Sie sind auf Seite 1von 104

METALNI MOSTOVI

1 Uvod
U 230 godina to je proteklo od izgradnje prvoga metalnog mosta, Coalbrookdale u Engleskoj (1779, slika 1), metalni su mostovi preli golem razvojni put.

Slika 1: Most preko Severna kod Coalbrookdalea u Engleskoj, 1775 - 1779

Sloeni, a nerijetko i teki sklopovi iz prvog razdoblja ustupili su mjesto pojednostavnjenim i nadasve lakim oblicima. 1

1 Uvod
Nekoliko je imbenika omoguilo ovaj razvitak: razvitak proizvodnje eljeza i preraevina ljeveno je eljezo postupno ustupilo mjesto eliku visoke vrstoe, razvitak postupaka spajanja dijelova zakovice su nestale, a njihovo su mjesto preuzeli vijci visoke vrstoe i zavarivanje, razvitak postupaka izradbe i sklapanja, pojava i razumna primjena armiranog betona spregnuta s elikom, usavravanje proraunskih postupaka i osobito razvitak raunalne tehnike, bolje poznavanje sigurnosti sklopova osobito graninih stanja nosivosti i stabilnosti. U zadnje vrijeme elini sklopovi osvajaju nova podruja primjene i utjeu na dokidanje uvrijeenih rasponskih granica isplativosti graenja elinih mostova.
2

1 Uvod
Glavne su prednosti metalnih sklopova: izvrstan omjer prostorne teine i vrstoe, opa brzina izvedbe, to utjee na gospodarnost, glavnina radova izvodi se u tvornici, to jami viu kakvou, visoka tonost izmjera sklopa, razmjerno visoka trajnost, to se postie obnovljivom zatitom od korozije, mogunost naknadne zamjene dijelova, mogunost prilagodbe sklopa za novu uporabu, mogunost skladna oblikovanja sklopa, pri emu uloga pojedinih dijelova jasno dolazi do izraaja. Treba spomenuti i nedostatke: razmjerno visoka cijena i razmjerno visoki trokovi uzdravanja.

1 Uvod
Razmjerno niska cijena elika kao gradiva i sve via cijena radne snage nagnale su inenjere na pojednostavnjivanje oblika sklopova u smjeru sve ee primjene spregnutih nosaa. Pri tomu se najee rabe samo dva glavna elina nosaa presjeka I gdje god je to mogue. Ova se primjena protee i na ukrutne sklopove ovjeenih mostova. Naravno, u tlocrtno zakrivljenih mostova napregnutih torzijom i u mostova velika raspona moraju se rabiti sanduasti sklopovi. Valja rei nekoliko rijei o nazivu ovih mostova. Naziv metalni mostovi rabi se ne samo iz obzira prema injenici da se tu i tamo izvede i pokoji aluminijski most, nego i zbog toga to su prvi metalni mostovi bili od ljevenog eljeza.
4

1 Uvod
Ipak, budui da se u Hrvatskoj od metalnih mostova grade samo elini, u sljedeem emo izlaganju rabiti naziv elini mostovi. Veliki su se inenjeri esto bavili pitanjem granica isplativosti graenja betonskih i elinih sklopova. Tako je Fritz Leonhardt krajem 70.-ih godina predvidio kao granini raspon ovjeenog mosta s betonskim ukrutnim sklopom: 700 m (za cestovne mostove) i 500 m (za eljeznike mostove). Ve je 90.-ih godina dosegnut raspon 530 m cestovni most Skarnsundet u Norvekoj. Ovo svjedoi o brzini razvitka postupaka graenja velikih mostova. * * * * *
5

1 Uvod
U metalnih se mostova rabe potpuno jednaki nosivi sklopovi kao i u betonskih: gredni, okvirni, luni, ovjeeni i visei. Gredni se pak sklopovi dijele na: slobodno poduprte grede, slobodno poduprte grede u nizu (vie se ne rabe), grede s prijepustima, gerberove grede (vie se ne rabe), protene (kontinuirane) grede.
6

1 Uvod
Okvirni se sklopovi dijele na: trozglobne, dvozglobne, dvozglobne okvire s kratkim bonim poljima, upete okvire, protene okvire i razupore. Luni se pak dijele na: trozglobne, dvozglobne, upete, vitke lukove s krutom gredom gore, vitke lukove s krutom gredom dolje (Langerove grede), dvozglobne lukove sa zategom i lukove s kosim vjealjkama.
7

1 Uvod
Ovjeeni se sklopovi dijele s obzirom na raspored vjealjaka: Sa zrakastim rasporedom vjealjaka, S usporednim vjealjkama (harfasti raspored) i S mahaljkastim (lepezastim) rasporedom vjealjaka. Visei se sklopovi dijele po nainu sidrenja glavnog nosivog ueta: Ue usidreno u temelj (sidreni blok) i Ue usidreno u ukrutni sklop (samousidrenje). Jo bi jedna podjela bila mogua po vrsti ukrutnoga sklopa: reetkasti, ugoeni (engl. streamlined) limeni.

2 Dijelovi elinoga mosta


Dijelove elinoga mosta najbolje je prikazati na primjeru reetkastoa eljeznikog mosta. Pri tomu e se pojaviti i dijelovi kojih nema u drugih mostova, a nedostajat e samo malo dijelova kojih ima drugdje. Ponimo od uzdunog rasporeda mosta (slika 2.1).

Slika 2.1: Uzdzuni raspored reetkastog mosta

Znaenja kratica: PN popreni nosa, KS koni spreg NIV niveleta

SUN sekundarni uzduni nosa DVS donji vjetrovni spreg DRK donji rub konstrukcije

2 Dijelovi elinoga mosta


Slijede dvije vodoravne projekcije mosta: tlocrt gornjega pojasa i tlocrtni presjek iznad razine kolnika (slika 2.2).

nepomini leaj

pomini leaj

Slika 2.2: Tlocrt gornjega pojasa i tlocrtni presjek iznad razine kolnika

Ovdje je sve vidljivo. Valja samo spomenuti da su gornji pojasni tapovi reetke ujedno i pojasni tapovi gornjeg vjetrovnoga sprega. Boni je spreg na ovoj slici spreg za bone udarce (vijuganje).

