Li-vidici - Relax Livno

Page 1 of 18

Povijest fotografije u Livnu i njeni

40 godina poslije Daguerreova izuma i u Livno "dolazi" fotografija. Prvi fotograf u Livnu je bio livanjski apotekar Antun Kluczenko, a prvi fotoamater meu roenim livnjacima je bio Mato Kai. Jo 1903. godine kupio je prvu kameru u Beu. Do sada se nije ulo u trag fotografiji sa motivom Livna iz Turske uprave, ali treba ostaviti i tu mogunost. Da bi se otklonula ta dvojba valjalo bi prethodno istraiti mnogo muzejskih zbirki, fotografija o Livnu ima mnogo ali je dosta njih nedostupno i trebalo bi tragati za njima. Postoji mnogo starih slika Livna ali se nezna ime autora. Prve nama poznate fotografije koje su objavljene datiraju iz 1878. godine. To su fotografije: Panorama Livna - Pogled sa Juga, Livno - sa Zapada, s muslimanskim grobljem u prvom planu, Bustalijina damija koje je objavio Jernej pl Andrejka. Treba se dosta raditi na identifikaciji mnogih nama poznatih fotografija Livna, kao to su recimo samostan na Gorici i crkva bez ijednog zvonika iz 1879. godine, Gradska vijenica ( sa tek posaenim kestenom ispred nje), zatim fotografije sa otvaranja spomenika Caru Franji Josipu, Kralju Petru, Kralju Tomislavu... 40 godina nakon to je Dageuerreova kamera prvi put snimila francuze i livnjaci su stali pred foto objektiv. Bilo je to odmah nakon okupacije 1878. godine kada je u Livno doao splitski fotograf Franz Laforest i snimio na esmi Milonik dobro poznatu fotografiju u kojoj je zabiljeen izuzetan trenutak za livanjsku povijest. Na slici su se poredali jedan do drugog 28 najuglednijih livanjskih prvaka sve tri konfesije. Iz tog vremena je i njegova druga fotografija: Pogled sa Tebera na staro Livno i njegove bedeme. Dolazila su nova vremena, pa ni u Livnu foto-kamera nije bila vie udo. Sve je vie foto amatera, a kasnije i profesionalaca. Fotografije sa livanjskim motivima u svojim radovima objavljivali su mnogi poznati uenjaci: Veclav Radimsky, dr. Friedrich Katzer, dr. Mihovil Mandi, Dimitrije Sergejevski... U prvom desetljeu XX. stoljea u Livno dolazi i bavi se fotografijom Milan Kokotovi. 1930. godine iz Amerike dolazi Petar Gotovac i donosi fotoaparat koji ostaje u vlasnitvu Stipe Gotovca. Poznati livanjski fotograf je i: dr. Vinko Zakarija, pred Drugi svjetski rat u Livnu radi S. Novakovi. Jedno vrijeme e sa njim raditi i Ale Terzi koji je ujedno i prvi livanjski fotograf profesionalac koji e sa kamerom u ruci provesti cijeli radni vijek. On odlazi u Split a njegov sin Hajro Terzi ostaje u Livnu i vodi foto-atelje. U njegovom ateljeu zanat e izuiti Jakov Vrdoljak iz Grboreza koji otvara svoj atelje i radi dvije godine poslije ega odlazi u Solin. U ateljeu Hajre Terzia zanat e izuiti i Pero Mihaljevi koji e otvoriti svoju radnju FoMi koja i danas radi, osim njega tu radi i njegov brat Nikola. Pored njih jos radi i Milan Mihaljevi. Kratko vrijeme imao je atelje i matiar Muriz Dizdar. Za sve spomenute valjalo bi jo dodati da je svaka njihova snimka zabiljeeni neponovljivi trenutak koji su odabrali po svojoj sklonosti i potrebi. U svoje su kamere, moglo bi se rei pohranjivali zaustavljeno vrijeme. Tehnika i standard uinili su svoje... U Livnu je danas mnogo fotografa amatera i profesionalaca a fotografske radnje u Livnu su: Wedding photo & video studio Karadza, FoMi Livno, Foto Marin, Foto Kelava i dr. Livnograd.com

Livanjski pekari

Pekarstvo u Livnu se njeguje ve stoljeima. U zadnjih stotinjak i vie godina za to su zaslune obitelji: Bili, Tadi, Karin, Hozo, oban, Pivi... koje su pekle kruh "to die i mirie ko dua". Peklo se za svaiji ukus: pogae, okaluke, simite, lepinje, cahije, kifle, kajzerice... Najstariji podatak o livanjskom pekarstvu zabiljeen je u jednom turskom defteru iz 1604 god. Tu je evidentiran jedan pekar mahali mesdida Husejna Etmekcizade. Na osnovu dostupnih podataka spomenut emo livanjske pekare iz 19. i 20. stoljea.Najstariji meu njima bio je Stipan Bili. ivio je i imao pekaru u mahali Milonik. Mlaoj generaciji pripada pekar sa Begluka Jakov Mio. U Livnu odavno ve nema nikog iz obitelji Karin. On je imao pekaru kod Perkua damije. Poslije je pripala Husi Duranu, a od njega e je kupiti Maho Hozo. Najpoznatiji livanjski pekar bio je Ante Tadi. On je svoju pekaru registrirao 1891. godine. Ta stara pekara nalazila se na Feri odmah uz tadanje pazarite na Turbai. Poslije se preselio u Donji grad (1901) kupivi neto kue od Hasana abanovia i tu e napraviti modernu parnu pekaru..U dananjoj Gimnazijskoj ulici (stari Livnjaci je zovu Rimev sokak) bila je pekara Ante Rimca, negdje oko 1860-tih. Kasnije pod zakup je drzao Omer onlagi, a poslije njega Juso Pivi. Na pocetku ulice Milonik svoju pekaru su imali braa oban, uenici Ante Tadia. Na Turbasi preko puta obanove pekare uz sami Piragia mesdid drao je svoju pekaru Pero ubela.

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 2 of 18

Kod starog mosta u Dumanu (danas kua Stipe Matkovia) svoju pekaru imao je Alija Brki,a odmah nedaleko od njega, tu u blizini na Begluku bila je pekara Age Durana. Kod njega je cijeli radni vijek proveo Ibrica Bori,pa je i pekara kod Livnjaka bila poznata kao Ibricina pekara. Na Kalajdinici svoju pekaru je imao i Jovo Besara. U dananjoj kui Ante Mamuze na itarnici bila je Kaieva pekara. Na samoj periferiji Donjeg grada svoju pekaru imao je Mijo Frani (u dananjoj Sinjskoj ulici). Tu je radio i pekar Toni Jazvo. Poslije Drugog svjetskog rata tu je pekaru osposobio Josip ubela, a njegovi uenici e biti Bogdo Kai,Matko Toki, Nedo Tiinovi, Nasko ehi... Najvie pekara je prolo kroz Tadievu pekaru.Tu je izmeu dva rata radio i jedan od najboljih livanjskih pekara Huso Hacam.Tu su jos radili: Dervo Pivi, Arif Mra, Bla Propadalo, Juso Tali, Brkii, Tadija Vujeva, Mustafa Insani, Marijan i Ivan eremet, Jakia Vukadin, Pavo Balta...

