Sie sind auf Seite 1von 83

DR. J. H.

TILDEN SVE BOLESTI NASTAJU USLIJED ZATROVANJA

DR. J. H. TILDEN

SVE BOLESTI NASTAJU USLIJED ZATROVANJA

Posveta
to bi lijenik ili laik mogao traiti vie od uen ja o uzroku bolesti koje nudi savreno razumijeva nje svih takozvanih bolesti? Poznavanje uzroka daje i laiku potrebno znanje kako izbjei nastanak bolesti i kako je izlijeiti. Kad ljudi znaju kako izbjei bolest, tada poznaju i imunizaciju koja razumno imunizira. Odgovarajue znanje o tome stoje zapravo bo lest i to je prouzrokuje, ljudsko je spasenje, a ako ga se moe postii sa samo toliko napora koliko tre ba da bi se pomno i promiljeno proitala knjiga Tokemija ili zatrovanje krvi", onda ni laik ni stru njak nemaju isprike za svoje neznanje. Znati znai moi. Znati kako biti zdrav najvea je mo. Malo ljudi zna ita o uzroku bolesti. Njima je ova knjiga posveena i ona e ih osloboditi medi cinskog praznovjerja. J. H. Tilden

Izdavaev predgovor

Dr. John H. Tilden, sin lijenika, rodio se u Van Burenburgu, u saveznoj dravi Illinoisu, 21. sijen ja, 1851. Medicinsko obrazovanje postigao je u Cincinnatiju (Ohio) na uilitu Eclectic Medical Institute", koli osnovanoj 1830. u znak protesta protiv onovremenih alopatskih i homeopatskih ko la. 1872. primio je doktorat iz medicine. Koliko smo mogli doznati, njegov otac je bio dr. Joseph G. Tilden, koji je 1837. doao iz Vermonta u Kentucky gdje je se i oenio. Dr. John H. Tilden poeo je lijeniku praksu u Nokomisu (Illinois), potom godinu dana u St. Louisu (Missouri), zatim u Litchfieldu (Illinois) do 1890., kad je preao u Denver (Colorado). U Denveru se smjestio u poslovnom sreditu grada, dijele i konzultorij s nekolicinom drugih lijenika. Poslij e j e otvorio sanatorij i kolu u predgrau Denvera. Vodio je sanatorij i kolu do 1924., kad je sve u pola cijene prodao dru. Arthuru Vossu iz Cincinnatija, s nakanom da se posveti pisanju i predavanji ma. Meutim, ubrzo je shvatio da ne moe bez svoje kole, pa je nakon nekog vremena kupio dva stana
6

na aveniji Pensylvaniji u Denveru, spojio ih i otvo rio novi sanatorij sa kolom, za stoje morao od pri jatelja pozajmiti novac za kupovinu. To se zbilo vjerojatno 1926. godine. Ova kola je radila sve do doktorove smrti 1. rujna, 1940. Upravo tih ranih godina njegove prakse u Illino isu dr. Tilden je poeo sumnjati u lijeenje bolesti li jekovima. Njegovo sveobuhvatno prouavanje, posebno itanje medicinskih lanaka europskih me dicinskih kola, kao i njegovo vlastito razmiljanje, doveli su ga do zakljuka da mora postojati nain na koji se moe ivjeti bez oblijevanja, pa su upravo u to vrijeme njegova razmiljanja o toksemiji poela dobivati svoj oblik. Od poetka prakse u Denveru Doktor nije rabio lijekova nego je primjenjivao svo ju teoriju o ienju tijela od otrova kako bi se po tom prirodi omoguilo da sama lijei. Uio je bolesnike kako izbjegavati zatrovanja i ouvati zdravo tijelo od oboljenja. Beskompromisni idealist i strogi disciplinarac Doktor nije traio vrijeme na onima koji se nisu htjeli odrei izopaenih navika, ali je prema svojim pacijentima i uenicima bio pri jatelj i zatitnik. 1900. godine poeo je objavljivati mjesenik pod imenom The Stuffed Club" (Uobraeni klub"), koji je izlazio do 1915., kad je.promijenio 7

ime, najprije u Filozofija zdravlja", a 1926. u Pre gled i kritika zdravlja". lanke za svoj asopis pisao je redovito u ranim satima, od tri do sedam. Cilj a sopisa nije bila novana zarada ve irenje Doktoro va uenja. S vremenom se krug itatelja proirio, ne samo ovdje u Americi nego i u inozemstvu, ak i u Australiji, ali nikad nije dolo do novanog prihoda, jer Doktor nije doputao da asopis postane sred stvo za oglaavanje, koliko god su to traile reklamr ne agencije. Kako se otkrilo nakon njegove smrti, Doktor je nakon ezdeset i osam godina prakse osta vio neznatan imetak. Njegov ivot je bio uzor portvovnosti, predanosti u slubi. Uvijek je traio istinu, a kad bije naao, prionuo bi uz nju neslomlji vom voljom. U svoje vrijeme Doktor je umjesto potpore od medicinske profesije doivljavao samo najei otpor i osudu. Frederic N. Gilbert

Kazalo
Posveta Izdavaev predgovor Predgovor Lijeenje ne postoji Svijetu treba kirurka znanost Jesu li palijative uope potrebne? Da, venerine bolesti se mogu izlijeiti bez kemikalija! Nadraujua sredstva podmuklo razaraju Uvod u toksemiju Protumaena toksemij a Vrij ednost simptomatologij e Istina kakvom je vide slavni ljudi Znanstveni pokusi Krize Sve bolesti su u poetku bile bezazlene Mentalitet opora Prosudimo zajedno! Kako izmjeriti beskonano? 18 19 21 34 39 45 53 59 63 65 68 69 9 5 6 11 13 16 17

Toksemija je temeljni uzrok svih takozvanih bolesti Smrtonosni mikrobi Svijet medicine trai izljeenja Mikrobi kao uzrok bolesti Vanost nervne energije Zastoje iscrpljenje uzrok, a ne bolest? Opa iscrpljenost Uravnoteenost Imunizacija Dijagnoza kao medicinska obmana Definiranje akutne zloudnosti Sto dovodi do smrtnosti? Saetak Uzroci nervne iscrpljenosti Navike koj e nervno iscrplj uj u Osvrt Nekoliko savjeta Tjelovjeba dra. Tildena 10 71 73 76 78 80 85 90 100 113 116 124 125 127 129 134 155 157 159

Predgovor
Otkad postoji, ovjek trai nekog spasitelja, a kad ne trai spasitelja, trai lijek. ovjek vjeruje u paternalizam, oekuje dobiti neto za nita, a ne shvaa da plaamo najviu cijenu za ono to nam je ve dano. Spasenje je bolje zasluiti nego ga jednostavno prihvatiti. Umjesto kupovanja, prosjaenja ili krae lijeka bolje je prestati razvijati bolesti. Bolest je ovjekovo vlastito djelo, pa je od gluposti kupovan ja lijeenja gore biti tolika neznalica i vjerovati u li jeenje; Lane teorije o spasenju i lijeenju pretvorile su ovjeka u mentalnog prosjaka, umjesto da bude prosuditelj svog vlastitog spasenja i povrh svega svoj vlastiti lijenik, uinile su da bude rob profesije koja ne moe izlijeiti samu sebe od bolesti, niti je otkrila jedan jedini nain lijeenja kroz sve vjekove ovjekova postojanja na zemlji. Sluamo o dijetalnim lijeenjima, dijetetiarima, ravnomjernim obrocima, mesnim, vegetarijan skim i ostalim dijetama, o kemijski pripremljenim jelima svih vrsta. itateljsko opinstvo je zasuto stotinama zdravstvenih asopisa i tisuama zdravJl

Ouvanje energije je najvea terapeutska zadaa 84

Toksemija olakava razumijevanje bolesti 120

stvenih savjeta. Ima na tisue lanaka o zdravlju pi saca koji zdravlje ne bi prepoznali da ga sretnu na ulici. Fanatizam, netrpeljivost, glupost i komercijalizam glavni su sastojci dijetetskog sklopa o kojem sada javnost raspreda. Lijek je ono to svijet hoe, a lijek je ono to lije nici i vraari prividno prave, ali u najboljem slua ju dobiva se samo olakanje. Periodinost koja karakterizira sve poreme aje tjelesnih funkcija prividno potvruje tvrdnje prodavaa zdravlja da je njihov lijek iz lijeio bolesnike, meutim istina je da takozvana bolest ide svojim tokom". Istina je da je takoz vana bolest bila kriza zatrovanja, a kad je otrov izluen do ispod podnosive razine, oboljelost je' prola i zdravlje se automatski vratilo. Ali bolest nije izlijeena, jer uzrok (iscrpljujue navike) i dalje postoji, otrov se jo uvijek gomila i u odre enom trenutku opet e doi do krize. Ukoliko se uzrok zatrovanja (toksemije) ne otkrije i ne ot kloni, kriza e se ponavljati sve dok funkcionalni poremeaji ne prerastu u organsku bolest. Sva je profesija zauzeta brigom oko toksemijskih kriza: lijei (?) i samo lijei (?), sve dok kroni na bolest ne ovlada bilo kojim organom koji je bio arite toksinske krize. 12

Lijeenje ne postoji
Priroda se normalizira kad prestanu iscrpljujue navike. Ne postoji izljeenje u opem smislu rijei. Ako netko ima duhansko srce", to mu je lijek? Prestati puiti, razumije se! Ako je srce oslabljeno potresima, kao to se to vidi kod kockara ili burzov nih pekulanata, stoje tomu lijek? Kemikalije? Ne, nego uklanjanje uzroka! Svaku takozvanu bolest duha i tijela stvaraju iscrpljujue navike. Prehrambena i dijetetska pomahnitalost koja upravo vlada medicinskim nalovnicama upuuje svijet na dijetu koja e ih izlijeiti od njihovih pojedinanih boljki. Vlada miljenje da e neka posebna dijeta izlijeiti reumatizam ili bilo koju drugu bolest. Ni dijeta ni hrana nee izlijeiti nijednu bolest. Uzdravanje od jela, poinak u postelji i odvi kavanje od loih duevnih i tjelesnih navika do pustit e prirodi da izlui nakupljene toksine. Nakon toga, ako se loe navike uklone i bude iv jelo razborito, zdravlje e se vratiti i ostati, IZLIJEENI e ostati takvim! Ovo vrijedi za svaku takozvanu bolest. Da, vrijedi i za tvoju bo lest, ti koji pie kako bi doznao vrijedi li Tilde-

nov nain lijeenja i za tvoj sluaj. Zar ne shvaa da zakon i red vlada svemirom? I da je isti od zvjezdane praine do kamena, od kamena do biljke, od biljke do ivotinje, od ivotinje do ovjeka, od ovjeka do uma i od uma do Vrhov nog Uma - do Boga. Jednom rijei, zakon i red ispunja svemir, kako juer, tako danas i zauvijek i isti je za sve od zvijezda do uma, od elektrona do uma. Toksemija tumai kako univerzalni za kon djeluje u zdravlju i bolesti. Jedna bolest je ista kao druga, jedan ovjek kao i drugi ovjek, jedan cvijet kao i svaki drugi, ugljik je isti u kruhu, eeru, ugljenu i dijamantu. Da, jedna bolest moe biti izli jeena (?) kao i svaka druga, osim ako je uniten or gan u kojem se dogaala toksemina kriza. Na primjer, ako se ustrajno pogreno jede, kiselovrenje e najprije nadraiti sluznicu eluane opne, nadraajem e prvo nastati upala, zatim ir, pa za debljanje i otvrdnue, koje e na koncu prijei u rak. Medicinski svijet se bori ne bi li otkrio uzrok raka. A radi se o krajnjoj toki upalnog procesa, iji nepo sredni poetak moe biti bilo kakav nadraaj. Ko nac je degeneracija zbog pomanjkanja kisika i hrane, a tijekom degeneracije otpadne tvari ulaze u krvotok, stvarajui kronino septino zatrovanje zvano kancerozna kahemija, odnosno rakom uzro kovana oronulost. 14

Bolest je opa oznaka potpune iscrpljenosti, pa se za razumijevanje fiziologije i patologije treba, kao i u biologiji, vrsto drati evolucije, inae e po vremeno doi do krivih zakljuaka. Moderne kure i imunizacije su isprazne smetnje. Utemeljene su na pogrenoj postavci zakljuivanja od uinka, to jest bolesti, do uzroka. Ustanovi, se koji organ dugovremeno trpi od toksemije, recimo, ir na elucu, pa se ir kirurki ukloni. Ili su to uni kamenci, pa ih se izvadi, ili je to fibrozni tumor na materici, koji se onda izree. Isto se moe rei i za ostale posljedice. Medicin sko oruje je usmjereno na mnoge posljedice, to javno mnijenje smatra uspjenom borbom protiv bolesti, a ustvari se radi o besmislenom uklanjanju posljedice. Meutim, nije to najgora pogreka. Ki rurzi nemaju ni pojma o uzroku tih istih posljedica koje oni tako vjeto uklanjaju. I u ostalim zabludama prevladava isti manjak poznavanja uzroka. U lijeenju bolesti nedostatka, odsutni elemenat se dodaje iz laboratorija, ali nita se ne ini da bi se organ vratio u normalno stanje. Zato? Zato to medicinska znanost nije otkrila za to organi prestaju normalno djelovati, a dok ne doe do toga otkria, znanstvene pogreke e se nastaviti. 15

Svijetu treba kirurka znanost


Ako sakaenje (nepotrebna operacija) zahtijeva devet stotina devedest i devet zahvata da bi se usa vrila vjetina potrebna u tisuem sluaju, o potrebi vrhunske kirurgije trebalo bi pitati osakaene mase. Je li rat potreban? Kako bi na to odgovorilo onih 7 485 000 ubijenih u (Prvom) svjetskom ratu, kad bi im se takvo pitanje postavilo? Po procjeni daje po svakom ovjeku izgubljeno 5 000 dolara dolazi se do 37 425 000 000 svjetskog gubitka na samo ovom podruju. Kirurgije su troak za cijeli svijet, jer se svake godine vandaliziraju tijela tolikih mukaraca, ena i djece. Da li su uinci vrijedni truda i troka? Zato vlada uvjerenje da su tolike operacije potreb ne? Zbog neznanja masa zatupljenih sebinom i znanou opsjednutom profesijom. Puno je probita nije operirati nego pouavati ljude kako ivjeti da bi se izbjegle kronine bolesti i operacije.

Jesu li palijative uope potrebne?


Pitanje je jesu li palijative, to jest povrna olak anja to ih lijenici i vidari pruaju uope vrijedne posljedica to ih donose tetne navike na koje lije nici upuuju svoje pacijente. Ovisnost o lijekovima u koju upadaju tisue si gurno je opasnija od svih olakanja to ih te kemika lije donose. Lijekovi protiv bolova su posve nepotrebni. Dvadeset i pet godina uzimanja lijekova i dvadeset i osam godina neuzimanja lijekova treba lo bi moje uvjerenje u nepotrebnost i najee tet nost kemikalija uiniti barem neto vrijednim u oima onih koji ele znati istinu.

16

17

Da, venerine bolesti se mogu izlijeiti bez kemikalija!


Ne izuzimam sifilis i spreman sam, bilo kada i bilo gdje, pred lijenikom komisijom dokazati isti nitost onoga to govorim. Priroda lijei, priroda moe ukloniti sifilis, ili bilo koju drugu vrstu zaraze, ako se prestane sa svim iscrpljujuim navikama i prihvati razborit nain ivota.

Nadraujua sredstva podmuklo razaraju


Stimulansi (nadraujua sredstva) djeluju prik riveno do te mjere da se neupueni i sami iznenade kad otkriju da su postali manje-vie njihovi robovi, iako su uvjereni da ih nisu uzimali pretjerano. Primjer za to je glavobolja od kave. Doe vrije me kad ne odgovara popiti uobiajenu alicu s doru kom. Tri do etiri sata nakon doruka pojavi se klonulost i pospanost, koje se ne mogu objasniti sve dok netko od prijatelja ne spomene daje to moda zbog nedostatka kave, ali rtva to ne prihvaa sve dok se nakon vie pokuaja i sama ne uvjeri. Neki dobiju glavobolju, drugima opet smeta zijevanje i osjeaj mamurluka zbog iscrpljenosti srca to gaje prouzroilo uzimanje kave. Stimulanti najprije neosjetno umrtve budnost, uklanjaju umor i djeluju na duh i tijelo. Pametnome bi moralo biti jasno da se pozajmljeno djelovanje mora platiti prije ili kasnije. Pretjerana uporaba ivane energije dovodi do enervacije (iscrpljenosti). Rijetki troe ivanu energiju na samo jedan nain. Hrana je stimulans,

18

19

pretjerano jedenje je pretjerano stimuliranje. Dodaj k tomu dva-tri druga stimulansa, recimo - kavu i du han, previe banenja, posla i briga, pa e osoba s tolikim troenjem nervne energije bez sumnje po stati nervno isrpljena. Izluivanje nije dostatno, pa se shodno tomu toksini gomilaju u krvi. To dovodi do naglaene protutoksinske stimulacije putem raz nih previe podraavajuih navika, te se tetni krug zatvara. To je stanje toksemije koja prethodi obol jenju i koja e biti trajna, osim kad toksinske krize (takozvane akutne bolesti), smanje razinu toksina, da bi se opet gomilali osim ako se stave pod kontro lu loe navike koje iscrpljuju tijelo. Do potpunog zdravlja ne moe doi sve dok se ne uklone sve na vike koje uzrokuju iscrpljenost.

Uvod u toksemiju
Svijet medicine je proizveo beskrajnu literaturu bez ikakva pojma o uzroku, osim pokojeg pogre nog i nesigurnog. Medicina je bogata znanou, ali sada, kao i u svim prolim vremenima, oskudijeva praktinim idejama. Prosjeni lijenik je odgojen izvan svakog praktinog smisla s kojim se rodio. To, meutim, ipak nije njegova krivnja. Krivnja je na sustavu. On je kolovani robot. On posjeduje in jenice, svu silu znanstvenih injenica, ali bez ideja. Ford je posjedovao mehaniarske injenice, vjero jatno nita vie nego tisue drugih mehaniara, ali ih je sloio u ideju koja gaje uinila multimilijunerom. Milijuni posjeduju injenice ali nemaju ideja. Tisue lijenika posjeduju sve potrebne znanstvene podatke, ali nisu upregli svoju znanost u zdrav ra zum i mudrost. Bez jasnog poimanja uzroka zagonetka lijeenja mora ostati takva kakva jest. Pokojni Sir James Mackenzie, koji za ivota bio najvei lijenik u svijetu, izjavio je: ,,U medicin skom istraivanju cilj je prvenstveno prevencija i li jeenje oboljenja." Ako je uzrok nepoznat, kako je mogue sprijeiti ili lijeiti, kao na primjer, izaziva-

20

21

jui blagi oblik kozica ili neki drugi oblik takozvane bolesti, trujui tijelo zdrave osobe ucj ep ljenjem pa tolokih proizvoda reene bolesti? Izvjesno je da samo patoloko razmiljanje moe doi do takvog zakljuka. Cjepiva i samorodni lijekovi prave se od proizvoda bolesti i miljenje da se bolest moe nat jerati da lijei samu sebe krajnji je plod patolokog razmiljanja. Ova izjava nije pretjerana, kad uzme mo u obzir injenicu da su sva istraivanja i pokusi medicinskih znanstvenika u svrhu traenja uzroka provedeni na mrtvima i umiruima. Koliko god to izgledalo smijeno, medicinska znanost je ila i jo ide k mrtvima kako bi otkrila uzroke. Ako spreavanje i lijeenje bolesti podrazumije va njezino stvaranje, onda nema sumnje da je i spre avanje i lijeenje nepoeljno. Kad bi se moglo sprijeiti, lijeenje ne bi ni bilo potrebno. Mackenzie je pred smrt radio na pronalaenju prevencije. Vredniji trud se ne moe ni zamisliti. Ali njegova ivotna tragedija je u tome to je umro od bolesti koja se moe sprijeiti. Mogao je izlijeiti sama sebe od bolesti koja gaje ubila, daje njegovo shvaanje uzroka bilo u skladu s istinom o toksemiji, primarnim uzrokom svih oboljenja. Usprkos Mackenzijevoj ambiciji da obogati pro fesiju posjedovanjem istine u vezi s prevencijom i 22

DEFINICIJA toksemije i toksemijskih kriza: Tijekom metabolizma (gradnje tkiva) odvija se anabolizam (gradnja stanica) i katabolizam (razaranje stani ca). Razgraeno tkivo je toksino (otrovno) i u zdravom stanju, dok je nervna energija normalna, krvotok izluuje toksini otpad odmah im se pojavi. Kad je nervna energija istroena iz bilo kojeg razloga - tjelesnog ili duevnog uzbuenja ili loih navika - luenje se obustavlja uzrokujui zadravanje tok sina u krvi, odnosno toksemiju. K a d se ovo nakupljanje toksina u krvi ustali, zadrat e se sve dok se nervna energija ne obnovi uklanjanjem uzroka. Takoz vano oboljenje je nastojanje prirode da ukloni toksin iz krvi. Sve takozvane bo lesti su toksemijske krize.

