Broj 2, godina 2011 Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Stranice 80-88

PRORAUN KRANSKIH NOSAA PREMA EUROKOD NORMAMA

Mario Joketovi
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student

Ivan Radi
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, dipl.ing.gra.

Damir Markulak
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.

Saetak: U radu se opisuje nain modeliranja optereenja zbog djelovanja kranova prema Eurokod normama HRN EN 1991-3:2006. Taj se postupak svojom sloenou i preciznou u izraunu djelovanja bitno razlikuje od dosadanjih naina prorauna. Na numerikom primjeru industrijske hale s kranom ilustriran je kodificirani nain prorauna ovakvih konstrukcija prema Eurokod normama. Kljune rijei: kranski nosa, modeliranje optereenja, proraun, Eurokod Abstract: This work describes a method of modeling the action of the load of cranes by Eurocode standards HRN EN 1991-3:2006. This complex and precise method of calculation load is very different from previous ways of calculating. A numerical example of industrial halls witth a crane is illustrated codified way of calculating such structures. Key words: crane girder, load modeling, design procedure, Eurocode

Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

80

Broj 2, godina 2011 Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Stranice 80-88

Openito

Kod projektiranja industrijskih hala s kranovima, podatci o potrebnim slobodnim gabaritima u hali i tehniki podatci o kranu od kljune su vanosti za projektiranje cijele hale. Pritom postoje razliite verzije izvedbe samog krana, odnosno naina njegovog povezivanja s konstrukcijom hale. Za vee se terete najee koriste tzv. mosni kranovi kod kojih se konstrukcija krana oslanja preko posebnih nosaa (kranskih nosaa) na stupove hale. Rade se i ovjeene dizalice kod kojih su nosai krana ovjeeni na konstrukciju hale, a postoje i neke druge izvedbe s vlastitom konstrukcijom i sl. Mosni kranovi se uobiajeno rade u dvije izvedbe: - kranovi koji se kreu po gornjoj pojasnici kranskih nosaa (eng. Top running bridge cranes), slika 1 - kranovi koji se kreu po donjoj pojasnici kranskih nosaa (eng. Underslung bridge crane).

kranski most

kuka

kranski nosa

Slika 1 Kran koji se kree po gornjoj pojasnici kranskih nosaa Proraun kranskog nosaa ima neke specifinosti u odnosu na uobiajene konstrukcijske elemente hale pa tako treba razmatrati: - kombinaciju poprenih sila (zbog koncentriranih optereenja) i momenata savijanja - bono-torzijsko izvijanje - utjecaj bonih (horizontalnih) optereenja - torzijska naprezanja zbog ekscentriciteta tranice i horizontalnih sila - kontrolu zamora i slino. Dominantno optereenje kranskog nosaa je vertikalno, a idue dominirajue optereenje je popreno (horizontalno) djelovanje na kranski nosa. Optereenje koje nastaje djelovanjem kranova ima statiku i dinamiku komponentu, a obje su u funkciji vremena i mijenjaju se ovisno o poloaju krana i intezitetu tereta kojeg prenose i poloaju tereta na kranskom mostu. Dinamike sile koje nastaju pri pokretanju i zaustavljanju krana, podizanju tereta i poradi neravnosti tranica, takoer ovise o vrsti krana i samoj izvedbi. Spomenuti dinamiki utjecaji se u propisima uzimaju u obzir na nain da se poznato statiko optereenje mnoi odgovarajuim dinamikim faktorima ija se vrijednost kree od 1,0 do 2,0. Zakoenje krana pri kretanju rezultira bonim optereenjima, dok se pri pokretanju i zaustavljanju krana javljaju uzdune sile. Branici na krajevima kranskih nosaa moraju biti proraunati na preuzimanje udarne sile. Ostala optereenja koja jo treba uzeti u obzir su optereenja nastala djelovanjem revizijskih staza i ovjeenih penjalica, te strujnih vodova. Jako je vano i ograniavanje maksimalnih vrijednosti progiba kako bi se izbjegli neeljeni dinamiki efekti te osiguralo normalno funkcioniranje krana. Takvo ogranienje vertikalnih progiba kree se oko L/700 za kranove srednje teine, dok se ogranienje horizontalnih (bonih) pomaka kree oko L/400 do L/600, [1]. Pritom se vertikalni progib uobiajeno ograniava na iznos manji od 25 mm kako bi se izbjegle prekomjerne vibracije. Postavljanje ukruenja na kranske nosae neto veih visina poveava otpornost hrpta na izboivanje, te poveava rotacijski kapacitet gornje pojasnice, odnosno sprjeava njezino zakretanje. Meutim, popreni su zavari slaba mjesta zbog efekta umaranja pa pri konstrukcijskom rjeavanju detalja treba biti paljiv. Tako se otpornost na zamor vlane pojasnice moe poveati ako se ugradi popreno ukruenje koje ne dosee do nje ili se na nju ne vee zavarivanjem. Treba spomenuti i problem zamora koji je kod kranskih nosaa jako znaajan,
Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D 81