10

2 Dijelovi elinoga mosta


Pogledajmo jo sve i u poprenom presjeku (slika 2.3). Pri tomu je nacrtan i elni okvir (portal) kako bi se jasnije vidio odnos prema eljeznikom slobodnom otvoru (gabaritu). To znai da su mjesto tapova ispune glavnoga reetkastog nosaa prikazani stupci elnog okvira, ali je jasno da se i oni nalaze tu suosno sa stupcima. Slino vrijedi i za tapove gornjeg vjetrovnoga veza. Spreg za bone udarce i donji vjetrovni spreg predoeni su samo u batrljcima.

Slika 2.3: Popreni presjek eljeznikoga reetkastog mosta 11

3 Poloaj kolnika u poprenom presjeku


S obzirom na poloaj kolnika elini se mostovi dijele u tri skupine: mostovi s kolnikom gore (pokriveni mostovi), mostovi uputena kolnika (koritasti mostovi) i mostovi s kolnikom dolje (zatvoreni mostovi). Pokriveni mostovi odlikuju se dobrom preglednou i injenicom da im popreni razmjetaj sklopa ne zavisi od slobodnog otvora prometnice to prelazi preko mosta. Stoga su prikladni za autocestovne mostove, pri emu broj uzdunih nosaa zavisi od raspoloive visine sklopa. Ako je broj tih nosaa > 2 rasponski se sklop (RS) gradi tako da uzduni i popreni nosai djeluju kao rotilj. Na slici 3.1 predoeni su tipini popreni presjeci pokrivenih mostova. 12

3 Poloaj kolnika u poprenom presjeku

Slika 3.1: tipini popreni presjeci pokrivenih mostova

U eljeznikih mostova tei se iz gospodarskih razloga za to manjom irinom mosta, nerijetko malo veom od irine kolosijeka. Zbog toga je u ovakvih mostova nudan dokaz stabilnosti na prevrtanje. Koritasti se mostovi grade pri malim i srednjim rasponima onda kada je raspoloiva visina vrlo skuena. Razlikujemo dva osnovna tipa presjeka (slika 3.2).
13

3 Poloaj kolnika u poprenom presjeku


Rjeenje s punostjenim glavnim nosaima (lijeva slika) esto se primjenjuje u eljeznikih mostova.

Slika 3.2: Popreni presjeci mostova s uputenim kolnikom. a) punostjeni glavni nosai b) reetkasti glavni nosai

Meutim, rjeenje s reetkastim glavnim nosaima (desna slika) primjenjuje se, zbog niza nedostataka (osobito za cestovne mostove), samo iznimno. Najvaniji je nedostatak potekoa sa zajamenjem stabilnosti tlanog pojasa. 14

3 Poloaj kolnika u poprenom presjeku


Zatvorenim se mostovima nazivaju oni mostovi u kojih se kolnik oslanja na donji pojas, a mogue je izvesti i gornji vjetrovni spreg (slika 3.3).

Slika 3.3: Zatvoreni presjeci mostova s reetkastim GN. a) cestovni most b) eljezniki most

U ovom se sluaju popreni raspored prilagouje zadanomu slobodnom otvoru prometnice to prelazi preko mosta. Meutim, pri veim rasponima eljeznikih mostova irina moe biti i vea od one to ju namee slobodni otvor odreuje ju gornji vjetrovni spreg (gvs = l /20). 15

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


Glavni nosai metalnih mostova svode se na dvije vrsti: punostjeni (limeni) i reetkasti. Pri tomu limeni nosai modu biti: rebrasta ili sanduasta poprenoga presjeka.

4.1 Punostjeni nosai


Punostjeni se nosai sastoje od pojasnica i hrptova. Pojednostavnjeno reeno, pojasnice prenose par sila od momenta savijanja, a hrptovi poprene sile. Cilj je sklopovnog oblikovanja punostjenog nosaa postii zdravu ravnoteu izmeu uinkovita iskoritenja gradiva i jednostavnosti izvedbe.
16

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1 Punostjeni nosai
Kako su momenti savijanja promjenjivi du raspona uinkovito se iskoritenje gradiva postie: Slika 4.1: Slobodno poduprti Razinica elini limeni nosai pojaavanjem pojasnica i prilagodbom uzdunoga lika nosaa momentnom Dodatne kose i vodoravne ukrute dijagramu. Razinica Na slici 4.1 prikazana su rjeenja za slobodno poduprti nosa. Dodatne vodoravne ukrute Valja spomenuti da danas potpuno prevladava Razinica nastojanje da izvedba bude to jednostavnija, a to onda znai i da uzduni lik glavnog nosaa bude takav.
17

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1 Punostjeni nosai
Slika 4.2 predouje odgovarajua rjeenja za protene nosae (ovdje preko dvaju polja).
Razinica Sustav okomitih ukruta Razinica

Dodatne ukrute

I irina pojasnice moe imati vanu ulogu. U koritastih eljeznikih mostova manjih raspona rabe se obini, uskopojasni nosai. U cestovnih mostova, s popreno nesimetrinim prometnim optereenjem, poeljno je i kolniki sklop ukljuiti u rad glavnog nosaa. 18

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1 Punostjeni nosai
Za poprenu raspodjelbu vanjskog optereenja bitna je i torzijska krutost glavnih nosaa. Postupni razvoj u smjeru to povoljnije poprene raspodjelbe predoen je na slici 4.3.

Slika 4.3: Prikaz razvitka punostjenih glavnih nosaa

19

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1 Punostjeni nosai
Punostjeni se nosai naelno dijele na: uskopojasne i irokopojasne. U prvih se uzima da su uzduna naprezanja od M i N jednoliko raspodijeljena po irini pojasa. To znai da su tlano napregnute pojasnice osigurane od mjesne nestabilnosti i da su posmina izoblienja pojasnica zanemariva. Nosa mora biti otporan na izboavanje i izvrtanje. Prvo se postie povoljnim omjerom poluirine i debljine lima (pojasnice) i privarivanjem ukruta (hrpteni limovi). Izvrtanje se sprjeava ugradbom vodoravnih i poprenih spregova.
20

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1 Punostjeni nosai
Uvrijeeni presjeci uskopojasnih glavnih nosaa predoeni su na slici 4.4.

