Analiza Brijunskoga transkripta ili Brijuni 31. srpnja 1995.

10 sati i 50 minuta

admiral Davor Domazet Loo

Uvod
Jugoslavenska upravljana kriza, nakon to se okonala, krojaima novoga svjetskoga poretka trebala je zato da se uvijek, kad bude nuno, moe rei propust Europe da sprijei sukob u Jugoslaviji nain je upravljanja svijetom, kakav se ne smije dopustiti u budunosti. To je razlogom zato su i prije Daytona, preteito posredovanjem medija, poeli krajnje jednostrani prikazi dogaaja i injenica o jugoslavenskoj upravljanoj krizi. Sustavnom proizvodnjom stereotipa o odgovornosti za rat i poinjene zloine uspjelo se ne samo relativizirati srpsku agresiju, nego ostvariti pristanak da su svi podjednako krivi. Prema Hrvatima, koji su u poprilinoj mjeri pomrsili raune nadzirateljima upravljane krize, otilo se tako daleko da su generala Antu Gotovinu uguralo u trojicu najtraenijih ratnih zloinaca u bivoj Jugoslaviji. Za pisanje slubene, ali inverzne povijesti jugoistoka Europe s kraja dvadesetoga stoljea, jer o tome je rije, nuan uvjet, jest ravnotea krivnje svih strana u sukobu. Dakle, nadziratelji upravljane krize, prema svojoj mjeri i kako to njima najbolje odgovara, kroje i oblikuju virtualnu prolost da bi projicirana budunost bila u granicama predvienoga plana. Uostalom, to nije nita novo. Znano je, onomu tko eli znati, da je uz punu potporu Anglosaksonaca, velikosrpski projekt bio osmiljen tako

da se otme to vie teritorija pa da se onda, nakon to Srbi dobiju to ele, na to podruje pozovu snage Ujedinjenih naroda da one presude, a temelj za to bit e teritorij koji okupiraju pripadnici srpskog naroda. U sklopu te strateke zamisli svi, ili gotovo svi Srbi prihvatili su zamisao velike Srbije pa drugo rjeenje nisu ni pokuali trai. Ponajmanje su tragali za takvim rjeenjem da se prihvati injenica da Jugoslavije vie nema, da su Srbi dravljani samostalne drave Hrvatske i da kao takvi sudjeluju u izgradnji njezinih institucija. Oni se ne opredjeljuju za takav pristup, nego jedino vide, jer su tako pripremljeni, da je demokratska hrvatska drava zloinaka. U tome su ih poduavali ljudi poput generala Duana Pekia, koji je poetkom 1992., obraajui se vojsci Krajine, ustvrdio da oni sada rjeavaju ono to su partizani prepustili rijeiti u Drugom svjetskom ratu. Ne samo da je to bilo zastraujue, nego je takav pristup unaprijed iskljuivao svaki dijalog i razloan pristup rjeavanju politikog ustroja, nakon to je postalo vidljivo da Jugoslavija ne moe opstati. Jugoslaviju nije sruio Tuman, a ponajmanje hrvatski nacionalizam, to je omiljena teza svih nepopravljivih Jugoslavena i njihovih mentora, nego je Jugoslaviju sruila zamisao velike Srbije, kao to bi je takoer sruio i Narodni front admirala Mamule. Problem je u tome, a to je nadzirateljima jugoslavenske upravljane krize itekako bilo znano, to Srbi u Hrvatskoj nisu htjeli prihvatiti samostalnu hrvatsku dravu, zato su i poticani na pobunu, zato i jesu bili remetilaki imbenik, iako te rijei mnogima nije drago uti. Tko je tjerao Srbe da prihvate igru na sve ili nita? Nitko, osim njih samih i njihove mitomanske svijesti o velikoj veliini. Oni su konano sami sebi sruili taj mit, da bi bijegom, jer ih nitko nije tjerao, pokuali ponovno oivjeti mit o Srbima kao stradalnikom narodu. Ali, ne vie o narodu koji dobiva u ratu, a gubi u miru, nego uz pomo britanske diplomacije prijevarom obrnutim smjerom gubimo u ratu, ali dobit emo u miru. Za pisanje inverzne povijesti nadzirateljima jugoslavenske upravljane krize, matricu rata na prostoru juno od Alpa i sjeverno od Grke bilo je potrebno svesti na paradigmu zloina na svim stranama. Vukovar i Srebrenica bili su vie nego dokaz srpskih zloina. Planska pojava mudahedina i njihovi zloini u sredinjoj Bosni dovoljna su hipoteka za bosanskohercegovake Muslimane. U tome mozaiku nedostajali su zloini Hrvata. Operacija Oluja i plan B s evakuacijom Srba moglo bi se, prosueno je, dugorono Hrvatima nametnuti kako krimen.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

12

Vei dio toga plana ve je ostvaren, zahvaljujui saborskom zastupnicima koji su 2000. digli ruku za to da hako sudite ima nadlenost nad oslobodilakim operacijama Bljesak i Oluja. Od tada, vie nita nije moglo zaustaviti informacijski rat, koji e poeti bjesniti prema Oluji, i openito prema Domovinskom ratu. Da bi na balkanskim poljanama smrti, mogli potpuno pobijediti krojai novoga svjetskoga poretka, glavne zapreke i smetnje ostale su i dalje nacija i nacionalna drava, vjera i identitet. To u prijevodu, u hrvatskom sluaju, znai, da virtualno treba pobijediti autokrata i nacionalista dr. Franju Tumana nakon njegove smrti. Da bi se to moglo postii, posegnulo se za takozvanim brijunskim transkriptom. Teko je nabrojiti na koje je sve naine punih deset godina taj zapis od 31. srpnja 1995. prepriavan, tumaen, kako su iz njega izvlaene reenice, pa i pojedine rijei, da bi se pod svaku cijenu dokazao zloinaki pothvat. Budui da je ovo knjiga o Domovinskom ratu, razlono je da autor, sudionik sastanka Vrhovnoga zapovjednika s visokim vojnim dunosnicima Hrvatske vojske, obrazloi svaki stav, reenicu, pa i pojedine rijei, to su se izrekle o oslobodilakoj operaciji Oluja toga 31. srpnja 1995., na Brijunima, poevi od 10 sati i 50 minuta.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Politiko opravdanje operacije Oluja

Politika i strategija hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tumana, u stvaranju hrvatske drave i u njezinoj obrani, kako se to vidjelo iz perspektive Beograda bila je konzistentno oblikovana, priopena bez sustezanja, ostvarivana korak po korak, bez radikalnih promjena i lomova. I njegov sastanak s generalima 31. srpnja 1995. u 10 sati i 50 minuta na Brijunima poinje upravo tako, jasno i bez suvinih rijei. Gospodo, sazvao sam ovaj sastanak da bismo procijenili sadanju situaciju, da bih uo vaa miljenja prije nego to donesem odluku o daljnjim naim pothvatima ovih dana. Iz ove reenice razvidno je da je hrvatski predsjednik namjeravao donijeti odluku o poduzimanju vojne operacije za rjeenje okupiranih podruja, i to u iduim danima, ne naglaavajui kada e to biti. Dakle, brijunski sastanak imao je iskljuivo vojno obiljeje, strateku razinu. To Tuman potvruje na sljedei nain: Kao to znate, mi smo bili odluni da poemo u daljnje operacije, emu je ova operacija, pothvat Grahovo-Glamo trebala 13

takoer posluiti i u odnosu na Biha, ali i radi opkoljavanja Knina. Bili smo odluni da poemo u deblokadu Bihaa sa zapadne strane. Deblokada Bihaa sa zapadne strane odnosila se na operaciju probijanja koridora Slunj-Biha irine 20 kilometra, koja je bila planirana u zimu 1994. nakon prvoga srpskog napada na zatieno podruje Bihaa, i koja je na snazi, kao mogunost, ostala sve do brijunskoga sastanka, tonije do 1. kolovoza 1995. Tuman nastavlja zapoetu misao i kae: Meutim, sada je takva situacija da su nam predstavnici Ujedinjenih naroda Akashi, Stolttenberg sa Srbima taj razlog izbili iz ruke, jer prema tome oni povlae svoje snage s podruja Bihaa. Ne e napadati, dozvoljavaju da se UNCRO postavi na te granice, na promatranje. I, to jasno da su odmah dostavili itavom svijetu. A, svaka vojna operacija mora imati svoje politiko opravdanje. Kako dravnik, Tuman je znao da vojna operacija strateke razine mora imati politiko opravdanje, ne kao izgovor, nego kao logian slijed vjerodostojnosti dravne politike. Prijedlog Akashija i Stolttenberga potpuno je iao u prilog srpskoj strani jer se s njime u smislu operativne situacije nita bitno ne bi promijenilo, osim to bi se srpskom vodstvu omoguilo dobivanje na vremenu bar do listopada. Odnosno, srpsko vojno vodstvo dobilo bi dovoljno vremena za pregrupiranje snaga, da bi se izveo planirani protuudar na grahovsko-glamokoj bojinici i obnovila napadna operacija na zatieno podruje Bihaa. To je razlogom da je, 29. srpnja 1995., dakle, dva dana prije brijunskoga sastanka, formirano zajedniko zapovjednitvo srpske vojske Krajine i vojske republike Srpske.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

Odnos velikih sila prema operaciji Oluja

Tuman izvoenje operacije Oluja promatra u odnosu politikih snaga na meunarodnoj sceni. Jasno razluuje srpske igrae Veliku Britaniju i Francusku s jedne strane, i strateke interese Sjedinjenih Amerikih Drava i Njemake s druge strane. Zato on i upozorava: Prema tome, mi vie nemamo opravdanja da idemo u deblokadu Bihaa. Ali, ini se da bismo mogli povoljnu politiku situaciju u Hrvatskoj, demoralizaciju u srpskim redovima, naklonost ljudi u Europi, jednim dijelom u Europi, ono to je sklono rjeenju te krize i u korist Hrvatske, gdje imamo, znai, prijatelja Njemaku koja nas suzdrano podrava i u politikim razgovorima, ali i u NATO-u, gdje takoer imaju razumijevanja za nae poglede. Imam naklonost i 14

Sjedinjenih Amerikih Drava, ali do odreene granice, ako ete, gospodo, izvriti na profesionalan nain, kao to ste izvrili u zapadnoj Slavoniji u roku od nekoliko dana, to znai, molim, tri do etiri, maksimum osam dana, onda moemo raunati da emo i politiki, da neemo politiki ne samo pretrpjeti tete, nego emo politiki u tom i takvom svijetu dobiti. Neprijeporno je da je Tuman govorio o politikim odnosima unutar euroatlantskih monih drava i njihovih interesa, koji su, kao to je vidljivo razliiti, pa i suprotstavljeni. U takvu pristupu samo zatieno podruje Bihaa postaje irelevantno jer politika koja podrava Srbe eli dobiti na vremenu bar do listopada, a druga, koja je suprotna, eli rjeenje krize, to podrazumijeva promjenu operativne situacije na terenu. Tuman dobro prosuuje povoljne uvjete za operaciju, kao to su hrvatsko jedinstvo i moral, ali i demoralizacija na protivnikoj srpskoj strani. Za njega je od iznimne vanosti naklonost Sjedinjenih Amerikih Drava, koja je uvjetovana brzinom izvoenja operacije. Odreena suzdranost Sjedinjenih Amerikih Drava, na koju je upozorio hrvatski predsjednik, posljedica je opstrukcije Velike Britanije i Francuske, koju su one sustavno vodile, prije svega unutar NATO-a, ali i na konferencijama i sjednicama, vie ili manje otvoreno podravajui Srbiju I Slobodana Miloevia. Politiku tetu u funkciji brzine izvoenja operacije Tuman vidi dvojako. Prvo, brzo znai ukloniti britanskofrancuski utjecaj u Vijeu sigurnosti i moebitno izglasavanje sankcija. I drugo, svaka dugotrajnost operacije ila bi na ruku Srbiji i Miloeviu, s mogunou ukljuivanja Vojske Jugoslavije. Ne samo to, nego bi dugotrajnost znaila neuspjeh, koji bi sigurno vodio zamrzavanju stanja na okupiranim podrujima, u duem razdoblju. A to bi pak za posljedicu imalo stvaranje unutarnje opstrukcije, koja je poela pismom estorice 1993., a nastavljena je neuspjelim Mesievim i Manolievim puem 1994. godine.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Totalni poraz ili zadati takav udarac da Srbi praktino nestanu

