GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Sveuilini studij Ak. god. 2007./2008.

Kolegij : CESTE

Programski zadatak
Izrada idejnog projekta ceste od toke A do toke B

U Rijeci, lipanj 2008.

predano : 2.6.2008.

Student: Jug Drobac

Matini broj studenta: 0114015817

SADRAJ ELABORATA :

broj strane

broj lista

OPI DIO 1. NASLOVNA STRANA 2. PROGRAMSKI ZADATAK TEKSTUALNI DIO 3. TEHNIKI OPIS 4. NUMERIKI PODACI GRAFIKI DIO 5. SITUACIJA TRASE 6. UZDUNI PRESJEK TRASE 7. NORMALNI PRESJEK TRASE 8. POPRENI PRESJECI TRASE 9. DETALJ BANKINE I BERME 1:1000 1:1000/100 1:50 1:100 1:20 3-8 9-21 1 2 3 4-6 7 1 2

sastavio: Jug Drobac

1. TEHNIKI OPIS
Zadatkom zadane dvije toke A i B potrebno je povezati odgovarajuom trasom ceste koja se sastoji od jedne ''S'' krivine. Odabrana trasa rezultat je prilagodbe osi nultome poligonu. Nulti poligon nema karakteristini priblini oblik ''S'' krivine te je postavljanje trase ceste rezultiralo tome da se izjednae gornja i donja povrina koju krivina zatvara sa nultim poligonom. Vertikalni tok trase ceste unaprijed je uvjetovan ''S'' krivinom i sastoji se od 3 uspona povezanih krunim lukovima velikih radijusa. Vitoperenje kolnika izvedeno je prema pravilniku, kao i irina kolnike konstrukcije, nagibi nasipa i usjeka, bankina i berma.

UVOD Programskim zadatkom zadana je izrada tehnikog rjeenja trase ceste od toke A do toke B na podlozi mjerila 1:1000. Dionica ceste od toke A do toke B je sredinja dionica planirane ceste. Koridor ceste nalazi se na padini prosjenog nagiba oko 7. Na priloenoj topografskoj karti nisu uoeni postojei izgraeni objekti i komunalne instalacije (suhozidi). Prognozirano prometno optereenje na kraju planskog perioda zadano je brojem vozila prema kategorijama osovinskog optereenja. Takoer je zadana i vrsta tla na trasi ceste. Radi se o tronom vapnencu s malo gline i planirana nosivost u nivou posteljice izraena preko CBR=8%. Od toke A do toke B potrebno je projektirati ''S'' krivinu. Prema zadanim podacima izraeno je tehniko rjeenje u skladu s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljiti sa stajalita sigurnosti prometa. OPIS ZADATKA Prometno optereenje Prosjeni godinji dnevni promet (PGDP) za odreeno plansko razdoblje iznosi 6343 motornih vozila, ime usvajamo kategoriju ceste za promet motornih vozila. Prema stavci 1.1.3. Pravilnika usvojen je 3.razred ceste, 3000-7000 motornih vozila dnevno. Kategorija predjela Konfiguracija terena odreena je sa vie metoda i kriterija, od kojih je izabran najstroi kriterij. 1. KRITERIJ visinaka razlika OPIS POSTUPKA HA=31,8m.n.m. HB=15,4m.n.m. h=16.4m d=375,92m h h 16.4 H = D = 1000 = 1000 = 43.626 m d d 375.92 Po 1. kriteriju usvojeno : teren je breuljkast

2. KRITERIJ nagib padina OPIS POSTUPKA I PRORAUN 1. Profil: horizontalna duljina d=43,2625m visinska razlika h=6m 2. Profil horizontalna duljina d=55,7129m visinska razlika h=7m 3. Profil horizontalna duljina d=51,1152m visinska razlika h=4m 4. Profil horizontalna duljina d=55,7129m visinska razlika h=5m 5. Profil horizontalna duljina d=48,1899m visinska razlika h=4m d d 1 d 1 43,3 55.7 51.1 55.7 48.2 h = ( 1 + 2 + ... + n ) = ( + + + + ) = 10.23 n h1 h2 hn 5 6 7 4 5 4 Nagib padina: 1:10,23 Po 2. kriteriju usvojeno : teren je ravniarski 3. KRITERIJ naboranost terena Iskustveni kriterij naboranost je slabije izraena Po 3. kriteriju usvojeno : teren je breuljkast ZAKLJUAK: 1. KRITERIJ breuljkast 2. KRITERIJ ravniarski 3. KRITERIJ breuljkast USVOJENO : TEREN JE _breuljkast_ Prema Pravilniku......(toka 1.3.) i vrsti terena usvojen je stupanja ogranienja: _neznatno ogranienje (NO)_

PROMETNO OPTEREENJE
Prema predvienom prometnom optereenje na kraju planskog perioda PGDP iznosi:_6343_. Prema veliini motornog prometa i Pravilniku ......(tab 1.1.) cesta je _3._ razreda.