Slika 4.4: Uvrijeeni presjeci uskopojasnih glavnih nosaa

Radi boljeg iskoritenja glavnih nosaa pojasnice se pojaavaju privarivanjem dodatnih limova (lamela). Gledano uzdu nosaa, ti se limovi pruaju na potezu gdje su statiki nuni, a u poprenom presjeku mogu biti izvana (slika b) ili unutar (slika c) osnovne pojasnice. 21

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1 Punostjeni nosai
U oblikovno zahtjevnih mostova izvode se dodatne pojasnice jednake irine, pri emu je obradba zavara znatno skuplja. Obradba zavara za oba sluaja predoena je na slici 4.5.

Debljine limova odreene su iskustveno, u zavisnosti od visine nosaa, a u eljeznikih su mostova pae i propisane. Pri projektiranju valja dokazati mjesnu stabilnost i posminu krutost pojasa.
22

Slika 4.5: Obradba zavara pri pojaavanju pojasnica

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1 Punostjeni nosai
U irokopojasnih nosaa valja voditi rauna o sudjelujuoj irini pojasnice. Naime, zbog posminog poputanja pojasnice u smjeru uzdunih naprezanja za ove nosae ne vrijedi Bernoullijeva predpostavka o ravnosti presjeka i nakon savijanja. Zbog meudjelovanja uzdunih i posminih naprezanja u pojasu openito je sudjelujua irina promjenjiva du raspona. Budui da je glavni uzrok smanjenja uzdunih naprezanja od hrpta prema rubovima pojasnice posmina podatljivost, sudjelujua irina zavisi u odluujuoj mjeri od omjera b/l. Sljedei je vaan imbenik vrst optereenja, tj. je li rasprostrto ili pojedinano, te je li simetrino.
23

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1 Punostjeni nosai
Prihvaenim postupkom odreivanja sudjelujue irine nastaju proraunski presjeci, predoeni na slici 4.6.

Slika 4.6: Uvrijeeni proraunski presjeci

Utjecaj vrsti optereenja na sudjelujuu irinu (bs) pojasnice najprikladnije je predoiti u obliku dijagrama i to dvojako: za razliite odnose b/l, promjena bs du nosaa. Oboje je shematski predoeno na slici 4.7.
24

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1 Punostjeni nosai

Slika 4.7: Sudjelujue irine a) za razliite odnose b/l b) promjena du nosaa

25

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1a Rotiljno djelovanje
Na mostovima male sklopovne visine i razmjerno velike irine predvia se vie uzdunih nosaa popreno povezanih nizom nosaa krutih pri savijanju. Pri tomu i jedni i drugi nosai mogu biti torzijski popustljivi to ne e onemoguiti povoljno rasprostiranje optereenja na vie uzdunih nosaa. Ovo zajedniko djelovanje nosaa u prenoenju optereenja nazivamo rotiljnim djelovanjem, a odgovarajui sklop naziva se rotiljem. Ulogu (rasprostrtih) poprenih nosaa moe preuzeti i AB kolnika ploa. Rotilji mogu biti pravokutni (znatno ee) ili kosi. U mostova su u pravilu izravno poduprti samo uzduni nosai.
26

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.1a Rotiljno djelovanje
Na slici 4.8 predoeni su jednostavni rotilji s etirima uzdunim nosaima.

Slika 4.8: Rotiljni sklop s etirima uzdunim nosaima a) elini popreni nosai b) ploa nadomjeta PN-e

27

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai
Reetkasti su se nosai razvili iz punostjenih u II. polovici XIX. st. jer je pri veim visinama nosaa hrbat bivao sve slabije iskoriten. Prvo su se rabili gusto razmjeteni krini nizovi tapova od plosnog elika, a s vremenom se je broj tapova postupno smanjivao. Danas je taj razvoj doveo do posve jednostavnih oblika reetaka s trokutastom ispunom, u skladu s injenicom da gradivo biva razmjerno sve jeftinije, a rad sve skuplji. Reetkasti su nosai nenadomjestivi u eljeznikih grednih mostova veih raspona, dok se u cestovnih mostova rabe iznimno rijetko. Jo im je vano podruje primjene: ukrutni nosai viseih mostova vrlo velika raspona (iznad 1.700 m).
28

4.1 Punostjeni nosai


4.2 Reetkasti nosai
Budui da je za reetkasti nosa potrebna razmjerno velika visina sklopa, oni su openito krui od punostjenih, a zbog preteno osnoga prijenosa sila u tapovima gradivo je znatno bolje iskoriteno nego u uskopojasnih punostjenih nosaa. Razmjerno se jednostavno sklapaju dizalicama manje nosivosti. Valja spomenuti da je upravo na sklapanju reetaka prvi put primijenjeno slobodno preputanje, jo u XIX. st. Optereenje se naelno prenosi u vorovima reetke, ali se u zadnje vrijeme sve ee posee za sprezanjem kolnika i glavnih nosaa i to i AB ploa i elinih rebrenica (ortotropnih ploa). Sprezanje s AB ploom odavno je uvrijeeno u cestovnih mostova, ali ima sve vie primjera i eljeznikih.
29

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai
Glavni su dijelovi reetkastog nosaa: pojasni tapovi i tapovi ispune. I u reetkastih je nosaa prvotno bila visina sklopa promjenjiva du raspona, radi boljeg iskoritenja gradiva (slika 4.9).

Slika 4.9: Reetke promjenljive visine

30

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai
Danas se tei za to jednostavnijim oblicima iz reenih razloga, pa se i pri vrlo velikim rasponima rabe usporedni pojasi. I ispuna je, kako je ve reeno, vrlo jednostavna trokutasta. U strunom tivu engleskoga govornog podruja uvrijeeni su povijesni nazivi reetaka s obzirom na ispunu. Tako se ispuna s naizmjence uzlaznim i nizlaznim kosim tapovima (slika 4.10a) naziva Warrenovom.