U rijeima ali, ako idemo ovih dana u daljnje pothvate onda Biha moe biti jo samo kao izlika i sporedno. Dakle, rije je o sveobuhvatnoj operaciji oslobaanja okupiranih podruja Republike Hrvatske pod nadzorom UNCRO-a, ne samo spas Bihaa. Zato Tuman nastavlja a protivniku onda moramo nanijeti totalni poraz, jug i 15

sjever, da se razumijemo, potujui istok na miru. Razvidno je da je predsjednik Tuman potpuno prihvatio postavke strategijske operacije za oslobaanje okupiranih podruja, i to napad na strategijskom teitu kojega ine Dalmacija, Lika, Kordun i Banovina, a obranu u hrvatskom Podunavlju. Razlog za takav plan operacije je bojaznost od ukljuivanja Vojske Jugoslavije. Zato predsjednik Tuman istodobno i pita i odgovara: Zato pustiti istok na miru? Zato to se i ti nai prijatelji boje da ne ue Jugoslavija u rat u cjelini, s Jugoslavijom i Rusija, pa prema tome opi rat. Kakvu operaciju u to kraem vremenu, i s kojim ciljem, eli Tuman? Njegove idue reenice postat e najcitiraniji dio takozvanoga brijunskoga transkripta i glavni dokaz za zloinaki pothvat, a one glase: Rijeiti, na koji nain? To je sada tema nae dananje rasprave. Da nanesemo takve udarce da Srbi praktino nestanu, da ono to neemo odmah zahvatiti da mora kapitulirati u nekoliko dana. Nakon tih rijei, i nakon napomene da plan strategijske operacije oslobaanja okupiranih podruja koji je na snazi bio do 1. kolovoza 1995. treba razmotriti i modificirati, hrvatski predsjednik, prelazi na jug Hrvatske. Na pamet mu dolazi i Mostar, zato to bi srpske snage u protuudaru mogle krenuti dolinom Neretve sve do Dubrovnika. Nakon toga malog otklona predsjednik Tuman ponovno se vraa na bit problema, kako poraziti srpsku vojsku Krajine, tako da ona kapitulira. Zagovornici teorije o etnikom ienju u svojim pisanijama i tumaenjima nikada nisu naveli nastavak misli hrvatskoga predsjednika i sljedeu reenicu, a koja, kao to stoji u izvorniku, glasi: Prema tome, nije nam glavna zadaa Biha, nego je nanoenje na nekoliko pravca takvih udara da se srpske snage vie ne mogu oporaviti, nego da moraju kapitulirati. Dakle, vie je nego jasno da se rijei da Srbi praktino nestanu ne odnosi na Srbe kao narod, nego na srpske snage, i one su te koje moraju kapitulirati. Tuman prosuuje, ako srpske snage budu brzo poraene, odnosno ako kapituliraju, Jugoslavija se nee angairati izravno. To je hrvatski predsjednik izveo iz injenice da je jugoslavensko politiko vodstvo pozivalo meunarodnu zajednicu da osigura prestanak neprijateljstava i politike razgovore. Radi sagledavanja cjeline politike situacije, u kojoj bi se trebala izvesti strategijska operacija oslobaanja okupiranih podruja, hrvatski predsjednik nazonim je generalima smatrao potrebitim napomenuti da se njegov odgovor Yasuhsiju 16

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Akashiju temeljio na postavci uzmi ili ostavi. Zato ustrajava da se operacija mora zavriti u tri do etiri, maksimum osam dana. Njegova napomena o odgovornosti svakog ponaosob za ono to se dogovorimo za provedbu, ali i o vanosti usklaene suradnje na svim bojitima, to je preduvjet za uspjeh oslobaanja u kratko vrijeme, u funkciji su dodatne motivacije, ali i upozorenja o politikoj i stratekoj vanosti operacije oslobaanja okupiranih podruja. On e zato svoju opu zamisao i zavriti rijeima: da budem do kraja jasan, da bi trebalo razmisliti, da se, znai, ove snage od Grahova usmjere onda prema ovamo u ofenzivnim djelovanjima. Vrhovni zapovjednik ovim je stavom odredio da je glavni objekt napada u stratekoj operaciji Oluja Knin.

etiri gravitacijske toke operacije Oluja

Da je sastanak na Brijunima 31. srpnja 1995. imao sva obiljeja vojnoga sastanka najvie razine, pokazuje i slijed kojim su hrvatski visoki vojni dunosnici obrazlagali plan operacije, te gdje, to i kako treba korigirati glede postojeega plana i ve za operaciju razvijenih snaga. Prvo je rije od Vrhovnoga zapovjednika dobio naelnik Obavjetajne uprave Glavnoga stoera Oruanih snaga. Naelnik obavjetajne uprave na stratekoj razini iznosi situaciju o mogunostima i namjerama protivnika te daje prijedlog cjelovite napadne operacije, sukladno opoj zamisli Vrhovnoga zapovjednika. Njegovo je izlaganje poelo tvrdnjom da je opa situacija za izvoenje radikalne operacije, to jest sveobuhvatne operacije, a ne parcijalne, izuzetno povoljna. Razlog takvoj tvrdnji temeljio se na injenici to je prodor hrvatskih snaga, pod zapovijedanjem generala Ante Gotovine, prema Grahovu rijeio jedan od etiri kljuna elementa operacije za oslobaanje okupiranih podruja. Naime, taj je prodor hrvatskih snaga rijeio problem vezivanja snaga vojske republike Srpske u Bosni i Hercegovini, ukljuujui i one u dubini bosanskohercegovakoga bojita, kao to je Istonobosanski korpus. Druga gravitacijska toka operacije na koju je upozorio naelnik Obavjetajne uprave, jest prodor snaga Hrvatske vojske prema Hrvatskoj Kostajnici, a zatim prema Dvoru na Uni. To je bilo iznimno vano, da bi se na sjeveroistonom podruju operacijskoga prostora izveo manevar takozvane duboke operacije, kao jednog od glavnih naela upotpunjujue bitke ili zrano-kopnene bitke po vojnoj doktrini

17

Sjedinjenih Amerikih Drava. U tu zamisao, ali u sredinjem dijelu operacijskoga prostora, ulazio je i prodor snaga Zbornoga podruja Gospi prema Ljubovu, radi izbacivanja zrane luke Udbina iz uporabe, da bi se sprijeio planirani udar srpskoga zrakoplovstva na rafineriju Urinj pored Rijeke. Trea gravitacijska toka jest onemoguavanje topniko-raketnog udara prema Zagrebu i drugim veim gradovima, jer su ti udari bili temeljno naelo srpske Strategije realne prijetnje. Da bi se to izbjeglo, naelnik Obavjetajne uprave predlae iroki obuhvat (klijeta) oko Petrinje i u zaleu Karlovca. Mogue ukljuivanje Vojske Jugoslavije na istoku Hrvatske bila je etvrta gravitacijska toka, koju je trebalo rijeiti. To je bilo razlog zato je obrazloenje naelnika Obavjetajne uprave bilo ovakvo: Kada je u pitanju istona Slavonija i Baranja odnos snaga je sasvim drukiji. Iz razloga to je dovedena 18. motorizirana brigada s kompletnom tehnikom iz Novog Sada, a tu su i dragovoljci, tako da ukupne srpske snage na istoku Hrvatske broje 16 tisua vojnika, 160 tenkova i tri topnike mjeovite pukovnije. Zadaa je tih snaga zauzeti mostobran u Baranji, i drugo, topniko raketni udari po hrvatskim gradovima, a u povoljnom razvoju situacije, obuhvatom iz pravca Tenje i forsiranjem Drave, odsjei Osijek. Takav protuudar, upozorio je naelnik Obavjetajne uprave mogu je, samo pod uvjetom, ako napadna operacija Hrvatske vojske traje due i ako nas uspiju skinuti s mostobrana. Dodatno je naelnik Obavjetajne uprave naglasio da prodor srpskih snaga juno od Vinkovaca prema upanji nije realan, zbog vrstine obrane Hrvatskog vijea obrane na Oraju, ali i zbog dugog vremena za dovoenje glavne udarne snage Vojske Jugoslavije, 453. motorizirane brigade iz ida.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

Dogovor Carl Bildt - Slobodan Miloevi

U obrazloenju strateke operativne situacije naelnik Obavjetajne uprave upozorio je i na pripremu srpskih snaga za protuudar prema Grahovu, odnosno na mogui napad od Knina prema Biogradu na Moru, uz napomenu da jaina snaga, oko 6 tisua, ne bi trebala predstavljati problem za njihovo zaustavljanje. Ta injenica, kao i podatak da je odaziv na mobilizaciju u 'srpskoj vojsci Krajine' samo 17 posto, naveli su naelnika Obavjetajne uprave da zakljui: Dakle, realnost za operaciju je sada povoljna, s aspekta angairanja snaga, jer e nam njihov 18

planirani udar dobro doi, u smislu da veemo sve njihove snage, kako na operacijskoj dubini (prostor zapadne i sjeverne Bosne i Hercegovine, op. a.), tako i na okupiranim podrujima, to nama ostavlja mogunost da vrlo brzo zatvorimo ostala tri prozora ili vrata koja imaju, a zatim s ve planiranim i razvijenim operativnim snagama Hrvatske vojske izbijemo u dubinu i iziemo na granice. Nakon obrazloenja strateke situacije, predsjednik Tuman iznosi poglede meunarodnih dunosnika o politikim pogledima na razvoj situacije. Izdvaja Carla Bildta, koji je zamijenio Davida Owena na mjestu predsjedatelja za bivu Jugoslaviju, i koji je s Miloeviem dogovorio takvo rjeenje u Bosni i Hercegovini da Miloevi prizna Bosnu i Hercegovinu na osnovu prijedloga Kontaktne skupine. To je znailo podjelu Bosne i Hercegovine 49:51, s time, da to Miloevi uini, u roku od devet mjeseci. Dogovor Bild-Miloevi podrazumijevao je i suspenziju sankcija Srbiji. Iza takva dogovora naglasio je hrvatski predsjednik stoje Rusija, Francuska i Engleska. Prema takvoj politici srpskih prijatelja i patronata, hrvatski je predsjednik dodao da su poduzeti koraci da bi Njemaka i Sjedinjene Amerike Drave pruile otpor tome, jer to ostavlja otvoren problem hrvatskih podruja i to je svojevrstan nain pritisak na nas. Da bi se izbjegao mogui pritisak, jedina mogunost, upozorio je predsjednik Tuman, je ne dati povoda Jugoslaviji i Miloeviu i njihovim prijateljima na Zapadu da prihvate intervenciju Jugoslavije na hrvatskom tlu. Zato je njegov prijedlog bio izbjei rat s Jugoslavijom i pod cijenu gubljenja 'dravskog mostobrana' jer taj dio hrvatske zemlje u ovakvoj stratekoj igri nije gravitacijska toka, i ako bi se izgubio, rijeio bi se u kasnijem razdoblju. Zakljuak toga dijela rasprave bio je da je mogue ukljuivanje Jugoslavije i njezinih oruanih snaga na istoku Hrvatske, ali ne i izvoenje takve operacije koja bi podrazumijevala osvajanje Osijeka.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Otvaranje-zatvaranje triju vrata