Godine 1966. otvara se gradska pekara i nalogom gradskih vlasti sve se privatne zatvaraju i tu ce prei skoro svi
tadanji livanjski pekari. Livnograd.com

Livno za vrijeme Osmanlijskog carstva

Turska vojska ulazi u Livno 1463. godine, da bi se na jesen iste godine morala povui pred kontraofanzivom udruene koalicije Vukia-Kosaa i kralja Matijaa Korvina. Osmanlijska vlast e se uvrstiti u Livnu i na Balkanu ipak nekoliko godina kasnije i trajati e sve do dolaska Austro-Ugarske 1878. godine. Osmanlijskim osvajanjem grad na izvoru Bistrice gubi svoju prvotnu fizionomiju. Na ruevinama naselja na Dumanu, kao i na obroncima Baajkovca razvija se novo naselje, vjerojatno moda i vojnog karaktera, s karakteristinim orijentalnim obiljejima. U gradu Livnu su podignute najmanje etiri potkupolne damije, jedinstvene u svojoj arhitektonskoj ljepoti uo vom dijelu Osmanlijskog carstva (tu se posebno izdvajaju damije Balagua i Glavica), gradski most na Bistrici, gradske kue, arija sa duanima, mektebi i medrese(vjerske muslimanske kole), esme, debhana (oruarnica), a gradske su kapije i kule sastavni dio fortifikacijskog zida, koji je Livno titio od stalnih upada hajduka iz pravca juga. Livno je uz Klis sjedite Klikog sandaka, o ijoj arolikosti i ljepoti za svojih putovanja Balkanskim poluotokom svjedoi i glasoviti putopisac Evlija elebija. Tijekom 400 godina osmanlijskog prisustva u Livnu nastaje nekoliko uvenih umjetnikih ostvarenja u ovom dijelu Osmanlijskog carstva. Najprominentniji Livnjak tog vremena, Hadi-Jusuf Livnjak, imam Begluke damije (sa sunevim satom i poloajem na jednom od meridijana), astronom i knjievnik, autor je prvog putopisa na Balkanu. Njegov je putopis jedan od najznaajnijih djela Alhamijado-knjievnosti, posebne vrste literarnog stvaralatva bosansko-hercegovakih muslimana zabiljeenog orijentalnim pismima. Dolazak Osmanlija u Livno u XV. stoljeu znaio je i dolazak pravoslavnog ivlja na ove prostore, mahom u donje Livanjsko polje. Katoliki dio stanovnitva, uglavnom naseljen u rubnim selima Livanjskog polja iseljava se sve do XVII. stoljea, a ovaj proces bio je uzrokovan ne samo islamizacijom, nego i loim ekonomskim prilikama na veoma siromanom, neplodnom, tvrdom i prilino vjetrovitom Livanjskom polju, koje je sve do gradnje Bukog jezera najvei dio godine bilo pod vodom. Znaajnu ulogu u ouvanju katolikog identiteta u Livanjskom polju imaju franjevci, koji se potkraj turske vladavine zauzimaju za gradnju samostana Gorica s crkvom. Ovdje su danas smjetene veoma vrijedne etnoloke zbirke s podacima o ivljenju sve etiri konfesije u livanjskom kraju. Uz franjevce u Livnu misioniraju djelimice i glagoljai, no zbog neprikosnovene omiljenosti franjevaca kod katolika i drugih stanovnika Livna, njihova djelatnost ostaje nezapaena. Krajem osmanlijskog doba, 1859. godine, pravoslavni stanovnici Livna podiu u gradu Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice, jednu od ljepih pravoslavnih crkava u Bosni i Hercegovini. (hr.wikipedia.org)

Natpis popa Tjehodraga iz Litana

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 3 of 18

Na lokalitetu Podvornice u Litanima, uz starokranski kompleks, otkriveno je starohrvatsko i kasno srednjovjekovno grobite. Meu nalazima s ovoga lokaliteta izdvaja se vapnenaka ploa s natpisom na irilici, s utjecajem glagoljice, otkrivena u kolovozu 2003. Natpis je u cijelosti proitan i objavljen krajem 2007. Tekst glasi: "Se leit p(o)p Tjehodrag. A je imel pet synov. Tere red edinim godi strije.", u prijevodu na suvremeni hrvatski jezik: "Tu lei pop Tjehodrag. Imao je pet sinova. Svi su u jednoj godini bili ubijeni". Prvi i drugi Lateranski koncil u 12. st. zabranili su sveenicima i akonima sulonitvo sa svakom enom. Oito se Tihodrag nije drao odredaba celibata, to je bio obiaj i u splitskoga klera tijekom 12. i 13. stoljea.

Livno za vrijeme Drugog svjetskog rata

Dolazak II. svjetskog rata Livno doekuje u sastavu NDH. Na irem prostoru Livna ne vode se neke znaajnije borbe, nit iofenzive, izuzimajui bombardiranje Saveznika na Duhove 1944., no dogaaju se meusobna ubijanja - najprije etniko ubijanje katolika i muslimana, a onda hrvatska reakcija, masovno ubijanje srpskog naroda, koje je trajalo do 20. kolovoza 1941., kada je u Livno ponovno dola talijanska vojska. Na obroncima Cincara i atora nalaze se partizanske brigade, a partizanske uiteljice rade i na prvom Bukvaru na slobodnom teritoriju Jugoslavije. U okolici Livna mladi je partizanski poeta Ivan Goran Kovai dovrio svoju poemu "Jama", svojevrsan krik protiv svireposti rata. 24. travnja 1941. Talijani preuzimaju vojnu i civilnu vlast u Livnu. 2. srpnja 1941. Ulazak hrvatske vojske i preuzimanje uprave, povlaenje Talijana. 20. kolovoza 1941. Ponovni ulazak talijanske vojske. 5. kolovoza 1942. Prvi ulazak partizana u Livno nakon tekih borbi u kojima je stradalo oko dvije stotine Livnjaka. 7. kolovoza 1942. U Franjevakom samostanu Gorica streljano 120 zarobljenih pripadnika 2. satnije XX. bojne Ustake vojnice i nekoliko desetaka dravnih i dunosnika kotara i grada. 23. listopada 1942. Nijemci, Talijani i ustae ponovo preuzimaju vlast u Livnu. Partizanska se vojska povukla prema Glamou. 15. prosinca 1942. Partizanske jedinice II. divizije (Dapevieva divizija, Krajika brigada, Dalmatinska brigada i Livanjski odred Zirojevia osvajaju Livno. Bobanov V. zdrug i Francetieva Crna legija povlae se u pravcu Duvna. Prije toga su se krvave borbe vodile oko Ljubunia (7. prosinca), Orguza (8. prosinca), iznad Bile, po Tribnju i na Cincaru. 3. oujka 1943. Nijemci s tenkovima ulaze u Livno. 16. oujka 1943. Dolazak ustaa s zapovjednikom Rafaelom Bobanom u grad. 2. listopada 1943. Povlaenje ustaa s Nijemcima iz Livna prema ujici. U Livno po trei put ulaze partizani s 56.000 boraca opremljenih raznim oruem i orujem uglavnom talijanskog podrijetla. 6. prosinca 1943. Nijemci s ustaama i etnicima ponovno zauzeli Livno. 19. svibnja 1944. Prvo bombardiranje Livna. Posljedice: nekoliko zapaljenih kua i tri ubijene osobe. 28. svibnja 1944. Na Duhove, popodne jaki zrani napad najprije 12, zatim 14 amerikih i britanskih bombardera (B17 i Lancaster). 29. svibnja 1944. Ponovno bombardiranje Livna od 42 zrakoplova. Grad totalno razruen. Kroz oba napada na Livno i okolicu palo oko 1000 bombi. Poginulo prema razliitim izvorima 60-100 osoba. Iskljuivo civilne rtve. Krajem kolovoza 1944. Povlaenje Nijemaca iz Livna u Mostar. 10. listopada 1944. Napad i etvrto zauzee Livna od partizana. Ovaj se datum (10. listopada) u Livnu dugi niz godina obiljeavao kao Dan osloboenja, a njegovo je ime nosila i druga osnovna kola u gradu. Nakon zauzimanja grada partizani su u znak osvete poinili velike zloine nad civilnim

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 4 of 18

stanovnitvom, najvie su stradali mjetani Priluke koji su izbjegli u grad, svi mukarci iz Priluke koji su pronaeni strijeljani su tu istu no. U samom gradu je strijeljano 76 civila mjetana Priluke. Na podruju Livna u Drugom svjetskom ratu stradalo je 2.085 osoba.