23

lijeenjem, umro je bez prave ideje kojim smjerom poi u potragu za tim eljenim znanjem, to potvruju njegove izjave kao stoje ova: Budui da je na problem prevencija bolesti, potrebno nam je potpuno poznavanje bolesti u svim njezinim aspek tima prije nego to mognemo poduzeti korake u nje zinu spreavanju." U tome je sr pitanja. Nije bolest, nego je uzrok u svim svojim aspektima" ono to trebamo znati prije nego poduzmemo kora ke u spreavanju bolesti". Mackenzie je o dijagHozi izjavio slijedee: U sadanjem trenutku medicine ne ini se vje rojatnim da bi bilo velikih razliitosti u omjerima dijagnoziranih i nedijagnoziranih sluajeva u mno gim nizovima istraivanja kakva smo mi provodili. Razmjer ovisi ne o vjetini ili sposobnosti pojedi nog praktiara nego o nedovoljnoj razini sveukup nog medicinskog znanja. Slinost statistikih podataka instituta i privatne prakse ide u prilog ovom stanovitu. Usprkos tome to se u institutu posvetilo vie vremena i davala pomo specijalnih odjela i klinikih grupa istraivanju sluajeva koji nisu mogli biti dijagnosticiani u opoj praksi, ti su sluajevi ostali duboko nejasni, iako znamo da e se iz njih postupno razviti sloenije organske bolesti tako da e popuniti veliki dio naih bolnikih kapa24

citeta. A tragedija je u tome to mnogi od njih pate od bolesti koje nisu ozbiljne i mogle bi, da nije nae ga neznanje, u samom zaetku biti uklonjene. Nije li ta kritika medicinske neuinkovitosti o trija od bilo koje Tildenove? Ovo me ivo podsjea na dra. Cabota iz Bosto na, koji je nedavno izjavio daje bio pedest posto u krivu u svojim dijagnozama i da je to potvrdio u pretragama post-mortem. Takva izjava ovjeka na njegovu poloaju znai mnogo. Meni to kae da je dijagnoza besmislen pojam, jer po smislu u kojem se rabi, misli se na otkrivanje patolokih posljedica i promjena to ih je proizveo neotkriveni uzrok. Dija gnoza znai, ukratko reeno, otkrie posljedica koje ne osvjetljavaju uzrok. Ponovno citiram Mackenzija: Poznavanje bo lesti je toliko nepotpuno da mi jo uvijek ne znamo ak koje korake poduzeti da bismo poboljali nae znanje." Ako je to tono, onda zakon nema oprav danja zabranjivati vraarama obavljati manje tetne palijative. Koliko je uglednih lijenika poteno kao Mackenzie? Usprkos svojim visokim i vrijednim ambicija ma, Mackenzie nije mogao izbjei stereotipni pro fesionalni nain razmiljanja. Izjavio je da da rani simptomi bolesti kriju tajnu njezina uzroka i vjero25

vao je da bi njihovo dublje prouavanje dalo odgo vor. Meutim, funkcionalni poremeaji su iste naravi i potjeu od istog opeeg uzroka koji kona no dovodi do svih organskih takozvanih bolesti. Sve takozvane bolesti su, od prve do posljednje, isti evolucijski proces.
s

Studij patologije - studij bolesti - oduvijek je privlaio najbolje umove lijenike profesije, pa bi izgledalo da je o svemu ve morala biti izreena ko nana rije, ali kao i svi istraivai veliki Englez je vjerovao, da e podrobnije i pomnije prouavanje ranih simptoma bolesti otkriti uzrok. No postoji ve liki razlog zato je to nemogue, a to je da su svi spletovi simptoma - bolesti - od poetka do kraja samo posljedice, pa ni najpomnije prouavanje bilo koje faze ili stupnja njihova napredovanja nee ba citi nikakva svjetla na sam uzrok. Uzrok je stalan, uvijek prisutan i uvijek isti. Mijenjaju se samo posljedice i objekti na koje uzrok djeluje, a promjena je posve nestalna. Za ilustraciju: upala eluane sluznice poinje kao nadraaj, zatim kao upala, potom kao ir i na koncu kancerozno otvrdnue. Ne slijede svi slu ajevi isti red, samo mali postotak prijee u ir, a jo manji postotak dosegne stadij raka. Vie ih 26

dolazi od akutnog otrovanja hranom i akutnim zastojem probave nego od kroninih oboljenja. U ranim stadijima ovoga razvitka pojavljuju se razne nelagodnosti, jae ili slabije probavne smet nje, esti napadi eluanoga katara, bolovi u elucu i povraanje. Ni dva sluaja nisu istovjetna. Ner vozne osobe vie pate, a neke pokazuju sve vrste simptoma nervoze: nesanicu, glavobolju i t.d. Zene imaju bolnu menstruaciju i simptome histerije, neke postanu mrzovoljne, neke dobiju padavicu. to vie se pojavljuje kroninih simptoma, osobe limfatinog karaktera ne pate tako jako. Kako bolest napre duje neki postaju blijedi i uslijed crijevnih ireva i zaraza od gnjilenja bjelanevina dobiju opasnu ane miju. Kod drugih se prva pojava ira manifestira tekim krvarenjem, a neki dobiju kaheksiju (opu slabost) uz zadravanje hrane u elucu, koju onda svaka dva-tri dana povraaju zbog zatvorenog pro laza u dvanaesterac. To su redovito zloudni slu- a jevi. Gledati na svaki od tih simptomskih sklopova kao na razliite bolesti koje zahtijevaju razliito li jeenje, znai upasti u dijagnostiki labirint koji zbunjuje profesiju i ini lijeenje kaotinim. Svi lijenici dijagnostiari bi trebali znati da je najranija faza organske bolesti sasvim nuzgredna, 27

prolazna i to se tie organa u pitanju, nije nikada u njemu proizvedena, nego je beziznimno posljedica vanjskog nadraaja (ili podraaja, ako vam se tako svia), te ako nadraaj nije stalan i toksin se elimini ra im se stvori, poveava se toksemijom do razine podnosivosti, a normalno funkcioniranje se obnav lja u meuvremenima nadraaja i toksinskog eksce sa. Na primjer, jednostavna prehlada (curenje iz nosa i studen u glavi), gastritis (akutni eluani ka tar), ili katar debelog crijeva. U poetku su sve te prehlade, upale i katari periodini i tipini, ali kako poticajni uzrok (mjesni nadraaj i toksemija) posta je jai i stalniji, u sluznicama tih organa poinju se odvijati organske promjene koje dobivaju razne na zive, kao to su nadraaj, upala, ir i rak. Patologija organskih promjena se moe prouavati do sudnjeg dana a da ni traak svjetla ne. padne na uzrok, jer od poetnog nadraaja pa do konanog stanja (kojemu se moe dati ime suica, sifilis ili rak) cijela patolo ka panorama je neprekinuta evolucija sve snanijih uinaka. Tijekom patolokog procesa mogu biti otkrive ne klice i drugi takozvani uzronici patolokog po remeaja, ali su oni usputnost, podudarnost ili u 28

najgorem sluaju sudionici, ili pravnim jezikom obiter dicta" (usput reeno"). Prouavati bolesti na pravi nain znai prou avati zdravlje i sve to na njegovo uzdravanje utjee nabolje ili nagore. Bolest je pokvareno zdravlje. Svaki utjecaj koji smanjuje ivanu energiju proizvodi bolest. Bolest ne moe biti sama sebi uzronikom niti moe biti svoj vlastiti hjek, a pogotovo ne svoja vlastita prevencija. Nakon godina lutanja praumom medicinske di jagnoze - uobiajenim nagaanjem uzroka i uinka te tretmanom ak gorim od nagaanja - postajui sve zbunjenijim, odluio sam ili pronai uzronika bolesti, ili napustiti profesiju. Za ovako neto bilo je potrebno pobjei od lijenika i lijenikih kongresa, jer nisam bio u stanju razmiljati sluajui graju kule babilonske. Posluao sam savjet iz Mt 6,6. U skladu s prevladavajuim miljenjem lijenik nije u stanju obavljati svoj posao ukoliko ne provodi do voljno vremena s ostalim lijenicima i lijenikim udruenjima, ako ne pohaa postdiplomske teaje ve, putovanja i t.d. To bi miljenje bilo ispravno da je medicinska znanost opremljena za istinsku etiologiju, to jest za stvarni uzrok bolesti. Ah kako nije utemeljena na uzroku, ili se u najboljem sluaju radi o pekulaciji i 29

senzacionalizmu nestalnijima od morskog pijeska, lijeniku koji ne moe podnijeti zbunjenost neizvje snosti, da bi doao k sebi, ne preostaje drugo ve se sakriti od vike sveznajuih nadriuenjaka. Dotada e ga ovladati ostracizam, pa e mu sudbina, sliko vito reeno, biti ista kao i Zaharijina sina. Poteno traganje za istinom vrlo esto, ako ne i uvijek, dovodi do muilita, nabijanja na kolac, ra spinjanja, ili do blaene povlastice pokajanja, ali je ovajput rtva odluila kao i boanski idov: Neka ne bude moja volja nego Tvoja!", ili kako je izjavio Patrick Henry: Daj mi slobodu ili smrt!" Samrtne rijei drugog velikog Irca su, bez sumnje, elja sva kog ljubitelja slobode i istine: Neka mi nitko ne pie epitaf, jer kao to se nit ko tko zna moje razloge sada ne usuuje da ih opravda, neka ih tako ne blate neznanje i predrasu de. Neka poivaju sa mnom u miru i neka ne bude natpisa na mojem grobu. Neka spomen na me padne u zaborav do asa kad neki drugi ljudi budu u stanju opravdati moj karakter. Kad moja domovina zauz me mjesto meu drugim dravama na zemlji, onda i samo onda neka mi se napie epitaf. (Emmet) Istina je vea od svakog ovjeka, te sve dok se ne utvrdi, spomen na njezina odvjetnika nije vaan. Konano, nije li istina jedina besmrtnost? ovjek je 30

sporedan. Ako otkrije istinu, bit e na korist svima koji je prihvate. Istina puno puta mora vapiti za osloboenjem od svojih prijatelja. Moram priznati da nisam bio jako utiv prema indiferentnom okoliu, pa je istina koju sam otkrio zbog toga trpjela. Uvijek mi se inilo da se pozor nost trgovaca izmiljotinama ne moe privui niim osim batinom ili tapom, a moj nain iznoenja in jenica vjerojatno je bio prejak ok, pa se u reakciji na njega gubio eljeni uinak. Moje otkrie pravog uzroka bolesti nije se mo glo uspjeno pobiti. Budui da je to tono, estina kojom sam izlagao tu istinu bila je opravdana. Kad mislim o svojem ivotu i sjeam se borbe u samom sebi kad je trebalo moja stara uvjerenja na domjestiti novima - tisuu puta sam posumnjao u vlastiti razbor! - ne iznenauje me suprotstavljanje koje sam susretao i susreem. Moje otkrie istine daje toksemija uzronik svih takozvanih bolesti ostvarilo se polako, korak po ko rak, uz mnoge opasne zastoje. U poetku sam vjerovao da iscrpljenost mora biti opi uzronik bolesti, zatim sam zakljuio da obina iscrpljenost nije bolest, da je bolest po sljedica trovanja, te da je otrov, da bi bio opi uz31

ronik bolesti, samorodan, a ako bolest nastaje zbog samorodnog otrova, to uzrokuje to samonastajanje? Protratio sam puno vremena nasto jei povezati bolest s vanjskim otrovom, kao to je pojedena pokvarena hrana ili hrana pokvare na u elucu. S vremenom sam zakljuio da otrov sam po sebi nije bolest. Promatrao sam sluajeve gdje otrov nije ubio: neki su se oporavili i ubrzo bili potpuno zdravi, drugi su ostajali u stanju po1 u invalidnosti. Otkrio sam da isto vrijedi i za tje lesne povrede i mentalne okove. Trebalo mi je dugo vremena da uvidi ni kako se otrovano ili po vrijeeno tijelo brzo vraa u normalu, ukoliko nije svladano toksemijom, a ako se ne oporavlja, onda postoji neka bolesna navika, neka vrsta po remeaja koji se tek pukim sluajem moe uoi ti. Primjer za ilustraciju: ozljeda zgloba se esto zakomplicira reumatizmom, a reumatizam je prije ozljede bio prisutan u krvi. Nisam mogao shvatiti kakva promjena u orga nizmu, zbog bilo kakve povrede ili oka, moe uz rokovati reakciju s povienom temperaturom sve dok mi se u pameti nije oblikovala teorija o toksemiji, nakon ega mi se uzrok bolesti pokazao sam 32

od sebe na jednostavan i prirodan nain. A sada je teorija dokazana injenica. Nakon godina zbunjujueg razmiljanja i bud nog iekivanja" nauio sam da se svaka bolest, kakve god naravi bila, polagano razvija i da se bez sustavne pripreme ne mogu oitovati ak ni takoz vana akutna oboljenja. Ukratko reeno, bez toksemije ne bi bilo bole sti. Ja sam znao da je otpadni proizvod metabo lizma toksian i da jedini razlog to se njime ne trujemo je u tome to se taj otpad im nastane odmah i izluuje iz organizma. Zatim sam zak ljuio da toksin ostaje u krvi kad doe do zastoja u izluivanju. Prema tome trebalo je otkriti uz rok zastoja izluivanja. S vremenom sam se dovinuo tog uzroka. Znao sam da je djelovanje organa normalno dok posjedujemo normalnu ivanu energiju. Tada mi je nadola misao da iscrpljenost uzrokuje zastoj u izluivanju. Eure ka! Pronaen je uzronik svih takozvanih bole sti! Iscrpljenost blokira izluivanje otpada metabolizma. Zadravanje toksina metabolizma je prvotni i jedini uzronik oboljenja. Oni koji se ele osloboditi stega medicinskog praznovjerja neka proue Protumaenu toksemiju".

Protumaena toksemija
Nitko izvan medicinske profesije ne zna tako dobro kao lijenici koliko je potrebno bolje znanje o tome stoje stvarno bolest. Nikada u povijesti takoz vane medicinske znanosti nije bilo toliko istraivanja kao u prolom desetljeu, ali svako novo otkrie je u stopu praeno neumoljivim usu dom koji pretvara u prah i pepeo i najpoteniji, najsavjesniji istraivaki napor, a to je neizbjena rije - neuspjeh! Zato neizbjena? Zato stoje u samom poetku prosuivanja nelagode, bolova i slabosti ovjek napravio nakaznu pogreku pretpostavljaju i da mu je neto izvan njega samoga, izvan njegove vlastite volje, htjelo nanijeti tetu. Budui daje ov jek religiozno ivo bie, ispoetka je mislio da je na neki nain uvrijedio koje od svojih brojnih boan stava. Pripovijest o tome kako je ovjek razvijao za misao o bolesti kao neem posebnome preduga je za sve osim samog spomena u knjizi ove vrste. Koga god zanima, moe u tu svrhu prouiti stare mitolo gije. Daje ovjek jo uvijek zasien stoljeima mi tolokog nasljea pokazalo se jasno kad je objavljena teorija o klicama. Taje teorija bila odgo vor na nagonski zov o demonskom opsjednuu! Ko34

nano je nakon dugog traenja otkriven demon, zaetnik svih ovjekovih tegoba, pa se mogla dati zadovoljavajua isprika za sve ljudske neuspjehe. Ipak, pedeset godina istjee otkad demon zaraznih klica poput rtvenog jarca iskajava ovjekove grije he, i kamo sree kad bi mikrob bio konana isprika koju ovjek moe uiniti za svoje grijehe ina i pro pusta pred prijestoljem vlastitog razuma! Medicinska znanost se temelji na pogrenoj pretpostavci, naime, da vanjski utjecaj uzrokuje bolest i da su lijekovi neto to lijei ili ublauje boljku. Izraz medicinski" znai neto to pripa da medicini ili lijenikoj praksi. Sve to se rabi u svrhu olakanja smatra se neim to lijei, ozdravljuje, popravlja ili donosi olakanje. A sve ovo nadrilijeenje se ini bez ikakva razumije vanja uzroka. Rijei medicinski", medicina", bolest" i li jeenje" postale su dio naega shvaanja, te obliku ju nae misli i uvjerenja. A ta uvjerenja su tako proizvoljna da su i nove kole i kultovi primorani na konvencionalno izraavanje. Kazat e daje uklije teni ivac uzrok bilo koje patologije, ali se nee gnjaviti time da otkriju, zato neki uklijeteni ivac stvara patologiju, a neki ne. 35

Psiholog se ne trudi objasniti zato briga oko jednog predmeta uzrokuje bolest, a oko nekog dru gog ne, zato nada kod nekoga lijei, a kod drugoga ne, zato nevjerovanje ne lijei uvijek, zato vjero vanje ne lijei uvijek, izbjegavajui pitanje izjavom da nije bilo dovoljno vjere, i t.d. Nema vee budale od onoga tko sama sebe pravi budalom. Zato se ne bi sve nove kole miljenja vratile svojoj ideji od koje su proizale? Dotle dok je u pa met duboko usaena ideja da je bolest stvarnost, bie, posebnost, uobiajena logika e ak i istraivae kontrolirati i voditi u njihovu poslu. To je razlog zato se svako udesno otkrie ubrzo pokae pogrenim vjerovanjem. Nema nade da e medicinska znanost ikada biti znanost, jer je cijela struktura izgraena oko ideje da postoji objektivna stvar - bolest - koja moe biti izlijeena kad se pronae pravi lijek ili tretman. Nakana mije iznijeti obine, svakodnevne pro maaje medicinske znanosti, tako da obini ljudi vide apsurdnosti u vezi s boleu i lijeenjem, koji ma ih se zavodi da vjeruju u galamu znanosti. Zatim u opisati jedino odrivo razumno tumaenje uzro ka takozvanih bolesti, s nadom da u, usporeujui staro i novo, barem neke potaknuti na razmiljanje i 36

izgradnju novih umova koji bi s vremenom mogli nadomjestiti staro i uhodano. Prije nego to sam ja otkrio toksemiju i uobliio je u medicinsku filozofiju, prava medicinska filozo fija nije ni postojala. Uzrok i lijeenje bolesti bili su mjeavina nagaanja i pekulacija koja je zbunjiva la najbolje i najradinije medicinske umove svih na rataja. Danas kao nikad dosad, najsjajniji umovi profe sije udubljuju se u istraivake zahvate, pokuava jui otkriti stvarni uzrok bolesti, ali su osueni na neuspjeh, jer im je poetak pogrean. Zato? Zato jer je sve to je uinjeno na polju istraivanja uzroka bilo voeno s ciljem kritikog prouavanja i istraivanja posljedica, a zdrava pamet ne moe vje rovati da je posljedica sama sebi uzrok. Nitko ne vjeruje u samonikli nastanak. Ostaci takva vjero vanja su raspreni Pasteurovim otkriem da su bak terije uzronik vrenja, otkrie tako duboko da je dovelo do ludila sav svijet medicine, a u svakom obliku masovnog ludila izgubi se razbor. Vanost otkria bakterija kao primarnog uzroka bolesti prih vaena je preko volje. Svi su izgubili tlo pod noga ma. Kao i u svim naglim izljevima promjene uvjerenja bilo je opasno ne sloiti se s ushienjem

37

gomile, a svi suprotni ili oprezni glasovi bili su uutkani ili izopeni. Strka oko bakterija bila je divlja koja dva-tri de setljea, ali sada je stvar prolosti, koja e uskoro bit samo mrtvo slovo, ukoliko to ve i nije. Uzrok bolesti se trai na sve strane, a nitko drugi do sam pokojni sir James Mackenzie napisa u Izvjetajima Zavoda za klinika istraivanja", sve zak I. - Poznavanje bolesti je toliko nepotpuno da mi zapravo jo uvijek ne znamo koje korake bi tre balo poduzeti da se nae poznavanje unaprijedi." Drugom prilikom je izjavio: Bolest nam se oituje samo po simptomima koje stvara. Prvi cilj u pregle danju bolesnika je otkrivanje simptoma, pa su stoga simptomi bolesti glavni predmet naeg prouava nja."

Vrijednost simptomatologije
Sir James je za ivota bio vjerojatno najbolji li jenik u anglofonskom svijetu, ali ni on nije nadivio medicinsko praznovjerje da je bolest stvarni entitet i da se bolest moe otkriti utvrivan jem izvorita simptoma. Ali to se dobiva kad se po simptomu doe do njegova izvorita? Slijedimo bol do izvorita i ustanovimo da polazi iz glave. Glava ne uzrokuje bol. Onda otkrijemo simptome hipertemije - vika krvi u glavi. Viak krvi u glavi stvara tlak i odatle proizlazi bol. Tlak, dakle, mora biti bo lest? Ne, nije! Onda hiperemija, viak krvi, mora biti bolest. Bez sumnje da postoji razlog pretjeranog nakupljanja krvi u glavi. Stoje to to izaziva nakup ljanje? Ustanovljujemo daje bol jedan od simpto ma. Tlak izaziva bol, prema tome i on je samo jedan od simptoma. Previe krvi u glavi uzrokuje tlak, dakle, i to je simptom. Svetroje: bol, tlak i previe krvi su samo simptomi. S vremenom stijenke krvnih ila oslabe i zbog tlaka jedna od njih pukne. Izljev krvi u mozak uzrokuje smrt od apopleksije. Je li puknuta krvna ila bolest? Nije. Je li izljev krvi u mozak bolest? Nije. Radi se samo o simptomu. Je li smrt od izljeva krvi u mozak bolest? 39

38

Ako hemoragija (izljev krvi u mozak) nije tako ozbiljna da uzrokuje smrt, ali dovodi do nekog obli ka inae mnogovrsne uzetosti, je li uzetost bolest? Nismo li preli cijeli krug simptoma od glavobolje do uzetosti? Nismo otkrili nita na to bi svi ovi simptomi ukazivali kao na bolest, a u skladu s po stavkom sir Jamesa Mackenzija, bolest nam se oi tuje samo po simptomima. Ovdje imamo lanac simptoma to poinje od bola i zavrava u izljevu krvi u mozak i smrti ili uzetosti, a koji nam uope ne ukazuje na uzrok, kakvim god ga mi pretpostavljali. Ni bilo koji drugi niz, recimo, eluani simptomi to zavravaju s rakom na dvanaestercu, nee nam uka zati na bolest nita jasnije nego i navedena ilustraci ja. Prvi simptom koji nalazimo na poetku svakog lanca je nelagodnost ili bol. U svakom eluanom poremeaju imamo bol, manje ili vie pojaan hra nom. Slijedi, a jo ee prethodi, katar, odnosno ono to zovemo upalom sluzne opne, odnosno ga stritisom. Gastritis je popraen zadebljanjem sluzne opne. S vremenom dolazi do stvaranja ira. To e se onda nazvati boleu i prepoznaje se kao ir na elu cu, a radi se zapravo o nastavku poetnog simptoma katara i bola. ir se uklanja, ali simptom upale i bol ostaju, a drugi irevi e slijediti. To stanje e se 40

eventualno pretvoriti u otvrdnue pilorisa (prolaza iz eluca u dvanaesterac). Kad se ovo dogodi, pro laz hrane je manje-vie zaprijeen, to dovodi do povremenog povraanja, a onda se detaljnim pre gledom otkriva rak. Ako analiziramo simtome polazei od prvog bola i katara u elucu, nai emo povezani lanac simptoma. Prvi zamjetljivi je bol. Pregledom otkri vamo upalu sluznice eluca, a ovo stanje katara nije bolest ve simptom. Sluzna upala traje uz zadeb ljanje sluzne opne, to konano dovodi do ira. ir nije bolest nego je samo nastavak simptoma upale. Ako se ir ukloni, ne uklanja se bolest ve samo simptom. Ovi simptomi traju i dalje sve do zadeb ljanja i stvrdnua prolaza u dvanaesterac, to se na ziva rakom. A ipak od poetka do kraja nismo otkrili nita osim simptoma. Uklanjanjem raka nije se odgovorilo na pitanje stoje bolest. Budui daje rak zavrni simptom, on ne moe biti uzrok prvog simptoma. Svaka druga takozvana bolest moe biti obrae na na isti nain. Bol i upala su prvi simptomi, koji po pravilu upozoravaju lijenika ili pacijenta da neto nije u redu. A bol i upala nisu bolest. Kad se otkrije uzrok bola, otkrije se opet simptom a ne bo lest. I to ostaje vjeana istina. . 41

Nije udo to dijagnostiari ostanu zbunjeni u svojem traganju za boleu, budui da su pomijeali simptome i bolest. injenica je, da se ne moe upri jeti prstom u nijednu kariku u lancu simptoma i rei: Ovo je bolest!" U poetku razlaganja pokazali smo da glavobolja, ili bol u glavi, nije bolest, a kad smo doli do kraja, vidjeli smo da ni hemoragija, odno sno apopleksija nije bolest nego nastavak primarnih simptoma. Bolest nam se oituje samo po simptomima koje proizvodi." Ova izjava preutno predmnijeva da postoje simptomi i bolesti i da kroz simptome moemo otkriti bolest. Kad putem simptoma poku avamo doi do bolesti, upadamo u dilemu alpini sta, koji kad dosegne na vrh planine, ugleda druge, vie vrhunce. Daje Mackenzie bio zbunjen u svojoj potrazi za boleu pokazuje sljedei odlomak koji prenosim iz ve spomenutog izvjetaja: Mnoge se bolesti smatraju opasnima i mnogi su pokuaji uinjeni da bi se pobijedila opasnost, ali bez shvaanja njezine naravi. To se posebno odnosi na epidemijske bolesti kao to su ospice, gripa, arlah i difterija. Susljedno tomu davani su svojevre meno prijedlozi da se osobe oboljele od tih bolesti lijee na temelju nekakva opeg plana, ne uzimajui 42

u obzir specifinosti svakog pojedinog sluaja, pa smo tako doli do serijskih lijeenja, to se vidi iz bezobzirne primjene seruma i cjepiva. Za vrijeme epidemije gripe svaki put se uje va paj za univerzalnom metodom lijeenja, pa se taj vapaj pokuava zatomiti takozvanim specifinim li jekovima i cjepivima. Kad jedan veliki auktoritet izjavi da se opasne bolesti pokuavaju suzbiti bez razumijevanja njiho ve naravi, i to usprkos teoriji o bakterijama, misleim umovima trebalo bi biti jasno, daje bakterijska teorija ishlapila. Ipak kad neto treba uiniti, a nita bolje nije pronaeno, serumi i cjepiva se mogu be zobzirno primjenjivati." Da pravilo biti praktian" upravlja cjelokup nim shvaanjem simptoma, bolesti, njihova uzroka i lijeenja toliko je oigledno da to svatko tko je pa metan i nije zaluen uenjakim naklapanjem moe proitati zavezanih oiju. Medicina poiva na zdravu znanstvenom teme lju. Anatomija, psihologija, biologija, kemija, i sve popratne znanosti vane za poznavanje ovjeka, na predovale su do savrenstva. Ali takozvane znanosti o simptomima, bolestima, dijagnozi, o uzrocima i o lijeenju bolesti jo su na temeljima praznovjerja iz prolosti. Gledamo besmislenost mijeanja prave 43

znanosti s varkom i praznovjerjem. Vjeruje se daje bolest neto, stvar, entitet. A tu ideju nuno slijedi druga, isto tako apsurdna, naime, ideja lijeenja. Oko te dvije pretpostavke narasla je neprohodna uma literature, po kojoj basaju njezini tvorci.

