PRIKAZ KNJIGE: SALIH SIDKI HADIHUSEINOVI MUVEKKIT TARIH-I BOSNA POVIJEST BOSNE KNJIGA I Mnogi Bonjaci pisali su na stranim

m jezicima pa su zbog tih razloga njihova djela ostajala nedostupna iroj javnosti. Neka od njih i do danas. Jedno od takvih dijela je svakako i djelo Saliha Sidkia Hadihuseinovia Muvekkita TARIH-I BOSNA. Njegovo djelo je napisano na osmanskoturskom jeziku prije nepunih 120. godina. Djelo je napisano koristei se beratima i fermanima i drugim raznim izvorima prvog reda. Prof. Dr. Enes Pelidija o ovom djelu kae da je to prvi pokuaj da se prikae cjelovita prolost Bosne, Hercegovine i drugih susjednih zemalja koje su ulazile u sastav Bosanskog ejaleta. Djelo Saliha Sidkia Hadihuseionovia Muvekkita TARIH-I BOSNA se sastoji od dvije knjige, TARIH-I BOSNA (Povijest Bosne) knjiga I i TARIH-I BOSNA (Povijest Bosne) knjiga II. U ovom radu prikazat u prvu knjigu TARIH-I BOSNA (Povijest Bosne). Knjiga TARIH-I BOSNA (Povijest Bosne) knjiga I je tvrdog poveza, zelene je boje i ima 695 stranica. Naslov orginala je TARIH-I BOSNA to u prevodu znai POVIJEST BOSNE. Djelo su preveli etiri prevodioca: Abdulah Polimac, Lamija Nametak, Salih Trako. Recenzenti knjige TARIH-I BOSNA (Povijest Bosne) knjiga I su : Enes Pelidija i Ibrahim Tepi. Knjigu je tampao Gorenjski tisak u Kranju, Slovenija. Izdava je El- Kalem Gazi Husrev-begova biblioteka. Na knjizi nije navedena godina izdanja. Tira je 2500 primjeraka. Djelo TARIH-I BOSNA (Povijest Bosne) knjiga I, sadri Uvodne napomene koje se nalaze na prvoj stranici, koje je napisao prof. Dr. Enes Pelidija. U ovim kako im i samo ime kae uvodnim napomenama prof. dr. Enes Pelidija daje osnovne informacije o samom autoru i djelu, zatim daje neku svoju ocjenu ovog djela. Predgovor je napisan na 11. stranica, a napisali su ga prof. dr. Lamija Hadiosmanovi, prof. dr. Fehim Nametak i prof. Salih Trako. Na 11. stranica predgovora, autori donose jedan pregled i svoje ocjene samog djela, a zatim autora, navodei i podatke o autoru kroz njegovu krau biografiju. Daju se pozitivne ocjene kada su u pitanju odreeni detalji unutar samog djela. U knjizi I se nalaze i predgovori koji su napisani na engleskom i arapskom jeziku, kao i uvodne napomene koje su takoe napisane na tim stranim jezicima. Hadiosmanovi, Fehim

Knjiga I, TARIH- I BOSNA (Povijest Bosne) ima ukupno 4 cjeline i to: 1. Od prahistorije do gubitka bosanske srednjovjekovne dravnosti 2. Od sandaka do ejaleta (1463.-1580.) 3. Vrijeme borbi, uspjeha i poraza (1580.-1699.) 4. Od Karlovakog do Svitovskog mira (1699.-1791.)

