SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju Ivana Luia 3

Iva trbac Nekropole IV faze Krupae, Treerovac, Velika Gorica Seminarski rad

Predmet: Arheologija bronanog doba I. - seminar Mentor: Janja Mavrovi

Zagreb, 2012.

Sadraj: Mlaa kultura polja sa arama- IV faza......................................................................................4 .....................................................................................................................................................4 Nekropole faze IV.......................................................................................................................5 Treerovac.................................................................................................................................5 Popis literature:.........................................................................................................................19 Popis slika:................................................................................................................................19 Popis tabela:..............................................................................................................................20

UVOD Kultura polja sa arama datira se na razdoblje kasnog bronanog doba od BrD do kraja Ha B stupnja (Vinski-Gasparini, 1973, 15). Zbog nedovoljne istraenosti, na teritoriju sjeverne Hrvatske susreemo niz problema, od same geneze kulture, razvoja oblika materijala i razlikovanja pojedinih razvojnih faza i kulturnih grupa (Vinski-Gasparini, 1973, 15). Poetak istraivanja nekropola see u 1885., kad je otkrivena nekropola u Treerovcu na Kupi nizvodno od Karlovca, potom slijede, krajem 19. stoljea, Krupae kod Kraia i u arengradu, te poetkom 20. stoljea nekropola u Velikoj Gorici i u Zagreb-Horvatima (Vinski-Gasparini, 1973, 16). Nekropole, osim one u Velikoj Gorici, nisi sistematski iskopavane, niti sistematski obraene, te je rekontrukcija mogua tek za nekoliko grobova iz Velike Gorice, koja se datira u razdoblje prijelaza starije kulture polja sa arama u mlau (Vinski-Gasparini, 1973, 16).

Mlaa kultura polja sa arama- IV faza Mlau kulturu polja sa arama dijelimo na IV i V fazu, od kojih IV datiramo 1000-800 godine prije Krista, odnosno Ha B1 do Ha B2, a V fazu 850-750/700, tj. u Ha B2 do Ha B3 (Vinski-Gasparini, 1973, 150). Uz to se u IV fazi razluuju dvije kulturne grupe: zapadna i istona (Vinski-Gasparini, 1973, 150). Zapadana obuhvaa podruje sjeverozapadne Hrvatske do umberakih gorica, Sutle, Hrvatskog Zagorja i Meimurja do Ua Drave u Dunav (Vinski-Gasparini, 1973, 150). Na prijelazu iz III u IV fazu ne doivljava vee etnike promjene, ve se razvija postepenom evolucijom, iju bazu ini mlaa faza Baierdorf-Velatice, to se posebno odraava na nekroploama IV faze, Krupae i Velika Gorica (Vinski-Gasparini, 1973, 150). Istona grupa rasprostranjena je na podruju istone Slavonije i Srijema, ukljuujui i Baranju (Vinski-Gasparini, 1973, 150). Na zavretku 11. stoljea doivljava nagle etnike i kulturne promjene- kulturnu grupu tipa Surin-Belegi istiskuje grupa Val koja vri ekspanziju iz Transdanubije prema jugu, time uzrokujui drugi veliki val egejske seobe (Vinski-Gasparini, 1973, 150).