Istina kakvom je vide slavni ljudi


Kad znanje nije sreeno, to ga vie ovjek ima, to vie e biti zbunjen. (Herbert Spencer) Zbunjena zbunjenost - to je jedini mogui opis medicinske teorije i prakse. Nema sumnje, to je pro fesija sijeda od starosti ijedna od najuenijih. S po nosom moe uprijeti prstom na svoje aristokratsko rodoslovlje, svoj dugaki popis slavnih lijenika, ivih i mrtvih. Cime se veina od njih proslavila? Istim onim ime su se proslavili i pripadnici drugih zanimanja - osobnim vrijednostima i kolovanjem. Franklin nije bio lijenik, pa ipak je bio velik kao bilo koji lijenik i mogao je upotrijebiti svoj mozak za davanje savjeta i bolesnima i zdravima. Vidi se daje imao osjeaj za istinu i ja bih rekao daje njego vo prosuivanje vodea, ako ne i glavna crta koja dijeli, i koja e uvijek dijeliti stvarne velikane od prosjene veine. Oni su kvasac sveukupnog ovje anstva, znaaj koji se nije mogao nai u cijeloj Sodomi i Gomori. Bio je jo jedan prosuujui um u osamnaestom stoljeu, jedan drugi Benjamin takoer potpisnik Deklaracije nezavisnosti: Benjamin Rush, lijenik, umnik koji je uveo prosudbu u medicinsku znanost.

44

45

Posijao je sjeme razbora koje bi, da gaje profesija prihvatila, organiziralo medicinski nauk i sprijeilo sadanju pomutnju. Ostavio je zabiljeene bisere kao stoje ovaj: Mnogo tete je uinjeno nosolokim svrstavan jem bolesti (nosologija - znanost o vrstama bole sti) Bolest je neto posebno toliko koliko i groznica....Njezina razliita arita i stupnjevi ne bi smjeli biti pretvarani u razliite bolesti kao to se ni brojni i razliiti uinci topline i svjetla na naem planetu ne smatraju mnogim suncima. Sva medicinska literatura je zaraena pogubnim posljedicama nomenklature bolesti, jer svaki njezin lanak je usmjeren iskljuivo prema svom nazi vu....Odbacivi umjetno svrstavanje bolesti medici na e doivjeti procvat... Na taj nain e put do znanja u medicini biti skraen, tako da e mladi lju di stjecati kvalifikacije za lijeniku praksu s manje vremena i napora nego prije, kao to e dijete lake nauiti itati i pisati uz pomo latinske abecede nego kineskog znakovlja. Znanost se moe aliti na mnogo toga zbog umnoavanja bolesti. Umnoavanje je odbojno za istinu u medicini kao stoje mnogobotvo ogavno za istinu u religiji. Lijenik koji svaki razliiti poreme aj raznih dijelova istog organizma smatra drugom 46

boleu iako svi potjeu od istog uzroka, nalikuje na Indijanca ili afrikog divljaka koji misli da su voda, rosa, led, mraz i snijeg razliite stvari. Doim lije nik koji morbidne smetnje svih dijelova tijela, koli ko god bile razliite u obliku i intenzitetu, smatra posljedicama jednog te istog uzroka, nalikuje na mudraca koji rosu, led, mraz i snijeg smatra razlii tim stanjima vode, jednostavno nastalima zbog po manjkanja topline. I ovjeanstvo se moe aliti na ovo poganstvo u medicini. Ma kao orue smrti bit e vjerojatno za uvijek metnut u korice prije nego to lijenici pre stanu potpomagati smrtnost ovjeanstva propisujui imena bolestima. Ima samo jedan duboki uzrok bolesti... Te pri mjedbe su za iroku primjenu i kad bi se savjesno primijenile, oslobodile bi nas gomile pogreaka to su se vjekovima kupile u medicini. Mislim na svrstavanje bolesti prema njihovim daljnjim uzroci ma. To je naj uvredljiviji i najtetniji otpad nae zna nosti. Lijenik koji moe izlijeiti jednu bolest pozna vanjem njezinih karakteristika, mogao bi na isti na in izlijeiti sve bolesti ljudskog tijela jer su im svima isti uzroci. 47

Razlika izmeu znanja lijenika koji je u pristu pu bolestima ogranien rodovima i vrstama i lije nika koji to ini po ispravnim naelima, ista je kao razlika izmeu znanja o naravi i irini neba to ga stjeemo gledajui komadi neba na dnu zdenca i onoga to ga stjeemo promatrajui cijeli svod s vrha planine. Ja bih prije vjerovao daje Tvorac Prirode umje sto vode odredio ratafiju (voni liker) za jedino o vjekovo pie, nego daje znanje o onome to se od nosi na zdravlje cijeloga grada ili cijele zemlje po vjereno samo jednoj, i to maloj i povlatenoj skupi ni ljudi. Nakon kratkog pregleda tih injenica razum i ovjeanstvo neka se probude iz njihova dugog po inka u medicini, i neka se ujedine u proglasu kako je dolo vrijeme da se lijeenje kunih zaraza odu zme od lijenika i metne u Rike naroda. Rasudba (seciranje) nas svakodnevno uvjerava u nae nepoznavanje leita bolesti i nagoni nam crvenilo u lice pri naim propisivanjima lijekova.... Koliko tete smo uinili pod platem vjerovanja, ako smijem rei, u lane injenice i pogrene teori je! Pomogli smo u mnoenju bolesti. Uinili smo i gore - poveali smo njihovu smrtonosnost. 48

Neu se zaustaviti kako bih od fakulteta molio oprost zbog ovako javnog priznanja slabosti nae profesije. Ja traim Istinu, te dokle god Nju vidim pred sobom kao vodia, uope me nije briga kamo me vodi. Dr. W. Holmes je bio ovjek koji je osvjetlao obraz profesiji. Bio je literat i bio je od poetka do kraja uvijek vei od svoje profesije. Jednom je re kao: Kad bi se sve to se odnosi na medicinu bacilo na dno mora, vrsto vjerujem da bi to bilo na dobro bit ovjeansta i na propast riba." Razgovore za vrijeme doruka" e itati inteligentni ljudi budu nosti koji nee nita znati o Holmesu i njegovoj obrani ena od opora lijenika prljavih ruku koje prenose babinju groznicu. (Breakfast-Table Se ries", zbirka eseja amerikog pisca O. W. Holmesa. Op. prev.). ,,Aequanimitas" (Ravnodunost") e biti pridrana za Oslera u sjeanju pametnih ljudi, a Oslerova primjena medicine" e se moi nai jedi no u knjinicama bibliofilskih manijaka. Ljudi po put Oslera, uljepavajui medicinske izmiljotine svojom vanrednom osobnou i knjievnim umije em, odravaju mrtvo truplo mediokritetne medici ne da ne potone u zaborav. (Dr. William Osier, uveni kanadski lijenik, katkad nazivan ocem mo49

derne medicine. U raspravi Ravnodunost" zastu pa lijeniku flegmatinost. Op. prev.) Tijekom svih vjekova najbistriji umovi su naslu ivali istinu u vezi s uzrokom bolesti, to je vodilo da velikog sraza s lijenikim bedastoama i besmi slicama. Vrlo jasnu sliku medicinskoga krda izloio je Anonvmus" u lanku Medicina" objavljenom u Civilizaciji u Sjedinjenim Dravama": Ve je spomenuto da jedan od glavnih uzroka neznanstvene prirode medicine i protuznanstvenog karaktera lijenika lei u njihovoj uroenoj lakov jernosti i nesposobnosti da misle nezavisno. Tu izja vu potvruje izvjetaj o lijenikoj inteligenciji, to ga je nedavno objavio Nacionalni savjet za istraivanje. Utvreno je putem manje-vie vjero dostojnih psiholokih testova daje od svih profesio nalaca jedino prosjek inteligencije zubara i veterinara nii od lijenikoga. Zubari i veterinari su deset posto manje inteligentni. Ali budui da pri mijenjeni nain ispitivanja pretpostavlja moguu pogreku od deset posto ili ak i vie, nije nemogu e da lanovi dviju skromnijih profesija nemaju isti ili vei intelektualni kapacitet. Znaajno je da inenjeri predvode na ljestvici inteligencije. U stva ri su ezdeset posto iznad lijenika. 50

Taj veliki raspon je napast za stvaranje zanimlji vih psiholokih pretpostavki. Nije li nedostatak stroge intelektualne discipline uzrok alosnog inte lektualnog zaostatka lijenika? Mnoge okolnosti ga ine intelektualnim varalicom. Na nau sreu, bole sti su veinom same po sebi ograniene. Meutim, ini se sasvim prirodnim da lijenik okree tu pri rodnu pojavu u vlastitu korist i tvrdi da je on izlije io Niku Neznanovia, a sama priroda je u stvari proizvela reeni uinak. U suprotnom, ako Niko Neznanovi umre, dobri lijenik e zauzeti poboan stav i natuknuti daje, usprkos njegovim nevjerojat nim sposobnostima i ogromnom naporu, ipak bila volja Boja (ili volja Prirode) da Niko umre. A inenjer nije izloen takvoj napasti. On gradi mo stove ili podie zgrade, gdje svaka pogreka u rau nanju ili izgradnji zavrava katastrofom. Ako se tako neto dogodi, on je smjesta propao i gubi se s vidika. Zbog toga se mora drati krutih pravila inte lektualne discipline koja je posve nepoznata u svije tu kojim se kree lijenik. Kritiar, kako izgleda, misli da Jedan od glav nih uzroka protuznanstvenog karaktera lijenika lei u njihovoj uroenoj lakovjernosti i nesposob nosti da misle nezavisno." Pretpostavljam da smatra kako lijenici ne mogu misliti nezavisno, jer kad bi 51

medicina, znanstvena ili neznanstvena, uope mo gla misliti, izvukla bi se sama iz dananje kaljue. Jedina stvar to spaava sve lijenike od gornje osude je to to ih se ne ispituje o uzroku i lijeenju bolesti. Ako prosjeni lijenik jedva proe pouz dane psiholoke testove", to ne govori puno u prilog visokog obrazovanja zbog kojega su prije nekoliko godina zatvorene mnoge medicinske kole. Ali ti te stovi su u skladu s obrazovnim kriterijima, zato ni ne ukljuuju inteligenciju. Inteligencija, kao uzrok bolesti, je prirodna sila koja se moe koristiti pod odreenim uvjetima, ali ne moe biti monopolizira na do te mjere da bude nedostupna cijelom ovje anstvu. Gladstone je u mladosti pao na psiholo kom testu svoga uitelja i proglaen nepopravlji vim, a on se ipak u osamdeset i estoj godini ivota uhvatio u kotac s prevoenjem Virgilija.

Znanstveni pokusi
Svijet ne bi trebao previe uzimati k srcu zaklju ke temeljene na znanstvenim pokusima, koji se ve likim dijelom sastoje od znanstvenih pretpostavki i predmnijevanja. Zavod za ivotno osiguranje iz New Yorka me je odbio prije vie od pedeset godi na. Anonimus", tko god on bio, dobro pie, a nain mu je, kao i svakog ikonoborca, uvjerljiv. Alije ui nio dobro stoje kritizirao iz anonimnosti, inae bi i sam bio izvanredna meta. S mojega stanovita on je ranjiv kao i bilo koji standarni profesionalac. On otkriva da je lijenik kad kae: Od svih stranih boljki to meu nama haraju, neke bi se mogle izlijeiti ili ublaiti lijekovima." Ovako su govorili ve stotinama godina pokojni medicinari, a s istom samouvjerenou isto tako govore i dananji lijenici u knjievnom srodstvu s naim Anonymusom". Strane boljke" ne haraju. Ako bolesti meu nama haraju, to je stoga to ih sami stvaramo, pa da bi se zdravlje vratilo, samo ih treba prestati stvarati,

52

53

a onda neka naa podsvijest pomete pred vlastitim vratima. Anonvmus" nije mogao dati izjavu koja bi bila savrenija od ove stopostotne neistine. On kae: Neke bi se mogle izlijeiti." To je blago reeno, uzme li se u obzir da dolazi iz zasjede Cezara znan stvene medicine. Pretpostavljam kako misli da po stoji stvarna mogunost de se neke bolesti izlijee. Ovo nije tono, jer boljke" ili bolesti se ne mogu li jeiti. Priroda - naa podsvijest - ima monopol na mo lijeenja. Lijeenje je u vlasti prirode i ona, i kad bi htjela, ne moe prenijeti tu ovlast na lijenike ili na akademije medicinske znanosti. Sto bi to bilo slavno nasljedstvo milostivo ostav ljeno monicima! Kako bi alosna bila sudbina ov jeanstva kad bi medicinski komercijalizam imao monopol nad lijeenjem i oporavkom bolesnika, kojemu ionako ide dobro s prodajom zamaskiranih ljekarija svake vrste. Ali kad se ovjeanstvo osvi jesti i jasno shvati istinu da mu je kroz cijelu povi jest prodavana pria o nepostojeem monopolu na mo lijeenja, stari razbarueni Eskulapije bit e skupa sa svojom zmijom i tapom svrgnut s prije stolja i ostati bez posla. Anonvmus", bojei se da mu je izjava neke bi se mogle izlijeiti" prestroga, dodaje ublaavajuu 54

rije ublaiti", to u medicinskom argonu znai palijativno olakati". To je prava pravcata istina to se tie svih takozvanih lijekova ili tretmana. A kad se bude upoznala istina da se lijeenje, odnosno mo suzbijanja bolesti i ozdravljenja nalazi u pod svijesti i da je vlastita svakoj osobi, znat emo daje lijeenje i olakavanje primjenom lijekova - table ta, seruma, cjepiva, operacija, umjetne hrane i t.d. posve suvino, nametljivo i nalik bacanju francu skog kljua u maineriju. Nakon kritiziranja Anonvmusa" zbog onoga to znamo i iza ega on stoji, navest emo ostatak onoga to on kae s obzirom na tretman stranih boljki koje meu nama haraju." On izjavljuje: Jednako malen broj njih bi se mogle olakati ili ukloniti kirurkim zahvatom. Ali usprkos srazmjerno malom broju bolesti kod kojih kirurgija pomae, u zemlji ima ogroman broj kirurga. Bitna Pasteurova otkria i njihovu sjajnu Listerovu primjenu Ame rikanci su smjesta prihvatili. Imena kao Buli, Halstead, Murphy, braa Mayo, Cushing i Finney mogu stati uz bok najboljim kirurzima u bilo kojoj zemlji. Zapravo se moe rei da predvodimo svijet u - da kaem u amerikom stilu - proizvodnji kirur ga (i kirurkih ustanova), ba kao i u proizvodnji au tomobila, djejih kolica i antikog pokustva.

Neke bolesti se mogu izlijeiti ili poboljati." Ja kaem: Izlijeiti nikad! A poboljanje je oblik do gradnje bolesti. Jedna krhka ena je postala moja pacijentica, na kon stoje dvadeset i dvije godine patila od migrene i uzimala sredstva za olakanje od manje-vie dva deset i dva razliita lijenika, od kojih su neki bili nadaleko poznati, a jedan neurolog je uivao i me unarodnu reputaciju. Veina njih joj rekla da lijeka nema sve dok ne prou ivotne promjene, to jest dok ne proe menopauzu. Bio je to hitac u prazno, jer je pacijentica tvrdila, da je tijekom posljednje dvije godine, nakon to joj je prestala menstruacija, trpjela vie nego prije. Nitko ne moe rei, koliko je sugestija petnaestorice ili dvadesetorice lijenika da joj nema lijeka utjecala na produljenje glavobolje. Uzimanje tableta uvijek vodi k iscrpljenosti i stvara toksemiju. Ta ena je za olakanje primala potkono morfij - zaista zloudni tretman! Trebao bi postojati zakon protiv takve prakse, ali veina nikada ne spu tava samu sebe zakonskim zabranama. Moj recept je bio: nema vie puenja u kui (mu joj je bio nepopravljivi pua), ostati u poste lji, drati dijetu, uzimati kupke i klistir svaku vee sve dok napadi migrene ne prestanu. 56

Napadi su se pojavljivali tjedno, poinjali utor kom i drali je u bijednom stanju do petka. Propisa no joj je da uzima toplu kupku dok se posve ne olaka, pa makar uzelo i cijeli sat vremena. Nakon stoje dola k meni, pacijentica je imala samo jedan veliki napad, za koji joj je trebalo tri etvrt sata vru e kupke. Mu je bio oduevljen injenicom da mu je ena, prvi put u dvadeset i dvije godine, bez lije kova osloboena bolova. Moj komentar na njegovo oduevljenje je bio: Vae puenje i doktorske ke mikalije krivi su stoje ona nepotrebno patila skoro etvrt stoljea." Tretiranje bolova farmacima bilo koje vrste zau stavlja izluivanje i spreava ljudski organizam da oisti kuu. U tom sluaju migrene, svaki put kad bi dolo do krize izluivanja lijenik bi zalupio izlazna vrata i zabravio ih morfij em. Moj recept je bio su protan, otvorio je sva vrata, tako da ona nakon gla vobolje to ju je olakala vruom kupkom, nije vie imala nijednog napada. Razumije s e j a sam kasnije pokrpio njezine jestvene i ine navike. Oni koji ne maju loih navika, nikad nisu bolesni. Nekako u isto vrijeme sam dao savjete drugoj eni koja je tijekom esnaest godina svakog tjedna imala napade migrene. Kao i u prvom sluaju, lije ili su je mnogi lijenici i rekli joj da nema lijeka dok

ne prou ivotne promjene. I ta ena je, nakon pre stanka uzimanja lijekova i promjene ivotnih navi ka, imala samo jedan napad migrene. Evo ovdje imamo dvije pacijentkinje sa stra nom boljkom" koje strahota je trajala samo uz po mo besmislenog i kriminalnog davanja lijekova, koje su im, usput reeno, davali lijenici s diploma ma prvorazrednih fakulteta. Iznio sam ta dva sluaja kao ilustraciju onoga to Anonvmus" misli kad kae: Neke bolesti se mogu izlijeiti ili ublaiti." Migrena nije izlijeena, a ako je davanje morfij a, kao u ta dva sluaja, ublaivanje, onda bi se postupku trebalo dati neko drugo ime.

Krize
Prema toksinskoj filozofiji svaka takozvana bo lest je toksemijska kriza, to znai daje razina toksi na u krvi prela toku podnosivosti, pa kriza, takozvana bolest - zvala se ona prehlada, gripa, upala plua, glavobolja i tifusna groznica - slui kao pomono izluivanje. Priroda se nastoji rijeiti otrovnih tvari. Svaki tretman koji spreava ovaj na por izluivanja, ometa prirodu u njezinu naporu da se sama izlijei. Lijekovi, hranjenje, strah i ostajanje na poslu spreavaju izluivanje. Prehlada prelazi u upalu sluznice, gripa moe biti silom pretvorena u zarazu, upala plua moe biti fatalna ako se izluivanje blo kira farmacima. Ve znamo to se zbiva s migre nom! Tifus e prijei u dugo septino stanje, ukoliko pacijent ne bude prije ubijen. Gore reeno opisuje kako neki sluajevi mogu biti izlijeeni ili ublaeni." Meutim, druga je pria kad zadueni lijenik zna daje svaka takozvana bo lest sklop simptoma koji oznauju toksemijsku kri zu - prirodno ienje kue. A ona je - priroda - u tome udesno uspjena, ukoliko se ne umijeaju prodavai otrova, koji pokuavaju unititi neko iz-

58

59

miljeno bie to se krije negdje u organizmu, a koje se jako poveava i osnauje prodavaevim lijee njem ili ublaivanjem. Zaista je pravo zadovoljstvo za lijenika, koji zna da ne moe izlijeiti gledati kako priroda ukla nja sve ove simptome, samo ako je voljan malo strpljivo promatrati i ne mijeati se. Pacijent e se najvei dio vremena osjeati dobro i na pitanje, kako se osjea, odgovorit e: Dobro se osjeam, dobro sam." Pacijenti pod lijekovima i dohranom nikad tako ne odgovaraju. Da, kad priroda nije spu tana profesionalnim slubenim upetljavanjem, bo lesne osobe, prebrodivi krizu ienja kue", mogu iskreno rei: Bio sam ugodno bolestan." Pri roda nije osvetoljubiva. Velike patnje, kronina i smrtonosna oboljenja nastaju zbog nepopravljivosti pacijenata i dobronamjernih ali kodljivih nasrtlji vih napora lijenika to se bez predaha bore protiv izmiljenog neprijatelja. Ljudi su toliko zadojeni idejom da se protiv bolesti treba do kraja boriti da nisu zadovoljni konzervativnim postupkom. Neto treba uiniti, makar se platilo i ivotom, kako to de seci tisua i ine svake godine. Ta spremnost dava nja ivota na oltar medicinskog praznovjerja je je dan od glavnih razloga zato nema napretka u te meljnoj medicinskoj znanosti. Kad ljudi budu 60

zahtijevali obrazovanje, a ne tablete, cjepiva i imunizaciju, onda e ga i dobiti. Je li to ostalo doktoru da uini? Svakako da jest! On bi trebao ulaziti u bolesniku sobu sa smi jekom i ohrabrujuom rijei, bez tipinih mirisa, ist i uredan. Ne pretvarati se, biti naravan. Ne spo minjati koliko je poziva imao prole noi, ili koliko desetaka tisua ih je imao u proteklih deset godina. Profesionalno lobiranje nema mjesta u bolesnikoj sobi. Pacijenti bi morali imati povjerenje u svoje li jenike, a ako koji bude priao puno medicinsko-politikih lai, pacijent e to znati, a to potkapa povjerenje. On bi trebao preporuivati dnevni klistir, a i ispi ranje eluca ukoliko je to potrebno, neto toplo na noge, potpuni mir, bez hrane krute ili tekue, a ni poto ne lijekove nego vode koliko god se trai, to plu kupku, prije spavanja kad je potrebna zbog bolova, ili tako esto koliko godi. Poinak, toplina, svje zrak i mir su ljekoviti. Zatim bi lijenik trebao uputiti svoga pacijenta u odgovarajue ivotne na vike kako bi izbjegao budue toksemijske krize. Kad se takav reim provede u djelo i prirodi se dopusti da preuzme potpunu kontrolu, pesimistika Anonvmusova" izjava da se neke bolesti mogu izlijeiti ili ublaiti" promijenila bi se u: Sve akut61

ne takozvane bolesti se mogu izlijeiti, i pacijent e ostati zdrav ako obuzda sama sebe s obzirom na iscrpljujue navike koje su ga i dovele do toksemijske krize. Gdje se ovo bude vjerno odravalo, tamo se nee pojavljivati takozvane kronine bolesti.