Slika 4.10a: Reetke s Warrenovom ispunom

31

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai
Ispuna s nizom uzlaznih kosih tapova (preteno tlanih) nosi Howeovo ime (slika 4.10b, gore), a ona s nizlaznim nizom (preteno vlanih) kosih tapova Prattovo (slika 4.10b, dolje).

Slika 4.10b: Howeova (gore) i Prattova (dolje) ispuna

Reetkasti su nosai to su predoeni na slikama 4.10a i 4.10b tz. trapezasti nosai u kojih je kolnik smjeten uz donji pojas reetke.
32

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai
Warrenova je ispuna najprikladnija za reetkaste nosae mostova jer su zbog promjenjivoga (prometnog) optereenja kosi tapovi i inae naizmjence napregnuti tlakom i vlakom. Na pitanje kojoj od drugih dviju vrsti dati prednost, odgovor je: Prattovoj. Visina sklopa (osni razmak pojasa) bira se priblino, u zavisnosti od raspona: slobodno poduprte grede hk/l = 1/7 1/9 proteni nosai hk/l = 1/9 1/10. Oblikovno su prihvatljivije reetke bez okomitih tapova (vertikala), slika 4.9a gore. U tom se sluaju kosnici izvode neto strmije nego u drugih ispuna: 55 65 prema vodoravnoj ravnini.
33

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai
Sljedei je oblik ispune s dvostrukim nizom kosnika: rombasta ispuna (slika 4.10c). U njih kolnik moe biti ili uz donji ili uz gornji pojas. Izraz dvostruki rabi se zbog toga to u ovih reetaka poprenu silu prenose po dva kosnika. Zbog toga se ovi nosai esto zovu dvostrukim reetkama.

Slika 4.10c: Reetka rombaste ispune

34

4.2 Reetkasti nosai


Na kraju spomenimo i ispunu K, koja je takoer s dvostrukim nizom kosnika (slika 4.10d). Nedostatak joj je u tomu to se javljaju vea drugotna (sekundarna) naprezanja (od savijanja) nego u drugih ispuna, pa se je i ranije vrlo rijetko rabila. Zbog toga se gubi osnovna prednost dvostruke ispune: tlani su tapovi upola krai. Ipak, prikladna je za vodoravne spregove irokih mostova.

Slika 4.10d: Druga vrst ispune s dvostrukim nizom kosnika: K ispune


35

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai
Pri veim visinama RS-a (pri veim rasponima) razmak je meu osnovnim vorovima vei od najpovoljnijih 10 12 m, pa se ugrauju drugotne reetke (slika 4.11). Na lijevoj je slici prikazana drugotna reetka unutar osnovne Warrenove ispune s trima okomitim tapovima i dvama kosnicima, ime je osnovni razmak meu vorovima raetveren. Desna pak slika predouje umetanje okomitih tapova u rombastu ispunu.

Slika 4.11: Reetke s drugotnom ispunom. Lijevo: dodatne potpore gornjem pojasu Desno: dodatne potpore donjem pojasu

36

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai
tapovi bi teorijski trebali biti zglobno prikljueni u vorovima i u poetku se tako doista i radilo. Meutim, to je povezano s mnogim potekoama, ali i nedostatcima, pa se danas pribjegava potovanju osnovnih sklopovnih pravila: to vea sklopovna visina jami mali progib ( l /1000). Optereenja se unose u nosa preko vorova. Osi tapova sijeku se u vorovima. Vitkost tapova ograniava se na lambda = 50 60 kako bi drugotna naprezanja ostala u prihvatljivim granicama. vorni limovi moraju biti najmanjih moguih izmjera radi smanjenja utjecaja upetosti u vorovima.
37

4 Vrsti nosaa metalnih


4.2 Reetkasti nosai
Prije su se (uglavnom jednostjeni) tapovi spajali zakovicama. Danas se rabe samo dvostjeni tapovi i spajaju se zavarivanjem. vorni su se limovi u zakovanoj izvedbi prikljuivali s vanjske ili s unutarnje strane okomitih krakova dvostjenih pojasnih tapova. Danas su pak vorni limovi u istoj ravnini s okomitim krakovima pojasnih tapova i sastavni su dio pojasa. Pojasni tapovi prolaze neprekinuti kroz vorove, a gradilini (montani) se nastavci izvode blizu vora, ali izvan vornog lima. Nastavci se izvode s pomou prednapetih vijaka ili zavarivanjem.
38

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai
Izmjere tapova odreuju se iz ekstremnih sila, razliitih za pojedine tapove. Pri tomu se zadravaju obrisi tapova, a mijenja se debljina. Uvrijeeni presjeci tapova predoeni su na slici 4.12.

Slika 4.12: Uvrijeeni popreni presjeci tapova reetke

39

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai
Primjeri vorova Warrenove reetke predoeni su na slikama 4.13a i b.

Slika 4.13a: Detalji vorova reetke

40

4 Vrsti nosaa metalnih mostova


4.2 Reetkasti nosai

Slika 4.13b: Detalji vorova reetke

41

5 Kolnici metalnih mostova


5.1 eljezniki mostovi
U eljeznikih su se mostova sve do nedavno razlikovali otvoreni i zatvoreni kolnici. Ovi su se drugi izvodili u naseljima ili na prijelazu preko drugih prometnica. Otvoreni su kolnici imali prednost u jednostavnosti, ali i u injenici da eljeznika posteljica od drobljenca, koja je s kolosijekom i privrsnim priborom teka oko 30 kN/m, ini znatan dio stalnog optereenja. Meutim, i zatvoreni kolnici imaju svojih prednosti: Smanjuju buku pri prolazu vlaka preko mosta. Zatiuju prostor ispod mosta. Omoguuju strojno uzdravanje kolosijeka poput onoga na otvorenoj pruzi. Zbog toga se danas grade uglavnom zatvoreni kolnici.
42

5 Kolnici metalnih mostova


5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici Tranice se polau na hrastove pragove koji donekle priguuju udarce i smanjuju buku. Pragovi mogu biti privreni za elini sklop nepomino i pomino (slika 5.1).

nepomini prikljuak

Slika 5.1: Nepomino i pomoino privrenje eljeznikih pragova na otvorenom kolniku mosta

pomini prikljuak 43

5 Kolnici metalnih mostova


5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici Ovi kolnici moraju biti popoeni po cijeloj irini mosta kako bi prolaz slubenog osoblja bio siguran. Ranije je taj pod bio od drvenih mosnica, a u novije doba od rebrastog lima (slika 5.2).