Nekropole faze IV

Treerovac Prebirui stare muzejske zapise, ime Ljubi je 1879. naao podatak kako je lokalni seljak obraujui svoje polje naao ostatke kostiju, pepela i poneki predmet od mjedi, te potaknut time kontaktira gospodina Juru Kamenara, koji dobiva detaljnije informacije kako su i na imanju g. Jordana prilikom obrade zemlje pronaene tri are, poneto zavijene ice i kostiju, to ga je ponukalo da se 21. svibnja sam uputi u Treerovac i zapone istraivanje lokaliteta (Ljubi, 1885, 66-67). U prva etiri dana otkopano je sveukupno 46 grobnih ara, nepravilno rasporeene u prostoru i na razliitim dubinama, od praktiki ara tik uz provinu do onih na metar dubine, ali su sve bile uspravno poloene (Ljubi, 1885, 68). Veina je ara imala poklopac: etiri su bile pokrivene etveroktunim ploama, jedva dvostrukom etverokutnom ploom, a ostale su bile pokrivene preokrenutom zdjelom koja je sezala do pola grla ( Ljubi, 1885, 68). Ponekad se u samoj ari nalazila jo jedna manja ara, a ponekad i uz nju posuda, to ukupan broj iskopanih posuda dovodi na 130 komada (Ljubi, 1885, 68). Ouvanost materijala je bila vrlo loa zbog vlanog tla, te su se vee are raspadale prilikom iskopavanja, zbog ega je u cijelosti ili u veim komadima sauvano tek neto manjih oblika, 7 manjih ara i 7 zdjela (Ljubi, 1885,69). Velike are su do polovine bile ispunjene ostatcima pepela, ugljena i kostiju, to je Ljubia navelo na zakljuak da su moda sadravale vie od jednog pokojnika, te su naene ili u blizini ili na samom zgaritu (Ljubi, 1885, 69). Iskopani materijal Ljubi je podijelio na velike i male are, te tako i na velike i male posude, budui da veih varijacija u formi nije bilo (Ljubi, 1885, 69). Od 46 velikih ara, dvije su imale okomito postavljene ruke, jedna vodoravno, neke su imale 2-4 izboenja, a ruke se pojavljuju i na uu manjih zdjela, kroz koje se vjerojatno provlailo ue kako bi mogle visjeti, dok se na tri manje zdjele nalazi prava ruka, koja nadvisuje samu zdjelu (Ljubi, 1885,70). to se veliine tie, velike are redom imaju promjer trbuha znatno vei od same visine are, dok veliina manjih ara i zdjela varira (Ljubi, 1885, 70). Dno ara je veinom ravno, dok se kod manjih ara i posuda uoavaju manja ispuenja prema unutranjosti (Ljubi, 1885, 70). Sve su posude rukom raene od ilovae, ponegdje s primjesama zrnaca bjelutka, stjenki nejednake debljine, prirodne ili crne boje, a ukoliko su pene, peene su ili na suncu ili na otvorenom ognju (Ljubi, 1885, 70). 5

Kod nekih je posuda unutranja strana bolje ispolirana od vanjske (Ljubi, 1885, 70). Velike su are, osim pojasa na boku, neukraene, dok se manje are i zdjele ukraene geometrijskim ukrasom (Ljubi, 1885, 70-71). Od ostalih materijala i nalaza, Ljubi navodi od metala samo broncu, i to jednu nepotpunu iglu, nekoliko dvojnih ica, ulomak cijevi od spiralne ice, te pet probuenih unjeva (Ljubi, 1885, 69).

Slika 1, Sadraj grobnih cjelina Treerovca (Kod slika se navodi fusnota kao i u tekstu npr: Ljubi, 1885, i broj stranice ili table)

