You are on page 1of 10

SVEUILITE U ZADRU Odjel za arheologiju

Preddiplomski jednopredmetni studij arheologije

Daniel Musa, Josipa Zeli

Crvena stijena
(Seminar)

Profesor: dr. sc. Dario Vujevi Kolegij: Paleolitik i mezolitik

Zadar, 2012.

Peina Crvena Stijena se nalazi iznad lijeve obale rijeke Trebinjice, danas Bilekog jezera, u neposrednoj blizini sela Petrovia, Niki, na samoj granici Crne Gore sa Hercegovinom. Ime je dobila po okomitim stijenama koje se uzdiu iznad nje, a koje su prevuene crvenom patinom koja je najvjerovatnije nastala uslijed suhog patiniranja vapnenca. Nalazite ini pripeak, poloen visoko iznad rijeke Trebinjice, na nadmorskoj visini do 700 metara. Otvor je okrenut prema jugu, s malim izvijanjem prema jugozapadu. On je oko 24 m irine, 16 m visine, a priblino 15 m dubine. Mjesto na kojem se peina nalazi, blizina vode, mogunost bogatog ulova kao i bogati majdani kamena potrebnog za izradu alatki prualo je odline uslove za ivot paleolitskog ovjeka. Za znanost je otkriven 1954.godine, kojom prilikom je na povrini prikupljeno nekoliko fragmenata prahistorijske keramike. Mogunost da se tu otkriju ostaci nekog naselja iz doba neolitika bila je razlogom da je jo iste godine ovdje iskopana pokusna sonda koja je, meutim, pokazala vie kulturnih slojeva. Zbog toga su u narednje dvije godine poduzeta nova iskopavanja kojima je ne samo proiren istraeni prostor nego se prodrlo i u vee dubine. Od tada su, pa do 1963. Godine, svake sezone vreni radovi kojima je na koncu dostignuta dubina od 20,30 metara, a da se nije dolo do dna peine. Ali zato su postignuti novi rezultati znaajni za poznavanje paleontolokih, paleolitskih, paleoklimatolokih i paleogeografskih odnosa, kakvi su tokom gornjeg pleistocena bili u ovom dijeli Balkana.

Slika 1. Prikaz slojeva

Istraivanja su otkrila kulturni depozit debljine 20-30 metara, koji je uz lokalitet El Kastiljo u panjolskoj, najdublji u Europi, u kome je na osnovu razliite strukture, boje, sastava i sadraja izdvojen 31 razliit kulturni sloj. Slojevi od XXX do XXVI pripadaju kulturama koje prethode srednjem paleolitu,odnosno premusterijenu, u rasponu slojeva od XXIV do XII prepoznaje se musterijen (srednji paleolit) u najirem smislu rijei. U sloju XIII zateen je musterijen sa nazupenim sjeivima koji je poznat na irem europskom podruju i za ije obiljeavanje se koristi izraz nazupeni musterijen". Slojevi od X do V pripadaju mlaem paleolitu, sloj IV mezolitu, slojevi III i II neolitu dok sloj I pripada metalnom dobu. Za razliku od veine paleolitskih lokaliteta koji su uslijed klimatskih promjena doivjeli eroziju kulturnih slojeva u Crvenoj Stijeni se susreemo sa izvanrednim fenomenom: od treeg ledenog doba, tzv. Risglacijala, u peini nije dolo do erozije, ve je kulturna zaostavtina ostala netaknuta do danas. Peina je konzervirala sve to je u njoj deponirano. Dogaalo se prilikom iskopavanja da su ognjita neandertalskih ljudi stara 100.000 godina zaudarala po navlaenom pepelu ili su kosti preostale od posljednje gozbe neke lovake skupine ostale na svom mjestu do trenutka kada su postale predmet zanimanja arheologa. U toku iskopavanja otkriveno je 10 vatrita. U dva sluaja radi se o vatritima koja su imala odreene zaklone od krupnijeg kamena, dok su ostala uglavnom imala podlogu od nabijene zemlje.

