SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

Drevne civilizacije jugozapadne Azije

Mentor: dr.sc. Student: Marijana Sinanovi

Mostar, svibanj 2012.

Sadraj

Uvod ......................................................................................................................................................... 3 1. Sumersko carstvo ......................................................................................................................... 4 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 2. Razdoblje Demdet Nasr...................................................................................................... 4 Razdoblje ranih dinastija ...................................................................................................... 5 Razdoblje Fara i I. dinastije iz Ura ....................................................................................... 6 Akadsko razdoblje ................................................................................................................ 6 Novosumersko razdoblje ...................................................................................................... 7

Babilonsko carstvo ........................................................................................................................... 8 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. Starobabilonsko razdoblje .................................................................................................... 8 Srednjobabilonsko razdoblje ................................................................................................ 9 Kasnobabilonsko carstvo ..................................................................................................... 9 Babilonija pod Perzijancima i Grcima ...............................................................................10

3.

Asirsko carstvo ...............................................................................................................................11 3.1. 3.2. Staro i srednje asirsko carstvo ............................................................................................11 Asirsko carstvo u prvom tisuljeu ....................................................................................12

4.

Ostala manja carstva i narodi .........................................................................................................13 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. Huritsko mitansko carstvo...............................................................................................13 Hetitsko carstvo..................................................................................................................13 Ugarit .................................................................................................................................13 Stari Izrael, Feniani i Aramejci ........................................................................................14

5.

Religija starih naroda jugozapadne Azije.......................................................................................15

Zakljuak................................................................................................................................................16 Literatura ................................................................................................................................................16

Uvod

Podruje jugozapadne Azije to jest Mezopotamije je podruje iz kojeg su potekle prve civilizacije svijeta. Mezopotamija obuhvaa aluvijalnu ravnicu izmeu rijeka Tigrisa i Eufrata, u Iraku i Siriji. Meutim, smatra se da izraz takoer potpuno obuhvaa rijene ravnice, te okolna nizinska podruja ije granice ine Arapsku pustinju na zapadu i jugu, Perzijski zaljev prema jugu, te planine Zagros i Kavkaz prema sjeveru. Mnoge stare civilizacije su se tu razvile, kao npr. sumerska, akadska, babilonska, asirska itd. Poetci pismenosti veu se upravo uz ovo podruje. Kulturni, ekonomski i politiki dosezi stanovnika Mezopotamije utjecali su na razvoj mnogih drugih naroda poput Egipana, Grka, Feniana i Perzijanaca. Zbog svega ovoga, Mezopotamija je poznata kao kolijevka civilizacije. Za staru prednjoazijsku povijest i kulturu, ne samo u njihovim poecima, odluni su brojni valovi useljavanja i s njima nadola razdoblja vladavine raznih naroda koji su privueni bogastvom Plodnog polumjeseca tamo prodirali iz rubnih podruja. Seminarski rad je podijeljen na pet zasebnih dijelova, to jest posebno su obraeni Sumersko, Babilonsko i Asirsko carstvo, nekoliko manjih carstava na tom podruju te religija stanovnika drevnih civilizacija jugozapadne Azije.

Slika br. 1. Mezopotamija Izvor: http://poster.4teachers.org/worksheet/view.php?id=86863&page=3

1. Sumersko carstvo

Slika br. 2. Sumersko carstvo Izvor: http://www.freedomtek.org/nevidljivi/pali_andjeli.php

1.1. Razdoblje Demdet Nasr

Prvi val doseljavanja u junu Mezopotamiju, koji se ne da vremenski odrediti, bio je val Sumerana, naroda s aglutinativnim jezikom, koji ne moemo poblie klasificirati. Doba cvjetanja kulture Sumerana moe se pratiti ve u najranijem razdoblju njihove vladavine. Najvee dohovno dostignue tih ranih stanovnika Mezopotamije bilo je pronalazak pisma, koje je urezano u glinene ploice nalikovalo apstraktnim crteima predmeta, ali je ubrzo postalo jo apstraktnije i naposljetku se razvilo u glinasto pismo. Najtipinija nalazita takvih ploica su Ur, Uruk i Eridu. Daljnje nalazite takvih ploica s jednim ranim oblikom klinastog pisma je breuljak Demet Nasr, sjeverno od Kia, po kojem je razdoblje dobilo ime.

