saznajemo isključivo na osnovu materijalnih ostataka. poznavali su trajniji tip naselja. rudarstvo. oružje.pr. zanatstvo.e. plemena i kompletnog naroda i mjesta u kojima se trgovalo. Također. Građene su na nepristupačnim mjestima kao fortifikacijski objekti. Pretpostavlja se da je autarijatsko vrhovno božanstvo bilo povezano sa kultom sunca. Do sredine V st. Odnos prema pokojnicima predstavljen u vidu ¨kulta predaka¨. Jedan od glavnih razloga bio je uspostavljanje kontrole nad komunikacijama. a prethodno političko jedinstvo stvorilo je uvjete za ekspanziju. Osnovni oblici sahranjivanja bile su grobne humke-tumuli. Autarijati su nakon dodira sa keltima pokrenuli masovnu seobu oko 311/310 god. početak kraja. Pažnja koja se prilikom sahranjivanja poklanjala istaknutim pojedincima ukazuje i na postojanje ¨kulta herosa¨ odnosno postupnog pretvaranja istaknutih predaka u mitske heroje. Gradine su bile jedini tip naselja na cjelokupnom autarijatskom prostoru. U prvo vrijeme nastaje stabilizacija dostignutih tekovina.e. zatim stagnacija i na kraju ove faze.n.pr. skoro svi su grupisani u više nekropola. te su se ubrzo počeli obračunavati sa neilirskim narodima. Autarijati su stvorili jaku vojnu snagu što opet vidimo po broju ratničkih grobova. Gradine su bile sjedišta određenog roda. a zatim na zemljoradnji. dosta je bila zastupljena i trgovina sa susjednim područjima. Trenutak koji možemo uzeti kao početak kraja Autarijata je dolazak na makedonski prijesto Aleksandra Makedonskog polovinom IV st. jugoistočni pravac do Skadarskog jezera i doline Morače i Zete. Pravci selidbe bili su različiti. Razvoj Autarijatskih zajednica rezultirao je porastom stanovništva. Najviše ostataka materijalne kulture pronađeno je u grobovima. polubožanstva. keramička i tkalačka djelatnost. Autarijati nisu kovali svoj novac nego su koristili grčki i italski. konjska oprema i keramika.