Slika 5.2: Sigurnosni ureaji na otvorenom kolniku

Na slici je prikazan i zatitni kutnik 10 160 15 kakav se rabi na Njemakim dravnim eljeznicama.
44

5 Kolnici metalnih mostova


5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici U mostova raspona do 40 m pragovi se mogu polagati izravno na glavne nosae (slika 5.3,a). Pri veim rasponima irina mora biti vea radi stabilnosti (b l/20), pa se mora posegnuti za poprenim nosaima (slika 5.3, b i c). Sva su tri rjeenja primjenjiva kada je raspoloiva visina sklopa dostatna.

Slika 5.3: Popreni presjeci otvorenoga kolnika eljeznikih mostova

45

5 Kolnici metalnih mostova


5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici Pri maloj raspoloivoj visini rabe se inaice predoene na slici 5.4. Vano je nastojati da jedan od pojasa drugotnih uzdunih nosaa (DUN) poklopi s jednim od pojasa poprenog nosaa (PN).

Slika 5.4: Popreni presjeci otvorenoga kolnika eljeznikih mostova

U svim prikazanim sluajevima nuno je stabilizirati presjek vodoravnim spregovima. U sluaju reetkastih glavnih nosaa rjeenja su zapravo jednaka ovima (osim onoga na slici 5.3, a). 46

5 Kolnici metalnih mostova


5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici Popreni nosai najee su simetrini (ili blago nesimetrini) limeni nosai presjeka I. Na reetkaste glavne nosae (GN) prikljuuju se u vorovima (razmak 5 10 m). U punostjenih GN razmaci su u pravilu manji. U koritastih mostova oni su sastavni dio vodoravnih spregova. Kruto se veu s DUN i GN, pri emu ih ovi prvi lagano uvru (tordiraju), a u druge su elastino upeti. Stupanj upetosti zavisi od opega rjeenja poprenoga presjeka. Tako u koritastih mostova zavisi od bone krutosti pojasa GN, ali i o optereenju susjednih PN. U zatvorenih mostova s reetkastim GN odreen je okvirnom krutou. 47

5 Kolnici metalnih mostova


5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici Na slici 5.5 predoen je rotilj to ga ine DUN-i i PN-i, a na slici 5.6 prikljuak PN-a na GN.

Slika 5.5: Nosivi sklop otvorenoga kolnika

Slika 5.6: Prikljuak poprenog nosaa 48 na vii punostjeni GN

5 Kolnici metalnih mostova


5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici Drugotni uzduni nosai (DUN-i) izrauju se od valjanih profila I pri manjim rasponima, a od zavarenih limova pri veima. Izvode se kao proteni (kontinuirani nosai), a nastavak na mjestu PN-a prikazan je na slici 5.7. Proraunavaju se kao nosai na popustljivim potporama.
spojni lim

Slika 5.7: Spoj drugotnog uzdunog i poprenog nosaa

49

5 Kolnici metalnih mostova


5.1 eljezniki mostovi
5.1.2 Zatvoreni kolnici Kako je ve reeno na glavnim se eljeznikim prugama zahtijeva prolaz posteljice preko mosta. Korito za smjetaj drobljenake posteljice izvodi se od AB ili kao elina rebrenica. AB se ploa moe i spregnuti s GN-em, iako se ee rabi neto skuplja, ali znatno laka rebrenica (slika 5.8).

Slika 5.8: Popreni presjek zatvorenoga kolnika sa zastorom od drobljenca

50

5 Kolnici metalnih mostova


5.2 Cestovni mostovi
Kolniki sklopovi cestovnih mostova danas se iskljuivo grade kao zatvoreni, s tim to ih ima dvije vrsti: AB ploa, rebrenica (ortotropna ploa). AB ploa moe ispod sebe imati eline nosae, a moe biti i bez njih. 5.2.1 AB ploa Rabi se na mostovima malih i srednjih raspona i redovito se spree s elinim nosaima. Moe se sprezati: samo s uzdunim nosaima, samo s poprenim nosaima, s obojima.
51

5 Kolnici metalnih mostova


5.2 Cestovni mostovi
5.2.1 AB ploa AB ploa redovito ima viestruku ulogu, pa treba provjeriti: savijanje u smjeru okomitu na glavne nosae ili okomito na poprene nosae ili dvosmjerno savijanje, njezinu ulogu u raspodjelbi optereenja na glavne nosae,bez obzira na to ima li poprenih nosaa, njezinu spregnutost s glavnim i moda s poprenim nosaima, njezinu ulogu u preuzimanju posminog tijeka sanduastih GN, Njezinu ulogu u vodoravnoj stabilizaciji sklopa. Debljina joj se kree od 20 do 25 cm pri malim rasponima (do 4 m), a pri velikima (do 8 m) je promjenjiva: 25 cm u polju, a 40 cm nad potporama.
52

5 Kolnici metalnih mostova


5.2 Cestovni mostovi
5.2.1 AB ploa Ako se ploa betonira na samomu mjestu, s tim to joj se oplata oslanja samo na elini sklop, vrlo je vaan redoslijed betoniranja. Dosta se esto ploa izvodi od predgotovljenih dijelova. Pri tomu valja davati prednost poprenim radnim rekama. Prednapinjanje ploe u novije je doba poptpuno naputeno. Beton mora biti vie vrstoe, najmanje C25/30. O ulozi ploe u spregnutomu sklopu bit e rijei kasnije. U poprenom presjeku ploa se redovito izvodi tako da prati nagib kolnika. Ravnost povrine ploe mora biti unutar dopustivih odstupanja: 1 cm na 4 m duljine u bilo kojemu smjeru.
53