Spomenik kralju Tomislavu u Livnu

Livanjski spomenik kralju Tomislavu, postao je jednim od simbola grada i jednog segmanta milenijske povijesti Livna. Prvi i donedavno jedini spomenik podignut nekom hrvatskom vladaru na podruju Bosne i Hercegovine. Od 8.7. 1924., kada se prvi put u Livnu poelo govoriti o podizanju spomenika, za kratko vrijeme prikupljeno je 25.000 dinara i 150 metara ita. I dok je akcija prikupljanja sredstava za gradnju spomenika protekla u savrenom redu nastali su veliki problemi oko dobivanja suglasnosti za gradnju. Komesar gradskog vijea u to vrijeme je bio Mustafa Mulali koji je esto isticao svoja srbofilska osjeanja, a u II. svj. ratu zavrio je u tabu Drae Mihailovia. Odbor za proslavu hiljadugodinjice hrvatskog kraljevstva bio je uporan u svojoj namjeri da se spomenik postavi na trgu Zrinskih dok su gradske vlasti predlagale druge lokacije pod izlikom da e na tom mjestu ometati promet. Rjeavajui sukob gradskih vlasti i Odbora, veliki upan Travnike upanije Aleksandar Petrovi odluio je u korist Odbora. Upornost se isplatila. Projekt su izradili Oto Munder i iril Ivekovi. Spomenik je zamiljen u formi obeliska ije dimenzije simboliziraju obljetnicu. Ne raunajui postolje, koje ine tri, odnosno etiri, stepenika, spomenik je visok 9,25 m, to upuuje na godinu krunjenja kralja Tomislava. Na visini izmeu 3,5 i 5 m, na zapadnoj strani obeliska, postavljen je ovalni reljef (medaljon) u bronci, veliine 1,5x1 m. Izrada medaljona povjerena je Emeriku-Imbri Sunku, zagrebakom kiparu. Reljef prikazuje kralja Tomislava kako jai u krunidbenom ornatu. Na istonoj strani obeliska uklesana su slova boje zlata: "U SPOMEN HILJADUGODINJICE PRVOG HRVATSKOG KRALJA TOMISLAVA 925 - 1925 PODIGOE HRVATI SELA I GRADA LIVNA." Hrvatsko kulturno drutvo "Dinara" iz Livna odralo je tijekom 1925. godine nekoliko priredbi posveenih tisuitoj godinjici krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava. U subotu naveer 4. rujna 1926. godine, odrana je velianstvena bakljada i ophod gradskim ulicama, koji je zavrio pred zgradom "Dinare", nakon ega je odran koncert. U nedjelju 5.rujna budnica katelanske i domae glazbe i plotuni iz muara navijestie sveani dan proslave. Poslije slube Boje na Gorici, krenula je velika povorka, sastavljena od konjanika, koija i pjeaka, u grad na trg Zrinskog. Na trgu se okupilo oko 10.000 graana. Nakon govora fra Jake Paalia i A. Petrovia (iji je kratki govor takoer u svakom pogledu bio korektan) i skidanja zavjese sa reljefa, zasvirale su glazbe hrvatsku himnu a vojska je ispalila poasne salve. U tom trenutku grad su nadlijetala i dva zrakoplova pristigla iz Mostara da uveliaju tu hrvatsku slavu. Sveanost je zavrena akademijom u "Dinarinom" domu, na kojoj je katelanska glazba svirala hrvatske davorije, a "Dinarin" zbor otpjevao nekoliko pjesama. Na kraju akademije M. Mayer odrao je predavanje "Tomislav, njegovo doba i zasluge za ujedinjenje Hrvata." Gosti su, uz ispraaj vrijednih domaina, napustili Livno u ponedjeljak 6. rujna.

CRNI LIVANJSKI DATUMI : Najvee razaranje u povijesti

Na Duhove 1944. godine (28. i 29. svibnja) Livno je pretrpjelo najvee razaranje u svojoj povijesti. Iako praktino nebranjeno (bez ikakove protuzrane obrane), ameriki (vie) i engleski (manje) zrakoplovi, protivno svim meunarodnim konvencijama, istresli u ta dva dana svoj smrtonosni i razarajui teret na Livno. Teki bombarderi (etveromotorni Iiberatoriu) tepisima velikih bombi bombardirali su na grad s jedinim ciljem: Livno to vie razoriti. Srea u nesrei bila je to su mnoge bombe izbaene preuranjeno tako da su pale izvan grada. rtve bombardiranja bili su iskljuivo civili (starci, ene i djeca), tako da osim razaranja grada nije bilo nikakovih vojnih uinaka. Bombardiranje Livna izvedeno je protivno svim tada vaeim meunarodnim konvencijama koje se odnose na pravila rata. Naime, jo je u uvodu Petrogradske deklaracije (1868.) izreeno da je jedini opravdani cilj borbe u ratu da se oslabe vojne snage neprijatelja. Ali kako povijest pie pobjednik, zaboravljaju se svi sluajevi krenja ratnog prava s njegove strane. Ni najvei moralisti nisu previe raspravljali o bombardiranju Dresdena (u kojem nije bilo vojnih ciljeva), kad je poginulo oko 130.000 civila. Meu ostalima tada su poginuli: Ivka Vujanovi (1870.), Pava Marjanovi (1875.), Jozo Trboglav (1877.). Kata Liovi (1886.) i ki (pronaene u ruevinama zagrljene), Stipo Bagari (1884.), Jozo Konta (1885.), Ljuba Konta (1890.), Luca Bagari (1887.) Dakle, zaista, samo starci, ene i djeca. Apsurdno je, ali i za ovakve ine dodjeljivane su medalje za hrabrost.

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 5 of 18

I on je zauzeo grad, itamo u Knjizi su-daca, i poklao ljude u njemu: a onda je sravnio grad i zasuo ga solju. Svaka historijska civilizacija, kako je to ve davno istakao engleski urbanist Patrck Geedes, poinje sa ivom urbanom jezgrom, a zavrava sa zajednikim grobijem praha i kostiju, Nekropolisom ili gradom mrtvih: zgaritima, razvalinama, masakriranim i porobljenim stanovnitvom. Je li ta tragina perspektiva i naa perspektiva? Nadajmo se da nije. Livno je u povijesti previe razarano, ali jo uvijek ivi. Na grad zasluio je jedan veliki, dugi odmor. D. TADI / Livanjski vidici broj 18 / 6.6.1993. / Livideo.info

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 6 of 18

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 7 of 18

Livanjski mlinovi
Na livanjskim rijekama i potocima dosta je brzaka povoljnih za gradnju mlinova. Na rijeci Bistrici u Livnu bilo ih je i po pedeset (1604. godine 24 aktivna mlina i 12 stupa). Osim na Bistrici mnogo je mlinova bilo na rijeci Sturbi. Mlinovi na ovim rijekama bili su najpouzdaniji - radili su tokom cijele godine. Vlasnici su im bili begovi i age, koji ih osobito poslije Prvog svjetskog rata prodaju. Iste preuzimaju trgovci (livanjski, dalmatinski) i bogati povratnici iz Amerike. ito se dopremalo na Sturbu iz Glamoa, Duvna, sela oko Bukog blata, Kamenskog, Kupresa, itd. U Lopatincu nekad je potoni mlin imala obitelj Pervan, a na postojanje mlina u Grguriima upuuje toponim Mlinite - kod Kaldrme ispod Borovca. Veina dananjih mlinova ostala je bez posla, jer su su se prilike u mlinarstvu iz temelja promijenile.

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 8 of 18

Od Livna do Sarajeva: Dvije Bentbae, obje opjevane

02.07.2012. Rije Bentbaa dolazi od dvije turske rijei: bent to znai brana, nasip, pregrada rijeke ili potoka i rijei baa to znai: elo, glava, starjeina, glavnipa bi se mogla prevesti kao glavni bazen. Prije pojave hidroelektrana brane su se pravile radi navodnjavanja ali u prvom redu i radi nakupljanja zaliha vode za potrebe pia, pranja pokustva i kupanja ljudi, ali i za napajanje stoke, a nerijetko i radi stvaranja prekrasnih slapova i ugodnog huka vode. Negdje su brane pravljene odmah na samom izvoru, poput izvora Dumana u Livnu i Bune, ili, pak, na naseljenom toku rijeke poput brane Bentbaa na Miljacki u Sarajevu ili vodopada Plive u Jajcu. Voda je zaustavljana da oko nje bre i kvalitetnije potee ivot u svakom pogledu, i materijalnom i duhovnom.