Sve bolesti su u poetku bile bezazlene


Rak, suica, bubrena bolest i ostale kronine bolesti bile su zaljeivane" kao bezazlene prehla de, a kad bi se iznova vraale i opet bi bile zaljei vane", svaki put popraene veom tjelesnom iscrpljenou i veom tjelesnom tolerancijom zatrovanja koja je trebala vie opnene sluzi za izluivanje toksina. Obavljaju se ozbiljna istraivanja, u kojima se nastoji otkriti uzrok bolesti, polazei od po stavke da je bolest neto individualno. Na tome istraivai doivljavaju svoj Waterloo. Sve ta kozvane bolesti su pojaani sklopovi simptoma ponovljenih toksemijskih kriza. Nisu nezavisni entiteti. im se toksemija stavi pod kontrolu, svega nestane, osim ako je koji organ degeneri rao u sijed bezbrojnih kriza. ak i organske promjene, ako organ nije uniten, mogu biti ispravljene popravi li se nain ivota i time uklo ne uzroci, to jest toksemijske krize.

62

63

Da bi otkrio uzrok raka poni s prehladom i upa lom sluznice i prati patologiju kako putuje od na draaja, katara, upale, otvrdnua i ira do raka. To je kao da pokuava otkriti uzrok ovjeka ne uzimajui u obzir njegovo zaee, embrionini ivot, djetinjstvo, mladost, i t.d. Svi simptomi svih takozvanih bolesti imaju isti izvor. Sve bolesti su jedno. Jedno u svim stva rima, to je prirodni plan. Mnogobotva je nesta lo, pa mora nestati i svega to mu pripada i to iz njega proizlazi.

Mentalitet opora
Mnogi ne shvaaju kolike bi bile ovjekove mo gunosti kad bi se uklonile njegove slabosti, naime, stara vjerovanja i nagoni krda. Toksemijska filozofija je utemeljena na istini da ne postoji neto to se zove lijeenje. U ovome se razlikuje od svih takozvanih naina lijeenja. Svaka tvrdnja ili obeanje mogueg lijeenja u bilo kojem terapeutskom pogledu ista je la. To e moi shva titi sve pameti, kad razmiljanju posvete dovoljno vremena tako da im se ideja usadi u mozak. Uhodanost i praznovjerje dre govornicu i nisu voljni sje sti i posluati drugu stranu. Mnogi ue polako, neki nikako, a neki spavaju kad se radi o istini. U svakom narataju ima pameti sporijih od vo lujskih kola. Nedavna zgoda u Daytonu u Tennesseeju trebala bi ohladiti oduevljenje svih onih to misle daje svijet prerastao praznovjerje. Ja sam se borio protiv medicinskog praznovjerja i znam da bi strih umova ima manje nego na abi dlaka. Mnogi mi estitaju na jasnom razlaganju medicinskih predmeta, ali u trenutku kad zagazim u njihove eti ke, moralne i teoloke rezervate, upozoravaju me na moj prijestup nedvosmislenim rijeima. ak je i

64

65

moja vlastita profesija spremna zamutiti vode moje ga razmiljanja proglaavajui me nevjernikom, imenom to uasava izabrane. Tko je nevjernik? Onaj to odbacuje besmislenu konvencionalnost. Zar nije Krist bio protiv idovskoga kulta? Prosjeni um vie voli stara tumaenja rijei nego nove ishitrene" definicije. Sve dok se svijet ne sloi oko jednog rjenika, jedne Biblije i jednoga Boga, bura u ai vode e bjesnjeti, bacajui atomi zirane fundamentaliste u nebo i neatomizirane mo derniste u pakao. Razumije se, Bog je stvorio ovjeka. On je sve stvorio. Ali zato ne istraiti kako gaje ba stvorio? Nema sumnje da se Bog slavi otkrivajui kako je stvorio isto toliko kao i u djetinjastom tumaenju koje nas sve do danas nije nikamo dovelo. Kad bu demo znali kako je ovjek stvoren, razumjet emo zakone njegova bia i nee morati umrijeti od apopleksije, unog ili bubrenog kamenca, ovapnjenja krvnih ila niti od bilo koje druge takozvane bolesti uzrokovane krenjem zakona njegova tijela i due. Ako ispunjavamo obveze premo svojoj djeci, hoemo li im tumaiti zakone njihova bia i kako ih potivati, ili emo slijediti stare putove, pa kad obo le zbog krenja zakona svoga bia i upropaste svoje zdravlje zvati kirurga da odstrani Boje pogreke? 66

Dobro promislite, ili ako ste previe fanatini i bi gotni da biste mogli misliti, platite kirurgu da izree posljedice pogrenog ivljenja, a vama neka ostanu uzroci.

Prosudimo zajedno!
Hajde da malo prosudimo u povjerenju! Skloni smo rije beskonano" primati sa strahopotovan jem. Za nae ogranieno shvaanje beskonano nema granica, to je relativan i dvoznaan pojam, ali kako nae iskustvo raste, nae nekad ogranieno shvaanje poprima ire dimenzije. Beskonano je posebno za svaku osobu i razlikuje se od shvaanja svake druge osobe. Ne moemo misliti u pojmovi ma bezgraninoga i ne trebamo to ni pokuavati, jer ako znamo grau jednog atoma soli, znamo grau beskonanog broja atoma soli. To vrijedi za sve ele mente. Ako znamo sastav jedne funte maslaca, zna mo sastav sveg maslaca na svijetu. Ako znamo sve o jednom ovjeku, znamo sve o svim ljudima. Ako znamo stoje ljubav, znamo daje beskonana ljubav istih osobina. Mi trebamo stati na vrsto tlo, spustiti noge na zemlju, i biti zadovoljni to su svi svjetovi isti kao i na svijet.

Kako izmjeriti beskonano?


Mi upoznajemo cjelinu po detaljnom proua vanju jednoga dijela. Ako znamo sve o jednoj bole sti, onda znamo sve o svim bolestima. Rei emo itatelju sve o toksemiji i on e onda znati sve o svim bolestima, jer toksemija je temeljni uzrok svih bolesti. Umjesto od vrha trebali bismo poeti s dna sva kog predmeta i odatle ii navie. Obini postupak nae pameti je prihvatiti beskonano kao in vjere, pa onda kad neshvatljivo nije u sklado s naim opaanjem, naa vjera je poljuljana, kua naeg vje rovanja se podijeli sama u sebi i mi padamo. To je raskrije putova i mi moramo pomiriti svoju vjeru i znanje pretvarajui vjeru u uvjerenje da se do znan ja dolazi razumijevanjem. Moramo uiniti ovako ili ivjeti u sumnji s obzirom na shvatljivo i vjerovati u neshvatljivo. Svaka istina se uklapa u druge istine, svaki odjel znanosti i razuma stapaju se ujedno. Zakoni ivota su i zakoni svemira, zakoni svemira su zakoni Boji. Put spoznaje Boga vodi od stijene do ovje ka, pa od ovjeka do Boga. Svaki korak mora biti poploan istinom, inae emo promaiti cilj - Boga. 69

68

Pogledajmo samo sukob kranskoga svijeta i stra hoviti pokolj tijekom Svjetskog rata, sve zbog neprobavljene istine. Svijet je pun istine, ali mentalna probava je, zbog pogrene kombinacije hrane, uni verzalno loa. Mnogi misle da znaju to ja podrazumijevam pod pojmom toksemija" zato to su potraili njezi nu definiciju u rjeniku.

Toksemija je temeljni uzrok svih takozvanih bolesti


Trovanje toksinima: Toksin (rjenika definici ja): bilo koja vrsta otrovnih spojeva ivotinjskog, bakterijskog i biljnog porijekla; bilo koji od ptomaina. (Ptomain - otrovni duini spoj to nastaje raspadanjem bjelanevina. Op. prev.) Do zatrovanja krvi moe doi na mnogo naina, pa ako se potpuno ne razumije to ja mislim pod toksemijom, mora doi do pogrenog shvaanja. Ovo tumaenje je bilo potrebno, jer su mi ak i pro fesionalci znali rei: ,,Oh, da, ja vjerujem u zatrovanje uzrokovano konstipacijom (zaepljenjem) i ptomainom (od pokvarene hrane u elucu)." Kako je ve reeno, ptomainsko otrovanje ko nzumiranjem ve pokvarene hrane, ili otrovanje koje je posljedica kvarenja hrane nakon stoje poje dena i koja se openito naziva autotoksemijom, nije samorodno otrovanje. Oba ova otrovanja nastaju iz van tijela i moraju biti apsorbirana da bi dolo do zatrovanja krvi. Hrana ili otrov u crijevima jo uvi jek je izvan tijela. Gnojna rana, ir, ili ankir su iz van tijela, pa ako dovedu do septikog (krvnog)

70

71

zatrovanja, to je stoga stoje izbacivanje otpada za prijeeno. Kako mu je izlaz onemoguen, otpad po staje septian i krv je primorana da upije od njega nastale otrove. ak ni cjepiva ne mogu proizvesti septiko zatrovanje, jer se njihov otrov razlazi pri povrini, to jest izvan tijela. Katkad je otpad primo ran ui u krv zbog nepravilnih zavoja, nakon ega slijedi septiko otrovanje i smrt.

Smrtonosni mikrobi

Ne smije se smetnuti s uma da nezaprijeeno, slobodno ocjeivanje odrava rane, ireve i ocjedne kanale aseptinima (neotrovnima). Smrtonosni mi krob na rukama, usnama, aama, tramvajskim draima - jednom rijeju bilo gdje i svagdje - nije smrtonosan dok se ne pomijea s ovjekovim smrtonosnim prljavim tjelesnim i duhovnim navi kama. Ima svijeta koji se jednostavno ne moe na uiti na istou, ili struu svoje tijelo do krvi, ili ga zaputaju. Umijee je nositi odjeu i odravati sta nje istoe koliko to zdravlje zahtijeva. Venerinim i ostalim konim bolestima, ukljuujui groznicu s osipom - pogoduje odjea. Ima neto vie od pre drasuda, fanatizma i pristranosti u stalnom navo enju priroene povezanosti izmeu sifilisa, cijepljenja i ospica. Povezanost bi bila davno utvrena da cijepljenje i cjepiva nisu komercijalizi rani. Hoe li oni to su uloili milijune i ubiru velike dividende svojevoljno priznati da rade na opoj sifilizaciji puanstva? To nije u skladu s naom komer cijalnom religijom. 73

72

Smrtonosni mikrob mora biti pomijean sa zadranim, pritajenim otpadnim proizvodima prije nego to prijee u svoje smrtonosno otrovno stanje. Pas ili koja druga ivotinja izlie ga iz svoje rane. Kad smrtonosni mikrob" dospije u usta i odatle u eludac, tamo bude probavljen. Prirodne tjelesne izluine, nutarnje ili vanjske, vie su nego dovoljne za unitavanje svih smrtonosnih bakcila" koji otpada ju na pojedinu osobu. Normalne osobe su smrtonosne za sve mikro be i parazite tipine za ljudski okoli. Normalan svijet ne treba ni neba ni pakla, to su zazivi neznanja i prljavtine u traenju umjetne imunizacije. Istina imunizira bakcilnu izmiljotinu. Tretmani i imunizacije su proizvod civilizacije koja ne civilizira. Vjera je kura i imunizacija za one koji bi bili dobri da se nisu utopili u zlu. Samosvladavanje i poznavanje granica naih povlastica omoguuje nam ono najbolje od ivota, pa ako smo zadovoljni to ivimo u jednom svijetu i vremenu, to e nam biti najbolja priprava za svako sutra koje e doi. Ako ivimo dobro danas, ivimo za zdravlje duha i tijela, ne trebamo se brinuti o mikrobima koji bi mogli sutra doi. 74

Oni to danas propovijedaju strah od mikroba, duhovni su potomci onih to su u prolosti propovi jedali strah od Boga, avla, pakla i neba. Oni ne znaju da je strah koji utjeruju opasniji od objekta njihovih upozorenja. Strah je tisuu puta tetniji od bilo kojeg uzroka toksemije. Priroda ide do vlastite skrajnosti u spreavanju upijanja bilo kojeg i svakog otrova. Otvrdnuli zid oko ira je mjera predostronosti kako bi se sprijei la apsorpcija - upijanje otrova. Na polju predo stronosti priroda kojiput ide predaleko i gradi tumore i otvrdnua takve gustoe da ometaju cirku laciju, pa dolazi do degeneracije polaganim upija njem septikih tvari. To trovanje se odvija jako pod muklo. Zove se kaheksija, a patoloko ime mu je si filis ili rak, ili suica ako je na pluima. To moe izgledati kao veliko udaljavanje od subjekta toksemije, ali kako svi patoloki putovi vode u Rim - jednoti svih bolesti, isprika je nepo trebna.

75

Svijet medicine trai izljeenja


Medicinski svijet trai lijek protiv bolesti, usprkos oiglednoj injenici da prirodi ne treba ju lijekovi. Ona trai samo mogunost da primi jeni vlastita sredstva samolijeenja. Prije nekoliko godina je jedan bolesni lijenik ponudio milijun dolara za lijek protiv raka. Da je znao uzrok bolesti, umjesto to je bio znanstveno obrazovan, ne bi bio, nakon to je priroda neopozi vo proglasila njegov sluaj nepodobnim, umro vje rujui u mogunost izljeenja. Rak je kulminacija godina zloporabe hrane i godina toksemije zbog loe eliminacije, uzrokovane prisilnim pokretanjem utrobe. Taj stari i uobiajeni nain takozvane elimi nacije moe ukloniti nagomilanost iz crijeva stvara jui dodatnu koliinu vode koju treba izbaciti iz bubrega i crijeva. Meutim, prisilne mjere svojim pretjeranim podraajem pogoravaju iscrpljenost, i potom zaustavljaju stvarno izluivanje, to jest izlu ivanje otpadnih proizvoda iz krvi koji su izvor svih toksina to stvaraju bolesti. Najjai izluitelj je post. Drugim rijeima, ostavi prirodu na miru i ona ne treba takozvanih tretmana. Mir znai: ostani u po stelji, smiri duu i tijelo i nemoj jesti. Tada e priro76

da djelovati bez zapreka, osim ako stari profesionalni i laiki zastraivai nisu stvorili strah svojim upozorenjima bolesnika: Opasno je nejesti, moda nee preivjeti!" Ti mudrijai ne znaju da postoji ogromna razlika izmeu posta i glado vanja. Evo miga za te zagorivae koji se boje pustiti svoje pacijente da poste: vi znate, ili barem mislite da znate, da se oni to su prikovani za krevet zbog ozljeda nikad ne osjeaju dobro, a to se posebno od nosi na starije osobe. Zato? Zato to su previe hranjeni.

77

Mikrobi kao uzrok bolesti


Da su mikrobi uzrok bolesti la je na izdisaju. Bakterioloki smrtni mar je u tijeku i tko prisloni uho na tlo moe ga uti. Instinkt nagoni medicinske duhove da se utvrde protiv nadolazeeg prevrata, pa navlae oklop endokrinologije. Endokrinologija, lokalna zaraza, prirodni i umjetni lijekovi, cjepiva i serumi, samo su neke od glavnih tema dananje znanstvene medicine, ali nema temeljne povezano sti sustava, a priroda mrzi kaos kao i vakuum. Toksemija priznaje klice (organizirane kvasce) i enzime (neorganizirane kvasce). Oboje je potrebno za zdravlje. Moje teorije su slabo privukle panju, osim meu plagijatorima. Malo, veoma malo lijenika zna to ja zastupam. Ta nekolicina je, meutim, oduevljena i na vlastito zadovoljstvo je dokazala da teorija ima univerzalnu primjenu. Mnogi, tek to liko da ugode vlastitom ponosu, pokuavaju primi jeniti toksemiju usput, uz kakvav jeftini nain lijeenja koji im je prirastao srcu, ali tako ne ide. Toksemija je dovoljno velika za ono najbolje u bilo kojem ovjeku. 78

to se od bilo koga moe traiti vie od filozofije uzroka koja savreno objanjava uzrok svih takoz vanih bolesti? Poznavanje uzroka daje i laiku spo sobnost lijeenja i imunizaciju koja razborito imunizira. Pouzdano znanje je ovjekovo spasenje, a kad ga se moe postii uz malo napora kakav se trai za potpuno razumijevanje toksemije, onda nit ko, profesionalac ni laik, nema isprike ostati u nez nanju. Toksin, otrov identificiran u toksemiji, proiz vod je metabolizma. Stalan je jer stalno nastaje, a dok je nervna energija normalna, toksin se stalno izluuje istom brzinom kojom i nastaje. Tijelo moe biti, kako koje, snano ili slabo, to posve ovisi o jaini odnosno slabosti nervne energije. A treba drati na pameti da tijelo fun kcionira dobro ili loe u skladu s koliinom pro izvedene energije.

79

Vanost nervne energije


Bez nervne energije razni tjelesni organi ne mogu funkcionirati. Izluevine su potrebne za pri premu materijala potrebnog za gradnju istroenog tkiva. Istroeno tkivo mora smjesta biti uklonjeno, mora biti izlueno iz krvi, inae e se nakupiti, a kako je toksino, doi e do trovanja organizma, iz kojega proizlazi iscrpljenje. Izluivanje otpada od izgradnje tkiva potreb no je kao i sam proces izgradnje. Kako te dvije vane funkcije ovise jedna o drugoj i obje u svo jem djelovanju ovise o odgovarajuoj koliini nervne energije, potrebno je da svi ljudi koji ele uivati u ivotu i zdravlju znaju tedjeti nervnu energiju, kako bi nauili ivjeti razborito i umje reno, te na taj nain biti tjelesno i mentalno uin kovitiji i usto ivjeti dulje. (Vidi poglavlje Iscrpljujue navike") Neznalicama, onima koji ne misle i onima koji se odaju tjelesnim uicima, ovi e savjeti i opomene izgledati nepotrebnima, ili moda hirovima kakva muiavog propovjednika, ili grinjom savjesti kakva istroenog bludnika, ali pisac je uvjeren da e trjezniji i razboritiji rado prihvatiti znanje koje e 80

im pomoi da postanu gospodarima samih sebe. Do sada su mase povjeravale svoje zdravlje profesiji koja nije uspijevala initi dobro. Ovo govorim kao opomenu, jer zasad pretpostavljeni strunjaci u pro fesiji tragaju za uzrocima bolesti, a svakoj pameti bi moralo biti jasno da se ne moe dati nikakav pouz dan savjet kako izbjei bolest, sve dok se ne otkrije uzrok bolesti. Pedest i etiri godine neovisnog razmiljanja, neuvjetovanog nikakvim sektatvom ni vjerova njem, omoguilo mije otkriti pravi uzrok bolesti, a koji je tako jednostavan, da ak i dijete moe nauiti kako se zatititi od zvanih tipino djejih bolesti." Ovo su vremena izazova za ljudski duh." Daje Tom Paine sada ovdje, promijenio bi ovaj redak u Ovo su vremena izazova za ljudske nerve." Nervna energija i novac su dva sredstva to se u ova vre mena vrlo brzo troe. Trka za dolarom izaziva veliko troenje energije, a dolar je lovljen toliko da je postao letei do te mjere da se ljudi iscrpljuju kako bi uhvatili pokoji, a jo vie se umaraju nasto jei uhvaeni dolar udomiti i skriti njegov skitalaki nagon. Ima mnogo naina za troenje nervne energije. Trebala bi biti svaija elja sauvati koliko je god mogue nervnu energiju za ubrzanje koje je 81

potrebno da ljudski rod uhvati korak s automobi lom. To e vrijeme doi. ovjek se prilagouje promjenama sve od voluj skih kola, kljusadi pune buha, uzda i naonjaka, od parobroda na kojima su nai preci provodili svoje medene mjesece do parnih kola, vagona s visokim stepenitem i obiteljskih kola. Monogo e oporuka biti ovreno prije nego se nervni sustav prilagodi brzim automobilima i lete im strojevima. Bez nervne energije tijelo ne moe ispravno obavljati svoje funkcije. Dananji stresovi uzrokuju iscrpljenost koja obustavlja izluenje, a zadrani toksini dovode do toksemije. Sve to djeluje na tijelo troi energiju. Studen i vruina zahtijevaju uporabu nervne energije za pri lagoivanje tijela promjenama. Nakon sredine ivota oni to bi htjeli osjeati se dobro i doivjeti starost, moraju voditi brigu da budu u toplom i izbjegnu hlaenje tijela. Moraju drati na odstojanju uitke i kontrolirati se u svim uvjetima. Pustiti da noge budu dugo vremena hlad ne, dopustiti da se tijelo ohladi iako to ogrta moe sprijeiti, znai troiti prebrzo nervnu energiju. 82

Raditi zabrinut dovest e brzo do splasnua energije, do iscrpljenosti. Budui da nema zaliha dodatne enrgije za vanredno vrijeme, potrebno je, jako potrebno, znati sa uvati i uveati ono to imamo.

83

Ouvanje energije je najvea terapeutska zadaa


Sad kad sam ja otkrio daje iscrpljenost uzrok je dine bolesti (toksemije) koju je ovjeanstvo nasli jedilo, lako je vidjeti da je takozvana medicinska znanost, kakva je u praksi, kljuni saveznik svih uz roka isrpljenosti, stvarajui bolesti umjesto da ih li jei i olakava ovjekove patnje. Svaka takozvana kura po samoj svojoj naravi uzrokuje iscrpljenost. Pa i lijekovi protiv bolova na koncu dovode do jo veih bolova, a katkad i do smrti. Lijekovi protiv kalja kod upale plua katkada ubiju pacijenta. Va enje kamenaca iz une kesice ne otklanja uzrok, a stvara vie kamenaca. Oslobaanje od navika koje iscrpljuju je jedini nain da priroda uzmogne lijeiti. San i odmor due i tijela potrebni su za opskrbu potrebnom energi jom. Malo osoba u radnom vijeku poiva dovoljno.

Zato je iscrpljenje uzrok, a ne bolest?


