Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju

Kolegij: Institucije rimskog svijeta Nastavnik: prof. Silvia Bekavac Studenti: Josipa Zeli i Ivor Vujasinovi

Rimska kohorta
(Seminarski rad)

Zadar, 03.svibnja 2012.

Rimska kohorta Kohorta(lat.Cohors-tor) je osnovna taktika jedinica Rimske legije koja je obuhvaala tri manipula, po jedan hastata, principa i trijarija, a manipul je bio sastavljen od dvije centurije koje su bile sjedinjene. Kohorta ini deseti dio legije. Legije su prvobitno bile podjeljene na manipule.1 U jednoj legiji bilo je 10 kohorti koje su kao i legije na viem stupnju nosile ime(Augusta, Gallica itd.), broj od 1 do 10 i nadimak(pile, felix itd.).2 Prva kohorta imala je 800 ljudi i samo 5 centurija, a ostalih 9 kohorti su imale 500 ljudi, rasporeenih u 6 centurija od priblino 80 ljudi, sveukupno oko 6000 legionara. Zapovijednik centurije je bio najstariji centurion, u svakoj kohorti je bio po jedan centurio priori i po jedan centurio posteriori trijarija, principa i hastata.3 Ispred naslova centuriona stajao je broj kohorte: Decimus Hastatus Posteriori, to je znailo Centurion Desete kohorte.4 Deasetorica pili priores bili su voe kohorta i pozivali se u ratno vijee, a kad bi zavrili slubu, zvali su se primipili primipilares te su inili najugledniji dio veterana. Zapovjednik prve kohorte je primus pilus ili centurio primi pili.5 Centurioni od druge do desete kohorte mogli su postati seniores a da ne mjenjaju in. Napredujui na vojnoj ljestvici mogli su postati hastatus posteriori, a zatim primus pilus.6 Manipul Manipul(lat. manipulus-rukohvat) je bila taktika jedinica u rimskim legijama u vrijeme Rimske Republike. Legija se djelila prema vrsti oruja na etiri odjela: hastati(1200), principes(1200), triarii(600) i velites(1200). Teki pjeaci su bili podjeljeni na manipule.7 Svaki manipul ima dvije centurije: svakom zapovjeda centurion i njegov optio; jedan se zvao centurio priori, a drugi centurio posteriori, ta imena su ostala i kasnije kad su rimljani preli na uporabu kohorte. O rangu centuriona odluivalo je njegovo pripadanje hastatima, principima i trijarijima. Najvii rang su imali centurioni trijarija, iza njih oni principa pa hastata. Broj legionara u pojedinim centurijama je ovisio od vrste jedinice: hastati i principi su imali po 120 legionara, a trijariji po 60 legionara.8 Struktura manipula Hastati su legionari na prvoj liniji, naoruani su dvjema dugim sulicama i kratkim maem, takoer su nosili duge titove. Drugu liniju sainjavali su principi oni su istrenirani iskusni vojnici, nosili su kacigu, tit, oklop i kao oruje kratki ma(gladius) i dvije duge sulice(pila). Straga su bili trijariji, veterani koji nose dugo koplje. I veliti su bili mladi najsiromaniji vojnici koji su sainjavali lako naouruano pjeatvo, nose kacigu, tit, ma i kratku sulicu.9
1 2

Musi A., 1942., 131 Connolly P., 1990., 35 3 Musi A., 1942., 133 4 Connolly P., 1990., 40 5 Musi A., 1942., 134 6 Connolly P., 1990., 40 7 Musi A., 1942., 130-131 8 Musi A., 1942., 133 9 Conolly P., 1942., 5

