RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA Velik je broj odgajatelja koji su slabo ili nikako osposobljeni za rad s djecom s razliitim

tekoama. Neke tekoe utvrde se rano dok se neke poinju oitovati tek kasnije, npr. kada krenu u predkolsku ustanovu (tada su osobe koje rade s djecom odgovorne za to da podupiru razvoj i uenje sve djece u svojoj sredini (ukljuujui one koji imaju posebne potrebe). Postoje oznake pri opisu djece s posebnim potrebama ali koliko su one olakanje toliko i odmau jer niti jedno dijete nema konkretna obiljeja samo jedne potekoe odn. Opisuje se samo jedna dimenzija djetetovog razvoja (ne pruaju dovoljno podataka o dijetetu u cjelini) ne govori o tome da je to dijete moda nadareno za glazbu, slikarstvo, da voli neto.. Djeca/osobe s posebnim potrebama imaju vrlo razliite osobine i sposobnosti, a prvi korak pri upoznavanju djeteta/osobe jest vidjeti ga kao jedinstvenog pojedinca. Postoje razliite aktivnosti koje ukljuuju uenike u razliite oblike suradnje i uzajamnog pomaganja a to su: 1 rad u paru 2 timski rad koji ukljuuje veinu uenika 3 lanana metoda timskog rada primjer Tom (prevladavanje potekoa kontakta i stereotipnog ponaanja) I. faza Terapeut Sjedi za stolom; lagano okree glavu prema djeaku koji ulazi u sobu; nastavlja pisanje Tom stoji na trenutak uz pritvorena vrata kao da je na odlasku; ide prema prozoru i pogleda van; zatim odlazi prema polici s knjigama i gleda igrake. Izbjegava gledati terapeuta i kree se iza njegove stolice polako i oprezno.

Pie biljeke. Pokree prema sredini stola vie predmeta; ksilofon sa tapiem i kutiju s kockama.

Ide prema vratima, otvara ih i ponovo zatvara; dolazi do stola i gleda na poloene predmete; uzima tapi, njui ga, poinje 'svirati' ksilofon. Ponavlja nekoliko nota u ritmu (otprilike pet). Uhvati njen pogled, gleda dolje prema ksilofonu, okrene kutiju s kockama, die se i ide prema prozoru, pogleda van na trenutak, izlazi zatvarajui vrata za sobom.

Letimian pogled na Toma.

Seansa je trajala 18 minuta.

II. faza Terapeut Tom

Prestaje pisati, pogleda Toma na trenutak, postavi nekoliko obojenih kocki kraj sebe (vie kocki lei na oblinjoj polici).

Zatvara vrata, odlazi do prozora, zatim dolazi i stane pokraj stola; sjedne.

Uzima tapi i prijee njime preko ksilofona.

Baci postrance letimian pogled na kocke koje su postavljene, uzima ksilofon s police, poinje na njemu svirati (kao u ranijoj seansi). Prestaje svirati, stavlja uho na ksilofon, prijee tapiem preko njega i ponovo stavi uho na ksilofon. Nakon to je to uinio tri puta, stavlja predmet na drugu stranu, uzima kocke i gradi toranj od 6 kocki. Toranj nije stabilan, rui se i pada.

Paljivo gradi toranj od 6 kocki. Promatra kratko; ustaje tresui stol tako da toranj padne; gleda terapeutkinju izbjegavajui njem pogled; izlazi iz sobe ostavljajui vrata otvorena.