Iscrpljenje po sebi nije bolest. Slabost, gubi tak snage, nije bolest. Stvar je u tome to zbog usporenog izluivanja tkivnog otpada, koji je toksian, krv postane zasiena toksinom, a to mi zovemo TOKSEMIJA - zatro van je krvi. To je bolest. A kad se toksin nakupi iznad podnosive razine, nastaje kriza, to znai da se toksin izlu uje. Mi to zovemo boleu, ali to nije tono. Jedi na bolest je toksemija, a ono to mi zovemo bolestima samo su simptomi, proizvedeni nasil nim vanrednim luenjem toksina kroz sluznu opnu. . Kad do izluenja doe kroz sluznicu nosa, zove se prehlada, hunjavica ili katar nosa, a ako se te kri ze ponavljaju godinama, sluznica se zadeblja i zagnoji, kosti se poveaju zatvarajui prolaz i t.d. U tom stadiju nastaje alergija ili astma. Kad grkljan, krajnici, ili bilo koji dini organ postane arite toksemijske krize, imamo guobolju, upalu krajnika, katar drijela, laringitis, bronhitis, astmu, upalu plu a i t.d. Kakav je smisao u imenu? Sve su to simpto85

84

mi izluivanja toksina iz krvi putem spomenutih organa i u biti su iste naravi i nastaju iz istog uzro nika, to jest toksemije i toksemijskih kriza. Opis bi se mogao proiriti na svaki tjelesni or gan, budui da svaki organ koji je ispod prosjenog standarda iscrpljen stresom navike, posla ili briga, moe postati krizno arite toksemije. Pojavni sim ptomi bit e razliiti na svakom organu, to podgrijava vjerovanje da je svaki splet simptoma neka razliita bolest. No, zahvaljujui novom svjetlu to ga toksemijsko uenje baca na nomenklaturu (nazi ve bolesti), svi simptomi se svode na jedan jedini uzrok takozvanih bolesti, na toksemiju. Simptomi zvani gastritis (eluani katar) uope ne nalikuju na simptome cistitisa (katara mokra nog mjehura), a ipak i jedni i drugi su uzrokovani toksemijskim krizama, jer oba organa postaju mje sta za vanredno izluivanje toksina iz krvi. Pametnima mora biti oigledno daje sasvim ne logino tretirati katar nosa kao zasebnu bolest, ili kad se krize ponavljaju sve do gnojenja te sluznica postane tako osjetljiva da praina i pelud uzrokuju kihanje i vodenaste oi, (simptomi zvani alergija na sijeno ili ljetna groznica) tretirati te simptome kao razliitu bolest uzrokovanu peludom. Poinak i pot puno uzdravanje od hrane, tekue i krute, te pro

mjena svih iscrpljujuih navika povratit e nervnu energiju, toksin e se ponovno izluivati prirodnim kanalima i zdravlje e se potuno obnoviti. Takvo stanje se nee promijeniti, ukoliko se nekadanja rtva peludske groznice ili koje druge takozvane bolesti ne promijeni". Prvo luenje toksina putem nosa zove se prehla da. Ako je to luenje trajno, uz povremena pogor anja (toksinske krize, nove prehlade), dolazi do gnojenja, nastajanja kotanih izraslina i pojave aler gije. To su sve simptomi izluivanja toksina. Od prve prehlade do alergije uzrok je isti. Upalno cije enje to se nastavlja u meuvremenu izmeu novih hunjavica (toksemijskih kriza) kronini je katar, kako ga naziva medicinski imenik, a tretira ga se lo kalno kao da se radi o posebnoj, opasnoj stvari. Isti na je, meutim, da rtva takozvanog kroninog katara iscrpljuje svoj sustav duhanom, alkoholom, eerom i slatkiima svake vrste, kavom, ajem, prevelikim koliinama maslaca i kruha, masnoga kuhanja, prederavanjem svim moguim jelima, pretjeranim putenim uicima i t.d. (Vidi poglavlje Uzroci iscrpljenosti") Drei sustav u stanju iscrpljenosti spreava uspostavu potpunog izluivanja kroz redovne izlune organe. Organizam s vremenom postaje toleran87

tniji prema toksinu i esta prehlada" pokazuje manje toksemijskih kriza. Potrebna je velika kolii na sluzne opne za zamjensko izluivanje. Cijeli or ganizam poinje pokazivati znakove propadanja. Takozvane kronine bolesti se pokazuju. Kod elu anog katara na sluznici dolazi do zadebljavanja, otvrdnua, ira i raka, - svako od njih opisano u me dicinskom imeniku kao zasebna bolest. Ali one nisu razliitije od predsjednika VVashingtona i djeaka Georgea koji je posjekao oevu trenju. Rak je ne ko bio sklop simptoma takozvane hunjavice, ali po toksemijskom uenju rak je zavrnica mnogih tok semijskih kriza. Kako krize traju, simptomi se mi jenjaju, zavisno o degeneraciji organa prouzro kovanoj toksemijskim krizama. Svaka takozvana bolest ima isti zaetak, raz voj i sazrijevanje, razlikujui se meusobno samo toliko koliko se zahvaeni organi razliku juTretirati razne spletove simptoma kao razliite entitete je toliko znanstveno koliko i masirati psu rep zbog njegova upaljena uha. Sve bolesti su biti iste. Uzrok ukazuje na toksemiju, do koje dolazi zbog iscrpljenosti, koja opet koi izluivanje, a po88

trone navike tijela i duha glavni su razlog gubitka otpornosti, to jest enervacije odnosno iscrpljenosti. Svaka kronina bolest poinje zatrovanjem krvi - toksemijom i toksemijskom krizom. Krize se po navljaju sve dok ne doe do organskih promjena. Lanac simptoma protee se od prehlade ili katara do Brightove bolesti bubrega, suice, raka, sifilisa, mi ine ataksije i drugih takozvanih bolesti, koje su sve, od prve do posljednje, simptomi nagomilanih posljedica toksemijskih kriza.

Opa iscrpljenost
Svatko je bio iznenaen velikim postotkom na ih mladia koje je regrutna komisija odbila za vri jeme Svjetskog rata. Ako se tom iznenaenju prida i ono toksemijske filozofije, trebalo bi pljeskati oso bama koje misle. Regrutna komisija je pripustila sve mlade ljude koji nisu pokazivali patoloke pojave, to znai da nisu pokazivali nikakve strukturalne promjene na organima ili tkivima. Kad se uzme u obzir da strukturalnim promjena ma prethode mjeseci ili ak godine funkcionalnih poremeaja, oito je da je meu primljenima bilo potencijalno bolesnih ili nesposobnih mladia vie nego to ih je bilo meu odbijenima. Vrijeme je po kazalo daje ta malo poznata injenica tona, jer pri je nego je rat zavrio, ne ukljuujui ranjavanja, devedest i pet posto amerikih vojnika je zatrailo lijeniku pomo od jedan do pet puta. A tisue mo maka koji nisu ili u Francusku pomrlo je od ,,griPe." to to znai? Znai da ivot takav kako ga se ivi uzrokuje opu iscrpljenost meu puanstvom. A kad nervna energija padne ispod normale, izlui90

vanje toksina - prirodnog proizvoda metabolizma prestaje, toksin se zadrava u krvi stvarajui zatrovanje (toksemiju), prvi, posljednji i jedini stvarni uzrok svih takozvanih bolesti. Trijeznim umovima bi trebalo biti jasno da koli ina toksina u krvi mora varirati za svaku pojedinu osobu, a da je i stupanj otpornosti kod svake osobe razliit. Koliina koja bi kod neke osobe izazvala toksemijske krize, ne bi kod neke druge znaila ni ta. Neki uzrok iscrpljenosti, recimo obina imunizacija, koja bi kod nekoga u odreenom trenutku jedva izazvala reakciju, moe u drugoj prigodi tu istu sobu poslati u bolnicu ili je ak usmrtiti. Aktiv na anafilaksa (nesnoljivost) je alibi ili isprika za stupnika cijepljenja, koja ne mijenja injenicu da su cjepiva otrovi, ak i kad su ista", usprkos opet i opet ponavljanim tvrdnjama da su neduna i ne kodljiva. Nikad se nee saznati koliko je tete vojsci nanijelo cijepljenje. tetu koju ine imunizacije cjepivi ma i serumima moe opisati samo jedna rije vandalizam! Prosjeni lijenik ne moe misliti, a ostali ne smiju misliti osim u sebi. Ne znam kamo smjestiti ljude medicinske profesije koji su sposobni misliti, ali ne doputaju da ih razum vodi u procjeni takoz91

vane imunizacije. Moe li se protumaiti strukov nom savjeu ili strukovnim licemjerjem? Svakako ne nepotenjem. Zbog moga stava protiv teorije o mikrobima i cijepljenju neki su mi rekli da imam udake poglede", a drugi da sam neznalica. Ako jesam, udno je da moje miljenje i uvjerenje idu usporedo s jednim od najveih mislilaca devetnae stog stoljea, uvenog engleskog filozofa Herberta Spencera. Prije nekoliko dana sam eprkao po svo joj knjinici i naletio na knjigu injenice i komen tari". Otvorio sam kod naslova Cijepljenje" i u lanku kraem od tri stranice otkrio o reenom sub jektu vie vrijednih, konstruktivnih misli nego u sveukupnoj medicinskoj literaturi. Odluio sam na vesti cijeli lanak i bit e mi drago ako i drugi budu u njemu uivali kao i ja: Kad se jednom pomete uplitati u prirodni red, nitko ne zna to e ispasti na kraju" - izjavio je u mojoj nazonosti jedan uvaeni biolog. Odmah na kon toga mu je izletio izraz ljutnje na sebe samoga zbog nedostatka suzdranosti, jer je shvatio da ja mogu njegovu izjavu iskoristiti u razliite svrhe. Jenner (Edward Jenner, engleski lijenik, pionir u cijepljenju - op. prev.) i njegovi uenici predmni jevaju da ako virus cjepiva proe kroz organizam, pacijent je zatien od kozica, i na tome se svrava. 92

Ne elim ovdje rei nita protiv te pretpostavke. Ja samo tvrdim da tu nije kraj. Uplitanje u prirodni red ima i drugih posljedica osim navedenih. Neke od njih su poznate. Parlamentarni izvjetaj za 1880. godinu pokazu je daje u usporedbi izmeu petgodita 1847.-1851. i 1874.-1878., u ovom drugom od milijun novoro enadi u prvoj godini ivota umrlo od bilo kojeg uzroka 6.600 djece, dok je smrtnost od osam speci finih bolesti, bilo izravno bilo neizravno poveza nih ili oteanih posljedicama cijepljenja, porasla s 20.524 na 41.353 na milijun poroaja godinje, zna i vie nego dvostruko. Jasno je da ih je vie poko eno od drugih bolesti nego to ih je spaeno od kozica. Ovom prikazu bolesti treba dodati i popratne po jave. Pretpostavka je - i to nuna , da imunitet pro izveden cijepljenjem povlai sa sobom i neke promjene u sastojcima tijela. Meutim, ako se sa stojci tijela, bilo da se radi o tekuinama ili krutim tvarima, toliko promijene da vie ne podlijeu kozi cama, je li ta modifikacija inae nedjelotvorna? Usuuje li se itko rei, da ne stvara drugog uinka osim to titi pacijenta od odreene bolesti? Ne moe se promijeniti graa tijela samo protiv napada jednog agensa, a da ostane nepromijenjena prema

svim drugim agensima. Kakva mora biti promjena? Ima sluajeva kad su kod pojedinih osoba teke bo lesti, poput tifusne groznice, nastupale odmah na kon zdravstvenog poboljanja. No, to nisu redovni sluajevi, jer kad bi to bili, zdrava osoba bi nakon niza bolesti bila jo zdravija. Dakle, graa tijela mo dificirana cjepivom nije postala otpornija prema op im poremeajima. Ustvari je postala manje otporna. Vruina, hladnoa, vlaga i atmosferske promjene, kao i razne vrste hrane, pretjerani umor i mentalni napor, remete ravnoteu. Nismo u stanju mjeriti promjene jaine otpornosti, pa zato obino prou nezapaene. Ipak ima dokaza ope relativne slabosti. Kozice su tea bolest nego to su bile prije, s brojnim smrtnim sluajevima. Gripa prua dokaz. Prije ezdeset godina gripa bi se pojavljivala u vre menskim razmacima, samo bi je neki dobili, nije bila teka i nije ostavljala ozbiljnih posljedica. A sada se ustalila, u krajnjim oblicima napada mase i esto oteuje tjelesnu konstituciju. Bolest je ista, ali je manja sposobnost otpora. Postoje i druge znaajne injenice. Poznata je biloka istina da organi osjeta i zubi nastaju iz konih slojeva zametka. Svi su podloni abnormal nostima: plavooke make su gluhe a psi bez dlake imaju krive zube. (0 porijeklu vrsta", 1. pogl.) 94

Najvjerojatnije se radi o abnormalnostima koje su prouzrokovane bolestima. Sifilis je u svojim ranim stadijima kona bolest. Ako je naslijeen, njegove posljedice su loe oblikovani zubi, a u kasnijim go dinama iritis (upala one arenice). U srodstvu je s drugim konim bolestima. Na primjer, injenica je da je arlah esto popraen labavljenjem zubi i da ospice esto stvaraju poremeaje, katkad privreme ne, katkad trajne, i na oima i u uima. Nee li biti tako i s drugim konim bolestima, uzrokovanima cjepivom? Ako je tako, onda imamo tumaenje za strahovitu degeneraciju zubi meu mladima u novi je vrijeme, i ne bismo se trebali uditi to meu nji ma prevladavaju slabe i boleljive oi. Bile ove pretpostavke tone ili ne, jedno je sigurno: tvrdnja da cjepivo mijenja tjelesnu konstituciju u samom odnosu prema kozicama, a da inae ostaje ista, ista je besmislica Kad se jednom pomete uplitati u prirodni red, nitko ne zna to e ispasti na kraju." Mijeati se u prirodni red ogromna je stvar kojoj se ne vidi kraj. Meutim, priroda kroz to prolazi sa smijekom, osim ako je nadjaana. Zdravlje - dobro zdravlje - je vea snaga od loega, od bilo kakvog uplitanja, i moe ispraviti svaku lou posljedicu ako nije fatalna, pod uvjetom da uplitanje prestane. 95

Stimulansi (nadraujua sredstva) na dulje razdoblje uzrokuju postupno pogoranje i na koncu, ukoliko navika ne prestane, zavravaju smru. Toksin je stimulans i prirodni je proizvod metabolizma. Kad je tijelo normalno, toksin se izluuje istom brzinom kojom i nastaje, ali kada iscrpljuju e navike djeluju preko mogunosti obnavljanja, toksin se gomila i nastaje toksemi ja, to znai da je tijelo izgubilo obrambenu mo. A ako cjepivo ili bilo koja druga infekcija dospije u krv, nitko ne zna to e ispasti na kraju." Toksemija baca svjetlo na jednu zbunjujuu to ku. Kad nastane zaraza u osobi normalne otporno sti i doe do lokalne upale koe i gnojenja, sve obi no zavri ozdravljenjem gnojne rane. Ako je cijep ljenje koziavim virusom uinjeno na Jennerov na in, ubrizgavajui virus pod kou, probadajui je i trljajui, nastaje estoka septina zaraza koja u mnogim sluajevima zavrava smru. U Engleskoj su prije mnogo godina doneseni zakoni koji zabra njuju tu praksu. U tokseminim sluajevima lokalna zaraza na stala zbog septinog virusa bilo koje vrste: cijep ljenja, nelijeene ozljede, rane koja se ne cijedi, upaljen zub, sinus i t.d., uzrokuje septinu groznicu zloudnog oblika, koja moe dovesti do smrti ili in96

validnosti. Teko iscrpljen i toksemian (zatrovan) sustav ima malo snage za otpor, te kad je krv jako zatrovana, vrlo je podlona utjecaju bilo kakve za raze. Gdje zaraza nije zloudna do te mjere da ovlada sustavom, zato to zarazni agens nije toliko estok, ili zato to stanje iscrpljenosti i zatrovanja nije tako ozbiljno da bi unitilo otpornost, pacijent se moe izvui iz krize i uz odgovarajuu njegu ozdraviti. Ali ako je njega loa, pacijent moe koji mjesec ili godinu ivotariti u stanju poluinvalidnosti i kona no umrijeti. Rooseveltova bolest i skraivanje ivota za naj manje dvadeset i pet godina oiti su primjer ovak voga pogoranja. Veliki i snani ovjek je bio oigledno toksemian. Kao to svi znaju, povrijedio se najednom od svojih putovanja po dungli. Dolo je do zaraze, koja bi vjerojatno ubila slabijeg ovje ka. Vratio se kui i nastavio sa svojim iscrpljujuim loim navikama, ne doputajui tijelu da oisti kuu." Takve stvari se mogu vratiti u normalno stanje, ali nikad konvencionalnim lijeenjem. Kad je toksemina osoba inficirana, zaraza se nee nikad potpuno ukloniti ako se toksemija i iscrpljenost ne suzbiju. Ukoliko takav pacijent ne 97

lei u krevetu, ne jedui nita dok se ne dovri izluivanje,nakon toga hranjen na odgovarajui nain i pouen kako jesti u svojem stanju, te ukoliko nije voljan odrei se svih iscrpljujuih navika, nema nade da e ikada ozdraviti. Takvi bolesnici redovito obole od suice, Brightove bolesti na bubrezima i drugih dugotrajnih takozvanih bolesti. Nae dravne bolnice su pune mladih ljudi koji nikad nee ozdraviti, jer se zatrovanje bre stvara nego to se isti. U prirodni red se uplie iscrpljujuim navikama sve dok se ne doe do toksemije, do zatrovanja krvi. Cijepljenje ili zaraza bilo kojim uzronikom djelu je, prije ili kasnije, kao'ugarak, inei da se najranji viji organ promijeni. Organ, pak, nema nikave veze s uzrokom, te je usmjeravanje lijeenja na organ potpuni besmisao. Takav su besmisao transfuzije krvi protiv pogibeljne anemije, tretmani protiv ljezdane impotencije, vaenje kamenaca, ireva, tumora i t.d. Nema sumnje daje danas u modi jedna od naj pogubnijih praksi, a to je lijeenje takozvanih bole sti bolestima i imuniziranje produktima bolesti. Jedna od prvih stvari koje treba uiniti da bi se oslobodilo od takoznave bolesti je osloboditi se od zatrovanja krvi, od toksemije, jer to stanje
98

krvi ini bolest moguom. Zaraze i otrovanja drogama i hranom mogu ubiti, ali ako ne ubiju, nee trajati dugo u osobi slobodnoj od iscrplje nosti i toksemije. Otrovanje e zapravo ostati u sustavu dok se ne prevlada toksemija, zatim e izluivanje ukloniti sve tragove zaraze. Zaraza sifilisom u jako tokseminoj osobi posta je estoka pri konvencionalnom lijeenju. Zaraza je najmanji od tri imbenika. Dodaj strah i pogrenu ishranu i evo ti stranog spleta simptoma, koji opravdava sve to profesionalni sifilomanijaci go vore i piu o bolesti. Ukloni toksemiju, kemikalije, strah i krivu ishranu, pa e ostati malo toga. to ostane, priroda e ga s lakoom izbaciti. Mi smo graditelji sutranjice, i ne trebamo pla ati vraari - lijeniku, odvjetniku, propovjedniku, bankaru - da nam kae to e se sutra dogoditi. Nee se dogoditi nita. Neibjeivo e doi. Zet emo plodove onoga to daans sijemo.

99

Uravnoteenost
Stanje ili oznaka daje neto balansirano. U pre nesenom smislu: staloenost, smirenost. Staloenost: umjerenost duha ili karaktera; sa branost; mirnoa. Da bismo bili u pravom smislu uravnoteeni, pretpostavljam da moramo biti anatomski, psiho loki i kemijski ujednaeni, ali kako je asimetrija zakon, ne moemo se nadati ravnovjesju. Meutim, moemo teiti k staloenosti, skladu uma i karakte ra. Zadovoljstvo dolazi s nastojanjem, ne s posjedo vanjem. Prividno ovo nije uvijek tono, jer vidimo ljude koji rade, ali su ipak nezadovoljni i nesretni. Netko je rekao: Blago onom tko nae posao." To znai daje posve zauzet i zadovoljan svojim po slom, ne svojom ambicijom. Nema ovjeka koji je zadovoljan poslom od kojega ne oekuje nita osim novaca. Nita ne zadovoljava duh kao kreativni po sao. Sto ima u tome? Napredak, vlastiti razvitak i mogunost initi dobro u budunosti samo su do statni da zadovolje ambiciju. 100

Da bi bio zadovoljstvo, posao mora obuzeti i za dovoljiti duh. Besposlen duh je nezadovoljan duh. Da me pitaju kakav bih recept dao djeci za osiguran je njihove budue sree, ja bih rekao: - Uite ih da vole posao, posao, posao! Mi smo pretjerali sa sta rom izrekom: Samo raditi i nikad se ne igrati pret vorit e Ivicu u dosadnog mladia." Danas je obratno: Samo igra i nimalo posla pretvorit e Ivi cu u bandita." Ako roditelji ne mogu djeci dati posla, grad, op ina ili drava se trebaju pobrinuti za posao, ne u egrtskim kolama ve prema onomu stoje najprik ladnije za svako pojedino dijete. Dijete treba raditi. Krist je poeo raditi u dvanaestoj godini, a i ranije. Moramo biti u poslu. Kako sam rekao, zadovoljstvo je u nastojanju a ne u posjedovanju. To je i psiholoki i fiziki zakon. Trebamo biti sretni to nismo posve zadovoljni, jer da to jesmo, ne bismo imah nita za postii, niti raz loga za nastojanjem, niti uitka zbog uinjenoga i postignutoga. ovjek nikad nije, ali uvijek jest blagoslovljen. (Alexander Pope) Budui da se radi o izreci jednoga pjesnika, ne treba je uzeti previe ozbiljno. Znao sam mnoge koji su bili blagoslovljeni a da to nisu znali. Ima vie 101

prikrivenih blagoslova nego to ih se moe vidjeti pod svjetlima pozornice. Jedan od najeih blago slova je da oko devedeset i devet posto naih htijen ja nikad nije ostvareno. Kad bi ljudi mogli izrezivati vrijeme tako esto kako bi htjeli, ivoti bi im se jako skratili. Da smo od sada dogodine u ovo vrijeme!" elio bih da smo deset godina od sada, ja bih ve zavrio kolu i zaposlio se!" Veina svijeta je sklona traiti preace. Priroda mrzi vakuum, a to su zapravo preaci. Svima je ide al obogatiti se preko noi. Kratki put, preac do uspjeha! Za trgovakog putnika to znai navaljivati silom na neodlune, na slabie, na one koje se daju nagovoriti na nepromi ljenu kupnju, na one koji ni sami ne znaju to hoe, ukratko, navoditi ljude da kupuju ono to im ne tre ba i to je iznad njihovih mogunosti zove se uspje nim trgovakim poslom. to je glavni problem dananjega svijeta? Opa zaduenost. Trgovci su ih, a da sami ljudi nisu bili ni svjesni, nauili kako da troe na same sebe. Svijet ne zna kako popuniti vla stitu prazninu. Svi koji su se dali nagovoriti da uba ce u viu brzinu, iako su trebali voziti polako, ili to bi bilo jo bolje, ii biciklom ili pjeice, na muci su zbog brze potronje goriva. Svakoj krajnosti nedo staje ravnotea, to dovodi do nezadovoljstva i ne102

spokoja. Automobil je potreban, ali je postao luksus koji daleko premauje potrebu. Najednom kraju je nagomilao silno bogatsvo, a na drugom uzrokovao golo siromatvo, to e uskoro, ukoliko se ne ispra vi, dovesti do financijeske bolesti zvane panika. Pa nika je drugo ime za vakuum, koji e se napuniti velikim osjeajem nesree. Proi kolu za nedovoljno dugo vremena, preacima, mitom i preko veze, stvara vakuum. Vrijeme i poten rad su u svakom pogledu potrebni za izgrad nju karaktera, odgoja i sposobnosti. Latinska poslo vica cito maturum, cito putridum " (brzo sazrelo, brzo i sagnjilo) vrijedi kako u fizikom tako i u du evnom svijetu. Atletiari umiru rano. Zato? Raz vijaju se silom. Pretjerana uporaba miinog sustava zahtijeva dodatnu koliinu krvi u miiima. To onda trai dodatnu opskrbu hranom da bi se za dovoljile potrebe potronje i njezina pokria. Pretje rana stimulacija iscrpljuje i toksin se ne uspijeva izluiti istom brzinom kojom se stvara, dakle, dola zi do toksemije, zatrovanja krvi, koja postupno do vodi do oteenja srca i krvnih sudova. Lanac je jak koliko mu je jaka najslabija karika." U atletici se najjae karike neprestano napreu do krajnje izdrljivosti. Stabilnost stoje mladost daje tkivima brzo stari, zbog ega atletiari u mladosti umiru od 103

starosti. Fitzsimmonsa su u trideset i petoj godini zvali Stari na ringu" . U ovoj izreci, to bi trebala biti komplimenat kralju boksaa, sadrano je znan stveno saznanje kojega sportski svijet nije bio svje stan, ali gaje podsvjesno bolje izrazio nego da ga je znao, jer je reeni atlet prenapreui svoje tijelo sama sebe uinio starcem. Mladost eli ii bre nego to to dobar, solidan rast opravdava. Mladim profesionalcima se uri da naslijede svoje prethodnike, jer su uvjereni da mogu uiniti vie kad zauzmu njihove fotelje. Dananje neiskusto goni civilizaciju u brzu, oi gledno preranu zrelost. Ova vratolomna hitnja je za tekla nespremnima i one koji bi po dobi trebali biti savjetnici. Znanje koje nije zainjeno vremenom, iskustvom i ravnoteom, nikad nee sazreti. Pojam umjerenosti i ravnotee izgubio je smisao u ova vremena. Idealnom sazrijevanju nedostaju sa stavni elementi vremena i iskustva. Sadanji menta litet je atletiarski, prerani ostario na utrb vremena koje je potrebno za uravnoteenost. Bolnice, zatvori i duevne bolnice ne mogu se graditi dovoljnom brzinom da udome sve prerano senilne osobe. Eto, u tome je bolest - starako tkivo prevladava nad iz gradnjom novoga. 104