Druga tipina znaajka staroazijske kulture je valjkasti peatnik. Izumljen je otprilike istodobno s pismom i najprije je sluio slinim tehnikim svrhama pri upravljanju. Rije je o valjkastim kamenovima u koje su se urezivale slike a kasnije i zapisi, u negativu. Takvi valjci sluili su za peaenje posuda, kovega, a katkada su ih prevlaili i po svjeim glinenim ploicama, najee s ugovorima, pa je otisak sluio umjesto potpisa.(Skupina autora, 2005.) Tree znaajno dostignue te zajednice, koja je ivjela u teokratskom centralistiki upravljanom dravnom ureenju bilo je oblikovanje monumentalnih arhitektonskih sklopova za koje danas znamo zahvaljujui iskapanjima u Uruku, glavnom gradu Sumerana. Arhitektonski oblici sakralnih graevina, zasnovanih u predsumeransko doba, potencirani su do monumentalnosti. U likovnoj umjetnosti sredinje mjesto je zauzimala figura vladara. Njega su prikazivali kao voskovou, lovca, sudionika u gradnji hramova, uvara stada boice Innane.( Manojlovi, 1923.)

1.2. Razdoblje ranih dinastija

Od poetka treeg tisuljea prije nove ere primjeuju se pojave nazadovanja u arhitekturi i likovnoj umjetnosti, koje svjedoe o nekoj vrsti promjena u ivotu Sumerana. Razlog tomu lei u naseljavanju, odnosno preseljavanju Semita. Otada do poetka drugog tisuljea prije nove ere oba su naroda, Sumerani i Semiti, odreivali sliku povijesti i kulture u Mezopotamiji. U Listi sumerskih kraljeva, povijesnom dijelu s poetka drugog tisuljea prije nove ere, poimenice se navode dinastije to su slijedile jedna za drugom, i vladari iz tih dinastija. Dvadeset i drugi vladar 1. Dinastije iz Kia, Mebaragezije prvi je vladar opisan u povijesti. Njegov sin Aka izvojevao je, kao to govori uveni spjev o Gilgameu, bitku s junakom Gilgameom, kraljem Uruka. Tu se prvi put spominju borbe gradova-drava. Na temelju toga pokuala se stvoriti predodba o obliku vladavine tog razdoblja. Kasnije e se tijekom drugog vala doseljavanja teite politike i sukoba premjestiti vie na sjever, to e pokazati poloaj novog u povijesti istaknutog grada Kia. (Skupina autora, 2005.)

1.3. Razdoblje Fara i I. dinastije iz Ura

Na temelju datiranja pomou paleografski mlaeg oblika zapisa na kipovima vjernika i karakteristinog stila izdvajamo razdoblje Fara, nazvano po jestu Fara, gdje su pronaeni brojni zapisi iz tog razdoblja. Nakon tog razdoblja, veliko znaenje ima grad Ur na jugu zemlje. U narednom razdoblju, razdoblju Prve dinastije iz Ura (oko 2500 pr. nove ere) najvanija uloga pripala je gradu-dravi Lagau. Na kraju te epohe istiu se dvije vane linosti: Urukagina od Ladea i Lugalzagezi od Ume. Dok je prvi reformama htio restaurirati sumerski ivot i tako se potvrdio kao vladar jednog doba to prestaje, dotle je drugi Llugalzagezi, uzurpator na prijestolju, izraziti prestavnik nove epohe. (Skupina autora, 2005.)