TEHNIKI ELEMENTI CESTE

Temeljem kategorije ceste i stupnja ogranienja (Pravilnik......tab 1.3.1.) usvojeno je Raunska brzina Vr = _70_ km/h Maksimalni uzduni nagib nmax =_7_ %

Prema Pravilniku o osnovnim uvjetima i elementima javnih cesta usvojeni su slijedei minimalni tehniki elementi ceste : Tlocrtni i visinski projektni elementi: Najmanji polumjer horizontalnih zavoja Najmanja duina krunog luka Najmanja duina prijelaznice Duljina najmanje zaustavne preglednosti Duljina najmanje pretjecajne preglednosti Najmanji uzduni nagib na duljim potezima Navjei uzduni nagib Najmanji popreni nagib Najvei popreni nagib Elementi poprenog profila irina prometnog traka irina rubnog traka irina bankine Rmin = 175 LR = 20 LAmin = 50 LPz = 90 LPp = 430 imin = 0.5 imax = 7 qmin =2.5 qmax = 7 pt = 600 rt = 30 b = 100 m m m m m % % % % cm cm cm _2.1._ _3.2._ _3.3._ _2.5._ _2.6._ _4.2._ _4.1._ _2.3._ _2.3._ _5.2._ _5.2._ _5.2._

Elementi porenog presjeka Prema Pravilniku je za 3 kategoriju ceste i usvojeni Vr=70km/h odabran tipizirani popreni presjek oznake ''3-e'' s slijedeim elementima: irina vozne trake = 3,0 m irine rubne trake = 0,3 m irine bankine / berme = 1,0 m Ukupna irina kolnika = 6,6 m Ukupna irina planuma ceste = 8,6 m Proirenje kolnika u krivinama malog radijusa 2 x 42 / R OPIS RJEENJA Odreivanje nulte linije Zrana udaljenost toaka A-B iznosi 375.92m, podjeljena sa 16 visina duljine estarskog koraka od 24,068 m. Za proraun estarskog koraka usvojeno je uveanje postojee zrane udaljenosti kod brdovitog terena za 5%. Kod konstruiranja estarskog koraka na poetku bilo ga je potrebno uveati za peterostruku veu vrijednost od dobivene, a na kraju osi nultog poligona za etverostruko veu vrijednost. Navedeno poveanje bilo je nuno izvriti da bi se estarski korak pravilno nanio na topografsku situaciju. Nulta linija asocira na ''S'' krivinu. Programskim zadatkom zadana je jedna ''S'' krivina, koju je trebalo to bolje prilagoditi nultom poligonu. Prikaz postupka dobivanja vrijednosti estarskog koraka: Usvojeno uveanje horizontalne udaljenosti za 5% kod brdovitog terena. d=dAB+0.05dAB =1.05dAB=1.05375,92=394,716 s= 100 h 100 16,4 = = 4,155 < smax d 394,716

k=

d e 394,716 1 = = 24,068 h 16,4 H A H SA 31,8 31 = = 19,254 s 0,04155 H SB H B 16 15,4 = = 14,44 s 0,04155

KA =

KB =

Horizontalni elementi trase Pravilnikom odreeni minimalni R za raunsku brzinu v = 70km/h iznosi 175m, to je i odabrano kao prihvatljivo rjeenje za lijevu i desnu simetrinu krivinu. Duljina krunih lukova simetrine lijeve krivine je 50,52m, a desne simetrine krvine je 90,69m radi najvjernijeg pribliavanja nultome poligonu. Odabrane duljine prijelaznih krivina iznose 50m to je ujedno i minimum za dobivenu kategoriju prometnice.
*proraun elemata trase prikazan je u prilogu ''Numeriki podaci''.