5 Kolnici metalnih mostova


5.2 Cestovni mostovi
5.2.2 Rebrenica elini lim debljine najmanje 12 mm pojaava se uzdunim rebrima na razmaku 300 mm, dok se poprena rebra postavljaju na razmacima to ih mogu podnijeti uzduna. Mali razmaci ublaavaju mjesno izobliivanje lima, koje bi tetilo asfaltnom zastoru pod usredotoenim teretom. Ipak, ovo se izobliivanje ne moe sprijeiti, pa zbog toga asfaltni zastor bre propada nego na AB ploi. Rebrenica je sastavni dio elinoga GN-a, a isplativa rjeenja postiu se pri srednjim i veim rasponima (iznad oko 90 m). Ona ima viestruku ulogu u sklopu, kao i AB ploa, s tim to je proraun ovdje neto sloeniji.
54

5 Kolnici metalnih mostova


5.2 Cestovni mostovi
5.2.3 Zavrni radovi U pogledu zavrnih radova na ovim mostovima nema bitnih razlika u odnosu na one na betonskima. To e se najbolje vidjeti iz sljedeih dviju slika.

Slika 5.9: Opi presjek cestovnog mosta (gore i desno) Slika 5.10: Kolniki zastor 55 na elinoj rebrenici

6 Spregovi
Spregovi su sklopovi s pomou kojih se vie ravninskih dijelova mosta pretvara u stabilan prostorni sustav. Njihova je glavna zadaa prijenos vodoravnih optereenja u smjeru osi mosta i poprijeko na nju. Druga im je vana zadaa ouvanje stabilnosti glavnih nosivih dijelova. elini most ima ove etiri vrsti spregova: spreg za bone udarce, koni spreg, vjetrovne spregove i poprene spregove. Prva su tri u vodoravnim ravninama, a etvrti u okomitoj, a na krajevima mosta moe biti i u kosima.
56

6 Spregovi
6.1 Spreg za bone udarce
Osnovna im je svrha preuzimanje bonih udaraca pri vijuganju vlaka i ukruivanje drugotnih uzdunih nosaa (DUN-a). Na slici 6.1 predoene su uvrijeene sheme ovih spregova.

Slika 6.1: Uvrijeene sheme spregova za bone udarce

57

6 Spregovi
6.2 Koni spregovi
Osim to prenose sile koenja i pokretanja vlaka ovi spregovi prenose i utjecaj rada GN-a na kolniki sklop. Obino se ugrauju u ravnini donjega vjetrovnoga sprega, pa im se tapovi djelomice poklapaju (uz primjereno pojaanje). Uzduna je vodoravna sila to otpada na jedan spreg 1000 1200 kN. Na slici 6.2a prikazane su statike sheme ovih spregova.

Slika 6.2a: Koni spregovi

58

6 Spregovi
6.2 Koni spregovi
Na slici 6.2b predoena je statika shema konoga sprega za dvokolosjeni most (lijeva slika), a na desnoj polovici slike koni spreg kakav se ugrauje na krajevima mosta.

Slika 6.2b: Koni spregovi

Razmjetaj konih spregova uzdu mosta vezan je za meudjelovanje kolnika s GN-ima mosta. eli li se taj utjecaj svesti na najmanju mjeru, u kolnik se moraju ugraditi razdjelnice tako da na jedan spreg otpadne 60 m duljine kolosijeka. 59

6 Spregovi
6.3 Vjetrovni spregovi
To su vodoravni sklopovi to bono stabiliziraju GN-e i ugrauju se u razini njihovih pojasa. Pri malim visinama RS-a dostatan je jedan vjetrovni spreg (VS), dok je pri veim visinama nudan i spreg u razini gornjega pojasa. Obino je glavni VS onaj to preuzima djelovanje vjetra na vozila na mostu, te bone udarce, a moda i centrifugalnu silu. Treba ga postaviti to blie hvatitu vodoravne sile, jer se tako smanjuje njezino Slika 6.3: Utjecaj vodoravnih djelovanje na GN-e (slika 6.3)
sila na glavne nosae 60

6 Spregovi
6.3 Vjetrovni spregovi
Razmjetaj vjetrovnih i poprenih spregova pri razliitim vrstima GN-a predoen je na slici 6.4.

Slika 6.4: Razmjetaj vjetrovnih i poprenih spregova

Valja voditi rauna o meudjelovanju GN-a i VS-a. Pri tomu izoblienje pojasa GN-a od osnovnih djelovanja na nj utjee na sile u tapovima ispune VS-a, dok se udio te ispine u odteretnom djelovanju na GN moe zanemariti. 61

6 Spregovi
6.4 Popreni spregovi
Popreni se spregovi (PS) bitno razlikuju u zavisnosti od poloaja kolnika u poprenom presjeku. Tako se za zatvorene mostove (kolnik gore) rabe PS-i predoeni na slici 6.5.

Slika 6.5: Popreni spregovi za mostove s kolnikom gore

U gornjem su dijelu slike prikazani lagani, reetkasti, PS-i, a u donjemu krui, limeni PS-i.

62

6 Spregovi
6.4 Popreni spregovi
Osim toga bitno se razlikuju PS-i na krajevima mosta od onih izmeu. Prvi prenose sva vodoravna optereenja na leajeve mosta i imaju ukrutnu ulogu (uvanje oblika poprenoga presjeka), dok drugi uglavnom slue kao ukrute, ali i preuzimlju torzijska djelovanja. Na slici 6.6 prikazani su PS-i koritastih i zatvorenih presjeka.
Slika 6.6: Popreni spregovi koritastih i zatvorenih presjeka