Idui problem u stratekoj napadnoj operaciji za oslobaanje okupiranih podruja Republike Hrvatske bilo je zatieno podruje Bihaa, i raskol izmeu Muslimana u tom podruju, odnosno komu e se prikloniti Fikret Abdi. O tome problemu predsjednik Tuman vie je glasno razmiljao, nego iznosio vrst stav, pa zato on 19

kae: Prisiliti Abdia da stane nau stranu, jer to znai da kad Hrvatska vojska krene prema Velikoj Kladui tamo ne naie na snage, nego na Muslimane koji e stati na nau stranu. Na to glasno predsjednikovo razmiljanje odgovorio je naelnik Glavnoga stoera Oruanih snaga general zbora Zvonimir ervenko, iznosei da se s Fikretom Abdiem razgovaralo i da je ostao na svojim stajalitima, iskljuivi mogunost njegova razgovora s Muslimanima iz Hrvatske. Tu je dvojbu predsjednik Tuman jednostavno rijeio, rekavi: Dobro, ostao je na svojim pozicijama, ali ako mi poemo u ofenzivu, onda mu treba rei, ako e biti na srpskoj strani, onda e doivjeti poraz, a ako ostane neutralan i prijee na nau stranu, onda ima osiguranu budunost. Tu treba djelovati i vojniki i politiki. Nakon to je rijeena potekoa s Fikretom Abdiem, vrhovni je zapovjednik preao na problem triju vrata, odnosno njihova zatvaranja ili ostavljanja otvorenima, da bi se izbjegle rtve i na srpskoj i na hrvatskoj strani. Na granici s Bosnom i Hercegovinom pruila se mogunost otvaranja-zatvaranja triju vrata Dvor na Uni na sjevernom, a Srb i Lika Kladrma na junom dijelu operacijskoga prostora. Izbijanje snaga Hrvatske vojske na ta troja vrata bilo je predvieno u zavrnici operacije. Tu zamisao vrhovni je zapovjednik komentirao ovako: Lijepo je to rekao sada admiral zatvoriti im preostala troja vrata, ali im ne da nigdje izlaza da se izvuku, da pobjegnu, nego ih prisiljava da se bore do kraja, to nam namee vee angairanje i vee gubitke. Naelnik Obavjetajne uprave potvrdio je da se u planiranju operacije, da bi se izbjegli gubici i sauvali ljudski ivoti, upravo tako razmiljalo, pa on kae: Zato smo u planiranju operacije ostavili dva puta da mogu izii ... ovdje pored Srba i drugi Dvor na Uni ... neemo mi zatvoriti ...

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

Otri gravitacijska toka na junom dijelu operacijskoga prostora

General zbora Zvonimir ervenko ta je razmiljanja potvrdio i dodao da je detaljno raspravljen plan operacije i da je on dobar, te da su provedene sve pripreme da moemo to uiniti. Predloio je da operacija krene dva dana kasnije i da se ide na prvu etapu. Na upit vrhovnoga zapovjednika to je prva etapa operacije, naelnik Obavjetajne uprave odgovorio je: Prva etapa, je zauzimanje Ljubova i stavljanje pod nadzor zranu luku Udbina. Napad snaga Zbornog podruja Split i specijalnih 20

snaga MUP-a s padina Velebita na Graac, i stvaranje uvjeta za drugu etapu, izbijanje u Otri. Kao to je vidljivo, reeno se odnosilo na juni dio operacijskoga prostora, a na sjevernom, prema obrazloenju naelnika Obavjetajne uprave znailo je prodor snaga 1. gardijske brigade i ostalih snaga Zbornih podruja sjeverno i juno od Plitvikih jezera i otklanjanje opasnosti od raketnog djelovanja po Zagrebu. Ta je etapa podrazumijevala prodor i izbijanje snaga Hrvatske vojske u Hrvatsku Kostajnicu. Na upit: Koliko bi ta prva etapa trajala?, vrhovnom zapovjedniku odgovorio je naelnik Obavjetajne uprave rekavi: dva dana, ne, nee vie, potom je na to dodao jedan dan. General Ante Gotovina izrazio je bojazan da snage na pravcu Velebit-Graac nisu dostatne i da bi trebala potpora jaih oklopnih snaga. Odgovorio mu je naelnik Obavjetajne uprave da je planom predvieno stavljanje pod nadzor svih stratekih vitalnih objekata i da se na taj nain stvaraju uvjeti za drugu etapu operacije. Takoer je naznaio da se uvoenjem 7. i 4. gardijske brigade izbija u Otri kao kljunu gravitacijsku toku. Izbijanjem u tu toku odsijecaju se sve protivnike snage na junom dijelu operacijskoga prostora.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Razmiljanja generala Ante Gotovine

U nastavku rasprave pojavila se dvojba koje snage pod zapovijedanjem generala Ante Gotovine idu u napad u prvoj etapi operacije, a koje su u spremnosti za odbijanje moebitnoga srpskoga protunapada na Grahovo. S obzirom da se prodorom hrvatskih snaga Livanjskim poljem i oslobaanjem Glamoa i Grahova (operacija Ljeto-95) u odnosu na poetni plan na junom dijelu operacijskoga prostora situacija izmijenila, general Ante Gotovina predloio je da se dijelom svojih snaga s postojeih poloaja oko Bosanskog Grahova ide od istoka prema zapadu, to jest napadne na smjeru Dinara-Crvena zemlja, da bi se kompletno Knin stavio pod nadzor. Da bi se rijeio mogui srpski protunapad prema Grahovu, general Gotovina predloio je manevar od zapada prema istoku, odnosno, da snage pod njegovim zapovijedanjem krenu u napad prema planini Vitorogu, kao dominantnom objektu na prostoru zapadne Bosne, da bi se stvorili uvjeti za oslobaanje Jajca, i da bi se vezale snage 2. Krajikog korpusa vojske republike Srpske. Njegova je ideja bila na napad odgovoriti napadom. 21

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

Naravno da bi takvo djelovanje na zapadnobosanskom bojitu, bez pomoi, bilo teko izvodljivo, pa general Gotovina predlae ukljuivanje snaga Armije BiH tako da: ...dvije brigade iz sastava Armije BiH koje bi bile pridodate i operativno podreene zdruenom stoeru Hrvatskog vijea obrane, ali i Hrvatske vojske. One bi imale zadau ii sjeverno u pravcu prema Kulen Vakufu. Raspoloive snage 5. korpusa Armije BiH general Gotovina vidi u napadu sa sjevera prema jugu, takoer prema Kulen Vakufu, ime bi 2. Krajiki korpus bio izloen dvostrukom napadu hrvatsko-bonjakih snaga. Svoju ideju general Gotovina vezao je za gravitacijsku toku zvanu Otri. Naime, on dalje kae: sigurno je da bi oni orijentirali jedan dio snaga, da bono udare u snage zbornog podruja Gospi, te u pravcu Otria. Na temelju tonih obavjetajnih podataka, a nakon to srpske snage krenu u takav napad, ideja generala Gotovine bila je da se uvedu snage 7. i 4. gardijske brigade, koje bi obuhvatom uz sudjelovanje snaga MUP-a izbile u Otri. Razumljivo je da general Gotovina operaciju u svojoj zoni odgovornosti vee s operativnim rasporedom srpskih snaga u zapadnoj Bosni i moguim daljnjim operacijama jer je njegova preokupacija bila osloboditi Jajce, ali i razdvojiti snage srpske vojske Krajine i vojske republike Srpske. On tu ideju iznosi tako da se u sudjelovanju sa specijalnim snagama MUP-a razbiju glavne snage 7. korpusa, 15. likog korpusa te zatvori komunikacija KninGraac i dalje prema Bosni, to je uvjet da se ide prema Jajcu, odnosno da se izbije na planinu Vitorog, da bi se ostvarilo spajanje s zapadnom Bosnom, i kompletno zatvorio juni sektor.

Panika e zavladati Kninom

U naelu vrhovni je zapovjednik prihvatio takvo razmiljanje generala Ante Gotovine, ali upozorio je na mogui problem. Panika je bila taj problem koja je mogla nastati na srpskoj strani i zato on kae ... ako mi prijeemo u ope ofenzivno djelovanje na itavom podruju, u Kninu e zavladati jo vea panika, nego to sada vlada. Vrhovni je zapovjednik itekako svjestan, da e napadna operacija koja je podrazumijevala izbijanje na dravnu granicu izazvati paniku jer su hrvatski Srbi dugotrajno i sustavno bili izloeni indoktrinaciji da je samostalna i neovisna drava Hrvatska samo slijed one iz 1941. Isto tako Srbi su bili svjesni to su sve uinili 1991. u osvajanju hrvatskih podruja, kao to su bili svjesni da se 22

Vojska Jugoslavije ne e ukljuiti jer je Slobodan Miloevi postavio uvjet da se republika srpska Krajina sama brani pet do est dana. Slomiti volju protivnika temeljno je i najpoeljnije naelo umijea ratovanja, jo tamo od Sun Tzu Vua, i zato ono to e predloiti vrhovni zapovjednik nije, niti moe biti namjera etnikog ienja. Njegove rijei gospodo, prisjetite se koliko je hrvatskih mjesta i gradova razoreno, prema tome opravdanje za akciju je njihov protuudar od strane Knina, i imam izliku udariti, ako moemo s topnitvom... da se demoraliziraju do kraja ... U kontekstu politike i operativne situacije, ali i prosrpske politike Velike Britanije, Francuske i Rusije, bez koje kriza na podruju bive Jugoslavije sigurno ne bi nikada eskalirala u onaj oblik kakav se dogodio 1991. u agresiji na Hrvatsku, odnosno godinu dana kasnije na Bosnu i Hercegovinu, da Tumanu ne trebaju mrtvi Srbi, nego ivi, ali poraeni. Svjestan tog i takvog svijeta Tuman kao povjesniar zna da samo potpuni vojni poraz Srba moe na due vrijeme zatomiti velikosrpsku ideju, da bi napokon zavladao mir na postjugoslavenskom podruju. Ako se zaigra na kartu njihove samoproizvedene paranoje prema hrvatskoj dravi, i ako se uspiju sauvati srpski ivoti, pa i bijegom, za koji su oni prema planu B bili pripravni, znait e istu operaciju, ba onakvu kakvu su Amerikanci postavili kako uvjet. Tuman, ostvarenje te svoje ideje ne trai izvan okvira meunarodne zajednice, nego u suglasju s njome. Prema tome, morat emo rijeiti s UNCRO-om, rijei su koje potvruju navedenu tvrdnju. Koliko je Tuman bio u pravu tog 31. srpnja 1995. pokazat e intervju generala Momila Periia, naelnika Generaltaba Vojske Jugoslavije, koji je on 1997. dao novinarki Svjetalni Petrui iz agencije Draganji. Na pitanje zato se dopustilo okruenje 30 do 50 tisua Srba na Kordunu i zato se nije sve diglo na noge, prvi ovjek Vojske Jugoslavije lakonski je odgovorio pa to, s 30 do 50 tisua pobijenih Srba, pokazali bi svijetu da su Hrvati faisti.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Pjeatvo e ovladati Kninom, a ne topnitvo