Vertikalni elementi trase Unaprijed zadana vertikalna ''S'' krivina postavljena je u konstantnom padu sa nagibima od -3,3% na duljini l=106,30m, 5,04% na duljini l=170,61m, te 3,82% na duljini l=112,18m. Svi nagibi se nalaze u podruju maksimalnih i minimalnih nagiba od 7%, odnosno 0,5%. Radijusi za odabrane krivine propisani su pravilnikom i za konveksnu krivinu Rmin=1900m, usvojeno je R=2000m, te za konkavnu krivinu Rmin=1300m, usvojeno je R=1500m. Izbor ovako velikog radijusa konkavne krivine omoguilo je prihvatljiviji estetski izgled trase. Programskim zadatkom predviene su minmalno dvije vertikalne krivine, iako je, s obzirom na konfiguraciju terena, bilo mogue izbjei vertikalna zaobljenja na trasi. Tjemena vertikalnih krivina radi preglednosti trase podudaraju se sa tjemenima horizontalnih krivina. Takoer, odabrana vertikalna trasa rezultirala je podjednakom povrinom iskopa i nasipa. Elementi vitoperenja kolnika Vitoperenje kolnika izvedeno je na temelju pravilnika za v=70km/h i R=175m oitano kao s maksimalnim nagibom od 7%. Trasa poinje s pravcem nagiba 2,5% nagnutim prema unutarnjoj lijevoj strani prve krivine i zavrava kratkim pravcem nagiba takodjer 2,5% nagnutim prema desnoj strani kolnika. Unutar simetrinih krivina nagib prometnice iznosi 7%, a njegova orijentacija ovisi o smjeru krvine (lijevom i desnom). Prijelaz vitoperenja odvija se na prijelaznicama na ijem sjecitu nagib iznosi 0%. Totalno vitoperenje na mjestu oko prijelaznica je izbjegnuto zbog nepotrebnosi, ali i zbog samog estetskog izgleda prometnice. Sve navedene vrijednosti uvjetovane su pravilnikom. Normalni presjek ceste Oitana irina kolnike trake za 3. kategoriju ceste i v= 70km/h iznosi 3,00m + 30 cm rubne trake. Usvojena irina bankine i berme iznosi pravilnikom zadanih 1m, radi utede materijala i trokova iskopa. Rigoli se nalaze na strani usjeka kolnike konstrukcije radi uinkovitije odvodnje vode. Na nasipu voda otjee slobodnim padom uz nagib kolnike kontrukcije, preko nasipa do odvodnih kanala i uz noicu nasipa. Proirenje u krivinama izvedeno je prema pravilniku, za teka teretna vozila i R=175m i iznosi 2=0.96m. Za nasipe je odabran nagib od 1:1,5, dok je za usjeke uvjetovano 2:1 za silite sa puno gline. Max usjek i nasip ne prelaze visinu od 3,6 m. Pokrov nasipa izveden je zelenim slojem.

Povrinska odvodnja Odvodnja oborinskih voda odvija se rigolima u usjecima, zatitnim jarcima, plitkom uzdunom drenaom (za prihvat podzemne vode koja dolazi sa strane), te preljevanjem preko bankine kod nasipa. Odvodnja ispod kolnike konstrukcije odvija se nagnutom posteljicom kojom se odvodi voda koja prodire kroz bankinu ili kolniku konstrukciju. Voda sa povrine habajueg asfaltnog sloja odvodi se poprenim nagibom prometnice do rigola koji vodu dovodi do propusta kroz koje ona sigurno otjee sa mjesta prometnice. Zakljuak Eventualne korekcije ne bi bile potrebne jer se vodilo rauna da sve bude ekonomski, estetski i konstruktivno prihvatljivo.

2. NUMERIKI PODACI

PRORAUN ELEMENATA KRUNE KRIVINE S PRIJELAZNICAMA OBLIKA KLOTOIDE

ULAZNI PODACI: Vr = 70 R = 175 = 32,91 L = 50 km/h m m raunska brzina radijus krivine skretni kut tjemena krivine duljina prijelazne krivine

-simetrina krivina (1)

KONTROLA ULAZNIH PODATAKA A = 93,541 m parametar klotoide t = 8,185 = 16,54 kontrola I > 2*t kontrola II LRmin = 38,89 min = 12,73 > min min = 29,1 skretni kut klotoide sredinji kut krunog luka

A = R*L T = L /(2 * R )

= 2 *T

-skretni kut tjemena krivine vei od skretnih kuteva obje prijelaznice odnosno >0 -duljina krunog luka vea od minimalne LRmin = 2 * Vr * 1000 / 3600 m min.duljina krunog luka (2 sec)-PRAVILNIK min = LRmin*180 / (R*) minimalni skretni kut tjemena krivine min = min + 2 *t