1.4. Akadsko razdoblje

Novo razdoblje nastalo je tek sa slavnim akadskim vladarom Sargonom, s njim se prvi put u povijesti pojavljuje jedan semitski vladar. On i njegova tri nasljednika izgradili su prvu pravu veliku dravu Akad. Saragon je nakon zauzimanja vlasti u Kiu osnovao novi glavni grad Akad koji do danas nije otkopan, no pretpostavlja se da se nalazio u sjevernom dijelu Babilonije. Saragon je izgradio dravu koja se protezala od Perzijskog zaljeva do Sredozemnog mora. Svi njegovi nasljednici morali su nanovo osvajati carstvo, jer su neprestalno izbijali ustanci. U akadskom razdoblju desile su se mnoge promjene. Dotad neosporiva prevlast hrama sada je zamijenila prevlast vladara. Tako u to vrijeme prvi put susreemo privatno vlasnitvo zemljita, koje je dotada bilo vlasnitvo hrama. Uloga kralja se takoer promijenila, zbog sve veeg utjecaja identificira se s boanstvima. Vladajui jezik u zemlji bio je semitski akadski. U akadskom razdoblju poloen je temeljac mezopotamijske umjetnosti sve do kasnobabilonskog carstva. Akadsku dravu razorili su Gutejci, koji su oko stotinu godina vladali sjevernom Mezopotamijom. (Skupina autora, 2005.)

1.5. Novosumersko razdoblje

Jo prije kraja vladavine Gutejaca, na jugu gradske drave Lagaa poraslo je znaenje jednog kraljevskog roda s istaknutim prestavnikom Gudeom. Pod njegovom vlau nalazili su se prostrani dijelovi Sumera, koje je iskoritavao kako bi restaurirao sumerski nain ivota. Stoga se novosumerskim naziva razdoblje koje poinje i prestaje s prvom dinastijom iz Babilona. Sumerski je ponovo postao glavnim jezikom, a stari sustav gradova-drava dobio je prijanje znaenje. Nita se nije promijenilo ni kada je dinastiju iz Lagaa zamijenila 3. dinastija iz Ura ( oko 2100. p.n.e.). vladari su i dalje bili apsolutistiki i vladali su dravom takoer pomou sredinje uprave. Njihovu propast uzrokovalo je pojaano doseljavanje Semita, ovog puta Kanaanaca iz Sirije. Rije je o plemenu Amuru (Amorianima) koji se spominju u tekstovima u akadskom razdoblju. Iako se najvee dostignue novosumerskog razdoblja sastojalo u ouvanju novosumerskih duhovnih dostignua, ipak se ovdje susreemo s novom vrstom teksta Urnamuovim zakonikom, iji je nasljednik Hamurabijev zakonik. (Skupina autora, 2005.)

2. Babilonsko carstvo

Slika br. 3. Babilonsko carstvo Izvor: http://www.mojnet.com/korisnik/slika/babilonsko-carstvo/324119

2.1. Starobabilonsko razdoblje

Prijelaz prema pravoj semitskoj kulturi zbio se za vlasti dinastije iz Larse, tako da itavo razdoblje koje poinje s dinastijom Larse naziva se starobabilonsko razdoblje. Starobabilonska drava svoj vrhunac doivila je za vrijeme Hamurabija. Njegovo je carstvo bilo veliko skoro isto kao i podruje drave 3. dinastije iz Ura. Njegovo najslavnije djelo jest zbirka zakona poznata pod nazivom Hamurabijev zakonik. Te zakone poznajemo iz glinenih ploica s jedne kamene stele koja je iskopana u Suzi. U uvodu i pogovoru hvali se Hamurabi kako je zatitnik svog naroda i mirotvorac. U tekstu zakona, po kojem se kazne odmjeravaju prema naelu oko za oko, oituje se stavzapadnosemitskih nomada, koji su tada imali bitnu ulogu u oblikovanju slike Mezopotamije. (Skupina autora, 2005.)

