You are on page 1of 13

FILMSKI ZAPIS

-fotografija: 1822., fra. NICEPHORE NIEPCE- trajna slika predmeta na tvari osjetljivoj na svjetlost -1860. Tehnika fotokopiranja. Emulzija prima samo jedan statiki isjeak zbivanja pred aparatom u trenutku snimanja -ROGET-bljesak koji se pojavljuje i nestaje 20x u sek vidimo kao kontinuirani bljesak, slika na trenutak jos ostaje na mreznici,iako nema podraaja (phi fenomen) Tri etape: 1. Filmska vrpca-podloga koja prima niz brzih snimaka jednu za drugom 2. Filmska kamera 3. Projektor -1886. EASTMAN- vrsta elastina celuloidna podloga, prilagodio ju 1889. DICKSON: dodaje perforaciju,4rupice s obe strane na svakom kvadratu -EDISON i DICKSON-kinetoskop, brada LUMIERE-kinematograf -28.7.1895 prva uspjela kinematografska filmska izvedba -zvuni film nako 1927. , film u boji nakon 1935. -zbog uvoenja tonskog zapisa,povedaje se br kvadrata koji u sek prolaze projektorom(24) IMBENICI SLINOSTI 1.prostorno-vremenska 2.svjetlo-sjena; nagovjetaj dubine. Mijene u pokretu; veemo uz 3D prostor 3.atributi vremena: trajanje, vremenski slijed( prije-poslije, uzrok-posljedica), poredak(prolost-sadanjost-bududnost) 4.ozvuenje(zvuk sugerira postojanje dubine,3D..) 5.stanovita autonomija filmom prikazanog zapisa( npr. doku filmovi-zasmeta sunce, neeljeno tijelo i sl.)
6.-stalan odnos uzajamnog djelovanja, uzronoposljedina veza -prikazivanje pojedinanog -sugestivnost(zapaaji koji se ne razlikuju bitno od zapaaja svijeta,gledatelj se esto osijeda kao sudionik prizora) IMBENICI RAZLIKE (Arenheim) 1. 3D prostor na 2D povrini(rubovi,geometrinost, otre granice izmeu vidljivog i nevidljivog) 2. reduciranje dubine(film ne poznaje konstantu veliina i oblika na malim udaljenostima)

Zaklanjanje u perspektivi-prizor iz svijeta neizmjenjiv s obzirom na perspektivu gledanja,raspored i odnosi meu tijelima stalni 3. okvir-dvije sfere;vidljiva i nevidljiva (okvir eliminira okoli,nekad ne znamo veliinu poznatog predmeta, zbog omeenosti prizora, pokret se ini brim il sporijim nego u zbilji, ponekad poremeaj orijentacijski vrijednosti i sl.) 4. odsudstvo neaudiovizualnog svijeta 5. odsustvo boje(kod crno bijelih filmova) i osvjetljenje(moe se razlikovati od onoga u stvarnom svijetu) 6.trik(mehaniki,tehniki,fototehniki postupci) 7.odsustvo prostorno-vremenskog kontinuiteta (postupak montae) IMBENICI SLINOSTI: perceptivno, film moe predoavati lako prepoznatljiv svijet. Retoriki, pokazuju zbilju kao svijet filmom sluajno tek naen. Spoznajno, prikazana zbilja moe djelovati kao objektivno data. Semioloki, film ponekad djeluje kao bezlina masa, film moe dominirati kao indeksni i ikonini znak. Indeks-veza izmeu oznaitelja i oznaenog egzistencijalne naravi(otisak predmeta na imulziji ovisi o samom predmetu). Ikoniki oznaeno podsjeda slinodu IMBENICI RAZLIKE: perceptivno, film moe zbilju prikazati u tee prepoznatljivom ili neprepoznatljivom izdanju( posljedica je uinak zaudnosti). Retoriki, prikazano se moglo prikazati i drukije( izvren je izbor). Spoznajno, film uvije k prikazuje iz subjektivnog karaktera(zbog izbora iskaza). Semioloki, film moe formirati znakotvorni sustav; simbol-veza izmeu oznaitelja i oznaenog drutveno dogovorene naravi

FILMSI ZAPIS- cjelina, prostorno-vremensko jedinstvo platna na kojem se prikazuje i kao prostorno-vremensko jedinstvo zbilje to je u tom zapisu prikazana -film u 19.st.- tvar osjetljiva na svijetlost,kasnije vrpca, danas dovreno filmsko djelo FILM je fotografski i fonografski zapis izvanjskog svijeta . filmski instrumenti mogu izravno biljeiti samo ono to pripada domeni fizikog, materijalnog, a to fiziko se moe rabiti radi saopdavanja onog skrivenog