63

7 Spregnuti sklopovi
AB ploe odavna su rabljene kao kolnike ploe elinih mostova, ali je do primjene sprezanja, tj. uinkovite primjene dvaju gradiva od kojih svako dolazi do izraaja sa svojim prednostima, dolo gotovo sluajno. Naime, tz. Savski most (Kolni most) u Zagrebu, izgraen 1939. bio je proraunan kao nespregnuti, ali je spregnut zato to su inenjeri ugradili modanike po osjeaju. Prigodom pokusnog optereivanja mosta uvidjelo se je kako je sprezanje uinkovit postupak to potpunijeg iskoritavanja vlastitosti gradiva: betona u tlaku, a elika u vlaku. Modanici kao sredstvo za sprjeavanje meusobnoga sklizanja razliitih slojeva nosaa bili su i otprije poznati u drvenih sklopova. Ovdje su samo preinaeni, u skladu s vlastitostima sprezanih gradiva. Valja spomenuti da se spregnuti sklopovi rabe i izvan mostogradnje, pa i uz uporabu drugih gradiva (npr. drvo beton). 64

7 Spregnuti sklopovi
Uvrijeeni popreni presjeci cestovnih mostova predoeni su na slici 7.1. Valja uoiti da se pri manjim rasponima rabe gotovi valjani nosai, za neto vee simetrini limeni (sastavljeni zavarivanjem, a za najvee nesimetrini limeni nosai. Slini se presjeci rabe i za ukrutne sklopove ovjeenih mostova. Jedno su se vrijeme rabili sanduasti elini nosai, dok je to danas znatno rjee.

Slika 7.1: Popreni presjeci suvremenih spregnutih cestovnih mostova 65

7 Spregnuti sklopovi
Najvanije vrsti modanika predoene su na slici 7.2
Slika 7.2: Uvrijeeni modanici spregnutih mostova Lijevo: kruti Desno: vitki

66

7 Spregnuti sklopovi
Uvrijeene proraunske predpostavke: elik i beton izotropna su elasto-plastina gradiva. Tokasto razmjetena spojna sredstva nadomjetaju se proteno raspodijeljenima. Nema odizanja ploe od nosaa, tj. jednaka je zakrivljenost betonskog i elinog dijela. Presjeci ostaju ravni nakon savijanja. Mehanike vlastitosti betona i elika opisuju se uvrijeenim tz. radnim dijagramima. Pri tomu su razmjerna skraenja ograniena na 3,5 o/oo, dok su razmjerna razvlaenja elika naelno neograniena, a skraenja su uvjetovana skraenjem betona (obino na 5,0 o/ ). oo Djelovanju skupljanja i puzanja betona mora se posvetiti osobita pozornost u proraunu. 67

7 Spregnuti sklopovi
Uinak sprezanja najbolje se vidi iz usporedbe naprezanja u nespregnutu i poptuno spregnutu presjeku (bez djelovanja skupljanja i puzanja betona, slika 7.3).

Slika 7.3: Djelovanje savijanja. Gore: nespregnut presjek; Dolje: poptuno spregnut presjek 68

7 Spregnuti sklopovi
Preraspodjelba naprezanja u presjeku pod djelovanjem skupljanja i puzanja betona predoena je na slici 7.4.

naprezanja

Slika 7.4: Preraspodjelba naprezanja zbog puzanja betona

Valja uoiti da je prirataj naprezanja u eliku znatno vei uz rub to je izravno povezan s ploom. Za izmjere elinoga presjeka najee je mjerodavno naprezanje na donjem rubu, ali treba voditi rauna i o naprezanjima na gornjem rubu, gdje moe biti ugroena 69 stabilnost.

7 Spregnuti sklopovi
Na slici 7.5 predoen je popreni presjek spregnutoga zatvorenog eljeznikoga mosta.

Slika 7.5: Popreni presjek spregnutoga zatvorenog eljeznikog mosta

70

8 Rebrenice
Ve je spomenuto kako se rebrenice (ortotropne ploe) spreu s pojasima GN-a radi uinkovitijega djelovanja. Rebrenica se sastoji od ravnog lima deb. 12 20 mm ukruena nizom uzdunih rebara (UR) na razmaku od oko 300 mm to proteno prolaze kroz poprene nosae (PN). Razmak PN-a zavisi od krutosti UR-a i kree se od 1,8 m do 4,5 m. Ravni je lim ujedno i pojas UR-a i PN-a. Shema razmjetaja UR-a i PN-a predoena je na slici 8.1. PN-i su u pravilu obrnuta presjeka T, a UR se rade dvojako: kao otvorena ili zatvorena. Slika 8.1: Tlocrtni popreni
71 raspored dijelova eline rebrenice

8 Rebrenice
Uvrijeeni popreni presjeci UR predoeni su na slici 8.2. Obje vrsti rebara imaju svoje prednosti i nedostatke, ali valja istaknuti tri kljune injenice: Zbog osjetno vee krutosti zatvorenih UR-a PN-i se izvode na veim razmacima. Zavarivanja je u zatvorenih UR-a upola manje nego u otvorenih, to je njihova nakjvea prednost. Izvedba je zatvorenih UR znatno sloenija i zahtjevnija, to je njihov jedini nedostatak.

Slika 8.2: Popreni presjeci uzdunih rebara. a) otvorena UR; b) zatvorena UR


72

8 Rebrenice
Na slici 8.3 prikazani su detalji prikljuaka otvorenih i zatvorenih UR-a na PN-e.

Slika 8.3: Detalji prikljuaka UR. Gore: otvorena UR; U sredini i dolje: zatvorena UR

73

9 Izvedba
Tri osnovna postupka izvedbe elinih mostova jesu: sklapanje na stojeoj skeli, postupno navlaenje i postupno preputanje (slobodna konzolna gradnja). U prvom sluaju predgotovljeni se komadi dopremaju na mjesto ugradbe s pomou autodizalica ili plovnih dizalica i spajaju na mjestu zavarivanjem ili s pomou prednapetih vijaka. Pri postupnom navlaenju predgotovljeni se komadi prvo okrupnjavaju na prikladnoj skeli, a zatim navlae s pomou kolica s valjcima (slika 9.1). Postupak je osobito prikladan za gredne mostove i nadluSlika 9.1: Kolica s valjcima ne sklopove lunih mostova.