S druge pak strane, general Ante Gotovina kao provoditelj ideje, trai i predlae rjeenje za brzi pad ,Krajine. Za njega je Knin glavni objekt napada, kako to poduava doktrina zrano-kopnene bitke. On do potankosti zna operativnu situaciju i kojima snagama raspolae. Njegove rijei ako je zapovijed udar na Knin, mi ga za nekoliko sati ruimo, kompletno ... Mi smo 20 kilometara zrane linije od 23

centra Knina. Snage koje idu na Knin 400 dobrih pjeaka iz 3. bojne 126 pukovnije, koji su iz ovog kraja, i poznaju odlino taj kraj, a imaju razloga da se bore tu, i ovog trenutka ih je teko drati na uzdi. Prvi gardijski zdrug, koji ima 300 pjeaka, koji se ovog trenutka u ovom prostoru dokazao. Specijalne postrojbe MUP-a Hrvatske i HercegBosne, koje imaju 350 odlinih pjeaka koji su se u operacijama pokazali kao izvanredni. Znai mi imamo negdje oko tisuu dobrih pjeaka, uvjebanih za desantiranje znai za brzo prebacivanje na ovom tekom terenu, mi lako moemo ovladati Kninom, bez ikakvog problema. Kljune rijei u njegovoj prosudbi mogunosti su za nekoliko sati ruimo, kompletno i lako moemo ovladati Kninom, imaju posve drukije znaenje od onga to im se eli pripisati. Ruenje, kompletno ne znai, niti moe znaiti, ruenje grada kao takvog i to za nekoliko sati, jer general Gotovina naprosto ne raspolae takvim snagama, pa ak kad bi i htio. Za takvo to trebali bi mjeseci, to zorno, na alost, pokazuje primjer Vukovara, nego Gotovinovo kompletno ruenje nije nita drugo, nego brzi pad politikoga sredita pobunjenih Srba. Da je tako, potvruje to to njegove glavne snage u oslobaanju Knina nisu topnitvo i raketni sustavi, nego uvjebano pjeatvo, jer on zna da samo nazonost ,pjeakove noge znai ovladavanje glavnim objektom napada, a ne u kratkom vremenu topniko-raketno djelovanje. Osim toga on je zapovjednik na onom dijelu bojita koje ima najveu specifinu teinu. Od njega i ostalih zapovjednika predsjednik Tuman trai uvjerenje u uspjeh, bez kolebljivosti, jer bez toga nema ni pobjede. Gotovina je upravo takav zapovjednik izravan i koji vjeruje u sposobnost svojih vojnika.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

Potrebna je smjelost
Kad je vrhovni zapovjednik stekao uvjerenje da su generali i vojska spremni i odluni, on ponavlja svoju misao i kae: Gospodo generali, asnici, iako ne smijemo uiniti nita nepromiljeno, ali treba poi od toga da smo postigli velike uspjehe, od Zapadne Slavonije, i sada u Bosni, da smo stekli povjerenje naroda, da imamo raspoloenu vojsku, da imamo potporu i dobrog dijela svjetske javnosti, i demoralizaciju protivnika, toliku da ne moe biti vea. Prema tome, treba nam i smjelost. Dakle, Tuman zna i zato upozorava da je za uspjeh, osim opih uvjeta, nuna i

24

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

smjelost, bez koje nema pobjede u bitki, a poglavito ne u onoj, koja mora biti brza i ista. Tuman zavrnu operaciju, to jest pobjedu u ratu, vidi prije svega kao pobjedu nad onom politikom koja je podravala Miloevia i zato on kae. Prema tome, nita avanturistiki, ono to bismo pretrpjeli gubitak da bi postigli uspjehe. Ali, ipak mislim da nam je politika situacija toliko povoljna da moramo imati u glavi, i u Knin ui to prije. Ulazak u Knin to prije, ali ne avanturistiki pobjeda je nad oportunitetom dijela meunarodne zajednice. General Gotovina ovu misao vrhovnoga zapovjednika percipira tako da e povui usporednicu izmeu Zagreba i Knina, i on kae: Ovog trenutka, sa svih pozicija, mi vidimo, usporedimo kako Sljeme, kad vidimo Zagreb. Za razliku od zapovjednika Zbornoga podruja Splita, naelnik Glavnoga stoera Oruanih snaga general zbora Zvonimir ervenko nije bio uvjeren u brzinu izvoenja operacije i brzo oslobaanje Knina. On e tu svoju sumnju izrei ovako: Gospodine predsjednie, ako bih ja Anti mogao rei, da ne vjerujem da on moe s postojeim snagama to uiniti, jer e vrlo brzo kroz nekoliko dana biti u poziciji da se brani.

Cjelovito sagledavanje operativne situacije

Reakcija vrhovnoga zapovjednika na rijei generala zbora Zvonimira ervenka bila je, da se situacija na bojitu sagledava u cjelini, a ne izdvojeno na pojedinim taktikim pravcima, i zato pita: Koje bi to bile srpske snage koje bi se mogle suprotstaviti naim snagama s podruja Grahova, a i sa zapada? Odgovor je dao naelnik Obavjetajne uprave, pokazujui na zemljovidu, da je klju operacije, kad je u pitanju podruje odgovornosti generala Ante Gotovine, nadzor Otria kao gravitacijske toke. S time se stavom sloio i general Gotovina jer je kao general s najvie borbenog iskustva, shvaao da se operacija mora sagledavati u cjelini, da odnos snaga i stanje na jednom dijelu bojita, itekako ima utjecaja na drugom dijelu bojita. To e njegovo razumijevanje operativne situacije, u njegovu podruju odgovornosti naelnik Obavjetajne uprave obrazloiti ovako: Ako vi gledate samo izolirano taj dio, ali bez operativne, ili strateke razine, onda to ima sasvim drukiju projekciju. Kad kaemo snage sa zapada, odmah postavljamo i pitanje koje snage?. Ako su 4. i 7. brigada tu, kako nositelji udara, onda snage sa zapada, obrazloio je dalje naelnik Obavjetajne uprave smo i 25

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

mijenjali, zato na ovim planovima nema 7. brigade, a sa snagama generala Markaa i ostalim snagama Zbornog podruja, ukljuujui i 2. bojnu 9. brigade moramo izvriti prvu etapu zauzimanje Prezida, kako kljune toke. General Gotovina, razumijevajui bit plana, pokazujui na zemljovidu, brzo odgovara: Tog trenutka je jo puno lake izbiti s ove strane na Otri. Ako se ne bi usvojila zamisao, da 7. gardijska brigada ostane na Dinari, gdje se i nalazila, nego bi se prebacila na Velebit, kako je to prvotno u planu bilo predvieno, bio bi to dugotrajan proces, to bi izvoenje operacije za dva do tri dana uinilo nemoguim. Normalno je da ne dolazi u obzir, bile su rijei naelnika Obavjetajne uprave. Ostajanje 7. gardijske brigade na Dinari zahtijevalo je pojaanu topniko-raketnu potporu snagama na Velebitu, pa je naelnik Obavjetajne uprave predloio da Zborno podruje Split mora odvojiti dostatne snage za potporu jer samo se izbijanjem u Mukovce rjeava stvar, a ostali dio operacije ide ve po razraenom. General Gotovina sloio se s tim prijedlogom, ime su problemi operacije, to se tie izvedbenog aspekta, bili rijeeni. To je za vrhovnoga zapovjednika bilo dostatno, pa se on u nastavku sastanka ponovno okree politikim problemima, koji su za njega primarniji.

Na Srbima je sljedei korak

U svoj prvoj reenici nastavka sastanka, hrvatski predsjednik, kae: Dajte da malo vidimo prvo reagiranje na ovaj moj odgovor, i na sadanju situaciju u svijetu. Njega, dakle, mui reagiranje glavnih imbenika meunarodne zajednice, nakon to je uputio pismo Yasushiju Akashiju. Iznimno mu je vano miljenje glavnoga tajnika NATO-a. To je bio razlog, da ga je u tumaenju odjeka svoga pisma, prvoga spomenuo jer je on pokazao razumijevanje za hrvatske stavove i mogue postupke. Tuman pomno analizira postupke meunarodnih imbenika i njihovo reagiranje. Vano mu je kako postupa Richard Holbrooke, to priopava glasnogovornik Ujedinjenih naroda, ali jo mu je vanije to e uiniti srpska strana. Zato rijei Richarda Hoolbrooka Tuman je rekao da odbija pregovarati s voama Srba, Martiem, ili bilo kojim drugim ratnim zloincem, odnosno rijei glasnogovornika Ujedinjenih naroda Ganesa na Srbima je sljedei korak, ako su spremni potivati dogovor, onda emo vidjeti napredak stavlja u kontekst ponaanja generala Ratka 26

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Mladia, koji je ustvrdio da dogovor nee mijenjati njegove planove, da ponovno osvoji sve izgubljeno, to se dogodilo tijekom zadnjih nekoliko dana. Tuman glasno preispituje sebe i nazone, u koliko je njegovo pismo izazvalo raskol meu Srbima pa e se zapitati: Zato je Karadi dao naredbu naelniku Milovanoviu, a ne Mladiu? General zbora Zvonimir ervenko i general Ante Gotovina i naelnik Obavjetajne uprave odgovorili su da je Mladi jai, da postoje dvije struje, jedna na Palama, jedna u Banja Luci, i da su Karadi i Mladi u sukobu. Odnosno, da je Mladi pod utjecajem Miloevia, a da je general Milovanovi odan Karadiu. Njihov raskol, istaknuto je, potvruje, i trenutno mjesto boravka, Mladi je u Mrkonji Gradu, a zapovjedno mjesto Milovanovia je u Drvaru.