Broj 2, godina 2011 Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Stranice 80-88

budui da su oni izloeni mnogostrukim ciklusima optereenja i rastereenja. Kritini detalji za zamor su spoj ukruenja s pojasnicom, zatim spoj ukruenja s hrptom te spoj pojasnice i hrpta. Vertikalni spregovi zgrade i kranskih nosaa mogu biti izvedeni kao zajedniki, pri emu njihova pozicija moe biti izmeu stupova hale ili stupova kranske staze, ili se izvode zasebni vertikalni spregovi u pojedinim ravninama stupova. U uzdunom smjeru, vertikalni spreg je najbolje pozicionirati na sredini izmeu dilatacija kranskog nosaa ili na sredini hale, zbog smanjenja nepovoljnih utjecaja temperature. Kranske tranice moraju zatititi gornju pojasnicu kranskih nosaa od habanja te ravnomjerno raspodijeliti optereenje uzrokovano kotaima krana na to veu kontaktnu irinu.

Modeliranje optereenja uslijed djelovanja kranova

Dio Eurokoda 1 koji obrauje optereenja nastala djelovanjem kranova i ostalih strojeva nosi oznaku EN 1991-3 [2]. Optereenja kranovima se openito moe razmatrati kao promjenjivo i kao izvanredno optereenje pa su dani naini modeliranja za svaki od ta dva sluaja. Pri normalnim uvjetima koritenja optereenje radom krana moe se smatrati promjenjivim pa ono ukljuuje gravitacijska optereenja, inercijske sile nastale zbog ubrzanja/usporavanja i zakoenja kranskog mosta, te ostale dinamike utjecaje. Ti se utjecaji openito mogu podijeliti na: promjenjiva vertikalna optereenja uzrokovana vlastitom teinom krana i korisnim teretom promjenjiva horizontalna optereenja uzrokovana ubrzavanjem/usporavanjem i zakoenjem pri kretanju, te ostale dinamike utjecaje. Dinamike sile zbog vibracija i inercijskih sila pri djelovanju krana uzimaju se u obzir mnoenjem statikih vrijednosti sila odgovarajuim dinamikim faktorima : F ,k = i Fk gdje je: F,k karakteristina vrijednost optereenja kranom i dinamiki faktor Fk karakteristina statika komponenta optereenja kranom. Tablica 1 Dinamiki faktori
DINAMIKI FAKTOR UINCI KOJI SE RAZMATRAJU Vibracijska pobuda konstrukcije krana zbog podizanja tereta s tla Dinamiki uinak podizanja tareta od tla do krana Dinamiki uinak naglog otputanja korisnog optereenja ako se koriste klijeta ili magnet Dinamiki uinci zbog kretanja po tranicama ili kranskoj stazi Dinamiki uinci uzrokovani pogonskim silama i odnose se na horizontalne sile (horizontalne uzdune i poprene), a koje se pojavljuju prilikom kretanja ili koenja krana po tranicama Dinamiki uinak zbog kretanja probnog tereta po kranskom mostu koji se kree Dinamiki elastini uinak udarca na odbojnike PRIMJENJUJE SE NA Vlastitu teinu krana Teret koji se die Teret koji se die Vlastitu teinu krana i teret koji se die Vozne sile

1 2 3 4 5 6 7

Probni teret Sile u odbojniku

Mogunost istovremenog djelovanja vie nabrojanih optereenja kranom uzima se u obzir na nain da se formiraju odreene skupine optereenja, pa se svaka od tih skupina moe smatrati jednim karakteristinim optereenjem kranom koje se onda moe kombinirati s ostalim vrstama (nekranskih) optereenja.
Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D 82

Broj 2, godina 2011 Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Stranice 80-88