Krupae Dr. Josip Brunmid izvjetava kako su prvi nalazi sa Krupaa sluajno otkriveni prilikom oranja zemljita na dubini od 40ak cm kada je lokalni seljak 1897. pronaao 20ak lonaca razliitih veliina, koji su prilikom vaenja razbijeni (Brunmid, 1898, 137). Unutar veeg lonca se uglavnom nalazio manji, pokriven posudom, a sadravao je pepeo, spaljene ostatke kostiju i povremeno poneki bronani predmet (Brunmid, 1898, 137). Posude i ostatke je sauvao i o njima izvjestio muzejsku upravu student prava Vlaho Mrljak, to Brunmida potie da i sam izae na teren (Brunmid, 1898, 137). Posuda je sauvano osam: dvije velike i tri male urne, velika zdjela, mala zdjela s ruicom i vrlo oteen vr, te uz njih i bronani predmeti: vea slomljena ogrlica, dva ulomka narukvica i komad spiralne ice, koji vjerojatno potjee od naoaraste fibule (Brunmid, 1898, 137). Posude se napravljene od kvalitetno pripravljene ilovae, s primjesama sitnog pijeska, debelih, poliranih stijenki, koje su vjerojatno bile bojane, no tragovi boje su pod utjecajem vlage uniteni, a bez drugih ornamenata (Brunmid, 1898, 137). Ruice su izvoene izravno na posudi, dna su vrlo ravna, povremeno s unutranje strane izboena i blago zaglaena (Brunmid, 1898, 138). Brunmid pretpostavlja kako su posude ili suene na suncu ili u otvorenim peima, te su zbog toga relativno slabo i sauvane, a u presjeku su vidljivi tragovi nejednakog peenja: sredina je crna, dok je boja prema rubovima zagasita i crvenkasta, a isto se uoava i u samoj boji posuda, koja varira od svijetle boje ilovae do crne (Brunmid, 1898, 138). Restaurirana ara je 49cm visoka, najveeg obujma 146cm, dok je dno vrlo usko, svega 14 cm (Brunmid, 1898, 138). Bila je pokrivena smeom zdjelom manjih dimenzija, uskog dna, stijenki debelih oko 8mm, a unutar velike are se nalazila manja sa spaljenim kostima, ali bez ikakvih priloga. (Brunmid, 1898, 138). Takoer je bila pokrivena manjom zdjelom, koja na gornjem rubu ima manju ruicu, izvedenu prilikom izrade same posude, ravnog je dna, koje se ini kao da je blago utisnuto, te je zato s unutranje strane neravno (Brunmid, 1898, 138). Druga je ara bila u takvom stanju da se nije mogla restaurirati, a u njoj se takoer nalazila manja posuda, no bez poklopca (Brunmid, 1898, 140). U manjoj urni Brunmid je meu kostima naao slomljenu iglu dugu 8cm, savinutu u donjem dijelu, koja na gornjem dijelu zavrava okruglom ploicom, ispod koje ima debelu, bridastu kvrgu (Brunmid, 1898, 140). U gornjem dijelu je ica igle na tri mjesta ornamentirana usporedno urezanim crtama, na kraju koje se nalazi trokut cik-cak ornamenta (Brunmid, 1898, 140).

Zajedno dolaze predmeti pod brojevima 7., 8., 9. i 11. koji su naeni kao prilog uz posude s kostima pod veim komadom peene zemlje (Brunmid, 1898, 140). To su: ogrlica, odn. torques, od debele okrugle bronane ipke, koja se suava prema krajevima udaljenim oko 7,5cm zavrava etverokutnim presjekom zaobljenih bridova (Brunmid, 1898, 140). Na krajevima ogrlice se nalazi tanki, dvaput spiralno zavijeni lim, ogrlica je namjerno prelomljena na dva dijela, a na njoj je mjestice zelena patina ili hra (Brunmid, 1898, 140). Na slici 8. je polovina karike od spiralno uvijene ice, za koju Brunmid pretpostavlja da je mogla sluiti kao narukvica, a debljina joj varira 2-6mm (Brunmid, 1898, 140). Slika 9. predstavlja takoer polovicu karike, okruglog prereza, debljine 6mm, a duljine 13.5cm, takoer sa zelenom patinom (Brunmid, 1898, 140). Slika 11. predstavlja ulomak spiralno savijene ice, koji je vjerojatno pripadao naoarastoj fibuli (Brunmid, 1898, 140.) Van konteksta su mala smea posuda (br. 13), oblikom slina ari pod brojem 15, vrlo trbuast smei vr suena vrata, na ijem se tijelu vidi trag okomito postavljene ruice koja nije naena (sl. 3) (Brunmid, 1898, 140). Takoer su naena dva bronana predmeta, od kojih je velika bronana karika (sl. 10), jedina u potpunosti sauvana (Brunmid, 1898, 141). Karika je iskovana od debele ipke ovalnog prereza, iji se krajevi gotovo posve dotiu, a svijetlo zelena patina je mjestimice zagrebana (Brunmid, 1898, 141). Brunmid nadalje nagaa namjenu karike, bilo kao narukvice koja se nosi na nadlaktici, bilo kao dijela predmonetarnog sustava (Brunmid, 1898, 141). Na slici 12. je prikazan komad nepravilno savijene tanke bronane ice, koja je gotovo posve korodirana (Brunmid, 1898, 141).