Velika Britanija eli zadrati status quo

Osim srpskoga politikog i vojnoga vodstva, predsjednika Tumana posebno je zabrinjavala britanska politika, kao i britanski mediji koji novonastalu operativnu situaciju na ,velikom ratitu gledaju iskljuivo iz svoje dioptrije, to jest jednostrano s neskrivenim prosrpskim ,osjeajima. Vano je, povijesti radi, istaknuti osvrt predsjednika Tumana o tome kako da Britanci i njihovi mediji kupuju vrijeme za Srbe, i vrlo umjeno diplomacijom prijevarom nastoje predstojee dogaaje okrenuti u drugom smjeru. Predsjednik Tuman toga 31. srpnja 1995. svojim generalima i najviim vojnim zapovjednicima citira Reuters: Zapanjujua hrvatska ofenziva koja je preplavila dva grada i ogromno podruje, prisilila pobunjene krajinske Srbe, da popuste u napadima na zapadnobosansku enklavu Biha, te da pristanu na razgovor s neprijateljem. Ali u Zagrebu hrvatski predsjednik Tuman odbija Akashijeve prijedloge. Dogovor kojem nedostaje precizan termin za provoenje, ipak predstavlja veliki ustupak od strane Srba. No, nije jasno da li je to samo srpska varka, da bi kupili vrijeme za pregrupiranje snaga, nakon to je na to podruje stigao general Ratko Mladi. Iz Reutersova, ali i Associated Pressova, priopenja, koji su gotovo istovjetni, uoava se da je uzrok neuspjeha srpskog napada na ,zatieno podruje Bihaa, operacija hrvatskih snaga Ljeto-95, odnosno prodor prema Glamou i Grahovu, to je Srbe primoralo na pregovore. U emu se sastoji zla namjera britanskih medija? Umjesto da se prozovu Srbi, i one u Hrvatskoj, i one u Bosni i Hercegovini, zbog pokuaja

27

veeg genocida od onoga u Srebrenici, koji se dogodio prije desetak dana, umjeno se prst krivnje usmjerava prema hrvatskom predsjedniku. Hoe se rei da Srbi toboe pristaju na ustupke, ali da za tu njihovu ,velikodunost jedino Tuman nema razumijevanja, iako je razvidno da je to srpska varka. Od medijske zle namjere u izvedbi Reutersa, i Associated Pressa, hrvatskog predsjednika vie je zabrinjavala britanska politika. Zato Tuman glasno razmilja o izjavi britanskog ministra obrane prije njegova odlaska u Washington. Ta je izjava imala veliku specifinu teinu jer je prije svega bila upuena amerikom predsjedniku, koji se prema britanskom gleditu svrstao na krivu stranu. Naime, britanski je ministar obrane Michael Portillo izjavio da e otputovati u Washingtonu gdje e boraviti 24 sata kako bi razgovarao o Bosni i da ne eli zvuati melodramatino, ali da hrvatska intervencija sada otvara perspektivu otvorenog rata, izmeu Hrvata i bosanskih Srba. Tuman zna da Britanci ele zadrati status quo, to jest Srbima prije okonanja rata ostaviti to vie okupiranoga podruja. Zato on s razlogom izjavu britanskog ministra obrane o ,otvorenom ratu s bosanskohercegovakim Srbima, vidi kao namjeru zaustavljanja Hrvatske vojske da ne krene u oslobaanje okupiranih podruja. Izraena bojazan o mogunosti ,otvorenog rata, prema britanskom vienju, ima dvostruki uinak. Pritisak na amerikog predsjednika Billa Clintona kao posrednoga ,krivca, a jo vie pritisak na Tumana kao izravnog krivca za mogue razbuktavanje rata. U Portillovoj izjavi razvidna je jo jedna omiljena britanska teza pria o nepobjedivosti Srba.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

Nastavak prie o 'otvorenom ratu'

U svojoj cjelovitoj ,glasnoj analizi hrvatski predsjednik nakon Britanaca i njihove politike, vraa se Srbima i onome to oni govore. Poziva se na vijesti Radio Korenice u kojima se ne izvjeuje o njegovu pismu upuenu Yasushi Akashiju, nego se prenosi njihov prijedlog i spominju jedino Mladieve prijetnje. Mladieve prijetnje nisu bile puka retorika porazima frustriranoga generala. One se s punim pravom mogu tumaiti kako potvrda britanske ideje-plana o ,otvorenom ratu koji bi trebala zaustaviti meunarodna zajednica. Hrvatski predsjednik uoava u emu je bit Mladieve

28

karizme pa kae: Da, bolji je vojskovoa, da i drzovit je, i on to koristi. Meutim, Tuman, koji dobro poznaje srpski mentalni sklop, ne vjeruje u veliki sukob izmeu Miloevia i Kardaia pa nastavlja svoje razmiljanje: Sluajte, on, kao i Karadi i Mladi koriste to nejedinstvo Europe, Francuske, Engleske, Njemake i Amerike, i oni su to iskoristili do maksimuma. Ono to je Tumanu bitno, pae odluujue, za donoenje odluke o pokretanju operacije oslobaanja okupiranih podruja, je srpsko gubljenje napadne moi. Njegove rijei: Druga je stvar to oni sada nemaju snaga. Sluajte, kad oni nisu uspjeli poslije naeg ,Bljeska u zapadnoj Slavoniji da nam osvoje Oraki dep, onda je to najbolji znak, a to im je trebalo kako lijek, da bi dopustili nekakvu pobjedu, i da bi ostvarili granicu na Savi. Tako da je to znak popriline njihove bespomonosti. U cjelini uzevi, to ne treba podcjenjivati, ali moramo i s tim raunati, i, evo, da, ako nisu mogli s Orajem ovladati, kako bi nas mogli ugroziti na bilo kojem podruju, osobito s pametno isplaniranim i odlino provedenim naim ofenzivnim djelovanjem, potvruju da on zna to je srpska ,ahilova peta. To i takvo Tumanovo glasno razmiljanje bilo je dodatni poticaj svim nazonima da se zaista pametnim planiranjem i odlinom provedbom moe uspjeno iskoristi srpska ,ahilova peta. Za Tumana je svaki, pa i najmanji taktiki postupak bitan, ali operativna situacija odreuje kako plan provesti. To je bio razlog, zato je bez ikakve zadrke, Vrhovni zapovjednik naznaio da nema prebacivanja snaga s Dinare na Velebit, nego da se postojei njihov operativni razvoj iskoristi, i da se one usmjere prema Kninu da bi se dobilo na vremenu, i da bi operacija otpoela to je mogue ranije. U izriaju vojnog umijea to znai minimalnim manevrom ostvariti maksimalni uinak.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Operacija je mogua u etiri dana

Kako neki taktiki element upotpunjuje operativnu sliku na bojitu hrvatski e predsjednik pokazati na sluaju Benkovca. Nakon tvrdnje da mu nita nije reeno to se moe u odnosu na Benkovac, upitao je: Da li oni u Benkovcu imaju neke snage, ili su gore? To gore odnosilo se na Knin. Odgovor generala Ante Gotovine bio je da su sve snage iz Obrovca, Benkovca, everske i Kistanja bile na prostoru Grahova i Glamoa i da su tamo razbijene. Prema generalu Gotovini to je razlogom da je 29

njihov moral nizak, a ofenzivna sposobnost upitna. U brzom napadnu prema Kninu te snage ne bi imale sposobnosti za protuudar i bile bi primorane povui se u pravcu sjevera, bio je miljenje generala Gotovine. Zamisao je Vrhovnoga zapovjednika bila operacija oslobaanja okupiranih podruja bude brza i djelotvorna, pa je njemu bitan svaki, pa i taktiki pravac ili objekt. Zato on i trai da neke manje jedinice uu u Benkovac, ali ponovo se vraa na smjelost. Njegovo iskustvo demoralizacije iz Drugog svjetskog rata daje mu za pravo, jer u uvjetima kada protivnik postane svjestan da gubi, njegovo se usredotoenje iskljuivo svodi na postupak ,kako spasiti glavu. Odgovor generala Gotovine i naelnika Obavjetajne uprave bio je da takve snage postoje i da su planom predviene, i da se radi o snagama u obrani, koje imaju zadau postati ,snage gonjenja, tono odreenim smjerovima. Tijek sastanka i odgovori koje je Vrhovni zapovjednik dobio uvjerili su ga da je uspjeh operacije mogu, realan i ostvariv u kratkom vremenu od etiri dana. Budui da je predsjedniku Tumanu bilo iznimno bitno da svi njegovi operativni zapovjednici i pripadnici Glavnog stoera javno kau svoje miljenje, ali i to da testira i njihovu uvjerenost u uspjeh, slijedilo je pitanje: Da li ima netko od vas nekih novih prijedloga ili miljenja, kada moemo poi u jednu takvu operaciju, sveukupnu operaciju?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

to manje srpskih rtava

Prijedlozi i miljenja za vrhovnoga zapovjednika mogua su samo u sklopu ve iznijete operacijske zamisli, a to je ono to je Domazet iznio, pa slijedom toga od operativnih zapovjednika trai: ali, to ipak treba precizirati, koje su to toke, koji su to prvaci, s kojima moramo ovladati, da bismo protivnika kasnije potpuno dotukli, prisilili na kapitulaciju. Da hrvatski predsjednik eli zatiti srpske civile, a poraziti njihovu vojsku, ali s najmanje moguim brojem rtava, pokazuju njegove sljedee rijei. Naime on kae: S tim to sam rekao, i ovo to sam kazao treba im dati izlaz, vano je da im ti civili pou, pa e onda i vojska, i kad kolone pou, to djeluje psiholoki jedni na druge. General Gotovina, kao asnik, rijei vrhovnoga zapovjednika shvaa na jedini mogui nain to manje rtava i to potvruje rijeima: Ve sada ima veliko iseljavanje civila iz Knina, koji odlaze u Banja Luku i Beograd. Znai da mi ako nastavljamo ovaj pritisak 30

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

vjerojatno za neko vrijeme, nee biti toliko civila, nego onih koji moraju ostati, koji nemaju mogunost otii. Sa stajalita operacijskog umijea manji broj srpskih civila u glavnom objektu napada, apriori znai manje rtava, ali potencijalno i manji otpor, ime se dodatno smanjuju rtve. Da bi se izbjegle rtve, predsjednik Tuman trai odgovor na pitanje je li mogu udar na Knin, a da se izbjegne pogibija pripadnika UNCRO-a. Budui da su pripadnici UNCRO-a bili smjeteni u takozvanoj Junoj vojarni, na tu njegovu bojazan odgovor su dali general Gotovina i naelnik Obavjetajne uprave. Prvi e rei: Mi moemo jako precizno, ovoga trenutka, djelovati po Kninu, imamo snimke, i tono se zna to. Ovoga trenutka ni jedno nae oruje ne djeluje bez navoenja, neposredno se navodi, a drugi moe se precizno gaati, a da nitko ne doe pod djelovanje, malo junije od Knina, precizno.