Previe skraenica, od djejeg vrtia do srednje kole i sveuilita ostavljaju vakuum, koji onda pune lai civilizacije i bolest i nesretnost to ih sa sobom donose pogreno znanje i nezrelo prosui vanje. Osobne nastranosti, izvjetaenosti i nezdrave navike svih vrsta bumerang su to vraa otrov u slat ke sne o ivotu. Priroda se smijei onima koji su prirodni, ali s onima to se stalno krevelje tjelesno i duevno skla pa urotu da ih njihovo uivanje izoblii. Moemo biti sretni i zadovoljni, ili moemo biti nesretni i ne zadovoljni. Na nama je da odaberemo, a priroda e uiniti ostalo. Upravo sam doao iz apoteke u koju sam uao da kupim kamfora u tubi. Apotekar je eprtljario, ega je oito i sam bio svjeta, pa je iz samosaaljenja smatrao potrebnim rei da se ne osjea dobro i da je bio u postelji vei dio popodneva.. Svoje rijei je popratio bolnim izrazom lica i bolesnikim pokre tom tijela. On bi bez sumnje s uitkom raspravljao sa mnom o svojim boljkama, ah je sam ignorirao temu i iziao. On podgrijava lou naviku koja e mu zagoriti ivot i uiniti ga dosadnim svima osim onih to idu u njegov duan loviti izljeenja. Bije da voli drutvo." Osobe loih navika se drue meu105

sobno i ini se da ih nabrajanje i usporeivanje vlastitih bolesti ne moe umoriti. Najznaajniji sim ptomi se pamte godinama. Samosaaljenje ih tjera na preuveliavanje, te s vremenom i sami o sebi vje ruju sve najgore. Takav ivot je upropaten, osim ako se potpuno ne reformira. Takvo mentalno stanje dovodi do iscrpljenosti i toksemije. Simptomi su opa nervoza, zastoj probave, zaepljenje, gljiviast jezik i strah od raka ili neke druge bolesti koja bi mogla biti fatalna. Miii su manje-vie napeti. Za epljenje je popraeno abnormalnim stezanjem mara. Cijelo tijelo je abnormalno napeto. Takvi pacijenti imaju potekoa zaspati, a kada zaspu, bude se s trzajem, naglom kontrakcijom svih mii a. Ove osobe imaju lagan san i ale se da uope ne spavaju. Neki se ale na glavobolju i povraanje. Imitiraju ostale, te esto razvijaju nove siptome na kon itanja o nekoj bolesti ili sluanja o tuim siptomima. Mnogi od ovih sluajeva se operiraju zbog raznmpredmmjevanih trbunih komplikacija. Lijeni ci ih preesto tretiraju u skladu s onim to te osobe same o sebi kau. Pokatkud se susretnu portvovne, ljubazne ene, koje nisu tjelesno jake, ali koje preko svojih sila rade za druge. Te su majke u ranim ivot nim godinama imale ambicija za nekom karijerom, 106

ali ih je razoaranje dovelo do duboke iscrpljenosti i trajne poremeenosti u ishrani, jer ih je velika tuga sprijeila da se vrate u normalu. Sreom, izlaz je na en u ivljenju za druge, i usreujui druge taj a robni napitak je postao tako savren, da bi oni koje je razvedravala svojim slatkim osmijehom i ohra brujuim rijeima esto govorili: Teta Mary, vi mora da ste ivjeli aroban ivot u koji alost nije imala pristupa." Odgovor bi bio novi smijeak i ohrabrenje. Oni koji u sluenju drugima pronalaze nadomje stak za koketiranje s karijerom, ne prave pogreke u izboru Velikog Iscjelitelja., ali oni to trae lijeka iz van samih sebe opravdavaju izreku daje obeanje ludu radovanje." Izljeenja, iscjeljenja, kure! Nema izljeenja. Podsvijest stvara zdravlje ili bolest, u skladu s naim htijenjem. Ako mi aljemo impulse razdraenosti, nezadovoljstva, nesretnosti, alopojki, mrnje, zavisti, sebinosti, lakomosti, bludnosti i t.d., podsvijest nas oblikuje u lik ka kav nareujemo. Ako podsvijesti aljemo putene impulse, odgo vor na na zahtjev su mutne oi, podbuhlost, glavo bolja, neugodan dah, bol ovdje, bol ondje, pomuen razbor, nebriga za posao, za prijatelje i za sama 107

sebe. Mi tumaimo svoje stanje kao bolest i zovemo lijenika, koji onda otkriva albumin u mokrai, reu matizam u zglobovima, slabo srce, opasnost od apopleksije, vodenu bolest i dr. Mi prihvaamo njegove droge, njegove operacije i imunizacije, ali mi i dalje emitiramo putene impulse. Velike veere, jake ci gare, bludno poigravanje. Doktor ne valja. Zovemo drugoga, pa opet drugoga. Obavljaju se struni pre gledi. Pronaen je sifilis. Propisuju se sintetiki lije kovi. Drugi lijenici pregledavaju, koji otkrivaju suicu. 1 konano stvarno umijee pokazuje doktor koji otkriva rak. Ali cijelo to vrijeme nai porivi su upuivani u nau podsvijest i vraali se oblikujui nas u ono to smo sami traili. injenica je da nam lijenik nije uope potre ban. Mi trebamo lijenika koji e uspjeti pomiriti graditelja nae podsvijesti i nas same. Trebamo se nauiti samosvladavanju, smirenosti, ravnotei i spokojnosti. A kad se ti impulsi putem simpatetinih ivaca poalju u pokretaa nae podsvijesti, po et emo primati slike idealnijeg ovjeka sve dok ne uspijemo dosei savrenstvo. Samosvladavanje, drei stalno u podsvijesti ideal upravo takve osobe kakvi bismo mi htjeli biti, vratit e se k nama upravo onako kako smo htjeli. Mi smo stvoreni prema liku ideala koji drimo pred 108

naim tvorcem, naom podsvijesti. Ali mi ga mora mo oivjeti. Samo posjedovanje jednog ideala nee nas odvesti nikamo. Ako je trijeznost na ideal, nai snovi se nee ostvariti opijanjem. Ako je zdrav ivot na ideal, sigurno je da ga neemo postii pu tenim ivotom. Mi moemo posjedovati neki lik, ali ako ga mi ne ivimo, slika e se izobliiti. Mrzovolja i prigovaranje su navike koje obliku ju upravo takvu osobu. Ako odbijamo ivjeti smireno, staloeno i oputeno, postajemo napeti i sami stvaramo smetnje. Namrtene obrve stvaraju glavobolju. Napeto, kruto stanje miinog sustava dovodi do zamora miia, koji moe biti tretiran kao neuralgija, upala ivaca ili reumatizam. Lagana po vreda na bilo kojem dijelu tijela, zavijena, mazana i drana nepokretnom, moe uzrokovati umrtvljenje miia i boljeti vie od zamora mii a nego od same ozljede. Dosta je neurotika lijeeno i oslobaano od za mora miia samo zato da bi dvije kole manipulatora kraljenice ostale u dobrim odnosima sa svijetom. 109

Otkad je vijeka nadrilijenici, arlatani i razni sektaki polagatelji ruku" bave se osobama koje imaju vremena za pretvaranje lagane ozljede u vrlo dugu, zamornu bolest. Bogatstva se stvaraju iz smrdljivih pomasti zbog toga to su toboe dobre za mazanje iaenih zglobova i lea. Isti uinak bi bio i da se reena mjesta jednostavno protrljaju, ali mozgovi beskraljenjaka koji oekuju udesna iz ljeenja ne bi mogli vjerovati da lijeenje moe biti uinkovito bez tajanstvenih ljekovitih osobina, po vezanih s ljekarijama runa izgleda i jo goreg miri sa. Osjetljiva, inae beznaajna izraslina moe uz rokovati toliko napeto stanje da osobu u pitanju pretvori u oiglednog invalida. To se prije nekoliko tjedana dogodilo s jednim od mojih pacijenata. Pri pregledu sam otkrio ektremnu kontrakciju marnog miia. Cijelo mu je tijelo bilo napeto i, razumije se, patio je od zamora miia, to gaje dovelo do uvje renja da je jako bolestan. Rekao sam da legne i pou io ga kako da se opusti, zatim sam mu lagano utisnuo prst u mar - veoma polako kako bi ga to manje boljelo. Oko tridest minuta sam radio na oputanju analnih miia. Dok sam to radio, napominjao sam mu da opusti tijelo. Prije izlaska iz moje ordinacije izjavio je da se osjea bolje nego ikad u 110

posljednje dvije godine, uspros tome stoje vei dio toga vremena proveo u bolnici i na lijeenjima. Dao sam mu upute kako se opustiti i kako postupati sa marom i debelim crijevom. Sve njegove eluane smetnje i opa slabost ne stali su za tjedan dana. Vidio sam mnoge invalide nervnog tipa, keje su mnogi lijenici lijeili od mnogih bolesti. Naglaeni simptom je bila napetost cijeloga tijela, a zdravlje se nije moglo povratiti prije nego se ta pojava ne uklo ni. Tekoe na koje se ale oni to imaju guu, upalu mjehura, tumor na maternici i eluane i crijevne smetnje, najee su uzrokovane nervnom napetou, koju treba prevladati da bi dolo do poboljanja i potpunog ozdravljenja. Poloaj pri stajanju, hodanju, sjedenju i leanju moe biti takav da prouzroi napetost. Poznajemo profesionalne bolesti i emotivne bolesti, a poman jkanje ravnotee komplicira sve te nazovi-bolesti i stvara napetost. Umorna djeca su sklona da postanu nervozna i uzbuena. Ako im se, dok su umorna i uzbuena, dopusti prekomjerno jesti, onda im stane probava. U ekstremnim sluajevima dolazi do greva. Strah i 111

tjeskoba dovode do trzaja pojedinih miia, u medi cini poznatog kao horea. Uravnoteenosti duha i tijela treba posvetiti panju, kako u ranim tako i u kasnim godinama ivota. Dobro zdravlje u kasnim godinama ukazuje na samosvladavanje, umjerenost u svim stvarima i smirenost - ravnoteu. Umjerenost ne znai svakomu isto. Neki zovu umjerenou tri do est cigareta na dan, drugi vjeru ju daje prihvatljivo jedna do est mjeseno. Oni to imaju slabo srce i osjetljiv eludac, neumjereni su ako uope pue. Sretan je onaj koji zna svoje granice i potiva ih. Za takvu osobu se moe rei daje uravnoteena.

Imunizacija
Ne bi li bilo udno da je u evoluciji ovjeka isputen jedan tako vaan elemenat kao stoje autoimunizacija. U velikom planu stvaranja ni jedna ivotinja nije zaboravljena. Sposobnost za napad i za obranu mudro je rasporeena, pa bi bilo potpuno apsurdno pretpostaviti, daje ovjek, kralj svih ivih bia zaboravljen. Ne, nije zaboravljen. ovjek je obdaren nervnim sustavom, na ijem se vrhu nalazi mozak sposoban misliti, pa moe pritei u pomo klonulom nervnom sustavu i pomoi u njegovoj ob novi. Dok je ivani sustav normalan, dok je pun nervne energije, ovjek je normalan i imun na bolest. Bolest se poinje oitovati samo kad oko line i osobne navike troe energiju bre nego to se obnavlja. Da ne bi do toga dolo, ispravno po ueni um uklanja ili prevladava svaki iscrpljuju i utjecaj. ovjekova imunost na bolest trai uredan ivot, tako da mu je nervna energija uvijek na ili pri razini normale. Kad se nervna energija bespotedno rasi pa, dolazi neizbjeno do stanja enervacije iscrpljenosti. Tada se usporava izluivanje otpadnih

112

113

tjeskoba dovode do trzaja pojedinih miia, u medi cini poznatog kao horea. Uravnoteenosti duha i tijela treba posvetiti panju, kako u ranim tako i u kasnim godinama ivota. Dobro zdravlje u kasnim godinama ukazuje na samosvladavanje, umjerenost u svim stvarima i smirenost - ravnoteu. Umjerenost ne znai svakomu isto. Neki zovu umjerenou tri do est cigareta na dan, drugi vjeru ju daje prihvatljivo jedna do est mjeseno. Oni to imaju slabo srce i osjetljiv eludac, neumjereni su ako uope pue. Sretan je onaj koji zna svoje granice i potiva ih. Za takvu osobu se moe rei daje uravnoteena.

Imunizacija
Ne bi li bilo udno da je u evoluciji ovjeka isputen jedan tako vaan elemenat kao stoje autoimunizacija. U velikom planu stvaranja ni jedna ivotinja nije zaboravljena. Sposobnost za napad i za obranu mudro je rasporeena, pa bi bilo potpuno apsurdno pretpostaviti, daje ovjek, kralj svih ivih bia zaboravljen. Ne, nije zaboravljen. ovjek je obdaren nervnim sustavom, na ijem se vrhu nalazi mozak sposoban misliti, pa moe pritei u pomo klonulom nervnom sustavu i pomoi u njegovoj ob novi. Dok je ivani sustav normalan, dok je pun nervne energije, ovjek je normalan i imun na bolest. Bolest se poinje oitovati samo kad oko line i osobne navike troe energiju bre nego to se obnavlja. Da ne bi do toga dolo, ispravno po ueni um uklanja ili prevladava svaki iscrpljuju i utjecaj. ovjekova imunost na bolest trai uredan ivot, tako da mu je nervna energija uvijek na ili pri razini normale. Kad se nervna energija bespotedno rasi pa, dolazi neizbjeno do stanja enervacije iscrpljenosti. Tada se usporava izluivanje otpadnih 113

112

proizvoda, zbog ega se otpad - toksin gomila u krvi, uzrokujui toksemiju, odnosno samozatrovanje, stoje prva, posljednja i jedina bolest koju je ov jeanstvo naslijedilo. Svi ostali otrovi su sluajni i prolazni i bez toksemije nemaju pristupa u sustav. Otrovi mogu dospjeti u tijelo gutanjem, infekcijom ili inokulacijom (cijepljenjem) i otrovati, pa i ubiti, ali takvi sluajevi se ne mogu klasificirati kao bolest kao ni slomljena noga ili rana od puanog zrna. Toksin je normalni, prirodni, i u tijelu uvijek prisutni proizvod. Upravo zbog svoje stalnosti ispunjava sve uvjete za opeg uzronika svih takoz vanih bolesti. Svi raznorazni sklopovi simptoma, od kojih svaki dobiva posebno ime, nazivaju se po or ganima umijeanima u toksemijsku krizu, ali nisu individualni. Radi se samo o simptomima pomo nog izluivanja. Na primjer, upala krajnika, elua ni katar, bronhitis, upala plua i katar debelog crijeva, zajedniki i pojedinano su toksemijske kri ze, razlikujui se samo po aritima i simptomima. Isto tako su i takozvane bolesti samo razliite loka cije na kojima se toksin izluuje. Sve su to razliite manifestacije jedne te iste bolesti - toksemije, od nosno zatrovanja krvi. Toksemija je jedino tumaenje zato su regrutne komisije kartirale tolike momke za vrijeme po114

sljednjeg rata. (Govori se o Prvom svjetskom ratu op. prev.) Mnogi su poslani u Francusku samo da se tamo ubrzo nau u bolnici, jer su se nalazili na gra nici otpornosti prema toksinu. Uzbuenost im je istroila nervnu energiju. Nakon iscrpljenosti slije dila je toksemija. Njihovim bolestima su davana imena, ali je prava istina da su imali toksemiju, te su njihove bolesti bile toksemijske krize, to znai vanredna izluivanja toksina. Pored brojnih cijepljenja kojima su pri stupanju u vojsku mladii bili podvrgnuti, vjerojatno su strah i slutnja dodatno utjecali na nervnu iscrpljenost.

115

Dijagnoza kao medicinska obmana


Utvrivanje dijagnoze po suvremenoj medicin skojznanosti(je simptomatoloka ema koja ne zna i nita, osim kao vodi za otkrivanje organskih patolokih promjena. Ako promjena nije otkrivena, pacijent se alje kui, s preporukom da se vrati za nekoliko mjeseci, ili ga se moda neko vrijeme dri pod prismotrom. Znam za sluajeve to su pokazi vali patoloke promjene, kao to ih vidimo kod reu matizma, koji su otputani kui na est mjeseci, jer se nije moglo otkriti arite zaraze. Bolesnik se ot putao s ovakvom izjavom: Ni nakon detaljnih pretraga nismo bili u stanju otkriti uzrok vaeg oboljenja. Vratite se nakon est mjeseci, moda e se u to vrijeme pokazati." Toliko o utjecaju arita zaraze na profesionalno miljenje. Pretpostavimo daje otkrivena infekcija zubi ili sinusa, to onda? Stoje uzrokovalo infekciju zubi ili sinusa? Zastoje reumatizam simptom infekcije, a infekcija nije sim ptom reumatizma? Istina je da su reumatizam, inficirani zubi i upal jeni sinusi, kao i svaka druga u tijelu otkrivena pato116

logija, posljedice. Simptome bez povreda predstavljaju poremeaji funkcija koji se nisu pono vili dovoljno puta da bi uzrokovali organske prom jene. Ako se, kako dijagnoza slijedi, moe nai uzronik bolesti, u kojem ga stadiju treba traiti? Da li na poetku, ili u potpunim organskim promjena ma, ili u mrtvu ovjeku? Mackenzie je vjerovao da ga treba traiti u samom poetku, to znai u najra nijoj promjeni. On je vjerovao da se pozornim istraivanjem toga stadija moe otkriti uzronik. To je bila njegova zabluda, to dokazuje injenica da se uzrok reumatizma i raka ne moe otkriti ranije ili kasnije, te da oni to vjeruju da su mikrobi uzronici bolesti, ne mogu te mikrobe nai sve dok se ne pro nae patologija. Meni se, nakon pedest godina isku stva, ini da projekt u koji se uloilo toliko bezuspjena truda treba biti naputen. Dijagnoza je isprepletena tolikim neizvjesnim elementima, da se u nju ne moe nimalo pouzdati. Istraivanje upoljava cijelu vojsku laboratorij skih strunjaka u lovu na uzrok bolesti i njezino li jeenje. Osueni su na neuspjeh, jer, kako se moe nai uzrok u posljedicama? Specijalist ima ogranieno poznavanje filozofije zdravlja i bolesti do te mjere da je u zabludi to se subjekta tie, a ta zabluda ini da esto vidi menin117

gitis, apendicitis, ovaritis - ili bilo koju drugu bolest kao predmet svoje specijalnosti, i to u svakom slu aju koji do njega doe. injenica je da se veina oboljelih od bilo koje bolesti oporave, bili lijeeni ili ne. Ta tvrdnja zahtijeva malo objanjenje. Reeno je da osamdeset posto oboljelih ozdravi, ili bi moglo ozdraviti bez lijenike pomoi. Svi takozvani na padi bolesti bilo koje vrste toksemijske su krize, to znai vanredna izluivanja toksina koji se nagomi lao preko toke podnosivosti. Te krize mogu biti simptomi to ih nazivamo gripom, prehladom, upa lom krajnika, katarom eluca, glavoboljom ili ko jom drugom lakom bolesti. Danas dou i za koji dan nestanu. Ako su medicinski tretirani, kaemo da su izlijeeni. Ako nisu, kaemo da smo ozdravili bez lijeenja. A istina je daje viak toksina - kolii na nagomilana preko podnosive razine - izluena i dobro stanje se vraa. To nije lijeenje, to je jedna od prirodnih palijativa. Kad se uzrok ili uzroci iscrpljenosti otkriju i uklone, nervna energija se normalizira. Toksin se izluuje istom brzinom ko jom ga metabolizam i stvara. To je zdravlje, u tome se sastoji svako izljeenje. Ukrato, prekini sa svim iscrpljujuim navikama, ne jedi, poini dok se ner vna energija ne obnovi. Kad je ovo postignuto, paci118

jent je izlijeen. Kratki ili dugi post je koristan veini bolesnih. Oni koji se boje gladovati, neka ne poste. A sve druge nazovi-kure su obmana, ili u naj boljem sluaju prolazna palijativa, ali takvih lije enja ima svakog dana dovoljno da dri na bijelom kruhu i maslacu i na visokom stupnju potovanja veliku vojsku lijenika i iscjelitelja. A bolesnici koje su oni izlijeili polako se, poput ledenjaka, sputaju u rijeku Stiks, kao to su to inile tisue i ti sue prije njih, mnogi od njih u cvijetu mladosti, vjerujui u lano uenje o tome stoje bolest i u jo besmislenije poimanje lijeenja.

119

Toksemija olakava razumijevanje bolesti


Ako se na djetetu pokau simptomi jake grozni ce, bolova i povraanja, od ega boluje? Moda ima zastoj probave zato to je jelo neumjereno ili je jelo neodgovarajuu hranu. Moe biti poetak elua nog katara, arlaha, difterije, meningitisa, djeje pa ralize, ili koje druge nazovi-bolesti. U skladu s toksemijskim uenjem, tretman mora biti pozitivan i primijenjen s pouzdanjem. Nema potrebe ekanja za daljnjim razvojem, nema nagaanja ni pogrea ka. Ono to se inije ispravni tretman za svaku ta kozvanu bolest, imenovanu ili bezimenu. Ukloni sve uznemirujue stvari, kakve god bile. Od stotinu sluajeva devedeset i devet ih ima crijeva i eludac prepune neprobavljene hrane. Isperi utrobu i oslo bodi se tog izvora zaraze. Zatim primijeni vruu kupku, dovoljno dugu da donese potpuno olakanje od svih bolova. Primijeni klistir svaki dan, katkad i dvaput dnevno, ako to simptomi zahtijevaju. Sve dok traje groznica budi svjestan da se crijeva nisu oistila. Neka bude puno svjeeg zraka i vode i osi guraj da bolesnik miruje. Pazi da nita osim vode ne 120

ue u eludac sve dok vruina i groznica potpuno ne uminu, a onda pomi s vrlo laganom hranom. Ako se djetetu daje meso, jaja i previe mlijeka, moe oboljeti od gnjiljenja hrane. Dvojbeno je (ja mislim nemogue) da e dijete odgojeno na vou, mtegralnim itaricama i povru dobiti difteriju, arlah ili kozice, ili oboljeti od tifusa. Metode regularne medicinske prakse su uskla ene s navikama tijela i duha koje vode u zloudne bolesti, epidemije i t.d. Kako ovjek misli, takav i je. Regularna profesija vjeruje u protuotrove, cjepi va i samorodne lijekove, a ovi lijekovi odgovaraju psihologiji naina ivljenja koji vodi u zloudne oblike oboljenja. Mnogo svijeta je sklono nemoguim ozdravljen jima. Izljeenjima koja ne uklanjaju uzroke. Sve takozvane kure e se jednog dana poka zati obmanama. Sjeti se da djeca ne bi bila bole sna kad ne bi bila toksemina. Kakve bile da bile povrinske pojave, temeljni uzrok je uvijek isti toksemija plus septina infekcija, pa ako se ne dodaje hrana, a primijeni se opisani postupak, sluaj e bit rijeen, - uguen, ako vam se tako svia. Lijenici koji su vidjeli samo uobiajene 121

postupke, izjavit e da je oporavak na taj nain nepravilan i bez intenziteta. Razumije se, takvi oporavci nisu tipini, jer nisu zakomplicirani strahom i tretmanima to proizvode bolesti. Lijenici e rei: Pretpostavimo da se radi o sluaju difterije? Treba se dati specifini antitoksin." Stoje difterija? Toksemina osoba sa eluano-crijevnlm katarom dobije infekciju od raspadanja hrane ivotinjskog porijekla koju je jela iznad svojih probavnih mogunosti. Pojavljuju se simptomi upaljenih krajnika, krajnici i ostali dio grla prekriveni su sivkastom izluinom koju prati neugodan, ljut i smrdljiv dah. Klonulost je potpuna. Ovi simptomi se pojavljuju kod osoba koje ive ne uredno. Hrane se uglavnom krobom i hranom ivotinjskog porijekla, stoje uobiajena kombinaci ja. Voa i povra nemaju na jelovniku. (ivotinjska hrana moe biti samo mlijeko, ako je bolesnik malo dijete.) Imali su i prije, na dulje ili krae vrijeme, eluane smetnje, zaepljenje, moda i nekoliko gastrinih napada akutnog zastoja probave. U nekim sluajevima fiziko stanje je tako loe, da razvoj ozbiljnog eluano-crijevnog raspadanja moe zavriti fatalno za jedan do tri dana. Pretpo stavlja se da u tim sluajevima prevlada difterini 122

otrov, to znai da dolazi do akutnog otrovanja bje lanevinama usljed gnjiljenja hrane u crijevima ve jako iscrpljene i toksemine osobe.