Slika 2. Ognjite

Arheoloki materijal pronaen u Crvenoj Stijeni sainjavaju uglavnom kamene alatke razliitih tipova i oblika. Samo su u slojevima koji pripadaju mezolitu i neolitu pronaene alatke napravljene od kosti, a u slojevima III, II i I pronaeni su ostaci keramikih sudova.

a) Kotana svirala iz XII sloja peine Crvena Stijena kod Nikia. Priblina starost svirale se procjenjuje na 40.000 godina srednji paleolit (musterijen), duine oko 5 cm, napravljen je od probuene kosti divokoze, to je signalna svirala.

Slika 3.Kotana svirala b) Kotane svirale iz X sloja, mlai paleolit (orinjasijen).

Slika 4. Kotana svirala c) Svirale od jelenjeg roga, IV sloj, mezolitik

Slika 5. Kotana svirala

d) Blago povijena izduena svirala od jelenjeg roga, IV sloja, mezolitik

Slika 6. Svirala e) Ravna cilindrina svirala sa otvorima na obje strane fino uglaane ivotinjske kosti, IV sloj Crvene Stijene.

Slika 7. Svirala f) Morske koljke iz reda glycimeris pilosa u svojstvu kultno-magijskog zvunog predmeta, IX sloj

Slika 8. Morske koljke g) Sunani disk od fino uglaane keramike, II sloj, srednji neolit. Izraevine sunevog diska su svojina danilske kulture u Dalmaciji, a slini primjerci pronaeni su i na lokalitetu Obre I kod Kaknja, ovo potvruje pripadnost sloja II danilsko-kakanjskom kulturnom kompleksu, odnosno samom poetku srednjeg neolita.

Slika 9. Sunani disk

h) Idol sa ptiijim likom nainjen zasijecanjem kamenog oblutka, II sloj, srednji neolit.

Slika 10. Idol i) Fragment dekorativne svirale od kosti u funkciji kultnog instrumenta, II sloj .Ova svirala iz Crvene Stijene najvjerovatnije je upotrebljavana u molitveno-kultnim ritualima. Srednji neolit.

Slika 11. Dekorativna svirala Za svirale se navodi da su koritene u ritualno-magijsku svrhu ili da su imale signalnu funkciju. U III sloju pronaeni su ulomci keramike. Nain ukraavanja, kao i njena faktura svrstavaju keramiku iz III sloja u impresso-kadium grupu karakteristinu za stariji neolit istone obale Jadrana.

Slika 12. Fragmenti keramike

Keramika iz sloja III se odlikuje grubom fakturom, debelim zidovima, svijetlosmeim, smeim, tamnosmeim i tamnosivim tonovima. Najvei dio keramike je ukraen utiskivanjem ili igosanjem Osim keramike u sloju III nije pronaen ni jedan primjerak kamenog orua napravljenog tehnikom glaanja, to bi bilo jo jedno od obiljeja neolitske epohe. U sloju III je pronaen veliki broj kostiju divljih ivotinja (jelen, divlja svinja, divokoza, divlje govee, ris i divlja maka) to ukazuje da je lov bio osnovna privredna grana kojom su se bavili stanovnici Crvene Stijene. Sloj II na Crvenoj Stijeni ima sve karakteristike neolita, iako ni u ovom sloju nisu pronaena orua od glaanog kamena. Karakteistina orua za ovaj stratum su noevi i strugai veih dimenzija. Keramika iz ovog stratuma se moe podijeliti u dvije grupe: grubu i finu, monohromnu. Meu keramikim ulomcima iz II sloja se mogu rekonstruirati samo dva oblika: plitka zdjela sa uvuenim obodom i riton na etiri noge. I ovdje je lov dominanatna privredna grana. Pored ogromnog broja nalaza kotanih alatki Crvena Stijena je i nalazite sa najveim brojem pronaenih ostataka kostiju izumrlih ivotinja iz perioda kvartara u jugoistonoj Europi. Istraivanjem su utvreni ostaci oko 40 rodova, vrsta i podvrsta raznih ivotinja od ega je 13 vrsta izumrlih ivotinja, 11 vrsta ivotinja koje danas naseljavaju neka udaljenija podruija dok ostale ivotinje i danas ive u iroj okolini Crvene Stijene. U nekim slojevima Crvene Stijene otkrivene su ivotinje koje su karakteristine za hladnu klimu dok su u drugim slojevima naeni predstavnici izrazito tople klime. Najvei dio ostataka faune iz Crvene Stijene potie od lovakog plijena paleolitskih lovaca. To dokazuju zdrobljene i vatrom opaljene ivotinjske kosti kao i injenica da su redovno nalaene u slojevima koji su bogati paleolitskim artefaktima. Najee lovljene ivotinje od strane paleolitskih stanovnika ovog lokalitata su razni ekvidi, bovidi, cervidi, nosorozi, i divlje svinje. Sporednu ulogu u ishrani paleolitskih lovaca imali su snijeni zec, razni medvjedi, divokoza kao i razne ptice i kornjae. Pronaen je takoer i ljudski zub koji je pripadao neandertalcu.