Tko zauzima Ljubovo

U odnosu na vaei plan prema kojemu se napada od Dubice do Dinare, korekciju je trebalo izvriti na junom krilu, to jest u podruju odgovornosti generala Gotovine. Meutim, predsjednik Tuman hoe potpuno jasnu sliku i zato on od operativnih zapovjednika trai i pita: Koliko vam treba za dovrenje plana i za eventualno pregrupiranje snaga?. Odgovor generala zbora Zvonimira ervenka bio je dva do tri dana. Prozvani general bojnik Miljenko Crnjac takoer se izjasnio da je rije od dva do tri dana, ali je problematizirao mogue ukljuivanje snaga 5. korpusa Armije BiH, kao i pravce njegova napada. Snage 5. korpusa brojale su oko 15 000 lako naoruanih vojnika. Napad tih snaga u dubini operacijskoga prostora bio je mogu u vie smjerova. Dva su se iskazivala kao optimalna. ,Zapadni, to jest ususretno djelovanje prema Hrvatskoj vojsci na pravcu Slunja, i drugi, ,juni, koji je pruao mogunost nastupanja uzdu bosansko-hercegovake granice prema Kulen Vakufu. Predsjednik Tuman tu je dvojbu rijeio ovako: dobro, moe makar fingirati djelovanje i prema zapadu i prema jugu. U raspravi izmeu generala Miljenka Crnjca i Ante Gotovine te stoernoga brigadira Mirka Norca razrijeena je dvojba ,premjetanja snaga 7. gardijske brigade i zakljueno je da e ona napadati od Dinare prema Kninu, odnosno Otriu i da to nimalo ne mijenja opi plan, te da je svejedno hoe li ta brigada u Otri doi s istoka ili zapada, nego je bitno da u tu gravitacijsku toku doe. 31

Na pitanje vrhovnoga zapovjednika: Tko zauzima Ljubovo?, odgovorio je, naravno, zapovjednik Zbornoga podruja Gospi, stoerni brigadir Mirko Norac jer se ta gravitacijska toka nalazila u njegovu podruju odgovornosti. Odgovor koji je stoerni brigadir Norac dao moe se svesti na dvije bitne odrednice. Snage za napad dovedene su u oekujue podruje i potrebna su dva dana za spremnost snaga. Dvojba je nastala oko glavnog i pomonoga pravca napada. Vrhovni zapovjednik sugerirao je da glavne snage Zbornoga podruja Gospi budu usmjerene prema Kninu i Korenici, a pomone prema Bihau. Da bi se uskladile razlike koje su se pojavile izmeu stoernoga brigadira Mirka Noraca i generala Mladena Markaa u raspravu se ukljuio i prof. dr. Miroslav Tuman, naglasivi, da u odnosu na opu zamisao, i plan operacije, nisu potrebne korekcije koje bi zahtijevale znatniju pregrupaciju snaga ili mijenjanje pravca napada. Ne treba bitno korigirati plan, bile su rijei naelnika Obavjetajne uprave, odnosno nema promjene zadae kako se to izrazio general Marka, to je znailo da razlika u pristupu izvoenja operacije vie nije bilo.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

Operacija da, ali rtve ne

Vrhovni zapovjednik u ovom dijelu rasprave nekoliko je puta upozorio na rastroj u srpskim redovima i mogunosti panike, iji e rezultat biti naputanje okupiranih podruja. On pritom poduava i kae: Psiholoki utjecaj pada pojedinih mjesta vei je negoli dva dana tue topovima, odnosno, shvatite, gospodo, da je situacija u njihovim redovima takva, pa oni su napustili Glamo, a kakva e tu situacija biti nakon pobjeda Hrvatske. Predsjednika Tumana, pored demoralizacije Srba, zaokupljaju i razne dezinformacije koje su se sustavno irile. Jedna od njih je, kako su ameriki visoki vojni dunosnici pomogli u planiranju oslobodilake operacije Oluja, a druga da su zrakoplovi NATO-a djelovali u dubini okupiranog podruja po gravitacijskim tokama, kako to su elavac, Buni, Petrova Gora. Evo to e vrhovni zapovjednik, tri dana prije negoli e operacija poeti, o tome rei ... jo su glupi pa govore kako Hrvatsku vojsku vode ameriki generali i NATO-vi avioni .... Te dezinformacije, koje se i petnaest godina kasnije ponekad pojave u medijima, i koje zastupa poneki umiljeni povjesniar tipa Tvrtko Jakovina, jednostavno su sredstvo za umanjivanje znaaja hrvatskog vojnog umijea i sposobnosti hrvatskih generala. 32

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

to manji broj rtava, temeljna je preokupacija predsjednika Tumana. Njegovo razmiljanje samo mi ne smijemo dopustiti greku da nas negdje, razumijete, nanesu neke nepotrebne gubitke moe se svesti na krilaticu ,operacija da, a rtve ne. Odabir vremena poetka operacije uvjet je njezina uspjeha. Najsvrhovitije je, poduava vojno umijee, napasti protivnika na ,donjoj granici njegove spremnosti. A, za operaciju Oluja poetak kolovoza bio je upravo taj trenutak. Potvrdile su to i rijei naelnika Obavjetajne uprave: Sve snage to su oni pripremili u najpovoljnijim uvjetima ne mogu se angairati prije 4 do 5 dana. Prema tome, mi imao dva dana za pripremu, tri dana smo ispred njih.

Srpski patrijarh u Kninu

Sloivi se da je to taj trenutak za poetak operacije, sudionici sastanka potom prelaze na razmatranje mogunosti obmanjivanja, da bi se protivnik prikazao tako da je on taj koji je prvi krenuo u napad, a prije svega da bi se maskirali pravci napada, i da bi to kasnije otkrile namjere snaga Hrvatske vojske. Bilo je vie prijedloga. General Mladen Marka predloio je napad diverzanata prema Maslinici, odnosno prepad na prometnicu KarlobagStarigrad. Ideja naelnika Obavjetajne uprave sastojala se u tome da se simulira srpski napad zrakoplovstvom, da bi se maskirali svi nai pravci. Predsjednik Tuman predloio je protunapad na Grahovo, prema naelu nai su odbacili i idu naprijed. Njegov je prijedlog bio da se slino provede i sjeverno od Velebita, to jest gore na sjeveru u odnosu na Kostajnicu. U ve oputenoj atmosferi brzo se prelazio s teme na temu. Nakon to je general bojnik Vladimir Zagorac napomenuo da mi moramo negdje ostaviti dep gdje e oni pobjei, spominjui Dvor na Uni, to je ponukalo generala Gotovinu za komentar. Prisjetio se da je srpski patrijarh odrao liturgiju u Dvoru na Uni te da je trebao ii na Banovinu, ali je promijenio odluku i doao u Knin. Na pitanje predsjednika Je li istina da je Arkan s njime?, odgovor generala Gotovine glasio je: Da, oni ga uvaju, gospodine predsjednie. Preokupacija generala zbora Zvonimira ervenka bila je moebitno topniko-raketno djelovanje po Osijeku i gradovima istone Hrvatske. A, ako se to dogodi, to uiniti u tom sluaju. Predsjednik Tuman ponovio je ve iznijeti svoj stav rekavi: Ponovno ponavljam, ne smijemo

33

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

se dati isprovocirati da mi damo povoda Jugoslaviji da stupi u rat, razumijete! Potom je nastavio da bi bilo nerazumno istodobno ii u oslobaanje hrvatskog Podunavlja jer bi time izgubili podrku onih prijatelja koji nas podravaju suzdrano. A, ako djeluju po Osijeku, nastavio je predsjednik Tuman, oni e se iskompromitirati politiki pred svijetom, a to bismo mi mogli tui, neko selo?

Odluka od golemoga povijesnoga znaenja

Glasno izreena misao: To jedino ako moemo udariti po nekoj bateriji, ne nita drugo, bila je uvod u predsjednikovu prosudbu o politikim i drugim implikacijama jedne strateke operacije. On je o tome ovako govorio: Gospodo, znate ta odluka da idemo ima i svoje politike i gospodarske i financijske i druge strane. Znai, ona nas kota izravno, a mobilizacija i sve to skupa, neizravno, a takoer izravno, vjerojatno da nee samo biti poveanja turizma, negoli e i ovi koji su tu otii. Znai, idemo da onda rijeimo jug i sjever, razumijete. Prema tome sljedee godine emo imati Hrvatsku i turizam, a isto tako oslobaamo snage da krojimo granice Hrvatske u Bosni, razgranienje. Prema tome, to to sada odluke koje donosimo i provedba tih odluka je od golemog povijesnog znaenja. U ovoj predsjednikovoj misli sublimirano je sve njegovo politiko, vojno i strateko umijee. Uiniti ono to e moi podrati prijatelji na Zapadu, prije svega Sjedinjene Amerike Drave, osloboditi okupirana podruja u strategijskom sreditu, Dalmacija, Lika, Kordun i Banovina, izbjei ukljuivanje Vojske Jugoslavije u rat na istoku zemlje te osloboditi snage koje e u Bosni i Hercegovini prisiliti Srbe na pregovore, to jest osloboditi dio bosanskohercegovakoga podruja radi razgranienja, onako kako je to predvidjela meunarodna zajednica, znai cjelovito poimanje rata. Budui da se sve odigralo upravo onako kako je to Tuman 31. srpnja 1995. predvidio, njemu se uistinu moe pripisati da je majstor umjetnosti strategije. U toj injenici i lei razlog, zato oni, koji nisu u meunarodnoj zajednici prijatelji Hrvatske, nastoje, ne birajui sredstva, diskreditirati ga, a ne odati mu priznanje koje s pravom zasluuje.

34

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Topnike granate logistiki problem

Nakon to je vrhovni zapovjednik u politiko-vojnom pristupu, vie nego jasno, iznio to je opi cilj operacije Oluja, general zbora Zvonimir ervenko problematizirao je vano pitanje, a to je logistika potpora. Proziva generala Vladimira Zagorca da li je on u stanju logistiki podrati sa svim sredstvima koje mi traimo. Logistiki moemo podrati jedan dio, bio je odgovor generala Zagorca. Ono to je, prema generalu Zagorcu, bilo logistiki problematino, topovske su granate. Naime, utroak streljiva bio je Glamou i Grahovu relativno velik, ustvrdio je general Zagorac, pa je iz toga razloga zamolio sve zapovjednike da se obrati panja na utroeno streljivo u ovim operacijama, jer u priuvi streljiva ima za nekih pet dana borbenih djelovanja. General Gotovina, imajui najvie borbenog iskustva, ustvrdio je da se u napadu najvie troe tenkovske granate, a ne topovske, poglavito ne kalibra 130 i 122 milimetra. O racionalnom, odnosno neracionalnom troenju streljiva, koje je za jednu operaciju strateke razine itekako vaan imbenik, prije svega zbog moguih nepredvienih komplikacija, i duine trajanja operacije, Vrhovni je zapovjednik upozorio: Gospodo, ja sam pred svima vama, a posebno pred nekim tu generalima, govorio da u itavom tom svom ratu troimo streljiva kao da smo Rusi ili Amerikanci. Prema tome, vie se sluiti s manjim jedinicama, diverzantskim djelovanjem i s iznenadnou, udarom manjih snaga, pjeakih, pa i ovim helikopterskim, odnosno vrtoletnim desantima tamo gdje se ne oekuje, ali se moe postii daleko vei uinak. Jasno je kad bismo imali dovoljno, onda bi i ja bio za to da najprije sve unitimo s granatiranjem, pa da onda krenemo. U kontekstu udara manjih snaga, diverzantskoga djelovanja i helikopterskoga desantiranja rijei unititi granatiranjem, ne odnosi se ni na to drugo, nego na postrojbe i vojnu infrastrukturu protivnika. Da je tako, potvruju rijei vrhovnoga zapovjednika, koji na rijei generala Zagorca molim sve da smanje, da se ide puno realnije, kae, povei meusobno, tamo gdje treba dati, treba dati, a svi vi, znai, ne razbacivati nego tedjeti. Naelnik Obavjetajne uprave na temelju iskustava iz operacija na Dinari i zapadnoj Slavoniji potvruje da bitku rjeavaju manje modularne pjeae snage, uz potporu oklopnih snaga, a ne pjeatvo uz snanu topniko raketnu potporu. Zato on kae: Gospodin ministar (uak) zna taj prostor (Dinara), tu su bunkeri bili

35

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

ako utvreni da smo mi slali pjeatvo, a da smo ili frontalnim udarom, imali bismo stotine mrtvih ...