Za razliku od sarajevske Bentbae, koja je zapravo ulaz u grad i njegova najljepa gradska vrata, livanjska Bentbaa, zapravo plahoviti izvor ledenog, uspjenuanog bijelog Dumana, predstavlja kraj grada, podno strmih litica Baajkovca ispod kojih izvire. Da biste uli u Sarajevo sa paljansko-romanijske visoravni morate proi kroz vrata Bentbae, dok u Livnu da biste doli do livanjske Bentbae iz bilo kojeg pravca morate proi prethodno kroz grad, ili barem jedan njegov dio, kao kad dolazite na veoma slino Vrelo Bune. A kao i Buna i Bentbaa i livanjska je Bentbaa imala svojevremeno tekiju oko koje su se okupljali ueni ljudi, ali su se kao i na sarajevskoj okupljale i djevojke koje su prale rublje i ilime, nosile vodu, a odvani se mladii kupali ljeti u izuzetno hladnoj vodi, u bentu ispod gliba, iznad Rimevih kua i mlinova u koje su mukarci na konjima donosili mljeti itarice. I na ovom bentu se teferiilo i hladilo voe i pie. Dogaali su se slini sadraji kao na sarajevskoj Bentbai. Bent u Dumanu je isklesan 1573. godine povodom osvajanja Klisa i utemeljenja Klikog sandaka sa sjeditem u Livnu. Dubok je oko 3 metra i u njega i danas sa okolnih stijena i gliba smjelo skau livanjski skakai na noge i slijeu livanjske laste. Livanjskom Bentbaom, odnosno prekrasnim izvorom Dumana, koji je najljepi u proljee, kad okolo sve ozeleni i probehara, a on postane najsnaniji, najmagloviastiji i najbistriji, oduevljen je bio i putopisac Evlija elebija koji je u vrijeme j p p j posjete Livnu 1660. godine zapisao: Pred peinom iz koje izvire ova bistra voda postoji veliki bazen (bent/ havz) od 10 kvadratnih arina. To je mjesto gdje se sastaju ueni ljudi i dervii. Svi mladii ovog ehera ulaze u ovaj bistri bazen kao vile i plivaju vjeto kao ribe. Na ovom istom bazenu postoji natpis. Iznad bazena na stijeni koja kao da se s nebom spaja, uspeli su se pomou ljestava savreni majstori i na jednom etverougaonom bijelom mramoru izgravirali, uklesali i pismom delisulus napisali taj natpis i mramor lijepo obojili. Ali poto je natpis jako visoko bilo ga je teko proitati. Ja sam, siromani putnik, uspio da ga proitam pomou durbina. U blizini ovoga natpisa ima jo natpisa na latinskom i grkom jeziku. Na natpisu (kojeg naalost, odavno vie nema) je pisalo na arapskom jeziku: Ovu graevinu podigao je Mustafaaga za ljubav Bogam, Gospodara svjetova. Neka mu Allah podari najvie mjesto u Dennetu/ raju. I neka Bog udvostrui nagradu najboljim dobrotvorima. Allah nam nadahnu njen kronostih: Stjecite dobrih ljudi i otkrovenje geomanta. Godina 944. (1537). Poznati eki muzikolog, slikar, etnolog i profesor Ljudevit Kuba je za vrijeme etveromjesenog zapisivanja pjesama i napjeva irom BiH i Sandaka 1893. godine zabiljeio preko 1.100 pjesama i notnih zapisa, meu kojima i pjesmu Kad ja pooh na Bentbau, kako tekstualno, tako i notno. Dugo je radio na sreivanju ovih zapisa da bi ih po dogovoru objavio u Glasniku Zemaljskog muzeja Sarajevo kao protuuslugu za podrku tadanjih vlasti njegovom istraivakom radu. Djelo je objavio u vie brojeva Glasnika poevi od 1906. godine kad je u broju 4/1906 na stranici 505 pod rednim brojem 101 objavio i pjesmu sa notnim zapisom Kad ja poem na Bendbau na vodu Dakle, kod Kube stoji Kad ja poem dok se u pjesmi vezanoj za sarajevsku Bentbau pjeva: Kad ja pooh to je u brojnoj literaturi takoer preneseno u istom obliku, izmeu ostalih i u knjizi Muhameda ere Sevdah u Bonjaka j gdje on na str. 126 i 127 daje dvije notne verzije ove pjesme koje tekstualno poinju sa Kad ja pooh a ne kako je zapisao Kuba. Iz ove injenice Mirsad ulbi koji se bavi ovom tematikom je izveo zakljuak da je ova pjesma vjerovatno nastala u Livnu i da je vezana za izvor Dumana, za livanjsku Bentbau, odnosno na bent u rijeci Bistrici, te da se tematika iz pjesme odnosi na ovaj grad i njegovih dvoje zaljubljenih mladih. U Livnu se u vrijeme nastanka ove sevdalinke i prije izgradnje vodovoda voda nosila iz spomenutog benta, u fuijama na leima, to su uglavnom radili mukarci kao jai, a u tu svrhu su koristili i magarce i konje ko je imao, dok su ih sa okolnih pendera i iza vrata kapija promatrale livanjske djevojke. ulbi se prisjea da se u njegovom djetinjstvu esto, posebno uveer, za vrijeme akamluka, u Livnu pjevala pjesma Kad ja poem na Bentbau Pjevala se na samom izvoru, u baama i kuama oko Dumana i Bistrice gdje su se okupljale cure da peru rublje i ilime a momci da se kupaju i akamlue. Da je ulbi u pravu to potvruje i injenica da se i danas meu livanjskim Bonjacima, pa i meu kranima, esto zapjeva i ova pjesma u odreenim prilikama. Draga je zbog teksta, ali i zbog lahkoe horskog pjevanja. Ona uz izvor Dumana posebno odjekuje,odbijajui se od visoke i strme, polukrune litice, koje upregruju grad i odailju maglu Dumana u visine, a bistre vode Bistrice u daljine prostranog zelenog Livanjskog polja, osvoenog najplavljim nebom na svijetu. ulbi tvrdi da se pjesma Kad ja pooh na Bentbau pjevala u Livnu najmanje tridesetak godina prije nego u Sarajevu. Po njemu se livanjska i sarajevska verzija i razlikuju, posebno notno. On kae da se sarajevska verzija pjeva na melodiju hebrejsko safardske molitvene pjesme Seder Alel (Oda hvale), dok je, po ulbiu, kod Kube notni zapis

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 9 of 18

drugaiji, a djelimino i sam tekst. Po ulbiu se nekada u Livnu pjevala originalna Kubina verzija Kad ja poem na Bentbau dok se u sarajevskoj pjeva Kad ja pooh na Bembau, a rije Bembaapo ulbiu zapravo ne znai nita, ili ne znai bar ono to bi trebala znaiti. Ale Kamber