Podjela legije na manipule uvedena je 315.god. p.n.e. tokom drugog rata protiv Samnita. Do tada Rimljani su primijenjivali taktiku borbe u falangama to se pokazalo neefikasno na tekom brdovitom terenu Apenina, falangama je nedostajala pokretljivost i fleksibilnost. Taktiku falange su preuzeli od Makedonaca.10 Gaj Marije i njegove reforme(lat. Gaius Marius) Potpunu integraciju kohorte u Rimsku legiju proveo je Gaj Marije tadanji konzul, koji je u 2.st.pr.K. sproveo opsenu vojnu reformu. Stvorena je stalna vojska,ukinuo je bogatstvo kao uvjet za ulazak u legiju i u vojsku primao sve koji su htjeli stei pravo rimskog graanstva, a legije se poslije njega nisu mjenjale. Popuna rimske vojske omoguena je na dragovoljakoj osnovi, a svi slobodni rimski graani mogli su stupiti u vojsku bez obzira na imovinu koju su imali. Budui vojnici su s dravom sklapali ugovor o vojnoj slubi. Za uzvrat drava ih je naoruavala, opremala i davala im plau. Unificirana je proizvodnja oruja i opreme, a svi vojnici - legionari, izgledali su kao jedan. Razlike manipulskog reda su nestale, takoer nema vie ni velita jer su od sad svi isti.11 Taktika kohorte Kohorte su bolje nego manipuli odgovarale novim taktikim potrebama rimske vojske, smanjivanjem broja ljudi u zapovjednom lancu dobivala se vea mobilnost i uinkovitost. Nain borbe kohortske legije nije se mnogo udaljio od naina manipulske legije u kojoj su bili najangairaniji prvi i drugi red, trei je sluio kao priuvna snaga, a krila pomonih strana su imala predodreen poloaj u borbi i nisu nosili presudnu ulogu. Ako prvi redovi nebi uspjeli odbiti neprijatelja povukli bi se natrag i onda bi ih mjenjali odmoreni vojnici tako da su primjenjivali taktiku zamjene.12 Stvaranjem kohorti legija se ralanila na taktike postrojbe s kojima se moglo manevrirati. Zapovjednik ih je mogao postavljati u jedan ili vie stupnjeva po dubini, pokretati u tijeku borbe, razmicati zbijati, upotrebljavati na elu ili krilima. Kohorte su postale vrhuncem razvoja antike falange.13 Pomone jedinice U rimskoj vojsci su bile ete koje su davale savezne italske drave prema odredbama svog ugovora. Zvale su se alae ili cohortes alares koje su se borile na krilima savezne vojske. Pjeatvom, koje je bilo podjeljeno u kohorte, zapovijedali su rimski praefecti socium i domai podzapovjednici. Od saveznikog pjeatva i konjanitva bi se odabrali vojnici(extraordinarii) 1/5 pjeaka i 1/3 konjanika za posebne zadatke. Od punskih ratova rimskoj vojsci su pridruene i pomone ete (auxilia) koje su dolazile iz provincija ili savezne drave van Italije. Auxilije su podjeljene na kohorte(cohortes auxilliariae). Kohortama saveznika zapovjedali su njihovi praefecti cohortium. Auxiliarne kohorte mogu biti quingenaria (sa 500 ljudi) ili milliaria (sa 1000 ljudi).14
10 11

Kepple, L., 1984., 8 Connolly P., 1990., 21 12 Cowan R., 11 13 Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007., 389 14 Musi A., 1942., 131-132

Cohortes equitatae su bile sastavljene od pjeaka i konjanika(cohortes milliaria i quingenaria), konjica se sastojala od 300 ljudi koji su izravno odabrani od vodeih osoba u dravi. Konjica je bila podjeljena na 10 eskadrila. Konjanici su obavljali funkciju oslonca, izvianja, potjere, brzih transporta, ali su esto silazili s konja kako bi pomogli u borbama. Zapovjednik konjanikog odreda bio je praefecti equitum.15 U doba carstva August je reorganizirao konjanitvo koje u njegovo doba ima etiri posebna odreda: mjeovite kohorte(od etvrtine konjanika i tri etvrtine pjeaka) legionarsko konjanitvo(u svakoj legiji 120 do 300 graana koji su bili i izvidnici i glasnici) krilno konjanitvo(dobrovoljci, graani i ljudi iz provincije) domai odredi(oni po potrebi popunjavaju ove prethodno navedene odrede konjanitva)16