Tablica 2 Skupine optereenja i dinamiki faktori koje treba uzeti u obzir za modeliranje djelovanja krana kao jednog karakteristinog optereenja
Grupe optereenja Djelovanje Vlastita teina krana Teret koji se die Ubrzanje kranskog mosta Iskoenje kranskog mosta pri kretanju Ubrzanje ili koenje make ili ureeja za podizanje tereta Vjetar pri radu Probni teret Sila na odbojnike Sila prevrtanja Oznaka QC QH H L i HT HS HT3 F W* QT HB HTA 1 1 2 5 1 2 1 3 5 1 3 1 5 1 GSN 4 4 4 5 1 5 4 4 1 1 6 4 4 1 7 1 * PROBNI TERET 8 1 5 1 6 Izvanredno 9 1 1 7 10 1 1 1

* je dio tereta koji se die, a koji ostaje nakon uklanjanja korisnog optereenja i nije uraunat u vlastitu teinu

Pri odreivanju vertikalnog optereenja na kranski nosa zbog kretanja make po kranskom mostu, potrebno je analizirati razliite poloaje make (s i bez tereta) te na taj nain pronai minimalne i maksimalne vrijednosti vertikalnog optereenja koje se modelira kao koncentrirana sila na mjestima kotaa. Vertikalna optereenja potrebno je poveati tako da se izmnoe s odgovarajuim dinamikim faktorima koji su prikazani u tablicama 1 i 2. Takoer treba voditi rauna i o moguem ekscentrinom djelovanju vertikalnog optereenja. Prema [2], preporuka je da se ekscentrinost uzme kao 25% od irine tranice. Horizontalna optereenja koja treba uzeti u obzir su: - horizontalne sile koje nastaju zbog ubrzavanja i usporavanja kretanja kranskog mosta po tranicama - horizontalne sile koje nastaju zbog ubrzavanja i usporavanja kretanja make po kranskom mostu - horizontalne sile koje nastaju zbog zakoenja pri kretanju kranskog mosta - udarne sile u branike zbog kretanja krana - udarne sile zbog kretanja make. Od svih gore nabrojanih sluajeva optereenja, samo se jedno uzima u obzir u pojedinoj skupini optereenja prema tablici 2. Ostala optereenja koja bi trebalo uzeti u obzir su: - temperaturni utjecaji - optereenja revizijskih staza, platformi i ljestvi - eksperimentalna (testna) optereenja - izvanredna optereenja - optereenja od zamora.

Numeriki primjer

Za ilustraciju primjene gore opisanih principa modeliranja optereenja zbog djelovanja krana, obraen je numeriki primjer. Analizirano je optereenje za nosa kranske staze statikog sustava kontinuiranog nosaa, izraunati su mjerodavni utjecaji, proveden je dokaz nosaa kranske staze za granino stanje nosivosti i granino stanje uporabljivosti, te je izvrena i provjera umornosti za karakteristini detalj zavara izmeu hrpta i pojasnice kranskog nosaa.

Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

83

Broj 2, godina 2011 Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Stranice 80-88

Za opsluivanje hale predviena je dvogredna mosna dizalica s jednom kukom, nosivosti 12,5 t. Svaki par kotaa ima zaseban pogonski motor. Leajevi izmeu pogona i nosaa su za sva etiri kotaa sustava nepokretno-nepokretno (IFF). Tablica 3 Osnovni podatci o kranu
Nosivost krana Raspon krana Ukupna vlastita teina krana Vlastita teina make Brzina dizanja tereta Razmak kotaa Klasa dizanja Klasa umornosti Razmak od kuke do osi nosaa kranske staze Qh = 125,0 kN L = 22,0 m Qc = 90,0 kN Gc = 7,80 kN vh = 5,0 m/min a =2,50 m HC4 S3 emin = 1,03 m

Slika 2 - Statiki sustav i popreni presjek nosaa kranske staze Tablica 4 Podatci o poprenom presjeku nosaa kranske staze
Povrina presjeka Visina presjeka irina pojasnice Debljina pojasnice Debljina hrpta Debljina zavara Momenti tromosti A = 192,0 cm2 h = 400 mm b = 300 mm tf = 25 mm tw = 12 mm a = 7 mm Iy = 57100 cm4 Iz= 11255 cm4 Wel,y = 2855 cm3 Momenti otpora Wel,z= 750,3 cm3 Wpl,y = 3180 cm3 Wpl,z = 1137,6 cm3 Torzijska konstanta Konstanta krivljenja It = 332,7 cm4 Iw =3955078,1 cm6

Proveden je proraun dinamikih faktora (1, 2, 3, 4, 5) prema tablici 1, a zatim analiza vertikalnog optereenja za najmanje vrijednosti (kran neoptereen) i najvee vrijednosti (kran optereen), vodei rauna o
Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D 84

