You are on page 1of 3

AUTARIJATI Ilirski narod Autarijati spada u grupu najbitnijih predrimskih domorodačkih zajednica koji su naseljavali teritorij današnje Bosne

i Hercegovine. Značaj Autarijata se još više povečava ako se ima u vidu da arheološka i povijesna građa koja donosi podatke o glasinačkoj kulturi starijeg željeznog doba i Autarijatima, koji su bili njeni nosioci, spada među najvažnije elemente izučavanja starijeg željeznog doba i protohistorije na tlu BiH. Autarijati su poznati po obimnoj materijalnoj kulturi, a glasinačka kultura je zajedno sa butmirskom na velika vrata uvela BiH u evropsku prahistorijsku nauku. Prostor kojim su se kretali Autarijati obuhvata veći dio zapadnog i centralnog Balkana. Oni su u kasno brončano doba (1600-1100) bili nosioci glasinačke kulture. Glasinačka visoravan nalazila se nekih 40-ak kilometara istočno od Sarajeva. To je jedno oveće polje, kroz koje teče rijeka Rešetnica, a okolo se nalazi nekoliko manjih polja i dolina, ispresijecanih i opkoljenih brdima i brežuljcima. Prostor na kojem se razvijala glasinačka kultura prostirao se od toka rijeke Drine (od sastava Pive i Tare) na istok i zapad obuhvatajući planine, riječne kotline i visoravni u sjevernoj Crnoj Gori, jugoistočnoj Bosni i u jugozapadnoj Srbiji. Autarijatsko-glasinačko područje pruža se od planine Romanije, duž platoa Glasinac i okolice Rogatice, do Drine. Istočno od Drine ono se pruža preko planina Tare i Zlatibora do Zapadne Morave, a od Štrbaca taj pojas ide uzvodno preko Drine duž Lima i Uvca, a od Ščepan polja dalje prema vrelima Pive i Tare. Matično područje glasinačke kulture je jugoistočna Bosna i dijelovi Sandžaka, zatim lokaliteti u jugozapadnoj Srbiji i u sjevernoj Crnoj Gori. Autarijati su se tokom svoje ekspanzije širili duboko u donje i srednje Pomoravlje, do isturenih dijelova Kosova, na jugoistoku do Skadarskog jezera, a na jugozapadu do planinskog lanca Lelija-Zelengora-Maglić. Osnovna karakteristika prostora koji su naseljavali Autarijati je njegov brdko-planinski karakter, koji je istočni ogranak Dinarida, na kojem se ujedno nalaze najviše dinarske planine. Podaci koje nam donosi pisana građa o Autarijatima su oskudni i fragmentarni i stoga mi moramo puno više pažnje posvetiti ostacima materijalne kulture Autarijatske narodnosne zajednice. Njihova materijalna kultura pripadala je starijem željeznom dobu i trajala je do kraja IV st.pr.n.e. Starije teze o nosiocima glasinačke kulture išle su u prilog Dezitijatima, ali su sve neosnovane jer nisu pronađeni materijalni ostaci slični srednjobosanskoj kulturi. Odbačena je ¨dezitijatska teza ¨, a prihvaćena ¨autarijatska teza¨.

1

Iz topografije raspolažemo samo sa po jednim hidronimom i toponimom. Kada je u pitanju pisana građa riječ je uglavnom o djelima antičkih pisaca koja su se uglavnom odnosila na povijest i opise grčkog. U prvom slučaju to je ime jedne rijeke i planine koje imaju isti obli – Tara. Granice na kojima su živjeli Autarijati su: na istoku jugozapadna Srbija i Sandžak što bi ujedno bila i ilirska granica Balkana sa onim neilirskim elementima. helenističkog i rimskog svijeta. Najčešće se ime Autarijata tumači kao „stanovnici oko rijeke Tare“.pr. Podaci o Autarijatima u djelima grčkih i rimskih pisaca su malobrojni. na jugozapadu do planinskog lanca Treskavica-Bjelačnica-Lelija-Zelengora.e. Najveći dio pisanih podataka o Autarijatima sa kojima raspolažemo potiče od autora koji nisu bili suvremenici događaja koje opisuju i pripadali su razdobljima kada Autarijati kao narodnosna zajednica više nisu ni postojali. bio Autarij koji je imao sina Panonija. a ovaj Tribala i Skordiska. Prednost materijanih ostataka je u tome što su oni u direktnoj vezi sa narodom koji je živio na određenom prostoru. sadržajno oskudni i uglavnom govore o ratu. Autarijati se direktno i sigurno spominju u 25 podataka kod 15 grčkih i rimskih autora. Što se tiče nepokretnog materijala dominiraju gradine kao jedini vid naselja i grobovi pod tumulima kao jedini vid sahranjivanja. Nedostaci pisane građe mogu se nadomjestiti obiljem ostataka materijalne kulture Autarijata. 2 .n. i privredni napredak zajednica jugoistočne Bosne u odnosu na druge narode. nekim neobičnim i fantastičnim događajima ili za Grke i Rimljane specifičnim i interesantnim vidovima života. rodonačelnika Ilira. Od pokretnog materijala. pohodima. na zapadu je to krajnji istok sarajevskog područja. a iz onomastike samo sa njihovim narodnim imenom.O jeziku Autarijata ne znamo gotovo ništa. Oni kao ni ostali ilirski narodi nisu imali svoju autohtonu književnost niti su uopće poznavali umijeće pismenosti na maternjem jeziku i iza sebe nisu ostavili pisana svjedočanstva. za razliku od pisanih podataka koji su proizašli iz neautohtone sredine. a na sjeveru negdje u srednjem Podrinju. Teritorijalni okvir Autarijata nije bio isti u dugom razdoblju postojanja. Porijeklo Autarijata veže se za mit po kojem je sin Ilira. To je dokaz da su za stare Grke Autarijati jedan od starijih ilirskih naroda koji se rano identificirao kao ilirski narod. najstariji nalazi nakita i oružja izrađenog od željezapronađeni su u tumulima. te su proizvod stranih pisaca koji su i etnički i kulturno i vremenski bili znatno udaljeni od Autarijata. politički. Upotreba željeza pokazuje kulturni. Oni su imali razvijene trgovačke odnose sa mediteranskim svijetom što vidimo po ostacima grčkih i italskih predmeta. Jezički materijal koji je vezan za Autarijate svodi se na samo tri oblika. a datiraju se u X i IX st.Maglić.