Kohorte unutar Rima Pretorijanska kohorta(cohors praetoria) Scipion Emilijan(Africanus minor) u doba opsade Numancije sastavlja osobnu tjelesnu stau od 500 ljudi, ta skupina ljudi nazvana je pretorijanskom jer je boravila u logoru, uz ator vojskovoe(praetorium).17 Pri kraju Republike sve vojskovoe koje bi sudjelovali u pohodima imale su osobnu strau, zvanu cohors praetori.18 August je pretorijanske kohorte poveao na devet(4500 ljudi) od kojih su tri boravile u Rimu i bile pod njegovim zapovjednitvom. August na elo kohorti postavlja 2 pretorska zapovjednika(praefectus praetorio). Na kraju e biti samo jedan praefecti praetorio to je bio oficir iz senatskog stalea.19 Tiberije je sve kohorte skupio u Rimu i sagradio im utvrenu vojarnu(castra praetoria)20 koju je unitio Konstantin. Vitelije rasputa pretorijansku i osniva svoju osobnu strau(sa oko 16 000 ljudi).Vespazijan ih obnavlja ali ih je svega devet, zatim Domicijan ih je poveao na deset. Konano ih ukida Konstantin 321.god.21 Carska tjelesna straa nije imala prvog centuriona, a logor im je prvotno bio u predgrau Rima, a potom u gradu. To je izabrana eta konjanika i pjeaka. U Pretorijanskoj gardi su postojale pojedinane kohorte snage 500 (cohors quingenariae) ili 1000 (cohors milliariae) ljudi, a bilo je i mijeanih pjeadijskih i konjikih jedinica (cohors equitatae) u njima je bilo 1000 ljudi, a zapovjedali su im praefecti praetorio.22

15 16

Musi A., 1942., 132 Connolly P., 1990., 35 17 Connolly P., 1990., 36 18 Musi A., 1942., 132 19 Connolly P., 1990., 36 20 Musi A., 1942., 132 21 Connolly P., 1990., 36 22 Musi A., 1942., 132

Gradske kohorte(cohortes urbanae) Osniva ih August one su boravile u gradu. Na poetku su bile tri kasnije etiri s jednakim brojem ljudi kao i u pretorijanskim kohortama. Gradskim kohortama je zapovijedao senator, gradski prefekt(praefectus urbi). Oni nisu imali znaajan utjecaj. Osim njih u gradu su se nalazile kohorte nonih redara(cohortes vigilum) koje je takoer utemeljio August, to su bili vojnici zadueni za borbu protiv poara. Postojalo je sedam kohorti nonih redara(po 1000 ljudi u svakoj), takoer su imali ulogu policijske izvidnice. Njima je zapovijedao prefekt redara(praefectus vigilum).23 Vanije kohorte na naem podruju Prva kohorta Belga (cohors I Belgarum) bila je quingenaria equitata, odnosno pjeaka kohorta s odjeljenjem konjanika. U Dalmaciju najvjerojatnije dolazi na prijelazu iz 1. u 2.st. Boravi u Burnumu, Tiluriju i Bigeste. 24 Trea kohorta Alpinaca(cohors III Alpinorum equitata) boravila je u Andetriju(Mu) i Tiluriju u 2.st.pr.K. kasnije prelazi u Panoniju.25 Prva kohorta Dalmacija(cohors I milliaria Delmatarum)to je rimska auxilijarna postojba s pjeadijom i konjicom.26 Osma dobrovoljna kohorta (cohors VIII Voluntariorum civium Romanorum) bila je ustrojena kao quingenaria equitata to znai da se sastojala otprilike od 480 pjeaka, 120 konjanika i asnikoga kadra. To je pukovnija izvorno sastavljena od rimskih graana. Boravi u Tiluriju u 2.st.pr.K. i u Saloni(Solin). Ova kohorta je jedina rimska vojna jedinica koja je u provinciji Dalmaciji boravila tijekom gotovo cijelog Principata.27

23 24

Connolly P., 1990., 37 Matijevi I., 2009., 46 25 Matijevi I., 2009., 46 26 http://en.wikipedia.org/wiki/Cohors_I_Delmatarum_milliaria_equitata 27 Matijevi I., 2009., 45

Literatura Musi, August: Nacrt grkih i rimskih starina, (1942.), Zagreb Conolly, Peter: Rimska vojska, (1990.) Cowan, Ross: Ellite 155 Roman Battle Tactics 109 BC-AD 313

(www.ospreypublishing.com) Kepple, Lawrence: The making of the Roman Army, (1984.), London Matijevi, Ivan: Cohors VIII Voluntariorum civium Romanorum i neki njezini pripadnici u slubi namjesnika provincije Dalmacije, (2009.)Solin(Hrak) Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, (2007.) Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, (2007.) Internetske stranice
http://en.wikipedia.org/wiki/Cohors_I_Delmatarum_milliaria_equitata(20.04.2012)