Prvo poglavlje nosi naziv Od prahistorije do gubitka bosanske srednjovjekovne dravnosti. Autor ovo poglavlje obrauje na 63. stranice, i zapoinje ga sa podnaslovom U ime Allaha Milostivog Samilosnog, u kojem se autor Salih Sidki Hadihuseinovi Muvekkit zahvaljuje Bogu moe izuavati i doi do historija kako muslimana tako i nemuslimana. Sam autor navodi da su svi dogaaji o kojima pie poredani hronoloki. U ovom poglavlju autor na osnovu ve pomenutih historija nemuslimana daje podatke o prijanjem nazivu Bosne te navodi njene granice koje dijeli u 4 dijela. Dalje pratei hronoloki red dolazi do Kulina bana koji ostaje na vlasti do 1204. godine a takoe iznosi podatke i o ocu samog Kulina bana, Borisu Kolomanoviu. Nakon Kulina autor prelazi na sljedei podnaslov koji nosi naziv Pojava Bogumilstva i o Bogumilstvu gdje iznosi podatke o toj relgiji, kako je nastala, na kojim se prostorima razvila te kakvo je uenje Bogumila u izvornom stanju bilo. Pratei dalje slijed dogaaja a potujui hronologiju autor prikazuje prilike i deavanja za vrijeme nekoliko vladara u Bosni. Tu se u prvom redu misli na vladavine bana Ninoslava, zatim Stjepana Kotromania gdje autor opisuje stanje i prilike u kojima su oni doli na vlast. U ovom kontekstu prikazuju se i osvajanja ugarskih kraljeva kao to je bio Bela IV. Pratei hronologiju, autor dolazi do Tvrtka I Kotromania, i opisuje tj. prikazuje dolazak na vlast, zatim opisuje potekoe koje je imao Tvrtko I sa Ugarskim kraljevima. Nakon toga donosi i podatke o krunisanju Tvrtka I za kralja. Dolazi do upada Osmanlija u Bosnu, i tu autor navodi imena paa koje su polasne u pljakake pohode na Bosnu. Kosovska bitka iz 1389. godine opisana je detaljno. Nakon smrti Tvrtka, na vlast je doao Ostoja, i Bosna je bila pod okriljem Ugarske tj Sigismunda, ali nakon poraza kod Nikopolja, Sigismund se morao odrei svojih pretenzija. Nakon to se Tvrtko II vratio sa sultanovom vojskom u Bosnu osvojio je Bosnu, koja je potpala pod Osmansku vlast. Ipak Sigismund je napao Bosnu i odveo Tvrtka II u Budim. Osmanska carevina kako navodi autor formirala je od ranije zauzetih bosanskih tvrava i palanki jedan sandak i postavila sandak bega sa dovoljnim brojem muhafiza.

Drugo poglavlje nosi naziv Od sandaka do ejaleta i obuhvata vremenski okvir od 1463. do 1580. godine. Ovih 117. godina autor je obradio na 90. stranica od 69. do 159. stranice, i na tih 90. stranica prikazuje 30. namjesnika s tim da su neki namjesnici bili namjesnici u vie navrata, poput Gazi Husrev Bega ili Skender Bega. U vrijeme ovih 30. namjesnika, autor opisuje dogaaje kao to su sukobi sa Ugarskom tj. Matijom Korvinom koji je upao u Bosnu i osvojio Jajce i Srebrenik, zatim opisuje se osvajanje Zvornika, tvrave abljak u Crnoj Gori. Autor posebno opisuje bitku na Krbavi 1493. godine, i navodi da je Krbavska bitka po snazi druga bitka odmah iza boja kojeg je vodio sultan Murat I na Kosovu. Kada su u pitanju osvajanja autor navodi osvajanje Beograda 1521. godine, opisuje pohod na Moha 1526. godine, te osvajanje Budima, Sigeta. Osim ovih pohoda autor naovdi jo neka osvajanja Gazi Husrev-Bega, kao to je osvajanje Klisa, tvrave Tira, Sinj, te podatke o njegovoj smrti. Na kraju poglavlja navodi zadubine gazi Husrev Bega u Sarajevu. Inae u ovom poglavlju navode se zadubine jo nekih namjesnika kao to su mostovi, medrese, damije. Tree poglavlje nosi naziv Vrijeme borbi, uspjeha i poraza koje obuhvata vremenski period od 1580. do 1699. godine. U ovom poglavlju autor Salih Sidki Hadihuseinovi Muvekkit period od 1580 do 1699. obrauje na 274. stranice i prikazuje 92 namjesnika, s tim da treba naglasiti da su se neki najmjesnici ponavljali. Kroz period namjesnitava 92.-ice valija, autor prikazuje i detaljno opisuje njihove ratne pohode. Pohodi se odnose na dijelove Bosne koji nisu osvojeni a zatim i na krajeve Hrvatske. Ovo poglavlje obuhvata i period namjesnitva Ferhad-bega koji je napravio veliki broj vakufa u Banja Luci. Autor opisuje i osvajanje Bihaa 1592. godine, im je osvajanje Bosne bilo kompletirano. U ovom poglavlju opisuje se i pohod Hasan pae Predojevia na Sisak 1593. godine, gdje je opisana bitka koja se odigrala kod Siska. Pohod Hasan Pae na Sisak 1593. godine bie povod za rat sa Austrijom, kojeg autor opisuje u periodu od 1593. godine pa sve do 1606. godine. Rat sa Meletakom, koji se naziva Kandijski rat autor samo spominje s tim da ga ne opisuje detaljno. Osim ratnih djestava 1593.-1606., autor navodi jo nekoliko sukoba sa Austrijom u periodu 1663.-1664. a spominje i sukobe sa Poljskom i Rusijom 1673.-1674. Autor opisuje i pohod na Be 1683. godine te opisuje taj rat, opisuje borbe ta Budim, Erg i prikazuje teritorijalne gubitke koje trpe Osmanlije, te opadanje osmanske moi. Na kraju poglavlja autor navodi odredbe mirovnog ugovora koji je potpisan u Sremskim Karlovcima 1699. godine, ime je okonan rat koji je poeo 1683. godine.