III. faza Nakon ruka Tom je poeo glasno pljeskati na putu prema uredu. Terapeut 'Ne Tom to nije lijepo' uzima ga za ruku i vodi ga natrag u razred. Nakon petnaest minuta se smirio. 'Tom je dobar djeak, Tom ide sada sa mnom.' Smije se, ide u ured, odlazi do police i uzima trubu, pue u nju i ponovo je vraa. Gleda naokolo i opipava razne kutije s igrakama. 'Tom igrajmo se ovim', daje mu kutiju u kojoj se nalazi drveni materijal za graenje. Uzima kutiju, otvara je; poinje stavljati ploe na tap; jedan tap stavlja u usta. 'Hoemo li neto graditi?' Gleda u kutiju, zatim odlazi do police s drvenim kockama; gradi toranj od kocaka, smijei se; uzima plastinu kutiju; stavlja je na vrh svog tornja prikrivajui posljednju kocku; pogled na tren, uzima kutiju i stavlja je na stranu; uzima drugu kocku i stavlja je na toranj. Toranj se rui. Gleda na sruene kocke, a nakon toga u terapeuta. Tom Gleda terapeuta i ponizno s njom izlazi.

iri ruke kao da kae: 'Nije dobro.' Dohvati kutiju s ksilofonom, skida poklopac i sluajno pomakne terapeutove naoale s njenog nosa. Smijei se i ponovo stavlja naoale na nos. Paljivo je gleda u lice; poinje se igrati ksilofonom, prijee preko njega proizvodei glasan zvuk; svira oktavu od niih k viim tonovima: polie i omirie ksilofon; stavlja ga na uho, trese ga nekoliko puta ritmiki, ne posveujui panju hoe li pogoditi tipku. Lie, njui i slua. Uzima tapi za ksilofon.

'Sada je vrijeme da ide, ima sat gimnastike.' 'Ne ide li s ostalima na gimnastiku?'

Prijee preko ksilofona rukom, slua, uzima jednu kocku i prelazi njome preko tipki, slua. Udara dva puta kockom: gleda vrlo paljivo terapeuta; odlazi do prozora. Okree brojanik telefona; ispusti dugi neartikulirani glas; ljubi svoj lijevi dlan.

'Tom danas si bio jako dobar, evo ti bombon', stavlja bombon u njegovu otvorenu ruku.

Gleda u kutiju od magnetofona, gramofon i elektrinu pe; uzima bombon, stavlja ga u usta; izlazi ostavljajui vrata za sobom otvorena.

Terapeut 'Samo minutu, Tome, odmah dolazim.' Uzima klju od Toma i otvara vrata ureda.

Tom Dosee ladicu u kojoj se nalazi klju od ureda; urui klju terapeutu. Ulazi u ured; paljivo pogleda na trenutak terapeutovo lice, smijei se.

Sjedne za stol: ' to bi ti radio, Tome, danas?' pribliava se Tomu i pogladi ga po glavi. Uini pokret skidajui njene naoale s lica (sluajno? Ili sa eljom da vidi njenoo 'golo lice'?); gleda vrlo oaljivo terapeuta sa zbunjenim izrazom lica; vraa joj naoale i ponovo je promatra; kucne se s njome glavom i smije se; izlazi zatvarajui vrata za sobom.

Stavlja natrag naoale.

Terapeut 'Tome, to ima nova?' 'Priekaj, trenutak. Idem po neke papire.' 'Dragi Tome, ti zna i bolje stvari od igranja radijatorom: ti e napraviti kuu.' Stavlja kutiju plastinih kocki na stol.

Tom Gleda terapeuta i die se sa stolice. Sa zadovoljstvom ide prema uredu i otvara vrata. Igra se elektrinim radijatorom paljivo ga gledajui. Ostavlja radijator i dolazi do stola; sjedne i postavlja etiri zelene i dvije crvene kocke na rub stola. Okree se prema prozoru, ugleda dva metalna tanjura na prozorskoj dasci; uzima jedan, udara njime, stavlja ga na rub daske i poinje njime 'piliti'; stavlja tanjur na mjesto i gleda po uredu.