Posljednji livanjski erijatski sud

25.06.2012. Livno kao jedan od najstarijih bh. gradova je, s obzirom na svoj izuzetno znaajan geostrateki poloaj, te prirodna bogatstva i ljepote, stoljeima bilo interesantno brojnim carstvima i osvajaima koji su se otimali za njega, palei ga, pljakajui, ruei, ali i ostavljajui odreene, esto veoma vrijedne, kulturno-historijske znamenitosti u nasljee Livnjacima. Jo se u gradu i okolini nailazi na mnotvo tragova rimske, srednjovjekovne, otomanske, austrougarske, te kasnijih kultura. Turski sud Uprkos nemaru Livnjaka i esto svjesnom zatiranju ostataka najprisutnije osmanske kulture, poevi od austrougarske vlasti, preko vlasti monarhistike i socijalistike Jugoslavije, pa do dananje hercegbosanske vlasti u, od BiH zapostavljenom Livnu, jo je mnotvo tragova iste kulture, posebno arhitektonske, kamo spadaju i potkupolne damije, po kojima je Livno bilo odmah iza Sarajeva, potom tragovi nekadanje Medrese, vodovoda, esmi, utvrda, vrijedni niani na brojnim haremima, stari most na Dumanu, jo dosta sauvanih kua iz turskog vakta, ili obnovljenih u tom stilu Meu bar donekle sauvanim arhitektonskim dragocjenostima je i posljednji livanjski erijatski sud, zapravo njegovi arhitektonski ostaci i lokacija u Velia kuli, koja se nalazi u Gornjem gradu, na spoju ulica Fra Anela Kaia, Turbaa i Ante Starevia i preko puta inilove (Jurkia) kule. Sud je smjeten u prizemlju Velia kule, koje vlasnici koriste kao ostavu trudei se da sauvaju arhitektonske detalje suda to je mogue originalnijim, dok je na katu stambeni dio. Sud je davno prestao sa radom, a njegova arhiva je ili svjesno unitena, ili nesvjesno, odnosno nemarom, zagubljena. Zgrada u kojoj je nekada funkcionirao erijatski sud je znatno izmijenila svoj prvobitni izgled a pogotovo namjenu. Turski sud kako su ga svojevremeno Livnjaci zvali, zarobljen je u unutranjosti zgrade u dvjema prostorijama koje su inile sud i pritvor. Te prostorije danas slue za skladite drva, starih i suvinih stvari, te za drugu ostavu obitelji Veli. Ni drava, ni federalna, ni upanijska, ni lokalna vlast ne vode brigu o ovom dragulju bonjake kulture i historije, premda je, prema naim saznanjima, pod zatitom drave. Zgrada je ostala bez originalnog krova i fasade, te originalnih prozora. Dvije velike arkade na tri stuba su zazidane i sastavni su dio podruma. Do danas se ulazi na originalna, velika kovana metalna vrata, koja imaju dva velika originalna kljua u funkciji. Stariji Livnjaci se sjeaju da su im preci priali da je nakon odlaska Turaka zgrada jedno vrijeme sluila kao trgovina, potom kao sirara, pa stambeni objekat, da bi danas bila pomona prostorija vlasnicima kue, koja bi komotno mogla biti muzej, makar u prizemlju, kad bi se adaptirala i njena arhiva pronala i sloila. U unutranjosti nekadanjeg suda su do danas ostali izrazito lijepo ukraeni nosivi kameni stubovi, meu kojima je i jedan drveni. Prostori oko vrata i stubova su i danas bogato ukraeni cvjetnim motivima i biljnim ornamentima. Iznad vrata je sauvana ploa sa natpisom: Uzvieni Boe, uvaj ovu zgradu od poara, krae i svih moguih nedaa, blagoslovi je i napuni blagostanjem, 1274. h.g (1857/58.). Premda je jo uvijek u dobrom stanju, dio zgrade u kojoj je bio posljednji livanjski erijatski sud sami vlasnici i pored najbolje volje ne mogu struno odravati, a to iziskuje odreena sredstva, zbog ega postupno taj arhitektonski dragulj ipak propada. Uz natpis na ploi i spomenute ornamente, naziru se i drugi oslikani detalji, a sauvan je i natpis na arapskom pismu u kojem se kae da nema drugog Boga osim Allaha, te da je vlasnik objekta hadi Mehmedaga, sin hadi Ismail-age.

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 10 of 18

Zadubina aga eta Velia kua, u kojoj je nekada bio erijatski sud, je njima dola u posjed 1939. godine kad su je kupili od Ive Tadia. Ne zna se kad su je Tadii kupili od livanjskih aga eta iji je predak bio i prvobitni vlasnik Hadi Mehmed-aga, koji je umro 1873./74. i koji je ukopan u livanjskom haremu damije urinice, gdje su se inae ukopavale ete i druge ugledne livanjske obitelji, meu kojima i vakifi spomenute damije, koja se upravo obnavlja nakon miniranja u posljednjem ratu od strane ekstremista HVO-a. Posljednji livanjski erijatski sud, s obzirom na splet okolnosti, vjerovatno e na svoju restauraciju i konzervaciju jo dugo ekati. Sva je srea da je kua privatno vlasnitvo pa se odrava, inae bi se sudu davno zameli tragovi, poput tragova brojnih livanjskih damija, mekteba, medrese, kula i starih bosanskih kua, kojih je iz dana u dan u Livnu sve manje, ak i u Staroj ariji spomeniku kulture pod zatitom drave, u ijoj blizini je i Velia kula sa ostacima erijatskog suda. (Ale Kamber)

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 11 of 18

Prva zrakoplovna baza

Kapitulacijom Italije u rujnu 1943. stvorene su prilike za stvaranje ratnog zrakoplovstva Narodnooslobodilake vojske Jugoslavije (NOVJ). Na podruju Slovenije i Hrvatske zarobljeno je vie zrakoplova, a u to vrijeme mnogi piloti Zrakoplovstva NDH prelijeu na podruje pod kontrolom NOV-a.

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 12 of 18

Spomenik pripadnicima Prve zrakoplovne baze u Livnu

14. listopada 1943. zapovijeu Vrhovnog komandanta NOV-a uspostavljena je Prva zrakoplovna baza sa sjeditem u Livnu. Njena zadaa je bila okupljanje zrakoplovaca i njihova obuka, te prihvat i odravanje zrakoplova prebjeglih iz NDH. Za zapovjednika baze imenovan je pukovnik Mile Pavii, komesar je bio Savo Kerekovi, a pomonik zapovjednika baze Milan Simovi. Zapovjednici vodova bili su Branko Kraus, Franjo Kluz i Ladislav Zobundija.

Pristiu zrakoplovi Ljudstvo baze, sastavljeno od ezdesetak pilota, mehaniara i pripadnika drugih struka, bilo je smjeteno u zgradi poljoprivredne stanice. Pripadnici baze uvelike su se meusobno razlikovali po svom znanju, iskustvu i ratnom putu. Dio ih je prethodno bio u sastavu postrojbi NOV-a, a dio je pristigao iz Zrakoplovstva NDH. 29. listopada avionom FL-3 prebjegao je pukovnik France Pirc i spustio se kod Bugojna. Avion je nakon prebacivanja u Livno uao u sastav Prve zrakoplovne baze.

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 13 of 18

Pripadnici Prve zrakoplovne baze ispred Dorniera Do 17E u Livnu Izvor:MyCity Military

13. studenog na uzletite u Livnu sletio je bombarder Dornier Do 17E Br. 0313 preletom iz Zrakoplovstva NDH s posadom: porunik Demil Bukovac pilot; kapetan Krunoslav Kului i porunik Viktor Tabakovi izviai; kaplar Petar Ercigonja, kaplar Vinko Putarek i podnarednik Jure Grgi mehaniari i mehaniar-strijelac Demil Kaini.

17. studenog Franjo Kluz i Mile Rodi dovode s podruja Vlasenice i Tuzle skupinu zrakoplovaca, preteito aviomehaniara. Krajem studenog prikljuuje im se i talijanski pilot Luigi Rugi.

Pogibija Ive Lole Ribara Prva zrakoplovna baza dobila je zadatak da 27. studenog 1943. zrakoplovom DO-17 preveze delegaciju Vrhovnog taba NOV i POJ u Italiju, a od tamo u Egipat. Zbog raskvaenog uzletita, koje je djelomino bilo i pod vodom, nije bilo mogue pod optereenjem uzletjeti iz Livna, pa je odlueno da zrakoplov s dva lana posade preleti do uzletita u Glamou, gdje je podloga tvra, te da se delegacija ondje ukrca.

Trenutak prije napada njemakog zrakoplova u Glamou Izvor: MyCity Military

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 14 of 18

Iako je Dornier prema dogovoru trebao sletjeti na Glamoko polje ve u 7 ujutro, to se dogodilo tek neto prije 9 sati. Tijekom ukrcavanja lanova delegacije u zrakoplov naletio je iz pravca Banja Luke njemaki izviaki zrakoplov Heinkel He 46 i u nekoliko naleta bombama i strojnikom vatrom napao prizemljeni Dornier i ljudstvo okupljeno oko njega. Njemaki zrakoplov nije uoen na vrijeme iz dva razloga: vojnici zadueni za osiguranje uzletita bili su zaokupljeni razgledavanjem pristiglog Dorniera, a budui da je zrakoplov trebao uzletjeti odmah, motori nisu gaeni, pa se zbog njihove buke nije uo dolazak neprijateljskog izvidnika.