PRORAUN ELEMENATA ISKOLENJA KRIVINE klotoida *oitano iz prorauna Klotoida l = 49,898 m projekcija klotoide na tangentu krivine * Yl = 2,378 m ordinata zavretka klotoide * d = 24,983 m dR = 0,595 m tp = 33,365 m kruni luk tr = 25,44 m tangenta krunog luka lk = 50,52 m duljina krunog luka sk = 1,839 m tjemena udaljenost sredita krivne projekcija tangente krunog luka na tangentu krivine tr1 = 25,18 m ordinata sredita krunog luka sa tangente krivine Ytr = 6 m apscisa tjemena krunog luka po tangenti krivine dt = 1,77 m tangenta krivine T = 76,848 m

d = l - R * sin t dR = Yl - R * (1 - cos t ) tp = l - Yl / tan t tr = R * tan ( / 2 ) lk = R * * / 180 sk = R * (1 / cos ( / 2)-1) tr1 = tr * cos t Ytr = YI + tr * sin t dt = Ytr / sin Ytr / tan T = l + t r1 + d t

prikaz rezultata :

= 32,91 R = 175 L = 50 l = 49,898 Yl = 2,378 tr = 25,44 T = 76,848 sk = 1,839

m m m m m m m

STACIONAE PP = 0+000,00 KP/PPK = 0+031,04 KPK/PKK = 0+081,04 SK = 0+106,3 KKK/PPK = 0+131,56 KPK/PPK = 0+181,56

PRORAUN ELEMENATA KRUNE KRIVINE S PRIJELAZNICAMA OBLIKA KLOTOIDE

ULAZNI PODACI: Vr = 70 R = 175 = 46,06 L = 50 km/h m m raunska brzina radijus krivine skretni kut tjemena krivine duljina prijelazne krivine

-simetrina krivina (2)

KONTROLA ULAZNIH PODATAKA A = 93,541 m parametar klotoide t = 8,185 = 29,69 kontrola I > 2*t kontrola II LRmin = 38,89 min = 12,73 > min min = 29,1 skretni kut klotoide sredinji kut krunog luka

A = R*L T = L /(2 * R )

= 2 *T

-skretni kut tjemena krivine vei od skretnih kuteva obje prijelaznice odnosno >0 -duljina krunog luka vea od minimalne LRmin = 2 * Vr * 1000 / 3600 m min.duljina krunog luka (2 sec)-PRAVILNIK min = LRmin*180 / (R*) minimalni skretni kut tjemena krivine min = min + 2 *t

PRORAUN ELEMENATA ISKOLENJA KRIVINE klotoida *oitano iz prorauna Klotoida l = 49,898 m projekcija klotoide na tangentu krivine * Yl = 2,378 m ordinata zavretka klotoide * d = 24,983 m dR = 0,595 m tp = 33,365 m kruni luk tr = 46,39 m tangenta krunog luka lk = 90,68 m duljina krunog luka sk = 6,042 m tjemena udaljenost sredita krivne projekcija tangente krunog luka na tangentu krivine tr1 = 45,92 m ordinata sredita krunog luka sa tangente krivine Ytr = 8,98 m apscisa tjemena krunog luka po tangenti krivine dt = 3,82 m tangenta krivine T = 99,63 m

d = l - R * sin t dR = Yl - R * (1 - cos t ) tp = l - Yl / tan t tr = R * tan ( / 2 ) lk = R * * / 180 sk = R * (1 / cos ( / 2)-1) tr1 = tr * cos t Ytr = YI + tr * sin t dt = Ytr / sin Ytr / tan T = l + t r1 + d t

prikaz rezultata :

= 46,06 R = 175 L = 50 l = 49,898 Yl = 2,378 tr = 46,39 T = 99,63 sk = 6,042

m m m m m m m

STACIONAE KPK/PPK = 0+181,56 KPK/PKK = 0+231,56 SK= 0+276,91 KKK/PPK = 0+336,17 KPK/PP = 0+386,17 KP= 0+403,00

Tablini ispis kordinata tjemena i elemenata krivina

Toka A T1 T2 B

Y - koordinata 757 675,65 626,92 524

X - koordinata 457 386,13 216,51 162

R radijus krivine -175 175 --

L1/L2 duljine klotoida -50 50 --

KOORDINATE GLAVNIH TOAKA S KRIVINE S PRIJELAZNICAMA OBLIKA KLOTOIDE KOORDINATE TJEMENA TRASE tjeme Y X T1 757 457 T2 675,65 386,13 T3 626,92 216,51 T4 524 162 *poetak trase u toki T1
T2 T1 T3 T2 T4 T3