'Tome, to nije bilo dobro. Pogledaj to si uinio', -pokazujui na crvene mrlje na dasci. Dodaje mu drveno gnjezdo za jaja. Uzima predmet, pogleda ga, otvara gnjezdo i poinje smijetati jaja u redu na stol; pogleda naokolo, pokua okrenuti pepeljaru ali ne uspijeva. Otrim pokretom baci jaja na stol. Gleda na police; smije se pri pogledu na mali klavir na polici; Daje mu klavir. 'svira' klavir as udarajui jednim, as drugim rstom; zatim prekida smijui se, snano udari po klaviru; okree glavu s jedne strane na drugu, smije se, brzo okree glavu, gleda svoje ruke i mae njima pred svojim licem, ponovo se smije; uzima pepeljaru i udara njome po tipkama klavira; 'svira' kao da se radi o ksilofonu; stavlja klavir na stranu i die se; gleda kroz prozor, sjedne pored klupe, pogleda vazu, uzdahne, ustane, smijei se; izae kroz vrata, vraa se, smijei se gledajui u terapeutovo lice; odlazi.

'Do vienja, Tome.'

Timski rad Optimalan broj za tim je etvero do estero djece kako bi se izbjeglo da djeca smetaju jedno drugom. Ostali su uenici zaokupljeni drugim poslovima neovisnima od igre. Dogodi se da i osmero, devetero ili ak desetero djece sudjeluje u tom radu. Ponekad i oni koji stoje sa strane i iskljueni su pokazuju elju da i oni sudjeluju. Iako je njihov stvarni doprinos minimalan, njihove su elje, angairanje i entuzijazam mnogo vei od stvarnog efektivnog udjela koji imaju u igri. Djeca odabrana za timski rad pokazuju ponos i neki osjeaj vanosti.ak i osobe koje inae sjede po strani uivaju u ovoj vrsti zanimanja te na taj nain ustvari ponekad prvi put pokazuju makar i najmanju elju za aktivnou. Govor kao sredstvo razmiljanja i rada U pravilu najtee retardirani ne mogu dostii fazu razvoja u kojoj bi mogli upotrijebiti govorne simbole. Mentalni razvoj djeteta uvijek pomae povezivanje njegove aktivnosti i rijei to je opisuju. U nekim nastavnim programima glagoli zauzimaju veliki dio. Dok se dijete neim bavi, nastoji ga se nauiti neke glagole Pravljenje kolaa Odgajatelj pokazuje tienicima sve potreptine za pravljenje kolaa Odgajatelj: recite mi, to sam danas donijela? tienici prepoznaju i imenuju neke potreptine Ernie: e... bra-a. Phil: otila si i kupila brano i eer. Odgajatelj: to emo napraviti od toga? Ernie: ko-la. Phil: pei emo kolae. Alice: kol... Bob: ko la. -Odgajatelj (pokazujui jaje): to je to? Phil: razbit emo jaje. Ernie: jaje razbiti. Odgajatelj: ta jo moramo staviti u kola? Alice: maslac staviti. Francine (gluha je pokretima pokazuje da bi ona mijeala eer i maslac). Bob: staviti maslac. Phil: staviti maslac u kolae da budu bolji. Odgajatelj: sve je spremno. Sada emo u... Phil: umijesiti tijesto. -Djeca naizmjence mijeaju i mijese tijesto. Phil: ja, ja dobro mijeam. Alice: ra diti, ko lae.

Harry: pei kolae. Odgajatelj: Bob, reci nam to radi. Bob: ra dim ko lae. -Odgajatelj pokretima pita Francine ta se dalje radi. Francine uzima au i pokazuje kako bi trebalo time izrezivati kolaie. Odgajatelj: pogledajte to radi Francine? Phil: aom pravi kolaie. Alice: re zati. Ernie: ja ko la. Odgajatelj: Ernie e izrezati nekoliko kolaa. Reci nam Harry, to e Ernie uiniti. Harry: rezati kolae. Odgajatelj: sada su svi kolai pripremljeni. Alice e nam rei to da se dalje radi. Alice: pei ko la.