OBLICI FILMSKOG ZAPISA


1. Stalni oblici(kadar i okvir koji ukljuuju i druge) 2. poloaj kamere(plan,kutovi snimanja,stanja kamere) 3. Slikovna obiljeja( c-b tehnika, film u boji, objektivi,osvjetljenje, preobrazba pokreta, kompozicija i mizanscena) 4. Zvukovi (glazba,govor, umovi) 5. montaa

STALNA SVOJSTVA FILMA 1. KADAR: tehniki-jedan neprekinuti in snimanja,za gledatelja jedna neprekinuta filmska snimka. Jedan omeeni prostornovremenski kontinuum prikazivane grae, izabrani isjeak neega. klovski- kadar najmanja dinamina jedinica filma(sliicanajmanja statika) -s obzirom na stanje kamenre; statini i dinamini -s obzirom na pronicanje dubine: dubinski i ploni -s obzirom na trajanje: kriterij njihovog definiranja je i njihovom sadraju: -vrlo kratki kadar(kratkoa njegova trajanja ne doputa percipiranje njegova sadraja,stvaranje nelagode,filmsko izraavanje osjedaja,upozorenje i sl.) -kratki kadar (omoguduje percipiranje sadraja, ali ne i reakciju na prepoznato. Puki podatak) -dugi kadar(percipiranje cijelog sadraja i ujedno svojim trajanjem iscrpljuje mogudnosti gledateljeve doivljajnosti. Upozorava na vrijeme, usmjeren prema refleksivnom, manje prema emotivnom, prije nelagoda nego lagoda) -vrlo dugi kadar(produenje dugog, svijest o sadraju postaje tada svijest o nepromjenjivom, vjenom) ------dugi kadrovi za to realistiniji prikaz grae a razlomljeni kadrovi kad se prizor eli razloiti, komentirati, istaknuti svaka faza -kadar najprikladnije duljine: dovoljno dug da doputa percepciju cjelokupne grae i omoguduje sva pretpostavljiva djelovanja te grae na gledatelja. Zavri kad su se ispunila sva oekivanja to su se naznaila ili uspostavila tokom njega ili u kadrovima to mu predhode) -s obzirom na promatraa ili pripovjedaa: a) objektivni kadar-koji se priinjaju kao zapaaji snimljene grae kakvi bi bili otprilike i gledateljevi da je prisustvovao snimanom dogaaju. U kojem se izvanjski svijet manje zamjetljivo preobraava,samo neizbjeno mjenjanje. Dojam realistinosti,objektivnosti, dokumentarnosti,autorove samozatajnosti b)subjektivni kadar-u montanom kontekstu,kadar osobe koja gleda u nekom smjeru pa kadar koji doivljavamo kao isjedak kojeg vidi prethodno prikazana osoba. Mata,pataloka stanja,suprostavljenost lika okolini i sl.) c)autorov kadar-oblik s istaknutim imbenicima razlike,trikovi i sl. Gledatelj postaje svjestan neke tehnike, dobiva svijest o autoru. Komentiranje prizora, izraavanje osjedaja i stavova u odnosu na prikazano ----odreenje kadra ovisi o kontekstu, moe biti mjeavina(sub i autorski) !!!!

2.OKVIR -prostorna konstanta filma, uspostavlja odnos vidljivo-nevidljivo, relativizacija prirodnih brzina,veliina i orjentacijskih vrijednosti -napetost izmeu vidljive i nevidljive stvarnosti, moe biti izvor oekivanja,iznenaenja i napetosti -sve unutar kadra djeluje kao sadanje zbivanje, a van kadra odbacivanje u prolost ili budunost

-izlazak iz kadra moe karakterizirati definitivni izlazak(smrt i sl)