Moralna snaga odluujui imbenik pobjede u ratu

Nakon kratkog osvrta na plaanje naoruanja i opreme koje e se rijeiti s predsjednikom hrvatske Vlade, predsjednik Tuman vraa se na promidbu radi jaanja morala Hrvatske vojske, ali i slabljenja morala na protivnikoj strani. Njegov je prijedlog bio da se iskoriste uspjesi iz operacija Ljeto-95 i objavi broj poginulih srpskih vojnika, te da se i prikae zarobljena tehnika. Ante Gotovina mi kae da su imali 317 mrtvih ... javite i objavite to, 300, 350, pokaite ta tri tenka koja ste zarobili, i koja su u uporabi, bile su predsjednikove rijei. Te je brojke upotpunio naelnik Obavjetajne uprave rekavi: Sama grahovaka brigada priznaje 400 van stroja, to mrtvih, to ranjenih, te da je Hrvatsko vijee obrane popunilo treu brigadu s topnitvom koje je zarobljeno. Predsjednik Tuman zna da je moralna snaga odluujui imbenik pobjede u ratu. Njemu nije nepoznato da pothranjivanje mita o srpskoj moi i srpskoj nepobjedivosti od odreenih imbenika meunarodne zajednice, posebno od Velike Britanije i njezinih satelita, ima za cilj odrati stanje status quo. Pokazati zarobljenu tehniku i obavijestiti javnost o srpskim gubitcima, znai poetak ruenja toga mita. Zato e u nastavku predsjednik rei: To dajte radi poboljanja klime u naim redovima, razumije se i u njihovim, i u svijet. Gledajte, taj svijet, ak i nai prijatelji, oni su sve do naih akcija robovali nekoj ideji da su Srbi toliko nadmoni da smo mi bespomoni. Od ,Maslinice pa nadalje, otkaza UNPROFOR-a, stalno su me upozoravali doivjet ete poraz. Sada smo ih malo uvjerili, ali dajte te podatke, tenkove, te topnike baterije, gubitci. Znai, od danas, sutra, prekosutra to ponavljati na televiziji, na radiju i ovo da oni napadaju, da pokuavaju to napadima, da je samo manevar njihovo izvlaenje, da nisu napustili podruja koja su osvojili u Bihau.

,Vrata ivota a ne vrata ,etnikog ienja

Predsjednik Tuman bio je svjestan da bi djelomina pobjeda nad Srbima bila ,pirova pobjeda, jer bi mu bilo tee uvjeriti prijatelje u snagu Hrvatske vojske, nego neprijatelja i osporavatelje. On zna da samo potpuna pobjeda znai pobjedu, sve drugo je nepotrebno izlaganje 36

pritiscima, inverziji i destrukciji. Vie od etiri godine rata predugo je za jednu mladu dravu, da bi ona u pruenoj prilici odustala od velike pobjede. Medijski prikaz zarobljene tehnike i srpski gubitci, imali su samo jedan cilj, kojega je Tuman i glasno izrekao jaanje morala na vlastitoj strani i demoralizacija na protivnikoj. Otvaranje prolaza Srbima za izvlaenje, kao to je ve reeno, ima samo jednu svrhu, protivniku ostaviti slobodu izbora otii ili ostati. Odlazak znai vea demoralizacija srpskih snaga, ali to je jo bitnije, manje rtava. Kada i gdje Srbima ostaviti ,vrata otvorena, bila je dvojba. Ona se iskazala u pitanjima: Da li da se na radiju prenosi poruka koji su im putovi otvoreni za izvlaenje?; i Da li moemo objaviti da im se da do znanja da se tu izvlae civili? Ali i u prijedlozima da, rei da prolaze civilnim automobilima, ili trebalo bi rei, ne da su im otvoreni, nego da je opaeno da se civili izvlae tim i tim putovima. I ta pitanja i ti prijedlozi, kako se to izrazio prof. dr. Miroslav Tuman, bili su u funkciji da imamo to manje posla. A imati to manje posla u operaciji strateke razine, znai imati to manje izravnih bitaka, a time i to manje mrtvih. U tome je sva tajna ,otvorenih vrata. Nuno je napomenuti da u cijeloj prii o ,otvorenim vratima kljuna rije izvlaenje. Pruiti nekome mogunost izvlaenja ne moe znaiti nita drugo, nego da se dotinom sauva ivot. Zato, i Srb, i Donji Lapac, i Dvor na Uni samo su ,vrata ivota a ne vrata ,etnikog ienja, kako se to nastoji prikazati ve punih petnaest godina.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Gravitacijska toka Otri, elavac i Buni

Nakon to su ,vrata ivota prihvaena kao optimalno i poeljno rjeenje, jer se time uklanja izgovor za ukljuenje Vojske Jugoslavije, ministar Gojko uak ponovno se vraa na gravitacijsku toku zvanu Otri. U razmjeni miljenja izmeu generala Markaa, generala Gotovine, ministra uka i predsjednika Tumana, prevladao je stav da je za operaciju potrebno etiri dana, i da snagama generala Mrkaa nije potrebno ulaziti u Otri jer e to uiniti snage pod zapovijedanjem generala Gotovine. Ne treba se spajati. Ovo je Otri on (Marka) je u Graacu i stvar je rijeena, to je cilj operacije, rijei su generala Gotovine, kojima je kraju privedena dvojba oko gravitacijske toke zvane Otri. Naelnik Glavnog stoera, potom problematizira kako, i u kojoj fazi, unititi protivniki sustav veza. Odgovor, to 37

je samo po sebi razumljivo, dao je naelnik Obavjetajne uprave, rekavi: U prvom udaru, to bi bio poetak operacije, ide se na zapovjedno mjesto 18. brigade u Buniu, to stvara uvjete za izbijanje na Ljubovo. U istom udaru je i elavac. Na elavac idemo iz razloga to ostavljamo dio veza izmeu Knina i Petrove gore da ih sluamo. To idemo zrakoplovstvom. Unitavanjem elavca skidamo mu sve operativne i taktike veze na prostoru 7. i 15. korpusa. Nakon toga, kada krene operacija sjevernog dijela, idemo na Petrovu goru, ostavljamo Zrinsku goru, tako da samo taj jedan dio veza sluamo, i na kraju zavrava se sa Zrinskom gorom. Na takvo obrazloenje naelnika Obavjetajne uprave nije bilo nikakvih primjedbi ni dodatnih pitanja pa je predsjednik Tuman preao na problem srpskih raketnih snaga, koje bi mogle biti uporabljene po Zagrebu i ostalim veim gradovima. Odgovor je ponovno dao naelnik Obavjetajne uprave. Obrazloio je da se nee ponoviti ono to se dogodilo u operaciji Bljesak kad je sustavom Orkan gaan glavni grad Zagreb. To je uvjerenje bilo temeljno na informaciji o tonom poloaju raketa za lansiranje iz sustava Orkan, koje se nalazilo u mjestu Maja, a koje e poetkom operacije biti neutralizirano ili topnitvom ili zrakoplovstvom.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

Udar na srpsku vojsku, a ne na civile

Zadovoljan odgovorom vrhovni zapovjednik izrazio je elju da bi rado vidio vrtoletni desant na nekakve toke koje su vane, a gdje nemaju velike snage. Odgovorio je general Gotovina rekavi: Imamo to u planu, ubacivanjem grupa sa helikopterskim desantom mi zauzimamo glavne vrhove, i tu omoguavamo prodor inenjerije i iza inenjerije protuoklopne snage. U nastavku obrazloenja general Gotovina iznosi koji e taktiki postupak biti primijenjen, da bi snage u napadu to bre izbile u Otri. On doslovno kae: Da izbijem direktno sa cestom na Otri. Znai, prvih 24 sata sluimo se samo pjeatvom, topnikim udarima i desantiranjem u prostoru. Tu na ovoj karti to moete vidjeti. Poslije kada oslobodimo snage, onda moemo desantirati unutar Ravnih kotara. Predsjednik Tuman pokazao je zanimanje za mogunost helikopterskoga desanta na kninsku tvravu, da bi se zatitili pripadnici UNCRO-a. Meutim, zbog nedostatka helikoptera od te se ideje odustalo.

38

Sasluavi sve ideje i prijedloge vrhovni zapovjednik rijeima: Ovih dva dana pregrupirajte, ali i odmorite vojsku, praktino e izdati zapovijed za operaciju Oluja. No, tu nije bio kraj razmatranja napadne operacije za oslobaanje okupiranih podruja pod nadzorom UNCROa. Naime, ministar obrane Gojko uak postavio je pitanje: Gospodine predsjednie, mi smo sagledali to bi mi napravili, a sada ostaje ono, to ako? Ministrovo ,to ako odnosilo se na srpsko bombardiranje Osijeka i Vinkovaca, koje bi moglo prouzroiti kretanje hrvatskih izbjeglica prema Zagrebu. Njegov je prijedlog bio da Vlada uspostavi stoer koji e organizirano prihvatiti te izbjeglice. Predsjednik Tuman, ne razumjevi odmah na koje izbjeglice ministar uak misli, pa izgovara kljune reenice koje rue sve teze o ,prekomjernom granatiranju, da bi se srpsko puanstvo zastrailo i nagnalo u bijeg. One glase: Sazovi s predsjednikom Vlade jedan ui stoer za to. Sa vojnog gledita zadaa, samo udar po njihovim bitnicama. Dakle, predsjednik Tuman i u onome to se naziva podsvijest, kao prioritetnu zadau vidi udar na srpsku vojsku, a ne udar na civile. Ministar uak, koji je upoznat sa srpskom Strategijom realne prijetnje, i koja se temelji na raketno-topnikim udarima po svim gradovima na slobodnom dijelu Republike Hrvatske ukljuujui i glavni grad Zagreb, ispravlja predsjednikov ,krivi spoj. Zato e on rei: To znam, ali govorim ako oni ponu granatiranje, mi emo imati na stotine izbjeglica. Panika se moe stvoriti, oni ga mogu tako granatirati da stampedo nastane preko noi. Odgovor predsjednika bio je da ih se zaustavi na podruju akova, i da se ne dopusti da idu dalje.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Prijedlog psiholoke operacije

Ministra obrane posebno je muilo mogue ponaanje pripadnika UNCRO-a. Naime, on se pribojavao njihova nerazumnoga postupka, to jest da oni ponu bojno djelovati. S obzirom na iskustvo iz operacije Medaki dep, Kanaane je oznaio kao mogue aktere takva postupka. Zato ministar predlae da se zapovjednicima daju jasne upute, odnosno da se formira posebni stoer za odnos s UNCRO-om i da se odredi stalna osoba za kontakt. Idui problem za ministra obrane bile su mogunosti muslimanskih snaga u ,zatienom podruju Bihaa, ali i nepredvidivo ponaanje muslimanskih voa, poglavito Fikreta Abdia. Pod upitnik je stavio mogunost odvajanja 39

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

dviju brigada 5. korpusa Armije BiH kojima bi zapovijedao general Ante Gotovina. I ne samo to, nego je izrazio i opravdanu sumnju da bi one mogle biti spremne za dva dana. Uporaba tih dviju brigada prema Kulen Vakufu otvorila bi mogunost, smatrao je ministar uak, da Abdi isprovocira da bi onemoguio njihov napad. Svoje je postavke temeljio na injenici da Abdi ne zapovijeda snagama takozvane ,Autonomne oblasti Zapadna Bosna, nego da njime zapovijedaju Srbi. On doslovno kae: Ali ne zapovijeda Abdi jedinicama, nego Srbi, predsjednie. Predsjednik Tuman tu je dvojbu rijeio ovako: Abdiu treba prenijeti moju poruku, ne da samo ostane neutralan, nego da surauje sa hrvatskim snagama, odnosno neka se Abdi, znai, tih Srba rjeava. Meutim, prijepor je nastao o mogunosti i nainu ukljuivanja snaga 5. korpusa Armije BiH na pravcu prema Kulen Vakufu. To je bilo vano za generala Antu Gotovinu, da ne bi morao odvajati vee snage za zatitu boka svojih napadnih snaga od moebitnog protuudara 2. Krajikoga korpusa ,vojske republike Srpske. Dakle, uspjeh snaga Zbornoga podruja Split u napadu izravno je bio vezan za protuudar srpskih snaga, bilo da je rije na pravcu prema Glamou i Grahovu, odnosno na pravcu prema Benkovcu i Biogradu na Moru. Taj se problem, poglavito mogao javiti u situaciji ako bi Srbi odvojili znatne snage s opkoljenoga ,zatienoga podruja Bihaa te ih preusmjerili na navedene pravce. Prema prof. dr. Miroslavu Tumanu, koji se ukljuio u diskusiju, problem srpskoga protunapada mogao se javiti etvrtoga dana operacije. Da bi se rijeio taj mogui problem, ministar Gojko uak predloio je izvoenje psiholoke operacije, odnosno bacanje letaka po Benkovcu i Obrovcu, u kojima bi bili napisani pravci izvlaenja, radi proizvoenja pomutnje meu vojskom i civilima.