123

Definiranje akutne zloudnosti


Zloudnost se dogaa kod toksemijskih osoba koje su stalno u stanju gastro-intestinalnog zastoja probave zbog prenatrpanosti hranom u kojoj prevla dava ona ivotinjskog porijekla, naroito mlijeko. Cijeli organizam je manje-vie zahvaen zatro vanjem od raspadanja bjelanevina. Gozbe slijede jed na drugu, ekscesi proizvode krizu, pa organizam, iscrpljen i toksemian iznad toke otpora, postaje rtva septikog trovanja.

Sto dovodi do smrtnosti?


U fatalnim sluajevima kod svih epidemija radi se o izjelicama i pijanicama koji su jako iscrpljeni, zatrovani i zaraeni. Davati bilo kakvu hranu bolesniku pravi je zlo in. Ne smije se davati nikakva hrana dok svi simpto mi ne nestanu. Onda treba dati sokove od voa i povra (nikako hranu ivotinjskog porijekla, barem ne za nekoliko tjedana). Treba propisati tri vrue kupke dnevno. Ispirati crijeva klistirom svakih ne koliko sati, sve dok se sve estice trulei ne iiste, a zatim, ako je mogue, ispirati utrobu svakodnevno sve dok se eludac i crijeva sasvim ne oiste od tru lei. Bolesnikov ivot ovisi o uklanjanju zaostale pokvarene hrane prije nego otrovni raspad prijee u krv. Sve epidemijske bolesti su zapravo trovanje hranom osoba koje su naglaeno iscrpljene i toksemine. Otrovanje hranom je posljedica otrovanja kemi kalijama. Oni to su najneotporniji (najiscrpljeniji i toksemini) trpe najvie i najlake podlijeu, jer tro vanje hranom dovodi do toksemije, zatrovanja krvi, pa dvije udruene sile to razaraju ivevlje svlada vaju smanjenu otpornost, i ako se ispravno ne treti-

124

125

raju, dovode do smrti. Sve akutne bolesti su probavne zaraze tokseminih osoba. to iscrpljenija i tokseminija osoba, to tea kriza. Pametnome je jasno daje opasno davati hranu kad je polazni uzrok bolesti otrovanje hranom. Dri bolesnika u toplu, u miru i na dobru zraku. Drugi zahvati dovode do komplikacija. Najvanije je rijeiti se pokvarene hrane. Takve bolesti napada ju samo one s naglaenom iscrpljenosti i tokseminosti, i one to imaju vrlo loe prehrambene navike.

Saetak
Razlika izmeu toksemijskih metoda i regular ne" medicine su, ukratko, u ovome: toksemijski su stav se temelji na stvarnom uzroku bolesti, na toksemiji. Prije nego doe do toksemije, to jest do zatrovanja krvi, prirodni imunitet titi od mikroba, parazita i svih tjelesnih nedaa. Toksin (otrovna tvar) je nuzproizvod, trajan i potreban kao i sam ivot. Ako je organizam nor malan, toksin se izluuje istom brzinom kojom i nastaje. Od toke nastajanja do toke izluivan ja prenosi ga krv, stoga organizam ni u jednom trenutku nije slobodan od toksina. U normalnim koliinama je blago stimulativan, ali ako je orga nizam iscrpljen, izluivanje bude zakoeno, pa zadrani toksin postane prekomjerno stimulati van. Katkada se radi o manjem ekscesu, a katka da o koliinama dovoljno velikima da ugroze ivot. Tretman je tako jednostavan, da izaziva nevjericu u onih to vjeruju u standardno lijeenje. Heroj sko lijeenje pomae bolesti da raste. Ustanovi na koji nain se upropatava nervna energija i zaustavi ga, zaepi sva nervna prokinjavanja. Tada e po-

126

127

vratak u normalno stanje biti pitanje vremena koje je potrebno prirodi da sve sama popravi. A ona ne voli pomo medicinske nametljivosti. Propisujui i dajui savjete esto puta upadnem u pogreku pretpostavljajui da osoba koju savjetu jem razumije ono to mislim. A i kako e, ako mu ne dam pismeno ili usmeno razjanjenje onoga to mi slim? to se tie zaustavljanja istjecanja nervne ener gije menije lako rei: Otkrijte na koji nain se rasi pa energija, pa to zaustavite. Prestanite sa svakim rasipanjem energije!" i slino. I sam se udim vla stitoj gluposti! Kako mogu uope rei pacijentu da se prestane iscrpljivati, spominjui na kraju dvije ili tri este nervno-iscrpljujue navike, kao na primjer: Prestanite se brinuti, prestanite puiti, ne uzimajte nadraujua sredstva, kontrolirajte svoj karakter, nemojte vie jesti prebrzo, ne uzbuujte se prena glo..." Uklanjanje jedne iscrpljujue navike je kori sno, ali pouzdano zdravlje ne podnosi nikakvih nervno-iscrpljujuih navika.

Uzroci nervne iscrpljenosti


Da bi se bolest razumjela potrebno je poznavan je njezina uzroka, a budui daje enervacija - duev na i tjelesna iscrpljenost - uzrok toksemije, dolikuje da oni koji su bolesni i ele se oporaviti, kao i oni koji ele nauiti kako ostati u dobru zdravlju, znaju to uzrokuje spomenutu iscrpljenost. Normalna, zdrava osoba je onaj tko je uravno teen, kontrolira se i nema navika koje naruavaju ivce. ovjek koji vlada sobom je ovjek kojim zle navike ne vladaju, niti ga sapinju ni vuku za sobom. Ilije ovjek svoj vlastiti gospodar, ili njime go spodare puteni uici i prohtjevi. Ako je ono prvo, uivat e u zdravlju dok se ne istroi, tamo negdje od devedeset do sto pedest godina starosti. Ako je sklon onom drugom, ali ako je umjeren i dri svoje navike koliko-toliko pod nadzorom, moe ivjeti od ezdeset do devedeset godina. Ali ako je puten, ako nad njim vladaju strasti i navike, ako sjeda prije spa vanja da popui jo jednu ili da dopuni veeru, ili se ustaje po noi i pui (poznavao sam jednog uvenog lijenika koji je puio da bi bolje spavao, umro je u pedeset i etvrtoj godini ivota), ili treba pie da bi smirio ivce i bolje spavao, ili se razuzdano odaje 129

128

bludu, takav ovjek postane razdraljiv, zlovoljan i umire prerano. Ekscesi pretvaraju ovjeka u runu ivotinju. Rije ivotinja" je ovdje upotrijebljena da opie osobu koja je posve izgubila kontrolu nad sobom. Oni njenije grae esto postanu neurotici, otiavi daleko od zdravlja. Mnogi se osjeaju dobro samo povremeno, i to pod utjecajem droga ili nadraujuih sredstava. Mlade nae zemlje upada u stanje mnogostruke opijenosti: dez, duhan, alkohol i raskalaene zaba ve. Mladi dobivaju seksualnu nervozu koju e slije diti narataj paralitiara, padaviara, umno ogra nienih, idiota i nakaznih, ukljuujui sve koji nee umrijeti od koje akutne bolesti. Taj soj ivi od trideset do ambulantnih ezdeset godina. Veina umire ranije. Sve bre uranjamo u vijek impotencije. Poznavao sam iznadprosjeno nadarenog ovjeka koji je umro od ataksije (parali ze miia) u trideset i petoj godini ivota. Navest u nekoliko redaka u kojima on sam govori o vlastitom stanju u posljednjoj godini ivota: Kad bih samo mogao ostakliti ove ponone suze i nanizati od njhove zrnate gorine 130

ruarje da ih pritisnem na gorue usne, kao iz bola roeni zalog ovih godina bez radosti, da me naui vjeri koja spaava, nadi koja razveseljuje. Tada bih pustio ovim izvorima alosti da teku slobodno i brzo, ako njihov tuni tok moe blagosloviti ili apnuti mir u uho kakva bijednog patnika.

Moj svijet se smanjio u ovu malenu sobu, gdje sada kao uznik moram boraviti. Radije bih bio zatvorenik u tami neke vlane tamnice, trzaj ui lancima, jer bih tada, moda, mogao doi do slobode. O, Boe! Sama pomisao na to da moram venuti ovdje svezan boleu i ovladan bolom, iv umirati iz godine u godinu izgoni veselje iz mojih grudi, pa alost tamo buja.
V

Cesto razmiljam kako su ove noge to klecaju, to me jedva nose do postelje, 131

bile hitre kao vjetar i slijedile pogubnu zraku to je vodila u propast.

0 svemona vlasti, ili ljubavi, ili pohoto, ili strasti, ili to god drugo bila, kako se tvoje rumene rue u prah pretvorie 1 posue ovo srce svojim uvelim liem! Iako moje bie sada probadaju tvoje otrovne strijele poput zmijina ujeda, ja ipak jo eznem, jer teko je otii od punih misirskih lonaca. esto se moji mutni pogledi, izgubljeni pogledi kra dom vraaju k slatkim grenim stvarima, sve dok se ne osvijestim.

vedenih izvadaka. Tisue plaaju istu cijenu kao i ovaj ovjek, ali ih malo moe osvojiti divljenje i simpatiju svojim labudovim pjevom. Malo svijeta zna itati psihologiju labudova pjeva. Radi se esto o saetku cijeloga ivota.

Ipak je ostao jo jedan izlaz da pobjegnem, dragi koloplet snova, kojemu se preputam esto, duom i tijelom iznova se predajem njemu, pa me Letina bujica nosi u more zaborava. Trideset i pet godina je kratak ivot za um koji je tako vladao engleskim jezikom, kako se vidi iz na132 133

Navike koje nervno iscrpljuju


DOJENAD Bebe ne bi trebale biti previe u naruju, ne bi trebale spavati u majinim rukama, ne bi trebale biti izloene prejakom svjetlu, galami, buci, prevelikoj vruini ili hladnoi. Ne bi se trebale treskati u dje jim kolicima, automobilima, vlakovima i tramvaji ma. Nejaad oboli od previe uzbuenja svih vrsta. Jako mala djeca bi trebala biti u miru, tako da mogu spavati u svako vrijeme, osim kad ih se kupa i pre svlai. Ne bi ih trebalo uzimati svaki put kad se oglase. Jedino ih treba posuiti i promijeniti im poloaj. Malu djecu ne treba hraniti ee od svaka etiri sata, a ni tako esto ako nisu budna. Buditi dijete da bi ga se nahranilo tetno je i sasvim nepotrebno. Ljudsko bie je cerebro-spinalni dinamo i treba biti koliko je god mogue u stanju mirovanja, tedei energiju za budue potrebe. Ravnotea ili samo134

svladavanje moraju poeti od roenja, uei dijete da se samo kontrolira. Djeci ne treba zabave. Kad su sama, zabavljaju se upoznavajui se sama sa sobom. Djeca od kojih se zahtijeva da se zabavljaju, oko kojih se stalno plee, postaju nezadovoljna i nervno istroena, to pogoduje tipino djejim bolestima."

DJECA Djeca kolskog uzrasta se nervno iscrpljuju jer ih se tjera da ue, vjebaju i zabavljaju na kojekakve naine. Igra treba biti ograniena. Kad se pojavi hi sterija, igra treba prestati.. Uenje, ispiti, neeljene vjebe, natjecanja bilo koje vrste stvaraju nezajaljivu potrebu za jelom. Ali kad se dijete, koje jo raste, napree preko svoga nervnog kapaciteta, priroda mora tedjeti na neki nain, a kako nema mogunosti izbjei vjenom konvencionalnom rvnju, gubi se normalna elja za hranom. Hranjenje nasilu da bi se dobilo na teini. Cijeli sustav kolske prehrane vodi k unitenju zdravlja iscrpljujui, ako ne i ubijajui volju. 135

Savezna vlada upropatava tisue naih mladia uei ih loim navikama. Vlada bi im trebala dati mirovinu i otpustiti ih. Sadanje tetoenje je kodlji vo, ne samo za odsluene vojnike ve i za one koji su zainteresirani za ouvanje svojih radnih mjesta u bolnicama. Lijenici moraju biti sposobni za otkrivanje si muliranja i pretvaranja. Navika bolovanja esto poima kao ala, kao pokus, samo da se vidi kako e je drugi shvatiti, a zavrava varajui samog varalicu. Opa navika, i to jedna od onih to dovodi do na vike bolovanja, je samosaaljenje, kad netko saaljeva sama sebe. Djeca su sklona praviti se bolesnima da bi dobila ono to ele. I davanje objeda u koli nervno iscrpljuje jer stvara nezadovoljstvo. Iz toga nastaje bolest. Djeci se mora ucijepiti nezavisan duh - ponos e spasiti svijet! Zatim se ovoj rutinskoj navici razaranja iv evlja po naim kolama dodaje i to da zubi moraju biti poravnati, to znai daljnji pritisak na ivce uz manju ili veu nadraenost. Krajnike i slijepo crije vo treba izvaditi. To je opasno lijeniko pomodar stvo. Hrani ispravno i nee biti opravdanja za operaciju. Cjepiva i serumi se moraju primiti radi imuniza cije protiv bolesti koje nastaju zbog nervne iscrplje136

nosti to je proizala iz svih prethodnih uzroka. To je jo jedno besmisleno pomodarstvo. Svijet je bolestan jer ne ivi kako treba. Operaci je uklanjaju posljedice. Ukloni uzrok i bolesti e ne stati. Priroda lijei, ako joj se dopusti uklanjanjem uzroka nervne iscrpljenosti. Razmaena i rasputena djeca. To stvara rune i iscrpljujue navike razdraenosti, svojeglavosti, prejedanja, neispravnog jedenja i ljutnje. Mnoga odraslija djeca pue, piju kavu i jedu previe slatki a. U mnogih zloporaba poima rano, a uzrokuje eluane simptome. S pubertetom dolazi previe plesa, nespavanje, puenje, pie, blud, venerine bolesti i strah to se raa iz razmiljanja o posljedi cama. Razdraljiva djeca nisu nizato. Razlog zato su razdraljiva nije u tome to ih se htjelo takvima uiniti ve zato to su previe maena. Ne kontrolirati djecu je zloin. Od njih se mora zahtijevati poslunost. Ali nemoj ekati dok se ne razbole. Boleljiva razdraljivost pomoi e razvit ku bolesti i drati dijete bolesnim. Strah. Strah je glavni uzrok nervne iscrpljenosti. Djeca pate od mnogih strahova. Odgojena su tako da se boje mraka, bauka i kazne. Roditelji esto dre djecu u stalnom strahu kanjavajui ih ljutito za naj137

manju sirnicu. Ima roditelja to pred djecom provjetravaju svoje prljavo rublje", stoje neoprostivo. Izvanzakonitost poinje u kui, na majinim grudima. Dijete koje ne moe potivati svoje rodi telje, nee potivati ni javne i dravne zakone. Ne potuje se roditelj kojeg dijete barem samo jednom nije poslualo bez kapitulacije. Bezuvjetno podrei vanje je disciplina, potrebna za izgradnju karaktera. Ali djeca nee potivati one zakone koje sami rodi-, telji odbacuju. U kunoj nesretnosti raaju se bolesti i zloini, koje ni svi doktori medicine, prava i teologije nee izlijeiti, jer nijedan od njih ne uklanja uzroke. Oni koji nemaju kontrole nad sobom, umiru od kroni nih bolesti. Ima mnogo straha i tjeskobe u djejem ivotu. Nijedno dijete nee napredovati ivei u strahu kod kue, u koli ili u crkvi. Disciplina kojoj ue potivani roditelji raa ljubavlju a ne strahom. ivotna dob je produena otkad se prestalo stra iti paklenom vatrom i ognjenim sumporom. Mo ralnost koja se odrava strahom nije dobra za zdravlje, niti je uope moralnost. Ukloni strah, ne stat e i nasilja. Ljubav i strah se iskljuuju. Ljude se uilo da se boje Boga i da ga istovremeno ljube. Gdje je strah stvaran, ljubav je prividna. Ljubav je 138

temelj na kojem se gradi etika. Ljubav temeljena na strahu gradi himbenu etiku, a to je podloga svih konvencionalnih lai nae civilizacije. Strah u svemu to se odnosi na djecu, od njihova zaea do roenja, pa kroz kolu, drutveni ivot i brak, dovodi do nervne iscrpljenosti. Nedostatak pravog znanja kako hraniti djecu i inae se o njima brinuti, nepotrebno optereuje roditelje zabrinute za djeje zdravlje. Kako pouiti djecu da, svladavajui svoj karakter i osjeaje, ne upropaste svoje zdravlje i ne otete svoje pameti pretjerivanjem u igri, jelu, piu, u vlastitoj nutarnjoj neistoi, to je znanje koje, naalost, nedostaje u skoro svakom domu. Te ekscese mladih slijede bolesti. Nema tako samounitavajue i tako rairene navike kao to su sek sualni nadraaji, a nema mane na koju roditelji obraaju manje pozornosti. Smatra se da alaksiju (parlizu miia) uzrokuje sifilis, ali ustvari nastaje zbog cerebralno-spinalne iscrpljenosti uzrokovane svim vrstama ulnosti, po sebno venerinima. Ti bolesnici se redovito poinju rano masturbirati. Roditelji trebaju uiti djecu da iz bjegavaju destruktivne navike. Nekoliko pacijenata s ataksijom mije povjerilo da su poeli s polucijom u osmoj godini ivota. Deseta do petnaeste su godi ne kad nastaje aktivna polucija. Mladi to nee priz139

nati, ako lijenik nije dovoljno taktian. Ja mogu rei, da je rijetko koji djeak bio neiskren prema meni. Ta praksa nije tako uobiajena kod suprotnog spola. Fizika zloporaba nije ni blizu tako iscrpljujua kao misaona opsjednutost seksualnim stvarima. Poudno sanjarenje kvari osobu isto kao i blud. Rane polucije, za kojima slijede bludne radnje, e sto zamagljuju um koji bi inae svijetlio u javnosti i intelektualnim stremljenjima. Meutim, ima razlike izmeu brbljavog naklapanja i briljantnog umova nja. Bistri umovi od dvadeset i dvadeset i pet godi na, zbog iscrpljenosti od spolne raskalaenosti, e sto degeneriraju u osrednjost u etrdeset i petoj. Kad se spolnoj razuzdanosti doda duhan, kava, aj, alkohol i prederavanje, onda nije udo ovjek u ezdesetim godinama nije nizato drugo nego za kloroform, ukoliko priroda ve ne primijeni eutana ziju.

se ne bi neto dogodilo to bi ih vratilo u prijanji red za kruh. Zato? Nema povjerenja u moral u po slu, nema Boga u biznisu. Brige oko posla. Poslovne brige su izvor nervne iscrpljenosti. Posao sam po sebi nije uzrok brige. Dobro obavljen posao je radost, a sve to stvara ra dost, stvara i karakter. Loe voen posao proizvodi nezadovoljstvo, ali zabrinuti ne istrauje uzroke. Ovaj ivot donosi najprije iscrpljenje, zatim bolest kao posljedicu, a onda jo vie briga oko traenja li jeka. Posao je ono ime ga ovjek smatra. Potpuno razumijevanje posla, uz potenje i radinost, skida sve brige i tedi energiju. Briga ne poveava uin kovitost, uinkovitost ne uklanja brigu. Brige, ne kontrolirane emocije, neodgovarajua prehrana i nadraavajua sredstva stvaraju bolest. Nita ne vodi k uravnoteenosti kao potpuno ra zumijevanje vlastitih navika i poslova. Hinjenje i samohvalisanje mogu kod svijeta za neko vrijeme odravati sliku uinkovitosti, ali kako svakoj pje smi doe kraj, istina e izai na vidjelo. Usprkos vanjskom prividu zabrinutost e izbiti na povrinu, radnik e se slomiti i bolest e ga uiniti svojom rtvom. Domaice koje vuku teret briga postaju iscrpljene i gube zdravlje. Uzrok njihovih briga je manjak kontrole ishrane, manjak kontrole osjeaja, 141