POLOAJI KAMERE 1. PLAN- udaljenost kamere od snimanog objekta i to udaljenost kako je gledatelj doivljava gledajudi te objekte na platnu. ovjek kriterij veliine i udaljenosti!!! -detalj:ne moe se vie dijeliti jer se predmet ne bi mogao raspoznati -krupni plan(gro plan)- ljudsko lice,glava. *veliki krupni plan-itav kadar zaprema samo lice -blizu- poprsje i li ovijek do pojasa -srednji plan-itav ovijek,moe i neto njegova okolia *ameriki plan-do koljena -polutotal-obuhvadaj prostora da se sluti veliina i izgled prostora u nj cjelini -total(opdi plan, vrlo daleko)-itav prostor --krupni plan:namjera da se nekog zapamti,stvaranje prisnostiakcija(u smislu prekretnice u neijem ivotu:nove odluke,signaliziranje opasnosti i sl), iznenaenje i ok, opasnost u krupnom platnu doslovno velika, osjedaj dugotrajnosti, gubi se zbiljska orijentacija isl. --detalj-eliminira u potpunosti okoli prikazana objekta, autorski kadar!,simbolika vrijednost, prije osjedaj nelagode nego lagode --total-maksimalno obuhvada snimljeni prostor, prikazivanje bitnih fizikih osobina prostora,informativna vrijednost. *vrlo daleko-udaljenost velika, ovjek se ne raspoznaje. Psiholoka funkcija- fizika inferiornost osoba sugerira samodu,otuenje,izgubljenost...autorov kadar-ovladavanje prostorom i prevladavanje onoga to se u njemu zbilo ---srednji plan- vienje svijeta kao i ovjekovo,osnova objektivnog kadra,privid obinosti(mogu se rabit i dubinske snimke, spektakuliziranje svakodnevnice) -planovi otkrivaju razliita svojstva istog bida ili dogaaja

KUTOVI SNIMANJA -rakurs-kamera iznad ili ispod snimanog objekta a)gornji rakurs- linija horizonta iznad snimanog objekta(ako je u zenitu snimanog objektaptija perspektiva). Autorov kadar, ini objekt inferiornijim,slabijim i sl. Vrlo turoban,pogled nekoga tko je iznad svega. I u doku filmovima-pokazivanje ovjeka u nj ivotnom okoliu b)donji rakurs-kamera ispo snimanog objekta, linija horizontau donjem dijelu kadra,snimani objekt se doima vii od kamere( u nadiru objekta-ablja perspektiva). Doivljaj superiornosti snimanoga, eliminira se pozadina za razliku od gornjeg r., neutralna pozadina, kao da je osoba sama. Ponekad i fantazmagorini ugoaj, dojam labilnosti, nervoza.. c)kamera u razini pogleda-os objektiva usporedna s tlom na kojemu se kamera nalazi

d) kosi kadar- nagnuta kamera,odmicanje od vertikale(s jedne str prema gore,odnosno dolje). Autorov komentar- gubitak ravnotee,nelagoda e) horizontalni kut-isti objekt sniman unutar iste horizontalne ravnine,ali s razliitih mjesta. Deskripcija snimanog

STANJA KAMERE -statino-kamera stoji -.- : osjedaj objektivnosti,prikazivanje ovjekovih radnji na najrealistiniji nain,istie pokret ili mijenu,usredotouje na prizor,stvaranje iznenaenja(zbog nespremnosti),osjedaj anticipacije

-dinamino-kamera se mie *o* -2naina pomicanja: panorama i vonja -Panorama-kamera privrdena na tlo ali se vrti oko svoje osi u vertikalnom ili horizontalnom smjeru. Naglasak na opisu, prenosi pozornost s jednog na dr mjesto,stvara iznenaenjenaglaava sadanjost(uvrdenost kamere-isto vrijeme) -vonja- kamera se pomie skupa sa svojom podlogom uz neki objekt,vertikalno uz zamiljenu plohu,pomodu krana ili opisujudi krug ili elipsu. Naglaava usmjerenost prema nekom cilju,slobodnost,3D snimanog prostora, kak autorski komentar-iskazuje neko usmjerenje... a)vonja prema naprijed-eliminira se okoli,izdvaja se neki lik, istie se njegova vanost.anticipacija b)vonja prema natrag.ne podsjeda na ljudski pogled,izriitiji autorov komentar. Stavlja bide u iri kontekst. Napetost,izenaenje, zakljuak o prikazanom c)usporedna vonja-uz neki objekt, bilo bono ili iza/ispred objekta u pokretu! Moe imati deskripitivnu funkc, stvarati napetost i iznenaenje. Uz neku osobu-suosjedanje, motrenje d) vertikalna vonja-opisna vrijednost,anticipacija,nelagoda,dojam nestvarnosti.. e)kranska vonja-kamere na posebno konsruiranoj dizalici-kranu, izvode se vert/horiz/dijagonalne vonje. Optimalna mod vladanja prostorom f) kruna vonja-kamera opisuje krug ili elipsu. Deskripcija ,napetost,nelagoda,prijetnja, ugroenost(autorski ili sub.kadar) -briuda panorama ili vonja : spajanje dva prostora velikom brzinom, a prostor to ih dijeli se ne razaznaje(nj kakvoda nije vana, vana je udaljenost). Naznaavanje veze izmeu 2prikazana prostora i zbivanja u njima radi nj suprostavljanja ili usporeivanja