Autarijati nisu kovali svoj novac nego su koristili grčki i italski.n. oružje. Prilozi u grobovima su raznovrsni: nakit. O duhovnoj kulturi Autarijata saznajemo isključivo na osnovu materijalnih ostataka. Najviše ostataka materijalne kulture pronađeno je u grobovima. dosta je bila zastupljena i trgovina sa susjednim područjima. poznavali su trajniji tip naselja. U prvo vrijeme nastaje stabilizacija dostignutih tekovina.n. a zatim na zemljoradnji. polubožanstva.pr. Razvoj Autarijatskih zajednica rezultirao je porastom stanovništva. iako nisu poznavali urbani način života. Privreda im se zasnivala na stočarstvu. u prvom redu protiv susjednih i srodnih Ardijejaca koji su im bili konkurencija na pašnjacima Bjelašničkog masiva. 3 . Također. Osnovni oblici sahranjivanja bile su grobne humke-tumuli. zatim stagnacija i na kraju ove faze. skoro svi su grupisani u više nekropola.Autarijatske zajednice ne vode ratove između sebe nego protiv vanjskih neprijatelja. plemena i kompletnog naroda i mjesta u kojima se trgovalo. Do sredine V st. Njihova ekspanzija išla je u tri pravca: istočni prema Ibru i Pomoravlju. južni na planinskom području i prema istočnoj Hercegovini. bio je jako izražen i bio je primaran u religioznoj svijesti nosilaca glasinačke kulture. rudarstvo.e. Odnos prema pokojnicima predstavljen u vidu ¨kulta predaka¨. te su se ubrzo počeli obračunavati sa neilirskim narodima. Pažnja koja se prilikom sahranjivanja poklanjala istaknutim pojedincima ukazuje i na postojanje ¨kulta herosa¨ odnosno postupnog pretvaranja istaknutih predaka u mitske heroje.pr. Autarijati su nakon dodira sa keltima pokrenuli masovnu seobu oko 311/310 god.e. Građene su na nepristupačnim mjestima kao fortifikacijski objekti. Pretpostavlja se da je autarijatsko vrhovno božanstvo bilo povezano sa kultom sunca. jugoistočni pravac do Skadarskog jezera i doline Morače i Zete. iz kojih se upravljalo te bavilo metalurgijom i zanatstvom. Autarijati završavaju svoju teritorijalnu ekspanziju i svoj dalji razvitak. konjska oprema i keramika. Gradine su bile jedini tip naselja na cjelokupnom autarijatskom prostoru. Gradine su bile sjedišta određenog roda. Autarijati su stvorili jaku vojnu snagu što opet vidimo po broju ratničkih grobova. a tu su u prvom redu grobovi. zanatstvo. Kod njih je bila zastupljena i metalurgija. a prethodno političko jedinstvo stvorilo je uvjete za ekspanziju. početak kraja. bratstva. Pravci selidbe bili su različiti. Trenutak koji možemo uzeti kao početak kraja Autarijata je dolazak na makedonski prijesto Aleksandra Makedonskog polovinom IV st. Religiozni život je igrao bitnu ulogu kako u životu pojedinca tako i u javnom životu. Jedan od glavnih razloga bio je uspostavljanje kontrole nad komunikacijama. keramička i tkalačka djelatnost. a većina ih je završila kao najamnici dijadoha.