Slika 2, Sadraj grobnih cjelina Krupaa

Velika Gorica 1908. Viktor Hoffiller uz pomo biveg asistenta Vladimira Hribara dolazi u posjet predmeta otkrivenih prilikom kopanja ljunka za velikogoriku bolnicu, za koje je zakljuio kako pripadaju hallstattstkom periodu i paljevinskim grobovima pa sve do srednjeg vijeka i kosturnih grobova, te se odmah upuuje na teren, gdje prvi dan otkriva tri paljevinska i tri kostruna groba, a iskopavanje nastavlja iste godine na proljee, kada otkopava 9 grobova sa arama (Hoffiller, 1909., 120). Bili su na hrpi, meusobno udaljeni oko 3m, zemlja oko njih je bila vrlo crna, s tragovima ugljena, veinom na dubini od 40-50cm, dok je grob 1. bio na 80cm dubine, to Hoffiller objanjava vjerojatnim nabacivanjem ljunka iz oblinje jame u kasnijem periodu (Hoffiller, 1909., 120-121). Same are su bile malih dimenzija, uglavnom nepokrivene drugom posudom, a spaljene kosti i predmeti su veinom bili oko njih (Hoffiller, 1909., 124). Prije samog poetka iskopavanja, u muzeju su posjedovali aru s mnotvom kostiju, no bez drugih nalaza, visine 8,5cm, gornje obujma 12,5, a donjeg 8,5 cm (Hoffiller, 1909., 124) (sl. 9, br. 1). Do kraja 1908. otkopano je 20 grobova, od toga 15 sa arama (Hoffiller, 1909., 124). Grob 1: Rukom raena zemljana ara, koja se nije dala restaurirati, nad kojom je naena bronana igla savinutog tijela, i ureene glavice, iji se ures takoer nije uspio restaurirati, a sastojao se od dva kruga imeu kojih je bila cik-cak linija (Hoffiller, 1909., 124) (sl. 10, br. 2).

Slika 3, Bronana narukvica i igla

10

Grob 2: Ostatci vee rukom raene are debelih stijenki, oko koje su bile kosti, ali bez drugih priloga (Hoffiller, 1909., 124). Grob 3: Zemljana rukom raena zdjela visoka 9cm, gornjeg promjera 17, a donjeg 5cm, u kojoj su bile 2 ili 3 kosti, a oko nje nije bilo drugih kostiju (Hoffiller, 1909., 124-125) (sl. 9, br. 3). Grob 4: Zemljana rukom raena ara visine 10,5cm, gornjeg promjera 13, dna 10cm, a cca 2 cm od gornjeg ruba okrugla rupa (Hoffiller, 1909., 125). Pokraj are je bila bronana fibula u obliku dvotoka, slomljena na vie dijelova (Hoffiller, 1909., 125). (sl. 9, br. 4)

Slika 4, Zemljane posude Grob 5: Donji dio vee rukom raene are, ispunjene kostima, pokraj koje je bio troques od etverobridne tordirane ice slomljen na tri dijela, iji krajevi zavravaju iljcima, potom 3-4 bronane narukvice debljine 6-7mm polumjeseastog presjeka, slomljene prije polaganja u grob, ornamentirane urezanim crtama, koje se izmjenjuju u motivu kria (Hoffiller, 1909., 125) (sl. 10, br. 1). Grob 6: Zemljani loni visok 7 cm, promjera otvora 9, a dna 5 cm, s tragovima ruke, bez drugih priloga (Hoffiller, 1909., 125).