IV(-/+) yij = y Tj y Ti xij = x Tj X Ti ( Dij )2 = ( yij )2 + ( xij )2 nij = arctg ( yij / xij ) nij 228,941 196,029 242,092 ai -32,912 46,063

I(+/+)

III(-/-)

II(+/-)

yij -57,95 -48,73 -88,04

xij D ij -50,48 76,8533 a2= -169,62nT2T3- nT1T2 176,481 a3= -46,63 nT3T4- nT2T3 99,626

elementi za proraun koordinata (iz prorauna krune krivine s prijelaznicom oblika klotoide) krivina A u tjemenu T2 a2=aA= -32,912 RA= 175 m LA1= 50 m LA2= 50 m tA1= 8,185 tA2= 8,185 bA= 16,54 IA1= 49,898 m IA2= 49,898 m YIA1= 2,378 m YIA2= 2,378 m T1A= 76,848 m T2A= 76,848 m IkA= 50,52 m krivina B u tjemenu T3 a3=aB= 46,063 RB= 175 m LB1= 50 m LB2= 50 m tB1= 8,185 tB2=8,185 bB= 29,69 IB1= 49,898 m IB2= 49,898 m YIB1= 2,378 m YIB2= 2,378 m T1B= 99,63 m T2B= 99,63 m IkB= 90,68 m - skretni kut krivine - radijus krune krivine - duljina ulazne prijelazne krivine - duljina izlazne prijelazne krivine - skretni kut ulazne prijelazne krivine - skretni kut izlazne prijelazne krivine - skretni kut krunog luka krivine - projekcija ulazne klotoide na tangentu - projekcija izlazne klotoide na tangentu - ordinata zavretka ulazne klotoide - ordinata zavretka izlazne klotoide - duljina ulazne tangente klotoide - duljina izlazne tangente krivine - duljina krunog luka krivine

KONTROLA ULAZNIH PODATAKA konstruktivni zahtjevi T1A<D12 izmeu toke T1 i poetka krivine A nalazi se pravac T1A=D12 poetak krivine A nalazi se u toki T1 T1A>D12 poetak krivine A nalazi se izvan zadanog poligona KOREKCIJA (T1+T2)<D23 izmeu krivina nalazi se pravac toka 3.1.2. Pravilnika, duljina pravca > (2*Vr) (T1+T2)=D23 toke KPK krivine A i PPK krivine B su identine (T1+T2)>D23 zavretak krivine A i poetak krivine B se preklapaju T4<D34 izmeu zavretka krivine B i toke T4 nalazi se pravac T4=D34 zavretak krivine B nalazi se u toki T4 T4>D34 zavretak krivine B nalazi se izvan zadanog poligona KOREKCIJA IkA>Lkmin minimalna duljina krunog luka (tablica 3.2. Pravilnika) IkB>Lkmin minimalna duljina krunog luka (tablica 3.2. Pravilnika) RA/RB grafikon 3.1. Pravilnika odnos polumjera susjednih krivina L>=Lmin duljine prijelaznih krivina vee od minimalnih (tablica 3.3 i grafikon 3.2 Pravilnika) vizualni zahtjevi - toka 3.3.2.3 Pravilnika Ai/Aj<1.5 preporueni odnos parametara susjednih klotoida (Ai>Aj) dRA=dRB odnos odmaka krunih lukova od tangenti krivine

PRORAUN KOORDINATA GLAVNIH TOAKA OSI TRASE

13

*za proraun se koriste slijedei izrazi: YB = YA + DAB * cos nAB XB = XA + DAB * sin nAB nBA=nAB + 180 KRIVINA A
KP/PPK 1 KPK/PKK 2 SK 3 KKK/PPK 4 KPK/PPK 5 KPK/PPK 6 KPK/PKK 7