SLIKOVNE ODLIKE FILMA -crno-bijeli il u boji -c-b mogu bit breg tempa od boje,kadrovi su neto kradi i jo vie istiu dinamiku. Mogudnost dramatiziranja,usporeivanje i kotrastiranje. Svijetlo za tvorbu ugode,tamno za

tvorbu neugode. Dubina- svijetlo blie,tamno-dalje. Efekti sjene: neugoda i prijetedi prizori. Dominantno sivilo-dokumentaristika objektivnost -film u boji:moe se rabiti kao oblik preobrazbe izvanjskog svijeta(dominantna boja,uporaba samo jedne boje i sl). Kontrastom boja se moenavesti na intezivnije razmiljanje i usporeivanje. Efekti komplementarnim kontrastom-pojaavanje, intezivan doivljaj naznaenog zbivanja. Kontrast kvaliteta boje: zasidena(arede)-agresivnije,realnije,sadanje, manje zasidena-boledivije, imaginarna prolost Osvijetljenje -preduvjet prepoznavanja i neprepoznavanja ,doivljaj zbiljskosti a)prirodno b)umjetno -stvaranje atmosfere:- ujednaeno radi upoznavanja s okoliem, prikaz radnje u punoj jasnodi,upuivanje gledatelja na vlastiti izbor -izdvajanje pomodu osvjetljenja:upozorava to je vrijedno pozornosti,simbolika i dramatina vrijednost OBJEKTIVI S obzirom na arinu duljinu: -norrmalni(srednji)-za 35mm format arina duljina 25mm:slika podsjeda na ovjekovo vienje svijeta,prirodna perspektiva i brzina -irokokutni-arina duljina 18-20mm: velika dubinska otrina,kao i cijelog kadra,jasno razlikovanje predmeta i osoba na razliitim udaljenostima, podjela panje u gledatelja, prostori izgledaju dublji i prostraniji. Obratni,okovi... -teleobjektiv 50-1000mm:reducirana dubina, zbijanje prostora,prostor se svodi na jednu plohu,otrina je manjaeliminira se sve suvino, neprirodno spor. Izdvajanje osoba i predmeta. Odstupanje od realnosti, uzaludnost ali i analiza dogaaja -zoom objektiv:kontinuirana promjena arine duljine,mijenja se vidni kut, komentar prizora, pokazivanje, izdvajanje i ukljuivanje u okoli -riblje oko-ekstremno irokokutni o.-stvara se okrugla slika svijeta,,vidni kut vedi od 200stupnjeva -mekocrta-raspruju se samo svijetliji djelovi snimaka, dojam topline,nerealno -neotrina-podjednako raspreni svijetli i tamni dijelovi, komentar prizora(potekode prepoznavanja,gubljenje vida isl) POKRET UNUTAR KADRA: vaniji od nepokretnog,svjedoi o prisutnosti neeg ivog -preobrazbe pokreta: ubrzanjem kamere, pokret se usporava i obrnuto a) ubrzani pokret-pokret izaziva ugodu, nijema komedija,ponitava objektivnost. Moe sluiti i u saimanju relnog vremena b)usporeni pokret-osjedaj nelagode, doivljaj tjeskobe, likovi kao da gube snagu(umiranje), komentar prizora:naglaava trenutno stanje, analiza zbivanja, prividno dobivanje na teini(tee tijelo se sporije krede)-monumentalnost c)obrtanje pokreta-analiza,povratak na staro

d)zaustavljeni pokret(stop-fotografija)-ponitavanje doivljaja trede dimenzije, kao zakljuak, naglaavanje neprolaznog, analiza u znanstvenim filmovima KOMPOZICIJA KADRA,FORMAT,MIZANSCENA -kompozicija-raspored pa i ravnotea vizualnog odnosa istaknut okvirom platna:a)horizontalna-dominira horizontalna linija, doivljaj vrstode i stabilnosti b)vertikalna:doivljaj nadmodi, velianstvenosti c)dijagonalna:neko tijelo dijagonalno presijeca platno:dinaminost i nestabilnost kadra d)geometrijski lik-vrstoda i homogenost, bezizlaznost,unoenja reda tamo gdje ga nema -format: a) Edisonov omjer 1,33x1 b) wide-screen 1,66x1 c) Vista Vision 1,50x1 i sl... -mizanscena: poloaj lika u prostoru. Statina ili dinamina. Plitka ili duboka