11

Grob 7: Zemljana rukom raena ara trbusatog oblika, visine 20 cm, promjera gornjeg dijela18, a donjeg, 10,2cm, uz mnotvo bronanih priloga (Hoffiller, 1909., 125). Bronani prilozi su: no s drkom, dug 29cm, iji drak zavrava karikom (sl. 8, br. 1)neuobiajen u nas, no est u Italiji, po kojem se moe datirati u kraj bronanog doba (Hoffiller, 1909.,130); kelt duljine 11 cm na kojem se vide ostatci tkanine u koju je bio umotan, ispod gornjeg ruba ukraen s tri kruga od kojih se sa svake strane odvajaju etiri crte prema otrici, od kojih se dvije sastaju i ine otri kut (sl. 8, br. 4); gornji dio igle slian onoj iz groba 1, ali puno vee glavice, duljine 7cm (pretpostavlja se da je igla bila duplo dua); ostatci narukvica od vrlo tanko iskucanog lima, na kojem su iskucani rupiasti ukrasi, poput onoga prikazanog na slici 8. broj 6; deblji komadi lima za koji se ne zna kakvom je predmetu pripadao; vei komad narukvice od 4mm debele etverostrane ipke, svinut u vatri; 8 avala plosnatih glavica promjera 2,7mm, dok su iljci etverokutnog proreza dugi 2cm; tri karike, od kojih je jedna promjera 5 (sl. 8, br8.), a druge dvije 4 cm, kariica sa dva nastavka sa strana promjera 2 cm (sl. 8, br. 5), te 2,4 cm dug komad vrlo zahrale eljezne ipke (Hoffiller, 1909., 125-126). Grob 8: Grob koji je bio prekopan, no predmeti su vraeni u jamu, te ih ini nekoliko fragmenata rukom raene are, i bronani predmeti: privjesak od bronane ice u obliku dvotoke, proveslo fibule nejasne italske formei komad spiralno savijene ice (sl. 8, br 7.), te troques od neukraene bronane ipke debljine 5x8mm, ovalog presjeka, tupih krajeva, vjerojatno slomljen prilikom polaganja u grob, te uteg, za koji je mogue da je u grob dospio prekopavanjem (Hoffiller, 1909., 126).

12

Slika 5, Bronani predmeti Grob 9: Zemljani ostatci, vjerojatno od dvije posude, vee rukom raene are debljih stijenki i manje zemljane posude tanjih stijenki, bez drugih priloga (Hoffiller, 1909., 126) Grob 10: Rukom raena zemljana zdjelica ravnih stijenki, visine 5cm, godnjeg promjea 10,5, a dna 6,7 cm, bez ostalih priloga (Hoffiller, 1909., 126). Grob 11: Rukom raen zemljani pehar s rukom koja se izdie iznad otvora posude, visine 6,5 cm, promjera 10-12,3 cm, dna 4-4,5 cm (sl. 9, br. 2), u kojem su bile poloene 2 spirlano savijene naunice od bronane ice (Hoffiller, 1909., 126). Grob 14: Rukom raena zemljana zdjelica debelih ravnih stjenki, visoka 6cm (Hoffiller, 1909., 126).