'to emo danas raditi?' Odgajatelj: Alice i Ernie i Phil su bili u duanu. Pogledajmo to su kupili za nas. Ernie: to (pokazujui na jabuku). Odgajatelj: Alice, reci nam gdje si bila. Alice: kupiti jabuke. Phil: ja sam ih kupio a ti si platila. Odgajatelj: da, djeca su kupila jabuke. to da radimo s tim jabukama? Eddie: sok od jabuka. Odgajatelj: svako e uzeti po jednu jabuku i oguliti je vrlo, vrlo paljivo i tada emo ih narezati na male komadie. ime emo guliti jabuke? Alice: no. ........... Phil: Johnnie e nam dati noeve. Odgajatelj: sada svatko zna to treba raditi, prionimo poslu. Billy: (pokretom pokazuje da on nema tanjura). Odgajatelj: Harry, mi nemamo tanjura. ta da se radi? Phil: donijeti tanjure. Odgajatelj: Harry, reci nam to radi. Harry: davati tanjure. Odgajatelj: a ta mi sada radimo? Ernie: ovdje ovdje (pokazuje kako guki jabuku). Eddie: ja guliti jabuku. ......

Odgajatelj: dobro sve jabuke su oguljene. to dalje treba raditi? Phil: izrezati ih na komadie. Odgajatelj: neka svatko kae to radi. Alice: rezati. Harry: ree jabuku. Eddie: sve rezati. Odgajatelj: neka i Bob kae. Bob: rezati. ....... djeca pospremaju. Odgajatelj: sada je sav posao gotov. to smo radili, Phil? Phil: ja sam kupio jabuke, djeca su ih ogulila i razrezala i sada se kuha sok od jabuka.

Takoer je u radu s osobama s posebnim potrebama vano promatrati ih, sluati (obratiti pozornost na to kae i ono to ne kae), razgovor s djecom, proirivanje istraivanja (promatranje u raznim okrujima, raspitati se o djetetu/osobi kod njemu vanih osoba), informiranje kod lanova obitelji (posjet domu osobe s posebnim potrebama, svakako je vano stvoriti prilike u kojima e se s obitelji popriati o njihovoj djeci s posebnim potrebama..) te se u obzir moraju uzeti i kulturni initelji jer i oni utjeu na to kako dijete/osoba komunicira, kako se odnosi prema drugima i kako odluuje. Bitna je i izgradnja partnerskih odnosa u odgojno obrazovnom procesu i svakako komunikacija s obiteljima jer su oni vani partneri u odgojno-obrazovnom procesu, mogu dati informacije o djetetu/osobi openito te znaajne podatke o djetetovim posebnim potrebama; mogu ispriati to vide doma, dati strategije koje bi mogle djelovati, i treba dati priliku roditeljima da sudjeluju u vaem programu. Vano je stvoriti okruenje u kojem e se lanove obitelji cijeniti kao one koji imaju najvie utjecaja u ivotima njihove djece te kao kljune partnere u odgoju i obrazovanju njihove djece; uvaiti injenicu da je samopotovanje roditelja/znaajnih lanova obitelji sastavni dio razvoja djeteta te da ga treba jaati pozitivnim odnosom obitelji prema programu, ukljuiti lanove obitelji u odluivanje o njihovom djetetu i o cjelokupnom predkolskom i kolskom programu, omoguiti lanovima obitelji da nazoe radu s djecom i dragovoljno u njemu sudjeluju, promicati razmjenu informacija i ideja izmeu lanova obitelji i odgajatelja koje bi djetetu mogle koristiti, osigurati djeci koja prvi put kreu u program odgoja, obrazovanja i skrbi postupan i lagan prijelaz iz obiteljske u novu sredinu, konzultacije sa strunjacima za posebno obrazovanje, ako dijete radi sa strunjakom, razgovor sa strunjakom moe i vama i njemu pomoi da poduprete dijete u njegovom razvoju, a komunikacija s odgajateljem iz posebnog programa omoguit e vam da bolje upoznate taj djeli djetetova svijeta i da bolje koordinirate strategije.