Kao sprijeiti protuudar srpskih snaga

Predsjednik Tuman prijedlog ministra obrane uka o pomutnji meu Srbima smatrao je prihvatljivim rjeenjem. Zato on predlae: Jedan letak ovako, znai ope rasulo, pobjeda Hrvatske vojske uz podrku svijeta itd. Srbi, vi se ve povlaite preko itd., a mi vas pozivamo da se ne trebate povlaiti, mi vam jamimo ... Znai na taj nain im dati put, a jamiti toboe graanska prava itd. Ako se ele pravilno i istinito razumjeti ove predsjednikove rijei, one se iskljuivo moraju promatrati u sklopu operacije oslobaanja okupiranih podruja, a ne kao politiki stav 40

hrvatskoga predsjednika o takozvanom ,rjeenju srpskoga pitanja. Njihovo utemeljenje, dakle, nije u politikom, nego u vojnom podruju. U konkretnom sluaju rijei protuudar srpskih snaga i pomutnja meu Srbima u funkciji su sprjeavanja namjere neprijatelja, u uvjetima kada se nema dovoljno snaga za napad. Zato je vie nego racionalno rjeenje izazvati pomutnju unutar neprijateljskih redova. To prastaro naelo vojnog umijea, homo bellicusa prati od trenutka kad je u svoje ruke uzeo prvo orue. ukova ,pomutnja radi sprjeavanja srpskoga protuudara na pravcu Knin-Benkovac-Biograd na Moru, i u Tumanovoj interpretaciji znai izazvati kod Srba dvojbu otii ili ostati. U matrici ,da ili ,ne Srbi koji ele otii imaju slobodan put, a oni koje ostaju ,graanska prava. ,Prijeporne rijei jamiti toboe graanska prava toliko mile teoretiarima ,udruenog zloinakog pothvata, u danom kontekstu oslobodilake operacije, jednostavno znae drugi krak njihaljke psiholoke operacije. Rije toboe, kao to je ve reeno, ne odnosi se na postizavanje politikoga cilja bilo javnoga ili tajnoga, nego ona u sloaju s rijeima graanska prava imaju svrhu izazvati kod Srba dvojbu: to initi. Postii kod protivnika stanje u kojemu se mora zapitati ,to initi znai ostvariti pomutnju, koja vie ili manje blokira donoenje racionalne odluke, a neprijatelja primorava da odgodi neki unaprijed pripremljeni plan ili da odustane od njega. Da je ,pomutnja u srpskim redovima bitna za brzo izvoenje operacije potvruje i daljnji tijek rasprave. Prof. dr. Miroslav Tuman predloit e da se za slanje poruka Srbima nuno rabe elektronski mediji i kae: Bolje je ii preko radija i televizije. S tim se prijedlogom sloio i predsjednik Tuman uz napomenu da treba ii s porukama preko radija i televizije, ali i s letkom. Ministar Gojko uak posebno je nastojao da se letci bace meu njih, jer bi to imalo velikog psiholokog uinka jer bi to znailo biti nad njima. Te ministrove rijei bile su posljedica uinka letaka koji su 28. lipnja 1995. tijekom mimohoda srpskih snaga na poligonu Slunj baeni iz bespilotne letjelice. Ti su letci, na vrhuncu ,sveanosti, pali na samu sveanu tribinu, to je izazvalo veliko uznemirenje svih nazonih.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

Do etvrtka neka sve bude spremno

Budui da se predsjednik Tuman sloio s ministrovim prijedlogom, prelo se na razmatranje uspostave 41

promidbenoga stoera, kao i odabira mjesta gdje e za vrijeme operacije boraviti vrhovni zapovjednik. Oko uspostave promidbenoga stoera nije bilo dvojbi jer je on ve postojao. Naime, stoer koji je bio uspostavljen u Posuju za operaciju Ljeto-95, trebalo je samo premjestiti u Zagreb. Za mjesto boravka vrhovnoga zapovjednika razmatrane su dvije mogunosti Brijuni ili Zagreb. Brijuni su otpali zato to bi se predsjednikov boravak na njima mogao zlonamjerno tumaiti, u smislu ,vojska gine a predsjednik planduje,. Sam se predsjednik sloio da Zagreb bude mjesto odakle e zapovijedati jer je to apsolutno politiki bolje, jer e tamo biti ambasadori, koji su, kako je to ministar obrane rekao svoje obavili pa e ostati. Nakon to je odreeno mjesto odakle e vrhovni zapovjednik zapovijedati operacijom oslobaanja okupiranih podruja Republike Hrvatske pod nadzorom snaga UNCRO-a, ministar e obrane zakljuiti: Kada se sve uzme u obzir, gospodine predsjednie, moja prosudba je da prije petka mi ne moemo krenuti. To je znailo da za zavrne pripreme ostaju etiri dana. Potom je slijedila mala ,prepirka izmeu naelnika Glavnoga stoera generala zbora ervenka te predsjednika Tumana i ministra uka. Prijepor je bila prva faza operacije. Ali brzo je zakljueno da se vie nema to raspravljati jer se ide do kraja. U zavrnici sastanka ministar obrane pokrenou je raspravu o moguim provokacijama, koje bi bile prikazane kao da ih je izvela srpska strana, a koje bi bile uvodom operaciji. Prihvatio se prijedlog da se one izvedu u zoni odgovornosti generala Mladena Markaa i stoernoga brigadira Mirka Noraca. Prvome je zadaa bila ubacivanjem izvidniko-diverzantske skupine isprovocirati topniko djelovanje protivnika, a drugome simulirati protivniko topniko-raketno djelovanje po Gospiu, koje se treba izvesti sutra ili prekosutra, to jest 1. i 2. kolovoza 1995. Nakon to su razmotrene ,provokacije, prije samog kraja sastanka vrhovni e zapovjednik rei: Onda emo, gospodo, ovako, u etvrtak (3. kolovoza 1995., op. a.) ja u doi u Zagreb, rei u i ariniu, bit emo u Zagrebu, pregovori e se voditi u enevi u etvrtak, a vi dotle sve pripremite. Sve pripremiti znailo je odmor razvijenih snaga, ali i sastanak operativnih timova Glavnoga stoera i operativnih zapovjednika radi usklaivanja operacije po vremenu i prostoru. Nakon to se s tim prijedlogom sloio 42

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

D. Domazet: Analiza Brijunskoga transkripta

i vrhovni zapovjednik, dogovoreno je da vrijeme zajednikoga sastanaka bude u srijedu 2. kolovoza 1995. u 10 sati.

Pregovori u enevi nee donijeti nikakvih rezultata

Na samom kraju ,Brijunskog sastanka predsjednik Franjo Tuman vraa se na poglede i mogue postupke meunarodnih predstavnika, koji bi mogli imati utjecaja na tijek operacije. Tako on kae: Kinkel obeava da e nas Njemaka podrati, ali da ih obavijestimo unaprijed o tome, ali i nastavlja bit e glavni problem s tim UNCROvcima, s japanskim bubama. Naravno, predsjednik je Tuman mislio na Yasushija Akashija, s kojim je prethodnih dana raspravljao pet sati, i koji mu je iznio da e snage UNCRO-a stati prema Bihau, to bi znailo mogue sprjeavanje hrvatskih snaga na Dinari. Ministar uak prvo je podsjetio predsjednika da Yasushi Akashi u svom prijedlogu govori o granicama ,srpske Krajine prema Bihau, i da u sporazumu nema Hrvatske, a potom je predloio da se u enevu ne ide. Predsjednikov odgovor bio je: ekaj, idem u enevu zato da prekrijem ovo, a ne da tamo razgovaram. Neu poslati ministra, nego u poslati pomonika ministra unutarnjih poslova. Tuman zna da pregovori u enevi nee donijeti nikakvih rezultata, jer Srbi kupuju vrijeme, jer im to omoguavaju predstavnici meunarodne zajednice i diplomacija pojedinih drava. Zato on kae: Znai, poduzet e Rusi u Ujedinjenim narodima sve mogue da utjeu na Zagreb, da se Zagreb suzdri. Duboko svjestan mogue meunarodne opstrukcije, hrvatski predsjednik prihvaa pregovore u enevi, radi razloga koji sam navodi: Da suzbijemo bilo kakav argument, u tom i takvom svijetu, da mi nismo eljeli razgovarati. Zavrne rijei vrhovnoga zapovjednika toga 31. kolovoza 1995. glasile su: Znai u duhu onoga to smo sada razgovarali, naelno usuglasiti se na tome. Kaem da je bolje da se sada dogovorite. Svaki, vi za sebe napravite programe, u Stoeru cjelovito ujednaiti, i onda, ne samo po danima, nego po satima usuglasiti kao e stvari ii. Kraj sastanka oznaila je ova njegova reenica Pola sata ete ostati na ruku i onda moete otii.

43

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1 (11) 2010.

Zakljuak
I nakon svega, na kraju ove analize, razuman i dobronamjeran ovjek mora se upitati: Kamo to ide svijet na poetku 21. stoljea, ako se onaj tko se branio i pobijedio u ratu, medijskim i inim priinama eli proglasiti agresorom na vlastiti teritorij, a njegovo stradanje i rtva zloinom? Zato neka dogaaji na ,velikom ratitu budu pouka da se za istinu treba boriti svagda i na svakom mjestu, unato informacijskom ratu, projektiranoj stvarnosti, izjednaavanju subjekta u dogaajima, nadziranom neredu, proizvodnji pristanka, proizvodnji zaborava i upravljanim krizama. Samo tako, na istini, upravljana kriza na prostoru ,juno od Alpa i sjeverno od Grke moe postati dio povijesti, i biti zapamena kao to je ona i bila laboratorijskim uzorkom u funkciji ,novoga svjetskoga poretka.

44