13

U daljnjim istraivanjima pronaeni su bitni metalni nalazi koji se mogu datirati u kasni Ha A stupanj, poput male naoaraste fibule iz groba 3/1916, koja je najstariji takav primjer u Hrvatskoj (Vinski-Gasparini, 1973, 155) (tab 104, 9). U grobu II/1910 nalazimo polumjeseastu britvu s grbom ranog Ha B tipa, fibulu srodnu tipu violinskog gudala s osmicama na petlji i noici, blago zasvedenog i zadebljanog luka (tab 104, sl 3a i 3b), te ulomak naoaraste fibule (tab 104, sl 4) (Vinski-Gasparini, 1973, 155). Dvojni grob 1/1911 jedan je od najvanijih nalaza ove nekropole (Vinski-Gasparini, 1973, 155). Sadri britvu s toridranom rukom koja zavrava obruem s dva roia, koju Stare pripisuje nerazvijenom Ha B horizontu, te procjenjuje da je starija od slinih britvi s drugih nalazita (VinskiGasparini, 1973, 155-156) (tab 104, 1-7). No iz istog groba s drkom u obliku jezika (tab 103, 10) oblikom podsjea na ostave iz Donje Bebrine iz III faze (Vinski-Gasparini, 1973, 156). Ma s antenama iz istog groba ima drak u obliku jezika, to zakljuujemo na osnovu ukrasa antena, a pripada tipu Lipovka, te se smatra jednim od najstarijih primjeraka takvih maeva ranog HaB stupnja (Vinski-Gasparini, 1973, 156). Takoer su vrlo bitne uplje sjekire s ornamentom pseudozaliska na tuljku od kojeg je sjeivo odvojeno stepenstaim prijevojem (Vinski-Gasparini, 1973, 156) (tab 102, 1; tab 103, 4). Noevi s rebrastim zadebljanjem na zasvedenom hrptu s drkom koji ima prstenasti zavretak, a povezani s rani oblicima polumjeseastih britvi s grbom kakve nalazimo u ovim grobovima, pokazuju pozudanu dataciju u fazu IV, odnosno raniji Ha B stupanj, to pokazuju i brojne sojeniarske igle, okrugle na vrhu lagano izduene glavice ukraene crtama ili kanelurama (Vinski-Gasparini, 1973, 156).

14

Tabela 2

15

Tabela 3

16

Tabela 4

17

Zakljuak: Kontinuitet razvoja: keramiki oblici starije tradicije i metalni oblici novih tradicija, pogotovo u grobovima Velike Gorice, gdje na bikoninim posudama s visokim rukama, naenim van grobnih cjelina, vidimo utjecaj Baierdorf-Velatice, kao i na kuglastim arama s rupom, dok tipini oblici Treerovca i Krupaa pokazuju utjecaj Donje Kranjske, odn. u irem smislu grupom Rue (Vinski-Gasparini, 1973,154-155). Metalni nalazi iz zatvorenih cjelina ukazuju da se radi o jednoj fazi, a sjedinjuju oblike HaB1 (polumjeseastve britve, sojeniarske igle, male naoaraste fibule) i HaB2 (ukraeni noevi, ma tipa Lipovka, ukraeni no s antenama , uplje sjekire, lune fibule s ukrasom osmica) (Vinski-Gasparini, 1973, 156)

18

Popis literature: Vinski-Gasparini, Ksenija: Kultura polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj, Zagreb 1973. Ljubi, ime: Prvo odkrie predhistorikih grobja od ara u Hrvatskoj, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 7 No. 1, 1885 Brunmid, Josip: Groblje sa urnama u Krupaama kod Kraia u Hrvatskoj, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 3 No. 1, 1898 Hoffiller, Viktor: Staro groblje u Velikoj Gorici, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 10 No. 1, 1909

Popis slika: Slika 1, Ljubi, ime: Prvo odkrie predhistorikih grobja od ara u Hrvatskoj, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 7 No. 1, 1885, 73 Slika 2, Brunmid, Josip: Groblje sa urnama u Krupaama kod Kraia u Hrvatskoj, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 3 No. 1, 1898, 139 Slika 3, Hoffiller, Viktor: Staro groblje u Velikoj Gorici, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 10 No. 1, 1909, 124 Slika 4, Hoffiller, Viktor: Staro groblje u Velikoj Gorici, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 10 No. 1, 1909, 123 Slika 5, Hoffiller, Viktor: Staro groblje u Velikoj Gorici, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 10 No. 1, 1909, 122

19

Popis tabela: Tabela 2, Vinski-Gasparini, Ksenija: Kultura polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj, Zagreb 1973. Tabela 3, Vinski-Gasparini, Ksenija: Kultura polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj, Zagreb 1973. Tabela 4, Vinski-Gasparini, Ksenija: Kultura polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj, Zagreb 1973.

20