KRIVINA B
SK 8 KKK/PPK 9 KPK/PP 10

Stac. T1= 0+000,00 KRIVINA A Y1= 733,6 X1= 436,61 n1= 228,941 stac.1= 0+031,04 Y2= 697,54 X2= 402,04 n2= 220,756 stac.2= 0+081,04 Y3= 682,48 X3= 381,79 n3= 212,486 stac.3= 0+106,3 Y5= 654,43 X5= 312,27 n5= 196,029 stac.5= 0+181,56 Y4= 670,5 X4= 359,58 n4= 204,216 stac.4= 0+131,56 KRIVINA B Y6= 654,43 X6= 312,27 n6= 196,029 stac.6= 0+181,56 Y7= 638,37 X7= 264,97 n7= 204,216 stac.7= 0+231,56 Y8= 614,65 X8= 226,47 n8= 219,061 stac.8= 0+276,905 Y10= 538,88 X10= 169,88 n10= 242,092 stac.10= 0+372,26 Y9= 581,86 X9= 195,33 n9= 233,907 stac.9= 0+322,26 stac.T4=0+389,09

poetna stacionaa u toki T1 Y1=YT2 + T1A*cos(nT2T1) X1=XT2 + T1A*sin(nT2T1) n1= nT1T2 stac.1=stac.T1 + (DT1T2 T1A) Y2=Y1 + IA1*cos(nT1T2) + YIA1*cos(nT1T2 +/-90) X2=X1 + IA1*sin(nT1T2) + YIA1*sin(nT1T2 +/-90) n2= nT1T2 +/- tA1 +- desna krivina ; - lijeva krivina stac.2=stac.1 + LA1 Y3=Y2 + 2*RA*sin(bA/4)*cos(n2 +/- bA/4) X3=X2 + 2*RA*sin(bA/4)*sin(n2 +/- bA/4) n3= n2 +/- bA/2 +- desna krivina ; - lijeva krivina stac.3=stac.2 + IkA/2 Y5=YT2 + T2A*cos(nT2T3) X5=XT2 + T2A*sin(nT2T3) n5= nT2T3 stac.5=stac.2 + IkA + LA2 Y4=Y5 + IA2*cos(nT3T2) + YIA2*cos(nT3T2 +/-90) X4=X5 + IA2*sin(nT3T2) + YIA2*sin(nT3T2 +/-90) n4= nT2T3 +/- tA2 +- desna krivina ; - lijeva krivina stac.4=stac.2 + IkA Y6=YT3 + T1B*cos(nT3T2) X6=XT3 + T1A*sin(nT3T2) n6= nT2T3 stac.6=stac.5 + (DT2T3 T2A T1B) Y7=Y6 + IB1*cos(nT2T3) + YIB1*cos(nT2T3 +/-90) X7=X6 + IB1*sin(nT2T3) + YIB1*sin(nT2T3 +/-90) n7= nT1T2 +/- tB1 +- desna krivina ; - lijeva krivina stac.7=stac.6 + LB1 Y8=Y7 + 2*RB*sin(bB/4)*cos(n7 +/- bB/4) X8=X7 + 2*RB*sin(bB/4)*sin(n7 +/- bB/4) n8= n7 +/- bB/2 +- desna krivina ; - lijeva krivina stac.8=stac.7 + Ik2/2 Y10=YT3 + T2B*cos(nT3T4) X10=XT3 + T2B*sin(nT3T4) n10= nT3T4 stac.10=stac.7 + IkB + LB2 Y9=Y10 + IB2*cos(nT4T3) + YIB2*cos(nT4T3 +/-90) X9=X10 + IB2*sin(nT4T3) + YIB2*sin(nT4T3 +/-90) n9= nT2T3 +/- tB2 +- desna krivina ; - lijeva krivina stac.9=stac.7 + IkB stac.T4=stac.10+(DT3T4-T2B) zavrna stacionaa trase

Proraunate vrijednosti slau se s oitanim vrijednostima nacrta i time se dokazuje tonost veze izmeu nacrta i prorauna.