ZVUK
-prvi zvuni film Pjeva jazza(Alan Crosland), 1927. - zvuk garancija ouvanja prostornog identiteta,3D, iluzija realistinog svijeta filmskog zapisa -fimski zvuk: prizorni(on i off) i vanprizorni - mogu biti stilizirani (kung fu) i prirodni - djele se na: a)umove, filmska tiina(nelagoda) b)govor:( vanprizorni kao komentar-spikerski zvuk), off zvuk i sl, moe bit i montano razlomljen.. c)glazba: ona kojo je izvor u kadru il bar poznat i ona koja nema svoj izvor u prikazanoj grai. Glazbapokrede gledatelja iz pasivnog stanja, usredotouje njegovu pozornost, ritmika uloga, kao lajtmotib. Moe biti: imitatorska(zvukovi iz prirode i sl. U crtidima), ilustrativna(objanjavalaka,galop konjice i sl) i autonomna( najede kao lajtmotiv)

MONTAA
-postupak povezivanja dva kadra(snimke). Omoguuje da se razliita mjesta i vremena spoje u jedan neprekinuti vremenski niz koji se predouje gledatelju. Ili ti ga: filmski postupak kojim se u kontinuitetu projekcije postie diskontuirano prikazivanje prostornovremenski zasebnih isjeaka vanjskog svijeta -gledatelj od isjeaka stvara u svijesti cjelovitu prostornu sliku. 2 spojena kadra stvaraju barem iluziju uzronoposljedine veze( Lev Kuljeev) - razlikujemo nain spajanja kadrova i sadraj spojenih kadrova Naini montiranja 1. REZ- osnovna montana spona, rub posljednjeg kvadrata se priljepljuje uz rub kvadrata sljededeg kadra. Gledatelj nije svjesan samog reza ved samo naglog

prisustva novog kadra. Ritmiki najbri, doivljaj naglog prostornog skoka, iznenaenje i ok, ali i analiza, opis i usporeivanje 2. PRETAPANJE-slike i zvuci jednog kadra postupno blijede dok istovremeno slike i zvuci onog drugog nastaju. Gledatelj podsvjesno zakljuuje da je izmeu dva prizora prolo neodreeno vrijeme 3. ZATAMNJENJE I ODTAMNJENJE- postupno nestajanje prizora u tmini i kasnije ponovo prevladavanje svjetlosti-sugerira odreeno vrijeme koje je prolo, posebna toka na kraju poglavlja, poetak nove etape... 4. ZAVJESA- oba kadra istog svjetlosnog inteziteta, samo ona koji dolazi istiskuje prvi kdar na nekom od rubova platna-prolaenje vremena, vanost nadolazedeg kadra,prvi kao odbacivanje u prolost IZMJENINA MONTAA- montani postupak kojim se gledatelju omoguduje naizmjenino
pradenje dvaju istodobnih, a prizorno odvojenih zbivanja, onih koji su inae tjelesnom promatrau nedostupni za istodobno perceptivno pradenje

Montaa s obzirom na sadraj kadrova -sadraj-sveukupna kakvoda povezanih kadrova -sadrajna veza meu kadrovima moe biti u imbenicima razliitosti ili slinost(potrebna je bar jedna) a)prostorna-vremenska povezanost; ako su prostori meusobnih kadrova slini zakljuujemo da su ta dva prostora blizu jedan drugog( a tim su njacesce i vremenski blizu) b)pokret- povezanim kadrovima moe biti zajedniki neki pokret c)smjer kretanja- usmjerenostkad gibanja idu jedan drugom u susret d)smjer pogleda likova u filmu(subjektivni kadar) e) uzronost-kadrove tumaimo kao posljedicu prethodnih a)sadrajni kontrast-izrazito zamjetive bitne razlike meu sadrajima spojenih kadrova b)neutralnost- kad meu kadrovima ne postoji nikakva oitija slinost,ali ni razlika(najvie aktivira redateljevo miljenje,zbunjenost,tjeskoba, esto u eksperimentalnim filmovima) Funkcije montae -upuduje gledatelja na smisao veze,potidu se nj sposobnosti miljenja i sl. Podjela: 1.RITMIKA montaa-montane spone uzrokuju razliite brzine izmjena kadrova, ali ritam ovisi i o grai , ritam stvara razliita raspoloenja i ugoaje 2.NARATIVNA montaamontani spojevi koji tvore priu,uzronoposljedini niz dogaaja. Prostorno i vremenski udaljeno se moe pribliiti, gledanje i vienje se odvajaju,moe se stvoriti iluzija stvarnog trajanja dogaaja te retrospekcije i elipse(prikaz poetka neke radnje a usljededem kadru njen kraj). Dvostruka ekspozicija;rijetka, istodobnost dvaju ili vie zbivanja. Paralelna montaa(vie manje ta i izmjenina) 3.ASOCIJATIVNA montaa-mogudnost da se iz dva spojena kadra stvori neka nova ideja ili asocijacija koja ne postoji kad se oni promatraju odvojeno. Najedi princip je navoenje gledatelja na usporeivanje sadraja grae prikazane u montiranim kadrovima.