Prilikom bombardiranja poginuli su Ivo Lola Ribar, politiki komesar Prve zrakoplovne baze Sava Kerkovi, mehaniarstrijelac Petar Ercigonja, straari Uri i Kuzmi, kao i dva britanska asnika: bojnik Robin Whetherly i satnik Donald Knight. DO-17 je potpuno izgorio.

Uniteni Do 17 u Glamou Izvor: MyCity Military

Postoji nekoliko teorija kako je dolo do pogibije Ive Lole Ribara i ostalih u Glamou. Po jednima uzrok je bilo neiskustvo i loe osiguranje uzletita, po drugima Nijemci su dobili dojavu od meteorologa na uzletitu u Glamou, koji je navodno radio za Gestapo, a po treima jedan od lanova posade Dorniera nije prebjegao dragovoljno u partizane, nego po zadatku.

Nijemci i etnici zauzimaju Livno Snage 114. i 118. njemake lovake divizije 4. prosinca pokreu akciju Ziethen s ciljem zauzimanja Livna i Prve zrakoplovne baze, a kako bi se sprijeilo da ona poslui dostavi saveznike pomoi partizanima i izvlaenju ranjenika i oborenih saveznikih pilota prema Italiji.

Nekoliko dana prije napada u Livnu su bili dijelovi 9. i 20. divizije i zapovjednitvo 8. dalmatinskog korpusa. Ne oekujui napad, izmeu 3. i 5. prosinca veina ovih snaga je bila premjetena na nove poloaje, pa je u Livnu pored pripadnika Prve zrakoplovne baze ostalo jo samo lokalno zapovjednitvo. Jedan vod je bio poslan u izvianje prema Aranu, odakle se oekivao mogui neprijateljski napad.

6. prosinca 1943. popodne kolona njemakih oklopnjaka praena s oko 300 etnika popa Momila ujia ula je u Livno. Kolona je neprimijeena stigla u grad iz smjera Bosanskog Grahova, odakle je nitko nije oekivao, budui da se radilo o osloboenom podruju. Zrakoplovci su etnike i Nijemce kroz prozor uionice primijetili tek na udaljenosti od stotinjak metara. Spas su pokuali pronai bjeei na sjever prema Baajkovcu. Pod minobacakom i strojnikom vatrom 23 pripadnika Prve zrakoplovne baze su poginula, a 15 ih je zarobljeno. Tek ih se nekolicina uspjela probiti do Glamoa, odakle su kasnije preko Visa prebaeni u Italiju. Tekst i slike http://fotolivno.wordpress.com/

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 15 of 18

Livanjski "binjekta"

FOTO2

22.05.2012. Na krianju ulica Kneza Mutimira i Vlade Marjanovia u Livnu nalazi se kamen sainjen od klesanog estaca, najvjerojatnije s Orlovae. Po jednima kamen je tu jo od turskog vremena, a donio ga je neki aga onieg rasta, kako bi mogao lake uzjahivati konja pri povratku kui iz grada. Po drugima kamen je ostao tu neuzidan nakon izgradnje kue pokojnog Stipe Pervana krajem 19. stoljea. Kada je u toj kui otvorena gostionica, s ovog kamena su gosti uzjahivali na svoje konje. Tako je dobio i svoje ime binjekta, po turskoj rijei koja oznauje kamen s kojeg se uzjahuje i na kog se sjahuje.

ezdesetih godina 20. stoljea binjekta je bio nestao. Nakon nekoliko dana potrage pronaen je kod jednog ovjeka, koji ga je, mislei da je kamen niiji, namjeravao iskoristiti pri gradnji kue. Prilikom asfaltiranja livanjskih ulica kamen je ostao na svom jestu, samo je zbog podizanja razine ceste postao dvadesetak centimetara nii. Ta nepravda prema kamenu ispravljena je pri nedavnom poploavanju Ulice kneza Mutimira, pa se binjektaa moe ponovno vidjeti u njegovoj punoj veliini. FOTOLIVNO

idovi u Livnu

S austrougarskom upravom u Livno dolaze idovi - najprije trgovci i obrtnici, a poslije lijenici, veterinari, geometri, apotekari S nestankom njihova malenog groblja nestalo je znaajnog vidljivog znaka njihove jednostoljetne prisutnosti u ovome gradu. Na izlazu iz Livna prema Splitu (preko Gubera) s desne strane ceste su veterinarska stanica i stono pazarite. Nekad je ondje bio rasadnik i uz rasadnik odmah uz put idovsko groblje. No, uzalud ete mu danas ondje traiti bilo kakva traga. Groblje je temeljito uniteno jo 1949. godine, kada je livanjska Stoarska stanica za stanove svojih radnika ondje napravila tri jednostavne prizemne zgrade. Neodgovornost, nemar i nekultura uinili su svoje: groblje je pretvoreno u bau, od 7-8 kamenih spomenika u obliku piramide spaen je samo jedan. Prenesen je u dvorite Brkia kue (nekadanjeg zaviajnog muzeja). Lijepo oblikovanim slovima na njemu je vjeto

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 16 of 18

urezano da ondje poiva Leopold Breiner, roden 24.4.1848., a umro 1.11.1903. Mir pepelu njegovu: "Hier ruhet Leopold Breiner, geb. am 24/41848. gest. am 1/111903. Fride seiner Asche". Nikad neemo, moda, saznati kome su sve bili podignuti ti uniteni spomenici, ali iz nekih drugih izvora i na temelju sjeanja starih Livnjaka znamo za mnoge druge idove iz njihove livanjske zajednice. Da im se ne bi izgubio svaki trag, pokuajmo evidentirati bar one za koje znamo, zasad, da su u Livnu ivjeli. Prvi do danas nam poznati idovi stiu u Livno posljednjih desetljea 19. stoljea, s austrougarskom upravom, i to najprije kao trgovci i obrtnici. Tek kasnije kao dravni slubenici dolaze i intelektualci, vijenici, veterinari, geometri), i to uglavnom iz Bosne (Travnika, Sarajeva, Jajca, Fojnice, Bugojna, Bijeljine). Stoljee prije toga, navodi jedan izvor, bilo je pokuaja splitskih idova, bogatih trgovaca, da se nametnu livanjskim trgovcima. Ondje se kae da su oni na jednom dogovoru (1807. g.) raspravljalo tome zato ni jednoga trgovca idova nema u Livnu. Kao objanjenje naveo je Elia Jesum svoj primjer: On je u Livno radi otvaranja trgovine poslao svoga sina Jakova (i jo ga preporuio svome prijatelju begu Firdusu), no sin mu u trgovini nije uspio, jer da se nije mogao odrati uz okretne i sposobne trgovce Livnjake, koji "kao da su zavrili sve idovske trgovake kole, (ostavimo postrani to ima li i koliko, moda, pretjerivanja u ovoj pohvali livanjskim trgovcima). Poetkom 20. stoljea, po statistikim pokazateljima, u Livnu je bilo 15 idova (to austrijskih, to panjolskih), a 1940. godine svega sedam. U nedostatku izvora mnogi od njih e ostati nezabiljeeni, kao i onaj anonimni to ga spominje autor knjiice "Hrvatsko glazbeno-pjevako drutvo 'Dinara' u Livnu" (objavljenoj u Zagrebu 1909. g.). Govorei kako je kotarski predstojnik barun Lazarini zabranjivao okupljanje Hrvata po sijelima i pjevanje hrvatskih pjesama, biljei: "Hrvatska pjesma bijae dakle pod globu, pa tako trei dan Boia godine 1884. hrvatski mladii bijahu kroz ariju tjerani redarima u ured i moradoe platiti 110 forinti globe. Meu njima bijae i jedan idov, koji na njega otpadajui dio (5 forinti) iz obijesti donesao sve u samim noviima, da se makar tim osveti Lazariniu" STIU TRGOVCI I OBRTNICI Meu prvima poznatim nam stigao je u Livno Mojses Drei (trgovac), ija osmogodinja ki Sofija (roena u Sarajevu) ide u I. razred osnovne kole 1879/80. godine. O prvom poznatom livanjskom uraru Samuelu Livajiu iz matinih knjiga upe Livno saznajemo da je ivio na Miloniku - br. 182, da je u 40. godini umro od suice (6.3.1896.), da je pokopan na groblju u Rapovinama, te da je roen u Sarajevu, i to u braku Ivana Livajia i Livanjke Janje Kostoevi. U Livnu e mu se iz incestuozne veze s Anom Sui roditi vie keri i sinova: prvo Janja (1874. g.), te po redu Ivan, Zakarija, Ivana, Zorka. U livanjskim maticama je upisan kao katolik (sarajevske nismo mogli konzultirati), ali s velikom vjerojatnou pretpostavljamo da s oeve strane potjee iz idovske obitelji (ni u jednoj livanjskoj matici 18. i 19. stoljea nismo naili na primjer da je nekom katoliku ime Samuel, niti, pak, Zakarija, koje ima njegov sin). Trgovac Haim Jakob Montilja od 1891. g. u Livnu ima registriranu svoju firmu. Imao je tri sina (Sumbul, Jedika i Moo) i tri keri (Mazalta, Rahela i Blanka). Stanovao je u kuci Pave Jazve, pokraj Bistrice, nedaleko od spomenika kralju Tomislavu (u istoj ce kui kasnije stanovati kapelnici u "Dinari", najprije Prohaska, a poslije njega Julije Las). Jakova Breinera nalazimo upisana kao kuma na vjenanju cipelara Imbre Kozme i Jozefine Kurt (3.3.1907.), a zanaiju Josefa Breinera kao kuma na vjenanju Frane Latre i Draginje Erceg (7.11.1910). BEZ MINJANA I SINAGOGE Za Austrije su u Livnu slubovali sudac Talj, kotarski lijenik dr. med. Siegfried Diamand te veterinar (ivinar) dr. Isak Nachmias. Isakova ena je iz ugledne bugojanske idovske obitelji Graf (vlasnici hotela u Bugojnu). Uz lijecenje stoke bavio se uspjeno i humanom medicinom. U gradu bio omiljen, posebno bio miljenik enskog svijeta, volio vesela drutva i zabave. On i ena mu neizostavno bi sudjelovali na pokladnom maskirnom plesu i esto dobivali nagrade za najoriginalnije napravljenu masku. Imao je sina Jakova. I drugi mu sin kasnije u Italiji postao hotelijer. Iz Livna su odselili u Sarajevo. Poslije I. svj. rata na mjesto efa katastra postavljen je nadgeometar Herman Fischler. Fischlera je zamijenio marljivi, pedantni, gotovo neprimijetni eki idov Jozef Alerhand, kao vii kotarski inspektor. Doao je iz Duvna 1929. i sa enom e (djece nisu imali) u Livnu ostati dugo, proivjet e i II. svjetski rat. Poslije rata umro je u Livnu, a pokopan je u idovskom groblju u Splitu, jer je livanjsko ve bilo uniteno. Godine 1938. jedan je idov u Livnu otvorio prvu trgovinu stakla u Pervanovoj kui (danas ulica kneza Mutimira, danas vlasnitvo Ante Markova). Kratko je ostao u Livnu i nismo mu uspjeli doznati ime. umarski inenjer Leo Alkalaj u Livnu je na slubi prvih godina poslije II. svjetskog rata. Vrlo je aktivan u KUD-u "Radnik". Kao ljubitelj teatra, amaterski je na livanjskoj sceni reirao Krleine drame. Ovdje se i oenio Livanjkom Finom (Jozefinom) Vrdoljak. Poslije nekoliko godina odselili su u Sarajevo, a odande, sa sinom Isakom i kerkom Vesnom, u Beograd. U Livnu su stanovali u velikoj Vidovia kui iza Stare opine. Pedesetih godina u Livnu je kao apotekar slubovao mr. Samuel Elazar, intelektualac ogromnog znanja i svestranog interesa: objavio je mnogobrojne znanstvene radove o narodnoj medicini, ljekovitom bilju, obiajima bosanskih Roma, idovskim obiajima, o knjievniku Isaku Samokovlij. Idejni je zaetnik osnivanja Muzeja idova u Sarajevu, objavio je izuzetno vrijedno djelo "idovsko-panjolski romancero", za koje je gradu sakupljao, moe se reci, cijeloga ivota. Utkano je u nju, prema tome, poneto i iz njegova livanjskog razdoblja istraivanja stvaralatva idovskog naroda. Jedan od posljednjih idova koji su ivjeli i radili u Livnu je lijenik dr. Lazar Vajnberger, koji poslije proiviljene golootoke golgote dolazi u livanjsku bolnicu pedesetih godina i poslije koju godinu e odatle u Zagreb, a potom u Izrael. Zubarica Vjekoslava Landau iz Sarajeva je dola u Livno 1959. godine. Kao posljednji idov napustila je Livno poslije nekoliko godina. Kasnije odselila u vicarsku. U Livnu su je svi zvali samo Slavicom. U unitenom livanjskom idovskom groblju nije bilo leeih sefardskih spomenika. Bili su samo uspravni akenaski. No to ne znai da uz Akenaze u Livnu nije bilo isto tako i Sefarda. O nainu ivota u idovskoj zajednici ne znamo mnogo, ali ga je karakteriziralo, sigurno, ono to je i drugdje bilo tipino za male idovske zajednice, gdje se nije mogao sastaviti minjan (najmanje deset odraslih mukaraca na okupu). Bez minjana nije se moglo ni pomiljati na gradnju sinagoge. Vedrana Gotovac, vrstan poznavalac ivota bosanskih idova, kae da su livanjske idovske obitelji bile ukljuene u bugojansku idovsku opinu. U tim malim zajednicama, kae ona, svakodnevna bogosluja su se odravala u kuama i po sobama u kojima su stanovali: "Obredi su se obavljali tiho i skromno, a u prvom planu je bilo sastajanje i ouvanje tradicije. Po sjeanju Mile Peria-Kikia, subotnje molitve livanjski su idovi obavljali u kui Jakova Montilja. Danas u

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 17 of 18

Livnu nema idova, ni groblja im nema. Ostao je tu i tamo o njima zabiljeen samo poneki podatak. Svakim danom sve je manji broj Livnjaka koji uvaju bilo kakvu uspomenu na te ljude to tako tiho ovamo dodoe i isto tako tiho odoe. Trebalo im je barem groblje sauvati. (Stipo Maneralo)

Sjeanje na staro livanjsko kino

19.03.2012. Za duhovnu razinu ljudi u malim mjestima vanu ulogu ima kino. to zbog slabog materijalnog stanja u opinskim proraunima, to zbog zapostavljana ovjekovih potreba, kino je postalo zamjenom za knjinicu, kazalite, galeriju, muzej, balet, filharmoniju... Bez obzira to Livno posjeduje neke od spomenutih institucija, kino "Cincar" je utisnulo duboku brazdu u duhovnom habitusu Livnjana starije i srednje generacije. Za moje mladosti ova se institucija od najranijih dana zduno i s dragou posjeivala, da bi u novije vrijeme, naalost, prava poplava videorekordera i videoklubova gotovo sasvim potamnila njen sjaj. Spadam u generacije koje su odrastale u livanjskom kinu i ritam svojih godina pratile koliinom i anrovima odgledanih filmova. i u ijim sjeanjima ive mnogi znaajni naslovi vezani za njegove stare i novije prostore. I sada kada je kino "Cincar" zbog opih i zranih opasnosti na svojevrsnom "ekanju" ne mogu a da se sa nostalgijom sjetim mnogih desetljea kada je kino bilo gotovo jedina vrsta "duhovne nadogradnje" u naem gradu i kada se redovno za svaki film traila karta vie. Bila su to zlatna vremena i za ovdanje "tapkaroe" i druge i znane i neznane koji su ezdesetih godina svakog dana od jutra do kasnog popodneva stajali u redu ekajui da prvi kupe ulaznice za veernju projekciju. U mojoj generaciji vladalo je nadmetanje tko e novi film gledati u prvoj projekciji (mi smo govorili predstavi) i tko e isti film gledati dva ili vie puta. Vie puta odgledan isti film znailo je i bolji "rejting" u meusobnom nadmetanju, ali i izvjesnu zavist meu "filmadijama". Dananjim mladim generacijama e zvuati smjeno: doek Nove godine u kinu. Moja je generacija godinama imala takvu mogunost, a na repertoaru za novogodinju no obino su bila tri bolja filma. U salu bi uli u 19 ili 20 sati i u jednom dahu odgledali sva tri filma. Sala je uvijek bila puna, a dolazak Nove godine bio bi oznaen kratkotrajnim prekidom projekcije radi estitanja. Nezaboravna je bila i atmosfera koja je podgrijavana danima unaprijed plakatiranom najavom "sljedeih" filmova i filmova koji e se "uskoro" prikazivati u naem kinu. Gledali smo tada kaubojske filmove, "navijali" za "Don Vejna" i "Gari Kupera", divili se nenadmanom "Tarzanu Doniju Vajsmileru" i aplaudirali "Pjer Brisu", koji je uspjeno igrao "Karl Majeva Vinetus". Zatim smo dugo i u detalje prepriavali vieno. Ve tada je bilo jasno "da pravda uvijek pobjeuje na kraju" u provicijskom kinu, kako e poslije rei A.Dedi u jednoj svojoj pjesmi. U ta vremena, dok jo nismo dobivali deparac od roditelja, sakupljali smo sitni za ulaznicu od poznanika, a nerijetko se vercali ljepljenjem kupona na stare iskoritene ulaznice. Nije bilo pri tome nikakva stida, jer u pitanju je bila prava, "sveta" stvar. Sjeam se i komije nesto starijeg od mene, mog dobrog prijatelja, koji je bio najvjetiji u pravljenju lanih ulaznica, ali i najokretniji da "skuca" novac za ulaznicu... ... Neto kasnije kada je dolo vrijeme momkovanja, kad smo se due poeli zadravati pred ogledalom, kada su koliine vode kojom smo kvasili kosu kako bi je sloili u pravilne redove bivale sve vee - gledali smo ljubavne filmove: "Prohujalo s vihorom", "Kazablanka", "Sjaj u travi"... Onda su na red dolazili i ozbiljniji filmovi: "Ko se boji Virdinije Vulf", "Doruak kod Tifanija"; i to je bilo pouzdanim znakom naeg odrastanja. A onda je poetkom osamdesetih izmiljen videorekorder, kino u vlastitoj kui i film po izboru. Bio je to ozbiljan udarac gradskom kinu od kojeg se nije oporavio, jer nema filma koji je u stanju napuniti kino-salu. Posljednji film koji sam gledao bio je "Dom za vjeanje" onda je poeo rat. Kino je stavilo klju u bravu, a stari filmadija Ejko Jahjefendi zvani Sebura, nepopravljivi optimist i zaljubljenik u film, ovjek po ijim se komandama celuloidna vrpca u kinu "Cincar", otiao je na "ekanje". Kad bi zimi esto nestajalo struje, to je dovodilo do prekida projekcije filma, on je znao, sjesti ispred filmskog platna i zabavljati raju sve "dok ne stigna struja u sepetima" kako je eretski govorio. Ja bi volio da proe ovaj rat i da kino opet otvori svoja vrata . Da pogledam jo koji dobri stari film i na platnu vidim svoje ljubimce, koji vjeno ive na celuloidnoj vrpci, onakvi kakve sam davno upoznao i zavolio. (Li vidici)

Livanjski rimski vodovod

13.03.2012. Da je Livno i u vrijeme rimske uprave bilo znaajno naselje, svjedoe, pored ostalog, i ostatci rimskog vodovoda, koji su otkriveni prilikom kopanja kanala za gradski vodovod 1909. godine. Tada je ispod Atlagia tabije otkopano nekoliko desetina tomruka (kamenih cijevi) kojima je tekla voda ispod Kasalova gaja prema Glavici. A znatan broj takvih tomruka otkopanih na Begovai svjedoi o jo jednom rimskom vodovodu u ovom kraju. Nekoliko od tih tomruka sauvano je i nalaze se u muzuje samostana Gorica, etiri su uzidana u staru Kaijia pojatu u zaseoku Avlija (kasnije vlasnitvo Abdurahman-bega Firdusa, a sada obitelji Mati), jedan je uzidan u suia mliak u Suia Hrastim, a ima ih i u zbirci Izeta Alia-Kelje. Bilo ih je ranije dosta ugraenih u zidove kua po Gornjem gradu, a sluili su kao "prolivae" (cijevi kroz koje je iz kue prolijevana prljava voda). (Li vidici)

Stari livanjski instrumenti

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013

Li-vidici - Relax Livno

Page 18 of 18

11.03.2012.Stanovnici livanjskog polja upotrebljavali su razne glazbene instrumente uz ije su se zvukove okupljali, zabavljali, igrali...Postojale su dvije vrste instrumenata: gudaki i puhaki. Od puhaki i danas se mogu nai gusle, a od puhaki-dvojnice,kaval,diple i razne trube. Pjevanje uz gusle je najstariji oblik pjevanja u Livanjskom polju i guslari su, nema sumnje, uivali ugled u narodu i bili izuzetno cijenjeni. Danas je guslara i guslarskog pjevanja sve manje. Uz stare junake pjesme, oni pjevaju i aljive,rugalice, ali i novije pjesme koje u duhu epskih pjesama sami sastavljaju. Po kazivanju stanovnika Livanjskog polja, dvocijevni narodni puhaki instrumentdvojnice bile su nekada vrlo popularno pastirsko glazbalo. Na njima su se svirale obanske melodije a ponekad i kola na svadbama i sijelima. U omiljene pastirske instrumente spadao je i kaval-frula sa jednom upljom cijevi na kojoj ima 6 ili 7 rupica za prebiranje. Na njemu su obani svirali svoje melodije. Na teritoriju Livanjskog polja nekada su i diple bile u upotrebi. Danas ih je vrlo teko pronai, pogotovo sa jehom(miiem), koji se pravi od ovije koe. One imaju dva piska koji se oglaavaju pod pritiskom zraka iz mijeha, a na otvorima dipala svira prstima "dogoni" i oblikuje njihov zvuk. Na ovom glazbalu sviralo se na sijelima, svadbama, kod ovaca, ali i parafrazirali razni oblici pjevanja-izmeu ostalih i ustresanje. U sjeanjima starijih mjetana Livanjskog polja ivi i je jedna grupa instrumenata koje su oni u proljee pravili od kore drveta ili (u svako doba godine) od rogova. Rije je o trubama koje su imale samo jedan ton kojim su se davali signali, upozorenja, njihov zvuk mogao je imati i magijski znaaj. Moda bi magijski zvuk truba jedino mogao utjecati na Livnjake da sauvaju narodne instrumente od propadanja i zaborava. (Li vidici)

Prva suknja u Livnu

Za vrijeme austro-ugarske uprave i livanjske kranke su se sasvim bile privikle na dimije. Nosile su ih sve do pred Prvi svjetski rat, a neke i mnogo kasnije. No, kad se iz Sarajeva, kamo je 1914. godine otila na krojaki teaj, vratila Marica Badrov (poznatija po nadimku Mudra), uznemirio se grad (isto kao kada je Maru Peri vidio u dimijama). Uznemirila ih je Marica kad se kao prva Livanjka proetala gradom u suknji skrojenoj po europskoj modi. Za njom mnoge mlade Livanjke poskidae dimije. Europa

http://www.relax-livno.com/li-vidici/index.htm

16.1.2013