PRORAUN KOTA NIVELETE Trasa je visinski opisana s 4 tjemena nielete stacionaama i visinama na slijedei nain: Broj tjemena stacionaa visina Radijus zaobljenja 14

T1 (A) T2 T3 T4 (B) Uzduni nagibi trase od do T1 T2 T2 T3 T3 T4

0+0,00 0+106,30 0+276,91 0+389,09

31,80m 28,22m 19,71m 15,40 m

# 2000 m 1500 m #

razlika visina 3,51m 8,61m 4,29m

razmak tjemena 106,30m 170,61m 112,18m

uzduni nagib -3,30% -5,04% -3,82%

Proraun elemenata vertikalnih zaobljenja Za tjeme T2: Razlika nagiba: n=I2-I1=-5,04-(-3,3)=-1,74% R=2000m t1=R1 x dl1/2=2000 x 0,0174/2=17,4 s1=t1 x t1/(2 x R1)=0,0757 Za tjeme T3: Razlika nagiba: n=I3-I2=-3,82-(-5,04)=1,22% R=1500m t2=R2 x dl2/2=1500 x 0,0122/2=9.15 s2=t2 x t2/(2 x R2)=0,0279

Proraun kote nivelete a) za podruje izvan vertikalnog zaobljenja

15

b) za podruje unutar vertikalnog zaobljenja

16

PRORAUN POPRENOG NAGIBA KOLNKA Mininalni i maksimalni nagib rampe vitoperenja Imax=0.4*a=0.4*330=1.32% Imin=<Imax Vitopernje kolnika opisano je sa 7 tjemena na slijedein stacionaama : Broj tjemena T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 stacionaa 0+31,04 0+81,04 0+131,56 0+181,56 0+231,56 0+322,26 0+372,26 popreni nagib 2,5% 7,0% 7,0% 0,0% 7,0% 7,0% 2,5% nagib rampe vitoperenja 0,279 % 0,462 % 0,462 % 0,279 %

Nagib rampe vitoperenja (samo za prijelazne krivine) od do razlika nagiba razmak tjemena irina kolnika T1 T2 4,5% 50,00m 7,08m T3 T4 7,0% 50,00m 7,08m T4 T5 7,0% 50,00m 7,08m T6 T7 4,5% 50,00m 7,08m

Dobiveni nagibi rampe vitoperenja nalaze se unutar minimimanih i maksimalnih nagiba

17

Proraun poprenog nagiba u proizvoljnoj stacionai trase

PRORAUN PROIRENJA KOLNIKA Za proirenje kolnika kao mjerodavno je usvojeno mimoilaenje dva teka teretna vozila. Prema toki 5.4. Pravilnika proirenje jednog prometnog traka iznosi : d = 42/R Za krivinu A,R = 175 m => d=0,48m, usvojena vrijednost max irine proirene trake = 3,78 m Za krivinu B,R = 175 m => d=0,48m, usvojena vrijednost max irine proirene trake = 3,78 m * Proirenje kolnika izvodi se na unutranjoj strani krivine. Proraun proirenja kolnika u proizvoljnoj stacionai trase

18

PISANI POPRENI PROFIL CESTE Koordinate ruba kolnika proraunate su metodom za koju je potrebno poznavati vrijednosti x,y koordinata osi trase prometnice, irina kolnika i smjernih kuteva. Primjer: Proraun za odreivanje y koordinate desnog ruba kolnika vri se izrazom: Yd = Y + d sin(T / 180 + / 2)
Yd koordinata desnog ruba kolnika Y koordinata osi trase prometnice d irina kolnika (desno) T smjerni kut

PRORAUN DIMENZIONIRANJA KOLNIKE KONSTRUKCIJE

1. UVOD Proraun i dimenzioniranje kolnike konstrukcije za dionicu ceste od toke A do toke B provedeno je prema HRN U.C4.012 za zadano prometno optereenje, nosivost temeljnog tla i poznatu dubinu smrzavanja. Zadano je: VRSTA VOZILA
Osobna vozila Laka teretna vozila Srednje teka teretna vozila Srednje teka teretna vozila Teka teretna vozila Teka teretna vozila s dvije osovine Teka teretna vozila s prikljunim vozilom Teka teretna vozila s poluprikolicom Autobusi

NOSIVOST (kN)
20 40 60 100 145 240 220 40

PGDP
5700 290 120 45 60 18 16 34 60

Ukupno prometno optereenje je: 6343 Nosivost temeljnog tla: CBR 8% Dubina smrzavanja: 60 cm Za cestu je predviena izvedba savitljive kolnike konstrukcije TIP 1. 2. IMBENICI MJERODAVNI ZA DIMENZIONIRANJE Prema HRN U.C4.012 imbenici mjerodavni za dimenzinoranje su: Projektno razdoblje Slunost povrine kolnika na kraju projektnog razdoblja Prometno optereenje Klimatsko hidroloki parametri Nosivost posteljice kolnika Kakvoa upotrebljenih materijala