montani lajtmotivoblikovanje grae, bilo ponavljanjem kadrova odreene asocijativne,simbolike vrijednosti

FILMSKO DJELO
-sloena smislena cjelina, cjelina dijelova koji iskazuju smisao -naelo i postupak koji omoguduje slaganje dijelova u cjelinu -struktura: skup zakonitosti koji vrijede upravo za to djelo -potencijalno stvaranje sistema: 1. imbenici slinosti doaravaju zbilju pa je i zbilja potencijal za stvaranje sistema 2.imb.razlike stvaraju filmski odnos prema imb.slinosti pa i taj odnos moe biti tvorbeni el.za stvaranje sistema - u svakom filmu postoje tvorbeni dijelovi i pozadinski elementi -vede cjeline: sitagme i sekvence Naela sjedinjavanja -na temelju neke slinosti ili istaknute razlike meu lanovima niza -tema se ostvaruje nekim postupkom -sekvenca-skup kadrova s barem nekim minimumom znaenjske autonomije. Koji su sjedinjeni temom i postupkom. Ne moraju biti prisutni svi oblici jedinstva(vremena,prostora i radnje). Moe imati i dvije teme(paralelna montaa) -kadar-sekvenca- ako se jedinstvo i intencionalnost ostvare unutar jednog kadra (dinamina kamera,dubinska mizanscena i sl.) -naelo komunikativnosti-film mora ostvariti kontakt s gledateljem kao garanciju ostvarivanja barem minimalnog djelovanja na njega 1. NAELO UNOENJA NEKOG DRUGOG JEZIKA U FILM a) pisani tekst priloen vrpci b) tekst ispisan na vrpci c) tekst izgovara jedan/vie (ne)vidljivih komentator(a) 2.NAELO UNOENJA SPECIFINIH FILMSKIH VRIJEDNOSTI a) strukture izomorfne nainu ovjekova logikog miljenja b) ritmom c)priom svojstva i imperativi grae: 1. Podlonost mijeni-i kad graa sama sa sobom ne prua mijenu, film mora nad ineto to de nadoknaditi njeno nepostojanje u grai. Odnos statino-dinamino ima psiholoku vrijednost; dinamino ima potencijala za stvaranje ugode.statino neugode. Prijelaz iz dinaminog u statino vedinom ostvaruje jai dojam. Isto je s paralelom svjetlo-tama i zvuanje-tiina ( tiina i tmina stvaraju neugodu) 2. Uvjerljivost zahtjev gledatelja za barem jednom vrstom tokom koja mu pomae da prikazivanu grau doivi kao dio zbiljskog svijeta 3. Materijalna neokrnjenost- zahtjev za predoenjem u sebi fiziki neizmijenjenih, prepoznatljivih predmeta ili bida(film moe i treba izobliavati nae vienje stvari, ali ne i stvari). Teko je utvrditi granicu dopustive izmijenjenosti. Gledatelj de dopustiti da bude prevaren ako je maketa savrena

