SVEUILITE U ZADRU Odjel za pedagogiju Temeljna znanja o odgoju i obrazovanju

Marko kulac

Ciljevi odgoja i obrazovanja

Nositelji kolegija: Prof. dr. sc. D. Vican M. Karamati Bri

Zadar, 2013.

SADRAJ:

UVOD: ....................................................................................................................................... 3 CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA: .................................................................................. 4 ZAKLJUAK: ........................................................................................................................... 5 LITERATURA: .......................................................................................................................... 6

UVOD:
Pedagogija je znanost o odgoju i obrazovanju. kolstvo je danas jedina razvojna, projektivna i investicijska vrijednost koja uobliava nau budunost i priprema za novu kvalitetu ivota. Moe imati mnogobrojne ideje i zamisli, od socijalnih do tehnikih, usmjeravati pojedince i skupine na progresivne misli. kola moe otvarati nevjerojatne zamisli, vizije i uzbuujue perspektive mladom narataju. Stoga se valja zapitati to uenik treba nauiti: koja znanja, navike i vjetine uenik mora usvojiti, koje linosti uenika oblikujemo. Odgoj za razvoj predstavlja cijelo ivotni proces u kojem treba obratiti pozornost na tri dimenzije rada: pruati uenicima znanja, razvijati socijalne vjetine i razvijati stavove i vrijednosti. Odgoj za razvoj podrazumijeva proces uenja u tri stupnja: istraivanje, ukljuivanje i djelovanje. Postoje mnoge definicije o odgoju i obrazovanju, no kada bi iz tih definicija izdvojili kljune rijei one bi se mogle saeti u est rijei: svjesno, samoodreenje, socijalno, voenje (pomo, potpora), zrelost (odgovornost, uloga), proces. Obrazovanje/odgoj je namjerno, tj. prema odreenim ciljevima usmjereno uenje. Stoga, ciljevi edukacije mogu se ne vrijednosno odrediti kao eljeni izlazi iz sustava obrazovanja/odgoja. To su njegovi ciljevi ak i onda kada se oni, zbog razliitih unutarnjih i vanjskih ogranienja, ostvaruju u znatno manjoj mjeri od eljene ili oekivane.

CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA:

Zadaa odgoja/obrazovanja je da to bolje pripremi mlade narataje za budui ivot, u njihovom buduem zanimanju, te i u osobnom ivotu. Zato valja navesti neke glavne odrednice odgojno obrazovnog sustava: a) socijalizacija kao zadaa, proces i rezultat odgoja i obrazovanja, tj. uklapanje pojedinca u drutvo. Pripremanje na sve nedae koje ivot moe donijeti, te kako savladati te probleme, b) individualizacija procesa nastave u sadrajnim i didaktikim elementima, c) praenje razvoja svih uenika, s naglaskom na identifikaciju osobnih predispozicija i sposobnosti, ukljuujui i nadarenost, no ne izostavljajui one koji imaju potekoa u odgoju/obrazovanju (u svrhu pronalaska najboljeg rjeenja za njih), d) profesionalni razvoj uenika i profesionalno voenje u svrhu pruanja to bolje izobrazbe. Obratiti pozornost, tj. provjeriti jesu li nastavnici znanstveno dovoljno kompetentni u njihovim znanstvenim poljima, e) kljuna uloga uitelja i istraivanje preduvjeta za bolju izobrazbu, f) usavravanje uitelja i inovacije u procesu odgoja i obrazovanja. Odnosno, teiti to boljem nainu izvoenja nastave kako bi sustav obrazovanja to bolje funkcionirao, g) multimedijska pedagogija i didaktike implikacije, h) pitanja interkulturalnog i multikulturalnog odgoja i obrazovanja, tj. traenje naina kako najbolje uklopiti razliite kulture u odgojno obrazovni proces, i) diversifikacija strunih slubi i brojnih pedagokih profila u pripremi procesa odgoja i obrazovanja, timskog rada i pomoi uitelju u djelovanju, j) odgoj i obrazovanje za toleranciju, demokraciju, graanska prava i obveze, k) pomo uenicima s osobitim potrebama u procesu odgoja i obrazovanja, koja se moe postii strunim usavravanjem veeg broja ljudi kako bi i ova skupina imala to bolju edukaciju, l) bolja evaluacija, uinkovitost i via kvaliteta znanja, m) nove konfiguracije znanja i modulni pristup kurikulumu, n) nove teorije rekonstrukcije kolskih sustava i sustava odgoja i obrazovanja, o) cjeloivaotno obrazovanje, novi izvori znanja i djelovanje novih medija. Pouiti kako najbolje koristiti nove medije i izvore znanja, te ukazati na njihove prednosti i nedostatke, p) obiljeja nove obitelji, utjecaj okruenja i slobodno vrijeme, r) pitanja identiteta i njegovog procesnog postvarenja.

ZAKLJUAK:
Cilj odgoja i obrazovanja je da to bolje pripremi odgajanika za budui ivot, tj. da mu da odgovarajue (kvalitetno) obrazovanje, da mu usadi morale vrijednosti, uvea intelektualne sposobnosti, te da ga pripremi za sve to je potrebno da valjano obavlja svoje budue zanimanje (da se znanstveno usavrava, da bude kompetentan). Odgajanici se odgajaju ne samo time to stjeu potrebna znanja i razvijaju sposobnosti, nego i time to se usavrava njihov smisao za vrijednosti i vrijednosno doivljavanje, to se obogauju novim vrijednostima. Da bi se u potpunosti ostvario taj cilj treba se drati nekakvih osnovnih naela rada, koje nam daju smjernice u odgoju odgajanika. Navedene prijanje odrednice u sadraju, nam daju nekakva osnovna naela odgoja i obrazovanja koje bi se, pedagogija kao znanost, trebala drati. Te u konanici, da bi sproveli taj cilj u praksi, trebamo se neprestano usavravati i smiljati nove oblike odravanja nastave sukladno sa vremenom i prilikama u kojima ivimo, jer je odgoj zapravo vrijednosno usmjeravanje, obogaivanje, oplemenjivanje i izgraivanje ovjeka u kojem on raste u svojoj ovjenosti.

LITERATURA:
Mijatovi, A., 1999, Osnove suvremene pedagogije, Zagreb, Hrvatski pedagoko knjievni zbor.