Slika 13. Zub neandertalca

Arheoloki materijal pronaen u Crvenoj stijeni sainjavaju uglavnom kamene alatke razliitih tipova i oblika. Nalazi koji pripadaju srednjepaleolitskom periodu nisu klasina orua karakteristina za musterijen srednje Europe. U bogatom sloju (debljine osam metara) razlikuje se vie facijesa: musterijen, pontinijen, musterijen sa trobridnim ilima, nazupeni musterijen. Lov je bila osnovna privredna grana kojom su se u ovom periodu bavili stanovnici Crvene Stijene. Uz pomo kamenih alatki: jezgra, ila, strugaa, strugalica, sjeiva, ljudi su mogli loviti jelena, divokozu, divljeg konja ili peinskog medvjeda. Sa stratumom XII zavrava se srednji paleolit u Crvenoj Stijeni. Industrija IX stratuma sadri lune strmo retuirane iljke i mikrolitske strugae, orua sa retuiranim prijelomom, geometrijsko orue. Krajem poznog glacijala dolazi do pojave asilijenizacije, najave mezolita, to se manifestira u mikrolitskim lamelama sa lunim hrptom, oruima sa retuiranim prijelomom, geometrijskim artefaktima, krunim i noktastim strugaima. Kamene artefakte ine alatke sa uskim lamelama, tipine pravilne lamele, a javljaju se i projektili od kosti i roga, kao i masivno orudje od roga.

Slika14, 15. Pronaene kamene alatke Istraivanja su pokazala da je ivot na lokalitetu Crvena Stijena zapoeo prije vie od 100.000 godina, a da je peina naputena negdje oko 1500. godina prije nove ere. Na osnovu geolokih injenica slojevi od XXXI do XXV pripadaju krugu treeg ledenog doba (ris-glacijala), sloj XXIV smatra se sedimentom iz treeg meuledenog doba (risvirm-interglacijala), dok slojevi od XXIII do V pripadaju etvrtom ledenom dobu (virmglacijalu).

Slika16. Pogled koji se prua s lokaliteta

Znaaj lokaliteta Crvena Stijena je mnogostruk i on se moe posmatrati sa aspekta arheologije, geologije, paleontologije i drugih naunih disciplina i kao takav, bez sumnje predstravlja jedno od najznaajnijih stanita praovjeka na svijetu.

Slika 17.Crvena Stijena

LITERATURA
lanak:

Mile Bakovi: Crvena stijena excavations 2004-2006 preliminary report,2009., 36,9,13,21,25-27 str. Malez, Mirko. Gornjopleistocenska orrnitofauna Crvene Stijene kod Petrovia u Crnoj Gori. U: Geoloki vjesnik; sv.27, 1974., str. 113-125. Per D-938 Malez, Mirko. Rasprostranjenost paleolitika i mezolitika u irem pojasu nae jadranske obale. U: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, sv.68=1966(1973), str. 7-24. Per D-411 Praisotrija jugoslavenskih zemalja I. Duan Mihailovi: Prehistoric settlements in caves and rock-shelters of Serbia and Montenegro/ Upper palaeolithic and mesolithic chipped stone industries from Crvena Stijena, Beograd,2009. 19-24,67-69 str. http://montenegrina.net/ http://www.novosti.rs/vesti/planeta.70.html:308506-Milenijumska-istorija-pecine http://www.lsa.umich.edu/umma/research/robertwhallon http://www.sed.manchester.ac.uk/geography/research/qeg/research_project1.htm

Monografija:

Internetske stranice: