Fsb-Vjezbe Iz Termodinamike

1.
vjeba TERMODINAMIKA

1
TLAK
Tlak (stvarni, apsolutni) je takoer intenzivna veliina stanja. Moe se opisati kao sila kojom
tekuina djeluje okomito na jedininu povrinu stijenke s kojom je u dodiru. Postoje
vjerojatno i bolje definicije, ali ve se i na temelju ove vidi da se radi o nekakvoj sili po
jedinici povrine, dakle, o neemu to se moe mjeriti preko razliitih manifestacija ili
posljedica te sile.
U SI-sustavu koherentna mjerna jedinica za tlak je:
1 N/m
2
= Pa (paskal),
nazvana po Blaiseu Pascalu. No, ta je jedinica vrlo mala, jer je sastavljena od male sile
rasporeene po velikoj povrini, tako da ve i atmosferski (okolini) tlak u toj jedinici izraen
vrlo velikim brojem (oko 100 000 Pa). Da bi se olakala komunikacija i izbjegli tako veliki
brojevi (a u tehnici se susreu i tlakovi koji su mnogostruko vei od okolinog), uvedena je i
(nekoherentna!) jedinica kao njen (dekadski) viekratnik:
1 bar = 10
5
Pa,
koja je priblino jednaka okolinom tlaku. Iako SI-sustav preferira dekadske viekratnike s
eksponentom 10
3
, dakle, 10
3
(kilo-), 10
6
(mega-), 10
9
(giga-), uporaba kilopaskala ili
megapaskala se nije udomaila. Svakako treba PAZITI kod raunanja: "bar" je jedinica koja
je zgodna za razgovor: zadavanje, oitavanje s instrumenta i slino, ali nije koherentna! Prije
raunanja treba tlakove izraene u barime pretvoriti u koherentne jedinice - paskale!
U starom tehnikom sustavu slino je bila definirana koherentna jedinica za tlak
1 kp/m
2
(bez posebnog naziva)
kao sila (1 kilopond) po m
2
povrine. No, kako je 1 kp (= 9,81 N) jo uvijek mala sila, i ta je
jedinica bila mala, istina, oko 10 puta vea od paskala, tako da je okolini tlak bio oko
10 000 kp/m
2
. Igrom sluaja, 1 m
2
ima ba 10 000 cm
2
, pa je zgodno ispalo da 1 kp/cm
2
bude
ba slian okolinom tlaku! Tako je ta jedinica (ni ona nije bila koherentna!) nazvana
"tehnika atmosfera" (kratica: "at"):
1 kp/cm
2
= 1 at = 10 000 kp/m
2
.
U starim mjernim sustavima rabile su se i mjerne jedinice za tlak temeljene na poznatom
uinku tzv. "hidrostatikog tlaka" stupca tekuine: p = g h, iz ega proizlazi da je tlak
srazmjeran visini stupca tekuine. No, da bi "mjera za duljinu" h (dakle, neki metri,
milimetri i sl.) postala jednoznana mjera za tlak, moraju i ostale dvije veliine (gustoa i
"gravitacija" g) biti jednoznane! Za g to se moe postii npr. tako da se odabere normirani
iznos g = 9,80665 m/s
2
9,81 m/s
2
, ali se za mora takoer odabrati neka tono odreena
vrijednost. Iskustva mjerenja tlaka s pomou stupca tekuine pokazala su da su od raznih
tekuina (kapljevina) za tu svrhu najpogodnije voda i iva. No kako gustoa kapljevina ipak
(iako malo) ovisi o temperaturi, samim izborom vrste kapljevine gustoa jo nije jednoznano
odreena. Tako se mora odabrati s kojom se vrijednou gustoe rauna: odabrana je gustoa
vode pri +4 C ( = 1000 kg/m
3
) i gustoa ive pri 0 C ( = 13 595 kg/m
3
). Na taj nain su
dobivene jedinice za tlak milimetar ivina stupca" i "milimetar vodenoga stupca":
1 mm Hg = 1 Torr (nazvan po Torricelliju) = 133,321 Pa
1 mm v.s. = 9,80665 Pa
koje su preko gornje jednadbe p = g h jednoznano povezane s jedinicom paskal. Vidi
se da su i one razmjerno male jedinice za tlak.
1. vjeba TERMODINAMIKA

2
Na temelju tlaka ivinoga stupca bila je definirana i nekad se esto kao jedinica rabila i
"fizikalna atmosfera" (utemeljena na glasovitu Torricellijevom pokusu)
1 Atm = 760 mm Hg = 101325 Pa.
Meu tim mjernim jedinicama postoje jednoznani odnosi:
1 bar = 1,0197 at = 10 197 mm v.s. = 750 mm Hg = 0,98692 Atm
1 at = 0,980665 bar = 10 000 mm v.s. = 735,5 mm Hg = 0,96785 Atm
1 Atm = 1,01325 bar = 1,03323 at = 10 332 mm v.s. = 760 mm Hg
s pomou kojih se tlakovi izraeni u jednim jedinicama mogu preraunavati u druge.
Naini mjerenja tlaka
I pri mjerenju tlaka zapravo se mjere posljedice djelovanja sile. Tako se mjerenja obino vre
na dva naina:
- mjerenjem elastine deformacije nekog tijela: mijeha (kod barometra), Bourdonove cijevi
(kod manometra ili vakuummetra), piezoelektrinoga kristala i sl.
- s pomou stupca kapljevine (U-cijev).
Izuzevi barometar, ostali instrumenti "za mjerenje tlaka" redovito pokazuju razliku izmeu
stvarnoga tlaka u prostoru na koji su prikljueni i okolinoga tlaka! Razlog tome je sama
konstrukcija instrumenata, to e biti pokazano uz sliku kasnije.
Vakuum100%
p = 0
Apsolutni
tlak p
Vakuum0%
p
o
atmosferski tlak p
o
p
p
pretlak
p
v
potlak
A
B
p
A
p
B

Ako je mjereni tlak vei od okolinoga, razlika se zove pretlak (ne predtlak!):
p
p
= p p
o
(za p > p
o
),
a ako je mjereni tlak manji od okolinoga, razlika se zove potlak (ili podtlak):
p
v
= p
o
p (za p < p
o
).
TREBA PAZITI! Pretlak i podtlak NISU VELIINE STANJA! Kako e nam za kasnije
raunanje trebati stvarni tlak kao veliina stanja, oitanje instrumenta treba korigirati koristei
se gornjim jednadbama, uz poznati okolini tlak.
Katkada se kod tlakova koji su nii od okolinoga tlak opisuje vakuumom v, veliinom koja je
definirana jednadbom:

3
0
p
p
v
v
=
ili
( ) ( ) %
p
p
% v
v
100
0
=
.
Iako sama rije "vakuum" oznaava prazninu, prazan prostor (latinski: vacuum prazno),
ovdje se tom rijeju sluimo prema gornjoj definiciji. Tako se, npr. spominje da u
kondenzatoru parne turbine "vlada 94-postotni vakuum" to, naravno, ne znai da je u njemu
prazan prostor, nego da, ako je okolini tlak 1 bar, u njemu je podtlak 0,94 bara, ili apsolutni
tlak 0,06 bara.
Zato instrumenti pokazuju pretlak ili podtlak, postaje jasno uzmemo li u obzir to i kako oni
mjere:
- manometar mjeri deformaciju Bourdonove cijevi. To je savinuta cijev, iji je jedan
kraj uvren na kuite instrumenta, a drugi je slobodan. Svojstvo je takve savinute
cijevi da se ona nastoji ispruiti, ako je tlak unutar nje vei od vanjskoga (okolinoga),
ili stisnuti ("skvriti") ako je u njoj tlak manji od vanjskoga. (Poznat je "zabavni"
rekvizit "zarolana" papirnata cjevica koja se, kad se u nju puhne, isprui i, ako imate
sree, nekog lupi u oko.). Kod manometra, naravno, moraju deformacije ostati u
podruju elastinosti. Iako znatno manje uoljivi, pomaci slobodnoga kraja cijevi
mogu se s pomou male zubne letve i zupanika pretvoriti u zakretanje kazaljke.

- Ovisno o tome kako podesimo prijenosni mehanizam i gdje je kazaljka kad je cijev
neoptereena tlakom, takvi instrumenti mogu mjeriti ili pretlake ili podtlake, pa ak i,
stavimo li kazaljku u neoptereenom poloaju u sredinu skale, i jedno i drugo!
Promjer cjevice i debljina njezine stijenke ovise o tlakovima koje namjeravamo
mjeriti (vrstoa). esto se cjevica izvodi spljotena da bi se efekt pruanja pojaao i
da bi se sama cjevica mogla bolje savinuti. elimo li poveati osjetljivost manometra,
umjesto dijela jednog zavoja, kako je prikazano na slici, Bourdonova se cijev moe
izvesti s nekoliko zavoja (poput zavojne opruge). Time se poveava pomak L.
Smanjenje zupanika isto poveava osjetljivost, jer za isti pomak L daje vei zakret
kazaljke!
to i kako mjeri manometar, moe se vidjeti iz sljedeeg kvalitativnog razmatranja:
Iz slike je oigledno da je kut zakreta kazaljke (to oitavamo na skali) proporcionalan pomaku
slobodnoga kraja cijevi L. Taj se pomak moe izraziti (sjetimo se "vrstoe"!) s pomou

4
relativnog pomaka : L = L
0
. Dakle, ono to oitamo na skali manometra ovisno je o
veliini . No, isto tako iz vrstoe znamo, da je povezan s naprezanjem preko "modula
elastinosti" E prema Hookovom zakonu: = E. I sad jo treba vidjeti ime je odreeno
naprezanje stijenke: ono e biti jednako nuli kad su tlak s vanjske i unutarnje strane stijenke
jednaki, bez obzira koliki su. Ako se razlikuju, naprezanje je odreeno razlikom unutarnjeg i
vanjskog tlaka: = (p p
o
). S vanjske strane cjevice (unutar kuita manometra) tlak je
okolini, jer kuite nije izvedeno hermetiki! I tako konano dolazimo do toga da ono to
oitamo na manometru nije stvarni tlak nego razlika stvarnoga tlaka i okolinoga tlaka!
Manometar pokazuje nulu kad je prikljuen na prostor u kojemu je tlak jednak okolinome, a
ne kad je prikljuen na potpuno evakuirani prostor!
Naravno, namee se (naoko logino) pitanje zato kuite manometra ne bi bilo potpuno
evakuirano? (Tada bi manometar pokazivao apsolutni tlak!). Odgovor je isto praktine
naravi: kuite bi se i moglo izvesti hermetiki zatvoreno, ali nema nikakvog jamstva da bi
ono takvo trajno i ostalo! Manometar je (u naelu) pogonski instrument i nerijetko je izloen
vibracijama, udarcima, promjenama temperature i slino. Osim toga, kuite je sastavljeno bar
iz dva dijela (tijelo kuita i staklo) koja bi na spoju trebalo savreno brtviti. A bila bi
dovoljna i mikroskopska rupica da s vremenom u kuite ue zrak i stvar pada u vodu (ne
manometar, nego ideja).
No, da sama ta ideja nije totalno bez veze vidi se iz toga to je ona primijenjena kod
barometra: on mjeri apsolutni tlak okolia tako da mjeri deformaciju nekog "mijeha" unutar
kojega je apsolutni vakuum, pa na mijeh izvana djeluje okolini tlak, a iznutra nita i
deformacija mijeha je stvarno odreena samo tim vanjskim tlakom. Meutim, barometar nije
pogonski instrument, redovito je smjeten na zatienom mjestu, a osim toga, unutranjost
metalnog mijeha se moe lako (npr. lemljenjem) hermetiki zatvoriti nakon evakuiranja!
U-cijev mjeri "tlak" preko djelovanja stupca tekuine: jedan njen kraj se prikljui na prostor u
kojemu treba izmjeriti tlak, a drugi je kraj otvoren prema okoliu (na njega djeluje okolini
tlak). Ako je tlak u promatranom prostoru vei od okolinoga tlaka, u tom se dijelu U-cijevi
stupac kapljevine spusti, a u suprotnom podigne i kad se mjerna tekuina umiri, moemo
tvrditi da je tlak u tokama A i B jednak: u toki A tlak je jednak stvarnom tlaku p, a u toki B
on je jednak zbroju okolinog tlaka p
o
i hidrostatikog tlaka stupca kapljevine visine h:
p = p
o
+ g h,
iz ega slijedi da je oitana visina stupca kapljevine h opet mjera za razliku tlakova p p
o
:

g
p p
h
=
0
!


5

Istinu govorei, moda bismo kod preciznijih mjerenja trebali uzeti u obzir i djelovanje stupca
u lijevom kraku U-cijevi (iznad toke A), no to je kod mjerenja tlaka u posudama koje sadre
plin skoro sigurno zanemarivo, jedino kad posuda sadri kapljevinu, o tome ima smisla voditi
rauna (razlog je u vrlo razliitoj gustoi plina i kapljevine).
I ovdje bi se moglo naelno primijetiti da bi se desni kraj U-cijevi mogao zatvoriti, ali onda bi
iznad toke B umjesto (poznatog) okolinog tlaka bio tlak zasienja kapljevine (koji ovisi o
njenoj temperaturi), to ba i nije praktino.
Uzme li se u obzir praktino ogranienje visine U-cijevi kojom se tlak mjeri s pomou
kapljevine (da se ne bismo morali sluiti liftom), oito je da se na taj nain mogu mjeriti samo
male razlike tlakova. Istina, ivin stupac je pogodniji za neto vee razlike tlakova nego
vodeni, ali sve je to ipak razmjerno malo.
Ovdje svakako treba naglasiti da razlika visina h oitana na U-cijevi nije nuno jednaka
mjernoj jedinici mm Hg ili mm v.s. u smislu gornje definicije, ak i ako mjerenje provodimo s
vodom ili ivom! Tek ako bi sluajno voda imala temperaturu +4 C ili iva 0 C, a lokalna
gravitacija vrijednost 9,80665 m/s
2
, onda bi to bilo tako u suprotnom, treba uzeti u obzir
stvarnu gustou kapljevine iji stupac se oitava na U-cijevi! Brojana razlika ne mora biti
izraena, ali ona naelno postoji.

Primjer:
Mjerenjem pretlaka plina u posudi s pomou U-cijevi ispunjene vodom temperature 20 C
(gustoe = 998,2 kg/m
3
) oitana je razlika visina stupca vode h = 120 mm, pri
atmosferskome tlaku 743 mm Hg.
Koliki je stvarni tlak plina u posudi? Ako stanje plina u posudi ostane isto, a atmosferski se
tlak promijeni na 765 mm Hg, kolika e biti razlika visina stupaca vode u U-cijevi? Hoe li u
posudi biti pretlak ili podtlak?
Rjeenje:
Pretlak na poetku je zadan kao "izmjereni" podatak:
p
p1
=
w
g h = 998,29,806650,12 = 1175 Pa,
a isto tako i okolini tlak na poetku: p
o1
= 743 mm Hg (ali zadan u jedinicama koje nisu u SI-
sustavu!). elimo li neki podatak preraunati iz jedne mjerne jedinice u drugu, najsigurnije je
posluiti se sljedeim postupkom:
- naemo vezu izmeu zadane i traene mjerne jedinice (ovdje izmeu mm Hg i Pa):
1 bar = 750 mm Hg = 10
5
Pa
i nju transformiramo tako da na jednoj strani jednadbe dobijemo jedan (1):

1
Hg mm 750
Pa 10
5
=

to znai da je i drugoj strani iznos jednak jedan! Ideja je oita: s jedinicom emo pomnoiti
zadani podatak, a da ga "ne promijenimo". No kod pretvorbe gornje jednadbe vodimo se
idejom da se nepoeljna dimenzija pokrati, a da traena ostane. Tako dobijemo

6

bar 0,99067 Pa 99067 10
750
743
Hg mm 750
Pa 10
mmHg 743
5
1
5
1 o
= = = =
=

p
.
(Taj postupak vjerojatno nije najbri, ali je siguran. U nekim jednostavnijim situacijama
pretvorba mjernih jedinica moe se napraviti bre i lake, ali u sloenijim pretvorbama dobro
je znati i ovako "pjeke".)
Sad se dobije i apsolutni (stvarni) tlak plina u posudi na poetku:
p
1
= p
o1
+ p
p1
= 99 067 + 1175 = 100 241 Pa = 1,0024 bara,
a kako se stanje ne mijenja, taj tlak ostaje i na kraju: p
2
= p
1
= 1,0024 bara.
Tlak okolia se kasnije promijeni na:

bar 020 1
750
765
2 o
, p = =

i postaje vei od p
2
! Tako se plin u posudi, iako nije promijenio svoj tlak, odjednom naao pod
podtlakom:
p
v2
= p
o2
- p
2
= 1,020 - 1,00241 = 0,01759 bara = 1759 Pa,
a to znai da e se visine stupaca vode u U-cijevi razlikovati za:

mm 180 177966 0
80665 9 2 998
1759
2
2
=
= ,
, , g
p
H
w
v
,
ali i to da je sada stupac vode u onom kraku U-cijevi koji je prikljuen na posudu - vii!
Iz ovoga se jasno vidi da pretlak i podtlak nisu veliine stanja - iako je stanje plina u posudi
ostalo isto, oni su se mijenjali!
Razliku tlaka plina i okolia preuzima stijenka posude u poetnom stanju ona je optereena
na vlak, a u konanom stanju na tlak.


1
Uvod - veliine stanja

Veliine stanja su (izravno ili neizravno) mjerljive fizikalne veliine koje su jednoznano
pridijeljene pojedinom toplinskom stanju nekog tijela. Mogu se iskazati brojanom
vrijednou i pripadajuon mjernom jedinicom ("dimenzijom").
Veliine stanja mogu se podijeliti u dvije skupine:
intenzivne veliine stanja su one, iji iznos ne ovisi o veliini uzorka (masi, koliini) na
kojem se mjeri. Takve su: tlak, temperatura, sastav (smjese) i sl.
ekstenzivne veliine stanja su one, iji iznos ovisi o veliini uzorka (masi, koliini) na
kojem se mjeri. To su: masa ili koliina tijela, volumen tijela, njegova unutarnja energija,
entalpija, entropija i sl.
Podijeli li se ekstenzivna veliina stanja nekog tijela njegovom masom ili koliinom, dobije se
specifina (izraena po jedinici mase - kilogramu) ili molna (izraena po jedinici koliine -
kilomolu) veliina stanja, koja ima obiljeja intenzivne veliine stanja!
Kasnije e se pokazati da nije potrebno svaki put mjeriti sve veliine stanja nekog tijela (tvari)
- meu njima postoje veze koje se mogu odrediti na temelju ranije u laboratorijima izmjerenih
vrijednosti za dotinu tvar. Tako je dovoljno izmjeriti svega nekoliko veliina stanja i onda
raunskim putem ili iz odgovarajuih tablica ili dijagrama izraunati ili oitati sve ostale koje
su potrebne. Koliko ih treba mjeriti, to ovisi o vrsti tvari (ista tvar ili smjesa), o tome je li
homogena ili heterogena, u kojem je agregatnom stanju, te moe li se na nju u promatranom
stanju primijeniti neka od idealizacija (npr. idealna nestlaivost, stanje "idealnoga plina").
Za mjerenje se (logino) odabiru najee one veliine stanja, koje se mogu najlake i
najtonije mjeriti i za koje su mjerni instrumenti najjeftiniji. Nema opeg pravila, ali se daleko
najee za tu svrhu odabiru temperatura i tlak.

Temperatura
Jedna od najee mjerenih veliina stanja. Unato izuzetno rasprostranjenoj uporabi, tu je
veliinu stanja zapravo teko jednostavno i jednoznano definirati! Najmanje pogrena
definicija je ona po kojoj "dva tijela koja su u toplinskoj ravnotei, imaju istu temperaturu".
Zbog takve definicije temperatura se zapravo i ne moe mjeriti! Mjere se uvijek neke druge
veliine koje su jednoznano s njom povezane:
1) Volumen tijela koji se mijenja s temperaturom (npr. volumen ive u ivinom termometru);
2) Elektrina svojstva koja ovise o temperaturi:
a) elektrini otpor vodia (tzv. "otporniki termometri") koji se mijenja s temperaturom;
b) elektromotorna sila koja se javlja na dodiru dvaju razliitih metala, a iji iznos ovisi o
temperaturi (tzv. "termoparovi" ili "termoelementi");
3) Mjerenje iznosa i raspodjele po spektru energije koju odzrauje tijelo iju temperaturu
mjerimo (primjenjuje se pri viim temperaturama);
4) Ima toga jo, ali neemo sad o tome, tek smo na poetku!
Zbog takve definicije i zbog nemogunosti izravnog mjerenja same temperature, moramo
definirati "temperaturnu skalu", tj. odabrati dvije fizikalne pojave koje se uvijek odvijaju pri
tono odreenim temperaturama i njima pridijeliti brojane vrijednosti. Kako je izbor tih
pojava, a isto tako i brojanih vrijednosti koje se pridijeljuju tim tokama proizvoljan,

2
postojale su razne (vie ili manje pogodno odabrane) temperaturne skale od kojih su se danas
u SI-mjernom sustavu odrale samo dvije - Celsiusova (doputena) i Kelvinova (obvezna), a u
angloamerikom se jo (iako ilegalno) koriste Fahrenheitova i Rankinova skala.
Samo mjerenje temperature temelji se na "drugom postulatu ravnotee" (tzv. "nulti zakon
termodinamike") koji glasi: "Ako je tijelo A u toplinskoj ravnotei i s tijelom B i s tijelom C,
onda su i tijela B i C meusobno u toplinskoj ravnotei" (ili tako nekako). ivin termometar
neka bude tijelo A, a voda koja se smrzava - tijelo B. Zabiljeimo li stanje tijela A (visinu
stupca ive) i kasnije ustanovimo da je ta visina ista kad se tijelo A nalazi u ravnotei s
tijelom C, zakljuujemo da bi i tijela B i C bila u toplinskoj ravnotei, da su kojim sluajem
stvarno u dodiru. No to nas ne sprjeava da u skladu s gornjom definicijom ustvrdimo da
tijela B i C imaju istu temperaturu.
Da se ne bismo ograniili na to da svaki put za svako tijelo iju temperaturu moramo mjeriti
napravimo neki etalon s kojim emo to usporeivati, termometar se "umjeri" tako da se, kad
je u ravnotei s jednim referentnim tijelom (npr. vodom koja smrzava) oznai nekom
vrijednou (npr. "0" kod Celzijeve skale), a kad je u ravnotei s drugim referentnim tijelom
(npr. vodom koja isparava) oznai drugom vrijednou (npr. "100" kod Celzijeve skale) i
onda se ta skala (linearno) interpolira, a po potrebi i ekstrapolira. Iako su ledite i vrelite
vode osnovne i definicijske referentne toke, zato to jedan termometar ne moe mjeriti sve
mogue temperature, za vrlo niske i vrlo visoke temperature postoji jo niz takvih referentnih
toaka (primjerice, trojna toka kisika je na -218,7916 C, krutite zlata na +1064,18 C).
Kelvinova skala (jedinica K, Kelvin) je temeljna temperaturna skala SI-mjernog sustava. To
je tzv. "apsolutna" ili "termodinamika" temperaturna skala, jer joj je ishodite na apsolutnoj
nuli. Nastala je na temelju Celsiusove skale, jednostavnim pomicanjem (translacijom) skale,
bez promjene same podjele skale. Dananja je definicija da je to skala koja ima ishodite na
apsolutnoj nuli, a pri trojnoj toki vode (+0,01C) ima vrijednost 273,16 K.
Celsiusova skala (jedinica C, stupanj Celsiusa, Celzijev stupanj) je stara i najrairenija skala
koja se je odrala jer je prilino spretno definirana - ima vrijednost "0" na leditu vode i
vrijednost "100" na vrelitu vode, sve pri tlaku 1,01325 bara (760 mmHg). Zove se "relativna"
skala jer su obje toke proizvoljno odabrane.
Fahrenheitova i Rankinova skala su vrlo sline gornjim dvjema skalama. Iako je prvobitna
definicija Fahrenheitove skale bila prilino egzotina i zapravo loe odabrana, to je kasnije
ispravljeno tako da je skala definirana vrijednou "32" na leditu vode i vrijednou "212" na
vrelitu vode, sve pri tlaku 1,01325 bara. Time je skala postala jednoznano definirana i
povezana s Celsiusovom (dakle, internacionalno prihvaenom) skalom.
Preraunavanje temperatura izraenih u razliitim skalama moe se izvriti s pomou izraza:

[ ]
C 1
K 1
C) ( 273,15 C) ( (K)
o
o
+ = T

[ ]
K 1
C 1
(K) 273,15 - (K) C) (
o
T =

[ ] F) ( 32 - F) (
F) ( 9
C) ( 5
C) (
=

[ ] C) ( 32 C) (
C) ( 5
F) ( 9
F) ( +
=

[ ]
F 1
R 1
F) ( 67 , 59 4 F) ( (R)
o
+ = T

[ ]
R 1
F 1
R) ( 459,67 - R) ( F) (
o
o
o o
T =


3
Iako svaka od tih etiriju skala drukijim brojanim iznosom iskazuje istu temperaturu,
VANO je uoiti da je RAZLIKA dviju temperatura JEDNAKA na odgovarajuoj
relativnoj i apsolutnoj (npr. Celsiusovoj i Kelvinovoj ili Fahrenheitovoj i Rankinovoj) skali:
T
2
T
1
=
2

1
T = dT = d
Meusobni se odnos brojanih vrijednosti na tim etirima skalama vidi zgodno iz slike:
Iz slike se vidi da u istom rasponu temperatura izmeu ledita i vrelita vode, Celsiusova i
Kelvinova skala imaju 100 podjela, a Fahrenheitova i Rankinova 180. Oito je podjela na
Fahrenheitovoj i Rankinovoj skali skoro dvostruko finija.

"apsolutna nula"
r
e
l
a
t
i
v
n
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
n
a

s
k
a
l
a
r
e
l
a
t
i
v
n
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
n
a

s
k
a
l
a
a
p
s
o
l
u
t
n
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
n
a

s
k
a
l
a
a
p
s
o
l
u
t
n
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
n
a

s
k
a
l
a
< 0
o
C < 0
o
F T > 0 K T > 0
o
R
tlak p
760 mm Hg
(1,01325 bar)
vrelite vode
ledite vode
= 273,15
o
C = 459,67
o
F
32
o
F
212
o
F
491,67
o
R
671,67
o
R
273,15 K
373,15 K
100
o
C
0
o
C
o
C T K
o
F T
o
R
T = 0 K
T = 0
o
R
o
C T K
o
F T
o
R
CELSIUS KELVIN FAHRENHEIT RANKIN

Primjer za preraunavanje temperature
Prije stotinjak godina, pokuavajui obii svijet za 80 dana, gospodin Phileas Fogg je naloio
svom slugi Passpartoutu da, bez obzira gdje se nalazili, voda za jutarnje brijanje mora imati
temperaturu 97 stupnjeva. Uzimajui u obzir sve implicitne okolnosti, treba provjeriti hoe li
se mr. Fogg prilikom brijanja ofuriti, ili samo ugodno obrijati!
Rjeenje:
Naravno, reena temperatura odnosi se na Fahrenheitovu skalu, pa u Celzijevim stupnjevima
to iznosi:

( )
( )
( )
( ) ( ) ( ) ( )
0
0 0 0 0 0
0
5
5
32 97 32 36,1
9 9
C
C F F C C
F

= = =

,
a onda je zakljuak jasan.


1
PRIMJERI

TEMPERATURA
"Dva tijela u toplinskoj ravnotei imaju istu temperaturu"
Vrijedi i obrnuto:
"Tijela jednakih temperatura su u toplinskoj ravnotei"

Temperaturne skale

CELSIUS KELVIN FAHRENHEIT RANKIN
0
C
0
F T
0
R
T K
100
0
C 373,15 K 212
0
F
671,67
0
R
p = 1 atm
vrelite vode
ledite vode
apsolutna nula
0
0
C 273,15 K 32
0
F
0
0
F -17,78
0
C
491,67
0
R
0 K -273,15
0
C
0
0
R - 459,67
0
F
1
0
F = 1
0
R
1
0
C = 1K
1
0
C = 1,8
0
F

Relativne skale Celsiusa i Fahrenheita usporeuju toplinsko stanje nekog tijela s proizvoljno
odabranim nultim toplinskim stanjem.
Apsolutne skale Kelvina i Rankina imaju ishodite na teorijski najniem toplinskom stanju,
apsolutnoj nuli.
U SI sustavu mjera osnovna skala za mjerenje temperature je Kelvinova. Dozvoljena je i
upotreba Celsiusove skale.
Numerike vrijednosti temperature ovise o izboru mjerne skale. Vrijede odnosi:

1
o
C = 1 K, 1 = 1
o
C/1 K = 1 K/1
o
C 1
o
F = 1
o
R, 1 = 1
o
F / 1
o
R = 1
o
R / 1
o
F
T K = ( + 273,15)
o
C (1 K/1
o
C)

o
C = (T 273,15) K (1
o
C/1 K)
T
o
R = ( + 459,67)
o
F (1
o
R / 1
o
F)

o
F = (T 459,67)
o
R (1
o
F / 1
o
R)
1
o
C = 1,8
o
F
5
o
C = 9
o
F
1 = 5
o
C / 9
o
F

Primjer
Kisik ima talite na temperaturi 218,8
o
C, a vrelite na temperaturi 182,97
o
C.
Kolika je vrijednost temperature tih toplinskih stanja kisika u stupnjevima K,
o
F i
o
R?

Talite: = 218,8
o
C
T K = ( + 273,15)
o
C (1 K / 1
o
C) = (218,8 + 273,15) = 54,35 K

o
F = (
o
C) (9
o
F / 5
o
C) + 32
o
F = 218,8 1,8 + 32 = 361,84
o
F
T
o
R = ( + 459,67)
o
F (1
o
R / 1
o
F) = 361,84 + 459,67 = 97,83
o
R

2
Vrelite: = 182,97
o
C
T K = 182,97 + 273,15 = 90,18 K

o
F = 182,97 1,8 + 32 = 297,35
o
F
T
o
R = 297,35 + 459,67 = 162,32
o
R
................................................................................

1. ZADATAK
Medicinski termometar ima raspon skale od 35
O
C do 42
o
C. Koliki je to raspon
temperatura izraen u
o
F? (95
o
F 107,6
o
F , = 12,6
o
F)

2. ZADATAK
a) Kod koje temperature pokazuju Celsiusov i Fahrenheitov termometar istu numeriku
vrijednost? ( 40
o
C = 40
o
F)
b) Kod koje temperature u
o
C pokazuje Fahrenheitov termometar pet puta veu
numeriku vrijednost od Celsiusovog termometra? (10
o
C = 50
o
F)
....................................................................................................................................................

TLAK

Tlak opisuje djelovanje normalne sile na jedinicu povrine: p = F/A. Sukladno toj
definiciji slijedi da je osnovna jedinica tlaka u SI sustavu 1 N/m
2
= 1 Pa ('paskal'),
oznaena tako u poast francuskog znanstvenika Blaise Pascala.
U proraunima se treba koristiti numerika vrijednost tlaka u Pa, u protivnom rezultat
rauna nema fizikalno ispravnu dimenziju. Izuzetak je omjer tlakova.

U upotrebi su i izvedene jedinice tlaka. Na primjer, u meteorologiji se tlak izraava u
hektopaskalima 1 hPa = 10
2
Pa, dok je u tehnici uobiajena upotreba jedinice 1 bar = 10
5

Pa. Ovaj tlak je neto manji od atmosferskog tlaka 1atm = 1,0133 bar.

U davno naputenom tehnikom sustavu osnovna jedinica sile nije bila 1 N = 1 kg m/s
2
,
ve jedan kilopond 1 kp = 9,80665 kg m/s
2
, pa je odnos tlakova: 1 kp/m
2
= 9,80665 Pa. U
tehnikoj praksi koristila se vea jedinica tlaka, nazvana tehnika atmosfera 1 at = 10
4

kp/m
2
= 1 kp/cm
2
.

Ranije se u fizici esto koristila osnovna jedinica tlaka, nazvana fizikalna atmosfera 1 atm,
koja je vea od prethodnih dviju. Vrijedi odnos:
1 atm = 1,01325 bar = 1,03323 at

Plinovi: tlak je posljedica sudara molekula plina s okolnim plohama krute ili kapljevite
tvari.

Kapljevine: masa kapljevine m izloena gravitacijskom ubrzanju g
= 9,80665 m/s
2

predstavlja silu mg koja djeluje na povrinu podloge A u obliku statikog tlaka: p = mg/A.
Stoga se tlak moe izraziti s visinom stupca tekuine:

2
N
m
F mg m V Az
p g g mgz
A A V A A
= = = = =


3

z
A
V = A z
= m / V

Obino se tlak izraava pomou visine stupca ive, gustoe
Hg
= 13595 kg/m
3
pri 0
o
C, ili
vode, gustoe
H2O
= 1000 kg/m
3
pri 4
o
C. Sukladno tome, jedinice tlaka se izraavaju u
'milimetrima ivinog stupca' ili 'milimetrima vodenog stupca'.
1 mm Hg = 1 Torr (nazvan po Torricelliju) = 133,321 Pa
1 mm v.s. = 9,80665 Pa
Izmeu navedenih mjernim jedinicama tlaka postoje jednoznani odnosi:
1 bar = 1,0197 at = 10 197 mm v.s. = 750 mm Hg = 0,98692 atm
1 at = 0,980665 bar = 10 000 mm v.s. = 735,5 mm Hg = 0,96785 atm
1 atm = 1,01325 bar = 1,03323 at = 10 332 mm v.s. = 760 mm Hg

1 atm
1 at
1 bar
760 mm Hg
750 mm Hg
735,5 mm Hg
10332 mm VS
10000 mm VS
10197 mm VS

Relativni tlak

Vakuum 100%
p =0
Apsolutni
tlak p
Vakuum0%
p
o
atmosferski tlak p
o
p
p
pretlak
p
v
potlak
A
B
p
A
p
B


4
Za termodinamiko stanje mjerodavan je apsolutni tlak, dok se manometrima mjeri samo
relativan tlak, tj. razlika izmeu apsolutnog i atmosferskog tlaka. Razlikujemo dva sluaja:
Pretlak: p
p
= p p
o

Potlak: p
v
= p
o
p
Posebno, sluaj potlaka esto se izraava pomou vakuuma, V, u pravilu u postocima:

%
p
p
% V
v
100 =

1. Primjer
U kondenzatoru parne turbine izmjeren je potlak 713 mm Hg pri barometarskom tlaku 750
mm Hg. Koliki je potlak izraen u barima? Koliki je apsolutni tlak u mm Hg i bar? Koliki je
vakuum u %?
Zadani podaci:
Potlak: p
v
= 713 mm Hg (1)
Barometarski tlak: p
o
= 750 mm Hg.

Za pretvorbu dimenzije mm Hg u bar koristimo definiciju: 1 bar = 750 mm Hg, na osnovi
koje se moe oblikovati 'jedinica' za korekciju dimenzija:

bar
Hg
Hg
bar
1
750
750
1
1 = =
(2)
Sada se jednadba (1) moe pomnoiti s 'jedinicom' (2):

bar
mmHg 750
bar 1
Hg mm 9507 0 95067 0 713 , , p
v
= =
=

Napomena: rezultati se zaokruuju na treoj ili etvrtoj vrijednoj znamenci sukladno opem
nivou tonosti naih rauna.
Apsolutni tlak:

bar
mmHg 750
bar 1
mmHg 04933 0 37 713 750
0
, p p p
v
=
= = =

Vakuum % :
95% % % % = = = 100
750
713
100
p
p
V
v

....................................................................................................................................................

2. Primjer
U vertikalnom cilindru unutarnjeg promjera d = 100 mm nalazi pomian klip mase 5 kg. U
prostoru cilindra je plin, a oko cilindra okolinji zrak tlaka 1 bar.
a) Koliki je tlak plina u cilindru, ako je klip s donje strane, a njegova teina uravnoteena
djelovanjem tlaka unutar i izvan cilindra? Da li se radi o potlaku ili pretlaku u
cilindru?
b) Ako se cilindar okrene tako da je klip s gornje strane, koliki e biti tlak plina?

Zadano: d = 100 mm; okolinji tlak: p
o
= 1 bar = 10
5
Pa
2
m 007854 0
4
1 0
4
2 2
,
, d
A =
=


5
a) Ravnotea sila
A p mg pA
0
= +

2
m
N
93760
007854 0
81 9 5
10 1
5
0
=
= =
,
,
A
mg
p p

Pa
m
N

2
6240 6240 93760 10
5
0
= = = = p p p
v

bar
Pa 10
bar 1
Pa
5
0624 0 6240 , p
v
=
=

6,24% 100% % % = = =
5
10
6240
100
p
p
V
v

pA
p
o
A
mg
d

b) Ravnotea sila
A p mg pA
0
+ =

2
m
N
106240
007854 0
81 9 5
10 1
5
0
=
+ = + =
,
,
A
mg
p p

Pa
m
N

2
6240 6240 10 106240
5
0
= = = = p p p
p

bar
Pa 10
bar 1
Pa
5
0624 0 6240 , p
p
=
=

pA
p
o
A
mg
d

U oba sluaja se tlakovi u cilindru razlikuju od okolinjeg tlaka p
o
za iznos mg/A, koji je
posljedica teine klipa.
...................................................................................................................................................

3. ZADATAK
Manometar na parnom kotlu pokazuje pretlak od 16 bar. Ako je barometarsko stanje
735,5 mm Hg, koliki je apsolutni tlak u kotlu izraen u barima? (16,98 bar).

4. ZADATAK
Raspon skale manometra je od 0 do 50 at. Koliki je raspon izraen u barima?
(0 49 bar).
....................................................................................................................................................

2. vjebe TERMODINAMIKA
1

I. ZAKON TERMODINAMIKE

1842. g. Julius Robert Mayer (1814-1878) jasno je formulirao zakon odranja energije, a
toplinu smatrao oblikom (mehanike) energije.

Proireni oblik zakona ouvanja energije primjenjuje se kod sustava kod kojih se tijekom
promjene od poetnog (1) do konanog (2) stanja, osim unutarnje energije U
12
, mijenja
kinetika energija E
12
i potencijalna energija E
12
sustava, uslijed toplinske Q
12
i mehanike
W
12
interakcije s okoliem.

Zatvoreni sustav s konstantnom masom, m = konst., odnosno kliinom N = konst.
Poetno stanje (1) konano stanje (2):
Q
12
W
12
= U
12
+ E
k,12
+ E
p,12

Makroskopska svojstva sustava: (T
1
T
2
) (w
1
w
2
) (z
1
z
2
)

Promjena unutarnje energije sustava
krute i kapljevite tvari
( ) ( )
1 2 1 2 12
= = NC T T mc U

Prema referentnoj temperaturi
ref
= 0,5(
1
+
2
) bira se vrijednost specifinog toplinskog
kapaciteta c(
ref
), odnosno molnog toplinskog kapaciteta C(
ref
).

plinovi

[ ]( ) [ ]( )
[ ]( ) [ ]( )
1 2 1 2
1 2 1 2 12
= =
= =
v v
v v
C N T T C N
c m T T c m U

Srednje vrijednosti specifinog [c
v
] i molnog [C
v
] toplinskog kapaciteta pri konstantnom
volumenu (indeks v) u intervalu zadanih tempetatura T
1
i T
2
raunaju se prema posebnoj
relaciji.

Mjerljive promjene makroskopskih svojstava:
V
1
V
2
; T
1
T
2
; w
1
w
2
; z
1
z
2
z
z
1
z
2
teite mase m
teite mase m
U
1
(T
1
)
U
2
(T
2
)
referentno ("nulto") stanje
U
o
(T
o
) = 0
z
o
= 0
w
o
= 0
w
2
w
1
V
1
V
2
2
S obzirom na raspoloive podatke u Toplinskim tablicama (FSB) moe se izraunati [C
p
] po
formuli:
[ ]
[ ] [ ]
1 2
1 0 2 0
1 2
2
1

=

p p
p
C C
C kJ/(kmol K),
a zatim se rauna: [ ] [ ] =

2
1
2
1
p v
C C
gdje je
K kmol
kJ
314 8
K kmol
J
8314 , = = opa plinska konstanta.

Preraunavanje na srednje specifine kapacitete vri se prema relacijama:

[ ]
[ ]
M
C
c
p
p
2
1 2
1
= ; [ ]
[ ]
M
C
c
v
v
2
1 2
1
= ;

gdje je M [kg/kmol] molna masa promatranog plina (iz tablica se uzima vrijednost
molekularne mase).

Promjena kinetike energije:
2
2
1
2
2
12
w w
m E
, k

= , J
Promjena potencijalne energije: ( )
1 2 12
z z mg E
, p
= , J
Mehaniki rad: ( )
=
2
1
12
dV V p W , J
Toplina:
12 12 12 12 12
W E E U Q
, p , k
+ + + = , J

ZADACI
1. Primjer
Bat mase 50 kg pada s visine 2 m na komad olova mase 0,2 kg, koji lei na nakovnju.
Odredite promjenu temperature olova
o
uz pretpostavku da se sva kinetika energija bata u
trenutku udara pretvara u unutarnju energiju olova.
Specifini toplinski kapacitet olova je c
o
= 0,1295 kJ/(kg K).

2. Primjer
U posudu s 10 kg vode temperature 20
o
C uroni se 5 kg eljeza temperature 80
o
C. Kolika bi
se temperatura ustalila u sustavu voda-eljezo, ako zanemarimo toplinske i mehanike efekte
prema okoliu (stijenka posude, okolinji zrak)?

3. Primjer
Jedan kilogram vode, pri stalnom okolinjem tlaku 1 bar, zagrijava se od 20
o
C na 80
o
C.
a) Koliko topline treba dovesti za zagrijavanje vode?
b) Koliki rad izvri vode svojim irenjem protiv nametnutog tlaka?


1
ZADACI

1. Zadatak
Bat mase 50 kg pada s visine 2 m na komad olova mase 0,2 kg, koji lei na nakovnju.
Odredite promjenu temperature olova
o
uz pretpostavku da se sva kinetika energija bata u
trenutku udara pretvara u unutarnju energiju olova.
Specifini toplinski kapacitet olova je c
o
= 0,1295 kJ/(kg K).
.............................................................................................................................
Zadano
bat: m
b
= 50 kg ; z = 2 m
olovo: m
o
= 0,2 kg ; c
o
= 0,1295 kJ/(kg K) ;
o
= ? U
o
= ?

Bilanca energije od poetnih stanja mirovanja do trenutka udara (mirovanja!).

Sustav = Bat + Olovo

Zatvoreni izolirani sustav (s):
Q = 0, W = 0
{ }
s
p k
E E U + + = 0

o o b s
U U U U = + =
0 = + =
o , k b , k s , k
E E E
b , p o , p b , p s , p
E E E E = + =

b , p o
E U =
OLOVO
BAT
NAKOVANJ
z = - 2 m
m
b
g
Zatvoreni izolirani sustav
m
o
z
1
z
2

z g m c m
b o o o
= Rjeenje:
o
= 37,9
o
C.
.................................................................................................................................................

2. Zadatak
U posudu s 10 kg vode temperature 20
o
C uroni se 5 kg eljeza temperature 80
o
C. Kolika bi
se temperatura ustalila u sustavu voda-eljezo, ako zanemarimo toplinske i mehanike efekte
prema okoliu (stijenka posude, okolinji zrak)?
..............................................................................................

Zadano: sustav = voda + eljezo
voda: m
v
= 10 kg ;
v
' = 20
o
C c
v
= 4,182 kJ/(kg K) ;
v
'' = ? U
v
= ?
eljezo: m
= 0,2 kg ;
' = 80
o
C c
= 0,460 kJ/(kg K) ;
'' = ? U
= ?
.......
I. Zakon

12 12 12 12 12 , p , k
E E U W Q + + =
Za zadani zatvoreni izolirani sustav vrijedi: Q
12
= 0; W
12
= 0; E
k,12
= 0; E
p,12
= 0.

Zakljuak: U
s,12
= U
v
+ U
= 0 ( ) ( ) 0
1 2 1 2
= +
, , v , v , v v
c m c m
Temperatura u toplinskoj ravnotei: =
2,v
=
2,
Rjeenje: = 23,12
o
C.

2
3. Zadatak
Jedan kilogram vode, pri stalnom okolinjem tlaku 1 bar, zagrijava se od 20
o
C na 80
o
C.
a) Koliko topline treba dovesti za zagrijavanje vode?
b) Koliki rad izvri vode svojim irenjem protiv nametnutog tlaka?

Zadano
voda: m
v
= 1 kg ;
v
' = 20
o
C ;
v
'' = 80
o
C U
v
= ?

ref
= 0,5 (
v
' +
v
'') = 50
o
C c = 4,178 kJ/(kg K)
okolinji zrak: p
o
= 1 bar

a) Rjeenje: ( ) kJ J 251 250680
12
= =
v v v
c m Q (dovoljno toan rezultat) (1)
W
12
se smatra zanemarivim zbog pretpostavke da je voda nekompresibilna!
U
12
= Q
12
= 251 kJ

b) Rjeenje: (precizniji raun)

v
' = 20
o
C ' = 998,2 kg/m
3

3
m 001002 0
2 998
1
,
,
m
V = =
=

v
'' = 80
o
C '' = 971,8 kg/m
3

3
m 001029 0
8 971
1
,
,
m
V = =

=
V = V'' V' = 0,001029 0,001002 = 0,000027 m
3

= = = = = J 7 2 000027 0 10 1
5
12
, , V p dV p pdV W
o o
(vanjska meh. ravnotea)
( ) ( ) J 250680 20 80 4178 1
12
= = =
v v v
c m U

12 12 12
U W Q = kJ 251 J = + = + = 7 250682 7 2 250680
12 12 12
, , W U Q (2)

Najvei dio dovedene energije (topline Q
12
) troi se
na porast unutarnje energije U
12
, a zanemarivo
mali dio pretvara u mehaniki rad W
12
s kojim voda
potiskuje okolinji zrak stalnog tlaka p
o
.

Koeficijent toplinskog irenja vode:
p
T
V
V

=
1
, K
-1
(pri p = konst.)
je relativna promjena volumena s promjenom
temperature pri konstantnom tlaku.
Za male promjene volumena moe se ta jednadba
zamijeniti s jednadbom konane promjene
volumena:
1 -
K 000449 0
60
000027 0
001002 0
1 1
,
,
, T
V
V
= =
= ,
to opravdava uobiajenu tvrdnju da je voda, a
slino i druge kapljevine, nekompresibilna fluid
sa zanemarivom promjenom volumena.
p
o
A
ZRAK
V'
V''
v
'
v
''
VODA
pA
Q
12
W
12
= p
o
V


1
PRIMJERI

James Prescott Joule (1818-1889) izveo je u vremenu 1843. do 1848. niz eksperimenata sa
svrhom pronalaenja egzaktne relacije izmeu topline i mehanikog rada.
U tu svrhu koristio je posudu s vodom u kojoj je smjetena mjealica, pokretana mehanizmom
ueta, kolotura i utega. Posuda je bila toplinski izolirana od utjecaja okolia, a promjena
temperature vode praena je pomou termometra.

o
C
VODA
UTEG
z

Materijalni sudionici pokusa: voda, uteg, posuda, izolacija, mjealica, koloture, ue,
termometar, zrak i okoli.

Formulacija problema
Ako se u posudi nalazi 5 kg vode poetne temperature 15
o
C, a uteg mase 160 kg spusti
tijekom pokusa za 0,8 m, za koliko e porasti temperatura vode na kraju pokusa?
Zadani podaci:
Voda: m
v
= 5 kg ;
v
= 15
o
C c = 4187 J/(kg K)
Uteg: m
u
= 160 kg ; z = 0,8 m (smanjenje visine z = 0,8 m )
Pitanje:
Voda:
v
=
v
''

v
'
= ?
Zakljuak:
Bitni sudionici zatvorenog sustava su voda (m
v
= konst.) i uteg (m
u
= konst.), jer se
utjecaj ostalih sudionika zanemaruje nema ni zadanih podataka, ni pitanja o
njihovim promjenama!

Raunski model:
Za sustav = voda + uteg
s , p s , k s s s
E E U W Q + + =

0 + = + =
v u v s
U U U U

0 0 + = + =
u , k v , k s , k
E E E

u , p u , p v , p s , p
E E E E + = + = 0

......................................................
0 = +
u , p v
E U

v v v
c m U =
;
z g m E
u u , p
=

0 = +
u u v v
z g m c m

Sustav = voda + uteg

Q
s
= 0
W
s
= 0

u
= 0
z
v
= 0

( )
C
0
060 0
4187 5
8 0 81 9 160
,
, ,
c m
z g m
v
u u
v
=
=

VODA
' ''
| || | Z| || |
UTEG
UTEG

2

Problem 2.

Koliku masu mora imati uteg ije bi sputanje za visinu 1 m izazvalo porast temperature 1 kg
vode za 1
o
C?

Rjeenje:

( )
1 4187 1
426, 955 427 kg
9, 80665 1
v v
u
m c
m
g z

= = =

Komentar:
rad = sila put m
u
gz= 426,955 kg 9,80665 m/s
2
1 m 4187 Nm = 4187 J

sila: 1 kp = 9,81 N; rad: 1 kpm = 9,81 J

Problem 3.

Za koliko se poveala unutarnja energija vode u prethodnom problemu?

Rjeenje:
1 4187 1 4187 J
v v v
U m c = = =

Komentar: definicija stare jedinice energije

1 kcal = energija potrebna da se 1 kg vode zagrije od 14,5
o
C na 15,5
o
C (za 1
o
C).

Otuda naziv "kilokalorija 15-tog stupnja".

Vrijedi odnos: 1 kcal = 427 kpm = 4187 J (priblino)


1
JEDNADBA STANJA IDEALNIH PLINOVA

Zatvoreni sustav:
masa: m = konst. [kg]
mRT pV =
; m = 1 kg
RT pv =

koliina: N = konst. [kmol]
T N pV =
; N = 1 kmol
T pv
N
=

volumen: V [m
3
]
specifini volumen:
p
RT
m
V
v = =
m
3
/kg ; gustoa:
RT
p
V
m
= =
kg/m
3

molni volumen:
p
T
N
V
v
N

= =
m
3
/kmol
...............................................................................................................................
Otvoreni sustav:
protona masa:
. konst m =

RT m V p
=
;
kg/s 1 = m

RT pv =

protona koliina:
. konst N =

T N V p =

;
kmol/s 1 = N

T pv
N
=

protoni volumen:
V
[m
3
/s]
specifini volumen:
p
RT
m
V
v = =
m
3
/kg ; gustoa:
RT
p
V
m
= =

kg/m
3
molni volumen:
p
T
N
V
v
N

= =

m
3
/kmol
...................................................................................................................................
Odnos mase i koliine:
N M m =
ili
N M m

=

N , N
n
= 41 22
ili
N , N
n

= 41 22

Definicije: 1 kmol = 6,02210
26
molekula
1 kmol = 22,41 m
n
3

(oznaka m
n
3
ita se: "normni kubni metar" broj molekula idealnog plina u 1 m
3
pri
normalnom stanju: T
o
, p
o
)
..............................................................................................................................................
Normalno stanje
temperatura: T
o
= 273 K ;
o
= 0
o
C
tlak: p
o
= 1,01310
5
N/m
2
= 1,013 bar = 1 atm (fizikalna atmosfera)
...................................................................................................................................................
1. Primjer
Koliki volumen zauzima 1 kmol idealnog plina pri normalnom stanju?

3
m 41 22
10 013 1
273 8314 1
5
,
, p
T N
V =
=

Tlak: p [N/m
2
] ; Temperatura: T [K]
Opa plinska konstanta: = 8314 J/(kmol K)
Molna masa: M = {molekularna masa} [kg/kmol]
Individualna plinska konstanta:
K kg
J

M M
R
8314
=
=


2
Koliko se molekula nalazi u 1 m
3
pri normalnom stanju?

3
n 3
25
m
m
molekula
10 2,688 1
41 22
10 022 6
26
= =
= =
,
,
V
N
N
n

.......................................................................................................................................................

2. Primjer
U spremniku volumena 5 m
3
nalazi se zrak normalnog stanja. Odredite: individualnu
plinsku konstantu (R), specifini volumen (v) i gustou () zraka. Kolika je masa (m), i
koliina (N i N
n
) zraka u spremniku?
Napomena: zrak je mjeavina plinova s praktiki stalnim sastavom, pa su i svojstva (npr.
molna masa M) takve mjeavine stalna.
.....
Iz toplinskih tablica (FSB): M = 28,95 kg/kmol prividna molna masa zraka

K kg
J
2 287
95 28
8314
,
, M
R = =
=
,

kg
m
3
774 0
10 013 1
273 2 287
5
,
,
,
p
RT
v =
= =
;
3
m
kg
292 1
774 0
1 1
,
, v RT
p
= = = =
,

kg 46 6 5 292 1 , , V
RT
pV
m = = = =
,

kmol 223 0
95 28
46 6
,
,
,
M
m
N = = =
;
3
m 0 5 223 0 41 22 41 22 , , , N , N
n
= = =

.........................................................................................................................................
3. Primjer
U prostoriji dimenzija (562,5) m
3
nalazi se zrak okolinjeg stanja: temperature 5
o
C
i tlaka 740 mm Hg. Zagrijavanjem poraste temperatura zraka na 21
o
C.
a) Koliko je zraka izalo iz prostorije kroz proreze vrata tijekom zagrijavanja?
b) Koliki bi bio tlak zraka u potpuno nepropusnoj prostoriji?
..............................................................................................................
Svojstva zraka: plinska konstanta
K kg
J
2 287
95 28
8314
,
, M
R = =
=

Zadano:
V = 562,5 = 75 m
3

1
= 5
o
C T
1
= 278 K

2
= 21
o
C T
2
= 294 K

2
5
m
N
10 0,9867 bar
Hg mm 750
bar 1
Hg mm = =
= 9867 0 744 , p

...........
a)
1

2
uz p
1
= p
2
= p = konst.

kg 69 92
278 2 287
75 10 9867 0
5
1
1
,
,
,
RT
pV
m =

= =
..... (prije zagrijavanja)

kg 64 87
294 2 287
75 10 9867 0
5
2
2
,
,
,
RT
pV
m =

= =
..... (nakon zagrijavanja)

3

m = m
1
m
2
= 92,69 87,64 = 5,04 kg ..... (gubitak zraka kroz proreze)

b)
1

2
uz V = konst. i m = m
1
= konst. p
1
p
2

bar
m
N
2
045 1 10 045 1
75
294 2 287 69 92
5 2
2
, ,
, ,
V
mRT
p = =

= =

p = p
2
p
1
= 1,045 0,9867 = 0,0583 bar ..... (porast tlaka)

.......................................................................................................................................................

1. Zadatak
Potrebno je odrediti volumen balona koji bi, lebdei u zraku stanja 1 bar i 20
o
C
(okolinje stanje), mogao nositi korisnu masu od 150 kg. Ukupna masa balona, koju ine
opna balona, uad i koara, procijenjena je na 50 kg, dok se pripadni volumeni tih masa mogu
smatrati zanemarivim. Stoga se volumen balona odnosi na volumen plina s kojim je balon
punjen.
Usporediti rezultate za tri sluaja punjenja:
a) vodik (eksplozivan!) okolinjeg stanja,
b) helij (skup i rijedak!) okolinjeg stanja,
c) topli zrak temperature 50
o
C i tlaka 1 bar.

2. Zadatak
U potonulom brodu nalazi se nepropusna komora prizmatinog oblika, visine 3 m, u
kojoj je u trenutku potapanja ostao zarobljen okolinji zrak stanja 1 bar i 17
o
C. Donji kraj
komore je na dubini 20 m. U podu komore nastala je pukotina kroz koju polagano prodire
voda komprimirajui zrak u komori.
a) Do koje e se visine (z
2
) mjerene od poda podii razina vode u komori?
b) Ako je na stropu komore vijcima uvrena okrugla ploa promjera 0,5 m kolikom je
rezultirajuom silom i u kojem smjeru ploa optereena na poetku prije prodora vode, a
kolikom na kraju kada se razina vode ustali?

Temperatura morske vode je 17
o
C, a njena gustoa = 1020 kg/m
3
.
......................................................................................................................................................
a) Rjeenje: z
2
= 1,93 m.
b) Rjeenje: F
a
= 33400 N ; F
b
= 2101 N.

3. Zadatak

Kompresor istiskuje 0,2 kg/s zraka pod tlakom 6 bar i temperature 140
o
C u tlani vod.
Brzina strujanja zraka na ulaznom presjeku iznosi 21 m/s, dok na izlaznom presjeku tlanog
voda, koji je 100 m iznad ulaznog presjeka, brzina iznosi 4,6 m/s, tlak je 5 bara, a temperatura
40
o
C.
Koliki je toplinski tok prema okolini?
.......................................................................................................................................................
Rjeenje: = 439 W.


1
ZADACI

1. Zadatak
Potrebno je odrediti volumen balona koji bi, lebdei u zraku stanja 1 bar i 20
o
C
(okolinje stanje), mogao nositi korisnu masu od 150 kg. Ukupna masa balona, koju ine opna
balona, uad i koara, procijenjena je na 50 kg, dok se pripadni volumeni tih masa mogu smatrati
zanemarivim. Stoga se volumen balona odnosi na volumen plina s kojim je balon punjen.
Usporediti rezultate za tri sluaja punjenja:
a) vodik (eksplozivan!) okolinjeg stanja,
b) helij (skup i rijedak!) okolinjeg stanja,
c) topli zrak temperature 50
o
C i tlaka 1 bar.
.....................................................................
Zadani podaci:
Okolinji zrak: p
o
= 1 bar = 10
5
Pa,
o
= 20
o
C, m
z
=
z
V
z
= masa istisnutog zraka.
Masa balona: m
b
= 50 kg, V
b
0.
Korisna masa: m
k
= 150 kg, V
k
0.
Ukupna masa krutih dijelova (tereta): m
t
= m
b
+ m
k
= 50 + 150 = 200 kg
Plinsko punjenje: m
p
=
p
V
p
, V
p
V
z
.

Gravitacijsko polje pridruuje svakoj masi gravitacijsko ubrzanje g = 9,81 m/s
2
.
U stanju lebdenja, balon s plinskim punjenjem drugaijim od okolinjeg zraka, moe ponijeti
teret s kojim e efekt sila biti jednak efektu zraka koji se nalazio na tom mjestu. To znai da nam
je potrebna jednadba ravnotee sila izmeu ukupne teine (masa gravitacija) balona s teretom,
i istisnutog zraka.

Okolinji zrak i plinska punjenja moemo smatrati idealnim plinovima, pa se potrebne gustoe
() mogu odrediti iz jednadbe stanja:

RT
p
= , kg/m
3
.

g / g m g m g m
t p z
: + =

t p p z z
m V V + =

6
3
= =
d
V V V
p z

=

=
t
p z
t
m m
V

m
z
g
m
p
g
m
t
g
m
p
g
m
t
g
m
z
g
istisnuti zrak lebdei balon
teret
uklanja se
ovaj efekt
nove mase s
istim efektom


2
Individualne plinske konstante odreuju se iz relacije:
K kg
J

8314
M M
R =
= , dok se vrijednosti
molne mase M nalaze u toplinskim tablicama kao podatak za molekularnu masu, koji treba
dopuniti s dimenzijom kg/kmol.

Rjeenje

Plinsko
punjenje
M
i

kg kmol
-1
R
i

J kg
-1
K
-1
i

kg m
-3

kg m
-3
Volumen, V
m
3
Promjer, d
m
vodik, H
2
2,016 4124 0,0828 1,105 181 7,02
helij, He 4 2078 0,1642 1,1024 195 7,2
vrui zrak 28,95 287,2 1,078 0,110 1818 15,1
okolinji zrak 28,95 287,2 1,188 0

2. Zadatak
U potonulom brodu nalazi se nepropusna komora prizmatinog oblika, visine 3 m, u kojoj
je u trenutku potapanja ostao zarobljen okolinji zrak stanja 1 bar i 17
o
C. Donji kraj komore je na
dubini 20 m. U podu komore nastala je pukotina kroz koju polagano prodire voda komprimirajui
zrak u komori.
a) Do koje e se visine (z
2
) mjerene od poda podii razina vode u komori?
b) Ako je na stropu komore vijcima uvrena okrugla ploa promjera 0,5 m kolikom je
rezultirajuom silom i u kojem smjeru ploa optereena na poetku prije prodora vode, a kolikom
na kraju kada se razina vode ustali?
Temperatura morske vode je 17
o
C, a njena gustoa = 1020 kg/m
3
.
.........................................................................................................................................................

Atmosferski zrak: p
o
= 1 bar ;
o
= 17
o
C , (T
o
= 290 K)
Tlak na dnu mora: bar , Pa , , gz p p
d
001 3 10 001 3 20 81 9 1020 10 1
5 5
0 0
= = + = + =

a) Prije prodora vode: p
1
= p
o
; T
1
= T
0
Volumen zraka u komori: V
k
= z
k
A (1a)
Stanje zraka u komori:
0 0
T N V p
k
= (1b)
z
k
= 3 m
z
o
- z
k
= 17 m
z
k
- z
2
z
2
= ?
z
o
= 20 m
p
o
= 1 bar
v
= 17
o
C
= 1020 kg/m
3
p
d
p
k
p
2
p
v

3

b) Nakon prodora vode: p
2
; T
2
= T
0
Volumen zraka u komori: V
2
= (z
k
z
2
) A (2a)
Stanje zraka u komori:
0 2 2
T N V p = (2b)
Temperatura zraka ostaje nepromijenjena!

Koritenjem jednadbi (1) i (2) dobiva
se: ( )
2 2 0
V V p V p
k k
= , odnosno:

2
0 2
z z
z
p p
k
k
= . (3)

Budui da imamo dvije nepoznanice, p
2
i z
2
,
potrebna je jo jedna jednadba. U trenutku
prestanka prodora vode, tlak zraka p
2
i tlak
stupca vode p
v
, su postali jednaki tlaku na dnu
p
d
.
( )
2 2 0 0 2
gz p z z g p p
d
= + = . (4)

Izjednaavanjem jednadbi (3) i (4) dobiva se:

2 0
2
gz p p
z z
z
d
k
k
=
. (5)

z
o
- z
k
p
o
= 1 bar
p
d
z
k
- z
2
z
2
= ?
p
2
= p
o
+g(z
k
- z
2
)
p
v
p
d
= p
2
+ p
v
p
k
= p
o
+g(z
o
- z
k
)
p
k
= p
o
+g(z
o
- z
k
)
a)
b)
p
2
p
1
= p
o

Nakon sreivanja dobiva se kvadratna jednadba po varijabli z
2
:
( ) ( ) 0
0 2
2
2
= + +
k d k d
z p p z gz p gz . (6)
Od dva rjeenja: z
2
= 31,06 m i z
2
= 1,93 m, nedvosmisleni fizikalni smisao ima samo jedno
rjeenje: z
2
= 1,93 m.
Sada se pomou jednadbe (3) moe odrediti tlak stlaenog zraka u komori:
bar ,
, z z
z
p p
k
k
808 2
93 1 3
3
1
2
0 2
=
=

Optereenje poklopca
Tlak mora na poklopcu: ( ) ( ) Pa , , , z z g p p
k d k
5 5
0
10 701 2 001 3 20 81 9 1020 10 1 = + = + =

a) Prije prodora vode:
Sila na poklopcu: ( ) ( ) N
,
,
d
p p F
k a
33400
4
5 0
10 1 701 2
4
2
5
2
0
=
=


4
b) Nakon prodora vode:
Sila na poklopcu: ( ) ( ) N
d
p p F
k b
2101
4
5 , 0
10 808 , 2 701 , 2
4
2
5
2
2
= = =

......................................................................................................................................................

3. Zadatak

Kompresor istiskuje 0,2 kg/s zraka pod tlakom 6 bar i temperature 140
o
C u tlani vod. Brzina
strujanja zraka na ulaznom presjeku iznosi 21 m/s, dok na izlaznom presjeku tlanog voda, koji je
100 m iznad ulaznog presjeka, brzina iznosi 4,6 m/s, tlak je 5 bara, a temperatura 40
o
C.
Koliki je toplinski tok prema okolini?
.......................................................................

Zadano
zrak:
M = 28,95 kg/kmol
R = /M = 8314/28,95 = 287,2 J/(kg K)
kg/s 2 0, m = ; z = 100 m

ulazni presjek 1: p
1
= 6 bar;
1
= 140
o
C;
w
1
= 21 m/s ; z
1

ulazni presjek 2: p
2
= 5 bar;
1
= 40
o
C;
w
2
= 4,6 m/s ; z
2
= z
1
+ z

1
2
z
2
z
1
w
1
w
2
12

I. Zakon za otvorene sustave:
12 12 12 12 12 , p , k
E E H P

+ + =

P
12
= 0,
12 12 12 12 , p , k
E E H

+ + =

( ) ( ) W 9 20 140 40 021 1 2 0
1 2 12
, , , c m H
p
= = =
;

( ) ( ) C 90 40 140 5 0
2
1
o
2 1
= + = + = ,
ref
c
p
= 1,021 J/(kg K)

W 42
2
21 6 4
2 0
2
2 2 2
1
2
2
12
=
=
,
,
w w
m E
, k

W 2 196 100 81 9 2 0
12
, , , z g m E
, p
= = =

W 439 2 , 196 42 9 , 20
12 , 12 , 12 12
= + + = + + =
p k
E E H

3. vjebe TERNODINAMIKA
1

1. Primjer

Ronilac isputa mjehurie "zraka" koji se kreu prema povrini. U trenutku nastajanja
na dubini 15 m mjehuri ima volumen 1 cm
3
pri temperaturi 30
o
C. Atmosferski tlak je 1,03
bar, a gustoa morske vode 1020 kg/m
3
. Apsorpciju "zraka" u vodi zanemarite.
Koliki e biti volumen mjehuria na dubini 1 m, ako se putujui prema povrini "zrak"
ohladio na 15
o
C?
................................................
z
1
= 15 m
z
2
= 1 m
p
o
= 1 bar
1
= 30
o
C

m
= 1020 kg/m
3
p
1
= p
o
+
m
g z
1
1
2
2
= 15
o
C
p
2
= p
o
+
m
g z
2

1 0 1
gz p p
m
+ =
15 81 9 1020 10 03 1
5
1
+ = , , p
Pa
5
1
10 531 2 = , p

303 8314
10 10 531 2
6 5
1
1 1
1
,
T
V p
N

2
7
1
10 005 1 N , N = =

kmol
2 0 2
gz p p
m
+ =
1 81 9 1020 10 03 1
5
2
+ = , , p
Pa
5
2
10 13 1 = , p

5
7
2
2 2
2
10 13 1
288 8314 10 005 1
,
,
p
T N
V

3 3
cm m 13 2 10 129 2
6
2
, , V = =

2. Primjer

Meteoroloki balon za mjerenje brzine visinskog strujanja zraka (vjetra) ima
rastezljivu gumenu opnu mase m
b
= 100 g. Na balon se objesi uteg teine F
t
= m
t
g = 4,4 N, a
zatim napuni vodikom okolinjeg stanja: 1,013 bar i 15
o
C, sve dok uzgon ne preuzme cijelu
teinu utega i opne, tako da balon lebdi. Zatim se prekine punjenje vodikom, ukloni uteg i
balon pusti u zrak.
a) Koliki je promjer balona u trenutku putanja?
b) Koliki e biti promjer balona i sila uzgona na visini od 3000 m, na kojoj je stanje atmosfere
0,7 bara i 5
o
C, a temperatura vodika u balonu 10
o
C?
.....................................................................................................................................................
3. vjebe TERNODINAMIKA
2
LEBDENJE BALONA 1
g
1
= 15
o
C
p
1
= 1,013 bar
m
v
g teina vodika
m
z
g teina istisnutog zraka
m
b
g teina balona
m
t
g = F
t
teina tereta
pozitivan smjer

Bilanca sila
a) Lebdenje balona (nema uzgona)

0 = = + +
u z b v t
F g m g m g m F ,

( )
3
2
0
4813 0 m ,
g
g m F
V
H z
b t
=

+
=

d
o
= 0,9723 m

VISINA 3000 m
2
= - 5
o
C ; p
2
= 0,7 bar
teina istisnutog zraka m
z
g
teina vodika m
v
g
teina balona m
b
g
F
u
uzgon
2
g

b) Uzdizanje balona (bez tereta)

u z b v
F g m g m g m = +

3 2 2
3000
6361 0 m ,
p
T R m
V
H H
m
=

=
d = 1,067 m ; F
u
= 4,2 N


1
MJEAVINE IDEALNIH PLINOVA

Mjeavine idealnih plinova vladaju se jednako idealno kao to se ponaaju i plinovi od kojih
su sastavljeni. Kada se na osnovi svojstava sudionika i njihovog udjela u ukupnoj masi,
odnosno koliini, odrede svojstva mjeavine, tada se ona moe smatrati jednim plinom za
kojeg vrijedi jednadba stanja idealnog plina, kao i sve druge relacije koje se koriste pri
proraunu procesa s idealnim plinom!

Mjeavina s i sudionika ( i = 1, 2, ...., n)

Masena svojstva

masa mjeavine = zbroju masa sudionika: m = m
1
+ m
2
+ ... + m
n
(1)

maseni udjeli: g
1
= m
1
/m ; g
2
= m
2
/m; .....; g
n
= m
n
/m

maseni sastav:
= = + + + +
i
i i
g g .... g g g 1
3 2 1
(2)
plinska konstanta:
=
=
n
i
i i
R g R
1
(3)
specifini toplinski kapaciteti:
=
=
n
i
i , p i p
c g c
1
;
=
=
n
i
i , v i v
c g c
1
(4)

Molna svojstva

koliina mjeavine = zbroju kolina sudionika: N = N
1
+ N
2
+ ... + (5)

molni udjeli: r
1
= N
1
/N ; r
2
= N
2
/N ; ..... ; r
n
= N
n
/N

molni sastav: 1
3 2 1
= = + + + +

i
i i
r r .... r r r (6)
molna masa:
=
=
n
i
i i
M r M
1
(7)
molni toplinski kapaciteti:
=
=
n
i
i , p i p
C r C
1
;
=
=
n
i
i , v i v
C r C
1
(8)

Napomena: relacije (4) i (8) vrijede i za sluaj rauna sa srednjim vrijednostima:

[ ]
2
1
p
c ili [ ]
2
1
v
c , odnosno, [ ]
2
1
p
C ili [ ]
2
1
v
C

Vrijede odnosi:
i
i
M
R

= ;
i
i
R
M

= ;
M
M r
g
i i
i
= ;
i
i
i
g
M
M
r = (9)


2
Svaki sudionik i ima temperaturu T i volumen V kao mjeavina, ali njegov vlastiti
(parcijalni) tlak ovisi jo samo o broju njegovih molekula N
i
, preko kojih plin osjea sudare s
drugim tijelima. Iz jednadbe stanja idealnog plina slijedi:

T
V p
N
i
i
= (10)

Zbrajanjem koliina svih sudionika dobivamo koliinu mjeavine:

=
= =
T
pV
p
T
V
N N
i i

Daltonov zakon za idealne plinske mjeavine: tlak mjeavine = zbroju parcijalnih tlakova
sudionika.

=
= + + + =
n
i
i n
p p ..... p p p
1
2 1
(tlak mjeavine) (11)
Omjer tlakova:
i
i i
r
N
N
p
p
= = , jednak molnom udjelu i-sudionika

Za odreivanje srednjih specifinih ili molnih toplinskih kapaciteta moramo raspolagati s
tablinim podacima. U Toplinskim tablicama FSB nalaze se podaci za srednje vrijednosti
molnog toplinskog kapaciteta C
p
nekih plinova u intervalima temperatura: izmeu 0
o
C i neke
karakteristine temperature, 100
o
, 200
o
....itd.
Kod plinskih mjeavina proraun se provodi uz pomo tabele.

Sudionik
i
Sastav
r
i

Molna masa
M
i

r
i
M
i

[ ]
2
0
i
p
C [ ]
2
0
pi i
C r
[ ]
1
0
i
p
C [ ]
1
0
i
p i
C r
1 (r
1
) (M
1
) (r
1
M
1
)
2 (r
2
) (M
2
) (r
2
M
2
)
... ... ... ...
... ... ... ...
n
(r
n
) (M
n
) (r
n
M
n
)

...
Iz tablica

...
Iz tablica

M
2
0
p
C

1
0
p
C

Prividna svojstva mjeavine zadanog sastava:

=
i
i i
M r M ; [ ] [ ]

=
i
i , p i p
C r C
2 2
0 0
; [ ] [ ]

=
i
i , p i p
C r C
1
0 0
1

Prosjena svojstva za zadani interval temperatura
1
i
2
dobiva se iz relacija:

[ ]
[ ] [ ]
1 2
1 0 2 0
1 2
2
1

=

p p
p
C C
C ; [ ] [ ] =

2
1
2
1
p v
C C ; dimenzija: kJ/(kmol K)

[ ]
[ ]
M
C
c
p
p
2
1 2
1
= ; [ ]
[ ]
M
C
c
v
v
2
1 2
1
= ili [ ] [ ] R c c
p v
=

2
1
2
1
; dimenzija: kJ/(kg K)

3

1. ZADATAK

Atmosferski zrak sastoji se priblino od 21% kisika O
2
i 79% duika N
2
u volumnim
(molnim) udjelima.
Odredite masene udjele sudionika, prividnu plinsku konstantu i molnu masu zraka.
Koliki su parcijalni tlakovi kisika i duika ako je tlak zraka 1,02 bara?
.....................................................................................................................................

2. ZADATAK

Plinska mjeavina volumenskog (molnog) sastava: CO
2
= 12% ; O
2
= 7% ; N
2
= 75% ; H
2
O =
6% zagrijava se od 100
o
C na 300
o
C pri konstantnom tlaku od 1,2 bara.
Odredite srednji specifini toplinski kapacitet c
p
u zadanom intervalu temperatura.
Kolika je gustoa plinske mjeavine u konanom stanju?
....................................................................................................................................

3. ZADATAK

Kisik O
2
i acetilen C
2
H
2
pomijeani su u volumnom (molnom) omjeru 5:2. Koliki je srednji
specifini toplinski kapacitet c
v
u temperaturnom intervalu 100
o
C i 255
o
C.
......................................................................................................................................


1
1. Zadatak

Atmosferski zrak sastoji se priblino od 21% kisika O
2
i 79% duika N
2
u volumnim
(molnim) udjelima.
Odredite masene udjele sudionika, prividnu plinsku konstantu i molnu masu zraka.
Koliki su parcijalni tlakovi kisika i duika ako je tlak zraka 1,02 bara?
................
Svojstva sudionika
1 Kisik, O
2
: M
1
= 32 kg/kmol ;
K kg
J
8 259
32
8314
1
,
M
R = =
= ; r
1
= 0,21
2 Duik, N
2
: M
2
= 28 kg/kmol ;
K kg
J
9 296
28
8314
2
2
,
M
R = =
= ; r
2
= 0,79
Svojstva mjeavine:
tlak p = 1,02 bar = p
1
+ p
2
; molni sastav
V
V
p
p
N
N
r
i i i
i
= = =
molna masa M = r
1
M
1
+ r
2
M
2
; maseni udjeli
M
M r
g
i i
i
=

r
i
M
i
r
i
M
i
g
i
p
i

O
2
0,21 32 6,72 0,233 0,2142
N
2
0,79 28 22,12 0,767 0,8058
M = 28,84 kg/kmol

Plinska konstanta
K kg
J
3 288
84 28
8314
,
, M
R = =
= ;
ili:
K kg
J
3 288 9 296 767 0 8 259 233 0
2 2 1 1
2
1
, , , , , R g R g R g R
n
i
i i
= + = + = =
=
=

................................................................................................................................................

2. Zadatak

Plinska mjeavina volumenskog (molnog) sastava: CO
2
= 12% ; O
2
= 7% ; N
2
= 75% ;
H
2
O = 6% zagrijava se od 100
o
C na 300
o
C pri konstantnom tlaku od 1,2 bara.
Odredite srednji specifini toplinski kapacitet c
p
u zadanom intervalu temperatura.
Kolika je gustoa plinske mjeavine u konanom stanju?
................................................................................................
Zadano: temperature
1
= 100
o
C = (373 K) ;
2
= 300
o
C = (573 K)
tlak p = 1,2 bar
r
i
M
i
r
i
M
i
[ ]
2
0
i
p
C
[ ]
2
0
i
p i
C r [ ]
1
0
i
p
C [ ]
1
0
i
p i
C r
CO
2
0,12 44,01 5,2812 41,755 5,0106 38,112 4,5734
O
2
0,07 32,00 2,24 30,40 2,128 29,538 2,0677
N
2
0,75 28,02 21,015 29,383 22,037 29,144 21,858
H
2
O 0,06 18,016 1,081 34,575 2,0745 33,741 2,0245

M = 29,62
[ ]
2
0
p
C =
31,25
[ ]
1
0
p
C =
30,52


2
Plinska konstanta
K kg
J
7 280
62 29
8314
,
, M
R = =
=

[ ]
[ ] [ ]
K kmol
kJ
62 31
100 300
100 52 30 300 25 31
1 2
1
100
0 2
300
0
300
100
,
, ,
C C
C
p p
p
=

=

=

[ ] [ ]
K kmol
kJ
31 23 314 8 62 31
300
100
300
100
, , , C C
p v
= = =

[ ]
[ ]
K kg
kJ
068 1
62 29
62 31
300
100
300
100
,
,
,
M
C
c
p
p
= = = ; [ ]
[ ]
K kg
kJ
787 0
62 29
31 23
300
100
300
100
,
,
,
M
C
c
v
v
= = =

Eksponent adijabate: [ ]
[ ]
[ ]
[ ]
[ ]
357 1
787 0
068 1
,
,
,
c
c
C
C
v
p
v
p
= = = =
Gustoa mjeavine:

3
5
2
2
m
kg
746 0
573 7 280
10 2 1
,
,
,
RT
p
=
= = ; (
1
= 1,146 kg/m
3
)

..

3. Zadatak

Kisik O
2
i acetilen C
2
H
2
pomijeani su u volumnom (molnom) omjeru 5:2. Koliki je
srednji specifini toplinski kapacitet c
v
u temperaturnom intervalu 100
o
C i 255
o
C.
.
Zadano: omjer
2 2 2
2 2 2 2 2 2
O O O
C H C N C N
5
2
N r N r
N r N r
= = = ;

2 2 2 2 2 2 2 2 2
O C H C H C H C H
5 7
1
2 2
r r r r r = + = + = ;
2 2
C H
2
0 2857
7
r , = = ;
2
O
5
0 7143
7
r , = =

r
i
M
i
r
i
M
i
[ ]
255
0
i
p
C
[ ]
255
0
i
p i
C r [ ]
100
0
i
p
C [ ]
100
0
i
p i
C r
O
2
0,7143 32,00 22,848 30,189 21,555 29,538 21,090
C
2
H
2
0,2857 26,04 7,447 49,705 14,216 45,871 13,119

M = 30,295 [ ]
255
0 p
C = 35,77 [ ]
100
0 p
C = 34,21

Vrijednost [ ]
255
0 p
C se mora odrediti linearnom interpolacijom podataka dviju susjednih
vrijednosti u Tablicama [ ]
300
0 p
C i [ ]
200
0 p
C :

[ ] [ ] [ ] [ ] { } ( )
K kmol
kJ
189 30 931 29 4 30 55 0 931 29
100
55
200
0
300
0
200
0
255
0
, , , , , C C C C
p p p p
= + = + =


3
Srednja vrijednost slijedi iz relacije:

[ ]
[ ] [ ]
K kmol
kJ
77 36
100 255
100 21 34 255 77 35
1 2
1
100
0 2
255
0
255
100
,
, ,
C C
C
p p
p
=

=

=

[ ] [ ]
K kmol
kJ
456 28 314 8 77 36
255
100
255
100
, , , C C
p v
= = =

[ ]
[ ]
K kg
kJ
21 1
295 30
77 36
255
100
255
100
,
,
,
M
C
c
p
p
= = = ; [ ]
[ ]
K kg
kJ
939 0
295 30
456 28
255
100
255
100
,
,
,
M
C
c
v
v
= = =

Eksponent izentrope (idealne adijabate): [ ]
[ ]
[ ]
[ ]
[ ]
292 1
939 0
21 1
,
,
,
c
c
C
C
v
p
v
p
= = = =

Napomena: adijabatom se naziva svaka promjena stanja pri kojoj se ne imjenjuje toplina s
okolinom (drugim tvarima), ali ne i toplina koja se razvija unutarnjim trenjem u materiji
(plinu) iju promjenu promatramo zbog koje raste entropija. Samo u idealnom
(teorijskom) sluaju ne dolazi do pojave trenja, pa takva idealna adijabata postaje
izentropa, tj. promjena stanja bez promjene entropije.
U naim razmatranjima ne uzimamo u obzir efekte trenja, pa tako ni realne adijabate, ve
samo idealne adijabate, tj. izentrope. Stoga je teorija klasine (ravnotene) termodinamike
krajnje idealizirana, i kao takva dovodi do najednostavnijih raunskih postupaka.


1

1. Primjer

Atmosferski zrak sadri malo vlage (H
2
O) u obliku pare. Odredite masu vodene pare,
sadrane u 1 m
3
vlanog zraka temperature
o
= 25
o
C, ako je barometarski tlak p
o
= 750
mm Hg, a parcijalni tlak vodene pare p
H2O
= 15 mm Hg.
Kolika je gustoa tog zraka?
................................................................................................
Mjeavina idealnih plinova: vlani zrak = suhi zrak + vodena para

Baromatarski tlak = tlak suhog zraka + parcijalni tlak
vodene pare

2
0 H O
1bar
750mmHg 1bar
750mmHg
z
p p p

= + = =

2
H O
1bar
15mmHg 0 020bar
750mmHg
p ,

= =

Molni udio vodene pare:

2
2
H O
H O
o
0 02
0 02
1
p
,
r ,
p
= = =
Koliina vlanog zraka:
kmol 04036 0
298 8314
1 10 1
5
0
,
T
V p
N =
=

Koliina vodene pare:

2 2
H O H O
0 02 0 04036 0 000807 kmol N r N , , , = = =

Masa vodene pare:

2 2 2
H O H O H O
18 0 000807 0 01453kg m M N , , = = =

Koliina suhog zraka:

2
H O
0 04036 0 000807 0 0396kmol
z
N N N , , , = = =

Masa suhog zraka:
kg 146 1 0396 0 95 28 , , , N M m
z z z
= = =

Masa vlanog zraka:

2
H O
1146 0 01453 116kg
z
m m m , , , = + = + =

Gustoa vlanog zraka:

3
m
kg
16 1
1
16 1
,
,
V
m
= = =

para H
2
O
suhi zrak
vlani zrak
p
z
p
z
2
H O
p
2
H O
p
p
o

2
2. Primjer

Kolika je molna masa nepoznatog plina, ako su poznati njegovi specifini toplinski
kapaciteti: c
p
= 1,059 kJ/(kg K) i c
v
= 0,762 kJ/(kg K)?
Koliki rad izvri 1 kg tog plina svojim irenjem, ako mu se pri konstantnom tlaku
promijeni temperatura za 5
o
C?
...............................................................................................................................................
Omjer specifinih toplinskih kapaciteta:
= = = 39 1
762 0
059 1
,
,
,
c
c
v
p
("eksponent izentrope")
Vrijede relacije: R c c
v p
+ = ; R c
p
1
= ;
1
=
R
c
v
iz kojih se moe odrediti R:

( ) ( )
K kg
J

K kg
kJ
297 297 0 1 39 1 762 0 1 = = = = , , , c R
v

Molna masa plina:

kmol
kg
28
297
8314
= =
=
R
M

Promjena stanja plina pri konstantnom tlaku ("izobara") povezuje poetno (1) i konano
(2) stanje plina s uvjetom: p
1
= p
2
= p, pri emu je
0
5 C T = = .

stanje 1:
1 1
mRT pV = stanje 2:
2 2
mRT pV =

Razlika volumena: ( ) T mR T T mR V V V = = =
1 2 1 2

Mehaniki rad zbog irenja plina:

( ) kJ 487 1 5 297 0 1
1 2 12
2
1
2
1
, , T mR V V p dV p pdV W
V
V
V
V
= = = = = =

3. Primjer

U zatvorenom neizoliranom spremniku volumena 300 litara nalazi se mjeavina
volumenskog (molnog) sastava: r
N2
= 0,55; r
CO
= 0,25 i r
H2
= 0,20 , pod tlakom 1 bar.
Dovoenjem topline mjeavina se zagrije od 50
o
C na 600
o
C.
Koliki je konaan tlak?
Koliko je vrijeme potrebno za zagrijavanje mjeavine, ako je u spremniku ugraena
elektrina grijalica snage 1 kW?
Raunati sa srednjim molnim toplinskim kapacitetima.
..................................................................................................................................................
Zadano:
svojstva mjeavine:
volumen V
2
= V = 300 l = 0,3 m
3
; tlak p
1
= 1 bar ; temperature:
1
= 50
o
C ,
2
= 600
o
C.
elektrina grijalica: snaga Q
el
= 1 kW.


3
Koliina mjeavine:
kmol 01117 0
323 8314
3 0 10 1
5
1
1
,
,
T
V p
N =
=

r
i
[ ]
2
0
i
p
C
[ ]
2
0
i
p i
C r [ ]
1
0
i
p
C [ ]
1
0
i
p i
C r
N
2
0,55 30,149 16,582 29,130 16,021
CO 0,25 30,425 7,606 29,151 7,288
H
2
0,20 29,316 5,863 28,776 5,755
[ ] 05 30
600
0
, C
p
= [ ] 064 29
50
0
, C
p
=
[ ]
[ ] [ ]
K kmol
kJ
14 30
50 600
50 064 29 600 05 30
1 2
1
50
0 2
600
0 600
50
,
, ,
C C
C
p p
p
=

=

=
[ ] [ ]
K kmol
kJ
83 21 314 8 14 30
600
50
600
50
, , , C C
p v
= = =
I. Zakon

12 12 12
U W Q = ; dV = 0 W
12
= 0
[ ] ( ) ( ) kJ 1 134 50 600 83 21 01117 0
1 2
600
50 12 12
, , , C N U Q
v
= = = =
Vrijeme zagrijavanja:
t Q Q
el
=
12
s min14 2 1 134
1
1 134
12
= = = = s ,
,
Q
Q
t
el


1
TERMODINAMIKI MODEL

Tvari koje sudjeluju u procesu ine zatvoreni i izolirani sustav u odnosu na preostale tvari
u svemiru. U stvarnosti nije mogue ostvariti nepropusnost granica sustava u odnosu na
mogue energijske utjecaje okolia, pa se postavljanjem granice po logici izvedivosti
rauna efekti tvari izvan sustava potpuno iskljuuju raunski zanemaruju.
Da bi u takvom sustavu dolo do promjena (procesa), sudionici sustava moraju imati
razliita svojstva prema kojima se mogu razlikovati tipini lanovi sustava.

Zatvoreni izolirani sustav = radni sustav + okoli

Radni sustav se odnosi na radni medij (RM), kojega emo u narednim razmatranjima
smatrati idealnim plinom.
Proces se odnosi na promjenu stanja radnog medija, a odvija se kao kontinuirani niz
ravnotenih stanja.
Uvjeti ravnotee se propisuju na dva naina:
unutarnja ravnotea podrazumijeva da u svim materijalnim tokama radnog medija
vlada ista temperatura (uvjet toplinske ravnotee) i jednak tlak (uvjet mehanike
ravnotee),
vanjska mehanika ravnotea propisuje postojanje sudionika u okoliu koji u
potpunosti (bez gubitaka) primaju ili predaju mehanike efekte jednake teorijskom
radu radnog medija. Promjena volumena radnog medija odvija se pri zanemarivoj
razlici sila izmeu radnog medija i sudionika u okoliu.

Uvjet vanjske toplinske ravnotee nije propisan, pa zbog vanjske toplinske neravnotee
nastupa nepovratna izmjena topline zbog ega cijeli proces postaje nepovratan
(ireverzibilan, jednosmjeran). Izuzetak je promjena stanja potpuno izoliranog radnog
medija koja je stoga povratna.

Okoli se odnosi na:
okolinji zrak, stanja
0
i p
0
, koji je prirodni toplinski i mehaniki sudionik, pa
moe sudjelovati i u toplinskoj i u mehanikoj interakciji.
toplinske spremnike (TS), bilo kao ogrijevne (OS) ili rashladne (RS), zadane s
njihovim konstantnim temperaturama, T
OS
= konst. i T
RS
= konst.
mehaniki sudionik (MS).

Oblici energijske interakcije izmeu radnog medija i okolia:
mehanika interakcija postoji ako RM mijenja svoj volumen, V
12
0. Dio
teorijskog rada W
12
obavlja se prema okolinjem zraku u iznosu W
0
, pri emu se
volumen zraka mijenja jednako kao i radnog medija, ali sa suprotnim smislom: V
0

= V
12
. Stoga su ovi radovi uvijek suprotnog smisla.
Preostali dio teorijskog rada radnog medija u iznosu W = W
12
W
0
obavlja se
prema mehanikom sudioniku (MS) koji se u pravilu ne opisuje s nikakvim
posebnim karakteristikama. Naprosto se pretpostavlja da takav sudionik postoji, jer
u protivnom ne bi bio ispunjen uvjet vanjske mehanike ravnotee.
toplinska interakcija moe se odvijati izmeu radnog medija i okolinjeg zraka i/ili
izmeu radnog medija i posebnih toplinskih spremnika. Opa je karakteristika
toplinskih spremnika da se pri izmjeni topline njihova temperatura ne mijenja.


2
Radni medij se ponaa po modelu idealnog plina, pa za opis njegovog stanja vrijedi
jednadba:
mRT pV = ili T N pV = (1)
Obino se zanemaruju promjene kinetike E
k,12
i potencijalne E
p,12
energije, pa je
bilanca energije opisana s reduciranim oblikom I. Zakona ternodinamike:

12 12 12
U W Q = (2)
............................................................................................................................................
Promjena unutarnje energije idealnog plina rauna se uvijek po jednadbama:
( ) ( )
1 2 1 2 1 2
= =
v v
mc T T mc U U , ili (3a)
( ) ( )
1 2 1 2 1 2
= =
v v
NC T T NC U U . (3b)

Ako ne postoji zahtjev da se rauna sa srednjim specifinim ili molnim toplinskim
kapacitetima tada se, po dogovoru, uzimaju vrijednosti pravih specifinih ili molnih
toplinskih kapaciteta pri temperaturi 0
o
C iz Toplinskih tablica. U protivnom treba
provesti propisani postupak odreivanja srednjih vrijednosti:

[ ]
[ ] [ ]
1 2
1 0 2 0
1 2
2
1

=

p p
p
C C
C , [ ] [ ] =

2
1
2
1
p v
C C , [ ]
[ ]
M
C
c
v
v
2
1 2
1
= . (4)

............................................................................................................................................
Za teorijski mehaniki rad radnog medija pri vanjskoj mehanikoj ravnotei vrijedi
jednadba:

( ) ( )

= =
2
1
2
1
12
dv v p m dV V p W , teorijski rad radnog medija. (5)
Konaan raunski oblik ovisi o procesu, tj. nainu na koji se mijenja stanje plina od
poetnog (1) do konanog (2).

Mehaniki rad okolinjeg zraka, iji se tlak p
0
ne mijenja, a ija je promjena volumena
jednaka i suprotnog smisla od promjene volumena radnog medija, moe se uvijek
izraunati iz jednadbe:
( )
2 1 0 0
V V p W = , mehaniki rad okolinjeg zraka, (6)

gdje su V
1
i V
2
poetni i konaan volumen radnog medija (plina).

Preostali mehaniki rad vri se prema nedefiniranom mehanikom sudioniku (MS) u
okoliu u iznosu:

0 12
W W W + = , rad mehanikog sudionika. (7)

................................................................................................................................................
Toplina koju izmjenjuje radni medij s okolinjim zrakom ili s nekim toplinskim
spremnikom (TS) slijedi iz jednadbe I. Zakona termodinamike:

12 12 12
W U Q + = , izmjenjena toplina radnog medija. (8)


3
Jednadba II. Zakona termodinamike:
( ) ( )ds s T m dS S T Q

= =
2
1
2
1
12
, (9)
vrijedi za ravnotene procese radnog medija, ali je poziva na svojstvo entropije S koje
se teko mjeri. Stoga se za praktike proraune koristi jednadba (8).

POLITROPE RAVNOTENE PROMJENE STANJA

Ravnotena promjena koja spaja poetno (1) i konano (2) stanje radnog medija
(idealnog plina) moe se opisati jednadbom politrope:

konst. =
V
p
n
, za m kg plina, (10)

konst. =
v
p
n
, za 1 kg plina. (11)

pri emu za vrijednost eksponenta politrope n = konst. postoji samo jedna
karakteristina politropa koja spaja stanja (1) i (2).
Inae, ta stanja se mogu povezati s beskrajno mnogo politropa (ravnotenih procesa),
ali pri tome n mijenja svoju vrijednost. Budui da se svaki ravnoteni proces moe
razloiti na prikladan broj karakteristinih politropa to emo se baviti samo
proraunom takvih politropa.
............................................................................................................................................

Karakteristina politropa s eksponentom n = konst.

Za zadana stanja (1) i (2) poznata su sva svojstva: (T
1
, p
1
, V
1
) i (T
2
, p
2
, V
2
)
Izmeu poetnog (1) i konanog (2) stanja vrijedi:
n n
V p V p
2 2 1 1
= (12)
Eksponent karakteristine politrope:
2
1
1
2
V
V
ln
p
p
ln
n = . (13)

Za proizvoljno mali dio procesa na kojem je n = konst. vrijede diferencijalne
jednadbe:
iz jednadbe stanja: pV = mRT , slijedi:
mRdT pdV Vdp = + . (14)

iz jednadbe promjene stanja: . konst pV
n
= , slijedi:
0
1
= +

pdV nV dp V
n n
pdV n Vdp = . (15)

Uvrtavanjem jednadbe (15) u jednadbu (14) dobiva se nakon sreivanja relacija:

( )
dT
n
mR
pdV
=
1
. (16)


4
Diferencijalni iznosi
teorijski rad, W
= = d
n
mR
dT
n
mR
pdV W
1 1
(17)
promjena unutarnje
energije, dU
= = d mc dT mc dU
v v
(18)
izmjenjena toplina, Q
dT
n
R
c m dT
n
mR
dT mc W dU Q
v v

+ =
+ = + =
1 1
(19)

Za cijeli proces od stanja (1) do stanja (2) uz n = konst. vrijedi:
Teorijski rad, W
12
( ) ( )
2 1 2 1 12
1 1
T T
n
N
T T
n
mR
W
= (20)
Promjena unutarnje
energije, U
12
( ) ( )
1 2 1 2 12
T T NC T T mc U
v v
= = (21)
Izmjenjena topline, Q
12
( ) ( )
1 2 1 2 12 12 12
T T NC T T mc W U Q
n n
= = + = (22)

Specifini i molni toplinski kapaciteti politrope:
1

=
n
n
c c
v n
;
1

=
n
n
C C
v n
. (23)
Jednadbe (20) i (22) mogu se koristiti za sve karakteristine politrope, osim za izotermnu
promjenu koja se odvija s eksponentom n = 1. Tada je p
1
V
1
= p
2
V
2
to je mogue samo u
sluaju kada je mRT
1
= mRT
2
, odnosno T
1
= T
2
= T = konst.
Za izotermu vrijede jednadbe:
( ) 0
1 2 12
= = T T mc U
v

2
1
12 12
p
p
ln mRT W Q = = ; (T = konst.; n = 1) (24)

1. ZADATAK

Duik ekspandira politropski (n = 1,3) od tlaka 4 bara i temperature 50
o
C na dvostruki
poetni volumen.
Odredite tlak i temperaturu na kraju ekspanzije.
Koliko rada izvri duik pri ovoj ekspanziji i kolika je izmjenjena toplina?
Koliko se od toga rada moe iskoristiti, ako se ekspanzija odvija u okoliu tlaka 1
bar?
Raunati po 1 kg duika. Proces duika skicirajte u p-v i T-s dijagramu.


5
2. ZADATAK

U cilindru s pominim stapom nalazi se m = 0,18 kg zraka pod tlakom 10 bara i
temperature 100
o
C.
Kolika je izmjenjena toplina, promjena unutarnje energije i teorijski rad, ako se u
konanom stanju uspostavio tlak 1 bar i temperatura 0
o
C? Raunati sa srednjim
specifinim toplinskim kapacitetom.
Koji su sudionici procesa?
..................................................................................................................................................

5vj_zad Politrope
1
1. ZADATAK

Duik ekspandira politropski (n = 1,3) od tlaka 4 bara i temperature 50
o
C na dvostruki
poetni volumen.
- Odredite tlak i temperaturu na kraju ekspanzije.
- Koliko rada izvri duik pri ovoj ekspanziji i kolika je izmjenjena toplina?
- Koliko se od toga rada moe iskoristiti, ako se ekspanzija odvija u okoliu tlaka 1 bar?
Raunati po 1 kg duika. Proces duika skicirajte u p-v i T-s dijagramu.
.......................................................................................................................................................
Zadani podaci
Duik (N
2
) : M = 28,02 kg/kmol R = /M = 8314/28,02 = 296,7 J/(kg K),
0
o
C c
p
= 1,043 kJ/(kg K), = 1,4 , c
v
= 0,745 kJ/(kg K)
(nema zahtjeva da se rauna sa srednjim specifinim toplinskim kapacitetima)
Politropa: n = 1,3 < = 1,4 ekspanzija s dovoenjem topline.
Poetno stanje 1: p
1
= 4 bara,
1
= 50
o
C , T
1
= 323 K, ( m = 1 kg).
Omjer volumena: V
2
/V
1
= 2 v
2
= 2v
1
.
.......................................................................................................................................................

Dijagramski prikaz procesa

p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
n

=

1
,
3
s
2 v
2
K
N/m
2
p
2
1
2
T
2
1
2
w
12
= R(
1
-
2
)/(n - 1) > 0 q
12
= c
n
(T
2
- T
1
) > 0
v
1
v
1
p
1
p
1
p
2
v
2
T
1
s
1
1
<
n

<
( )
=
2
1
12
ds s T q
( )
=
2
1
12
dv v p w
q
12
p
o
w
o
+
w
o
= p
o
(v
1
- v
2
)
+
OS
2
MS
-
w
+
w = w
12
+ w
o

Rjeenje
Stanje 1:
kg
m

3
240 0
10 4
323 7 296
5
1
1
1
,
,
p
RT
v =
= =

Stanje 2: bar 625 1
2
1
4
3 1
2
1
1 2
,
v
v
p p
,
n
=
=
C) 11 ( K
o
-
v
v
T T
,
n
= =
262
2
1
323
1 3 1
1
2
1
1 2

5vj_zad Politrope
2
kg
m

3
480 0
10 625 1
262 7 296
5
2
2
2
,
,
,
p
RT
v =
= = .

Teorijski mehaniki rad
( ) ( )
kg
kJ
3 60 262 323
1 3 1
2976 0
1
2 1 12
12
,
,
,
T T
n
R
w
m
W
=
= = .

Mehaniki rad okolinjeg zraka
( ) ( )
kg
kJ

kg
J

o o
o
24 24000 480 0 240 0 10 1
5
2 1
= = = = = , , v v p w
m
W
.
Koristan mehaniki rad
o
W W W + =
12

kg
kJ

o
3 36 24 3 60
12
, , w w w = = + = .
Dovedena toplina (od toplinskog spremnika koji nije definiran zadatkom)

( ) ( )
kg
kJ
1 15 323 262
1 3 1
4 1 3 1
745 0
1
1 2 12
12
,
,
, ,
, T T
n
n
c q
m
Q
v
=

= = .

Kontrola
( ) ( )
kg
kJ
4 45 323 262 745 0
1 2 12
, , T T c u
v
= = = ,
kg
kJ
9 14 3 60 4 45
12 12 12
, , , w u q = + = + = , ( 15,1 u okviru tonosti rauna).
.......................................................................................................................................................

5vj_zad Politrope
3
2. ZADATAK

U cilindru s pominim stapom nalazi se m = 0,18 kg zraka pod tlakom 10 bara i temperature
100
o
C.
Kolika je izmjenjena toplina, promjena unutarnje energije i teorijski rad, ako se u
konanom stanju uspostavio tlak 1 bar i temperatura 0
o
C? Raunati sa srednjim specifinim
toplinskim kapacitetom.
Koji su sudionici procesa?
.......................................................................................................................................................

Zrak: m = 0,18 kg

M = 28,95 kg/kmol

K kg
J
2 287
95 28
8314
,
, M
R = =
=

1 p
1
= 10 bar ;
1
= 100
o
C = (372 K)

2 p
2
= 1 bar ;
2
= 0
o
C = (272 K)

z
1
z
2
d

[ ] [ ] [ ]
K kmol
kJ
153 29
100
0
1
2
2
1
, C C C
p p p
= = =

[ ] [ ]
K kmol
kJ
839 20 314 8 153 29
100
0
100
0
, , , C C
p v
= = = ; [ ]
[ ]
[ ]
399 1
839 20
153 29
100
0
100
0 100
0
,
,
,
C
C
v
p
= = =
[ ]
[ ]
K kg
kJ
7198 0
95 28
839 20
100
0 100
0
,
,
,
M
C
c
v
v
= = = ;
[ ] [ ]
K kg
kJ
11 1 1095 1
1 157 1
399 1 157 1
7198 0
1
100
0
100
0
, ,
,
, ,
,
n
n
c c
v n
=

=

p
v, m
3
/kg
1
<
n

<
v
2
N/m
2
p
2
1
2
w
12
= R(
1
-
2
)/(n - 1) > 0
v
1
p
1
( )
=
2
1
12
dv v p w
2

T
s, J/(kg K)
s
2
K
T
2
1
2
q
12
= c
n
(T
2
- T
1
) > 0
v
1
p
1
p
2
v
2
T
1
s
1
1
<
n

<
( )
=
2
1
12
ds s T q

5vj_zad Politrope
4

Volumeni

3
m 01928 0
10 10
373 2 287 18 0
5
1
1
1
,
, ,
p
mRT
V =

= = ;
3
m 1411 0
10 1
273 2 287 18 0
5
2
2
2
,
, ,
p
mRT
V =

= =

V
2
= 0,1411 m
3
> V
1
= 0,01928 m
3
(ekspanzija)

Promjena unutarnje energije

( ) ( ) kJ 96 12 100 0 7198 0 18 0
1 2 12
, , , mc U
v
= = =

Eksponent politrope

n n
V p V p
2 2 1 1
= 157 1
01928 0
1411 0
1
10
1
2
2
1
,
,
,
ln
ln
V
V
ln
p
p
ln
n = = = < 1,399 = (grijanje)

Teorijski rad - radnog medija (RM)

( ) ( ) kJ 32,9 J =
= 32930 0 100
1 157 1
2 287 18 0
1
2 1 12
,
, ,
n
mR
W

Toplina politrope ( n = -1,1095) - dovedena toplina od ogrjevnog spremnika (OS)

( ) ( ) ( ) kJ 97 19 100 0 1095 1 18 0
1 2 12
, , , mc Q
n
= = =

Kontrola

12 12 12
U W Q =
19,97 32,9 = 12,96
12,93 12,96
Sudionici procesa
radni medij = zrak
ogrijevni spremnik OS: nepoznat T
OS
> T
1
(= T
max
)
mehaniki sudionik MS: nepoznat

5vj_prim Politrope
1
1. Primjer

U vertikalnom cilindru unutarnjeg promjera d = 500 mm nalazi se pomian stap na
visini z
1
= 0,5 m od dna. Uslijed djelovanja teine stapa i atmosferskog tlaka 1 bar, zrak u
cilindru se nalazi pod tlakom 3 bara.
- Koliko topline treba dovesti da se zrak ugrije od 0
o
C na 100
o
C?
- Koliko se topline troi na rad irenja volumena?
- Koliki se dio toga rada troi na potiskivanje atmosfere, a koliki na dizanje stapa?
Proces skicirajte u p-v i T-s dijagramu.
.......................................................................................................................................................
Zadani podaci
Cilindar: d = 0,5 m
2
m 1963 0
4
5 0
4
2 2
,
, d
A =
=
z
1
= 0,5 m V
1
= A z
1
= 0,09817 m
3

Zrak: M = 28,95 kg/kmol R = /M = 8314/28,95 = 287,2 J/(kg K)

[ ]
[ ]
K kg
kJ
007 1
95 28
153 29
100
0 100
0
,
,
,
M
C
c
p
p
= = = ;
[ ] [ ]
K kg
kJ
7198 0 2 287 0 007 1
100
0
100
0
, , , , R c c
p v
= = = ; [ ]
[ ]
[ ]
399 1
7198 0
007 1
100
0
100
0 100
0
,
,
,
c
c
v
p
= = =

Po dogovoru: kada se u tekstu ne zahtjeva da se rauna sa srednjim, tada se smiju koristiti
prave vrijednosti specifinih toplinskih kapaciteta kod 0
o
C:
c
p
= 1,005 kJ/(kg K), = 1,4 c
v
= c
p
/ = 0,7179 kJ/(kg K)

Politropa: p
1
= p
2
= p = 3 bara; n = 0 ekspanzija s dovoenjem topline.
Poetno stanje 1: p = 3 bara,
1
= 0
o
C , T
1
= 273 K , V
1
= 0,09817 m
3
Konano stanje 2: p = 3 bara,
2
= 100
o
C , T
2
= 373 K ,

3
m 1341 0
273
373
09817 0
1
2
1 2
, ,
T
T
V V = = = ;
kg 3756 0
273 2 287
09817 0 10 3
5
1
1 1
,
,
,
RT
V p
m =

= =

Dijagramski prikaz procesa

Q
12
p
o
A
pA
mg
z
2
z
1

p
V, m
3
n = 0
V
2
N/m
2
p
1 2
V
1
=
2
1
12
dV p W
2

T
s, J/(kg K) s
1
T
2
s
2
K
T
1
1
2
v
2
v
1
( )
=
2
1
12
ds s T q
p
1

=
p
2
OS

5vj_prim Politrope
2
Rjeenje
Dovedena toplina
( ) ( ) kJ 82 37 273 372 007 1 3756 0
1 2 12
, , , T T mc Q
p
= = =

Teorijski mehaniki rad
( ) ( ) kJ J 78 10 10776 09818 0 1341 0 10 3
5
1 2 12
, , , V V p W = = =

Rad za potiskivanje okolinjeg zraka
( ) ( ) kJ 3,59 J = = = 3592 1341 0 09818 0 10 1
5
2 1 0 0
, , V V p W

Rad za dizanje stapa
kJ 19 7 59 3 78 10
0 12
, , , W W W = = + =

( ) ( ) kJ 04 27 273 373 7198 0 3756 0
1 2 12
, , , T T mc U
v
= = =

Kontrola za radni medij:

kJ 82 37 78 10 04 27
12 12 12
, , , W U Q = + = + =

Udio topline za mehaniki rad: % , %
,
,
%
Q
W
5 28 100
82 37
78 10
100
12
12
= =

Udio topline za porast unutarnje energije: % , %
,
,
%
Q
U
5 71 100
82 37
04 27
100
12
12
= =

Udio rada za potiskivanje atmosfere: % , %
,
,
%
W
W
3 33 100
78 10
59 3
100
12
0
= =

Udio rada za dizanje stapa: % , %
,
,
%
W
W
7 66 100
78 10
19 7
100
12
= =

Kolika je masa stapa? ( ) ( ) kg 400
81 9
1963 0
10 1 3
5
0
= = =
,
,
g
A
p p m
s

.......................................................................................................................................................

5vj_prim Politrope
3
2. Primjer

Plinska mjeavina molnog sastava: O
2
= 0,25, N
2
= 0,55 i CO
2
= 0,20 komprimira se
od stanja okolia 1 bar i 20
o
C na tlak 6,6 bara i temperaturu 180
o
C.
- Koliko bi se rada potroilo za komprimiranje 1 kmola mjeavine, te koliko se topline
izmjenjuje pri tome?
Raunati sa srednjim molnim toplinskim kapacitetima.
........................................................................................................
Zadani podaci

1 p
1
= 1 bar,
1
= 20
o
C = (293 K)

2 p
2
= 6,6 bar,
2
= 180
o
C = (453 K)

Politropska kompresija

n
n
p
p
T
T
1
1
2
1
2
=

Eksponent politrope
231 0
1
6 6
293
453
1
1
2
1
2
,
,
ln
ln
p
p
ln
T
T
ln
n
n
= = =

30 1
231 0 1
1
,
,
n =
=

3
m 36 24
10 1
293 8314 1
5
1
1
1
,
p
T N
V =
=

3
m 7 5
10 6 6
453 8314 1
5
2
2
2
,
, p
T N
V =
=
z
2
z
1
p
o
p
1
p
2
Q
12
p
V V
1
p
1
1
2
V
2
p
2
W = W
12
+ W
o
W
o
2
n = 1,30
> n
W
o
W
RS
MS
RS
W
Q
12
W
12

Srednji molni toplinski kapacitet
Dogovor: kada je
2
>>
1
, ili obnuto, tada se moe koristiti priblian raun:

[ ] [ ]
2 1 2
1
0
+

p p
C C , tj. u ovom primjeru: [ ] [ ]
200
0
180
20 p p
C C

r
i
M
i
r
i
M
i
[ ]
200
0 p
C [ ]
200
0 p i
C r
O
2
0,25 32 8,0 29,931 7,48
N
2
0,55 28 15,4 29,228 16,08
CO
2
0,20 44 8,8 40,059 8,01
1,00 32,2 31,57

M = 32,2 kg/kmol [ ]
200
0 p
C =31,57 kJ/(kmol K)

5vj_prim Politrope
4

[ ] [ ]
K kmol
kJ
26 23 314 8 57 31
200
0
200
0
, , , C C
p v
= = =

[ ]
[ ]
[ ]
357 1
26 23
57 31
200
0
200
0 200
0
,
,
,
C
C
v
p
= = =

[ ] [ ]
K kmol
kJ
42 4
1 30 1
357 1 30 1
26 23
1
200
0
200
0
,
,
, ,
,
n
n
C C
v n
=

=

Odvedena toplina
[ ] ( ) ( ) ( ) kJ 707 243 453 42 4 1
1 2 12
= = = , T T C N Q
n

[ ] ( ) ( ) kJ 3722 243 453 26 23 1
1 2 12
= = = , T T C N U
v

Teorijski mehaniki rad potreban za kompresiju radnog medija
( ) ( ) kJ 4434 453 293
1 30 1
314 8 1
1
2 1 12
=
=
,
,
T T
n
N
W

Rad okoline okolinjeg zraka
( ) ( ) kJ 1866 J = = = =
3 5
2 1 0 0
10 1866 7 5 36 24 10 1 , , V V p W

Utroeni rad od nepoznatog mehanikog sudionika MS

kJ 2568 1866 4434
0 12
= + = + = W W W

Kontrola:
12 12 12
U W Q =
-707 + 4434 = 3722
3727 3722

6. vjebe Specijalne politrope

1
SPECIJALNE POLITROPE

Za sve sluajeve vrijedi:
= N mR
;
v v
NC mc =
;
p p
NC mc =
; 1 2 1 2
= T T

R c c
v p
+ = ,
1
=
R
c
p
,
v
p
v
p
C
C
c
c
= = , + =
v p
C C ,
1
=
v
C

Stanja idealnog plina
1 T
1
, p
1
, V
1
2 T
2
, p
2
, V
2

Jednadbe stanja
1 1 1
mRT V p =

2 2 2
mRT V p =

Jednadba promjene stanja

. konst pV
n
=

n n
V p V p
2 2 1 1
=

..............................................

1
2
1
1
1
2
1
2
=
n
n
n
V
V
p
p
T
T

Bilanca energije: (I. Zakon)
12 12 12
W U Q + =

( )
1 2 12
T T mc U
v
=

( ) ( )

= =
2
1
2
1
12
dv v p m dV V p W

1. IZOHORA
Promjena stanja pri konstantnom volumenu V
1
= V
2
= V

1 T
1
, p
1
, V

2 T
2
, p
2
, V

Jednadbe stanja
1 1
mRT V p =

2 2
mRT V p =

1
2
1
2
T
T
p
p
=

Promjena stanja

. konst pV
n
=

p = 0 : n = +
p = : n =

Eksponent izohore: n =

V = konst. dV = 0

0
2
1
12
= =
pdV W

( ) 0
1 2 12
= T T mc U
v

0
12 12
= U Q

( ) 0
1
2
1 2 12
= =
T
T
ln mc s s m S
v

TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12
= =

Q
12
> 0
Q
12
= U
12
W
12
= 0
1
V = konst.
2
Q
12
< 0

p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
n =
p
2
2
s
1 v
1
= v
2
T
2
v
1
=
v
2
s
2
K
N/m
2
p
1
1
1
2
T
1
1
2
p
2
p
1
w
12
= 0
q
12
= c
v
(T
2
- T
1
)
( ) 0
2
1
12
> =
ds s T q
OS
OS


2
2. IZOBARA
Promjena stanja pri konstantnom tlaku p
1
= p
2
= p

1 T
1
, p, V
1
2 T
2
, p, V
2
Jednadbe stanja
1 1
mRT pV =

2 2
mRT pV =

1
2
1
2
T
T
V
V
=

Promjena stanja

. konst p =

Eksponent izobare: n = 0
( ) 0
1 2
2
1
12
= =
V V p pdV W

( ) 0
1 2 12
= T T mc U
v

( )
12 12 1 2 12
W U T T mc Q
p
+ = =
( ) 0
1
2
1 2 12
= =
T
T
ln mc s s m S
p

TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12
= =

W
12
> 0
2
1
p
1
= p
2
Q
12
> 0

p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
n = 0
2
s
1 v
2
T
2
s
2
K
N/m
2
p
1
1 2
T
1
1
2
p
1

=

p
2
w
12
= p(v
2
- v
1
) > 0 q
12
= c
p
(T
2
- T
1
) > 0
v
1
v
2
v
1
=
2
1
12
dv p w
( )
=
2
1
12
ds s T q
OS
MS
p
0
OS T
OS
> T
2

3. IZOTERMA
Promjena stanja pri konstantnoj temperaturi T
1
= T
2
= T

1 T, p
1
, V
1
2 T, p
1
, V
2
Jednadbe stanja

mRT V p =
1 1

mRT V p =
2 2

2
1
1
2
V
V
p
p
=

Promjena stanja

. konst T =

pV V p V p = =
2 2 1 1

Eksponent izoterme: n = 1
0
2
1
2
1
12
= =
p
p
ln mRT pdV W

( ) 0
1 2 12
= = T T mc U
v

12 12
W Q =

( )
T
Q
p
p
ln mR s s m S
12
2
1
1 2 12
= = =

TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12
= =

2
1
T
1
= T
2
Q
12
= W
12
Q
12
> 0
W
12
> 0
U
12
= 0


3
p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
n

=

1
s
1 v
2
s
2
K
N/m
2
p
2
1
=
2
=
1
2
T
1
2
w
12
= RT ln(v
2
/v
1
) > 0
q
12
= T (s
2
- s
1
) > 0
v
1
v
1
p
1
p
1
p
2
v
2
( )
=
2
1
12
dv v p w
=
2
1
12
ds T q
p
0
OS
MS
T
OS
> T
OS

4. IZENTROPA (idealna adijabata)
Promjena stanja pri konstantnoj entropiji S
1
= S
2
= S : bez izmjene topline Q
12
= 0

1 T
1
, p
1
, V
1
2 T
1
, p
1
, V
2
Jednadbe stanja

1 1 1
mRT V p =

2 2 2
mRT V p =

Promjena stanja

. konst S =

. konst pV =

=
2 2 1 1
V p V p

Eksponent izentrope:

1 > = =
v
p
c
c
n

1
2
1
1
1
2
1
2

=
V
V
p
p
T
T

0
2
1
12
= =
TdS Q

( )
1 2 12
T T mc U
v
=

12 12
U W =

- W
12
= U
12
2
1
p
2
> p
1
W
12
<0
Q
12
= 0

p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
n

=
s
1
= s
2
v
2
K
N/m
2
p
2
2
1
2
T
2
1
2
w
12
= c
v
(
1
-
2
) < 0
q
12
= 0
v
1
v
1
p
1
p
1
p
2
v
2
T
1
1
p
0
MS
w
12


4
5. OPA POLITROPA (karakteristina politropa s n = konst. izmeu stanja 1 i 2)

Jednadba politrope:
. konst pV
n
=
(
+ n
)

( )
1 2 12
T T mc U
v
=

( )
2 1 12
1
T T
n
mR
W
=
, (osim izoterme, n =1)

( )
1 2 12
T T mc Q
n
=
, (osim izoterme, n = 1)

1

=
n
n
c c
v n
, (osim izoterme, n = 1)

Za izotermu: T
1
= T
2
= T ; (c
T
= )

1
2 1
12 12 12
2
0; ln ln
V p
U Q W mRT mRT
V p
= = = =

Promjena entropije RM:
( )
1 2 1 2 12
s s m S S S = =

=
1
2
1
2
1
2
1
2
12
p
p
ln
T
T
ln C N
p
p
ln R
T
T
ln c m S
p p

+ =
+ =
1
2
1
2
1
2
1
2
12
v
v
ln
T
T
ln C N
V
V
ln R
T
T
ln c m S
v v

+ =
+ =
1
2
1
2
1
2
1
2
12
v
v
ln C
p
p
ln C N
V
V
ln c
p
p
ln c m S
p v p v

Posebno za izotermu vrijedi jo i:
12
12
Q
S
T
=

Promjena entropije toplinskog spremnika TS

TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12
= = , (TS = OS, ili TS = RS)

Ukupna promjena entropije sustava (RM + TS)

TS
S S S + =
12

Teorijski gubitak zbog nepovratnosti izmjene topline

S T W =
0

T
o
referentna temperatura okolia (okolinjeg zraka)

5
Prikaz specijalnih politropa u dijagramima p-v i T-s

KOMPRESIJA
p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
1
<
n

<
K
N/m
2
1
1
v
1
p
1
T
1
s
1
1
<
n

<
n = 0
n

=
1
n
=
n =
n = 0
EKSPANZIJA
n
=
0
n =
n =
n =
n = 1 n = 1
+ v
- v
KOMPRESIJA
EKSPANZIJA
GRIJANJE HLAENJE
GRIJANJE
HLAENJE
q= 0
q = 0
w = 0
w = 0
p
1
v
1
1
E
K
n =

1. ZADATAK
Zrak iz okoline, stanja 1 bar i 20
o
C, komprimira se politropski na 8 bara i 180
o
C, a zatim
hladi uz konstantan tlak na poetnu temperaturu.
- Koliko se topline odvodi za vrijeme politropske kompresije, a koliko tijekom izobarnog
hlaenja? Koliko je rada utroeno u cijelom procesu?
Raunati po 1 kg zraka. Proces skicirati u p-V dijagramu.
.......................................................................................................
2. ZADATAK
U vertikalnom cilindru s dva provrta, promjera d
1
= 180 mm i d
2
= 200 mm, oblikovan je
oslonac O na kojem lei klip s utegom. U prostoru ispod klipa je duik (N
2
) okolinje
temperature 20
o
C. Manometar pokazuje tlak 1,5 bara, dok je tlak okolinjeg zraka 1 bar.
Dovoenjem 12,5 kJ topline udvostrui se volumen duika.
- Kolika je temperatura duika u trenutku poetka dizanja klipa s utegom?
- Kolika je masa klipa i utega?
- Kolika je promjena potencijalne energije te mase?
Promjenu stanja duika prikaite u p-V i T-s dijagramu.

O
d
2
d
1
z
z
1
= z
2
M
m
t
m
t
p
1
A
1
m
t
g
p
0
A
2
z
3
Q
13


6
3. ZADATAK

Izraunajte teorijski rad pri izentropskoj ekspanziji 1 kmola duika (N
2
) od poetnog tlaka
5 bara i temperature 500
o
C do tlaka 2 bara. Raunati sa srednjim molnim toplinskim
kapacitetom!
Napomena: rjeavanje zadatka zahtijeva iteraciju, a za poetak rauna se moe uzeti
vrijednost eksponenta izentrope pri 0
o
C.

6 vjebe Zadaci

1
1. ZADATAK

Zrak iz okoline, stanja 1 bar i 20
o
C, komprimira se politropski na 8 bara i 180
o
C, a zatim
hladi uz konstantan tlak na poetnu temperaturu.
- Koliko se topline odvodi za vrijeme politropske kompresije, a koliko tijekom izobarnog
hlaenja? Koliko je rada utroeno u cijelom procesu?
Raunati po 1 kg zraka. Proces skicirati u p-V dijagramu.
..........................................................................................

ZRAK
M = 28,95 kg/kmol
R = /M = 287,2 J/(kg K)

0
o
C: c
p
= 1,005 kJ/(kg K)
= 1,4
c
v
= c
p
/ = 0,718 kJ/(kg K)
.........................................
(m = 1 kg)

1
= 20
o
C = (293 K)
p
1
= 1 bar

2
= 180
o
C = (453 K)
p
2
= 8 bar

3
= 20
o
C = (293 K)
p
3
= 8 bar
F
p
1
A
p
o
A
p
o
= p
1
p
2
= p
3
p
3
1
2
2
V
2
V
1 V
W
o
1
=
3
=
0
V
3
W
n = 1,276
n =0
= 1,4
Q
12
Q
23
Q
12
Q
23
MS
RS = okolni zrak,
0
p
o
- okolni zrak

Okolinji zrak:
0
= 20
o
C ; p
0
= 1 bar

Politropa 1-2:

1
1
2
1
2
=
n
n
T
T
p
p

1
2
1
2
1
T
T
ln
p
p
ln
n
n
=
n = 1,276 < = 1,4

830 0
1
1
1
,
p
RT
v = = m
3
/kg, 163 0
2
2
2
,
p
RT
v = = m
3
/kg, 104 0
3
3
3
,
p
RT
v = = m
3
/kg
( )
12
2 1
52, 9
n
Q
c
m
= = kJ/kg , 323 0
1
,
n
n
c c
v n
=

= kJ/(kg K)
( ) ( )
12
1 2
0, 2872
20 180 170, 7
1 1, 276 1
W R
m n
= = =

kJ/kg
................................................................................................
Izobara 2-3

( )
23
3 2
164, 8
p
Q
c
m
= = kJ/kg ,
( ) ( )
5 23
3 3 2
8 10 0,104 0,163 47, 2
W
p V V
m
= = = kJ/kg

6 vjebe Zadaci

2
Rad okolinjeg zraka sveden na 1 kg radnog medija

( ) ( ) ( ) ( ) ( )
0 0 0 0 1 2 0 2 3 0 1 3
12 23
72, 6 w w w p v v p v v p v v = + = + = = kJ/kg

Utroeni rad po 1 kg radnog medija

12 23 0
170, 7 47, 2 72, 6 145, 3 w w w w = + + = + = kJ/kg

2. ZADATAK

U vertikalnom cilindru s dva provrta, promjera d
1
= 180 mm i d
2
= 200 mm, oblikovan je
oslonac O na kojem lei klip s utegom. U prostoru ispod klipa je duik (N
2
) okolinje
temperature 20
o
C. Manometar pokazuje tlak 1,5 bara, dok je tlak okolinjeg zraka 1 bar.
Dovoenjem 12,5 kJ topline udvostrui se volumen duika.
- Kolika je temperatura duika u trenutku poetka dizanja klipa s utegom?
- Kolika je masa klipa i utega?
- Kolika je promjena potencijalne energije te mase?
Promjenu stanja duika prikaite u p-V i T-s dijagramu.
..........................................................................................
Zadani podaci
N
2
:
K kg
J
7 296
02 28
8314
,
, M
R = =
=
0
o
C: c
p
= 1,043 kJ/(kg K), = 1,4

K kg
kJ
746 0
4 1
043 1
,
,
,
c
c
p
v
= =
=
..........................................................
Cilindar
d
1
= 0,18 m,
2
m 02545 0
4
18 0
4
2 2
1
1
,
, d
A =
=
d
2
= 0,20 m,
2
m 0314 0
4
20 0
4
2 2
2
2
,
, d
A =
=

z
1
= 0,35 m = z
2

V
1
= z
1
A
1
= 0,350,0254 =0,008906 m
3

V
3
= 2V
1
= 0,0178 m
3

m 2835 0
4
2
2
1
,
d
V
z =
=

O
d
2
d
1
z
z
1
= z
2
M
m
t
m
t
p
1
A
1
m
t
g
p
0
A
2
z
3
Q
13

6 vjebe Zadaci

3

1 2 grijanje uz V = konst.

1
1
= 20
o
C = (293 K)
p
1
= p
o
+ p
M
= 1 + 1,5 = 2,5 bar

2 V
2
= V
1
;
2
= ?
p
2
= p
o
+ m
t
g/A
2

3 V
3
= 2V
1
;
3
= ?
p
3
= p
2

2 3 grijanje uz p = konst.

p
V, m
3
T
s, J/(kg K)
n = 0
2
s
1
V
3
T
2
s
3
K
N/m
2
p
1
1
1
2
T
1
1
2
q
12
V
1
= V
2
v
3
v
1
= v
2
OS
m
t
p
0
3
p
2
= p
3
3
3
p
2
= p
3
s
2
q
23
W
0
W
T
OS

kg 0256 0
293 7 296
008906 0 10 5 2
5
1
1 1
,
,
, ,
RT
V p
m =

= =

Izobara: p
2
= p
3

2
2
3
2 3
2T
V
V
T T = = (1)

Dovedena toplina: ( ) ( ) kJ 5 12
2 3 1 2 23 12 13
, T T mc T T mc Q Q Q
p v
= + = + = (2)

Uvrtavanjem (1) u (2) dobiva se:

( ) ( )
C) (122 K
o
= =
+
+
=
+
+
= 395
746 0 043 1 0256 0
293 746 0 0256 0 5 12
1 13
2
, , ,
, , ,
c c m
T mc Q
T
v p
v
(3) (1):

C) (517 K
o
= = = = 790 395 2 2
2 3
T T

Teorijski rad duika:
( ) ( ) J 3000 395 790 7 296 0256 0 0
2 3 23 12 13
= = + = + = , , T T mR W W W

Rad prema okolnom zraku:
( ) ( ) J 6 890 008906 0 10 1 2 2
5
1 0 1 1 0 3 1 0 0
, , V p V V p V V p W = = = = =
6 vjebe Zadaci

4

Rad za dizanje tereta: z g m E , W W W
t t , p
= = = + = J 2110 6 890 3000
0 13

Masa tereta (klip+ uteg): kg 7 758
2835 0 81 9
2110
,
, , z g
W
m
t
=
=

Tlak:
2
m
N

5 5
2
0 2
10 37 3
03142 0
81 9 7 758
10 1 =
+ = + = ,
,
, ,
A
g m
p p
t

Sila na osloncu: F
os
= p
os
A
os
1
g m A p A p F
t os
+ =
1 1 2 0

81 9 7 758 02545 0 10 5 2 03142 0 10 1
5 5
, , , , , F
os
+ =

N 4222 =
os
F

2
( ) g m A p p F
t os
+ =
2 2 0

( ) ) ( 0 74 3 81 9 7 758 03142 0 10 37 3 1
5
= + = , , , , , F
os

O
d
1
m
t
p
1
A
1
m
t
g
p
0
A
2
d
2
p
os
A
os

3. ZADATAK

Izraunajte teorijski rad pri izentropskoj ekspanziji 1 kmola duika (N
2
) od poetnog tlaka
5 bara i temerature 500
o
C do tlaka 2 bara. Raunati sa srednjim molnim tolinskim
kapacitetom!
Napomena: rjeavanje zadatka zahtijeva iteraciju, a za poetak rauna se moe uzeti
vrijednost eksponenta izentrope pri 0
o
C.
..................................................................................

Zadani podaci
duik, N
2
:
N = 1 kmol; M = 28,02 kg/kmol

K kg
J
7 296
02 28
8314
,
, M
R = =
=

0
o
C: = 1,4 ; c
p
= 1,043 kJ/(kg K),

K kg
kJ
746 0
4 1
043 1
,
,
,
c
c
p
v
= =
=

1 p
1
= 5 bar ;
1
= 500
o
C = (773 K)

2 p
2
= 2 bar ;
2
= ?
o
C , T
2
= ? K

=
1
1
2
1 2
p
p
T T ................. (1)

[ ]
[ ]
[ ]
v
p
C
C
=

2
1
................. (2)

[ ]( )
2 1 12
T T C N W
v
= ...... (3)

6 vjebe Zadaci

5
p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
n

=
s
1
= s
2
v
2
K
N/m
2
p
2
2
1
2 T
2
1
2
w
12
= c
v
(
1
-
2
) > 0
q
12
= 0
v
1
v
1
p
1
p
1
p
2
v
2
T
1
( )
=
2
1
12
dp v p w
1

Iteracija
1. korak: (0
o
C) = 1,4 (1): { } C) (322 K
0
= =

595
5
2
773
4 1
1 4 1
1
1
2
1 1 2
,
,
p
p
T T
[ ]
K kmol
kJ
864 29
500
0
, C
p
=
[ ] [ ] [ ] [ ] { } { }
K kmol
kJ
431 29 383 29 601 29 22 0 383 29 22 0
300
0
400
0
300
0
322
0
, , , , , C C , C C
p p p p
= + = + =

[ ]
[ ] [ ]
K kmol
kJ
647 30
178
322 431 29 500 846 29
322 500
322 500
322
0
500
0 500
322
,
, ,
C C
C
p p
p
=

=

=
[ ] [ ]
K kmol
kJ
333 22 314 8 647 30
500
322
500
322
, , , C C
p v
= = =
[ ]
[ ]
[ ]
372 1
333 22
647 30
500
322
500
322 500
322
,
,
,
C
C
v
p
= = =
Kontrola: { } C) (330 K
0 k
1
= =

603
5
2
773
372 1
1 372 1
1
1
2
1 2
,
,
p
p
T T { } K 595
1 2
= T
2. korak: polazna pretpostavka { } C) (330 K
o
= = 603
2 2
T
[ ]
K kmol
kJ
448 29
330
0
, .... C
p
= = ; [ ]
K kmol
kJ
671 30
500
330
, .... C
p
= = ;
[ ]
K kmol
kJ
357 22
500
330
, ... C
v
= =
[ ]
[ ]
[ ]
372 1
357 22
671 30
500
330
500
330 500
330
,
,
,
C
C
v
p
= = = ..... kao u prvom koraku !!

Zakljuak: T
2
= 603 K = (330
o
C) ... kraj iteracije !
Rjeenje: [ ]( ) ( ) kJ 3800 603 773 357 22 1
2 1 12
= = = , T T C N W
v

6.vjebe primjer1 Primjer 1.
1
1. PRIMJER

U vertikalnom cilindru, unutarnjeg promjera d = 200 mm, nalazi se duik (N
2
) i
spiralna opruga koja podupire klip mase m
k
= 25 kg, udaljen od dna cilindra 500 mm. Duina
opruge, linearne karakteristike, u neoptereenom stanju iznosila je 600 mm. Cilindar je
smjeten u okolini stanja p
o
= 1 bar i
o
= 30
o
C. Manometar pokazuje pretlak duika 0,05
bara, dok je temperatura jednaka okolinjoj,
1
=
o
= 30
o
C.
a) Koliko vode temperature 30
o
C treba uliti u cilndar da se klip spusti za 100 mm? Za
koliko e se poveati unutarnja energija duika? (Pretpostavite izentropsku promjenu
stanja duika).
b) Na koju bi temperaturu trebalo zagrijati duik da se klip vrati na poetni poloaj?
Koliko je topline za to porebno dovesti? (Pretpostavite da se stupac vode ne mijenja).
Promjene stanja duika prikaite u pV- i Ts- dijagramu!

M
M
d
p
o
A
l
1
z
1
z
v
z
2
N
2 N
2
Voda
Zrak
p
o
A
l
2
m
v
g
m
k
g
F
2
F
1
m
k
g
p
1
A
p
2
A

z
1
= 500 mm, d = 200 mm,
l
1
= 100 mm, l
2
= 100 mm, ..... progibi opruge, a ne duina opruge!
p
o
= 1 bar i
o
= 30
o
C, ...... okolina.
p
M
= 0,05 bar ...... manometarski tlak (pretlak)

Zadani podaci
Duik: M = 28 kg/kmol, R = R /M = 296,9 J/kg K.
pri 0
o
C: c
v
= c
p
/ = 1,043/1,4 = 0,745 kJ/kg K,

Cilindar s klipom:
d = 200 mm = 0,2 m, A = d
2
/4 = 0,03142 m
2
,
m
k
= 25 kg

Opruga linearne karakteristike:
F
op
= C l sila opruge = konstanta opruge progib opruge
l
1
= z
o
z
1
poetni progib opruge = duina neoptereene duina optereene opruge
p
op
= F
op
/ A tlak opruge

2
Poetno stanje duika

(1)
p
1
= p
o
+ p
M
= 1 + 0,05 = 1,05 bar = 1,0510
5
N/m
2

1
= 30
o
C = (303 K)
V
1
= A z
1
= 0,01571 m
3

m = p
1
V
1
/ R T
1
= 0,01834 kg

(1) Ravnotea sila

p
1
A + (F
op
)
1
= p
o
A + m
k
g

sila opruge
(F
op
)
1
= 88,16 N ; (F
op
)
1
= (p
op
)
1
A

tlak opruge
(p
op
)
1
= 0,02806 bar

konstanta opruge
C = (F
op
)
1
/ l
1
= 881,6 N/m
2

rad opruge za poetni progib l
1
dW
op
= F
op
dl = C ldl

(W
op
)
1
= C ( l
1
2
0) = C l
1
2
= 2,108 J

p
o
A
p
1
A
m
k
g
(F
op
)
1

Izentropska promjena stanja (1) (2)
(2)
bar 435 1
2
1
1 2
,
V
V
p p =

C) (58 K
o
= =
=

331
1
2
1
1 2
V
V
T T

(2) Ravnotea sila:

F
op
)
2
= C (l
1
+ l
2
) = 176,2 N

(p
op
)
2
= 0,02806 bar

p
2
A + (F
op
)
2
= p
o
A + m
k
g + m
v
g

m
v
= (V
v

v
g )/ A = (A z
v

v
g )/ A

z
v
= 4,228 m (dosta visok stupac!)

p
o
A
p
2
A
m
v
g
m
k
g
(F
op
)
2

3
(W
op
)
2
= C ( l
2
2
l
1
2
) = 13,22 J ....... dodatni rad opruge za progib l
2
.

U
12
= m c
v
(
2
-
1
) = 382 J ....... promjena unutarnje energije duika.

Grijanje duika: (2) (3)
Klip se podie, ali bez promjene visine vode. Opruga se rastereuje, a njeno optereenje
preuzima duik. Opruga diktira promjenu tlaka duika!

Stanje (3): Poloaj klipa je na poetnoj poziciji (1). Sile: p
o
A , m
v
g i m
k
g se ne
mijenjaju.

(F
op
)
3
= (F
op
)
1
!

p
3
A + (F
op
)
3
= p
o
A + m
k
g + m
v
g

p
3
= 1,463 bar , V
3
= V
1

p
o
A
p
3
A
m
v
g
m
k
g
(F
op
)
3

T
3
= (p
3
V
3
)/ (m R) = 422 K = (149
o
C) ........ temperatura duika.

U
23
= m c
v
(
3

2
) = 1243 J ....... promjena unutarnje energije duika.

Rad za pomak:

klipa: W
k
= m
k
g l
2
= 25,5 J,
vode: W
v
= m
v
g l
2
= 129,8 J,
okoline: W
o
= p
o
A l
2
= 314,2 J.
opruge: (W
op
)
23
= (W
op
)
12
= 13,2 J
duika: W
23
= W
k
+ W
v
+ W
o
- (W
op
)
23
= 455,3 J, ili
W
23
= (p
2
+ p
3
) (V
3
V
2
) = 455,3 J

Dovedena toplina duiku: Q
23
= U
23
+ W
23
= 1698,3 J = m q
23

V
p
p
2
p
3
T
s
T
2
T
1
T
3
s
1
= s
2
1
V
2
V
3
V
1
s
3
q
23
o
p
r
u
g
a
opruga
Q
12
= 0
W
12
W
23
izentropa
p
1
+
-

3
2
3
3
2
2
1
v
1

=

v
3
q
23

6.vjebe primjer2 TERMODINAMIKA
1
2. PRIMJER

U cilindru unutarnjeg promjera 200 mm nalazi se pomini stap optereen oprugom
linearne karakteristike. Konstanta opruge je k = 100 N/cm, a prostor u kome se ona nalazi
spojen je s okoliem tlaka 1 bar.
S druge strane stapa u zatvorenom prostoru cilindra volumena 0,015 m
3
nalazi se zrak stanja
1,2 bara i 20
o
C i ugraen elektrini grija.
- Koliko topline treba dovesti zraku da bi mu se volumen udvostruio? Volumen grijaa
i toplinske gubitke na stap i stijenke cilindra zanemarite.
................................................................................................................................................

Cilindar
d = 200 mm,
2
m 0314 0
4
2
,
d
A =
=

Zrak:
M= 28,95 kg/kmol
K kg
J
2 287,
M
R =
=
(0
o
C):
c
p
= 1,005 kJ/(kg K) ; = 1,4
c
v
=c
p
/ = 0,721 kJ/(kg K)

Tlak atmosfere: p
o
= 1 bar

Opruga: F = k
konstanta: k = 10
4
N/m
progib: m

1 stanje
p
1
= 1,2 bar;
1
= 20
o
C = (293 K); V
1
= 0,015 m
3

l
1
= V
1
/A = 0,015/0,0314 = 0,478 m

kg 02139 0
293 2 287
015 0 10 2 1
5
1
1 1
,
,
, ,
RT
V p
m =

= =

2 stanje
V
2
= 2V
1
= 0,03 m
3
; l
2
= 2l
1
= 0,956 m

pomak stapa
l = l
2
l
1
= 0,478 m

Karakteristina stanja

1
ravnotea sila: p
1
A =p
o
A + F
1

sila opruge:
F
1
= (p
1
p
o
)A = (1,2 1)0,0314 = 628 N
poetni progib:
1
= F
1
/k = 628/10
4
= 0,0628 m
p
o
A
p
o
A
p
1
A
F
1

F
p
1
A
p
o
A
p
o
p
o
p
1
p
2
p
0
1
2
2
V
1
V
2 V
W
o
W
2
1,96 bar
1
n konst.
F
l
1
l
2
2
2
progib opruge:
2
=
1
+l = 0,0628 + 0,0478 = 0,5408 m
sila opruge:
F
2
= k
2
= 10
4
0,5408 = 5408 N
ravnotea sila: p
2
A =p
o
A + F
2

tlak zraka: p
2
= p
o
+ F
2
/A =110
5
+ 54080,0314
p
2
= 2,72 10
5
N/m
2
= 2,72 bar

temperatura:
C) (1055 K
o
= =

= = 1328
2 287 02139 0
03 0 10 72 2
5
2 2
2
, ,
, ,
mR
V p
T

p
o
A
p
o
A
p
2
A
F
2

Proces je politropski, jer se odvija u uvjetima ravnotee, ali je jednadba politrope pV
n
=
konst. primjenljiva samo na malim segmentima, a ne za proces u cjelini zbog n konst.

. konst V p V p
n n
= =
2 1
2 2 1 1
, pri emu je n
1
n
2

Promjena stanja zraka u cilindru odreena je oprugom linearne karakteristike i zato ima
oblik pravca!

( )
1
1 2
1 2
1
V V
V V
p p
p p
+ =

za V
m
= 0,5(V
1
+ V
2
) = 0,53V
1

V
m
= 0,0225 m
3

( ) 015 0 0225 0
015 0
2 1 72 2
2 1 , ,
,
, ,
, p
m

+ =
p
m
= 1,96 bar

1
2
V
V
1
V
2
V
2
- V
1
p
1
= 1 bar
p
p
m
= 1,96 bar
p
2
= 2,72 bar
p
2
- p
1
V
m
n konst
n = - 1,18057

Kada ne bi bilo utjecaja opruge, tada bi se eksponent karakteristine politrope izmeu
stanja 1 i 2 mogao odrediti iz relacije:
18057 1
03 0
015 0
2 1
72 2
2
1
1
2
,
,
,
ln
,
,
ln
V
V
ln
p
p
ln
n = = =
Tlak zraka u volumenu V
m
= 0,0225 m
3
pri toj politropi moe se odrediti iz relacije:
bar 93673 1
0225 0
015 0
2 1
18057 1
1
1
,
,
,
,
V
V
p p
.
n
m
= |
\
|
=
|
|
\
|
=
,

to je manje od stvarnog tlaka p
m
= 1,96 bar.
Toj politropi odgovara konkavna krivulja koja lei ispod pravca stvarne promjene
stanja.
3
Teorijski rad
( ) ( )
( )
( ) J 2940 015 0 03 0
2
10 72 2 2 1
2
5
1 2
2 1
2
1
12
=
+
=
+
= =
, ,
, ,
V V
p p
dV V p W

( ) ( ) J 15962 293 1328 721 02139 0
1 2 12
= = = , T T mc U
v

Dovedena toplina

J 18900 2940 15962
12 12 12
+ = + = W U Q
U
12
W
12
W
op
+ W
0
Q
12
V
12

Rad opruge
( ) ( ) J 1443 0628 0 5408 0
2
10
2
2 2
4
2
1
2
2
2
1
2
1
= = = = =

, ,
k
d k Fd W
op

Rad okoline
( ) ( ) J 1500 015 0 03 0 10 1
5
2 1 0 0
= = = , , V V p W

Kontrola
J 2943 1500 1443
0 12
= + = + = W W W
op
2940 J

Teorijski rad dirigiran oprugom linearne karakteristike uslijed ega se tlak mijenja po
jednadbi pravca:

( )
1
1 2
1 2
1
V V
V V
p p
p p
+ =

( ) ( )
|
|
\
|

+ =
(
+ = =

2
1
2
1
1
1 2
1 2
2
1
1
2
1
1
1 2
1 2
1
2
1
12
dV V VdV
V V
p p
dV p dV V V
V V
p p
p dV V p W
( ) ( )
(
+ =
1 2 1
2
1
2
2
1 2
1 2
1 2 1 12
2
V V V
V V
V V
p p
V V p W
( ) ( ) ( )
1 2
2 1
1 1 2
1 2
1 2
1 1 2 12
2 2
1
V V
p p
V V V
V V
p p
p V V W
+
=
)
`
+ =


1
OTVORENI SUSTAVI

Kada se promjena stanja radnog medija odvija tijekom njegovog strujanja kroz zadanu
geometriju prostora nekog tehnikog ureaja, tada govorimo o otvorenom sustavu. Takav
sustav ima barem po jedan ulazni i izlazni presjek, na kojima postoji konstantan protok mase,
m kg/s, odnosno koliine, N
kmol/s, radnog medija.

TS
MS
z
2
z
1
w
2
w
1
1
2
2 2 2 2
V p U H

+ =
1 1 1 1
V p U H

+ =
P
12
12
ulaz
izlaz
Kontrolni volumen
OTVORENI SUSTAV
RM

Za idealne plinove
s
kg
,
v
V
V wA m
= = =

Protoni volumen:

s
m
3
,
p
T N
p
RT m
V

= =

Protona brzina:

s
m
,
A
V
w
=

Specifini volumen i gustoa:

kg
m
3
,
p
RT
m
V
v
= = =
1

Protona masa:

s
kg
,
v
V
V wA m
= = =

Bilanca energije I. Zakon termodinamike za otvorene sustave

Toplinski tok

12

Snaga

12
P
Vremenska promjena energije RM

12 12 12 , p , k
E E H

+ + = , W = J/s

U mnogim sluajevina je dovoljna reducirana jednadba:
12 12 12
H P

= , a posebnim
sluajevima je ili
12
= 0, ili P
12
= 0. Ova jednadba je dovoljna za rjeavanje samo jedne
forme energije:
12
ili P
12
ili
12
H
.
Vremenska promjena entalpije radnog medija

( )
1 2 1 2 12
T T c m H H H
p
= =

ili ( )
1 2 1 2 12
= =
p
C N H H H


2

Vremenska promjena kinetike i potencijalne energije radnog medija

2
2
1
2
2
12
w w
m E
, k

( )
1 2 12
z z g m E
, p
=

Politropske promjene stanja

Kod razmatranja politropskih promjena stanja u otvorenim radnim sustavima (dio
sustava koji obuhvaa radni medij) govorimo o usisu i ispuhu, umjesto ulazu i izlazu. Svakoj
zadanoj politropi, poznatog eksponenta n = konst., pridruena je snaga:

{ } ( ) ( ) ( ) ( )

= = = = =
2
1
2
1
2
1
2
1
0 12 0 12
dp p v m dp p v m dp p V dp p V n P n P
okret

, W

Podrazumijeva se da svaki ciklus, ili okret, obuhvaa proces koji se sastoji od usisa, politrope
i ispuha. Stoga snagu po okretu, odnosno ciklusu: { } { }
ciklus okret
P P
12 12
, treba pomnoiti s n
0
,
brojem okret/s, ili ciklus/s. Sukladno tome je volumen V m
3
/okret, odnosno m
3
/ciklus, dok je
protoni volumen, m
3
/s. V n V =
0

Snaga P
12
kod politropske promjene u otvorenom sustavu povezana je s mehanikim radom
W
12
identine politrope (istog eksponenta n) u zatvorenom sustavu. Kako je W
12
J,
jednokratno obavljeni rad bez ponavljanja, to ga pri ovoj usporedbi smatramo radom po
jednom okretu, J/okret, odnosno radom po ciklusu, J/ciklus. Ponavljanjem procesa n
0
puta
dobiva se rad po vremenu, tj. snaga:
12 0 12
W n W =
(same politrope bez usisa i ispuha!).

Snaga P
12
proporcionalna je povrini koja se dobiva projekcijom politrope na ordinatnu os
tlaka p u dijagramu p-V. S druge strane, mehaniki rad je proporcionalan povrini projekcije
iste politrope na apscisnu os V. Odnos izmeu P
12
i
12
W
odreen je odnosom tih povrina. Zato

za politropu s n = konst. vrijedi:
12 12
W n P

= .
( )
=
2
1
12
V d V p W

p
V, m
3
/okret
V
2
N/m
2
1
2
V
1
p
1
( )
=
2
1
12
dp p V P

p
2
n
( ) ( )

= = =
2
1
12 12
2
1
V d V p n W n P dp p V

ispuh
usis


3
Toplinski tok
12
, W, odgovara toplini politrope Q
12
, J/okret, pomnoenoj s brojem okreta,
odnosno ciklusa, u sekundi n
0
:
12 0 12
Q n = . U ovoj relaciji nema posebnog utjecaja
eksponenta politrope n, koji je ve ukljuen u izrazu za toplinu Q
12
.

Specijalne politrope

Snaga Toplinski tok
Izohora, n =
( )
2 1 12
p p V P =

( ) ( )
1 2 1 2 12
= =
v v
C N T T c m

Izobara, n = 0
0
12
= P

( ) ( )
1 2 1 2 12
T T C N c m
p p
= =

Izentropa, n =
( )
2 1 12
1
T T R m P

=

0
12
=
Izoterma, n = 1

1
2
2
1
12
v
v
ln T N
p
p
ln RT m P = =

1
2
2
1
12
v
v
ln T N
p
p
ln RT m = =

Opa politropa, n = konst.
( )
2 1 12
1
T T R m
n
n
P
=

( ) ( )
1 2 1 2 12
T T C N T T c m
n n
= =

1

=
n
n
c c
v n
;
1

=
n
n
C C
v n

1. ZADATAK
Kompresor usisava 100 m
3
/h zraka iz okolia, stanja 1 bar i 15
o
C, te ga komprimira na 5 bar.
Eksponent politropske kompresije iznosi n = 1,3.
- Kolika je snaga potrebna za pogon kompresora?
- Koliko se topline odvodi hlaenjem kompresora?
- Ako se kompresor hladi s 45 kg/h rashladne vode ulazne temperature 15
o
C za koliko
se ugrije voda ?
- Koliko bi se minimalno snage trebalo utroiti za kompresiju na tlak 5 bara?
..................................................................................................................................................
2. ZADATAK
Kompresor usisava plin poetnog stanja: 0,95 bara i 40
o
C, poznatog molnog toplinskog
kapaciteta C
p
= 29,05 kJ/(kmol K), te ga tlai politropski na tlak 5,5 bara i temperaturu 215
o
C. Izlaskom iz kompresora plin se u izmjenjivau topline izobarno hladi na 40
o
C. Snaga za
pogon kompresora je 12 kW.
- Odredite protonu koliinu plina, te potrebnu protonu masu rashladne vode okolinje
temperature 15
o
C, koja se koristi i za hlaenje kompresora i u izmjenjivau topline,
ako je dozvoljeni prirast temperature vode 5
o
C.
Promjenu stanja plina prikaite u p-V i T-s dijagramu.
.......................................................................................................................................................
1
1. ZADATAK

Kompresor usisava 100 m
3
/h zraka iz okolia, stanja 1 bar i 15
o
C, te ga komprimira na 5 bar.
Eksponent politropske kompresije iznosi n = 1,3.
- Kolika je snaga potrebna za pogon kompresora?
- Koliko se topline odvodi hlaenjem kompresora?
- Ako se kompresor hladi s 45 kg/h rashladne vode ulazne temperature 15
o
C za koliko
se ugrije voda ?
- Koliko bi se minimalno snage trebalo utroiti za kompresiju na tlak 5 bara?
....................................................................................................................................................

Zadani podaci
Zrak:
M= 28,95 kg/kmol; R = /M = 287,2 J/(kg K)

0
o
C: c
p
= 1,005 kJ/(kg K) ; = 1,4 c
v
=c
p
/ = 0,721 kJ/(kg K)

Usis: 1
s
m
s 3600
h
h
m
3 3
0278 0
1
100
1
, V =
; p
1
= 1 bar ;
1
= 15
o
C = (288 K)
Ispuh: 2 p
2
= 5 bar

Eksponent politrope: n = 1,3
Temperatura nakon kompresije: C) (144,5 K
o
= =
5 417
1
5
288
3 1
1 3 1
1
1
2
1 2
,
p
p
T T
,
,
n
n

Protona masa:
s
,
,
,
RT
V p
m
kg
0336 0
288 2 287
0278 0 10 1
5
1
1 1
=

= =

= 1,4
2
p
2
n = 1,3
V
2
P
12
usis
p
2
p
1
ispuh
n = 1
2
T
2
s 2
s
2
T
2
1
V
2
V
1
1
=
o
T
2s
T
T
2
T
0
= T
2T
p
1
p
2
s
2T
s
2s
= s
1
s
2
s
q
12
RV
vode
= 1,4

2
Snaga za politropsku kompresiju
( ) ( ) kW 415 5 5 417 288 2872 0 0336 0
1 3 1
3 1
1
2 1 12
, , , ,
,
,
T T R m
n
n
P =
=

Odveden toplinski tok
( ) ( ) ( ) kW 041 1 288 5 417 2393 0 0336 0
1 2 12
, , , , T T c m
n
= = =

K kg
kJ
2393 0
1 3 1
4 1 3 1
718 0
1
,
,
, ,
,
n
n
c c
v n
=

=
Promjena entalpije RM
( ) ( ) kW 373 4 288 5 417 005 1 0336 0
1 2 12
, , , , T T c m H
p
= = =

Kontrola

12 12 12
H P

=
473 4 415 5 041 1 , , , = +
473 4 374 4 , ,

Rashladna voda RV
C
o
15 =
v

K kg
kJ
187 4, c = ;
s
kg

s 3600
h
h
kg
0125 0
1
45 , m
v
=
=

12
= =
v v v
c m ; C
o
9 19
187 4 0125 0
041 1
,
, ,
,
c m
v
v
v
=

K) (307,9 C
o
= = + = + = 9 34 9 19 15 , ,
v v v

Minimalna snaga za kompresiju na tlak p
2
= 5 bara

min
kW = = = = 473 4
5
1
288 2872 0 0336 0
2
1
, ln , ,
p
p
ln RT m P
T
min

Razlika snage

kW 942 0 473 4 415 5
12
, , , P P P
min
= = = , (vei utroak snage).

2. ZADATAK

Kompresor usisava plin poetnog stanja: 0,95 bara i 40
o
C, poznatog molnog toplinskog
kapaciteta C
p
= 29,05 kJ/(kmol K), te ga tlai politropski na tlak 5,5 bara i temperaturu 215
o
C. Izlaskom iz kompresora plin se u izmjenjivau topline izobarno hladi na 40
o
C. Snaga za
pogon kompresora je 12 kW.
- Odredite protonu koliinu plina, te potrebnu protonu masu rashladne vode okolinje
temperature 15
o
C, koja se koristi i za hlaenje kompresora i u izmjenjivau topline,
ako je dozvoljeni prirast temperature vode 5
o
C.
Promjenu stanja plina prikaite u p-V i T-s dijagramu.
.......................................................................................................................................................

3
Za nepoznati idealni plin moe se provesti proraun samo na bazi protone koliine N
,
kmol/s.

Zadani podaci

C
p
= 29,05 kJ/(kmol K)

1 usis
p
1
= 0,95 bar

1
= 40
o
C = (313 K)

2 ispuh
p
2
= 5,5 bar

2
= 215
o
C = (488 K)

Utroena snaka za komprimiranje: P
12
= - 12 kW

C
v
= C
p
- = 29,05 8,314
C
v
= 20,736 kJ/(kmol K)

40 1
736 20
05 29
,
,
,
C
C
v
p
= = =
Politropska kompresija:
n
n
p
p
T
T
1
1
2
1
2
=

Eksponent politrope:
2529 0
95 0
5 5
313
488
1
1
2
1
2
,
,
,
ln
ln
p
p
ln
T
T
ln
n
n
= = =
3385 1
2529 0 1
1
,
,
n =
=
Snaga za pogon kompresora P
12
i protona koliina plina N
:
( )
2 1 12
1
T T N
n
n
P
=

( )
( )
( )
( ) s
kmol
002086 0
488 313 314 8 3385 1
1 3385 1 12 1
2 1
12
,
, ,
,
T T n
n P
N =

=

Toplinski tokovi
Kompresor:
( ) ( ) kW ,
,
, ,
, , T T
n
n
C N
v
375 1 313 488
1 3385 1
4 1 3385 1
736 20 002086 0
1
1 2 12
=

=

Hladnjak:

( ) ( ) kW , , , T T C N
p
605 10 488 313 05 29 002086 0
2 3 23
= = =

Ukupno odvedana toplina od RM

kW 12 kW = = + = 98 11 605 10 375 1
23 12 13
, , ,

Kontrola

13 13 13
H P

= ; 0
3
2
23 12 23 12 13
= = = + =
dp V P P P P P

; ; ( ) 0
1 3 13
= = T T C N H
p

kW 12
12 13
= = P

4
Rashladna voda izlazna temperatura nije poznata. Specifini toplinski kapacitet se uzima,
po dogovoru, za ulaznu temperaturu 15
o
C c = 4,187 kJ/(kg K).
Voda preuzima svu toplinu, ali sa suprotnim smislom (predznakom):

( ) ( ) kW kW 12 98 11 605 10 375 1
23 12
= = + = , , ,
v
,

v v v
c m =
s
kg
,
, c
m
v
v
v
5732 0
5 187 4
12
=
= , (protona masa vode).

Teorijski gubitak snage zbog nepovratnosti izmjene topline

Radni medij
K
kW
,
,
,
ln , ln , ,
p
p
ln
T
T
ln C N S S S
p
03045 0
95 0
5 5
314 8
313
313
736 20 002086 0
1
3
1
3
1 3 13
=
= =

Rashladna voda

K
kW
, ln , ,
T
T
ln c m S S S
v
v
v v v v
041309 0
288
293
187 4 5732 0 = =

= =

Promjena entropije sustava:
K
kW
, , , S S S
v
010859 0 041309 0 03045 0
13
= + = + =

Teorijski gubitak snage: kW , , S T P 127 3 010859 0 288
0
= = = , (vei utroak snage).

7. vjebe Primjer
1
1. PRIMJER

Kompresor usisava 0,2 kg/s zraka iz okoline stanja 1 bar i 20
o
C i nakon komprimiranja alje
ga u tlani vod (cjevovod). Kompresor je hlaen zrakom i troi snagu od 34 kW.
Na ulaznom presjeku (1) usisne cijevi brzina zraka je 21,4 m/s, a na izlaznom presjeku
tlanog voda (3) koji je 100 m iznad ulaznog pesjeku, brzina zraka iznosi 4,6 m/s, tlak je 5
bara, a temperatura 40
o
C.
Odredite ukupni toplinski tok prema okoliu, ako tlani vod nije izoliran.
.................
3
z
23
1 2
w
3
w
1
23
P
23
= 0
2
2
1
2
3
13
w w
m E
, k
= &
&
( )
1 3 13
z z g m E
, p
= &
&
12

12
P
12

Zrak:
M= 28,95 kg/kmol; R = /M = 287,2 J/(kg K)

0
o
C: c
p
= 1,005 kJ/(kg K) ; = 1,4 c
v
=c
p
/ = 0,718 kJ/(kg K)

stanje 1: kg/s 2 0, m = &
p
1
= 1 bar = 1 10
5
N/m
2
;
s p
RT m
V
3
5
1
1
1
m
1683 , 0
10 1
293 2 , 287 2 , 0
=

= =
&
&

1
= 20
o
C; T
1
= 293 K
w
1
= 21,4 m/s
stanje 3: p
3
= 5 bar = 5 10
5
N/m
2
;

3
= 40
o
C; T
3
= 313 K ;
s p
RT m
V
3
5
3
3
3
m
036 , 0
10 5
313 2 , 287 2 , 0
=

= =
&
&

w
3
= 4,6 m/s

Bilanca energije
Kompresor:
12 12 12 12 12 , p , k
E E H P
& & &
+ + =
Snaga: ( ) kW 34
1
2 1 12
=
= R m
n
n
P &
Toplinski tok: ( ) ?
1 2 12
= =
n
c m&
Promjena entalpije: ( ) ?
1 2
= =
p
c m H &
&

Cjevovod:
23 23 23 23 23 , p , k
E E H P
& & &
+ + =
Snaga: 0
23
= P
Toplinski tok: ?
23
=
Promjena entalpije: ( ) ?
2 3
= =
p
c m H &
&

7. vjebe Primjer
2
S podacima koji su zadani moe se izraunati:
( ) ( ) W 4020 kW 02 , 4 20 40 005 , 1 2 , 0
1 3 23 12 13
= = = = + =
p
c m H H H &
& & &

W 68 , 43
2
4 , 21 6 , 4
2 , 0
2
2 2 2
1
2
3
23 , 12 , 13 ,
=
= + =
w w
m E E E
k k k
&
& & &

( ) W 2 , 196 100 81 , 9 2 , 0
1 3 23 , 12 , 13 ,
= = = = + = z g m z z g m E E E
p p p
& &
& & &

Stoga i bilancu energije treba pisati za presjeke (1) (3):

13 13 13 13 13 , p , k
E E H P
& & &
+ + =

Kako je: W 34000 0
12 23 12 13
= + = + = P P P P ,

to je toplinski tok predan okoliu:

( )
13 , 13 , 13 12 23 12 13 p k
E E H P
& & &
+ + + = + =
kW 30 W 29827 2 , 196 68 , 43 4020 34000
13
= = + + =

Toplinski tok odveden hlanjem kompresora nije mogue odrediti, jer nedostaju dva podatka
na presjeku (2).
8. vjebe UVOD

1
KRUNI PROCESI

Kruni (cikliki ili zatvoreni) procesi su oni tijekom kojih se nakon kontinuirane promjene
radni medij (RM) vraa u poetno stanje. Prouavanje krunih procesa tijekom 19-tog
stoljea dovelo je do vanih saznanja koja su ugraena u temelje teorije klasine
termodinamike. To se u prvom redu odnosi na identificiranje pojma entropije i analitiku
formulaciju II. zakona termodinamike. Neki vaniji znanstvenici, kao i interpretacija
njihovih zakljuaka, navedeni su u nastavku.

Sadi Carnot (1796 -1832). Ako idealni reverzibilni stroj uzima iznos topline Q
1
od
spremnika temperature T
1
, a predaje iznos topline Q
2
spremniku temperature T
2
,
tada je Q
1
/T
1
= Q
2
/T
2
, (Carnotov princip).
Svaki realni stroj predaje vie topline Q
2
spremniku temperature T
2
od ireverzibilnog,
pa se dobiva manje rada.

Rudolf Clausius, (1822.-1883.):
Nije mogui proces iji bi
jedini rezultat bio prijelaz
topline s hladnijeg na toplije
tijelo.
I. Energija svemira je
konstantna.
II. Entropija svemira tei prema
maksimumu.

William Thomson, lord Kelvin,
(1824-1907.):
Nije mogue, pomou neivog
materijalnog posrednika,
dobivati mehaniki rad od bilo
kojeg dijela tvari njenim
hlaenjem ispod temperature
najhladnijeg od tijela koja ga
okruuju.

Max Planck, (1858.-1947.):
Nije mogue konstruirati stroj
koji radei u zatvorenom
ciklusu ne bi proizvodio
nikakav drugi uinak doli
podizanja tereta i hlaenja
jednog toplinskog spremnika.

Nemogui procesi

1 1 1
2
1
T
min
T
1
Clausius Kelvin Planck
Q
Q Q
W W
od hladnijeg
prema toplijem
tijelu
hlaenje ispod
minimalne
temperature
proces s jednim
toplinskim
spremnikom

Svaka ravnotena promjena stanja je povrativa, tj. mogla bi se provesti u suprotnom
smjeru uz uvjet da se promjene smjerovi mehanike i toplinske interakcije. To zahtjeva
8. vjebe UVOD

2
upotrebu toplinskog spremnika (TS) i mehanikog sudionika (MS) sa suprotnim smislom
djelovanja od onih koji su koriteni tijekom prvotne promjene stanja RM.

p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
s
2 v
2
K
N/m
2
p
2
2
1
2 T
2
1
2
v
1
v
1
p
1
p
1
p
2
v
2
1
T
1
s
1
( )
21
2
1
12
q ds s T q = =
( )
21
2
1
12
w dv v p w = =
OS
T
OS
1< n <
1< n <
RS
RS
RS
RS
MS
T
RS
Politropski proces (1-2-1): Q
dov
Q
odv
= W
1-2-1
= 0
Kruni proces (1-2-1): Q
dov
Q
odv
= W
1-2-1
Kruni
proces
Kruni
proces
W
1
2
OS
W

Zbog jednosmjernog toka topline povrativ proces zahtjeva najmanje jedan ogrijevni (OS) i
jedan rashladni (RS) toplinski spremnik. Mehanika interakcija u uvjetima ravnotee je
reverzibilna, pa se moe se ostvariti samo s jednim mehanikim sudionikom (MS) u oba
smjera. Pri tome se rad prema okolinjem zraku W
o
ponitava.

Rezultantni rad W krunog procesa (ciklusa) jednak je razlici dovedene i odvedene
topline: W = Q
dov
Q
odv
. Takav se rad ne moe ostvariti s jednom istom politropom, jer
se dobiveni rad u istom iznosu mora utroiti pri povratu u poetno stanje:
(W
12
) = - ( W
21
).

Aproksimacija krunih procesa vri se koritenjem specijalnih politropa s n = konst., to
olakava raun i grafiko prikazivanje.

1
2
3
4
5
n
12
n
23
n
34
n
45
n
51
fizikalno nemogui
skok s n
12
na n
23
kontinuirana
promjena s
n
12
na n
23
realni proces
aproksimativni
proces

8. vjebe UVOD

3
Desnokretni procesi dobivanje rada

Koristan rad po jednom ciklusu dobivamo kada je Q
dov
> Q
odv
.Tada je:
W = Q
dov
Q
odv
= W
eksp
W
komp
> 0.

Promjene stanja pri ekspanziji lee iznad onih pri kompresiji. Toplinski spremnici se
definiraju s njihovim temperaturama: T
OS
= konst. i T
RS
= konst.. Toplina odvedena od
ogrijevnog spremnika jednaka je i suprotnog smisla toplini koja se dovodi radnom mediju:
Q
OS
= Q
dov
. Prema Carnotovom principu moe se odrediti minimalna toplina koju treba
odvesti od radnog medija: Q
odv
id
= Q
dov
(T
RS
/T
OS
), pa je maksimalni rad koji bi se s
takvim toplinskim spremnicima dobio u idealnom procesu : W
id
= Q
dov
Q
odv
id
.

U svakom realnom procesu se izmjena topline izmeu toplinskih spremnika i radnog
medija vri pri konanim razlikama njihovih temperatura, tako da je pri grijanju s istom
toplinom Q
dov
, temperatura radnog medija manja od temperature ogrijevnog spremnika, T
< T
OS
, odnosno pri hlaenju sQ
odv
real
vea od temperature rashladnog spremnika, T
o
>
T
RS
. Zbog toga je T
o
/T

> T
RS
/T
OS
, pa je Q
odv
real
= Q
dov
(T
o
/T) > Q
odv
id
, tj. u realnom
procesu treba odvesti vie topline nego u idealnom sluaju!

Pri realnom procesu dobio bi se rad W
real
= Q
dov
Q
odv
real
, koji je manji od W
id
. Razlika
ovih radova predstavlja teorijski gubitaka na radu uslijed nepovratnosti realne izmjene
topline, koja se odvija uvijek pri konanim razlikama temperatura: W = W
id
W
real
.
Ovaj se gubitak rada moe izraunati i iz relacije: W = T
ref,ok
S
proces
, gdje je T
ref,ok

referentna temperatura prirodnog spremnika, a S
proces
= S
OS
+ S
RS
, budui da je u
krunom procesu S
RM
= 0!

Koristan rad procesa se moe dobiti ili na bazi razlike dovedene i odvedene topline, ili
zbrajanjem pojedinanih politropa s kojima je proces aproksimiran:
W = W
12
+ W
23
+ W
34
+ W
41
+ ... = W
i
, J/ciklus.

Na slian nain je dovedena toplina Q
dov
= Q
dov
, a odvedena toplina Q
odv
= Q
odv
, s
obzirom na smisao izmjenjenih toplina po sekvencama procesa.
Budui da se sva dovedena toplina Q
dov
ne moe pretvoriti u rad W, to je uvijek W < Q
dov
, a
W/Q
dov
< 1.

Termiki stupanj djelovanja procesa opisuje odnos korisnog rada prema dovedenoj
toplini: 1 < =
dov
t
Q
W
.

Specijalni kruni procesi
Za sve procese vrijedi: 0 = U i
odv dov
Q Q W = , J/ciklus.
Snaga stroja se dobiva mnoenjem rada W u J/ciklus s brojem n
c
ciklus/s, koji se moe
razlikovati od broja n
o
okreta/s, kao npr. kod Otto i Diesel procesa, gdje je jednom ciklusu
pripadaju dva okreta: n
c
= n
o
/2.

P = n
c
W , W, ukupna snaga za n
c
ciklusa.
dov
= n
c
Q
dov
;
odv
= n
c
Q
odv
, W, ukupni toplinski tokovi.

8. vjebe UVOD

4

1
2
3
4
B
D
C
A
h
V
p
p
1
p
3
Q= 0
RS
OS
=
1
=
2
o
=
3
=
4
W
Q= 0
Q
dov
Q
odv
Carnotov proces
V
4
V
1
V
3

Carnotov proces jedan ciklus
Masa radnog medija po ciklusu:
kg/ciklus m
Dovedena toplina, J/ciklus:
( )
2 1 12
p p ln mRT Q Q
dov
= =

Odvedena toplina, J/ciklus: ,
( )
4 3 34
ln p p mRT Q Q
odv
= =

Rad po ciklusu, J/ciklus:
odv dov
Q Q W =

Termiki stupanj djelovanja:
1
4
1
T
T
t
=

V
2
W
p
2
p
3
= p
4
V
1
V
1
3
4
p
1
= p
2
4
V
3
V
4
Jouleov proces
Q
dov
OS
Q
odv
RS
ciklus
m
3

Jouleov proces

( )
1 2 12
T T mc Q Q
p dov
= =

Odvedena toplina, J/ciklus:
( )
3 4 34
T T mc Q Q
p odv
= =

odv dov
Q Q W =


1
4
1
T
T
t
= ; (
3
2
4
1
T
T
T
T
= )

8. vjebe UVOD

5
1
2
3
4
V
p
p
2
p
1
V
2
= V
3 V
1
= V
4
W
Q
34
= 0
OTTO PROCES
p
3
Q
23
Q
41
2
Q
12
= 0
izgaranjem
goriva
Kompresioni omjer: = V
1
/V
2

dva okreta po ciklusu = ciklus / okret 2 :
[ ] [ ] [ ] s / ciklus n ciklus / okret s / okret n
c
= 2
0

Otto proces

Masa radnog medija po ciklusu:
kg/ciklus m

( )
2 3 23
T T mc Q Q
v dov
= =

( )
4 1 41
T T mc Q Q
v odv
= =

odv dov
Q Q W =
1
1
1

=
t
;
v
p
c
c
=

1
1
1
2
1
1 2

=
= T
V
V
T T

1
2 3
4
V
p
p
4
p
1
V
2
V
1
= V
4
W
Q
34
= 0
DIESEL PROCES
p
2
= p
3
Q
23
Q
41
2
Q
12
= 0
izgaranjem
goriva
V
3
kompresioni omjer: = V
1
/V
2
c
= V
3
/V
2

Diesel proces

( )
2 3 23
T T mc Q Q
p dov
= =

( )
4 1 41
T T mc Q Q
v odv
= =

odv dov
Q Q W =

( )
( ) 1
1
1
1

=

c
c
t

1
1
1
2
1
1 2

=
= T
V
V
T T
c
T
T
=
2
3
;
=
c
T
T
1
4

8. vjebe UVOD

6
ZADACI

1. ZADATAK

U Carnotovom procesu s duikom postie se minimalna temperatura 27
o
C, a
maksimalna 327
o
C. Tlak na kraju izotermne kompresije jednak je tlaku na kraju izotermne
ekspanzije i iznosi 4 bara.
- Odredite veliine stanja (p, T, V) u karakteristinim tokama procesa, te radove i
izmjenjene topline u pojedinim dijelovima procesa.
- Koliki je koristan rad i termiki stupanj djelovanja?
Raunati po 1 kg duika.

2. ZADATAK

Desnokretni Jouleov kruni proces, sa zrakom kao radnim medijem, odvija se
izmeu tlakova 1 bar i 5 bara i izmeu temperatura 50
o
C i 400
o
C. Snaga stroja je 20 kW,
temperatura ogrijevnog spremnika 600
o
C, dok kao rashladni spremnik slui okolina
temperature 25
o
C.
Koliki je termiki stupanj djelovanja ovog procesa?
Koliki je teorijski gubitak snage zbog nepovratnosti procesa izmjene topline?
Koliki bi bio termiki stupanj djelovanja idealnog Carnotovog procesa (povratni
proces bez gubitaka!), koji bi koristio iste toplinske spremnike?

8. vjebe ZADACI
1
KRUNI PROCESI

1. ZADATAK

U Carnotovom procesu s duikom postie se minimalna temperatura 27
o
C, a maksimalna
327
o
C. Tlak na kraju izotermne kompresije jednak je tlaku na kraju izotermne ekspanzije i
iznosi 4 bara.
- Odredite veliine stanja (p, T, V) u karakteristinim tokama procesa, te radove i
izmjenjene topline u pojedinim dijelovima procesa.
- Koliki je koristan rad i termiki stupanj djelovanja?
Raunati po 1 kg duika.
..................................................................................................................................................
Zadani podaci
Duik (N
2
): po 1 kg
M = 28 kg/kmol, R = /M = 8314/28,02 = 296,9 J/(kg K)
0
o
C c
p
= 1,043 kJ/(kg K) ; = 1,4 : c
v
= c
p
/ = 0,745 kJ/(kg K)

max
= 327
o
C = (600 K) =
1
=
2
;
min
= 27
o
C = (300 K) =
3
=
4
; p
2
= p
4
= 4 bar

1
2
3
1
2
3
4
T
max
= T
1
= T
2
T
min
= T
4
= T
3
T
s V
p
p
1
p
3
Q
23
= 0
s
1
= s
4
s
2
= s
3
Q
41
= 0
p
2
= p
4
q
dov
-q
odv
V
4
V
1
V
3
Q
dov
= Q
12
max
=
1
=
2
min
=
3
=
4
q
dov
= q
12
Q
34
q
odv
= q
34
W
OS
OS
RS
RS
p
2
= p
4
4

Karakteristina stanja
2 zadano

2
= 327
o
C = (600 K); p
2
= 4 bar;

3

3
= 27
o
C = (300 K);
bar 3536 0
1
2
3
2 3
,
T
T
p p =

4 zadano

4
= 27
o
C = (300 K); p
4
= 4 bar

1

1
= 327
o
C = (600 K);
bar 25 45
1
4
1
4 1
,
T
T
p p =

8. vjebe ZADACI
2
Bilanca energije
Izotermna kompresija 3 4

kg
kJ
1 216
4
3
3 34 34
,
p
p
ln RT Q W = = =

Izotermna ekspanzija 1 2
kg
kJ
2 432
2
1
1 12 12
,
p
p
ln RT Q W = = =
Adijabatska kompresija 4 1
( )
kg
kJ
5 223
1 4 1 4 41
, T T c U U W
v
= = =

Adijabatska ekspanzija 2 3
( )
kg
kJ
5 223
3 2 3 2 23
, T T c U U W
v
= = =

Koristan rad procesa
kg
kJ
1 216 5 223 1 216 5 223 2 432
41 34 23 12
, , , , , W W W W W = + = + + + = , ili
kg
kJ
1 216 1 216 2 432
34 12
, , , Q Q Q Q W
odv dov
= = = =

Termiki stupanj djelovanja
5 0
2 432
1 216
,
,
,
Q
W
dov
t
= = =
...........................
2. ZADATAK
Desnokretni Jouleov kruni proces, sa zrakom kao radnim medijem, odvija se
izmeu tlakova 1 bar i 5 bara i izmeu temperatura 50
o
C i 400
o
C. Snaga stroja je 20 kW,
temperatura ogrijevnog spremnika 600
o
C, dok kao rashladni spremnik slui okolina
temperature 25
o
C.
Koliki je termiki stupanj djelovanja ovog procesa?
Koliki je teorijski gubitak snage zbog nepovratnosti procesa izmjene topline?
Koliki bi bio termiki stupanj djelovanja idealnog Carnotovog procesa (povratni
proces bez gubitaka!), koji bi koristio iste toplinske spremnike?
.........................................................
Svojstva radnog medija - zraka:
M = 28,95 kg/kmol R = /M = 8314/28,95 = 287,2 J/ kg K , = c
p
/c
v
=

1,4

1 2
3 4
B
A B
1
D
C
2
3
4
C D
A
T
2
T
3
T
OS
T
4
T
RS
OS
RS
T
s V
p
p
1
= p
2
p
3
= p
4
Q
23
= 0
Q
41
= 0
s
1
= s
4
s
2
= s
3
W
1
OS
RS
OS
RS
W

8. vjebe ZADACI
3
Zadani podaci - fiksirana su stanja 2 i 4

1 p
1
= 5 bar
2 p
2
= 5 bar ,
2
= 400
o
C = (673 K)
3 p
3
= 1 bar
4 p
4
= 1 bar ,
4
= 50
o
C = (323 K)

Ogrijevni spremnik:
OS
= 600
o
C = (873 K)
Rashladni spremnik (okolina):
RS
= 25
o
C = (298 K)
Snaga: P = 20 kW

Proraun
(1) (4)
C) (239 K 512
1
5
325
o
4 , 1
1 4 , 1
1
4
1
4 1
= =
p
p
T T
(2) (3)
C) (152 K 425
5
1
673
o
4 , 1
1 4 , 1
1
2
3
2 3
= =
p
p
T T

Za jedan ciklus vrijedi: W = Q
dov
Q
odv
, J/ciklus
Za n
c
ciklus/s snaga stroja je: P =
dov

odv
= n
c
W , J/s = W

Topline i termiki stupanj djelovanja
( )
1 2 12
T T c m
p dov
= =

; ( )
3 4 34
T T c m
p
.
odv
= =
366 0
1 2
3 4 1 2
t
,
T T
T T T T

dov
odv dov
=
=
kW
t
6 54
366 0
20
12
,
,
P
= = = , dovedena toplina

odv
=
dov
P = 54,6 20 = 34,6 kW

odv
=
34
= 34,6 kW ......... odvedena toplina

Promjene entropija sudionika procesa:

S
RM
= 0 , radni medij se vraa u poetno stanje!

K
kW
0626 0
873
6 54
12
,
,
T T
S
OS
OS
OS
= =
= , ogrijevni spremnik

( )
K
kW
116 0
298
6 34
0
34
,
,
T T
S
RS
RS
RS
=
= , rashladni spremnik

K
kW
0534 0, S S S S
RS OS RM
= + + =
, za sustav

Teorijski gubitak snage: P = T
ok
S = 2980,0534 = 15,9 kW

Idealni Carnotov proces u potpunosti bi iskoristio zadane toplinske spremnike! U
dijagramima p-V i T-s taj je proces oznaen stanjima A-B-C-D-A. Takav se proces ne
8. vjebe ZADACI
4
moe realizirati, jer izmjena topline pri istim temperaturama toplinskog spremnika i radnog
medija nije mogua. Rad izraunat za idealni Carnotov proces je najvei rad koji se moe
dobiti pomou zadanih toplinskih spremnika. Na taj nain idealni Carnotov proces
predstavlja kriterij za ocjenu zadanih toplinskih spremnika.

Da bi usporedba s prethodnim realnim procesom bila valjana moramo uzeti da se i u
idealnom Carnotovom procesu dovodi ista toplina, Q
dov
= 54,6 kW. Termiki stupanj
djelovanja odreen je temperaturama zadanih toplinskih spremnika:
6586 0
873
298
1 1 ,
T
T
OS
RS
id
= = = P
id
=
id

dov
= 0,658654,6 = 35,9 kW
................................................................................

Usporedimo li realni proces, u kojem se dobiva snaga P = 20 kW, s idealnim Carnotovim
procesom koji bi teorijski davao snagu P
id
= 35,9 kW, vidimo da je razlika:
P = P
id
P = 35,9 20 = 15,9 kW upravo jednaka teorijskom gubitku snage zbog
nepovratnosti procesa!

8. vjebe PRIMJERI
1
1. PRIMJER

Odredite snagu koju bi dobili u Otto procesu po 1 kg/h radnog medija, ako su poznati
slijedei podaci:
- na poetku kompresije tlak iznosi 0,9 bar, a temperatura 100
o
C,
- nakon kompresije tlak iznosi 10 bara,
- dovoenjem topline (izgaranjem) pri konstantnom volumenu tlak poraste na 25
bara.
Odredite veliine stanja u karakteristinim tokama procesa i termiki stupanj djelovanja
procesa?
Napomena: pretpostaviti da radni medij ima svojstva kao zrak.

Svojstva radnog medija zraka: M = 28,95 kg/kmol; R = /M = 287,2 J/(kg K)
0
o
C c
p
= 1,005 kJ/(kg K), = 1,4 c
v
= c
p
/ = 0,718 kJ/(kg K)
kg/s 0,000278 kg/h = = 1 m&

1
2
3
4
1
2
3
4
T
1
T
s
V m
3
/cik
p
s
1
= s
2
s
3
= s
4
p
2
p
1
V
2
= V
3
V
1
= V
4
T
3
W
q
23
+ q
41
q
23
Q
34
= 0
OTTO PROCES
p
3
v
1
= v
4
v
2
= v
3
Q
23
q
41
Q
41
2
p
3
p
4
T
2
Q
12
= 0
izgaranjem
goriva
p
1
p
2

zadani podaci izraunati podaci
1 p
1
= 0,9 bar ;
1
= 100
o
C = (373 K)
kg
m

3
19 1
1
1
1
,
p
RT
v = =
2 p
2
= 10 bar
C) (469 K
0
= =
|
|
\
|
=

742
1
1
2
1 2
p
p
T T
kg
m

3
213 0
2
2
2
,
p
RT
v = =

3 v
3
= v
2

v
3
= v
2
= 0,213 m
3
/kg
C) (1582 K
0
= = = = 1855
10
25
742
2
3
2 3
p
p
T T
8. vjebe PRIMJERI
2
4 v
4
= v
1

v
4
= v
1
= 1,19 m
3
/kg
C) (659 K
0
= =
|
|
\
|
=

932
1
4
3
3 4
v
v
T T
bar 25 2
373
932
9 0
1
4
1 4
, ,
T
T
p p = = =

Snaga
41 34 23 12
P P P P P + + + =
( ) kW
h
kJ
10308 0 8 370
2 1 12
, , T T c m P
p
= = = &
( ) kW
h
kJ
08875 0 5 319
3 2 2 23
, , p p v m P = = = &
( ) kW
h
kJ
25767 0 6 927
4 3 34
, , T T c m P
p
= = = &
( ) kW
h
kJ
04463 0 65 160
1 4 4 41
, , p p v m P = = = &
kW
kg
kJ
1105 0 95 397 65 160 6 927 5 319 8 370
41 34 23 12
, , , , , , P P P P P = = + + = + + + =

Toplinski tokovi
kW
h
kJ
11056 0 398 401 799
41 23 41 34 23 12
, = = = + = + + + =
( ) kW
h
kJ
222 0 799
2 3 23
, T T c m
v
= = = &
( ) kW
h
kJ
111 0 401
4 1 41
, T T c m
v
= = = &

498 0
799
398
23
,
P
t
= =
=

...........................................................

2. PRIMJER

Kolika je snaga motora koji radi po teorijskom Diesel procesu, ako u jednom ciklusu
sudjeluje 0,1 kg radnog medija sa svojstvima: = 1,34, R = 290 J/(kg K).
Zadano je:
stupanj kompresije = 17,3, temperatura na poetku kompresije
1
= 30
o
C i na kraju
izgaranja
3
= 958
o
C, te broj ciklusa n
c
= 600 cikl/min.
..................................................................................................

8. vjebe PRIMJERI
3
Radni medij
= 1,34 ; R = 290 K/(kg K)

K kg
kJ
143 1
1 34 1
290 0 34 1
1
,
,
, , R
c
p
=
= ;
K kg
kJ
853 0,
c
c
p
v
=
=

Dieselov proces

Zadani podaci

m = 0,1 kg/ciklus

n
c
= 600 ciklus/min

1
= 30
o
C = (303 K)

3
= 958
o
C = (1231 K)

= 17,3 kompresioni omjer
1
2 3
4
p
p
4
p
1
V
2 V
1
= V
4
W
Q
34
= 0
DIESEL PROCES
p
2
= p
3
Q
23
Q
41
2
Q
12
= 0
izgaranjem
goriva
V
3
kompresioni omjer: = V
1
/V
2
c
= V
3
/V
2
hlaenjem
ciklus
m

3
, V

Raun
1 2:
1
1
2
1
1
2

=
|
|
\
|
=
V
V
T
T

C) (525,7 K
o
= = = =

7 798 3 17 303
1
1 2
, , T T

2 3: p
2
= p
3

c
V
V
T
T
= =
2
3
2
3

541 1
7 798
1231
2
3
,
, T
T
c
= = =
Dovedena toplina
( ) ( )
ciklus
kJ
4 49 7 798 1231 143 1 1 0
2 3 23
, , , , T T mc Q Q
p dov
= = =

3 4:
2
1 1
1
1
1
1
2
2
3
1
4
3
3
4
1
T
T
V
V
V
V
V
V
T
T
c c
=
=
|
|
\
|
=
|
|
\
|
=

(4 1)
4 1:

= = =
c c c c
T
T
T
T
1 1
2
3
1
4

C) (267,9 K
o
= = = =

9 540 541 1 303
34 1
1 4
, , T T
,
c

8. vjebe PRIMJERI
4
Odvedena toplina
( ) ( )
ciklus
kJ
3 20 9 540 303 853 0 1 0
4 1 42
, , , , T T mc Q Q
v odv
= = =
...........................................................................................................

( )
( )
( )
( )
58916 0
1 541 1 34 1
1 541 1 3 17
1
1
1
1
34 1 34 1 1 1
,
, ,
, ,
, ,
c
c
t
=
=

=

Rad po ciklusu
ciklus
kJ
1 29 4 49 58916 0 , , , Q W
dov t
= = =

Snaga stroja

kW
ciklus
kJ
s
min
min
ciklus
291 1 29
60
600
60
1
= =
(
= , W n P
c

Kontrola: W Q Q
odv cov
= +

ciklus
kJ
1 29 3 20 4 49 , , , =

9. vjebe UVOD

1
Neravnoteni i nepovratni procesi

Uvjeti ravnotee
unutarnje: toplinske (T = konst.) i mehanike (p = konst.) u domeni radnog
medija,
vanjske: toplinske (T = T
RM
T
TS
= 0) i mehanike (F = F
RM
F
MS
= 0; F =

p/A ) izmeu radnog medija i toplinskih i mehanikih sudionika u okoliu.

Proces = promjena stanja radnog medija moe nastupiti samo u sluaju postojanja
neravnotee! Iz razmatranja su iskljueni procesi uslijed kemijske neravnotee ili razlike
elektrikih naboja.

Politropski procesi odvijaju se pri trajnoj unutarnjoj ravnotei radnog medija i vanjskoj
mehanikoj ravnotei, pri kojoj se volumenska promjena RM odvija uz zanemarivo malenu
razliku sila i bez gubitka energije zbog trenja. Time se mehanika interakcija izmeu RM i
okolinjih mehanikih sudionika smatra dvosmjernom (povratnom).
Vanjska toplinska ravnotea nije propisana, pa se izmjena topline izmeu RM i TS vri pri
konanoj razlici temperatura radnog medija i toplinskog spremnika: T = T
RM
T
TS
0.
Stoga je svaki proces s izmjenom topline ireverzibilan (nepovratan) i ne moe se izvesti u
suprotnom smjeru s istim toplinskim spremnikom!
Izuzetak je granini sluaj izmjene topline pri T = T
RM
T
TS
= 0 , koji slui u teorijskom
razmatranju procesa pri kojem bi ieznuo jednosmjerni (nepovratni) karakter topline.

Realni procesi nastaju zbog vanjske mehanike i/ili toplinske neravnotee, to ima za
posljedicu poremeaj unutarnje ravnotee radnog medija, pa u domeni RM ne postoji
jedinstveno stanje svih materijalnih dijelova. Temperatura i tlak mogu poprimiti razliite
vrijednosti. Stoga se ne moe govoriti o promjeni stanja radnog medija kao cjeline, ve o
promjenama stanja velikog broja malenih dijelova materije. Sa stanovita radnog medija
proces je neravnotean.
Realni procesi zahtijevaju posebnu teorijsku osnovu koja je sadraj neravnotene
(ireverzibilne) termodinamike.

Uz odreene aproksimacije mogu se neki realni procesi obraivati pomou teorije klasine
(ravnotene) termodinamike.

Navest emo nekoliko primjera neravnotenih procesa.

1. Ekspanzija u vakuumu

Radni medij poetnog stanja (T
1
, p
1
, v
1
= V
1
/m) odvojen je fiksnom plohom povrine A
1
od
okolinjeg vakuuma koji se protee u prostoru V
2
.

Uklanjanjem granine plohe povrine A
1
radni medij (plin) ekspandira na prostor bez
materije (vakuum) do konanog volumena, kojem pripada granina ploha povrine A
2
. Pri
ekspanziji plina tlak se smanjuje od p
1
na p
2
.
Integral:
( ) J , .... dV V p =
2
1

ima konanu vrijednost, ali ne predstavlja izvreni rad budui da nema vanjskog sudinika,
koji bi taj rad preuzeo, W
12
= 0. Iz istog razloga nema ni toplinske interakcije: Q
12
= 0.
9. vjebe UVOD

2

Bilanca energije za zatvoreni
sustav (m = konst.):

12 12 12
U W Q =

dovodi do zakljuka:

U
12
= 0, U
2
= U
1
= konst.

m
T
1
, p
1
, V
1
A
1
-granina
vakuum
V
2
p
2
A
2
- granina
p
1

2. Priguivanje

Promjena geometrije strujanja uzrokuje pad tlaka, p < 0.

Bilanca energije - otvoreni sustav:
. konst m = &

12 12 12 12 12 , p , k
E E H P
& & &
+ + =

Kod istog priguivanja iskljuuju se
utjecaji iz okoline:
12
= 0 i P
12
= 0.

Uvjeti za isto priguivanje:

z
1
= z
2

( ) 0
1 2 12
= = z z g m E
, p
&
&

2
2
2
1
1
1
w
A
V
A
V
w = = =
& &

0
2
2
1
2
2
12
=
=
w w
m E
, k
&
&

Zakon priguivanja:

0
1 2 12
= = H H H
& & &
. konst H=
&

1
2
p
1
p
2
A
1
A
2
w
1
w
2

Zakon priguivanja za idealne plinove:
( ) 0
1 2 1 2
= = T T c m H H
p
&
& &

T
2
= T
1
, odnosno T = konst.

Priguivanje je neravnoteni proces, koji se ne
smije poistovjeivati s izotermom koja je
ravnotena promjena stanja. Samo u sluaju
idealnog plina ta dva procesa povezuje tvrdnja
da je T = konst. Sva druga slinost i zaljuci
otpadaju.
U dijagramima se priguivanje prikazuje
isprekidanom linijom, koja se samo oblikom
poklapa s linijom izoterme.

Kada se priguivanje odvija u kombinaciji s toplinskom i/ili mehanikom interakcijom s
tvarima u okoliu, tada se proces, zbog raunske procedure, razlae na karakteristine
sekvence sa samo jednim efektom.

9. vjebe UVOD

3
Nepovratni proces mijeanja razliitih plinova

Plinovito agregatno stanje omoguuje mijeanje razliitih tvari u svim omjerima mase ili
koliine. (To isto ne vrijedi u sluaju kapljevina, gdje su molekule tvari zbijene na malom
prostoru, pa je mijeanje oteano ili ak sasvim onemogueno, kao npr. u sluaju vode i
ulja).
Iskustvo pokazuje da e se dva razliita plina, spontano i bez vanjskog poticaja pomijeati,
ako se ukloni ogranienje zbog kojeg su u poetku razdvojeni. Tendencija mijeanja
povezana je s tzv. kemijskim potencijalima plinova, ali se kod idealnih plinova ona moe
objasniti i pomou parcijalnih tlakova sudionika. Na primjer, uzmimo dva plina, A i B,
razdvojena pregradnom stijenkom. U prostoru plina A nema plina B, pa se formalno moe
rei da je parcijalni tlak plina B u prostoru plina A jednak nuli, jer ga tamo ni nema! Isto
vrijedi i za plin A u prostoru plina B. Uklanjanjem ogranienja koje razdvaja ta dva
prostora stvoren je sustav s unutarnjom mehanikom neravnoteom u obliku razliitih
tlakova svakog od sudionika, koji po zamiljenom modelu idealnog plina ne osjeaju
prisustvo drugih sudionika!

Na kraju neravnotenog procesa mehanikog uravnoteavanja, sudionici poprimaju vlastite
(parcijalne) tlakove sukladno njihovoj koliini i ukupnom prostoru. Iskustvo govori da se
jednom pomijeani plinovi nikada sami od sebe nee razdvojiti. Stoga je mijeanje
razliitih plinova nepovratan (ireverzibilan) proces. Razdvajanje plinova se moe provesti
samo u prisilnom (tehnikom) procesu i uz znatan utroak energije.

Napomena: vrijednosti parcijalnih tlakova plinova u mjeavini bit e drugaije ako su
plinovi imali razliite temperature, jer e tada tijekom mijeanja postojati i meusobna
izmjena topline to je dodatni nepovratni proces!

Kao i do sada, smatra se da se plinovi ponaaju po modelu idealnog plina, tj. u svakom
trenutku vrijedi jednadba stanja, kako za pojedinani plin i:
i i i i i i i
T N T R m V p = = , tako i
za njihovu mjeavinu: T N mRT pV = = , ija svojstva nemaju nikakav indeks!
Prema Daltonovom zakonu, tlak mjeavine jednak je zbroju parcijalnih tlakova sudionika:
=
=
n
i
i
p p
1
. Masa m i koliina N mjeavine jednake su:
=
=
n
i
i
m m
1
, odnosno
=
=
n
i
i
N N
1
.
Maseni i molni udjeli definirani su na poznati nain:
m
m
g
i
i
= , odnosno
p
p
N
N
r
i i
i
= = .

3. Mijeanje plinova pri konstantnom volumenu (V = konst.) zatvoreni sustav

Zbroj pojedinanih volumena sudionika prije mijeanja jednak je konanom volumenu
njihove mjeavine. Za proizvoljan broj sudionika, ija se imena obino zamjenjuju s
indeksima i = 1, 2, ..., n vrijedi:
=
=
n
i
i
V V
1
, gdje su V
i
volumeni prije mijeanja, a V je
volumen mjeavine. Kako je prije i poslije mijeanja volumen sudionika isti to ne postoji
mehanika interakcija s okoliem, W = 0.
- Mijeanje moe biti bez izmjene topline s okoliem (adijabatsko mijeanje, Q = 0),
ali zbog toga sam proces mijeanja nije izentropska promjena, jer je mijeanje po
karakteru neravnotean proces koji za posljedicu ima porast entropije!!
9. vjebe UVOD

4
- Izmjena topline tijekom mijeanja, Q 0, je dodatni nepovratni proces, ije se
posljedice mogu raunati, kao da se izmjena topline odvijala nakon mijeanja.

Temperatura mjeavine moe se izraunati iz jedne od jednadbi:

Temperatura mjeavine
=
=
+
=
n
i
i , v i
n
i
i i , v i
c m
T c m Q
T
1
1

=
=
+
=
n
i
i , v i
n
i
i i , v i
C N
T C N Q
T
1
1

3. Mijeanje plinova pri konstantnom tlaku (p = konst.) otvoreni sustav

Ovaj sluaj odnosi se na mijeanje plinova koji dolaze do mijealita M pod stalnim tlakom
p
i
s konstantnim protokom:
s
m
V ili
s
kmol
N ,
s
kg
m
i i i
3
& &
& . Poetna temperatura i tlak (T
i
, p
i
)
svih struja moraju biti poznati. Kako tlak mijeavine p ovisi i o geometriji strujanja to se
on ne moe odrediti samo na osnovi tlakova plinskih struja. Da se ne bi uputali u detaljniji
opis modela, to e u razmatranim problemima vrijednost tlaka mjeavine biti zadana!

I u ovom sluaju se mijeanje moe odvijati sa ili bez izmjene topline s okoliem. Za oba
sluaja vrijede jednadbe za temperaturu nakom mijeanja:

=
=
=
+
=
2
1
1
n
i
i , p i
n
i
i i , p i
c m
T c m
T
&
&

=
=
=
+
=
2
1
1
n
i
i , p i
n
i
i i , p i
C N
T C N
T
&

Zakljuak

Tipini nepovratni procesi

Izmjena topline pri konanim razlikama temperatura
Priguivanje
Mijeanje razliitih plinova

Svi nepovratni procesi imaju za posljedicu porast entropije sustava S, koja predstavlja
zbroj promjena entropija svih sudionika u procesu. Na temelju toga se moe izraunati
teorijski gubitak na radu W, odnosno snazi P, uslijed nepovratnosti procesa. Referentna
temperatura prirodnog spremnika, T
o
, mora biti poznata.

=
i
i
S S , J/K (zatvoreni sustavi)
=
i
i
S S
& &
, W/K (otvoreni sustavi)
S T W =
0
, J

S T P
&
=
0
, W
9. vjebe UVOD

5

Odreivanje promjena entropije sudionika procesa vri se pomou ranije navedenih
relacija!

ZADACI

1. ZADATAK

Kroz cijev struji 0,5 kg/s duika, temperature 30
o
C i tlaka 3 bara. Prolazom kroz
ventil duik se priguuje na 2 bara, a zatim ulazi u izmjenjiva topline u kojem se zagrije
na 80
o
C. Za grijanje duika koristi se vodena para koja potpuno kondenzira pri temperaturi
120
o
C.
- Odredite teorijski gubitak snage uslijed nepovratnosti procesa, ako je referentna
temperatura okoline 20
o
C.
- Koliki je gubitak snage samo uslijed priguivanja?
..................................................................................................................................

2. ZADATAK

U posudi volumena 250 litara nalaze se kisik (O
2
) i duik (N
2
) odvojeni tankom
pregradom zanemarivog volumena. Posuda je toplinski izolirana od okoline, temperature
10
o
C.
a) Kisik, stanja 50
o
C i 3,5 bara, zauzima volumen od 100 litara, a u preostalom
volumenu se nalazi 1 kg duika, temperature 120
o
C.
b) Kisik i duik imaju jednaka poetna stanja: 5 bara i 80
o
C.

- Odredite temperaturu i tlak u posudi nakon uklanjanja pregrade.
- Koliki je teorijski gubitak rada zbog nepovratnosti procesa?
................................................................................................................

9. vjebe ZADACI

1
1. ZADATAK

Kroz cijev struji 0,5 kg/s duika, temperature 30
o
C i tlaka 3 bara. Prolazom kroz ventil duik
se priguuje na 2 bara, a zatim ulazi u izmjenjiva topline u kojem se zagrije na 80
o
C. Za
grijanje duika koristi se vodena para koja potpuno kondenzira pri temperaturi 120
o
C.
- Odredite teorijski gubitak snage uslijed nepovratnosti procesa, ako je referentna
temperatura okoline 20
o
C.
- Koliki je gubitak snage samo uslijed priguivanja?
..................................................................................................................................
Zadani podaci
Duik, N
2
: M = 28,02 kg/kmol, R = /M = 8314/28,02 = 296,9 J/(kg K)
(0
o
C) c
p
= 1,043 kJ/(kg K), = 1,4 c
v
= c
p
/ = 10,43/1,4 = 0,746 kJ/(kg K)
(1)
1
= 30
o
C = (303 K) ; p
1
= 3 bar
(2) p
2
= 2 bar;
2
=
1
= 30
o
C (priguivanje)
(3)
3
= 80
o
C = (353 K); p
3
= p
2
= 2 bar

Vodena para:
p
= 120
o
C = (393 K)
Okoli:
o
= 20
o
C = (293 K)

1 1 2 3
23
m& m&
p = konst.
h = konst.
p = konst.
Izmjenjiva topline Ventil
vodena para
kondenzat
duik

v
T
s
s
1
T
3
s
2
K
T
1
= T
2
1
v
3
v
2
( )
=
3
2
23
ds s T q
p
v
3
N/m
2
p
2
= p
3
1
1
2
v
2
=
3
2
23
dv p w
h
1
=h
2
3
3
Duik
p
1
2
3
p
2
= p
3
VP VP
s
3
J/(kg K) m
3
/kg

9. vjebe ZADACI

2

Promjena entropija
Opa jednadba za promjenu stanja 1 2

= =
1
2
1
2
1 2 12
p
p
ln R
T
T
ln c m S S S
p
&
& & &
, W/K (a)
Izmjena topline pri T = konst.

T
S
12
12
=
&
, W/K (b)

Duik
priguivanje: 1 2 (T
1
= T
2
)

K
kW
0602 0
2
3
2969 0 5 0
2
1
1 2 12
, ln , ,
p
p
ln R m S S S = = = = &
& & &

grijanje: 2 3 (p
2
= p
3
)

K
kW
07965 0
303
353
043 1 5 0
2
3
2 3 23
, ln , ,
T
T
ln c m S S S
p
= = = = &
& & &

priguivanje + grijanje: 1 3

K
kW
13984 0
3
2
2969 0
303
353
043 1 5 0
1
3
1
3
1 3 13
, ln , ln , ,
p
p
ln R
T
T
ln c m S S S
p
=
= = &
& & &

Dovedena toplina: ( ) ( ) kW 075 26 303 353 043 1 5 0
2 3 23
, , , T T c m
p
= = = &

Vodena para (
p
= konst.)
odvedena toplina pri kondenzaciji: kW 075 26
23
,
p
= =

K
kW
06635 0
393
075 26
,
,
T
S
p
p
p
= =
=
&

Promjena entropije sustava = duik + vodena para

K
kW
07349 0 06635 0 13984 0
13
, , , S S S
p
= = + =
& & &

Teorijski gubitak snage zbog nepovratnosti cijelog procesa
kW 53 21 07349 0 293
0
, , S T P = = =
&

Teorijski gubitak snage samo zbog priguivanja
kW 64 17 0602 0 293
12 0
, , S T P = = =
&

9. vjebe ZADACI

3
Mijeanje plinova pri V = konst.

2. ZADATAK

U posudi volumena 250 litara nalaze se kisik (O
2
) i duik (N
2
) odvojeni tankom pregradom
zanemarivog volumena. Posuda je toplinski izolirana od okoline, temperature 10
o
C.
a) Kisik, stanja 50
o
C i 3,5 bara, zauzima volumen od 100 litara, a u preostalom volumenu
se nalazi 1 kg duika, temperature 120
o
C.
b) Kisik i duik imaju jednaka poetna stanja: 5 bara i 80
o
C.
- Odredite temperaturu i tlak u posudi nakon uklanjanja pregrade.
- Koliki je teorijski gubitak rada zbog nepovratnosti procesa?
................................................................................................................
Napomena: Svojstva kisika oznaena su indeksom 1, a svojstva duika indeksom 2.
Svojstva mjeavine kisika i duika nemaju indeksa.

Zadani podaci
Opi podaci
V = 250 l = 0,250 m
3
... volumen posude

o
= 10
o
C = (273 K) ... temperatura okoline
= 8314 J/kmol K ... opa plinska konstanta

1 (kisik) : M
1
= 32 kg /kmol , R
1
= R / M
1
= 260 J/ kg K
0
o
C: c
v
= c
p
R
1
= 0,913 0,260 = 0,653 kJ/ kg K
V
1
= 0,1 m
3

2 (duik) : M
2
= 28 kg /kmol , R
2
= R / M
2
= 297 J/ kg K
0
o
C: c
v
= c
p
R
1
= 1,043 0,297 = 0,746 kJ/ kg K
m
2
= 1 kg, N
2
= m
2
/ M
2
= 0,0357 kmol, V
2
= V V
1
= 0,15 m
3

a) Sluaj b) Sluaj
1 (kisik) :

1
= 50
o
C = (323 K) ,
p
1
= 3,5 bar = 3,5 10
5
Pa ,
m
1
= (p
1
V
1
) / (R
1
T
1
) = 0,417 kg ,
N
1
= m
1
/ M
1
= 0,0130 kmol

1
= 80
o
C = (353 K) ,
p
1
= 5 bar = 5 10
5
Pa
m
1
= (p
1
V
1
) / (R
1
T
1
) = 0,545 kg
N
1
= m
1
/ M
1
= 0,0170 kmol

2 (duik) :

2
= 120
o
C = (393 K) ,
p
2
= (m
2
R
2
T
2
)/ V
2
= 7,78 10
5
Pa

2
= 80
o
C = (353 K)
p
2
= 5 bar = 5 10
5
Pa
m
2
= (p
2
V
2
)/(R
2
T
2
) = 0,715 kg
N
2
= m
2
/M
2
= 0,0255 kmol

9. vjebe ZADACI

4

Interakcija sustava i okoline
Sustav je zatvoren (m = m
1
+m
2
= konst.), toplinski izoliran (Q= 0) i ne mijenja volumen (W =
0).

kisik duik
1 2
p
1
p
2
p = p
1
+ p
2
N = N
1
+ N
2
m = m
1
+ m
2
V = V
1
+ V
2
T
1 T
2
T
kisik + duik
V
1
N
1
m
1
V
2
m
2
N
2
sustav = kisik + duik
V = konst.
za sustav: Q = 0, W = 0 U = 0

Bilanca energije sustava: (I. Zakon termodinamike)

{Q W = U }
sustav
U = U U = 0
U = U
1
+ U
2
... unutarnja energija sustava prije mijeanja
U = U
1
+ U
2
... unutarnja energija sustava poslije mijeanja
U = U
1
+ U
2
... zbroj promjena unutarnjih energija lanova sustava

U
1
= m
1
c
v1
(
1
) , U
2
= m
2
c
v2
(
2
) U = 0 ..... dobivamo:

2 2 1 1
2 2 2 1 1 1
v v
v v
c m c m
T c m T c m
T
+
+
= ... temperatura mjeavine

N = N
1
+ N
2
.... koliina mjeavine

p = (N T)/V .... tlak mjeavine

Parcijalni tlakovi
p
1
= (N
1
T
1
)/V ili r
1
= N
1
/N = 0,267 p
1
= r
1
p
p
2
= (N
2
T
2
)/V ili r
2
= N
2
/N = 0,733 p
2
= r
2
p

Rjeenje za a) sluaj
temperatura mjeavine:
K
1 0,653 0,417
393 0,746 1 323 0,653 0,417
374
746 0
2 2 1 1
2 2 2 1 1 1
=
+
+
=
+
+
=
, c m c m
T c m T c m
T
v v
v v
= 101
o
C,
9. vjebe ZADACI

5

N = N
1
+ N
2
= 0,013 + 0,357 = 0,0487 kmol ... koliina mjeavine

Pa 10 57
5
=

=
= 0 6
25 0
374 8314 0487 0
,
,
,
V
T N
p ... tlak mjeavine

Parcijalni tlakovi sudionika u mjeavini

p
1
= (N
1
T
1
)/V = 1,617 10
5
Pa; ili r
1
= N
1
/N = 0,267 p
1
= r
1
p
p
2
= (N
2
T
2
)/V = 4,440 10
5
Pa; ili r
2
= N
2
/N = 0,733 p
2
= r
2
p

Promjena entropije sudionika
( )
K
kJ
139 0
1
1
1
1
1 1 1 1 1 1
,
p
p
ln R
T
T
ln c m s s m S
v
=

= = ... kisik

( )
K
kJ
114 0
2
2
2
2
2 2 2 2 2 2
,
p
p
ln R
T
T
ln c m s s m S
v
=

= = ... duik

Teorijski gubitak rada uslijed nepovratnosti procesa

S = S
1
+ S
2
= 0,139 + 0,114 = 0,253 kJ/K ... sustav

S
o
= Q
o
/ T
o
= 0/ 283 = 0 ... okolina (sustav je izoliran od okoline)

S
i
= S = 0,253 kJ/K

W = T
o
S
i
= 283 0,253 = 71,6 kJ ... teorijski gubitak rada
.........................................

Rjeenje za b) sluaj

Koliina nastale mjeavine: N = N
1
+ N
2
= 0,013 + 0,357 kmol
Molni udjeli sudionika u mjeavini:
r
1
= N
1
/N = 0,4 , r
2
= N
2
/N = 0,6

Pri adijabatskom mijeanju idealnih plinova jednakih temperatura i tlakova
- temperatura ostaje nepromijenjena:
K
0,653 0,417
353
746 0 1 653 0 417 0
353 746 0 1 353
2 2 1 1
2 2 2 1 1 1
=
+
+
=
+
+
=
, , ,
,
c m c m
T c m T c m
T
v v
v v
... temperatura
mjeavine

- tlak mjeavine jednak je poetnim tlakovima plinova:
Pa 10 5
0,0487

5
=

=
=
25 0
353 8314
, V
T N
p ... tlak mjeavine
9. vjebe ZADACI

6

Parcijalni tlakovi sudionika:
p
1
= r
1
p = 0,45 = 2 bar , p
2
= r
2
p = 0,35 = 3 bar

Promjena entropije sudionika

kisik
( )
K
kJ
0,4 8,324 0,017 1295 0 0
1 1
1
1
1 1 1 1 1 1
, ln r ln N
p
p
ln R m s s m S = = =

= =
duik
( )
K
kJ
1083 0 6 0 314 8 0255 0 0
2 2
2
2
2 2 2 2 2 2
, , ln , , r ln N
p
p
ln R m s s m S = = =

= =

Teorijski gubitak rada uslijed nepovratnosti procesa

S = S
1
+ S
2
= 0,1295 + 0,1083 = 0,2378 kJ/K ... sustav

S
o
= Q
o
/ T
o
= 0/ 283 = 0 ... okolina (sustav je izoliran od okoline)

S
i
= S = 0,2378 kJ/K

W = T
o
S
i
= 283 0,2378 = 67,3 kJ ... teorijski gubitak rada

Napomena:
Dobiveni numeriki podatak za W ne moe posluiti za usporedbu, jer su poetna
stanja u sluajevima a) i b) bitno razliita. U b) sluaju nepovratnost procesa je samo zbog
mijeanja dvije razliite tvari, a nema nepovratnih efekata zbog razlike temperatura
(nepovratnost izmjene topline) i razlike tlakova (nepovratnost priguivanja), kao u sluaju a).
U sluaju da su poetna temperatura i tlak kisika i duika jednaki temperaturi i tlaku
mjeavine iz sluaja a), tj. 101
o
C i 6,057 bar, tada bi pri adijabatskom mijeanju nastala
mjeavina imala temperaturu 101
o
C i tlak 6,057 bar! Meutim, ni takav sluaj nije mogue
usporeivati sa sluajem a), jer poetne vrijednosti masa (i koliina) plinova nisu jednake.
Usput: u tom sluaju bi teorijski gubitak na radu iznosio W = 82,69 kJ.

9. vjebe PRIMJER
1
Mijeanje pri p = konst.
PRIMJER

Dvije struje metana (CH
4
) razliitog stanja privode se mijealitu. Kroz jedan cjevovod
dostrujava 1200 m
3
/h plina, stanja 6 bara i 40
o
C, a kroz drugi 400 m
3
/h plina, stanja 18 bara i
160
o
C. Prije ulaska u mjealite priguuje se druga struja sa 18 bara na 6 bara. U cjevovodu
iza mjealita, dimenzija 76/70 mm, tlak plina iznosi 6 bara.
Odredite teorijski gubitak snage uslijed nepovratnosti procesa. Stanje okoline je
normalno.
Kolika je brzina plina u cjevovodu iza mjealita?
................................................................................................................................................

Metan, CH
4
: M = 16,03 kg/kmol R = R/M = 8314/16,03 = 519,6 J/kg K.
0
o
C : c
p
= 2,177 kJ/kg K.

(1) Prva struja: V
1
= 1200 m
3
/h = 0,333 m
3
/s
p
1
= 6 bar = 610
5
Pa

1
= 40
o
C = (313 K)
m
1
= (p
1
V
1
)/(R
1
T
1
) = 1,23 kg/s N
1
= m
1
/M = 0,00237 kmol/s
.............
(2) Druga struja: V
2
= 400 m
3
/h = 0,111 m
3
/s
p
2
= 18 bar = 1810
5
Pa

2
= 160
o
C = (433 K)
m
2
= (p
2
V
2
)/(R
2
T
2
) = 0,889 kg/s N
2
= m
2
/M = 0,00171 kmol/s
.............
Mjeavina: m

= m
1
+ m
2
= 2,119 kg/s N = N
1
+ N
2
= 0.004078 kmol/s

) C 90 ( K 363
o
2 1
2 2 1 1
2 1
2 2 1 1
= =
+
+
=
+
+
=
m m
T m T m
c m c m
T c m T c m
T
p p
p p
, ... temperatura mjeavine

3
5
m 666 , 0
10 6
363 6 , 519 119 , 2
=

= =
p
T R m
V ..... volumen mjeavine

M
CH
4
CH
4
1
2
p
1
= 6 bar
18 bar
T
1
= 313 K
T
2
= 433 K
V
1
= 1200 m
3
/h
V
2
= 400 m
3
/h
p = 6 bar
T = 363 K
V = 2398 m
3
/h
6 bar

9. vjebe PRIMJER
2
Promjena entropije struja

Pri mijeanju istih kemijskih tvari (plinova) ne postoji pojam parcijalnog tlaka u mjeavini,
ve samo tlak mjeavine!

prva struja:

K
W
3968 0
313
363
177 2 23 1
1
1
1 1
1 1
, ln , ,
T
T
ln c m
p
p
ln R
T
T
ln c m S
p p
= = =
=
druga struja:

K
W
662 1
18
6
5196 0
433
363
177 2 899 0
2 2
2 2
, ln , ln , ,
p
p
ln R
T
T
ln c m S
p
=
=

Teorijski gubitak na radu zbog nepovratnosti procesa

= + = = W 7 , 153 ) 662 , 1 3968 , 0 ( 273

o
S T W

Brzina mjeavine

s
m
92
4
2
= = =
d
V
A
V
w

10. vjebe UVODNI ZADACI
1
VODENA PARA

1. ZADATAK
Na poklopcu Papinovog lonca nalazi se ventil za isputanje pare koji je zatvoren
zvonolikim utegom. Masa utega i veliina otvora ventila odreuju pretlak u loncu.
Poveanjem pretlaka raste temperatura zasienja (temperatura kuhanja), to skrauje
vrijeme kuhanja.
Kod koje e temperature zakuhati voda u takvom loncu, ako je otvor ventila 4 mm, a masa
utega m = 88,45 g? Tlak okolinjeg zraka je 1 bar.

Povrina otvora:
2 6
2
10 57 12
4
m
= ,
d
A

Tlak kuhanja bez efekta na osloncu, F = 0:

6
5
0
10 57 12
81 9 08845 0
10 1
+ = + =
,
, ,
A
mg
p p

bar 6905 1
m
N
169050
2
, p = =

Temperatura zasienja (isparivanja):
= 115
0
C

LONAC
UTEG
mg/A
d
p
p
0
F = 0

2. ZADATAK
Koliko topline treba dovesti da bi 1 kg vrele vode ispario pri tlaku 12 bara?
Za koliko se pri tome promijeni entropija vode?
Koliki se dio topline troi na poveanje unutarnje energije vode, a koliki na rad protiv
vanjskog tlaka (12 bar) pri poveanju volumena?

K
p
o
C
p
bar
p ,
v
1
v
1 v, m
3
/kg
Vrela
kapljevina
Suhozasiena para
g'' g'
1 1

T
s, J/(kg K)
g g
K
T
K
p
p
1
1
s
1
s
1
p , T

Bilanca energije (po 1 kg) od 1 do 1 :
h w q
teh
= ,
0 =
teh
w (nema vanjske mehanike interakcije)
7 1986 9 797 7 2784 , , , h h q = = = , (dovedena toplina = toplina isparivanja r)
2
Promjena unutarnje energije pri isparivanju:

kg
kJ

kg
J
797 7956533 0011388 0 10 12 10 9 797
5 3
= = = = , , v p h u

kg
kJ
2590
kg
J
= = = = 2588740 1633 0 10 12 10 7 2784
5 3
, , v p h u
kJ/kg 1793 797 2590 = = = u u u unutarnja (latentna) toplina isparivanja

Mehaniki rad irenja (oznaava se simbolom ):
( ) ( )
kg
J
194593 0011388 0 1633 0 10 12
5
= = = , , v v p
kJ/kg 1946 = vanjska toplina isparivanja
............
Kontrola:
kJ/kg 1988 195 1793 = + = + = u q
............
Promjena entropije:
( ) kgK kJ/ 31 4 307 4 2148 2 5221 6 , , , , s s s = = = =
.....................
Kontrola :
Za tlak p = 12 bar je temperatura zasienja = 187,96
o
C , odnosno T = 461,11 K
kJ/kg 1987 31 4 11 461 = = = , , s T q
.................
Usporedbom kontrolnih rezultata uoava se nesigurnost rezultata na 4-toj znamenci.

3. ZADATAK
Koliki tlak vlada u kondenzatoru ako vodena para kondenzira pri temperaturi 25
o
C?
Koliki se tlak uspostavi u kondenzatoru ako zbog slabijeg hlaenja poraste temperatura
kondenzacije na 30
o
C ?

Za temperaturu kondenzacije
1
= 25
o
C je
tlak zasienja (kondenzacije):
p = 0,03166 bar.

Za temperaturu kondenzacije
2
= 30
o
C je
tlak zasienja (kondenzacije):
p = 0,04241 bar.

K
p
30
o
C
bar
v
v, m
3
/kg
g'' g'
v
30
o
C, 0,04241 bar
25
o
C
25
o
C, 0,03166 bar
0,04241
0,03166

3
4. ZADATAK
U posudi volumena 2 m
3
nalazi se mokra (zasiena) vodena para temperature 225
o
C.
Vrela kapljevina zauzima volumen 500 l, a ostatak je suhozasiena para.
Odredite svojstva (v, h, s, u) mokre pare.

Temperaturi = 225
o
C odgovara tlak
zasienja:
p = 25,504 bar.

Vrela kapljevina: V = 0,5 m
3

kg 87 416
0011994 0
5 0
,
,
,
v
V
m = =
=

Suhozasiena para:

3
m 5 1 5 0 2 , , V V V = = =
kg 13 19
7841 0
5 1
,
,
,
v
V
m = =

=

( = 225
o
C)
s, J/(kg K)
g'' g'
K
T
K
p
1
s
1 s
1
p= 25,504 bar
p
1
T
1
x
1
= 0,04388
s
1

Mokra (zasiena) para stanje 1:

kg 436 13 19 87 416 = + = + = , , m m m
sadraj pare:
04388 0
436
13 19
1
,
,
m
m
x = =

=
sadraj vlage: y
1
= 1 x
1

95612 0
436
87 416
1
,
,
m
m
y = =
=

/kg m 004587 0
436
2
3
1
,
m
V
v = = =

kJ/kg 9 1046 4 1838 04388 0 2 966
1 1 1 1
, , , , r x h h = + = + =

( ) ( ) ( ) K kg kJ/ 7244 2 5625 2 2518 6 04388 0 5625 2
1 1 1 1 1
, , , , , s s x s s = + = + =

J/kg 10 2 1035 004587 0 10 504 25 10 9 1046
3 5 3
1 1 1 1
= = = , , , , v p h u
............
Ishodinje (nulto) stanje entalpije obino se uzima u obliku uvjeta da je pri temperaturi
o
= 0
o
C entalpija jednaka nuli: h
o
= 0 kJ/kg. Takvo referentno stanje koriteno je u
Toplinskim tablicama FSB. Istovremeno, unutarnja energija tog referentnog stanja nije
jednaka nuli: u
o
0, ve slijedi iz relacije:
0 0 0 0
v p h u = .
Uzevi da je uz
o
= 0
o
C tlak p
o
= 1 bar , tada je v
o
v
0
o
C
= 0,0010002 m
3
/kg, pa slijedi:
J/kg 02 100 0010002 0 10 1 0
5
0 0 0 0
, , v p h u = = =

Ta injenica nema utjecaja na proraune, jer se oni uvijek odnose na promjene stanja tijekom
procesa, pa su vrijednosti u referentnim stanjima irelevantne.
4
5. Interpolacija tablinih podataka

Odredite interpolacijom svojstva: v, h i s vrele kapljevine i suhozasiene pare temperature
= 123
o
C
..............................................................
Vrela kapljevina linearna interpolacija na osnovi podataka u tablicama
(Indeksom su oznaene temperature)
( ) ( )
kg
m
3
0016356 0 0010608 0 0010654 0
5
3
0010608 0
120 125
120 123
120 125 120 123
, , , , v v v v = + =
+ =

( ) ( )
kg
kJ
28 516 5 503 8 524
5
3
5 503
5
3
120 125 120 123
, , , , h h h h = + = + =

( ) ( )
K kg
kJ
5592 1 5270 1 5807 1
5
3
5270 1
5
3
120 125 120 123
, , , , s s s s = + = + =

Suhozasiena para

( ) ( )
kg
kJ
5 2708 2 2704 4 2711
5
3
2 2704
5
3
120 125 120 123
, , , , h h h h = + = + =
( ) ( )
K kg
kJ
0923 7 1236 7 0714 7
5
3
1236 7
5
3
120 125 120 123
, , , , s s s s = + = + =

Za specifini volumen se linearnom interpolacijom dobiva poneto pogrean rezultat:
( ) ( )
kg
m
3
8185 0 8913 0 7700 0
5
3
8913 0
5
3
120 125 120 123
, , , , v v v v = + = + =
Toniji rezultat dobiva se koritenjem tablinih podataka za , jer se on vrlo malo mijenja, te
relacije: ( ) v v p = .
( ) ( )
kg
kJ
68 177 739 176 454 178
5
3
739 176
5
3
120 125 120 123
, , , , = + = + =
gdje su:
( ) ( )
kg
kJ
739 176
10
0010608 0 8913 0 10 9853 1
3
5
120 120 120 120
,
k
, , , v v p =
= =
( ) ( )
kg
kJ k
454 178
10
0010654 0 770 0 10 3208 2
3
5
125 125 125 125
, , , , v v p =
= =

konano dobivamo:
kg
m
3
8136 0
10 1866 2
10 7768 1
00106356 0
5
5
123
123
123 123
,
,
,
,
p
v v =
+ =
+ =

(to se razlikuje od vrijednosti dobivene linearnom interpolacijom v'
123
= 0,8185 m
3
/kg)

pri emu je koriten rezultat:
( ) ( ) bar 1866 2 9853 1 3208 2
5
3
9853 1
5
3
120 125 120 123
, , , , p p p p = + = + =

10. Vjebe Parni procesi
1
1. ZADATAK
Dvostupanjska turbina s meupregrijaem pare

Parni kotao proizvodi 28,8 t/h vodene pare stanja 60 bara i 450
o
C, koja izentropski
ekspandira u dvostupanjskoj turbini. U prvom stupnju ekspanzija tee do tlaka 15 bara, nakon
ega se dio pare odvaja i odvodi u grijalice gdje predaje 2770 kW topline. Preostali dio pare
vraa se u kotao i ponovno pregrijava na poetnu temperaturu, a zatim odvodi u drugi stupanj
turbine u kojem ekspandira do kondenzatorskog tlaka od 0,08 bara. U grijalicama i
kondenzatoru para potpuno kondenzira te se pumpama vraa u kotao.
Odredite ukupnu snagu turbine, te toplinu dovedenu u kotlu i odvedenu u kondenzatoru.

Prikaz procesa u h-s dijagramu:
p
1
=

6
0

b
a
r
s
8
= s
7
s
2
= s
1
s J/(kg K)
K
h
kJ/kg
h
5
h
6
h
1
450
o
C
pk
=
0,0
8
b
ar
1
4
5
2
3
6
pg
=
1
5
b
a
r
8
7
s
4
= s
3
g
m
k
m
k
m
s
5
= s
6

Zadani podaci:

protona masa pare:
kg/s 8 t/h 8 28 = = , m

kotlovska para: p
1
= 60 bar,
1
= 450
o
C,
grijalice: p
g
= 15 bar,
g
= 2770 kW,
kondenzator: p
k
= 0,08 bar .

Vrijednosti iz h-s dijagrama i Toplinskih tablica:

1 h
1
= 3300 kJ/kg , s
1
= 6,715 kJ/(kg K)
2 h
2
= 2928 kJ/kg , s
2
= s
1
4 h
4
= 2324 kJ/kg , s
4
= s
3

7 h
7
= 844,1 kJ/kg ( h iz tablica za p
g
)
3 h
3
= 3368 kJ/kg , s
3
= 7,42 kJ/(kg K)
5 h
5
= 173,76 kJ/kg ( h iz tablica za p
k
)

Vrijedi priblino: h
8
= h
7
i h
6
= h
5
zanemarena snaga pumpe: P
p
0.

2
Shema postrojenja:

Kotao
Turbina
Pregrija pare
Pumpa
Grijalica
Potpuni kondenzat
(vrela kapljevina)
Pregrijana para
g
kot
P
t
P
p
1
2
2
3
7
4
P
I
P
II
Rashladna voda
kond
Meustupanjski
pregrija pare
8
4 5
5
6
Pumpa
Kondenzator
v
kond
=
7

Proraun

protona masa pare u grijalicama:
7 2
2770
1, 329 kg/s
2928 844,1
g
g
m
h h
= = =

protona masa pare u kondenzatoru:
8 1, 329 6, 671 kg/s
k g
m m m = = =

snaga turbine:
( ) ( )
1 2 3 4 t I II k
P P P m h h m h h = + = +

( ) ( ) 8 3300 2928 6, 671 3368 2324 2976 6964, 5 9940, 5 kW
t
P = + = + =

toplina u kotlu: ( ) ( ) ( )
1 8 1 6 3 2 kot g k g
m h h m h h m h h = + +

( ) ( ) ( ) 1, 329 3300 844,1 6, 671 3300 173, 76 1, 329 3368 2928 24704 kW
kot
= + + =

toplina u kondenzatoru: ( ) ( )
5 4
6, 671 173, 76 2324 14344 kW
kond k
m h h = = =

toplina u grijalicama: ( ) ( )
7 2
1, 329 844,1 2928 2769, 5 kW
g g
m h h = = =

termiki stupanj djelovanja:
9940, 5
0, 4
24704
t
t
kot
P
= = =

3

Kolika je snaga pumpi?
Snaga pumpe: ( ) ( ) W ,
1 2
2
1
2
1
p p v m dp v m dp p v m P
p
= = =

,
za kapljevine vrijedi v
1
v
2
(nekompresibilnost)

Pumpa 5-6:
{ } ( ) ( ) kW J/s 3 40 40308 10 08 0 60 0010084 0 671 6
5
5 6 5
6 5
, , , , p p v m P
k p
= = = =

Pumpa 7-8:
{ } ( ) ( ) kW 6,902 J/s = = = =
6902 10 15 60 0011541 0 329 1

5
7 8 7
8 7
, , p p v m P
g p

Ukupna snaga pumpi: P
p
= 40,3+6,902 = 47,2 kW (oko 0,475 % snage turbine).

2. ZADATAK
Protutlani, ispuni i kondenzacijski procesi

Parni kotao proizvodi 3000 kg/h vodene pare stanja: 15 bara i 450
o
C, koja izentropski
ekspandira u parnoj turbini.
a) Kolika je snaga turbine, ako se nakon ekspanzije u turbini para odvodi u grijalice u
kojima para potpuno kondenzira, predajui toplinu za grijanje? Temperatura
kondenzacije iznosi 130
o
C, a kondenzat se pumpom vraa u kotao. (protutlani
proces)
b) Kolika je snaga turbine, ako se para nakon ekspanzije isputa u okoli i nadoknauje
napojnom vodom temperature 15
o
C ? Okolinji tlak je 1 bar. (ispuni proces)
c) Za koliko se povea snaga turbine, ako se nakon ekspanzije para odvodi u kondenzator
u kome vlada tlak od 0,023376 bara? Potpuni kondenzat se pumpom vraa u kotao.
(kondenzacijski proces)

Indeksi: p protutlani, i ispuni, k kondenzacijski proces

Zadani podaci:

kg/h 3000 = m , p
1
= 15 bar,
1
= 450
o
C
a) Protutlani proces:
g
= 130
o
C, (p
g
= 2,7 bar)
b) Ispuni proces: p
o
= 1 bar,
v
= 15
o
C (napojna voda kotla)
c) Kondenzacijski proces: p
k
= 0,023376 bar, ( C 20
0
k
= )

4
s J/(kg K)
K
T
s
1
= s
2
s
3
= s
4
2
p
protutlani
T
1
1
(
v
= 15
o
C)
2
i
ispuni
2
k
kondenzacijski
3
i
3
k
4
k
4
i 3
p
4
p
p
1
= 15 bar
g
= 130
o
C, p
g
= 2,7 bar
p
k
= 0,023376 bar,
k
= 20
o
C
p
o
= 1bar

Podaci iz h-s dijagrama:
Stanja
1 h
1
= 3382 kJ/kg , s
1
= 7,43 kJ/(kg K) , v
1
= 0,25 m
3
/kg
2
p
h
2p
= 2900 kJ/kg , s
2p
= s
1

2
i
h
2i
= 2700 kJ/kg , s
2i
= s
1

2
k
s
2k
= s
1
, 852 0
2963 0 6652 8
2963 0 43 7
2 2
2 2
2
,
, ,
, ,
s s
s s
x
k k
k k
k
=
=

=
( ) kJ/kg 2174 4 2453 852 0 86 83
2 2 2 2 2 2 2 2
= + = + = + = , , , r x h h h x h h
k k k k k k k k

p
1
=
1
5

b
a
r
s
4
= s
3 s
2
= s
1
s J/(kg K)
K
h
kJ/kg
h
3
h
4
h
1
1
pk
=
0
,0
2
3
3
7
b
a
r
1
2
p
3
p
4
k
v
=15
o
C
po
=
1
b
a
r
2
i
2
k
3
i
3
k
4
p
4
i
protutlani
ispuni
kondenzacijski
pg
=
2
,
7

b
a
r

5
a) Protutlani proces: shema postrojenja

Kotao
Turbina
Pregrija pare
Pumpa
Grijalica
Vrela kapljevina
(potpuni kondenzat)
Pregrijana para
g
kot
P
t
P
p
1
2
p
2
p
3
p
3
p
4
p

Snaga turbine: ( ) ( ) kW 7 401 2900 3382 8333 0
2 1
, , h h m P
p t
= = =
Kotao:
( ) ( )
1 4
0, 8333 3382 546,1 2363, 2 kW
kot p
m h h = = =
Grijalica:
( ) ( )
3 2
0, 8333 546,1 2900 1961, 5 kW
g p p
m h h = = =
Snaga pumpe: ( ) kW 0
4 3
= =
p p p
h h m P , vrijedi priblino: h
3p
= h
4p

401, 7
0,17
2363, 2
t
t
kot
P
= = =

-------------------------------------------------------------------------------------------------
b) Ispuni proces: shema postrojenja

Kotao
Turbina
Pregrija pare
Pumpa
Napojna voda
v
=15
o
C
Pregrijana para
kot
P
t
P
p
1
2
i
3
i
4
i
Okolinji zrak p
o
= 1 bar
p
o
h
3i
62,96 kJ/kg

Snaga turbine: ( ) ( ) kW 3 568 2700 3382 8333 0
2 1
, , h h m P
i t
= = =
6
Kotao: ( ) ( )
1 4
0, 8333 3382 62, 96 2765, 8 kW
kot i
m h h = = =
4 3
= =
i i p
3i
= h
4i

568, 3
0, 205
2765, 8
t
t
kot
P
= = =

----------------------------------------------------------------------------------------------------
c) Kondenzacijski proces: shema postrojenja

Mokra para:
x
2k
= 0,852
Kotao
Turbina
Pregrija
pare
Pumpa Kondenzator
Rashladna voda
Vrela kapljevina = potpuni kondenzat
Pregrijana para
kond
kot
P
t
P
p
1
2
k
3
k
3
k
4
k

Snaga turbine: ( ) ( ) kW 1007 2174 3382 8333 0
2 1
= = = , h h m P
k t

Kotao: ( ) ( )
1 4
0, 8333 3382 83, 86 2748 kW
kot k
m h h = = =
Kondenzator: ( ) ( )
3 2
0, 8333 83, 86 2174 1742 kW
kond k k
m h h = = =
4 3
= =
k k p
3k
= h
4k

1007
0, 366
2748
t
t
kot
P
= = =

10. vjebe Parni procesi
1
Primjer
Proces s mijeanjem pare

U zajedniki sabirni vod dovodi se para iz dva kotla, koji proizvode jednake mase pare tlaka
20 bara. Jedan kotao dobavlja pregrijanu paru temperature 420
o
C, dok drugi zbog kvara na
pregrijau proizvodi samo suhozasienu paru.
- Koliku snagu razvija turbina koristei paru iz sabirnog voda, ako u kondenzatoru
vlada 95 postotni vakuum, a za njegovo se hlaenje koristi 350 t/h rashladne vode,
koja se pri tome zagrije za 13
o
C. Iz kondenzatorara izlazi kondenzat, pothlaen za 7,9
o
C, te se pumpom vraa u kotlove.
- Koliko se topline dovodi u kotlovima, a koliko odvodi u kondenzatoru?
- Za koliko se smanjio termiki stupanj djelovanja uslijed kvara na jednom pregrijau?
Stanje okoline je 1 bar i 20
o
C.

Prikaz procesa u h-s dijagramu
s
5
= s
4
s
1
s J/(kg K)
K
h
kJ/kg
h
5
h
4
h
2
420
o
C
1
4
5
2
3
s
3*
= s
2
h
1
25
o
C
3*
M
i
M
r
h = konst.
s
s
r
s
i
pko
n
d
=
0
,0
5
b
a
r ,
k
=
3
2
,9
o
C
p k
o
t

=

2
0

b
a
r

Zadani podaci:

protone mase:
2 1
m m = , ukupna masa:
2 1
m m m + =
kotlovski tlak: p
kot
= p
1
= p
2
= 20 bar ,
kondenzatorski tlak: p
kond
= (1V %)p
o
= (1 0,95)1= 0,05 bar,
k
= 32,9
o
C ,

stanje 1: temperatura zasienja: = 212,37
o
C , h
1
= 2800,6 kJ/kg, s
1
= 6,3422 kJ/(kg K),
stanje 2: temperatura pregrijanja:
2
= 420
o
C ,
stanje 4: temperatura pothlaenog kondenzata:
4
=
k

pot
= 32,9 7,9 = 25
o
C,
h
4
h
4
= 104,74 kJ/kg (tablini podatak za 25
o
C),
stanje 5: h
5
h
4
.

2
Podaci iz h-s dijagrama:
stanje 2: h
2
= 3292 kJ/kg, s
2
= 7,17 kJ/(kg K)

Mijeanje

Reverzibilno mijeanje stanje M
r
na pravcu mijeanja 1-2:

2 2 1 1
h m h m h m
Mr
+ = ( ) ( ) kJ/kg 3 3046 3292 6 2800 5 0 5 0
2 1
, , , h h , h
Mr
= + = + = ,

2 2 1 1
s m s m s m
Mr
+ = ( ) ( ) kJ/kg 766 6 19 7 3422 6 5 0 5 0
2 1
, , , , s s , s
Mr
= + = + = .

Ireverzibilno mijeanje stvarno stanje M
i
na sjecitu linije h
Mr
i tlaka p
1
= p
2
= p
kot
:

h
Mi
= 3047 kJ/kg , s
Mi
= 6,81 kJ/(kg K) oitano iz h-s dijagrama,

s = s
Mi
s
Mr
= 6,81 6,766 = 0,044 kJ/(kg K), promjena entropije zbog mijeanja.

stanje 3: s
3
= s
2
= 7,17 kJ/(kg K) ; p
3
= 0,05 bar

80 0
4761 0 393 8
4761 0 81 6
3 3
3 3
3
,
, ,
, ,
s s
s s
x =
=

=

kg
kJ
1 2076 2423 80 0 71 137
3 3 3 3
, , , r x h h = + = + =

Kondenzator

dvedena toplina pri kondenzaciji: ( )
4 3 kond
m h h =

Rashladna voda:
w w w w
m c =

kond w
=
Ukupni protok pare:

s
kg

h
kg
688 2 5 9678
74 107 1 2076
13 187 4 350000
4 3
, ,
, ,
,
h h
c m
m
w w w
= =

=

Protok pare u kotlovima: kg/s 344 1 2 688 2 2
2 1
, / , / m m m = = = =

Turbina
snaga: ( ) ( ) kW 2610 1 2076 3047 688 2
3
= = = , , h h m P
Mi

Kotao
toplina:
( ) ( ) ( ) ( )
1 1 5 2 2 5
1, 344 2800, 6 104, 74 1, 344 3292 104, 74 7907 kW
kot
m h h m h h = + = + =

3

2610
0, 33
7907
t
kot
P
= = =

Proces bez kvara na isparivau

Kotao:

( ) ( )
2 5
2, 688 3292 104, 74 8567 kW
kot
m h h = = =

Stanje 3* : s
3*
= s
2
= 7,17 kJ/(kg K) ; p
3
= 0,05 bar
8455 0
4761 0 393 8
4761 0 17 7
3 3
3 3
3
,
, ,
, ,
s s
s s
x
*
*
=
=

=

kg
kJ
4 2186 2423 8455 0 71 137
3 3 3 3
, , , r x h h
* *
= + = + =
Turbina:

( ) ( ) kW 2972 4 2186 3292 688 2
3 2
= = = , , h h m P
*


2972
0, 347
8567
t
kot
P
= = =

DIJAGRAMI

(Kvalitativni prikaz bez mjerila)
Granine krivulje - linije napetosti:
g - stanja vrele kapljevine: v , h , s ..... u Toplinskim tablicama
g - stanja suhozasiene pare: v , h , s ..... u Toplinskim tablicama
Karakteristina stanja H
2
Ou p-v dijagramu
K
p
'
o
C
Pregrijana para
'
o
C
p
bar
p , '
Mokra (zasiena)
para
v v v, m
3
/kg
Pothlaena
kapljevina
Vrela
kapljevina
Suhozasiena para
g g
Temperatura zasienja ' za tlak p ..... u Toplinskim tablicama

Karakteristina stanja H
2
Ou T-s dijagramu
p
Pregrijana para
T '
p
p, T '
Mokra (zasiena)
para
s
s
s, J/(kg K)
Pothlaena
kapljevina
Vrela
kapljevina
Suhozasiena para
g g
K
T
K
x y
1 = x+y
m
x
m
=
m
y
m
=
( ) m
( ) m ( ) m
T
k
< T'
T
p
> T

Karakteristina stanja vode - vodene pare u h-s dijagramu
p
Pregrijana para
p
p

,
'
Mokra (zasiena)
para
s s
s, J/(kg K)
Pothlaena
kapljevina PK
stanja: p,
pk
Vrela kap.
Suhozasiena para
g
g
K
h
kJ/kg
'
'
h
h
pk
Raunsko stanje pothlaene kapljevine PK ,
svojstva: v, h i s za temperaturu kapljevine,
pk
PK
PK
pk
p

11. vjebe UVOD PROVOENJE TOPLINE

1
UVOD: KONDUKCIJA provoenje topline
Stacionarna jednodimenzijska temperaturna polja u krutim tijelima = (x
i
)
W , . konst A q Q = =
&
(temperaturno polje se vremenom ne mijenja)
toplinski tok Q
&
, W
gustoa toplinskog toka q, W/m
2

povrina A, m
2

Fourierov zakon provoenja topline:

( )
i
i
i
dx
x d
q

= W/m
2

q
i
, gustoa toplnskog toka u smjeru koordinate x
i

(x
i
) , jednodimenzijsko polje temperature
, koeficijent vodljivosti topline, W/(m K) .

Openito je = (), a obino se uzima vrijednost za neku referentnu temperaturu:
= (
ref
) = konst.
a) Ravna stijenka temperaturno polje se mijenja samo u smjeru koordinate x
Koordinata: x
Povrina u smjeru toplinskog toka: A = konst.
Temperaturno polje: = (x)
rubni uvjeti:
za x = x
1
=
1

za x = x
2
=
2

Svojstvo materijala: = konst., W/(m K)
(iz toplinskih tablica)
Debljina stijenke: = x
2
x
1

Stacionarni toplinski tok: . konst Q =
&

Gustoa toplinskog toka:
. konst
dx
d
A
Q
q =
= =
&

2
1
2
1
d dx
q
x
x

( ) ( )
1 2 1 2
=
x x
q

1

2
x
1
x
2
x
= konst.
beton
x
= (x)
Q
&

( )
2 1

= q
..........................................................
( )
x
x
q
=
1

( )
2

=
x
x
q


2
Vieslojna ravna stijenka
( )
2 1
1
1

= q
( )
3 2
2
2

= q
( )
4 3
3
3

= q

3
3
2
2
1
1
4 1

= q
Openito za i = 1, 2, 3, ..., n slojeva:
=
+

=
n
i i
i
n
q
1
1 1

x
x
2
x
3
2
q
3
Troslojna stijenka
2

4
x
1
x
4
1

b) Cijevna stijenka temperaturno polje se mijenja samo u smjeru radiusa r
Koordinata: r
Duina cijevi: L
Povrina u smjeru toplinskog toka:
A = 2r L = A(r)
A
1
= 2r
1
L ; A
2
= 2r
2
L
Temperaturno polje: = (r)
rubni uvjeti:
za r = r
1
=
1

za r = r
2
=
2

Stacionarni toplinski tok:
L r
dr
d
A q . konst Q
= = = 2
&

1
2
1
2 1
1
) ( 2
r
r
ln
L
Q

=
&

2 2 1 1
A q A q Q = =
&

( )
1
2 2
2 1 2
1
2 1
2 1 1
2
r
) ( 2
r
r
ln
r
L r
r
r
ln
L r
Q

=

=
&

r dr
d
r
1
r
2
r
1
r
2
q(r)
q(r)
2
grijanje
hlaenje

. konst
L
Q
dr
dT
r =

=
|
\
|
2
&


3

1
2
1
2 1
1
1
) ( 2
r
r
ln
T T L
Q

=
&

2
3
2
3 2
2
1
) ( 2
r
r
ln
T T L
Q

=
&

3
4
3
4 3
3
ln
1
) ( 2
r
r
T T L
Q
=
&

U stacionarnom stanju je:
Q Q Q Q
& & & &
= = =
3 2 1
,
pa za troslojnu stijenku vrijedi:

3
4
3 2
3
2 1
2
1
4 1
ln
1
ln
1
ln
1
) ( 2
r
r
r
r
r
r
T T L
Q
+ +
=
&
.

r
2
r
3
r
1
T
r
1
r
2
r
3
T
1 T
2
T
3
Q
&
r
4
r
4
T
4

Troslojna cijevna stijenka

Za vieslojnu stijenku sa i = 1, 2,..., n slojeva i krajnjim temperaturama
1
i
n+1
vrijedi izraz:

=
+
+

=
n
i i
i
i
n
r
r
ln
L
Q
1
1
1 1
1
) ( 2
&


4
1. ZADATAK

Ravni zid od amota debljine 25 cm ima na krajnjim povrinama temperature 1350
o
C i 50
o
C.
Odredite gustou toplinskog toka i raspored temperatura u zidu ako je koeficijent provoenja
topline:

a) funkcija temperature: + = b a , gdje su a = 0,838 i b = 0,0005866 ,
b) ako se uzme konstantna vrijednost pri 0
o
C , tj.
0
o
C
,
c) ako se uzme konstantna vrijednost za srednju temperaturu.
..........
Zadani podaci:
amot: = 25 cm = 0,25 m
temperature:
1
= 1350
o
C,
2
= 50
o
C
.
. konst q
A
Q
= =
&
(stacionaran proces)

Sluaj a) ( ) + = = b a

( )
dx
d
b a
dx
d
q

+ =
=
( )

+ = d b a qdx

+ =
2
1
2
1
2
1
d b d a dx q
x
x

( ) ( )
|
|
\
|
+ =
2
2
1
2
2
1 2 1 2
b a x x q
( ) ( )
(
=
2
2
2
1 2 1
2
1 b
a q

( )
(
+ +

=
2 1
2 1
2
b
a q

1

2
x
1
x
2
x
amot
a) i c)
b)

( )
2
m
W
6493 50 1350
2
0005866 0
838 0
25 0
50 1350
=
(
+ +
=
,
,
,
q , toan rezultat!

Sluaj b)
K m
W
838 0
0
, a
C
o
= = , za = 0
o
C
( ) ( )
2 2 1
m
W
4358 50 1350
25 0
838 0
= =
=
,
,
q , jako razliito od sluaja pod a)

5
Sluaj c) C 700
2
50 1350
2
0 2 1
=
+
=
+
=
m
, srednja temperatura,

2
m
W
249 1 700 0005866 0 838 0 , , , b a
m
m
= + = + =
, linearna funkcija pa je zato:

( ) ( )
2 2 1
m
W
6495 50 1350
25 0
249 1
= =
=
,
,
q , rezultat kao pod a!!

Napomena: razlika u rezultatima a) i c) je numerikog karaktera (6493 6495) i potvruje
tvrdnju o nesigurnosti etvrte znamenke.
.......................................................................................................................................................

2. ZADATAK
Temperature krajnjih povrina betonskog zida debljine 12 cm i gustoe 2000 kg/m
3
iznose 20
o
C i - 10
o
C. Odredite gustou toplinskog toka i udaljenost mjerenu od toplije povrine na
kojoj beton ima temperaturu 0
o
C.
...................................
Zadani podaci:
Beton: = 2000 kg/m
3
; = 0,90 W/(m
2
K)
Debljina betona: = 12 cm = 0,12 m ,
Temperature krajnjih povrina:
1
= 20
o
C ,
2
= 10
o
C
Temperatura unutarnjeg sloja:
x
= 0
o
C ,
x
= ?
o
C
................................................................................................................................................

3. ZADATAK
Ravna elina stijenka debljine 10 mm obloena je s vanjske strane s 5 cm debelim slojem
izolacije od staklene vune gustoe 200 kg/m
3
, koja je zatiena s 2 mm debelim aluminijskim
limom. Temperatura unutarnje povrine eline stijenke je 200
o
C, a temperatura vanjske
povrine aluminijskog lima je 40
o
C.
Odredite gustou toplinskog toka i temperature na dodirnim povrinama pojedinih slojeva.
...................................................................................................................................................

4. ZADATAK
Na unutarnjoj povrini eline cijevi, promjera 40/30 mm, temperatura iznosi 100
o
C, a na
vanjskoj povrini 20
o
C. Odredite toplinski tok po metru duine cijevi, gustou toplinskog
toka na unutarnjoj i vanjskoj povrini cijevi kao i polumjer sloja koji ima temperaturu 60
o
C.
....................................................................................................................................................

5. ZADATAK
Pri odreivanju koeficijenta vodljivosti topline rastresitih materijala koriste se dvije
koncentrine uplje kugle, a materijal se stavlja u meuprostor izmeu kugli. Konstantnim
dovoenjem topline manjoj kugli, te mjerenjem temperatura obiju kugli dobiva se dovoljno
podataka da bi pomou Fourierovog stavka mogli odrediti koeficijent .
Izraunajte koeficijent provoenja topline rastresitog materijala, smjetenog izmeu manje
kugle vanjskog promjera d
1
= 100 mm i temperature
1
= 100
o
C i vee kugle unutarnjeg
promjera d
2
= 200 mm na kojem je temperatura
2
= 50
o
C, ako se unutar manje kugle
dovodilo 800 kJ/h topline.

11. vjebe KONDUKCIJA
1
ZADACI

2. ZADATAK

Temperature krajnjih povrina betonskog zida debljine 12 cm i gustoe 2000 kg/m
3
iznose 20
o
C i - 10
o
C. Odredite gustou toplinskog toka i udaljenost mjerenu od toplije povrine na
kojoj beton ima temperaturu 0
o
C.
...................................
Zadani podaci:
Beton: = 2000 kg/m
3
; = 0,90 W/(m
2
K)
Debljina betona: = 12 cm = 0,12 m ,
Temperature krajnjih povrina:
1
= 20
o
C ,
2
= 10
o
C
Temperatura unutarnjeg sloja:
x
= 0
o
C ,
x
= ?
o
C
.............................................................................

2
2 1
m
W
225
90 0
12 0
10 20
=
+
=

=
,
,
q

..............................................................

=
x
x
q
1

( ) ( ) m 08 0 0 20
225
90 0
1
,
,
q
x x
= =
1

2
x
1
x
2
x
= konst.
beton
x
= (x)

3. ZADATAK

Ravna elina stijenka debljine 10 mm obloena je s vanjske strane s 5 cm debelim slojem
izolacije od staklene vune gustoe 200 kg/m
3
, koja je zatiena s 2 mm debelim aluminijskim
limom. Temperatura unutarnje povrine eline stijenke je 200
o
C, a temperatura vanjske
povrine aluminijskog lima je 40
o
C.
Odredite gustou toplinskog toka i temperature na dodirnim povrinama pojedinih slojeva.
...................................
Zadani podaci:
elina stijenka:
1
= 0,010 m ;
1
= 58 W/(m K) ;
1
= 200
o
C
Staklena vuna:
2
= 0,050 m ;
2
= 0,04 W/(m K)
Al-lim:
3
= 0,002 m ;
3
= 203 W/(m K) ;
4
= 40
o
C
....................................

2

1
1
2 1

= q (1)
2
2
3 2

= q (2)
3
3
3
4

= q (3)
1

2

3

4
x
1
x
2
x
3
x
4
x
1

3
1

2

3
Izolacija e Al

2
3
3
2
2
1
1
4 1
m
W
128
25018 1
160
0000099 0 25 1 0001724 0
160
203
002 0
04 0
05 0
58
01 0
40 200
= =
+ +
=
+ +

=
, , , ,
,
,
, ,
q

(1) C 9779 199 128
58
01 0
200
0
1
1
1 2
,
,
q = =
=

(3) C 00126 40 128
203
002 0
40
0
3
3
4 3
,
,
q = + =
+ =

...................................................................................................................................................

4. ZADATAK

Na unutarnjoj povrini eline cijevi, promjera 40/30 mm, temperatura iznosi 100
o
C, a na
vanjskoj povrini 20
o
C. Odredite toplinski tok po metru duine cijevi, gustou toplinskog
toka na unutarnjoj i vanjskoj povrini cijevi kao i polumjer sloja koji ima temperaturu 60
o
C.
...................................
Zadani podaci:
elina cijev: d
2
/d
1
= 40/30 mm; = 58 W/(m
2
K)
radius r
1
= 0,015 m ,
1
= 100
o
C
radius r
2
= 0,020 m ,
2
= 20
o
C
radius r
x
= ? m ,
x
= 60
o
C
.............................................................................

( ) ( )
m
W
101300
015 0
02 0
20 100 58 2 2
1
2
2 1
=

=

=
,
,
ln
r
r
ln
L
Q
&

2
1 1
1
m
W
1075000
030 0
101300
2
=
= =
, L r
Q
A
Q
q
& &

3

2
2 2
2
m
W
806400
040 0
101300
2
=
= =
, L r
Q
A
Q
q
& &

2
CIJEV
duine L
A
2
=2r
2
L
r
x
r
1
r
2
r
x
x
Q
&
r

( )
1
1
2
r
r
ln
L
Q
x
x

=
&

( ) ( )
1439 0
1013000
60 100 58 2 2
1
1
,
Q
L
r
r
ln
x x
=

=

=
&

mm 17,32 m 01732 , 0 015 , 0
1439 , 0 1439 , 0
1
= = = = e e r r
x

Komentar:
C 60
2
20 100
2
0 2 1
=
+
=
+
=
x
,
mm 5 17
2
20 15
2
32 17
2 1
,
r r
mm , r
x
=
+
=
+
< =

5. ZADATAK

Pri odreivanju koeficijenta vodljivosti topline rastresitih materijala koriste se dvije
koncentrine uplje kugle, a materijal se stavlja u meuprostor izmeu kugli. Konstantnim
dovoenjem topline manjoj kugli, te mjerenjem temperatura obiju kugli dobiva se dovoljno
podataka da bi pomou Fourierovog stavka mogli odrediti koeficijent .
Izraunajte koeficijent provoenja topline rastresitog materijala, smjetenog izmeu manje
kugle vanjskog promjera d
1
= 100 mm i temperature
1
= 100
o
C i vee kugle unutarnjeg
promjera d
2
= 200 mm na kojem je temperatura
2
= 50
o
C, ako se unutar manje kugle
dovodilo 800 kJ/h topline.
..
Zadani podaci:

manja kugla: d
1
= 100 mm,
1
= 100
o
C
vea kugla: d
2
= 200 mm,
2
= 50
o
C
toplinski tok: W 2 222 800
& &
,
h
kJ
Q = =
4

Stacionaran proces: . konst Q =
&

= =
2
4r
dr
d
qA Q
&

2
4 r
dr Q
d
=
&
(za = konst.)

=
2
1
2
1
2
4
r
r
r
dr Q
d
&

=
1 2
1 2
1 1
4 r r
Q
&

( ) ( ) K m
kJ
73 12
K m
W
536 3
1 0
1
05 0
1
50 100 4
2 222 1 1
4
2 1 2 1
, ,
, ,
,
r r
Q
= =

=
&

d
1
d
2
1

2
11. vjebe PRIMJERI Kondukcija i konvekcija
1
KONDUKCIJA I KONVEKCIJA

Toplinski tok Q
&
nastaje zbog postojanja razlika temperatura izmeu materijalnih toaka u
prostoru. Kada se temperature tih toaka vremenom ne mijenjaju govorimo o stacionarnom
temperaturnom polju u prostoru. U praksi se obino ne raspolae s podacima temperatura na
krajnjim povrinama vrste stijenke ravne ili cijevne (
1
i
2
), ve se mjere temperature
fluida A i B (plina ili kapljevine) pored stijenke (
A
i
B
), i to obino dovoljno daleko od nje.
(Umjesto indeksa A i B mogu se staviti i drugaije oznake, sukladno fizikalnom modelu).
Da bi se odredio toplinski tok kod takvog fizikalnog modela, moramo se pozvati na poznatu
razliku temperatura:
A

B
ili
B

A
, obino tako da ta razlika daje pozitivan broj, ali to
nije uvjet.
Toplinski tok Q
&
e biti to vei to je vea razlika temperatura (
A

B
) i povrina A, plohe
kroz koju prolazi toplina:
( )
2
, relacija proporcionalnosti
W m K , dimenzije
A B
Q A
&

Oznaka ima smisao "proporcionalno", a ne znaka "jednakosti", tako da ta relacija nije
jednadba. Iz analize dimenzija je vidljivo da dimenzije lijeve i desne strane nisu iste! Oito
se na desnu stranu relacije mora uvesti veliina s dimenzijom W(m
2
K). Ta veliina se
uobiajeno oznaava s k i naziva se koeficijent prolaza topline.
Premda nam nije poznata numerika vrijednost k, koja ovisi o konkretnom modelu, sada u
naelu moemo napisati jednadbu za toplinski tok u fizikalnom modelu s vie razliitih
materijalnih sudionika:
( ) , W
A B
Q kA =
&

T
x
A
FLUID B
FLUID A
B
(srednja)
B
Q
s
1

2
S
T
I
J
E
N
K
A
A

B
A = konst.
A

1
2

B
A
(srednja)

Pozivajui se na temperaturnu razliku u domeni fluida A, odnosno domeni fluidu B, moemo
isti toplinski tok opisati jednadbama :
( )
1
, W
A A
Q A =
&

( )
2
, W
B B
Q A =
&

Ovdje je:
A
koeficijent prijelaza topline s fluida A na stijenku, a
B
koeficijent prijelaza
topline sa stijenke na fluid B.
2

1. PRIMJER

Prozorsko staklo debljine 6 mm u dodiru je s jedne strane sa zrakom u prostoriji temperature
22
o
C, a s druge strane s okolinjim zrakom temperature 5
o
C. Koeficijent prijelaza topline
na unutarnjoj povrini prema prostoriji iznosi
p
= 5 W/(m
2
K), a na povrini prema
okolinjem zraku
o
= 20 W/(m
2
K).
Odredite toplinski tok kroz prozor povrine 2 m
2
, kao i temperature na krajnjim povrinama.
..
Zadani podaci:
staklo: = 6 mm = 0,006 m; koeficijent = 1,36 W/(m K),
unutarnja povrina:
1
= 22
o
C ,
p
= 5 W/(m
2
K),
vanjska povrina:
2
= 5
o
C ,
o
= 20 W/(m
2
K).
.

. konst q
A
Q
= =
&

( ) ( ) ( ) ( )
0 0 2 0 2 1 1
= =
= =
p p p
k q

0
0
1 1

=
p
p
q

2
m
W
1 106
20
1
36 1
006 0
5
1
5 22
,
,
,
q
a
=
+ +
+
=

K m
W
93 3
20
1
36 1
006 0
5
1
1
2
,
,
,
k
a
=
+ +
=

C 78 0
5
1 106
22
0
1
,
, q
p
p
= =
o
(okolinji zrak)
1

2
p

o
A = konst.
p

1
2

o
(prostorija)
p
Q
&
1

2
x
staklo

3
2. PRIMJER

Goli zid od cigle debljine 25 cm i koeficijenta provoenja topline = 0,80 W/(m K) s jedne je
strane u dodiru sa zrakom u prostoriji temperature 20
o
C, a s druge strane s okolinjim zrakom
temperature 10
o
C. Koeficijent prijelaza topline na unutarnjoj povrini prema prostoriji
iznosi
p
= 5 W/(m
2
K), a na povrini prema okolinjem zraku
o
= 18 W/(m
2
K).
a) Odredite gustou toplinskog toka kroz zid, kao i temperature na krajnjim povrinama
zida.
b) Odredite isto za sluaj kada se zid izvana izolira s 5 cm debelim slojem stiropora koji
ima
i
= 0,035 W/(m K), uz iste koeficijente .
..
Zadani podaci:
debljina zida:
z
= 25 cm = 0,25 m; koeficijent
z
= 0,80 W/(m K),
unutarnja povrina:
1
= 20
o
C ,
p
= 5 W/(m
2
K),
vanjska povrina:
2
= -10
o
C ,
o
= 18 W/(m
2
K),
izolacija:
i
= 5 cm = 0,05 m,
i
= 0,035 W/(m K).
.

. konst q
A
Q
= =
&

( ) ( ) ( ) ( )
0 0 2 0 1 1
= =
= =
+ p j j
j j
j
p p
k q

0
1 1
j j
j
p
j p
q

a) Jednoslojna stijenka: j = 1

( )
0
0
0
1 1
=

=
p a
z
z
p
p
a
k q

2
m
W
8 52
18
1
80 0
25 0
5
1
10 20
,
.
,
q
a
=
+ +
+
=

K m
W
76 1
18
1
80 0
25 0
5
1
1
2
,
,
,
k
a
=
+ +
=

( ) ( )
0 2 0 1
= =
p p a
q

C 44 9
5
8 52
20
0
1
,
, q
p
a
p
= =
o
(okolinji zrak)
1

2
ZID
z
p o
A = konst.
p

1
2

o
p
(prostorija)
Q
&
1

2
x

C 07 7
18
8 52
10
0
0
0 2
,
, q
a
= + =
+ =
4
b) Dvoslojna stijenka: j = 1, 2 (zid = indeks z; izolacija = indeks i)

0
0
1 1

=
i
i
z
z
p
p
b
q

2
m
W
03 15
18
1
035 0
05 0
80 0
25 0
5
1
10 20
,
,
,
,
,
q
b
=
+ + +
+
=

K m
W
50 0
10 20
03 15
2
0
,
, q
k
p
b
b
=
+
=

=

( ) ( )
0 2 0 1
= =
p p b
q

o
(okolinji zrak)
1
2
ZID
p

o
p

1
i

o
z
(prostorija)
p
Q
&
1

2
2

i
IZOLACIJA
x

C 99 16
5
03 15
20
0
1
,
, q
p
b
p
= =
=

C
0
1 2
29 12 03 15
80 0
25 0
99 16 , ,
,
,
, q
b
z
z
= =
=

C 16 9
18
03 15
10
0
0
0
,
, q
b
i
= =
+ =

Za obrnuti redoslijed slojeva - izolacija s unutarnje strane zida dobila bi se drugaija
razdioba temperature. Na slici je ta razdioba oznaena crtkanom linijom. Temperatura izmeu
slojeva
x
je znatno nia nego prijanja
2
, pa bi dio vodene pare u zraku koji prodire kroz
pore izolacije mogao kondenzirati. Vlana izolacija ima manji toplinski otpor (
v
vode je
mnogo vei od
o
zraka) i postepeno trune. Zato rakav redosljed treba izbjegavati.
...............................................................................................................................................

3. PRIMJER

Ravna elina ploa debljine 10 mm u dodiru je s dimnim plinovima temperature 500
o
C.
Koeficijent prijelaza topline s plinova na plou iznosi
d
= 100 W/(m
2
K).
Kolika je gustoa toplinskog toka i raspored temperature u ploi, ako se ona hladi s:
a) vodom temperature 15
0
C uz koeficijent
v
= 2500 W/(m
2
K)
b) zrakom temperature 15
0
C uz koeficijent
z
= 50 W/(m
2
K)
..
Zadani podaci:
elina ploa: = 10 mm = 0,01 m; koeficijent = 58 W/(m K),
dimni plinovi:
d
= 500
o
C ,
d
= 100 W/(m
2
K),
a) voda:
v
= 15
o
C ,
v
= 2500 W/(m
2
K),
5
b) zrak:
z
= 15
o
C,
z
= 50 W/(m K).
.

( )
v d a
v d
v d
a
k q =

=
1 1
; ( ) ( )
v v d d a
q = =
2 1

a) Voda

2
m
W
45870
2500
1
58
01 0
100
1
15 500
=
+ +
=
,
q
a

K m
W
59 94
2500
1
58
01 0
100
1
1
2
,
,
k
a
=
+ +
=

C 3 41
100
45870
500
0
1
,
q
d
a
d
= =
=

C 35 33
2500
45870
15
0
2
,
q
v
a
v
= + =
+ =

v
=
z
= 15
o
C
1

2
e-ploa
d
= 500
o
C
Q
&
339,3
o
C
336,4
o
C
41,3
o
C
33,4
o
C
485
o
C
x
(zrak)
(voda)

Kontrola: C 39 33 45870
58
01 0
3 41
0
1 2
,
,
, q
b
= =
=

b) Zrak

2
m
W
16070
50
1
58
01 0
100
1
15 500
=
+ +
=
,
q
a
,
K m
W
1 33
50
1
58
01 0
100
1
1
2
,
,
k
a
=
+ +
=

C 3 339
100
16070
500
0
1
,
q
d
a
d
= =
=

C 4 336
50
16070
15
0
2
,
q
v
a
v
= + =
+ =

6
4. PRIMJER

Kroz elinu cijev, promjera 102/94 mm, struji zasiena vodena para temperature 150
o
C.
Cijev je prekrivena s izolacijom od kremene zemlje debljine 40 mm i okruena zrakom
temperature 20
o
C. Koeficijent prijelaza topline u cijevi iznosi
u
= 11000 W/(m
2
K), a na
vanjskoj povrini prema zraku
v
= 23 W/(m
2
K).
Za koliko je smanjen gubitak topline po metru duine cijevi prema okolini postavljenjem
izolacije?
.......................................................................................................................................................
Zadani podaci:
elina cijev: d
2
/d
1
= 102/94 mm;
c
= 58 W/(m
2
K)
radius r
1
= 0,047 m ,
u
= 11000 W/(m
2
K); radius r
2
= 0,051 m ,
izolacija:
i
= 40 mm = 0,040 m ;
i
= 0,355 W/(m
2
K) ; r
i
= r
2
+
i
= 0,091 m
na vanjskom radiusu:
v
= 23 W/(m
2
K)
.................................................................................................................................
a) Neizolirana cijev

( )
v c u
v u
r r
r
ln
r
L
Q

=
2 1
2
1
1 1 1
2
&

( )
m
W
4 954
23 051 0
1
47
51
58
1
11000 047 0
1
20 150 2
,
,
ln
,
L
Q
=
+ +

=
&

Temperature na povrinama cijevi:
C 7 149
11000 094 0
4 954
150
0
1
1
,
,
,
L d
Q
u
u
=

=

=
&

C 5 149
23 102 0
4 954
20
0
2
2
,
,
,
L d
Q
v
v
=

+ =

+ =
&

b) Izolirana cijev

( )
v
i
i c u
v u
r r
r
ln
r
r
ln
r
L
Q

=
2 2 1
2
1
1 1 1 1
2
&

CIJEV
c
A
2
=2r
2
L
r
2
r
1
Q
&
u

v
A
1
=2r
1
L
CIJEV
c
A
i
=2r
i
L
r
2
r
1
Q
&
u

v
IZOLACIJA
r
i
1

2

i
i
VODA
0
ZRAK
7
( )
m
W
7 386
23 091 0
1
51
91
355 0
1
47
51
58
1
11000 047 0
1
20 150 2
,
,
ln
,
ln
,
L
Q
=
+ + +

=
&

Smanjenje gubitka topline:
% , %
,
, ,
%
Q
Q Q
a
b a
5 59 100
4 954
7 386 4 954
100 =
&
& &

Temperature na povrinama:
C 9 149
11000 094 0
7 386
150
0
1
1
,
,
,
L d
Q
u
u
=

=

=
&

C 8 149
47
51
58 2
7 386
9 149
2
0
1
2
1 2
, ln
,
,
r
r
ln
L
Q
c
=

=

=
&

C 4 49
23 182 0
7 386
20
0
2
,
,
,
L d
Q
v
v i
=

+ =

+ =
&
< 149,5
0
C (sluaj bez izolacije)

12. vjebe UVOD KONVEKCIJA
1
KONVEKCIJA
Prijenos topline u fluidima
Fizikalna svojstva fliuda (kapljevina i plinova) uzimaju se za referentnu temperaturu:
ref

, c
p
, , iz odgovarajuih toplinskih tablica. Izbor referentne temperature ovisi o fizikalnom
modelu i propisan je u proceduri prorauna prijelaza topline. Na temelju toga odreuju se:
kinematika viskoznost: = / , m
2
/s,
koef. temperaturne vodljivosti: a = /c
p
, m
2
/s,
kao i bezdimenzijska znaajka fizikalnih svojstava fluida: Prandtlov broj:
a
c
Pr
p

=
= .

Karakteristina linearna (geometrijska) veliina ovisi o promatranom fizikalnom modelu, na
primjer: duina ploe L, promjer cijevi d i slino.
Osnovni modeli konvekcije
na temelju porijekla gibanja fluida
Prisilna konvekcija
prisilno strujanje fluida uzrokovano tehnikim
ureajem (pumpom, ventilatorom)
FLUID w
HMS
s
dA = dx dz
(x)
x
STIJENKA
x
dx
y
T
(x)
q
s

Protona brzina: w, m/s. Duina ploe L, m.
Znaajka strujanja
Reynoldsov broj:
=
wL
Re

Slobodna konvekcija
gibanje fluida posljedica je postojanja
temperaturnog polja, tj. razlike gustoe
w = 0
HMS
s
(x)
g
STIJENKA
x
y
T
(x)
q
s
granica utjecaja stijenke
"mirujui fluid"
(y)

Mirujui fluid (prisilna brzina w = 0).
Visina ploe: H, m
Znaajka slobodnog gibanja fluida:
Grashofov broj:

( )
2
3
s
gH
Gr
=

s
s

, kapljevine

( )
2
3
s
s
gH
T
T T
Gr
, plinovi
2
Znaajka prijelaza topline: Nusseltov broj:
=
L
Nu
Koeficijent prijelaza topline: Nu
L
= , W/(m
2
K) ... zahtijeva poznavanje Nu !
Nusseltov broj Nu se rauna pomou formula koje imaju openiti oblik:
Prisilna konvekcija: ( ) Pr Re, Nu Nu = Slobodna konvekcija: ( ) Pr , Gr Nu Nu =
PROLAZ TOPLINE (konvekcija i kondukcija)
kod sloenih fizikalnih modela
Ravna stijenka
T
x
A
FLUID B
FLUID A
B
(srednja)
B
Q
s
1

2
S
T
I
J
E
N
K
A
A

B
A = konst.
A

1
2

B
A
(srednja)

Koeficijent prolaza topline:

B s
s
A
k
=
1 1
1

Cijevna stijenka
A
FLUID B FLUID A
B
Q
s
2
CIJEV
duine L
c
A
2
=2r
2
L
r
2
r
1
A
T
r
A

B
A
1
=2r
1
L

Koeficijent prolaza topline na povrinama:

B c A
r
r
r
r
ln
r
k
=
2
1
1
2 1
1
1
1
, na A
1

B c A
r
r
ln
r
r
r
k
=
1
1
1
2 2
1
2
2
, na A
2

k
1
A
1
= k
2
A
2

Koeficijenti prijelaza topline
A
i
B
odreuju se prema geometriji prostora i porijeklu gibanja
fluida A i B iz prethodno izraunate vrijednosti Nu znaajke za takve modele. Formule daju
prosjenu vrijednost Nu znaajke, pa e i koeficijenti
A
i
B
imati smisao prosjenih
vrijednosti na cijeloj povrini izmjene topline (A, m
2
). Stoga e i koeficijenti prolaza topline
k, odnosno k
1
ili k
2
vrijediti za cijelu povinu.

3
Temperature fluida
A
i
B
se definiraju (procjenjuju) na dva naina:
a) kao srednje (konstantne) temperature fluida du cijele povrine (A, m
2
) za koju vrijedi
da je
A
-
B
= konst.
b) kao lokalne temperature fluida u odnosu na proizvoljno malenu povrinu (dA, m
2
):
- dovoljno daleko od utjecaja stijenke (model ravne ploe),
- prosjene temperature na presjeku (model cijevne geometrije).
Tada e vrijediti
A
-
B
= konst. samo uz diferencijalnu povrinu dA, a ne ukupnu
povrinu A.

Izmjenjena toplina (toplinski tok Q
&
, W) izraava se, sukladno prethodnom, na dva naina:

Ravna stijenka
a) ( )A k Q
B A s
=
&

b) ( )dA k Q
B A s
=
&

Cijevna stijenka
a) ( ) ( )
B A B A s
A k A k Q = =
2 2 1 1
&

b) ( ) ( )
2 2 1 1
dA k dA k Q
B A B A s
= =
&

Sluaj b) karakteristian je za modele u kojima nastupa znaajna varijacija temperatura fluida,
kao to su izmjenjivai topline. Tada se ukupni toplinski tok kroz cijelu povrinu (A)
odreuje integracijom jednade za Q
&
. I u tom sluaju se koeficijenti i k odreuju na isti
nain kako se radi o prosjenim vrijednostima one vrijede i na lokalnoj povrini dA, kao i na
cijeloj povrini A!
1. ZADATAK

Vrelovodna elina cijev, promjera 89/81 mm, obloena je izolacijom debljine 50 mm i
i
=
0,04 W/(m K), koja je zatiena tankim aluminijskim limom zanemarive debljine i toplinskog
otpora. Kroz cijev struji 10,8 m
3
/h vrele vode temperature 150
o
C, a oko cijevi je okolinji
zrak temperature 0
o
C.

Koliki su toplinski gubici prema okolini na 50 m duine cijevi ako:
I. okolinji zrak miruje,
II. zrak struji popreko na cijev brzinom 3 m/s ?
........................................................................................................................................................
12. vjebe ZADATAK KONVEKCIJA

1
1. ZADATAK

Vrelovodna elina cijev, promjera 89/81 mm, obloena je izolacijom debljine 50 mm i
i
=
0,04 W/(m K), koja je zatiena tankim aluminijskim limom zanemarive debljine i toplinskog
otpora. Kroz cijev struji 10,8 m
3
/h vrele vode temperature 150
o
C, a oko cijevi je okolinji
zrak temperature 0
o
C.

Koliki su toplinski gubici prema okolini na 50 m duine cijevi ako:
I. okolinji zrak miruje,
II. zrak struji popreko na cijev brzinom 3 m/s ?
.......................................................................................................................................................
Zadani podaci:
elina cijev: d
2
/d
1
= 89/81 mm;
c
= 58 W/(m
2
K) ; L = 50 m
radius r
1
= 0,0405 m ,
v
= ? W/(m
2
K) ; radius r
2
= 0,0445 m
voda: /s m 003 0 /h m 8 10
3 3
, , V = =
&
;
v
= 150
o
C
izolacija:
i
= 0,050 m;
i
= 0,04 W/(m
2
K) ; r
i
= r
2
+
i
= 0,0945 m ;
o
= ? W/(m
2
K)
aluminijski lim: zanemarivi toplinski otpor
zrak:
o
= 0
o
C
..............................................................................................................................................
Varijacija temperatura
Voda: promjena temperature vode nije poznata, pa se proraun mora osloniti na
procjenu. Zadana ulazna temperatura vode
v
= 150
o
C moe se uzeti kao polazna
pretpostavka prosjene temperature na cijeloj duini cijevi (L = 50 m).
Okolinji zrak: ima nepromjenjivu temperaturu
o
= 0
o
C.

( )
0 2 2 1
2
1
0
1 1 1 1
2

=
r r
r
ln
r
r
ln
r
L
Q
i
i c v
v
&

Primjedba:
v
-
0
= 150 0 = 150
o
C (= konst.)
Toplinski otpor Al-lima je zanemariv:
0
1
=
i
lim
lim
r
r
ln

CIJEV
c
A
i
=2r
i
L
r
2
r
1
Q
&
u

0
IZOLACIJA
r
i
1

2

i
=
s
o
= 0
o
C
v
= 150
o
C
VODA
ZRAK
Al-lim
lim
0

ODREIVANJE KOEFICIJENATA PRIJELAZA TOPLINE

Prisilna konvekcija - prijelaz topline u cijevi:
Svojstva vode za temperaturu
v
= 150
o
C, (Toplinske tablice FSB):
= 917 kg/m
2
= / = 2,03410
-6
m
2
/s
c = 4271 J/(kg K)
= 0,6825 W/(m K) ( ) /s m 10 174 0
2 6
= = , c / a
= 186,5 10
-6
Ns/m
2

Prandtlov broj: 165 1, a Pr = = .


2
Provjera strujanja:

4
2
=
d
w V
&

s
m
582 0
081 0
003 0 4 4
2 2
1
,
,
,
d
V
w =
=
&
, (protona brzina vode).

Reynoldsov broj:

k
Re
,
, , wd
Re = > =
3000 286100
10 034 2
081 0 582 0
6
1
Y turbulentno strujanje,

m 50 m 24 3 081 0 40 40
1
= < = = = L , , d L
k
Y oblikovano strujanje.

Nusseltov broj:

( ) ( )
6 541
1 167 1 286100 74 1 1
286100 167 1 0398 0
1 74 1 1
0398 0
125 0
75 0
125 0
75 0
1
,
, ,
, ,
Pr Re ,
Re Pr , d
Nu
,
,
,
,
v
=
+

=
+

=
=

Koeficijent prijelaza topline na strani vode:

K m
W
4563 6 541
081 0
6825 0
2
1
= =
= ,
,
,
Nu
d
v

.................................................................................................................................................

I. sluaj: Slobodna konvekcija na horizontalnoj cijevi

Za odreivanje koeficijenta prijelaza topline slobodnom konvekcijom mora se poznavati
temperatura na povrini stijenke. Kada ona nije poznata, kao u ovom primjeru, tada se
proraun provodi postupkom iteracije (ponavljanja), pri emu se u prvom koraku koristi
pretpostavljena vrijednost. Postoje dvije mogue varijante polazne pretpostavke:
a) pretpostavlja se temperatura stijenke,
s
( =
i
u ovom primjeru) ili
b) pretpostavlja se koeficijent prijelaza topline,
o
.

U oba sluaja se pomou jednadbe za toplinski tok moe provjeriti polazna pretpostavka i po
potrebi ponoviti proraun (slijedei korak iteracije) s novom pretpostavkom, sve dok razlika
izmeu pretpostavljene i kontrolirane vrijednosti nije raunski zanemariva.
.....................................................................................................................
U nastavku e se provesti prorauna za a) varijantu.

1. pretpostavka:
s
=
i
= 20
o
C
Fizikalna svojstva zraka:
za srednju temperaturu: ( ) ( ) C 10 0 20 5 0 5 0
0
0
= + = + = , ,
s

c
p
= 1010 J/(kg K)
= 0,0244 W/(m K)
= 17,910
-6
Ns/m
2

................................

3
Prandtlov broj: 741 0
0244 0
1010 10 9 17
6
,
,
,
c
Pr
p
=

=

za temperaturu stijenke:
s
= 20
o
C

s
m
10 64 15
164 1
10 2 18
2
6
6
= ,
,
,
s
s
s

Grashofov broj:

( )
7
2
6
3
2
3
2
0
0
10 9836 1
10 64 15
189 0 81 9
273
273 293
=
,
,
, , gd
T
T T
Gr
s
s

Nusseltov broj: (prema modelu horizontalne cijevi)
( ) ( ) 8 24 741 0 10 9836 1 40 0 40 0
7 25 0
, , , , Pr Gr , Nu
,
= = =

Koeficijent prijelaza topline: (na vanjskoj povrini cijevi)

K m
W
20 3 8 24
189 0
0244 0
2
2
0
, ,
,
,
Nu
d
= =
=

Toplinski tok:

( )
m
W
6 42
2 3 0945 0
1
89
189
04 0
1
81
89
58
1
4563 0405 0
1
0 150 2
,
, ,
ln
,
ln
,
L
Q
=
+ + +

=
&


C 97 149
4563 089 0
6 42
150
0
1
1
,
,
,
L d
Q
v
v
=

=

=
&

C 6 149
81
89
58 2
6 42
97 149
2
0
1
2
1 2
, ln
,
,
r
r
ln
L
Q
c
=

=

=
&

Kontrola temperature stijenke:
C 4 22
2 3 189 0
6 42
0
0
0 2
0
,
, ,
,
L d
Q
i
=

+ =

+ =
&
20
0
C (1. pretpostavka).

4

Nema potrebe za ponavljanjem rauna, jer se kontrolna vrijednost temperature malo razlikuje
od polazne pretpostavke. Zbog toga se izraunati koeficijent
o
= 3,2 W/(m
2
K) moe usvojiti,
pa je konani rezultat:

W 2130 50 6 42 6 42 = = = , L , Q
&
, gubitak topline na okoli.

..................................................................................................................................................

II. sluaj Prisilna konvekcija na horizontalnoj cijevi

Prisilno strujanje preko horizontalne cijevi spada u tzv. otvorena strujanja. Za proraun
koeficijenta prijelaza topline ponovno je potrebno znati temperaturu povrine cijevi.

1. korak iteracije - pretpostavka:
s
=
i
= 20
o
C

Fizikalna svojstva za srednju temperaturu: = 0,5(
s

o
) = 0,5(20 0) = 10
o
C

= 1,206 kg/m
3
, c
p
= 1010 J/(kg K), = 0,0244 W/(m K), = 17,910
-6
Ns/m
2

s
m
10 484 1
206 1
10 9 17
2
5
6
= ,
,
,
v
0244 0
1010 10 9 17
6
,
,
,
c
Pr
p
=

=
, (kao kod slobodne konvekcije).

Brzina strujanja zraka w
o
= 3 m/s.
Reynoldsov broj: 38210
10 484 1
189 0 3
5
0
=
,
, d w
Re
i
.

Nusseltov broj (formula od ukauskasa):

4 1
0 0
/
s
n m i
Pr
Pr
Pr Re C
d
Nu
= , (za strujanje preko jedne cijevi).

Vrijednosti konstanti iz Tabele I:
C = 0,26 , m = 0,6 , n = 0,37 ; za plinove je ( ) 1
4 1
0

/
s
Pr Pr .

131 741 0 38210 26 0 26 0
37 0 6 0 37 0 6 0 0
= = =
=
, , , , i
, , Pr Re ,
d
Nu

Koeficijent prijelaza topline:

K m
W
6 16 131
189 0
0244 0
2 0
,
,
,
Nu
d
i
= =
=


5
Toplinski tok:

( )
m
W
4 48
6 16 0945 0
1
89
189
04 0
1
81
89
58
1
4563 0405 0
1
0 150 2
,
, ,
ln
,
ln
,
L
Q
=
+ + +

=
&


C 96 149
4563 089 0
4 48
150
0
1
1
,
,
,
L d
Q
v
v
=

=

=
&

C 5 149
81
89
58 2
4 48
96 149
2
0
1
2
1 2
, ln
,
,
r
r
ln
L
Q
c
=

=

=
&

C 9 4
6 16 189 0
4 48
0
0
0 2
0
,
, ,
,
L d
Q
i
=

+ =

+ =
&
20
0
C ( 1. pretpostavka).

Rezultat se znatno razlikuje od polazne pretpostavke, pa treba ponoviti raun s novom
pretpostavkom:
s
=
i
= 4,9
o
C (2. pretpostavka)

2. korak iteracije
Fizikalna svojstva za srednju temperaturu: = 0,5(
s

o
) = 0,5(4,9 0) = 2,45
o
C :

= 1,241 kg/m
3
, c
p
= 1010,8 J/(kg K), = 0,02387 W/(m K), = 17,610
-6
Ns/m
2
,

s
m
10 418 1
241 1
10 6 17
2
5
6
= ,
,
,
v ,
02387 0
8 1010 10 6 17
6
,
,
, ,
c
Pr
p
=

=
.

10 418 1
189 0 3
5
=
,
, wd
Re
i
.

Vrijedi prethodna formula i s istim konstantama:

Nusseltov broj: 5 134 745 0 39986 26 0 26 0
37 0 6 0 37 0 6 0 0
, , , Pr Re ,
d
Nu
, , , , i
= = =
=

Koeficijent:
K m
W
0 17 99 16 5 134
189 0
02387 0
2 0
, , ,
,
,
Nu
d
i
= = =
=


6
Toplinski tok:

( )
m
W
4 48
0 17 0945 0
1
89
189
04 0
1
81
89
58
1
4563 0405 0
1
0 150 2
,
, ,
ln
,
ln
,
L
Q
=
+ + +

=
&
, (nepromijenjeno!)


C 96 149
4563 089 0
4 48
150
0
1
1
, ,
,
,
L d
Q
v
v
=

=

=
&
, (nepromijenjeno!)

C 5 149
81
89
58 2
4 48
96 149
2
0
1
2
1 2
, ln
,
,
r
r
ln
L
Q
c
=

=

=
&
, (nepromijenjeno!)

C 8 4
0 17 189 0
4 48
0
0
0 2
0
,
, ,
,
L d
Q
i
=

+ =

+ =
&
4,9
0
C (2. pretpostavka).

Kontrolna temperatura je praktiki jednaka pretpostavljenoj, pa vie ne treba ponavljati raun.
Rezultat je praktiki isti, iako su poetne temperature zamjetno razliite, 20
o
C i 4,9
o
C.

To znai da je vrijednost
o
= 17,0 W/(m
2
K) raunski dovoljno tona, pa je konaan rezultat:

m
W
4 48,
L
Q
=
&
, odnosno W 2420 50 4 48 4 48 = = = , L , Q
&
.
............................................................................................................................................
Kontrola pretpostavke prosjene temperature vode (150
o
C)

Za ulaznu temperaturu vode '
v
= 150
o
C moe se (praktiki neovisno o tlaku vode) oitati iz
Toplinskih tablica za vrelu kapljevinu: v' = 0,001091 m
3
/kg, c = 4290 J/(kg K).
Protona masa vode: s / kg , h / kg , / , v / V m 75 2 9899 001091 0 8 10 = = = =
&
& .
Odvedeni toplinski tok: ( ) = = c m c m Q
v v
& &
&
, W.
Toplinski kapacitet vode: K / W , c m C 11800 4290 75 2 = = = &
&

Promjena temperature vode:
C
Q
&
&
=
I. sluaj W 2130 = Q
&
C ,
C
Q
0
18 0
11800
2130
=
= =
&
&

II. sluaj W 2420 = Q
&
C ,
C
Q
0
21 0
11800
2420
=
= =
&
&

Zakljuak: u oba sluaja je promjena temperature vode vrlo malena, pa je polazna
pretpostavka o prosjenoj (konstantnoj) temperaturi vode na cijeloj duini cijevi L = 50 m
korektna. Proraun prijelaza topline na strani vode ne treba ponavljati.
................................................................................................................................................

7

Komentar o koeficijentima prijelaza topline
Prisilna konvekcija pri strujanju vode u cijevi:
v
= 4563 W/(m
2
K)
Slobodna konvekcija zrak oko cijevi:
o
= 3,2 W/(m
2
K)
Prisilna konvekcija zrak oko cijevi:
o
= 17,0 W/(m
2
K)

Napomena: gubitak topline zraenjem s cijevi na okolinu treba se posebno izraunati.

12. vjebe PRIMJERI KONVEKCIJA

1
1. PRIMJER

elina cijev promjera 125/130 mm i duine L = 15 m, smjetena je u okolini temprature 20
o
C. Kroz cijevi struji voda prosjene temperature 70
o
C brzinom 0,6 m/s .
- Koliki je koeficijent prijelaza topline (
u
) s vode na unutarnju povrinu cijevi?
- Koliki je koeficijent prolaza topline (k), sveden na vanjsku povrinu cijevi, ako je
koeficijent prijelaza topline na vanjskoj povrini cijevi
v
= 2,5 W/(m
2
K)?
- Koliko se topline gubi u okolinu po 1 m duine cijevi?
.................................................................................................................................................

Zadani podaci:

eline cijevi:
c
= 58 W/(m K); d
u
/d
v
= 125/130 mm; r
u
= 0,0625 m, r
v
= 0,0650 m
Voda u cijevi: w = 0,6 m/s , protona brzina

m
= 70
o
C , prosjena temperatura
Zrak oko cijevi:
o
= 20
o
C
Vanjska povrina cijevi:
v
= 2,5 W/(m
2
K)

d
u
d
v
w
o
r
2
r
1
Q
&
Q
&
VODA
ZRAK
A
u
= d
u
L
A
v
= d
v
L
4
2
=
u
d
A

......................................................................................................................................................
Prijelaz topline u cijevi

Fizikalna svojstva vode za srednju temperaturu
m
= 70
o
C =
ref
:

= 977,8 kg/m
3
, c = 4187 J/(kg K), = 0,668 W/(m K), = 40410
-6
Pa s.
= / = 4,13210
-7
m
2
/s, a = /(c) = 1,63210
-7
m
2
/s,

Prandtlov broj: Pr = /a = 2,53
Povrina presjeka strujanja:
2
2 2
m 01227 0
4
125 0
4
,
, d
A
u
=
= ,
Protona masa:
s
kg
2 7 01227 0 6 0 8 977 , , , , wA m = = = & .
Kriterij strujanja
10 132 4
125 0 6 0
7
=
,
, , wd
Re
u
> 3000 = Re
k
turbulentno strujanje.


2
Kriterij oblikovanosti strujanja
15 m = L > 40 d
u
= 40 0,125 = 5 m oblikovano turbulentno strujanje.

Nusseltova znaajka:

( ) ( )
558
1 53 2 181510 74 1 1
181510 53 2 0398 0
1 74 1 1
0398 0
125 0
75 0
125 0
75 0
=
+

=
+
=

, ,
, ,
Pr Re ,
Re Pr ,
Nu
,
,
,
,


K) W/(m 2982 558
125 0
668 0
2
= =
=
,
,
Nu
d
u
u
.
..............................................................................................................................................

Koeficijent prolaza topline sveden na vanjsku povrinu cijevi.

K) W/(m
2
5 2
5 2
1
125
130
58
065 0
2982 0625 0
065 0
1
1
1
,
,
ln
,
,
,
r
r
ln
r
r
r
k
v u
v
c
v
u u
v
v
=
+ +
= .

K) W/(m 6 2
125
130
5 2
2
, ,
d
d
k k
u
v
u v
= = = ....... na unutarnjoj povrini.
.............................................................................................................................................

Gubitak topline po 1 m duine cijevi

( ) ( )
m
W
51 130 0 20 70 5 2
0
= = = , , d k
L
Q
v m v
&

...............................................................................................................................................
2. PRIMJER

Kroz prstenasti presjek izmeu dvije koncentrino smjetene horizontalne cijevi s promjerima
26/30 mm i 100/108 mm, duine 50 m, struji voda.
Odredite koeficijent prijelaza topline na strani vode, ako je brzina strujanja vode 0,12 m/s, a
njena prosjena tempertura 25
o
C.

Zadani podaci:
d
1
/d
2
= 26/30 mm; D
1
/D
2
=100/108 mm
d
2
= d = 0,030 m; D
1
= D = 0,10 m
L = 50 m
Voda: w = 0,12 m/s; = 25
o
C =
ref

Fizikalna svojstva vode za referntnu temperaturu 25
o
C:

= 997,1 kg/m
3
; c = 4179 J/(kg K); = 0,606 W/(m K) ; = 88110
-6
Ns/m
2

s
m
10 8836 0
1 997
10 881
2
6
6
= ,
,
;
s
m
10 145 0
1 997 4179
606 0
2
6
=
= ,
,
,
c
a

3
10 145 0
10 8836 0
6
6
,
,
,
a
Pr =
VODA
D
d

Ekvivalentan promjer:
( )
( )
m 07 0 03 0 10 0
4
4 4
2 2
, , , d D
d D
d D
O
A
d
ekv
= = =
+
= =

Kriterij strujanja - Reynoldsov broj:
9507
10 883 0
07 0 12 0
6
=
,
, , wd
Re
ekv
> Re
k
= 3000 turbulentno strujanje.
Kriterij oblikovanosti strujanja:
L = 50 m > 40 d
ekv
= 40 0,07 = 2,8 m oblikovano strujanje.
Nusseltov broj:

( ) ( )
1 61
1 075 6 9507 74 1 1
9507 075 6 0398 0
1 74 1 1
0398 0
125 0
75 0
125 0
75 0
,
, ,
, ,
Pr Re ,
Re Pr ,
Nu
,
,
,
,
=
+

=
+
=


K) W/(m
2
529 1 61
07 0
606 0
= =
= ,
,
,
Nu
d
ekv
.
..............................................................................................................................................
3. PRIMJER
Pravokutni kanal od aluminijskog lima, dimenzija (4002502) u mm, smjeten je u okolini
temperature 20
o
C. Kroz kanal struji zrak prosjene temperature 60
o
C, brzinom 5 m/s.
Koeficijent prijelaza topline s kanala na okoli iznosi 5 W/(m
2
K).
Odredite gubitak topline po 1 m duine kanala.
..............................................................................................................................................


4
Zadani podaci:
Unutarnje dimenzije kanala: ab = 0,40,250,002 m
Zrak u kanalu: w = 5 m/s , protona brzina;
m
= 60
o
C , prosjena temperatura.
Okolinji zrak:
o
= 20
o
C
Aluminijski kanal: = 0,002 m;
Al
= 203 W/(m K)

w
a
b
Al
v
ZRAK
OKOLI

Prijelaz topline na strani zraka u kanalu
Fizikalna svojstva za prosjenu temperaturu zraka
m
= 60
o
C:
= 1,025 kg/m
3
; c = 1017 J/(kg K); = 0,0279 W/(m K) ; = 19,910
-6
Ns/m
2

s
m
10 41 19
025 1
10 9 19
2
6
6
= ,
,
,
;
s
m
10 76 26
025 1 1017
0279 0
2
6
=
= ,
,
,
c
a
10 76 26
10 41 19
6
6
,
,
,
a
Pr =

Ekvivalentan promjer:
( )
m 308 0
25 0 4 0
25 0 4 0
2
2
4 4 ,
, ,
, ,
b a
ab
O
A
d
ekv
=
+
=
+
= =

Kriterij strujanja - Reynoldsov broj:
79320
10 41 19
308 0 5
6
=
,
, wd
Re
ekv
> Re
k
= 3000 turbulentno strujanje.
Kriterij oblikovanosti strujanja:
L = ?, po dogovoru oblikovano strujanje. (40 d
ekv
= 40 0,308 = 12,3 m)

Nusseltov broj:

( ) ( )
4 154
1 725 0 79320 74 1 1
79320 725 0 0398 0
1 74 1 1
0398 0
125 0
75 0
125 0
75 0
,
, ,
, ,
Pr Re ,
Re Pr ,
Nu
,
,
,
,
=
+

=
+
=


5

K) W/(m
2
0 14 4 154
308 0
0279 0
, ,
,
,
Nu
d
ekv
u
= =
=
Koeficijent prolaza topline za ravne stijenku kanala

K m
W
68 3
5
1
203
002 0
0 14
1
1
1 1
1
2
,
,
,
k
v Al u
=
+ +
=
=

Gubitak topline po 1 m duine kanala

( ) ( ) L O k A k Q
m m
= =
0 0

( ) ( ) ( ) ( )
m
W
, , , , b a k
L
Q
m
5 191 25 0 4 0 2 20 60 68 3 2
0
= + = + =
..............................................................................................................................................
4. ZADATAK
Popreno na snop od 8 redova u paralelnom rasporedu (S
T
= S
L
= 2d) struji plin, koji ima
slina svojstva kao zrak. Vanjski promjer cijevi u snopu je d = 32 mm, brzina plina ispred
snopa iznosi 6 m/s, a temperatura 140
o
C. Temperatura vanjske povrine cijevi procjenjena je
na 20
o
C.
Odredite koeficijent prijelaza topline na vanjskoj povrini cijevi.
...........................................................................................................
Zadani podaci:
Broj redova cijevi: z = 8; vanjski promjer: d = 0,032 m
Brzina ispred snopa: w
o
= 6 m/s;
Za paralelni raspored cijevi u snopu s S
T
= S
L
= 2d vrijedi:

s
m
w
d d
d
w
d S
S
w w
T
T
m
12 6 2 2
2
2
0 0 0
= = =
o
w
o
S
L
S
T
d
w
o
w
m

Fizikalna svojstva za prosjenu temperaturu zraka
m
= 0,5(
o
+
s
) = 80
o
C:
= 0,968 kg/m
3
; c = 1020 J/(kg K); = 0,0293 W/(m K) ; = 20,810
-6
Ns/m
2


6
s
m
10 49 21
968 0
10 8 20
2
6
6
= ,
,
,
;
s
m
10 68 29
968 0 1020
0293 0
2
6
=
= ,
,
,
c
a
10 68 29
10 49 21
6
6
,
,
,
a
Pr =

10 49 21
032 0 12
6
=
,
, d w
Re
m

Formula ukauskasa i konstante iz Tabele I: C = 0,8 ; m = 0,63 ; 1
0
s
Pr
Pr

Nusseltov broj: 343 724 0 17870 8 0
3 1 63 0
4 1
0 3 1
= =
=
/ ,
/
s
/ m
, ,
Pr
Pr
Pr Re C Nu
K) W/(m
2
314 343
032 0
0293 0
= =
=
,
,
Nu
d

......................................................................................................................................................
5. ZADATAK
Radijator visine 1,1 m i ukupne povrine 2,5 m
2
predaje toplinu "mirujuem" zraku u
prostoriji temperatre 20
o
C.
Koliko topline predaje radijator, ako je temperatura njegove povrine 80
o
C ?
...................................................................................................................................
Zadani podaci:

Visina radijatora: H = 1,1 m;
Povrina: A = 2,5 m
2

Temperatura povrine radijatora:
s
= 80
o
C, T
o
= 353 K

Temperatura zraka u prostoriji:

o
= 20
o
C, T
o
=293 K

Fizikalna svojstva zraka
- za refrentnu temperaturu:
m
= 0,5(
o
+
s
) = 0,5(20+80) = 50
o
C
= 1,057 kg/m
3
; c = 1015 J/(kg K); = 0,0272 W/(m K) ; = 19,510
-6
Ns/m
2

s
m
10 845 1
057 1
10 5 19
2
5
6
= ,
,
,
;
s
m
10 535 2
057 1 1015
0272 0
2
5
=
= ,
,
,
c
a

7
10 535 2
10 845 1
5
5
,
,
,
a
Pr =

- za temperaturu stijenke
s
= 80
o
C

s
= 0,968 kg/m
3
,
s
= 20,810
-6
Ns/m
2

s
=
s
/
s
= 20,810
-6
/0,968 = 21,4910
-6
m
2
/s
Grashofov broj:

( )
9
2
6
3
2
3
2
0
0
10 79 5
10 49 21
1 1 81 9
293
293 353
=
,
,
, , gH
T
T T
Gr
s
s

Kriterij gibanja: GrPr = 5,7910
9
0,728 = 4,21510
9
> 10
8
= (GrPr)
k
, turbulentno gibanje

Formula za turbulentnu slobodnu konvekciju Nusseltov broj:

( ) ( ) 6 274 10 215 4 17 0 17 0
3 1
9 3 1
, , , Pr Gr ,
H
Nu
/
/
= = =
=


K) W/(m 9 6 6 274
1 1
0272 0
2
, ,
,
,
Nu
d
= =
=
...........................................................................................................................................
13. vjebe UVOD ZRAENJE
1
MODELI ZRAENJA

Bliske paralelne stijenke
1 2
T
2
T
1
1

2
AK
2
r
1
AK
2
0
vakuum
AE
1
0
1
E A
&

1 2
T
2
T
1
1

2
1z
vakuum
z 2
z
T
z

z

Izmjenjeni toplinski tok
12
, W

(
(
\
|
|
\
|
=
4
2
4
1
2 1
c
12
100 100
1
1 1
T T AC

12
, W

(
(
\
|
|
\
|
|
|
\
|
=
4
2
4
1
2 1
c
12
100 100
1
2
1
1 1
T T AC
z

Konstanta zraenja crnog tijela: C
c
= 5,667 W/(m
2
K)

Obuhvaeno tijelo
2
A
2
A
1
1
= A
1
/A
2

12
, W

(
(
\
|
\
|
|
|
\
|
=
4
2
4
1
2 1
1
12
100 100
1
1 1
T T C A
c

Obuhvaeno tijelo s meuzastorom
A
2
2
T
2
A
1
1
1 T
1

z
T
z
z
A
z
1-z
z-2

12
, W

(
(
\
|
|
\
|
|
|
\
|
+
|
|
\
|
=
4
2
4
1
1
2 2
1
1
c 1
12
100 100
1
1
1
1 1
T T
A
A
A
A
C A
z z

13. vjebe UVOD ZRAENJE
2
Koeficijenti emisije u poluprostor, , ovise koeficijentu emisije,
n
, u smjeru normale i o
stanju povrine:
glatke povrine = 0,95
n
,
polirane povrine = 1,2
n
,
hrapave povrine = 0,98
n
,
pri emu se vrijednosti koeficijenata emisije
n
promatanog materijala uzimaju iz Toplinskih
tablica.

1. ZADATAK

Dvije bliske paralelne eline stijenke imaju povrinske temperature 300
o
C i 20
o
C. Toplija
stijenka, obojena lakom za grijalice, ima glatku povrinu, dok je povrina hladnije stijenke
hrapava.
a) Kolika je gustoa toplinskog toka, koji zraenjem izmjenjuju ove stijenke?
b) Za koliko e se (u %) smanjiti gustoa toplinskog toka zraenjem, ako se izmeu
stijenki umetne zastor od tanke aluminijske folije?
.....................................................................................................................................
2. ZADATAK

Koliko se topline izmjenjuje zraenjem izmeu paralelnih staklenih stijenki povrine 1,8 m
2
u
1 h, ako je povrina jedne stijenke 100
o
C, a druge 20
o
C?
Koliko se topline izmjenjuje ako se:
a) izmeu staklenih stijenki umetne zastor od aluminijske folije?
b) aluminijska folija prilijepi na topliju stijenku?
c) aluminijska folija prilijepi na hladniju stijenku?
.....................................................................................................................................
3. ZADATAK

Odredite snagu elektrine grijalice, nainjene od bakrenih cijevi polirane povrine
temperature 250
o
C, koja izmijenjuje toplinu zraenjem sa obukanim zidovima hrapave
povrine temperature 20
o
C i povrine 200 m
2
. Geometrijski faktor oblika = 0,005.
........................................................................................................................................
4. ZADATAK

U velikoj prostoriji ( 0) nalazi se pe u ijem loitu (
l
1) je izmjerena temperatura 350
o
C. Temperatura zidova prostorije iznosi 22
o
C.
Koliko topline predaju okolnim zidovima vrata pei, dimenzija 35 cm 45 cm, koja su
od ljevanog eljeza hrapave povrine?
.......................................................................................................................................................
5. ZADATAK

Kroz kanal kvadratnog presjeka (1m 1m) struje dimni plinovi nepoznate temperature
d
.
Stakleni termometar, smjeten u kanalu, pokazuje temperaturu 200
o
C, dok je temperatura
stijenki kanala 100
o
C.
Kolika je pogreka u mjerenju temperature dimnih plinova, koja nastaje uslijed zraenja
izmeu termometra i zidova kanala?
Pretpostavite da je koeficijent prijelaza topline s dimnih plinova na stijenku termometra = 4
W/(m
2
K).
.......................................................................................................................................................

13. vjebe ZADACI ZRAENJE
1
ZRAENJE

1. ZADATAK

Dvije bliske paralelne eline stijenke imaju povrinske temperature 300
o
C i 20
o
C. Toplija
stijenka, obojena lakom za grijalice, ima glatku povrinu, dok je povrina hladnije stijenke
hrapava.

a) Kolika je gustoa toplinskog toka, koji zraenjem izmjenjuju ove stijenke?
b) Za koliko e se (u %) smanjiti gustoa toplinskog toka zraenjem, ako se izmeu stijenki
umetne zastor od tanke aluminijske folije?
.....................................................................................................................................

Zadani podaci
1 elina ploa lakirana: lak za grijalice
n
= 0,93; faktor za glatku povrinu: 0,95
koeficijent emisije:
1
= 0,95
n
= 0,950,93 = 0,8835
temperatura:
1
= 300
o
C , T
1
= 573 K

2 elina ploa valjana:
n
= 0,77; faktor za hrapavu povrinu: 0,98
2
= 0,98
n
= 0,980,77 = 0,7546
temperatura:
2
= 20
o
C , T
2
= 293 K

Konstanta zraenja crnog tijela: C
c
= 5,667 W/(m
2
K
4
)

a) Paralelne stijenke
Gustoa toplinskog toka zraenjem:

(
(
\
|
\
|
= =
4
2
4
1
2 1
100 100
1
1 1
T T C
A
Q
q
c a
a
&

2 1
12
12
K K
A
Q
q
& &
&
= =

2 1 1 1
K r E K
& & &
+ =
1 2 2 2
K r E K
& & &
+ =

1 2
T
1
= 573 K
r
1
= 1 -
1
1
= 0,8835
T
2
= 293 K
r
2
= 1 -
2
2
= 0,7546
1
E
&
1
K
&
2
K
&
2
E
&
1 2
K r
&
2 1
K r
&

2
m
W
3906
100
293
100
573
1
7546 0
1
8835 0
1
667 5
4 4
=
(
(
\
|
\
|
+
=
, ,
,
q
a

b) Paralelne stijenke sa zastorom
Zastor: Al-folija,
n
= 0,052; faktor polirane povrine: 1,2
z
= 1,2
n
= 1,20,052 = 0,0624

2
Gustoa toplinskog toka zraenjem:

(
(
\
|
\
|
|
|
\
|
=
4
2
4
1
2 1
100 100
1
2
1
1 1
T T C
q
z
c
b

1 2
T
1
= 573 K
1
= 0,8835
T
2
= 293 K
2
= 0,7546
1
K
&
2
K
&
1 z
K
&
2 z
K
&
Z
q
1z
q
z2
T
z
z
= 0,0624

2
m
W
175
100
293
100
573
1
0624 0
2
1
7546 0
1
8835 0
1
667 5
4 4
=
(
(
\
|
\
|
|
\
|
+ +
=
, , ,
,
q
b

Smanjenje zraenja:

% , % %
q
q q
% q
a
b a
5 95 100
3906
175 3906
100 =
=

............................................................................................................................................

2. ZADATAK

Koliko se topline izmjenjuje zraenjem izmeu paralelnih staklenih stijenki povrine 1,8 m
2
u
1 h, ako je povrina jedne stijenke 100
o
C, a druge 20
o
C?
Koliko se topline izmjenjuje ako se:
a) izmeu staklenih stijenki umetne zastor od aluminijske folije?
b) aluminijska folija prilijepi na topliju stijenku?
c) aluminijska folija prilijepi na hladniju stijenku?
.....................................................................................................................................
Zadani podaci
1 i 2 Staklo:
n
= 0,94 ; faktor glatke povrine: 0,95
1
=
2
= 0,95
n
= 0,950,94 = 0,893
temperature:
1
= 100
o
C = (373 K);
2
= 20
o
C = (293 K)

Al-folija:
n
= 0,052 ; faktor polirane povrine: 1,2
Al
= 1,2
n
= 1,20,052 = 0,0624

a) Paralelne staklene ploe:
1
=
2
= 0,893 =

(
(
\
|
\
|

=
(
(
\
|
\
|
=
4
2
4
1
4
2
4
1
2 1
100 100 2 100 100
1
1 1
T T AC T T AC
Q
c c
a
&

3

h
kJ

1000
1k
h 1
s 3600
W 3550 986
100
293
100
373
893 0 2
667 5 8 1 893 0
4 4
=
|
\
|
\
|
=
(
(
\
|
\
|

=
,
, , ,
Q
a
&

b) Toplije staklo s Al-folijom:
1
=
Al
= 0,0624

W 74
100
293
100
373
1
893 0
1
0624 0
1
667 5 8 1
100 100
1
1 1
4 4 4
2
4
1
2 1
=
(
(
\
|
\
|
+
=
(
(
\
|
\
|
=
, ,
, , T T AC
Q
c
b
&

c) Hladnije staklo s Al-folijom:
2
=
Al
= 0,0624

W 74
100
293
100
373
1
0624 0
1
893 0
1
667 5 8 1
100 100
1
1 1
4 4 4
2
4
1
2 1
=
(
(
\
|
\
|
+
=
(
(
\
|
\
|
=
, ,
, , T T AC
Q
c
c
&

................................................................................................................................................

3. ZADATAK
Odredite snagu elektrine grijalice, nainjene od bakrenih cijevi polirane povrine
temperature 250
o
C, koja izmijenjuje toplinu zraenjem sa obukanim zidovima hrapave
povrine temperature 20
o
C i povrine 200 m
2
. Geometrijski faktor oblika = 0,005.
........................................................................................................................................
Zadani podaci
1 Cijev od bakra,
n
= 0,03 ; faktor polirane povrine: 1,2
1
= 1,2
n
= 1,20,03 = 0,036
temperatura:
1
= 250
o
C , T
1
= 523 K

2 Zidovi, buka:
n
= 0,93; faktor za hrapavu povrinu: 0,98
2
= 0,98
n
= 0,980,93 = 0,9114
temperatura:
2
= 20
o
C , T
2
= 293 K
povrina: A
2
= 200 m
2

Faktor oblika: = 0,005 A
1
= A
2
= 0,005200 = 1 m
2

Toplinski tok zraenjem:

1 2 2 1 1 12
= K A E A Q
& &

(
(
\
|
|
\
|
|
|
\
|
=
4
2
4
1
2 1
1
12
100 100
1
1 1
T T C A
Q
c
&

1
= 250
o
C
A
1
z
= 20
o
C A
2
buka
cijevna
grijalica
2 2
E A
&
1 1 2
E A r
&
1 1
E A
&
( )
2 1 2 2
E A A r
&
2 1 1
E A r
&

4
W 6 , 137
100
293
100
523
1
9114 , 0
1
005 , 0
036 , 0
1
667 , 5 1
4 4
12
=
(
(
\
|
|
\
|
|
\
|
+
= Q
&

.......................................................................................................................................................

4. ZADATAK

U velikoj prostoriji ( 0) nalazi se pe u ijem loitu (
l
1) je izmjerena temperatura 350
o
C. Temperatura zidova prostorije iznosi 22
o
C.
Koliko topline predaju okolnim zidovima vrata pei, dimenzija 35 cm 45 cm, koja su od
ljevanog eljeza hrapave povrine?
.......................................................................................................................................................

Zadani podaci
Loite:
l
= 350
o
C = (623 K),
zraenje upljine:
l
1

Vrata, lijevano eljezo:
n
= 0,80
faktor hrapave povrine: 0,98

v
= 0,98
n
= 0,980,8 = 0,784
povrina vrata: A
v
= 0,35 0,45 = 0,1575 m
2

T
l
T
v
T
z

Bilanca zraenja
a) Loite vrata
zraenje loita (upljine):
l
1

(
(
\
|
|
\
|
=
(
(
\
|
|
\
|
|
|
\
|
=
4 4 4 4
100 100 100 100
1
1 1
v l
c v v
v l
l v
c v
lv
T T
C A
T T C A
Q
&
(a)

b) Vrata zidovi
Faktor oblika: = A
v
/ A
l
0, (A
v
<< A
z
)

(
(
\
|
|
\
|
=
(
(
\
|
|
\
|
|
|
\
|
=
4 4 4 4
100 100 100 100
1
1 1
z v
c v v
z v
l v
c v
vz
T T
C A
T T C A
Q
&
(b)

U stacionarnom stanju:
vz lv
Q Q
& &
=

(
(
\
|
|
\
|
=
(
(
\
|
|
\
|
4 4 4 4
100 100 100 100
z v
c v v
v l
c v v
T T
C A
T T
C A

5
791
100
295
100
623
2
1
100 100 2
1
100
4 4 4 4 4
=
(
(
\
|
+ |
\
|
=
(
(
\
|
+ |
\
|
= |
\
|
z l v
T T T
T
v
= 530 K ,
v
= 257
o
C

W 1089
100
295
100
623
667 5 1575 0 8526 0
100 100
4 4 4 4
=
(
(
\
|
|
\
|
=
(
(
\
|
|
\
|
= , , ,
T T
C A Q
v l
c v v lv
&

....................................................................................................................................................

5. ZADATAK
Kroz kanal kvadratnog presjeka (1m 1m) struje dimni plinovi nepoznate temperature
d
.
Stakleni termometar, smjeten u kanalu, pokazuje temperaturu 200
o
C, dok je temperatura
stijenki kanala 100
o
C.
Kolika je pogreka u mjerenju temperature dimnih plinova, koja nastaje uslijed zraenja
izmeu termometra i zidova kanala?
Pretpostavite da je koeficijent prijelaza topline s dimnih plinova na stijenku termometra = 4
W/(m
2
K).
.......................................................................................................................................................

Zadani podaci

Stakleni termometar:
n
= 0,94
glatke povrine faktor povrine 0,95
t
= 0,95
n
= 0,95 0,94 = 0,893
temperatura:
t
= 200
o
C = (473 K)

Kanal:
k
, A
k
>> A
t
0
temperatura:
k
= 100
o
C = (373 K)

Dimni plinovi:
Temperatura
d
= ?
d
= 40 W/(m
2
K)

dimni plinovi
kanal
termometar
d
k
Q
&
z
Q
&
d

Bilanca topline na termometru

a) Konvektivna toplina od dimnih plinova na termometar

( ) = =
t t d t d k
A A Q
&
(a)

b) Zraenje: termometar kanal

(
(
\
|
|
\
|
=
(
(
\
|
|
\
|
|
|
\
|
=
4 4 4 4
100 100 100 100
1
1 1
k t
c t t
v l
k t
c t
z
T T
C A
T T C A
Q
&
(b)

6
Stacionarno stanje:
z k
Q Q
& &
=

(
(
\
|
|
\
|
=
4 4
100 100
k t
c t t t d
T T
C A A

Pogreka u mjerenju temperature:
C 8 38
100
373
100
473
40
667 5 893 0
100 100
o
4 4 4 4
,
, , T T C
k t
d
c t
=
(
(
\
|
|
\
|
=
(
(
\
|
|
\
|

=

Stvarna temperatura dimnih plinova:

C 8 238 8 38 200
o
, ,
t d
= + = + =

13. vjebe PRIMJERI ZRAENJE

1
1. PRIMJER

Kroz horizontalnu cijev od tankog elinog lima unutarnjeg promjera 300 mm i duine 5 m
struje dimni plinovi temperature 200
o
C, brzinom 3 m/s. Cijev je izvana je obojena, tako da je
koeficijent emisije na povrini cijevi = 0,7. Cijev prolazi prostorom kotlovnice u kojoj je
temperature zraka 30
o
C, dok zidovi (buka, hrapave povrine) imaju temperaturu 20
o
C.
Koliko je toplinski gubitak dimnih plinova u prostoru kotlovnice, ako pretpostavimo da dimni
plinovi imaju svojstva kao zrak iste temperature?
.......................................................................................................................................................
Zadani podaci:

elini lim: d
1
= d
2
= d = 300 mm;
c
= 58 W/(m
2
K); L = 5 m , L d A = = 0,35 = 4,712 m
2
radius r
1
= r
2
= 0,150 m ,
1
=
2
= ? , obojena povrina: = 0,7
dimni plinovi: w = 3 m/s;
d
= 200
o
C , ( 4
2
/ d A
d
= )
zrak u kotlovnici:
o
= 30
o
C ,
zidovi u kotlovnici - buka, hrapave povrine:
z
= 20
o
C , (
z
= 0,98
n
) ; A
z
>> A: 0
...................................................................................................................................................
STACIONARNO STANJE: . konst Q =
&

Dimni plinovi
( )
s d d d
T T A Q =
&
(1)
prisilna konvekcija u cijevi

Zrak
( )
0 0 0
T T A Q
s
=
&
(2)
prisilna konvekcija oko cijevi

Cijev - zidovi
(
(
\
|
\
|
|
|
\
|
=
4 4
100 100
1
1 1
z s
z
c
z
T T AC
Q
&
(3)
zraenje obuhvaeno tijelo

KOTAO
DIM
d
= 300
0
C w
ZRAK
0
= 30
o
C
ZIDOVI
z
= 20
o
C; T
z
= 293 K
o
z
Q
&
0
Q
&
L = 5 m

Bilanca topline na cijevi:

z d
Q Q Q
& & &
+ =
0
(4)

Sve jednadbe sadre nepoznate temperature limene cijevi (unutarnje i vanjske povrine),
koje zbog zanemarivog toplinskog otpora imaju gotovo istu vrijednost, T
s
. Ta vrijednost ovisi
o svim toplinskim tokovima, a u stacionarnom stanju je konstantna, T
s
= konst. Za poetak se
ta temperatura mora pretpostaviti, a na kraju se pretpostavka treba provjeriti.

Polazna pretpostavka:
s
= 110
o
C , tj. T
s
= 383 K, priblino odgovara srednjoj temperaturi u
intervalu zadanih temperatura u problemu.

a) Prisilna konvekcija u cijevi
Fizikalna svojstva dimnih plinova (fikalna svojstva za zrak) za
d
= 200
o
C:
= 0,723 kg/m
3
, c
p
= 1035 J/(kg K), = 0,037 W/(m K), = 25,710
-6
Ns/m
2

= / =25,710
-6
/0,723 = 35,5510
-6
m
2
/s , a = /c
p
= 0,037/0,7231035 = 4,94510
-5
m
2
/s

2
Prandtlov broj: Pr = c
p
/ = 0,719

Reynoldsov broj (oblik strujanja):

k
Re
,
, wd
Re = > =
3000 25316
10 55 35
3 0 3
6
turbulantno strujanje.

L
k
= 40d = 400,3 = 12 m > L = 5 m neoblikovano strujanje.

Nusseltov broj:
77 73
5
3 0
719 0 25316 036 0 036 0
18 1
8 0
18 1
3 1 8 0
,
,
, ,
L
d
Pr Re , Nu
/
,
/
/ ,
=
|
\
|
=
|
\
|
=

Koeficijent prijelaza topline na strani dimnih plinova:
K m
W
2
1 9 77 73
3 0
037 0
, ,
,
,
Nu
d
d
= =
=

............................................................................................

b) Slobodna konvekcija na horizontalnoj cijevi
- za = 0,5(
s
+
o
) = 0,5(110 + 30) = 70
o
C
c
p
=1018 J/(kg K) , = 0,0286W/(m K), = 20,610
-6
Ns/m
2
Pr = c
p
/ = 0,726
- za
s
= 110
o
C

s
= 0,893 kg/m
3
,
s
= 22,1510
-6
Ns/m
2

s
=
s
/
s
= 2,4810
-5
m
2
/s

Grashofov broj:
( )
8
2
6
3
2
3
0
0
10 137 1
10 48 2
3 0 81 9
303
303 383
=
,
,
, , gd
T
T T
Gr
s
s

Nusseltov broj:
( ) ( ) 1 39 726 0 10 137 1 41 0 41 0
4 1
8 4 1
, , , , Pr Gr ,
d
Nu
/
/
= = =
=

Koeficijent prijelaza topline s cijevi na okolinji zrak:

K m
W
, ,
,
,
Nu
d
2 0
73 3 1 39
3 0
0286 0
= =
=


3
c) Izmjena topline zraenjem (cijev zidovi)
Faktor oblika: = A/A
z
0, pa se jednadba (3) pojednostavljuje u oblik:

(
(
\
|
\
|
=
4 4
100 100
z s
c z
T T
AC Q
&
(5)

Bilanca topline
Uvrtavanjem jednadbi (1), (2) i (5) u jednadbu (4) dobiva se:

( ) ( )
(
(
\
|
\
|
+ =
4 4
0 0
100 100
z s
c s s d d
T T
AC T T A T T A

Povrina cijevi A javlja se uz sve lanove, pa se njen utjecaj na rezultat gubi. Uvrtavanjem
zadanih i izraunatih podataka dobiva se jednadba:
( ) ( )
(
(
\
|
\
|
+ =
4 4
100
293
100
667 5 7 0 303 73 3 473 1 9
s
s s
T
, , T , T , (6)

u kojoj je jedina nepoznanica temperatura stijenke cijevi, T
s
. Sreivanjem lanova dobiva se
jednadba 4-tog stupnja:

0 85 5726 83 12 10 967 3
4 8
= +

, T , T ,
s s
(7)

koja se rjeava pokuavanjem. Konstante 12,83 i 5726,85 u jednadbi (7) pod utjecajem su
koeficijenata prijelaza topline
d
i
o
koji su izraunati na temelju polazne pretpostavke da je
T
s
= 383 K. Ako je, kojim sluajem, ta pretpostavka bila tona tada lijeva strana jednadbe (7)
mora biti jednaka nuli. Uvrtavanjem temperature T
s
= 383 K u jednadbu (7) dobiva se
rezultat za lijevu stranu jednadbe: LSJ = 40,62 > 0, to ukazuje da je pretpostavljena
vrijednost neto previsoka. Ako pretpostavimo neto niu temperaturu, npr. T
s
= 378 K, tada
je rezultat: LSJ = 49,91 < 0, pa zakljuujemo da je ta temperartura preniska. Postupak treba
ponoviti do prihvatljive netonosti. Tijek rjeavanja pokuavanjem prikazan je u slijedeoj
tablici.

Temperatura T
s
LSJ Iteracija
K
0
C
1. 383 .110 40,62
2. 378 .105 - 49,91
3. 380 .107 - 24,30
4. 381 .108 - 2,729
5. 381,1 107,95 - 0, 568
6. 381,2 108,05 1,594
7. 381,15 108,00 0,513
8. 381,13 107,98 0,081
9. 381,125 107,975 - 0,027


4
Rezultat dobiven u 4-toj iteraciji dovoljan je za zakljuak da je temperatura stijenke cijevi T
s

= 381 K, odnosno
s
= 108
o
C.

Daljnjim iteracijama ne moemo dobiti tonu vrijednost za T
s
, jer se i vrijednosti konstanti u
jednadbi (7) mijenjaju, premda neznatno, za svaku novu vrijednost T
s
. Kako je polazna
pretpostavka T
s
= 383 K bliska rezultatu 4-te iteracije to nije potrebno ponavljati proraun
koeficijenata prijelaza topline.

Nakon to je odreena temperatura cijevi prema jednadbi (7), T
s
= 381 K, moe se odrediti
toplinski tok prema jednadbi (1):
( ) ( ) W 3945 381 473 712 4 1 9 = = = , , T T A Q
s d d d
&

2. PRIMJER

Elektrina grijalica u obliku vertikalne ploe od izvaljanog eljeza glatke povrine (30 cm
30 cm) i zanemarive debljine nalazi se u prostoriji dimenzija 5 m 3 m 2,5 m. Temperatura
povrine ploe je 400
o
C, temperatura zraka u prostoriji je 22
o
C, a temperatura zidova (buka,
hrapave povrine) je 18
o
C.
a) Koliko topline predaje grijalica?
b) Koliki je ukupni koeficijent prijelaza topline na povrini grijalice?
...................................

Zadani podaci:
Grijalica: A
g
= 2(Hb) = 2(0,30,3) = 0,18 m
2
;
s
= 400
o
C, T
s
= 673 K ;
g
= 0,95
n

Zidovi: A
z
= 2(5 + 3)2,5 + 2(53) = 70 m
2
;
s
= 18
o
C , T
s
= 291 K ;
z
= 0,98
n

Okoli:
o
= 22
o
C , T
o
= 295 K
........................................................................................................................................

Bilanca topline stacionarno stanje:

z k g
Q Q Q
& & &
+ =
energija grijalice = konvekcija + zraenje

zid
g
Q
&
k
Q
&
z
Q
&
s
= 400
o
C
zrak
H
o
= 22
o
C
z
= 18
o
C
grijalica
o
g
Q
&

1) Slobodna konvekcija
- za srednju temperaturu: = 0,5(
g
+
o
) = 0,5(400 + 22) = 211
o
C . 210
o
C:
c
p
= 1037 J/(kg K), = 0,0376 W/(mK) , = 26,110
-6
Ns/m
2


5
p
/ = 0,720

- za temperaturu povrine:
g
= 400
o
C :

g
= 0,508 kg/m
3
,
g
= 32,810
-6
Ns/m
2
,
g
=
g
/
g
= 6,45710
-5
m
2
/s .
----------------

Grashofov broj:

( )
7
2
5
3
2
3
0
0
10 14 8
10 457 6
3 0 81 9
295
295 673
=
,
,
, , gH
T
T T
Gr
g
g

Rayleighov broj (kriterij oblika slobodnog gibanja):

Ra = GrPr = 8,1410
7
0,72 = 5,86110
7
< Ra
k
= 10
8
laminarno gibanje

Nusseltov broj:
( ) ( ) 5 45 10 861 5 52 0 52 0
4 1
7 4 1
0
, , , Pr Gr ,
H
Nu
/
/
= = =
=


K m
W
2
7 5 5 45
3 0
0376 0
0
, ,
,
,
Nu
H
= =
= .

Izmjenjena topline konvekcijom:
( ) ( ) W 388 22 400 18 0 7 5
0 0
= = = , , A Q
s k
&
.
...........................................................

2) Zraenje: grijalica-zid

Koeficijenti emisije:
eljezo izvaljana glatka povrina:
g
= 0,95
n
= 0,950,77 = 0,7315,
Zid buka hrapave povrine:
z
= 0,98
n
= 0,950,93 = 0,9114.

Faktor oblika: = A
g
/A
z
= 0,18/70 = 0,002571.

Toplinski tok zraenjem (formula za model obuhvaenog tijela):

(
(
\
|
|
|
\
|
|
|
\
|

=
4
4
100 100
1
1 1
z
g
z g
c g
z
T
T C A
Q
&

W 1477
100
291
100
673
1
9114 0
1
002571 0
7315 0
1
667 5 18 0
4 4
=
(
(
\
|
\
|
|
\
|
+
=
,
,
,
, ,
Q
z
&


6
a) Toplina grijalice

W 1865 1477 388 = + = + =
z k g
Q Q Q
& & &
.

Komentar: Toplina zraenja je 3,8 puta vea od topline slobodnom konvekcijom!

................................................................
b) Ukupni koeficijent prijelaza topline na povrini grijalice

W 4 27 7 21 7 5
0
, , ,
Z
= + = + = ,

gdje je
z
prividni koeficijent prijalaza topline zraenjem koji se dobiva dijeljenjem topline
zraenja
z
Q
&
s umnokom povrine i temperaturne razlike koja pripada konvekciji:

( ) ( ) K m
W
2
7 21
22 400 18 0
388
0
,
, A
Q
g g
z
z
=
=

=
&
.

3. PRIMJER

Zid od cigle visine 3 m i irine 5 m izloen je jednom stranom sunevim zrakama, dok je na
suprotnoj strani toplinski izoliran. Temperatura okolia

iznosi 12
o
C.
Koliko se topline dozrauje zidu od sunca, ako je temperatura njegove povrine 18
o
C, a
koeficijent apsorpcije zida a = 0,8.
...................................
Zadani podaci:
Zid: A = H b = 35 = 15 m
2
; a = = 0,8
s
= 18
o
C , T
s
= 291 K
Okoli:
o
= 12
o
C , T
o
= 285 K
........................................................................................................................................

Bilanca topline
U stacionarnom stanju svaka materijalna toka
prima i predaje jednake topline:

z k s
Q Q Q
& & &
+ =
energija Sunca = (konvekcija + zraenje) zida

.

a) Slobodna konvekcija
Fizikalna svojstva okolinjeg zraka:
- za srednju temperaturu = 0,5(
s
+
o
) = 0,5(18 + 12) = 15
o
C :
c
p
= 1011 J/(kg K), = 0,02475 W/(mK) , = 18,0510
-6
Ns/m
2

p
/ = 0,737

o
okoli
izolacija
zid
s
Q
&
k
Q
&
z
Q
&
s
Sunce
H

7
- za temperaturu povrine
s
= 18
o
C :

s
= 1,1724 kg/m
3
,
s
= 18,1410
-6
Ns/m
2
,
s
=
s
/
s
= 1,54710
-5
m
2
/s .
----------------

Grashofov broj:

( )
10
2
5
3
2
3
0
0
10 33 2
10 547 1
3 81 9
285
285 291
=
,
,
, gH
T
T T
Gr
s
s

Kriterij forme gibanja:

Ra = GrPr = 2,3310
10
0,737 = 1,71710
10
> Ra
k
= 10
8
turbulentno gibanje

Nusseltov broj
( ) ( ) 6 438 10 717 1 17 0 17 0
3 1
10 3 1
0
, , , Pr Gr ,
H
Nu
/
/
= = =
=


K m
W
2
6 3 5 438
3
02475 0
0
, ,
,
Nu
H
= =
= .

Izmjenjena toplina:

( ) ( ) W 324 12 18 15 6 3
0 0
= = = , A Q
s k
&
.

.........................................................................................

b) Zraenje: zid-okoli
Okoli se ponaa kao crno tijelo, jer apsorbira svu dozraenu energiju, a
o
= 1
o
= 1.
Izmjenjena toplina zraenjem:

W 390
100
285
100
291
667 5 15 8 0
100 100
4 4 4
0
4
=
(
(
\
|
\
|
=
(
(
\
|
\
|
= , ,
T T
AC Q
s
c z
&
.
......................................................................................................................................
c) Dozraena energija od sunca

W 714 390 324 = + = + =
z k s
Q Q Q
& & &
.

Komentar: Toplina zraenja je vea od topline slobodnom konvekcijom!

14. vjebe UVOD IZMJENJIVAI TOPLINE

1
Rekuperatorski izmjenjivai topline

Princip oznaavanja veliina du povrine izmjenjivaa topline

ulaz 1
2
izlaz 2
1 izlaz
slabija struja
Q
&
stijenka (
s
)
povrina
izmjenjivaa (A
o
)
jaa struja
1
C
&
2
C
&
2 ulaz

Oznaavanje presjeka:
Ulazni presjek oznaka ' (crtica)
Izlazni presjek oznaka '' (dvocrtica)

Protone mase fluida m& kg/s, kroz presjek odreen geometrijom strujanja A m
2
, s brzinom w
m/s i pri gustoi fluida slijede iz relacije:
wA m = &

Referentna temperatura za izbor termodinamikih svojstava: i c
p
(plinovi) ili c (kapljevine):

( ) + = 5 0,
ref
, aritmetika sredina ulazne i izlazne temperature

ref
= ' , ako nije poznata izlazna temperatura ''

ref
= '' , ako nije poznata ulazna temperatura '

Toplinski kapaciteti fluida:

1 1 1 , p
c m C &
&
= ;
2 2 2 , p
c m C &
&
= ; W/K (c za kapljevine, c
p
za plinove)

Indeksiranje struja fluida (obavezno)
slabija struja indeks 1 (fluid s manjim toplinskim kapacitetom
1
C
&
)
jaa struja indeks 2 (fluid s veim toplinskim kapacitetom
2
C
&
)

Postupak indeksiranja poiva na usporedbi:

( )
1 1 1 1 1 1
= = C C Q
& & &

( )
2 2 2 2 2 2
= = C C Q
& & &

2 1
Q Q
& &
=
2 2 1 1
= C C
& &

2 2 1 1
= C C
& &

Po dogovoru o znaenju indeksa je
2 1
C C
& &

1
1
2
2
1

=
C
C
&
&

1 2


2

Jaoj struji pripada manja promjena temperature!

Koeficijenti prijelaza topline
1
i
2
raunaju se za svaki fluid zasebno po principu
prorauna koji su objanjeni u poglavlju o konvekciji.

Koeficijent prolaza topline za geometriju cijevne stijenke:

na radiusu r
1
:
2 2
1
1
2 1
1
1
1
1
r
r
+
r
r
ln
r
+
= k
c
, W/(m
2
K),
na radiusu r
2
:
2 1
2 2
1
2
2

1
+ ln +

1
=
1
r
r r
r
r
k
c
, W/(m
2
K) .

r
2
c
r
1
2

Uz definiciju koeficijenta
prolaza topline cijevne stijenke

Koeficijent k
1
sveden je na unutarnju povrinu cijevi A
1
= 2r
1
L, a koeficijent k
2
na vanjsku
povrinu A
2
= 2r
2
L. Duina cijevi jednaka je u oba sluaja:

=
2
2
1
1
d
A
d
A
L ,

kao i umnoak k
1
A
1
= k
2
A
2
pa je za proraun svejedno koja se povrina proglasi povrinom
izmjenjivaa.

Koeficijent prolaza topline k odreen je pomou prosjenih vrijednosti koeficijenata prijelaza
topline pa kao takav vrijedi na cijeloj povrini izmjenjivaa, k = konst..

Suprotno tome, lokalna razlika temperatura fluida
1

2
se mijenja du povrine A
o

izmjenjivaa pa jednadba toplinskog toka:
( )
2 1 0
= kA Q
&

nije upotrebljiva kod prorauna izmjenjivaa! Zbog toga se bilanca topline mora provesti u
odnosu na promjene izmeu dva diferencijalno bliska presjeka.


3
Izmeu dva presjeka A i B koja
su udaljena za proizvoljno malu
distancu dx mogu se stvarni
profili temperatura fluida 1 i 2
zamijeniti pravcem.

Diferencijalno malene promjene
temperatura fluida: d
1
i d
2
,
uzrokovane su diferencijalno
malenim toplinskim tokovima:
1
Q d
&
i
2
Q d
&
, koji su jednaki
toplinskom toku Q d
&
kroz
stijenku diferencijane povrine
dA.
o
C
d
1
d
2
2
dx
dA
( )
2 1 2 1
Q d Q d dA k Q d
& & &
= = =
0
1 1 1
< = d C Q d
& &
0
2 2 2
> = d C Q d
& &
c
k
A
A
B
B

Ovaj sustav diferencijalnih jednadbi daje rjeenje u ovisnosti o tipu izmjenjivaa topline.

Za proraun izmjenjivaa topline znaajni su slijedei parametri: '
1
, ''
1
, '
2
, ''
2
,
1
C
&
,
2
C
&
, k i
A
o
, koji predstavljaju ukupno osam dimenzijskih veliina.
Kako toplinski tok ovisi samo o razlici temperatura to se umjesto etiri temperature mogu
uvesti dvije karakteristine razlike temperatura, ali tako da budu meusobno nezavisne. Prva
neka se odnosi na slabiju struju: '
1
''
1
dok se kao druga namee slina razlika temperatura
jae struje: '
2
''
2
, no ona je ve zadana izborom prethodne, jer zbog
2 1
Q Q
& &
= vrijedi
relacija:
( )
1 1
2
1
2 2
=
C
C
&
&
.
Stoga se kao druga neovisna temperaturna razlika moe odabrati razlika ulaznih temperatura
struja: '
1
'
2
. Sada imamo samo est znaajnih dimenzijskih parametara: '
1
''
1
, '
1
'
2
,
1
C
&
,
2
C
&
, k i A
o
, ije se dimenzije sastoje od samo od tri osnovne jedinice: K (Kelvin), W
(Watt) i m
2
. Prema Buckinghamovom -teoremu, ako je problem opisan s p neovisnih
dimenzijskih parametara koji imaju j neovisnih dimenzija, tada se taj problem moe opisati i s
b bezdimenzijskih veliina, tj. vrijedi: b = p j. Prednost koja proizlazi iz primjene tog
teorema oituje se u lakem ispitivanju meusobnog utjecaja smanjenog broja varijabli.

Prema -teoremu za izmjenjivae topline je p = 6, j = 3 pa slijedi da se mogu oblikovati b = 6
3 = 3 bezdimenzijske znaajke:

2 1
1 1
1

= ,
1
0
2
C
kA
&
= ,
2
1
3
C
C
&
&
= .

Stoga se opi oblik rjeenja moe prikazati kao: ( )
3 2 1
= , f , pri emu je oblik funkcije f
razliit za razliite tipove izmjenjivaa.
Za istosmjerne izmjenjivae vrijedi:
( ) [ ]
3
2 3
1
1
1 1
+
+
=
exp
i ,
.
Za protusmjerne izmjenjivae vrijedi:
( ) [ ]
( ) [ ]
2 3 3
2 3
1
1 1
1 1

=
exp
exp
p ,
.


4
Kod krinih izmjenjivaa su temperature struja funkcije dviju prostornih koordinata, tako da je
dobivanje rjeenja zamrenije, ali se i ono moe prikazati grafiki u obliku funkcije
( )
3 2 1
= , f .

0 0,5 1,0 2,0 3,0
0,5
0
1,0
protusmjerni
krini
istosmjerni
) 73 1 (
2
, =
) 6 0 (
1
, = ) 4 0 (
3
, =
PS
0
2
1
3
= =
C
C
&
&
1
2
1
3
= =
C
C
&
&
5 0
2
1
3
,
C
C
= =
&
&
2 1
1 1
1

=
1
0
2
C
kA
&
=

Karakteristini dijagram izmjenjivaa topline i pogonsko stanje PS

Za sve tipove izmjenjivaa jedino se krivulja 0
3
= nalazi na istom mjestu. Poloaji ostalih
krivulja s vrijednostima u intervalu 1 0
3
< razlikuju se prema tipu izmjenjivaa (na slici je
ta razlika prikazana samo za vrijednost
3
= 1).
Numeriki podaci u opisu problema (tekstu zadatka) moraju biti dovoljni za izraunavanje
dvije znaajke, dok se trea mora odrediti iz dijagrama dotinog tipa izmjenjivaa (izuzetak
je sluaj
3
= 0 kada vrijedi svaki dijagram).

Dijagram razdiobe temperatura

Kod istosmjernog i protusmjernog izmjenjivaa topline, kod kojih se temperatura mijenja
samo u jednom smjeru, moe se razdioba temperatura du povrine izmjenjivaa prikazati u
dijagramu. To se u sluaju krinih izmjenjivaa ne koristi, jer se kod njih uspostavljaju
dvodimenzijska temperaturna polja.

o
C
'
2
'
1
''
1
''
2
A = 0
A = A
0
1
C
&
2
C
&
ISTOSMJERNI
max
min
1
1
Q
&
max
Q
&

'
2
''
1
'
1
''
2
A = 0
A = A
0
1
C
&
2
C
&
PROTUSMJERNI
o
C
max
min
1
1
Q
&
max
Q
&


5
Budui da slabija struja ima manji toplinski kapacitet od jae struje:
2 1
C C
& &
, to je apsolutna
promjena njene temperature toliko vea od apsolutne promjene temperature jae struje:
2 1
. Najvea razlika temperatura vezana je uz ulazne temperature struja:
2 1 max
= , dok se najmanja razlika temperatura javlja na izlazu slabije struje,
min
,
koja ovisi tipu izmjenjivaa.

Vezano uz slabiju struju mogu se definirati tri toplinska toka. Stvarno izmjenjena, dovedena ili
odvedena, toplina slabije struje u izmjenjivau konane povrine A
o
opisana je jednadbom:
( )
1 1 1 1
= C Q
& &
, (realni sluaj).

Teorijski se mogu zamisliti jo dva sluaja.

Maksimalnu toplinu izmjenila bi slabija struja kada bi potroila maksimalnu razliku
temperatura
max
, odreenu s ulaznim tempraturama struja:
( )
2 1 1 max 1 max
= = C C Q
& & &
, (za toplinski potencijal ulaznih temperatura struja).

Iz gornjih dijagrama je vidljivo da se u istosmjernom izmjenjivau ni teorijski ne moe dovesti
slabija struja na ulaznu temperaturu jae struje, jer se temperature struja meusobno
pribliavaju. U beskonano dugakom izmjenjivau dostigli bi jednaku temperaturu:

2 1
2 2 1 1
C C
C C
& &
& &
+
+
=

Toplina koju bi slabija struja izmjenila u teorijskom sluaju izmjenjivaa beskonane povrine
A
odreena je jednadbom:
( )

= =
1 1 1
C C Q
& &
, (za teorijske izmjenjivae s A
).

Pomou toplinskih tokova
Q Q , Q
max
& & &
i
1
definirana su dva pojma:

Iskoristivost topline:
1
2 1
1 1 1
=

= =
max
Q
Q
&
&
, (ne ovisi o tipu izmjenjivaa)

Stupanj djelovanja izmjenjivaa:
=
Q
Q
&
&
1
, (ovisi o tipu izmjenivaa)
za protusmjerne i krine izmjenjivae vrijedi:
1
2 1
1 1
= =

=
za istosmjerne izmjenjivae vrijedi: ( )
1 3
1
1
1 + =

=

i

14. vjebe ZADACI IZMJENJIVAI TOPLINE

1
IZMJENJIVAI TOPLINE

1. ZADATAK

Toplinski aparat za zagrijavanje vode izveden je kao istosmjerni izmjenjiva topline. Kroz bakarne
cijevi, promjera d
1
/d
2
= 20/24 mm, struji voda brzinom w = 0,15 m/s. Temperatura vode na ulazu je
20
o
C, a na izlazu iz izmjenjivaa 90
o
C. Potrebna toplina dovodi se od dimnih plinova koji se,
strujei oko cijevi, ohlade od 320
o
C na 180
o
C. Koeficijent prijelaza topline na strani vode je
v
=
1200 W/(m
2
K), a na strani dimnih plinova
d
= 150 W/(m
2
K).
a) Odredite povrinu izmjenjivaa topline A
o
i njegovu duinu L, ako je broj cijevi u snopu n
c
=
220.
b) Ako bi se konstruirani izmjenjivaa koristio kao protusmjerni, kolike bi bile izlazne
temperature vode i dimnih plinova? (Napomena: svi ostali podaci vrijede kao i u prethodnom
sluaju).
c) Kolika je potrebna povrina, odnosno duina protusmjernog izmjenjivaa, da bi se postigle
izlazne temperature vode i dimnih plinova kao kod istosmjernog izmjenjivaa pod a)?
(Napomena: vrijede svi podaci osim tipa izmjenjivaa i povrine A
o
, odnosno duine L).
................................................................................
Zadani podaci
Cijev od bakra: d
1
/d
2
= 20/24 mm;

c
= 372 W/(m K)
n
c
= 220 cijevi u snopu

Povrina presjeka (1 cijev):
2 2 2
1 1
m 000314 0 4 02 0 4 , / , / d A = = =

d
1
v

d
VODA
DIMNI
PLINOVI
d
2

Voda:
'
v
= 20
o
C, ''
v
= 90
o
C,

v
= ''
v
- '
v
= 90 20 = 70
o
C
Dimni plinovi:
'
d
= 320
o
C, ''
d
= 180
o
C,

d
= ''
d
- '
d
= 180 320 = 140
o
C

Usporedba:
|
v
| < |
d
|
d v
C C
& &
>
Zakljuak:
dimni plinovi su "slabija struja" i dobijaju indeks "1"
voda je "jaa struja" i dobija indeks "2"

Koeficijent prolaza topline sveden na vanjsku povrinu A
2
= n
c
d
2
L

K m
W
3 130
150
1
10
12
372
012 0
1200 10
12
1
1
+ ln
1
=
2
2 1
2
c
2
1 1
2
2
,
ln
,
r
r r
r
r
k
r
=
+ +
=


2
Proraun na strani vode
Referentna temperatura za fizikalna svojstva:
ref,v
= 0,5('
v
+ ''
v
) = 0,5(20 + 90) = 55
o
C c
v
= 4187 J/(kg K);
v
= 985,7 kg/m
3

Protona masa: kg/s 2 10 220 000314 0 15 0 7 985
1
, , , , A w m
v v
= = = &
Toplinski kapacitet: W/K 42710 4187 2 , 10
2
= = = =
v v v
c m C C &
& &

Dovedena toplina: ( ) ( ) kW 2990 20 90 42710
2 2 2
= = = C Q
v
& &

Proraun na strani dimnih plinova
Odvedena toplina:
1
Q Q
d
& &
= ; kW 2990 = =
v d
Q Q
& &

Toplinski kapacitet: W/K kW/K 21360 36 21
320 180
2990
1
= =
=

= ,
Q
C
d d
d
&
&

Bezdimenzijske znaajke

5 0
42710
21360
2
1
3
,
C
C
= = =
&
&
467 0
20 320
180 320
2 1
1 1
1
, =
=

=

a) Iz dijagrama za istosmjerne izmjenjivae dobiva se znaajka 8 0
1
0
2
,
C
kA
= =
&

Povrina izmjenjivaa topline:
2 1
2 0
m 1 131
3 130
21360
8 0 ,
,
,
k
C
A = = =
&

Duina cijevnog snopa:
2
2
0
m 9 7
24 0 220
1 131
,
,
,
d n
A
L
c
=

=
=

b) Protusmjerni izmjenjiva povrine A
0
= 131,1 m
2

8 0
1
0
2
,
C
kA
= =
&
; 5 0
2
1
3
,
C
C
= =
&
&
kao u prethodnom sluaju!

Promjenom tipa izmjenjivaa mijenja se znaajka
2 1
1 1
1

=
Iz dijagrama za protusjerne izmjenjivae:
1
= 0,5
Izlazne temperature:

( ) ( ) C 170 5 0 20 320 320
0
1 2 1 1 1
= = = , ... (prije: 180
0
C)

( ) ( ) C 95 5 0 5 0 20 320 20
0
3 1 2 1 2 2
= + = + = , , ... (prije: 90
0
C)


3
Dijagramski prikaz
0 0,5 1,0 2,0 3,0
0,5
0
1,0
protusmjerni
istosmjerni
2
1
1
1
1
1
0
2
C
kA
&
=
5 0
2
1
3
,
C
C
= =
&
&
0,467
0,8
a)
b)
a)
b)

Tok temperatura

'
2
= 20
o
C
''
2
= 90
o
C
''
1
= 170
o
C
'
1
= 320
o
C
'
1
= 320
o
C
''
1
= 180
o
C
''
2
= 95
o
C
Dimni plinovi
Voda
A = 0 A = A
0
1
C
&
2
C
&
Sluaj a) Sluaj b)

c) Povrina protusmjernog izmjenjivaa s temperaturama kao u sluaju istosmjernog

1
= 0,467 ;
3
= 0,5 dijagram protusmjernih izmjenjivaa:
2
= 0,71

Povrina izmjenjivaa:
2 1
2 0
m 4 116
3 130
21360
71 0 ,
,
,
k
C
A = = =
&

Duina cijevnog snopa: m 0 7
24 0 220
4 116
2
0
,
,
,
d n
A
L
c
=

=

=

..................................................................................................................................................


4
2. ZADATAK

U krinom izmjenjivau topline zagrijava se 7200 kg/h zraka od 10
o
C na 90
o
C pomou dimnih
plinova, koji se ohlade od 540
o
C na 220
0
C. Odredite povrinu izmjenjivaa topline ako je
koeficijent prolaza topline k = 25 W/(m
2
K).
Napomena: pretpostavite da dimni plinovi imaju svojstva kao zrak.
...................................................................................................................................................

Zadani podaci
Zrak: kg/s 2 kg/h 7200 = =
z
m& ; '
z
= 10
o
C, ''
z
= 90
o
C

ref,z
= 0,5('
z
+ ''
z
) = 0,5(10 + 90) = 50
o
C
z
= 1,057 kg/m
3
; c
p,z
= 1,015 kJ/(kg
K)

Dimni plinovi: ? =
d
m& ; '
d
= 540
o
C, ''
d
= 220
o
C

ref,d
= 0,5('
d
+ ''
d
) = 0,5(540+ 220) = 380
o
C
d
= 0,516 kg/m
3
; c
p,d
= 1,058 kJ/(kg K)

Koeficijent prolaza topline: k = 25 W/(m
2
K)

Promjena temperatura:
zrak:
z
= ''
z
'
z
= 90 10 = 80
o
C
dimni plinovi:
d
= ''
d
'
d
= 220 540 = 320
o
C

Usporedba:
z
< |
d
|
d v
C C
& &
>
Zakljuak:
dimni plinovi su slabija struja indeks slabije struje 1
'
d
= '
1
, ''
d
= ''
1
;
1
C C
d
& &
=

zrak je jaa struja indeks jae struje 2
'
z
= '
2
, ''
z
= ''
2
;
W/K 2114 kW/K = = = = = 114 2 057 1 2
2
, , c m C C
z , p z v
&
& &

Izmjenjena toplina: ( ) ( ) kW 2 169 10 90 057 1 2
2 2
, , c m Q
z , p z z
= = = &
&

( ) ( )
z d d d d
Q C c m Q
& &
&
&
= = =
1 1 1 1

Toplinski kapacitet dimnih plinova:
W/K 528,4 kW/K = =
=

= = 5284 0
540 220
1 169
1 1
1
,
, Q
C C
z
d
&
& &

Bezdimenzijske znaajke:
604 0
10 540
220 540
2 1
1 1
1
, =
=

=
25 0
2114
4 528
2
1
3
,
,
C
C
= = =
&
&


5
Iz dijagrama:
03 1
1
0
2
,
C
kA
= =
&

2
m 8 21
25
4 528
03 1
1
2 0
,
,
,
k
C
A = = =
&

0
0 1 2
3 3,2
0,5
1
3
= 0,25
3
= 0
3
= 1
2
=1,03
3
= 0,604

3. ZADATAK

U izmjenjivau topline zagrijavamo vodu od 10
o
C na 80
o
C pomou vodene pare tlaka 1,4 bara i
poetnog sadraja vlage 5%. Maksimalna mogua izmjenjena toplina iznosi 830 kW. Koeficijent
prolaza topline k = 3500 W/(m
2
K), a vodena para na izlazu iz izmjenjivaa ima sadraj vlage 75%.
Odredite povrinu izmjenjivaa topline, te protone mase vode i vodene pare u kg/s.
.................................................................................................................................

Zadani podaci
Voda: promjena stanja a b
? =
v
m& ; '
v
= 10
o
C, ''
v
= 80
o
C,
v
= ''
v
'
v
= 80 10 = 70
o
C

ref,v
= 0,5('
v
+ ''
v
) = 0,5(10 + 80) = 45
o
C c
v
= 4187 J/(kg K);
v
= 985,7 kg/m
3

Vodena para: promjena stanja A B
? =
p
m& ; p = 1,4 bar '
p
= 109,32
o
C = ''
p
; r = 2230,3 kJ/kg

p
= ''
p
'
p
= 0 c
p
= !

y
A
= 0,05 x
A
= 1 y
A
= 1 0,05 = 0,95
y
B
= 0,75 x
B
= 1 y
B
= 1 0,75 = 0,25

entalpije: h
A
= h' + x
A
r ; h
B
= h' + x
2
r
( ) ( ) kJ/kg 2 1561 95 0 25 0 3 2230 , , , , x x r h
A B AB
= = =

Koeficijent prolaza topline: k = 3500 W/(m
2
K)


6
Dijagramski prikaz

T
2
' = T
2
''
s
a
s, J/(kg K)
g g
K
T
K
s
B
a
b
s
A s
b
p = 1,4 bar
T
1
'
x
A
x
B
A
B
T
1
''

Odreivanje indeksa struja:

p v
Q Q =
&

p p v v
C C =
& &
0 70 =
p v
C C
& &

2
C C
p
& &
= =

Zakljuak:
vodena para (pri kondenzaciji) je jaa struja indeks 2
voda je slabija struja - indeks 1

0
0 1 2
3 3,2
0,5
1
3
= 0
3
= 1
2
=1,22
1
= 0,705

Bezdimenzijske znaajke:
0
2
1
3
= =
C
C
&
&
, zbog 0
2
= C
&
vrijede svi dijagrami !

705 0
32 109 10
80 10
2 1
1 1
1
,
,
=
=

=

7

Maksimalna toplina rauna se za slabiju struju 1 (vodu) za njenu maksimalno moguu (teorijsku)
promjenu temperature, tj. od njene ulazne na ulaznu temperaturu jae struje 2 (vodene pare): '
1

'
2
.

( ) W 830000
2 1 1
= = C Q
max
& &
..... odvedena toplina !

Toplinski kapacitet:
W/K 8357
32 109 10
830000
2 1
1
=
=

=
,
Q
C
max
&
&

Iz dijagrama:
22 1
1
0
2
,
C
kA
= =
&

Povrina izmjenjivaa:
2
m 91 2
3500
8357
22 1
1
2 0
, ,
k
C
A = = =
&

0 A
A
o
2
C
&
1
C
&
VODA
VODENA PARA
109,32
o
C
80
o
C
10
o
C

4. ZADATAK

U pregrijau parnoga kotla pregrijava se 20 000 kg/h suhozasiene vodene pare tlaka 50 bara na
temperaturu 480
o
C. Potrebnu toplinu daju dimni plinovi, koji se ohlade od 1050
o
C na 600
o
C.
Izmjenjiva topline je graen iz elinih cijevi promjera 32/38 mm.
Poznati su koeficijenti prijelaza topline: na strani vodene pare (u cijevi)
p
= 200 W/(m
2
K), a na
strani dimnih plinova (oko cijevi)
d
= 100 W/(m
2
K).
Izraunajte potrebnu povrinu izmjenjivaa topline, iskoristivost topline i stupanj djelovanja
izmjenjivaa , za dva sluaja: a) istosmjernu i b) protusmjernu izvedbu.
..................................................................................

Zadani podaci:
Vodena para: kg/s 5
3600
18000
= =
p
m& ; p = 50 bar '
p
= 263,92
o
C , h
p,A
= h'' = 2794,6
kJ/kg
''
p
= 480
o
C , h
p,B
= 3382 kJ/kg iz h-s dijagrama!

p
= ''
p
'
p
= 480 263,92 = 216,08
o
C ;
h
p
= h
p,B
h
p,A
= 3382 2794,6 = 587,4 kJ/kg

p
= 200 W/(m
2
K)

Dimni plinovi: ? =
p
m& ; '
d
= 1050
o
C ; ''
d
= 600
o
C ;

d
= ''
d
'
d
= 600 1050 = 450
o
C

ref,d
= 0,5 ('
d
+ ''
d
) = 0,5 (1050 + 600) = 825
o
C

d
= 100 W/(m
2
K)

elina cijev: d
1
/d
2
= 32/38 mm ; r
1
= 0,016 m , r
2
= 0,019 m;
c
= 58 W/(m K)


8
Procjena jaine struja: |
p
| = 216,08 < |
d
| = 450
2
C C
p
& &
= ;
1
C C
d
& &
=
Vodena para indeks jae struje 2
Dimni plinovi indeks slabije struje 1

Koeficijent prolaza topline - sveden na unutarnju povrinu A
1
= d
1
L

K m
W
74,2
100 19
16
16
19
ln
58
016 , 0
200
1
1
+ ln
+
1
1
=
2
2
1
1
2
c
1
1
=
+ +
=
r
r
r
r r
k
d
p

Koeficijent prolaza topline - sveden na vanjsku povrinu A
2
= d
2
L

K m
W
5 , 62 2 , 74
19
16
2
1
2
1
2
= = = k
r
r
k

Toplina za pregrijavanje pare:
kW 2937 4 , 587 5 = = =
p p p
h m Q &
&

Toplinski kapacitet pare:
2 2
= = C C Q
p p p
& & &

K
W
11093
K
kW
092 , 11
08 , 216
2397
2
2
= = =
p
Q
C
&
&

Toplinski kapacitet dimnih plinova:

p d d d
Q C C Q
& & & &
= = =
1 1

K
W
5330
K
kW
33 , 5
450
2397
1
1
= =
p
Q
C
&
&

Pregrijavanje pare

s, J/(kg K)
g
g
K
T
K
s
B
B
( = 264
o
C)
A
s
A
p =50 bar

Bezdimenzijske znaajke: 573 0
264 1050
600 1050
2 1
1 1
1
, =
=

= ; 48 , 0
11093
5330
2
1
3
= = =
C
C
&
&

0
0 1 2
3 3,2
0,5
1
3
= 0,48
2
=1,02
1
= 0,573
2
=1,27
istosmjerni
protusmjerni


9
Istosmjerni izmjenjiva
Iz dijagrama: 27 , 1
1
2
= =
C
kA
&

Povrina:
2
1
1
2 1 , 0
m 2 , 91
2 , 74
5330
27 , 1 = = =
k
C
A
&
;
2
2
1
2 2 , 0
m 3 , 108
5 , 62
5330
27 , 1 = =
k
C
A
&

Duina cijevi:

2
2 , 0
1
1 , 0
d
A
d
A
L = =
Stupanj djelovanja izmjenjivaa: =
1
= 0,573

Iskoristivost topline: ( ) ( ) 847 , 0 573 , 0 48 , 0 1 1
1 3
= + = + =

Protusmjerni izmjenjiva
Iz dijagrama: 02 , 1
1
2
= =
C
kA
&

Povrina:
2
1
1
2 1 , 0
m 3 , 73
2 , 74
5330
02 , 1 = = =
k
C
A
&
;
2
2
1
2 2 , 0
m 0 , 87
5 , 62
5330
02 , 1 = = =
k
C
A
&

Stupanj djelovanja izmjenjivaa i iskoristivost topline: =
1
= = 0,573

Usporedba povrina izmjenjivaa: A
0, isto
= 91,2 m
2
> 73,3 m
2
= A
0,protu

Razdiobe temperatura
'
2
= 264
o
C
'
1
= 1050
o
C
''
1
= 600
o
C
''
2
= 480
o
C
Dimni plinovi
Vodena para
A = 0
A = A
0
= 91,2 m
2
1
C
&
2
C
&
ISTOSMJERNI

'
2
= 264
o
C
''
1
= 600
o
C
'
1
= 1050
o
C
''
2
= 480
o
C
Dimni plinovi
Vodena para
A = 0 A = A
0
= 73,3 m
2
1
C
&
2
C
&
PROTUSMJERNI

14vj_prim Izmjenjivai topline
1
1. PRIMJER

Krini izmjenjiva topline napravljen je kao snop od n
c
= 30 paralelno poloenih elinih cijevi
promjera 25/30 mm.
Kroz cijevi struji 10800 kg/h hladnije vode, koja se zagrije od 20
o
C na 80
o
C, pomou toplije
vode koja se strujei oko cijevi ohladi od 120
o
C na 90
o
C. Na strani toplije vode je koeficijent
prijelaza topline 800 W/(m
2
K).
a) Koliki je koeficijent prijelaza topline na strani hladnije vode (u cijevi) i koeficijent
prolaza topline, sveden na vanjsku povrinu cijevi?
b) Kolika je duina cijevnog snopa i protona masa toplije vode?
Skiciraje raspored temperatura du povrine izmjenjivaa.
......................................................................................................................................................
Zadani podaci: Snop elinih cijevi: n
c
= 30 cijevi, d
1
/d
2
= 25/30 mm,
c
= 58 W/(m K).

t
=120
o
C
S
L
S
T
d
2
w
o
h
d
1
t
=90
o
C
w
m

Hladna voda kroz cijevi (privremeni indeks h):
povrina presjeka strujanja:
2
m 000491 0
4
025 0
4
2 2
1
,
, d
A =
= ,
protona masa: kg/s 3 kg/h = = 10800
h
m
temperature: '
h
= 20
o
C, "
h
= 80
o
C
h
= 60
o
C.

Topla voda oko cijevi (privremeni indeks t):
temperature: '
t
= 120
o
C, "
t
= 90
o
C
t
= 30
o
C.
koeficijent prijelaza topline na vanjskoj povrini cijevi:
t
= 800 W/(m
2
K).
...........................
Budui da je
h
= 60
o
C >
t
= 30
o
C, to slijedi da je
t h
C C

< , odnosno: hladna voda je
slabija struja i po dogovoru dobiva indeks 1, a topla struja indeks 2.
...........................
a) Hladna voda
Odreivanje koeficijenta prijelaza topline u cijevi (
h
) na strani hladnije vode.
Srednja temperatura:
m
= 0,5('
1
+ "
1
) = 0,5(20+80) = 50
o
C.

Fizikalna svojstva:
= 988,1 kg/m
3
, c = 4187 J/(kg K), = 0,647 W/(m K), = 55510
-6
Pa s.
= / = 5,61710
-7
m
2
/s, a = /(c) = 1,56710
-7
m
2
/s,
Prandtlov broj: Pr = /a = 3,584
Protona brzina: m/s 206 0
30 000491 0 1 988
3
,
, , An
m
w
c
=

=
=

.
14vj_prim Izmjenjivai topline
2
Reynoldsov broj:
1
7
0, 206 0, 025
9169
5, 617 10
wd
Re
= = =

> 3000 = Re
k
turbulentno strujanje.
Zbog nepoznate duine cijevi pretpostavljamo termiki oblikovano strujanje: L > L
t
= 40 d
u
.

Formula za oblikovano turbulentno strujanje:

( )
0,75
0,125
0, 0398
54, 84
1 1, 74 1
PrRe
Nu
Re Pr
= =
+

2
1
0, 647
54, 84 1419 W/(m K)
0, 025
h
Nu
d
= = = .

Koeficijent prolaza topline sveden na vanjsku povrinu cijevi.

K) W/(m
2
7 466
800
1
25
30
58
015 0
1419 25
30
1
1
1
1
2 2
1
2
2
,
ln
,
r
r
ln
r
r
r
k
t c h
=
+ +
= .

(Alternativno: K) W/(m
2
560
25
30
7 466
1
2
2 1
= = = ,
d
d
k k ....... na unutarnjoj povrini)
............................................................................................................................
b) Proraun krinog izmjenjivaa topline
Znaajka 5 0
60
30
3
,
C
C
h
t
t
h
= =

= =
.
Toplinski kapaciteti:
W/K 12534 4187 3
1
= = =
h h h
c m C C

,
W/K 25068 12534 2 2
1 2
= = = C C C
t

Protona masa toplije vode: kg/s 946 5
4216
25068
,
c
C
m
t
t
t
= = =
, c
t
(105
o
C) = 4216 J/(kg K).
Znaajka 60 0
120 20
80 20
2 1
1 1
1
, =
=

= .
Znaajka
0
2
1
1, 2
kA
C
= =
(iz dijagrama za krine izmjenjivae topline)

2 1
0
12534
1, 2 1, 2 32, 2 m
466, 7
C
A
k
= = =
.
Duina izmjenjivaa:
2
32, 2
11, 4 m
0, 03 30
o
c
A
L
d n
= = =

.
----------------------
Kontrola pretpostavke: L = 11,4 m > L
t
= 40d
1
= 400,025 = 1 m pretpostavka je ispravna!
Priblini prikaz temperatura:
A = A
o
Toplija struja
A
Hladnija struja
A = 0
C
0
1
20 =
C
0
1
80 =
C
0
2
90 =
C
0
2
120 =
1
C
2
C

Fsb-Vjezbe Iz Termodinamike

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Fsb-Vjezbe Iz Termodinamike

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

1.

= = , (TS = OS, ili TS = RS)

n = 1,276 < = 1,4

kmol/s, radnog medija.

(same politrope bez usisa i ispuha!).

odreen je odnosom tih povrina. Zato

= , (protona masa vode).

= + = = W 7 , 153 ) 662 , 1 3968 , 0 ( 273

6902 10 15 60 0011541 0 329 1

, linearna funkcija pa je zato:

, (kao kod slobodne konvekcije).

= , (za strujanje preko jedne cijevi).

(iz dijagrama za krine izmjenjivae topline)

Das könnte Ihnen auch gefallen