19

2.1. Razdoblje tehnike slunosti Vrednuje se prema indeksu slunosti ''p'' od 0-5. p = 0 uniten kolnik p = 5 novi kolnik izveden prema normativima Usvojena vrijednost p = 2 2.2. Nosivost posteljice Na osnovu laboratorijskog ispitivanja materijala za izradu nasipa utvreno je da se na nivou posteljice moe postii nosivost izraena kao CBR = 8% 2.3. Prometno optereenje
VRSTA VOZILA
Osobna vozila Laka teretna vozila Srednje teka teretna vozila Srednje teka teretna vozila Teka teretna vozila Teka teretna vozila s dvije osovine Teka teretna vozila s prikljunim vozilom Teka teretna vozila s poluprikolicom Autobusi

BROJ VOZILA
5700 290 120 45 60 18 16 34 60

FAKTOR EKVIVALENCIJE
0,0003 0,2 0,2 0,2 0,75 0,75 1,2 1,2 1,2

Td
1,71 58 24 9 45 13,5 19,2 40,8 72

Ukupno ekvivalentno optereenje 80 kN Prosjeno dnevno prometno optereenje Td = 283,21 kN Prosjeni godinji promet Tg = Td 365 = 283,21 365 = 103371,65kN Faktor rasta prometa (za r = 3%)

r q = 1 + 28 100 i =1
Ekvivalnetno prometno optereenje po prometnom traku u projektnom razdoblju

Tuk = Tg q 0,5 = 103371,65 28 0,5 = 1447203,1kN 1,447 10 6 kN Tuk = 1,447 10 6 kN

Broj prijelaza 80kN osovina Proraunato optereenje spada u grupu: srednjeg prometnog optereenja. 2.4. Kakvoa cestograevnih materijala Mora zadovoljiti uvjete sljedeih normativa: HRN U.E4.014 slojevi asfaltnog zastora HRN U.E9.021 nosivi slojevi od bitumeniziranog drobljenog kamenog materijala HRN U.E9.024 nosivi slojevi od cementom stabiliziranog zrnatog kamenog materijala HRN U.E9.020 nosivi sloj od nevezanog zrnatog kamenog materijala 2.5. Klimatsko hidroloki uvjeti Prema HRN U.C4.012 usvojen je reginalni faktor R = 2 Dubina smrzavanja na podruju izgradnje ceste iznosi 60 cm

20

3. DIMENZIONIRANJE KOLNIKE KONSTRUKCIJE

Za odabranu kolniku kostrukciju TIP 1 i navedene imbenike iz dijagrama se oitava sljedei sustav kolnike konstrukcije: najmanja ukupna debljina asfaltnih slojeva 12 cm (koeficijent zamjene a = 0,37) - najmanja ukupna debljina slojeva od mehaniki zbijenog zrnatog kamenog materijala 35 cm (koeficijent zamjene a = 0,13) Za izvedbu habajueg sloja predviena je ugradnja AB 11 u sloju debljine 4 cm

d asf , NO aasf , NO ( d AB a AB ) + ( d BNS a BNS ) 12 0,37 (4 0,42) + (d BNS 0,35) 4,44 1,68 + d BNS 0,35 d BNS 7,88cm Odabrano d BNS = 8cm
Odabrana debljina nosivog sloja iznosi 8 cm Prema provedenom proraunu kolnika konstrukcija sastoji se od: - habajui sloj asfalta 4 cm - donji bitumenizirani nosivi sloj asfalta 8 cm - mehaniki zbijeni zrnati kameni materijal 35 cm 4 + 8 + 35 = 47 cm Provjera na smrzavanje Dubina smrzavanja na podruju izgradnje ceste 60 cm

60 0,7 = 42cm

Proraunom odreena kolnika konstrukcija ZADOVOLJAVA kontrolu na smrzavanje. Ukupna debljina dimenzionirane kolnike konstrukcije iznosi: 4 + 8 + 35 = 47 cm

Asfaltni habajuci sloj Bitumenizirani nosivi sloj

Mehanicki zbijeni zrnati kameni materijal

21

ZAKLJUAK Ovaj idejni projekat trase ceste od toke A do toke B moemo nazvati uspjeno izvrenim jer smo sve elemente uvjetovane pravilnikom o javnim cestama doveli do odreenog minimuma. Samim time ovim primjerom rjeenja voenja trase uz pomo ''S'' krivine nalazimo se unutar granica parametara za izgradnju i oblikovanje prometnica, a to su: estetski, ekonomski i konstruktivni.

22