74 za uzduno navlaenje

9 Izvedba
Lijep primjer ovako izvedena mosta jest kolniki sklop mosta preko Krke na AC Zagreb Split, slika 9.2.

Slika 9.2: Postupno navlaenje elinog nadlunoga sklopa 75 mosta preko Krke na AC Zagreb Split

9 Izvedba
Postupno preputanje izvodi se s pomou dizalica derrick, koje su naelno sline nosivom sklopu krletke za izvedbu odsjeaka betonskih mostova (slika 9.3). Predgotovljeni komadi dopremaju se pod mjesto ugradbe plovilima ili kopnenim prijevoznim sredstvima, a odatle ovim dizalicama. Na takav su nain graeni, primjerice, ukrutni sklop ovjeenog mosta dr. Franje Tumana kod Dubrovnika (slika 9.4), te luk i nadluni sklop obnovljenog mosta preko Novskoga drila (stari Masleniki most, slika Slika 9.3: Dizalica derrick za sklapanje 9.5).
dijelova elinog mosta (gore) Slika 9.4: Prizor graenja Dubrovakog mosta (dolje)
76

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
Kolni most na Savskoj cesti u Zagrebu Prvi most u svijetu sa spregnutim kolnikim sklopom, izgraen 1939. slika 10.1.
a)

Slika 10.1: Uzduni raspored i popreni presjek kolnoga mosta na Savskoj cesti u Zagrebu

77

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
b) Most preko Save kod Stare Gradike Prvi veliki most u Hrvatskoj s Warrenovom reetkom, izgraen 1956. slika 10.2.

Slika 10.2: Popreni presjek i uzduni raspored mosta preko Save kod Stare Gradike

78

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
c) Most preko Save kod Oraja (upanje) elini gredni most najveeg raspona u Hrvatskoj, izgraen 1968. sruen 1991. obnovljen 2000. slika 10.3.

Slika 10.3: Uzduni raspored i popreni presjek mosta preko Save kod Oraja (upanje)

79

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
d) Most preko Drave kod Donjeg Miholjca elini gredni most nepromjenjive visine sanduka, najvei raspon mosta preko Drave, izgraen 1974. slika 10.4.

Slika 10.3: Uzduni raspored i popreni presjek mosta preko Drave kod Donjeg Miholjca

80

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
e) Most preko Drave u Osijeku (kod Tvre) Na mjestu cestovnog mosta izgraena 1962. pa sruena 1991. izgraen je jedan od najljepih gradskih mostova u Hrvatskoj (slika 10.5).

Slika 10.5: Uzduni raspored i popreni presjek mosta preko Drave u Osijeku (kod Tvre)

81

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
f) Most preko Dunava kod Erduta Najmlai od triju velikih mostova to povezuju Hrvatsku sa susjednom Vojvodinom, izgraen 1984. (slika 10.6).

Slika 10.6

82

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
g) Cestovni most preko Kupe u Karlovcu Primjer gradskog mosta s elinim rasponskim sklopom u zakovanoj izvedbi, izgraen 1947. (slika 10.7).

Slika 10.7: Uzduni raspored i popreni presjek ceste preko Kupe u Karlovcu

83

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
h) Obnovljeni most preko Novskoga drila (stari Masleniki most) elini luk najveeg raspona u Hrvatskoj, izgraen 1959. sruen 1991. obnovljen 2005 (slika 10.8).

Slika 10.8: Popreni presjek i uzduni raspored staroga Maslenikog mosta

84

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
i) Most dr. Franje Tumana u Dubrovniku Prvi (i za sada jedini) ovjeeni most u Hrvatskoj sa spregnutim ukrutnim sklopom, izgraen 2002. (slika 10.9).

Slika 10.9

85

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
j) Most preko Krke kod Skradina na AC Zagreb - Split Prvi veliki luni most sa spregnutim nadlunim sklopom i jedan od pet najljepih mostova u Hrvatskoj, izgraen 2005. (slika 10.10)

Slika 10.10

86

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
k) Most preko Mirne na Istarskoj AC Najdulji spregnuti most i jedan od najljepih u Hrvatskoj, temeljen na zabijenim elinim pilotima, izgraen 2005. (slika 10.11).

Slika 10.11

87

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
l) Obnovljeni most preko Save kod Jasenovca Prvotni rasponski sklop od PB mosta izgraena 1973. i sruena 1991. nadomjeten je 2005. elinim, jer bi onaj od PB bio preteak uz potovanje zahtjev na trajnost (slika 10.12).

Slika 10.12

88

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
m) Most hrvatskih branitelja u Rijeci Malen, ali vrlo skladno oblikovan elini most, izgraen 2001. (slika 10.13).

Slika 10.13
89

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
n) Dolinjak Martinica na istonom prilazu Rijeci Most sa spregnutim RS izgraen 2006. u izvanredno nepovoljnim okolnostima geometrije ceste i graenja (slika 10.14).

Slika 10.14

90

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
o) Most preko Drave na Zapadnoj zaobilaznici Osijeka elini most preko Drave najveeg raspona u Hrvatskoj, izgraen 2007. (slika 10.15).

Slika 10.15

91

10 Primjeri izvedenih mostova


10.1 U Hrvatskoj
p) Most preko Mure na AC Zagreb - Budimpeta Zajedniko djelo hrvatskih i maarskih inenjera. Maari: projekt i nadzor; Hrvati: izvedba i ispitivanja. Izgraen 2008. (slika 10.16).

Slika 10.16

92

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
a) Visei mostovi velikih raspona u SAD

93

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
b) Most Akashi Kaikyo u Japanu

94

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
b) Most Akashi Kaikyo u Japanu

95

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
c) Europski visei mostovi

96

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
Utjecaj vrsti ukrutnoga sklopa na utroak elika

97

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
d) Razvitak ovjeenih mostova

98

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
d) Razvitak ovjeenih mostova

99

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
e) Most Normandie na uu Sene u Francuskoj

100

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
f) Most resund izmeu Danske i vedske

101

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
g) Kamenarski most (Stonecutters Bridge) u Hongkongu

102

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
h) Dolinjak Millau u Sredinjoj visoravni u Francuskoj

103

10 Primjeri izvedenih mostova


10.2 U svijetu
i) Most Rion Antirion preko Korintskog tjesnaca u Grkoj

104