4. Afirmacija pojedinanog: a)neodreenost-svaku snimljenu pojavu odlikuje neodreenost njezina znaenja, filmom se opde ne moe prikazati, preporuljivo je da se da implicitno i da se zakljuak raapostupno iz iz itavog konteksta djela b)nepredvienost-ako je svaka pojava u filmu individualizirana, onda se u vremenskoj dimeziji to oizuje kao nepredvienost, afinitet prema sluajnosti, a time i dojam zbiljnosti i uvjerljivosti. Neponovljivost!! Zato su ponavljanja u filmu najoigledniji nain suprostavljanja diktatu grae 5. Nepodeenost: eliminacija pojedinanog i nepredvienog moe se postidi samo nekim podeavanjem. Na razini filmskih vrsta dokumentarizan se postie izbjegavanjem fabule, prirodnom scenografijom, glumci-neprofesionalci,skrivena kamera i sl. Ne smije se zapaziti svijest glumca o inu snimanja, glumac mora stvarati dojam da je in snimanja autentian nain odvijanja ivota koji je od filma nezavisan 6. Afinitet prema beskonanosti-svijet u kojem ivimo doivljavamo kao neprekinuto i beskonano trajanje, a graa filma kao da tei prikazivanju na takav nain

!!!! imbenicima slinosti se pokuava ostvariti dojam realistinosti,objektivnosti i impersonalnosti, a imbenici razlike su ti koji doputaju umjetniku slobodu, izraavanje subjektivnosti. Na autoru je da izabere svoju verziju filma!!!! FILMSKO VRIJEME -nuno vremensko omeivanje grae u suprotnosti s tenjom filma prema beskonanosti -zamor je posljedica potrebe za stalnom usredotoenodu , povedava se u trenucima kad je gledatelj svesan filmskog slijeda ivotnog toka ivota,sporog tempa, kad sluti da se nita nova nede desiti ubrzo, ali je prisiljen i dalje pozorno pratiti zbog mogude pojave nepredvidljivog, sluajnog -afinitet prema saimanju i ritmikoj organizaciji grae -tipian cjeloveerni film-cca. 500kadrova,40sekvenci u trajanju od cca.2ipol min. Neka metrika struktura moe oblikovati posebni ritam - ponavljanja-kvaliteta kojom se ostvaruje homogenost grae, mogu se pojavljivati u ritmiki pravilnim razmacima -osim tempa(brzina odvijanja dogaaja), ritam ini i nepotrebno prikazivanje svake faze zbivanja, eliminacija suvinog i zgunjavanje bezbroj podataka iz grae -ritam odmara gledatelja svojim mjenama, pria omoguduje trenutane potpune predahe(gledatelj procjenjuje da su neki trenuci nevaniji i da nedostatak pozornosti nede naruiti razumjevanje i doivljaj filma) -filmsko vrijeme-preobraavanje atributa zbiljskog vremena putem imbenika slinosti(trajanje,poredak i smjer). To je stalna i djelotvorna kakvoda filma! FILMSKI PROSTOR -jedinstvo prostornih svojstava snimljene grae i njihova filmskoga vienja -zbog postojanja okvira nastaje odnos vidljivo-nevidljivo

-panju u filmu privlade slova, sloene geometrijske organizacije(jer je gotovo uvijek ovjek njihov tvorac), lik na pozadini(tvori lagodu), ljudsko bide(ne samo jer je ivo bide, ved publika ponekad trai sebe u njemu) -film uvijek neto pokazuje, ono to je prikazano prestavlja se i kao vano -odnos vidljivo-nevidljivo: napetost , iekivanje -unutranje-vanjsko: film ne moe izravno proniknuti u unutranje, on prati izvanjske manifestacije unutranjeg -ONIRIZAM(gr. San) onirika slika svijeta koji usprkos stvarnosti onoga to se vidi u prizoru poinje nalikovati snu jer se film sveo na ogoljelu pojavnost -detekcijski pristup filmu; fotografski i fonografski zorno prikazivanje svijeta -vrijednost bida i pojava se mijenja s promjenom pozicije promatranja!!!!