Broj 2, godina 2011 Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Stranice 80-88

ekscentrinom uvoenju vertikalnog optereenja. Takoer su odreeni i utjecaji horizontalnog optereenja zbog pokretanja ili koenja kranskog mosta, te zbog iskoenja kranskog mosta pri kretanju. Nakon izrauna mjerodavnih optereenja, odreene su skupine optereenja kao karakteristine vrijednosti jednog promjenjivog djelovanja na kranski nosa (prema tablici 2), a konani rezultati su dani u tablici 5. Tablica 5 Skupine optereenja kao karakteristine vrijednosti jednog djelovanja na kran
SKUPINE OPTEREENJA [ kN ] =1,0 =1,35 =1,0 =1,35 =1,0 =1,35 =1,0 =1,35 =1,0 =1,35 =1,0 =1,35 =1,0 =1,35 =1,0 =1,35 =1,0 =1,35 =1,0 =1,35 1 26,69 36,03 22,81 30,79 101,76 137,38 26,49 35,76 6,22 8,40 6,22 8,40 6,74 9,10 23,9 32,27 2 26,69 36,03 22,81 30,79 86,27 116,46 25,73 34,74 6,22 8,40 6,22 8,40 6,74 9,10 23,9 32,27 3 24,27 32,76 20,73 27,99 4 24,27 32,76 20,73 27,99 82,84 111,83 23,66 31,94 6,22 8,40 6,22 8,40 6,74 9,10 23,9 32,27 5 24,27 32,76 20,73 27,99 82,84 111,83 23,66 31,94

VERTIKALNA OPTEREENJA

VLASTITA TEINA KRANA VLASTITA TEINA KRANA + TERET DIZANJA

Qr(min) Qr,min Qr,max Qr(max) HL,1

HORIZONTALNA OPTEREENJA

POKRETANJE I KOENJE

HL,2 HT,1 HT,2

6,22 8,40 6,22 8,40 6,74 9,10 23,9 32,27

ISKOENJE KRANA PRI KRETANJU

HS,1,T HS,2,T

9,58 12,93 9,58 12,93

Proraun reznih sila je proveden kompjutorski programom Autodesk Robot Structural Analysis. Mjerodavni dijagrami unutarnjih sila prikazani su na slikama 3, 4, 5 i 6.

Slika 3 - Anvelopa momentnog dijagrama My,Ed (skupina optereenja 1, najvei moment oko jae osi My,Ed uslijed Qr,max)

Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

85

Broj 2, godina 2011 Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Stranice 80-88

Slika 4 - Anvelopa poprenih sila Vz,Ed (skupina optereenja 1, najvea poprena sila Vz,Ed)

Slika 5 - Anvelopa momenata savijanja oko slabije osi Mz,Ed (skupina optereenja 1, najvei moment oko slabije osi Mz,Ed)

Slika 6 - Anvelopa poprenih sila Vy,Ed (skupina optereenja 1, najvea poprena sila Vy,Ed) Dio Eurokoda 3 koji obrauje problematiku konstrukcija s kranovima nosi oznaku EN 1993-6, [3]. Za mjerodavne rezne sile napravljeni su dokazi pouzdanosti nosaa kranske staze za granino stanje nosivosti i granino stanje uporabljivosti te provjera zamora prema [4], [5] i [6]. Zbog ogranienja veliine ovog rada ovdje se samo navode provedeni dokazi i prikazuju konani rezultati prorauna, tablica 6, a detaljni postupak moe se pogledati u [7]. Dokaz nosaa kranske staze za granino stanje nosivosti sastoji se od: - klasifikacije poprenog presjeka - dokaza otpornosti hrpta na poprene sile - dokaza gornjeg pojasa na posmik - dokaza na kombinirani posmik iz savijanja i torzije
Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D 86

Broj 2, godina 2011 Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Stranice 80-88