ODRASLI I odrasli imaju svoje strahove. Briga za kruh svagdanji stvara tjeskobu, ali kad se dovoljno utedi da straha po tom pitanju nestane, pojavi se strah da 140

manjak brige o tijelu i manjak uinkovitosti. Umje sto da odluno pristupe uklanjanju svih svojih mana, one padaju pod njima. Neobuzdanu ud treba satrti, ili e ona satrti onoga koji joj poputa uzde. Ogovaranje nije pohvalna osobina, pa ako ga se ne obuzda, s vremenom e rastjerati prijatelje. Zavist i ljubomora su rak koji izjeda duu onih koji im se preputaju. A to ostaje za ljubav ako se dua izgu bi? Kad se bilo tko zbog lijenosti ili nezdravih navi ka spusti ispod onoga to njegovi prijatelji od njega oekuju, neka se ne iznenadi kad pomu bjeati od njega. Tko su naputeni starci? To su oni to su provo dili sebian ivot, to su traili zabavu iako su se tre bali zabaviti sami sa sobom. Srea i razonoda moraju doi iznutra, iz ljubavi prema sluenju, po slu i knjizi. Ako se taj izvor mladosti i uitka ne nae prije nego nam se starost prikrade, nai emo se osamljenima. I usred mnotva emo biti sami, vjeno sami. Ima li ita alosnije? Ugaanje vlastitim prohtjevima. Samozadovo ljavanje je za osudu jer je protivno etici. Sto rei o etici prodrljivaca, to o njihovoj religiji? Pretjeri vanje u bilo emu se raa iz abnormalnog sebinog ugaanja samom sebi. Ovamo spadaju i samosaa142

ljenje i elja za izljeenjem. Rasipnike navike, ak i kad su na raspolaganju neiscrpiva sredstva, stvara ju samounitavaki moral, koji poput usuda vodi na stazu prerane smrti. Uzroci se zovu slabo srce, modana kap, paraliza, otkazivanje bubrega, samo ubojstvo i t.d., ali ime ne znai nita. Svi nazivi za varavaju, jer uzrok - prvi, posljednji i jedini - je razorno ugaanje vlastitim prohtjevima. Prouavanje prirode otkriva istinu da ovjek mora ivjeti za sluenje drugima, ne dajui milo stinju nego pomaui drugima da pomognu sami sebe. Samougaanje uzimanjem nadraujuih sred stava, ak i umjerenim koliinama, stalno je iimanje nervnog sustava, pa doe trenutak kad posljed nja cigareta, posljednja alica kave, posljednje ma sno jelo, prekine ivotnu strunu, a nepredvidivo je uvijek neoekivano i iznenaujue. Kae se da pretjerani rad iscrpljuje, ali to je samo isprika iza koje se kriju mnoge loe navike onih koji se ubijaju radije nego da rade. Rad u ko jem se ne uiva je rad koji iscrpljuje i stvara bolesti. Nezadovoljstvo, elja za nekim drugim poslom pri je nego stoje sadanji priveden kraju, vie borbe za veu plau nego brige da se posao dobro obavi.... Posao nije dobro uraen sve dok ne poprimi djelat143

nikovu osobnost. Moramo raditi sa stvaralakim na gonom. Nae djelo treba nositi sliku svoga tvorca, ljubav svoga tvorca, ljubav prema djelu, ne plai. Nezadovoljstvo i prenapeta uvstva iscrpljuju. Brige, strah, alost, srdba, strast, nabruenost, pretjerano veselje, potitenost, nezadovoljstvo, samosaaljenje, oholost, sebinost, zavist, ljubomora, ogovor, la, nepotenje, neispunjenje obveza f obe anja, iskoritavanje nesporazuma, zloporaba pov jerenja prijatelja, zloporaba reenoga od strane onih koji su nam se povjerili, sve to nervno iscrpljuje i s vremenom stvara neizljeivu bolest. Duboka alost. alost iscrpljuje. Toksemini i jako iscrpljeni obole od alosti i ako ne miruju u to ploj postelji i bez hrane, mogu umrijeti. Hrana koja se u takvim prilikama pojede, ne probavlja se ve djeluje kao otrov. Neke osobe su zbog duboke alo sti postale doivotni invalidi. ok. Duevni ili tjelesni ok katkad iscrpljuje do te mjere da moe ubiti sranom kapi ili ostaviti traj nu ivanu rastrojenost. Neodgovorno ili pretjerano jedenje moe sprijeiti povratak zdravlja. Sokove od eksplozija to su ih mnogi vojnici u ratu pretrpje li, duhan i druge iscrpljujue navike pretvorili su u trajnu invalidnost. Nema sumnje da prekomjerno jedenje spreava ozdravljenje. 144

Srditost. Srditost jako iscrpljuje. Svakodnevni napadi ljutnje stvaraju duboku nervnu iscrpljenost. Naprasitost koja eksplodira na najmanji izazov kva ri probavu i stvara ivanost. Ako se ne kontrolira, moe izazvati epilepsiju, a ivot moe zavriti s ra kom. Kronina mrzovolja je povezana s nastankom ira ili raka eluca. Oni koji ne mogu kontrolirati svoju naprasitost, esto pate od reumatine upale zglobova, otvrdnua krvnih ila, kamenca na ui i prijevremene ostarjelosti. Umiljenost. Zbog zaljubljenosti u sebe, sebi nosti, mizantropije i nepovjerenja, egoist u svemu to drugi ine vidi neprijateljstvo, svi su protiv nje ga. To izaziva iscrpljenost i toksemiju, zatrovanje krvi, to moe dovesti do nervne, pa ak i umne poremeenosti. Mizantrop (ovjekomrzac) voli sebe iznad svega i svakoga. im posumnja u najblieg i najdraeg prijatelja, taj vie za njega ne postoji. Sebinjak mrzi svakoga tko ne pothranjuje njegovu umiljenost. Mrnja i bijes su uvijek pri vrhu, ali su obavijeni usiljenim smijekom kad to taktika i okol nosti zahtijevaju. Prijateljstvo, potenje, ast i iskrenost moraju nestati u sukobu s nekontroliranim egoizmom. Osobe te vrste ne znaju za zahvalnost. Zahtijevaju sve, a ne daju nita bez neke potajne ra145

unice. Kad je umiljenost blaa, ne mora prijei u odurnu, nepodnosivu sebinost. Sebinost. Sebina narav se uvijek brine prven stveno o sebi. Obini oblik sebinosi se tumai kao ljubav prema djeci. Ali kad se sin oeni protiv oeve volje, otac ga razbatini. Zato? Zbog povrijeene ambicije. Ljubav esto nije prava ljubav ve sebi na ambicija. Sebinost vodi u iscrpljenost i tokse miju. Ambicija. Sebina ambicija povlai za sobom bolest, jer se susree s mnogim razoaranjima. Kad je uspjena pomae zadovoljavanju uvstvene pri rode, to dovodi do svih takozvanih bolesti koje proizlaze iz sebinog samozadovoljavani a. Pleme nitu ambiciju prati samosvladavanje i sluenje blinjemu, a zdravlje i dug ivot njezina su nagrada. Ambicija za javnom slavom donosi prolazno zado voljstvo i nije vrijedno potroene nervne energije. Tisue polu-invalidnih ena dobivaju toksemij ske krize kao jedinu nagradu za prireivanje svea nih objeda i pokazivanje raskonih haljina, soba i namjetaja. ene udovoljavaju glupim, besmislenim ambi cijama i plaaju trenutke ushita izgubljenim zdrav ljem. 146

Mnogi na popodnevnom kartanju izgube vie energije nego stoje tijekom cijelog tjedna mogu ob noviti. Zofv/j/.Niska zavist koja stvara bolest raa se iz mrzovoljne naravi. ovjek takve vrste zavisti pravi je vandal. Spremanje ubaciti francuski klju u stroj onoga kojemu zavidi. Upropastit e tui ugled alu zijama. Tko krade moj novac, krade smee - j e neto i nije nita, bio je moj, njegov, robovao je tisuama. Ali tko krade moje asno ime, Otima mi neto to njega nee obogatiti, A mene e osiromaiti. (Shakespeare.) Ako se osjea sigurnom, takva osoba e ii do kraja, ak do fizikog napada na one ije zasluge nadmauju njihove. Pohvalna zavist je kad se eli dostii uspjeh na kojem se zavidi. Radovati se tu em uspjehu i nastojati dostii ga ako je bio za sluan, pomae zdravlju due i tijela. Ljubav i zavist. Prema Salmonu ljubav je jaka kao smrt, a ljubomora okrutna kao grob." A Salo mon je morao znati.

147

Shakespeare je znao sve stoje u njegovo vrijeme bilo vrijedno znati. On je rekao: Koliko budala robuje bezumnoj zavisti! Otrovne rijei zavidne ene otrovnije su od zubi bijesna psa. Sustavno trovanje prenapetih uvstava poznato je od pamtivijeka, ali osim saznanja da otrov nasta je u sustavu" od velike ljutnje, ljubavi, ljubomore, mrnje i alosti, stoje otrov i koji je modus operan di njegova nastajanja nije bilo dovoljno objanje sve dok to nije razjasnila filozofija toksemije. Sha kespeare je dobro poznavao patologiju ljubomore, to svjedoe rijei koje je stavio u usta nekima od svojih likova. Pretjerane emocije, kao na primjer ljubomora ili velika ljutnja, izazivaju duboku nervnu iscrpljenost koja spreava izluivanje. To puni krv toksinima i uzrokuje zloudnu toksemiju, otrovanje krvi, u obliku toksinskog pijanstva, koje u agresivnim oso bama izaziva bjesomunost. Katkada doe do umorstva ili vie umorstava. Kod osoba obzirnijih prema blinjemu, koje nisu toliko zaljubljene u same sebe, psiholoka oluja zavrava samouboj stvom. 148

Ljubomora i neuzvraena ljubav, ako se ne radi o pokvarenoj, nemoralnoj osobi, naruava tjelesnu konstituciju podiui postupno razinu nervne iscrpljenosti i toksemije. Upale i rane na sluznici idu na bolje ili na gore, bez nade u konano ozdrav ljenje sve dok se ne uklone uzroci tjelesne i duhovne iscrpljenosti, od kojih je glavna ljubomora. Prederavanje. Jesti prekomjerno je esta i sve prisutna iscrpljujua navika. Jesti previe masnoe - vrhnja, maslaca, masnog mesa, ulja, kolaa; jesti preesto, jesti izmeu obroka i zaustavljajui proba vu pijenjem vode izmeu obroka. Neumjerenost u jelu je ea od neumjerenosti u alkoholnom piu. U podsvijesti zuji kao u konici od napora da se sve nadomjesti, zalijei i oporavi, nadomjetajui jedan nadraujui eksces drugim: zahtijevajui viski, duhan, opij i dr. uz halapljivo deranje, uzbuenja, okove i putene pretjeranosti za trovanje hranom. Nezasieni ulni zahtjevi se umiruju pretjeranom hranom ili drugim stimulansi ma, a kada je priroda zaobiena u njezinim zahtjevi ma, rtva jednostavno poludi. Ki nekog francuskog pastira, iji se otac proti vio da se uda za svoga ljubavnika, ubila je roditelje dok su spavali pokraj atorske vatre. Malo nakon tragedije naili su neki ljudi i zatekli djevojku kako 149

jede srce svoga oca, nakon to gaje izvadila i ispek la na logorskoj vatri. Kad je iznenaena u svojoj ljudoderskoj gozbi, izjavila je sa zlobnim smijehom: On je slomio moje srce, ja jedem njegovo!" Nedavno su prenapeti ivci naveli djevojku, po ludjelu od deza i alkohola, da ubije vlastitu mater, jer se usudila protiviti njezinu udovoljavanju pod svjesnih poriva za nadraivanjem. Kad iscrpljenost i toksemija dosegnu stanje pi janstva kakvo se vidi u sluaju dviju spomenutih djevojaka, graanski i moralni zakoni ustupaju pred zakonima podsvijesti, koji su, poput kozmikih za kona, amoralni ali u skladu s potrebama. Psiholoke oluje, kao i tjelesne, nemaju reda, ali ipak slijede zakone vlastite prirode. Nemaju skru pula da im se suprotstave, pa bezobzirno rue red kao neto neprijateljsko. Svako ljudsko bie bi trebalo znati da se takve stvari mogu dogoditi i njemu i da put koji do toga vodi je put iscrpljujuih navika. Prohibicija je divan ideal, ali dok ublauje jednu drutvenu bolest, stvara drugu, mnogo veu. Koja majka ne bi vie voljela da joj sina donesu pijana iz oblinje gostionice nego da gleda kako ga svezana policajac vodi u zatvor? 150

Nervno iscrpljenje i toksemija usredotoeni na mozak dovode do neurotinog stanja, sa svim mo guim simptomima. Pijanstvo nadomjeta pljaku banke i drugi kriminal. Dokle god omama hranom bude cijenjena uz profesionalnu pomo lijenikih recepata, dok se o njoj bude razglabalo nedjeljom i bude odluna za nae sukobe ponedjeljkom, trebat e neto vie od propisa da se uvede red i zakon. (Pod sukobima ponedjeljkom autor aludira na obi aj da se utakmice amerikog nogometa-ragbija igraju ponedjeljkom - op. prev.) Veina naih zako na je doneseno u vrijeme dok su zakonodavci bili omamljeni hranom i duhanom. Pijanstvo i kriminal svih vrsta su zamjenska iz luivanja toksina - toksemijske krize. Uspostav ljanje umjerenosti i kontrole kriminala treba biti usmjereno prema svom pravom objektu, naime, tre ba uiniti da ljudi budu umjereni i podloni zakonu. Razlog zato bi trebao biti oit svakom prouavatelju prirode. Nai prohtjevi se temelje na naim podsvje snim potrebama, osjeaj i etika s time nemaju veze. Naa podsvijest nije moralna ni nemoralna, pripada Velikom Kozmosu koji je sistematian, savrenog reda, ali nije moralan. Neumjerenost bilo koje vrste stvara zahtjev koji e, ako nije zadovoljen na uobi ajeni nain, traiti druge putove zadovoljenja. Ki151

rurg, zakoni i ublaavajua sredstva e moda ublaiti posljedice, ali se lijeenje sastoji u uklan janju uzroka. Zakonodavci su nadrilijenici. Samosvladavanje je jedini lijek. A da bi se razvila samokontrola, treba znati to je za to potrebno. Prodrljivac sam uzrokuje truljenje u vlastitim crijevima. Nervna energija se koristi protiv infekci je sustava. Krv s povrine tijela, ija je svrha odravanja tjelesne temperature, upuuje se u sluz nicu eluano-crijevnih kanala kako bi se neutrali zirale septine tvari koje sustav apsorbira. Sluzna opna otekne od krvi, to dovodi do pretjeranog lu enja sluzi. To je ono to zovemo katarom, odnosno upalom sluznice. Ta izluena sluz je brana protiv apsorbiranja trulei i obrana protiv otrova jer dovo di antitijela iz krvi. U utrobi prodrljivaca vodi se estoka borba. Podsvijest koristi svaku moguu pomo, a kad su sva vlastita sredstva sustava potroena, podsvijest alje rtvu da trai alkohol, duhan, kavu, aj, zaine i jo vie hrane. Moralne propopovijedi i prohibitivni zakoni Solona omamljenih toksinom, unutarcrijevnom trulei i duhanom, po svojoj su naravi nakazni.
v

uzrokovano pretjeranim samougaanjem i stimuli ranjem. Neizljeiva potreba za tri obroka dnevno znai nervnu iscrpljenost, od koje je samo korak do ozbi ljne komplikacije. Pametan ovjek e bez odgaan ja poduzeti potrebne mjere za ispravak apetita. Nastrani apetit nastaje od prederavanja, kad se jede bogata hrana sve dok se ne izgubi uitak u jed nostavnom jelu, kad se pretjerano uzimaju stimu lansi - alkohol, duhan, kava, aj, previe maslaca, soli, papra i bogatih umaka, kad se jede bez prave gladi (pravoj gladi je sve slatko), kad se jede u bole sti, ili izvan redovnog vremena, izmeu obroka, ili se jede sve dok se ne pojavi munina. Ogovarai su uvijek i klevetnici, a klevetnici uvijek i svugdje potencijalni lasci. Ako ne znaju da ire lai, onda su kanjivo neodgovorni to ni ne po kuavaju ustanoviti, je li ono to priaju istinito ili nije. Ogovaranje iscrpljuje ogovoraa. Ogovorai su uvijek nervno iscrpljeni, jer ive u strahu da e biti otkriveni. Sve izluine su im uvijek kisele. Skloni su gnojnoj upali desni i infekcijama sluzne opne. Sporo se oporavljaju od katarnih tok semijskih kriza. 153

Nezajaljiva elja za hranom i nadraujuim tvarima ukazuju na nervno iscrpljeno stanje tijela, 152

Ogovarai su praznoglavi robovi svojih navika opanjkavanja i pljuvanja po drugima, zloudni pa raziti to se hrane strvinom. To su najgori tipovi kri minalaca, paklena udovita to ubijaju zadahom. esto umiru od raka. Puzavost. Ulizice nalikuju prijateljima kao i vu kovi psima (Byron). Najvie me vrijea onaj koji me prekomjerno hvali (Churchill). Pravi puzavac, poput svih nepotenjaka, vodi ivot koji iscrpljuje i koji priroda osuuje na rani svretak. Nepoten]e. Nepotenje s vremenom dovodi do otvrdnua ila kucavica, pa rak dokraji bijednikov ivot.

OSVRT

Mogli bi se jo neto vie rei, a bez sumnje i bolje rei, o tome kako mi, ljudska bia, divljaki pustoimo svoja tijela i due. Ipak je pametnima re eno dovoljno da shvate kako su nam neumitno za petama nae zle navike. O. W. Holmes, u svojoj knjizi Autokrat za dorukom" smatra potrebnim rei o navikama slijedee: Navika je pribliavanje ivotinjskog sustava or ganskom. To je javno priznanje neuspjeha naj vanije funkcije bia koja ukljuuje stalno samoodreivanje u svim moguim okolnostima. Autonomija ili vladanje sobom na pragu ivota se susree sa svim konvencionalnim praznovjerji ma i tako se ui mnogim navikama, kao stoje lije enje bez uklanjanja uzroka. Kombinirano s ovjekovom sklonou prema hedonizmu (uenju po kojem je uitak jedino dobro), vodi u ivot pro maaja, usprkos ovjekovoj elji da se uzdigne iz nad sila koje ga zarobljuju. Protumaena toksemija e pomoi da oni koji je paljivo proue, shvate to je bolest i to je uzrokuje. Ovo znanje e pomoi mudrima i onima to vladaju sobom da izbjegnu bo155

154

lesti i medicinsku hobotnicu koja neznalaki unita va bolesnike. Profesija se sastoji od cijele vojske kolovanih ljudi, od kojih su vjerujem, veinom plemeniti i na stoje sluiti ovjeanstvu. Odgoj i etika, ako se te melje na zabludi i imaju prednost brojnosti sve do ogromne veine, mogu uiniti zabludu istinitom, barem to se opora tie. Ja jedino i iskreno traim od laika ili profesiona laca da metnu moju teoriju na kunju. Ako moete, dokaite da sam u krivu, pa mi dajte ono to za sluujem! ovjek stvara vlastite bolesti. Ova knjiga tumai kako to radi. On je jedini koji moe povratiti zdrav lje. On i njegova podsvijest jedini mogu izlijeiti. Doktori ne lijee. Samo u vrlo rijetkim sluajevima kirurki vandalizam je posljednje sredstvo, osim ako lo tretman ne prisili na nepotrebne hitne zahva te. Tijelo je snano ili slabo, to potpuno zavisi o tome je li nervna energija jaka ili slaba. A ne smije se zaboraviti da se tjelesne funkcije odvijaju dobro ili loe zavisno o koliini proizvedene energije.

Nekoliko savjeta
Ovi savjeti e moda pomoi onima koji ele zadrati svoje trenutno stanje dobra zdravlja, ili po moi druge da iz trenutnog loeg stanja prijeu u dobro zdravlje. Oni koji su jako osakaeni i oni koji ele podrobniju informaciju, morat e pojedinano traiti savjete koji odgovaraju njihovim speciifcnim sluajevima. Kad se probudite ujutro, prvo to trebate je vjebati od petnaest do trideset minuta po Tildenovu sistemu protezanja. (Pogledajte prikaz vjebi na kraju ovog poglavlja!) Nakon vjebanja idite u ku patilo i tamo, dok stojite u toploj vodi, brzo se operi te toplom spuvom. Nakon toga se dobro istrljajte suhim runikom ili rukavicom za masau. Naveer, prije spavanja, ponovno dobro istrljajte cijelo tijelo. Dobro je oprati se toplom spuvom ujutro, istrti se nasuho ujutro i oprati se toplom spuvom naveer prije lijeganja. Jedite triput na dan i nita vie. Ne jedite niti pij te izmeu obroka. Drite se pravila kada jesti, kada ne jesti i kako jesti."

156

157

Prvo pravilo: Nemojte nikad jesti sve dok niste, nakon posljednjeg obroka, duom i tijelom spremni za jelo. Drugo pravilo: Potpuno smoite i savaite sva ki zalogaj krobne hrane, te posvetite dovoljno panje ostaloj hrani. Tree pravilo: Nikad nemojte jesti ako nemate teka. Ako tijekom dana crijeva ne rade, prije spavanja primijenite mali klistir, oko pola litre tople vode. Ubrizgajte je u crijeva i mirujte pet do deset minuta, nakon toga izazovite pokret. Odgovarajue vaka nje, prava kombinacija hrane i puno vjebi za istezanje donjeg trbuha proizvest e odgovarajuu re akciju crijeva.

Tjelovjeba dra. Tildena


Poeti s istezanjem nonih miia ovako: prvo isprui none prste kolikogod moe, zatim ih zgri prema petama i istovremeno zategni sve miie nogu. Potpuno se opusti. Priekaj da miii potpuno olabave, pa ponovi stezanje i istezanje. Isto tako napregni i ruke. Isprui prste to vie moe napreui miie do ramena, skupi prste i sti sni ake, napreui miie do ramena. Ponovi pet puta, zatim napregni noge pet puta, pa ruke i noge ponovno. Preklopi jastuk i podbaci ga pod plea, tako da glavom ne dotie pod. Podigni glavu, s bradom na prsima, spusti glavu dokle dosegne, pa je opet podi gni. Ponovi etiri-pet puta. Zatim, s jastukom i dalje pod pleima, sastavi prste pod glavom, tako da gla va poiva na rukama. Mii kolikogod moe gla vom desno, lijevo, gore, dolje i kruno. Zatim namjesti jastuk pod kukove i mii noga ma kao da vozi bicikl. Potom sastavljaj i rastavljaj ispruene noge, tako da poput kara prelaze jedna preko druge, gornja desna pa lijeva i obratno. Napregni trbuh da se miii ukrute koliko je vie mogue, istovremeno mijesei miie objema ruka-

158

159

ma. Ta vjeba je potrebna protiv zaepljenja. Kod ena se ojaava tkivo maternice i ispravljaju iskriv ljeni poloaji utrobe. Ta vjeba je dobra za miie mjehura i debelog crijeva. Ispravlja se prolaps sluz nice debelog crijeva. Vjeba dobro djeluje na nadraeni mjehur i proirenu prostatu. Potom sjedni i okreni lice kolikogod moe, naj prije u desnu a potom u lijevu stranu, zatim nakrivi glavu tako da uho doe blizu jednog pa zatim dru gog ramena. Ti pokreti glave i vrata su potrebni za uklanjanje taloga koji se stvara meu kraljecima i u udubina ma i otvorima kostiju kuda prolaze ivci i krvne ile. Ta vjeba moe popraviti i oslabljeni sluh. Ako ulo mirisa nije otro kako bi trebalo biti, ustrajnim vjebanjem na taj nain oslobodit e se ivci njuha i poveat e se sposobnost ula mirisa. Popravit e se i osjet okusa. Osnait e se ivci svih osjeta. Ta vjeba podstie i rad pluno-eluanih ivaca koji kontroliraju vitalne organe. Ako je organski talog pritisnuo ivac, opisani pokreti e pokrenuti apsor biranje taloga. Razvit e se vratni miii, kao i mii i lica. Osjeat e se mlaim i izgledat e mlai. Te vjebe se moraju obavljati ne samo ujutro po slije ustajanja, ve i svaka tri-etiri sata tijekom dana. To ti moe izgledati prenaporno, ali je cijena 160

koju mora platiti da bi se osjeao dobro. Pomi, dakle, odmah i budi ustrajan! Sjedni na rub kreveta i ljuljaj tijelo postrance to dalje moe. Zatim pokuavaj gledati unazad preko ramena. Sjedi u krevetu i njii se naprijed-nazad, nagonei kraljenicu da se savija od donjeg dijela pa do glave. To oputa kraljenicu i osnauje ivce koji idu prema donjim dijelovima tijela. Osloni se na koljena i lakte, zatim pokreni tijelo prema naprijed, bez doticanja poda trbuhom, zatim kolikogod moe prema nazad. U tom poloaju kre i se naprijed-nazad sve dok se ne umori. Zatim se spusti na desno ili lijevo rame, ostajui s podignu tim kukovima. To se zove koljeno-rame. Poloaj koljena i lakata, s opisanim pokretima, ja sam naz vao Pokreti irske pote". Protiv zaepljenja i prolapsa crijeva i maternice treba vjebati ovim pokretima i poloajima. Metni kaiprste na zatvorene oi i trljaj njeno od jedne do druge strane. Zatim skini prste i kolutaj oima, mijenjajui smjer protiv zamora. Metni kaiprste na nozdrve, stisni zajedno i mii sa strane na stranu. Kad je vrijeme lijepo, dobro to ee e tati na otvorenom.

161