PRIKAZIVANJE OVJEKA 1. Metoda skrivene kamere-osoba se snima,a da to ne zna, ne glumi, ponaa se prorodno. Neorganizirana mizanscena,karakteristino za autorske kadrove, u dokumentarnim filmovima( da bi se zbilja doivjela kao nekrivotvorena). esto oponaana u filmovima detekcije 2. Anketna metoda- ovjek zna da ga se snima i da ne treba glumiti, nego samo odgovarati na postavljena pitanja(doku filmovi, film detekcije u uem smislu). Srednji ili blii plan,kamera u razini poogleda, naknadno se moe montirati prizor koji ilustrira izgovoreno. Intervjuer najede van kadra 3. Metoda pratede kamere- rad s naturikom(neprofesionalni glumac) koji svojim prisustvom u filmu moe uvelike pridonjeti dojmu zbiljskosti. Osoba koje je pristala pred kamerom izvriti neke unaprijed dogovorene zadatke. Gluma se svodi na imitaciju ivota(ini ono to i inae) pa se kamera njemu prilagoava,prikriva nj glumake nedostatke. Ostvarivanje doivljaja dokumentaristinosti, ivotna uvjerljivost, rekonstrukcija 4. Integral sjedinjavanje svih prethidnih metoda, zahtjeva filmmskog glumca. Snimane osobe se prilagoavaju kameri ili se ostvaruje suigra kamere i glumca, glumac niim ne smije pokazati da je svjesan da ga netko gleda,njegovo djelovanje usmjereno prema stvarnome prostoru. Profesionalni glumac se upotrebljava da bi omogudio ostvarenje pojedinih oblika, obrnuto kod naturika. -ovjek u filmu osvjedouje da je prikazani svijet i svijet ovjekove mogude zbilje, objekt gledateljeve najdublje identifikacije LOGINO IZLAGANJE -film kao djelo navodi na logino otkrivanje pojedinih veza(ako je djelo sjedinjeno priom ili ritmom, i ta dva naela su u funkc.logikih zakljuaka -duljinama,ponavljanjima neega i neponavljanjem neeg dr., usporeivanjem i dr.retorikim kvalitetama, gledatelj je naveden da osjeda,misli i zakljuuje ono na to ga logika strukture tog filma upuduje, a ne ono prema emu bi ga usmjerilo nj iskustvo ili trenutano raspoloenje FILMSKI RITAM

-peridicitet i pravilnost, smjenjivanja ili ponavljanja nekih jedinica u stanovitim vremenskim/prostornim razmacima( a tempo je brzina kojom se niu jedinice filma!!) -najedi nain tvorbe ritma-montaa -to je oblik zapisa senzacionalniji(autorski k.) taj de oblik biti uoljiviji kao ritmika estica -funkcije: a) osnovna kohezijska sila(vrsta povezanost djelova u cjelinu) b) ugoaj c)moe mijenjati ritam kakav bi sama graa u zbilji najvjerojatnije izazvala d) moe prizoru pridodati znaenje koje uopde nema e) autorov komentar FILMSKA PRIA Fabula- redosljed osnovnog zbivanja Sie- nain na koji su dogaani prikazani u odreenom djelu Pria- smisleni uzrono-posljedini niz dogaaja s nekom vremenskom perspektivom - Montaa izvodi induktivno-deduktivni proces kojim se izvodi filmska detekcija,odvaja se uzrok od posljedice, pa se lako povezuje uzrok s posljedicom kad oni u zbilji,vremenski i prostorno nisu neposredno povezan -pria je konana transformacija grae, a da bi se izbjegao doivljaj nasilja nad tom graom stvorena su dva opdenita principa: naenosti prie i skrivenosti prie -princip naenosti vrijedi za poetne djelove filma(daje i opravdanje za postojanje prie u filmu), a princip skrivenosti za dio to slijedi -pria se moe oblikovati lanano(postupan rast prema naznaenom cilju, naeno-skriveno), prstenasto(jedan okvirni dogaaj obuhvaa ostala) i paralelno(ostvaruje se usporednom montaom ili mont.elipsom, razvijanje nekoliko paralelnih zbivanja -opisne sintagme- mogudnost nizanja kadrova istog mjesta u kojim se iz razliitih planova i kutova prikazuje ono to se u tom nizu bitnije ne mijenja FILMSKI RODOVI 1. Dokumentarni film:neizmjenjeni sadraj ima primat pred izmjenjenim,tvorac filma to samozatajniji,sklonost prema isticanju imbenika slinosti. Praksa snimanja van studija,zaziranje od pro glumaca, autorski kadrovi rjei. Skrivena kamerarazgovor i prateda kamera. Dinamiziranje zbilje,diskretna struktura loginog izlaganja. Film ne moe biti apsolutno dokumentaran 2. Igrani film : njegovi djelovi sjedinjeni priom(koja ima naela loginog izlaganja). Moe imati i sjedinjavanje ritmom(utjee na gledateljevo raspoloenje,ilustrira stanje likova,saima radnju). Nazonost autora primjetljivija 3. Eksperimentalni film: zanemarena logika uzronoposljedinog razlaganja, nepouzdani likovi(bolje osobe) i zaplet. Ouenje, dominiraju autorovi komentari. Vedinom izraavaju neko stanje ili osjedaj, preobrazbe i sl. Oigledna preobrazba zbilje, izraeno naelo sjedinjavanja ritmom!!!