etvrto poglavlje nosi naziv od Karlovakog do Svitovskog mira, to u stvari predstavlja period od 1699. do 1791. godine. Ovo poglavlje obrauje period od 92. godine i to na 181 stranici od 445. strane do 626. strane. U toku ove 92. godine, autor je obradio vrijeme namjesnitava 46. namjesnika od kojih se nekih ponavljaju a to su ujedno i podnaslovi ovog poglavlja. Ovo poglavlje poinje sa paom Bosancem Sejfullahom u ije vrijeme autor navodi da je ve bio sklopljen mirovni ugovor sa Austrijom i Mletakom pa se ivot vraao u normalu. Autor opisuje pojavu Hajduije u hrvatskim zemljama koje su bile pod Austrijskom vlau a vrile su upade na teritorije Osmanskog Carstva. Autor navodi ali ne donosi previe detalja o ustanku Crne Gore. Godine 1716. autor opisuje stanje u vrijeme rata sa Austrijom, prikazuje osvajanja Eugena koji je zauzeo Beograd, a opisuje njegov pohod na Bosnu, zatim na gradove Zvornik, te Viegrad. Autor donosi odredbe mira u Poarevcu, te opisuje granice koje su trebale da budu utvrene tim mirovnim ugovorm a ticale su se sjeverne granice uz rijeku Savu. Pored ratova sa Austrijom autor opisuje i rat sa Rusijom 1735. -1739. godine i navodi podatak da je 7743. zarobljenika odvedena u Petrograd. Novi rat je poeo sa Austrijom 1735.-1739. Osmanlije su uspjele ponovo zauzeti Beograd i zakljuiti mir u Beogradu 1739.godine. Autor opisuje i zadubine Mehmed Pae Foaka Kukakvice te njegove vojne pohode protiv Crne Gore, te pie o epanu Malom. Novi rat sa Rusijom okonan je mirovnim ugovorom iz 1774. Meutim novi pohod Rusije desit e se u periodu od 1787.1792. godine., u istom periodu rat e se voditi i izmeu Austrije i Osmanskog Carstva koji e biti okonan 1791. godine mirom u Svitovu. Autor ne opisuje detaljno ove ratove. Na kraju knjige se nalaze Rijenik termina i manje poznatih rijei na strani 627., index linih imena na strani 657., zatim index topnima na 679. strani i na kraju sadraj na 695. stranici.