- dokaza na savijanje zbog iskoenja krana pri kretanju uz uzdunu silu - dokaza na bono torzijsko izvijanje - dokaza hrpta na crippling zbog koncentriranog optereenja - dokaza zavara na spoju hrbat pojasnica. Dokaz nosaa kranske staze za granino stanje uporabljivosti sastoji se od: - dokaza progiba zbog vertikalnog optereenja - dokaza progiba zbog horizontalnog optereenja. Procjena zamora sastoji se od: - prorauna ekvivalentnog optereenja za klasu umornosti S3 - postupka procjene umornosti zavara izmeu hrpta i gornje pojasnice za normalna i posmina naprezanja te interakcije tih naprezanja. Tablica 6 Rezultati prorauna za GSN, GSU i procjenu umornosti
GSN - granino stanje nosivosti KRITERIJ Dokaz otpornosti na savijanje oko jae osi Dokaz otpornosti na savijanje oko slabije osi Dokaz otpornosti hrpta na poprene sile Dokaz gornjeg pojasa na posmik Dokaz na poprenu silu uzimajui u obzir utjecaj torzije Dokaz na savijanje zbog iskoenja krana pri kretanju uz uzdunu silu Dokaz na bono torzijsko izvijanje Dokaz hrpta na crippling zbog koncentriranog optereenja Dokaz zavara na spoju hrbat pojasnica DJELOVANJE OTPORNOST

M y , Ed = 206,67 kNm M z , Ed = 39,62 kNm

M pl , y , Rd = 874,50 kNm M pl , z , Rd = 312,84 kNm

Vz , Ed = 231,68 kN Vy , Ed = 29,74 kN Vz , Ed = 231,68 kN M , y , Ed N Ed + + A f y Wpl , y f y M 1 M 1

V pl , z , Rd = 800, 21 kN V pl , y , Rd = 1190,78 kN V pl ,T , Rd = 764,54 kN

M , z , Ed + , w, Ed = 0,549 < 1,0 Wpl , z f y fy LT LT M 1 M 1

Element nije osjetljiv na bono torzijsko izvijanje

FEd = 137,38 kN Ed = 20,33 kN cm 2

Rw, Rd = 331,30 kN w, Rd = 23,37 kN cm 2

GSU - granino stanje uporabljivosti KRITERIJ Dokaz progiba zbog vertikalnog optereenja Dokaz progiba zbog horizontalnog optereenja UKUPNI PROGIB DOPUTENI PROGIB

wmax = 0, 42 cm wmax = 0,18 cm

wdop = 1,0 cm wdop = 1,0 cm

PROCJENA ZAMORA ZAVARA IZMEU HRPTA I GORNJE POJASNICE KRITERIJ Normalna naprezanja DOKAZ POUZDANOSTI

Ff E ,2 C / Mf Ff E ,2 C / Mf

= 0,72 < 1,0 = 0,37 < 1,0

Posmina naprezanja

Interakcija normalnih i posminih naprezanja

Ff E ,2 C / Mf

Ff E ,2 + C / Mf

= 0,38 < 1, 0
87

Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

Broj 2, godina 2011 Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Stranice 80-88

Zakljuak

U radu je opisan nain modeliranja optereenja zbog djelovanja krana prema [2] i [3] koji je sloenou i preciznou u izraunu djelovanja razliit u odnosu na dosadanje naine prorauna. Opisane su vrste optereenja koja mogu nastati prilikom djelovanja krana, te jo neke specifinosti dijelova industrijskih hala s kranovima. U numerikom primjeru obraene su sve potrebne analize prema navedenim normama, a paralelno je pojanjen i postupak prorauna. Za dobivena mjerodavna optereenja odreene su skupine optereenja kao karakteristine vrijednosti jednog djelovanja na kranski nosa. Nakon odreivanja reznih sila proveden je dokaz pouzdanosti nosaa kranske staze za granino stanje nosivosti, granino stanje uporabljivosti te procjena zamora. U radu su dani samo vaniji meurezultati zbog obimnosti cijelog prorauna koji nije mogao biti cjelovito prikazan.

Literatura

[1] Markulak, D.: Posebna poglavlja elinih konstrukcija; Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, Osijek, 2010. [2] HRN EN 1991-3:2008 Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije - 3. dio: Djelovanja prouzroena kranovima i strojevima (EN 1991-3:2006), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008. [3] HRN EN 1993-6:2008 Eurokod 3 - Projektiranje elinih konstrukcija - 6. dio: Kranske staze (EN 19936:2007), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008. [4] HRN EN 1993-1-1:2008 Eurokod 3 - Projektiranje elinih konstrukcija - Dio 1-1: Opa pravila i pravila za zgrade (EN 1993-1-1:2005+AC:2006), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008. [5] HRN EN 1993-1-9:2008 Eurokod 3 - Projektiranje elinih konstrukcija - Dio 1-9: Zamor (EN 1993-19:2005+AC:2005), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008. [6] Androi, B.; Dujmovi, D.; Deba, I.: Metalne konstrukcije 4, IA projektiranje, Zagreb, 2003. [7] Joketovi, M.: Proraun eline hale s kranskim nosaem, diplomski rad, Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, Osijek, 2011.

Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

88