2.2. Srednjobabilonsko razdoblje

Pod vlasti Samsuilunom nasljednikom Hamurabijevim dolazi do prevrtanja u starobabilonskom carstvu. U Babiloniju 1532. pr.n.e. ili neto kasnije doli na vlast Kasiti, koji su pripadali jednom planinskom narodu s istoka; poto je hetitski kralj Murili I. u besprijekornom pobjedonosnom pohodu prodro od Male Azije do Babilona i razorio grad, Kasiti su to iskoristili. Novi osvajaki narod potpuno se uklopio s babilonskom kulturom. Babilon postaje nosiocom tradicije i kulturnim uzorom. Elam ponovno dovodi do pada babilonske dinastije. utruknahuntr I. osvaja i pljaka brojne kulturnopovijesne predmete, te se ubrzo nakon toga uspostavlja 2.isinska dinastija. Najznaajniji vladar te dinastije je Nabukadnezaru I.

2.3. Kasnobabilonsko carstvo

Smrtni udarac asirskom carstvu zadali su saveznici Medijci i Babilonci. Iz pepela to su ga ostavili nemiri i ratovi s Asirijom, u Babiloniji se izdie nova dinastija iji je rodozaetnik Nabopolasar. Kaldejac koji je okrunjen kraljem Babilonije nakon podbjede nad Asirijom kod Nipura i Babilona, 626. prije nove ere. Kad je Nabopolasar potisnuo asriske snage sve do gornjeg toka Eufrata, Egipat se zabrinuo i poslao pomo Asiriji. Istvremeno, Medijci, koji su se nalazili na podruju zapadnog Irana i sada se irili prema Anatoliji, sklapaju savez s Babilonijom. Godine 610. prije nove ere. Babilonci uz pomo Medijaca osvajaju Haran i potiskuju Asirce i Egipane na podruje Sirije. Odluujua je bila bitka kod Karkemia, 605. pr. nove ere u kojoj s babilonske strane sudjeluju Nabopolasar i njegov sin i nasljednik Nabukodonozor II., koji i odnosi konanu pobjedu nad Egipanima. Odmah nakon bitke, na vijest da mu je otac umro, vraa se u Babilon i ondje biva okrunjen. Poveo je vie pohoda zapadno od Eufrata, u Siriju i protiv Jude. Neke su od tih zemalja bile pokorene, a neke su plaale danak. Ipak, Nabukodonozor je bio i graditelj i zatitinik kulture, to mu je i omogueno mirom na granicama. U Babilonu je izgradio novu palau uz obalu Eufrata, obnovio zidine grada, te izgradio most kako bi povezao

dijelove grada na suprotnim obalama. Hramski zigurat u potpunosti je obnovljen, kao i oblinji Mardukov hram. (Skupins autora, 2005.)

2.4. Babilonija pod Perzijancima i Grcima

Perzijski kralj Kir Veliki odluio je ouvati znaajke domae babilonske kulture, te se nije mijeao u nutarnje prilike dokle god su Babilonci bili podloni. Za kralja Darija I. Babilonija plaa dvostruki porez u odnosu na sve druge provincije carstva. Jedini ozbiljni pokuaj pobune bio je u doba Kserksa I. 5. stoljee prije nove ere, koji alje snanu vojsku, unitava Babilon i razara Mardukov hram. Za svojih osvajanja Aleksandar Veliki bira Babilon kao svoju prijestolnicu, a ondje i umire.

10

3. Asirsko carstvo

Slika br. 4. Asirsko carstvo Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Asirija

3.1. Staro i srednje asirsko carstvo

Veliki suparnik Babilonije, Asirija, prvi put je dobila povijesno znaenje poetkom drugog tisuljea prije nove ere. Kronologija itave Mezopotamije ureena je u povijesnoj znanosti prema kronologiji Asirije, a itava kronologija Bliskog istoka, ukljuujui Anatoliju, Siriju i Palestinu, te drevni Egipat prema kronologiji Mezopotamije. Razlog je tome precizan datum to ga imamo za asirsku povijest, zahvaljujui tamonjem astronomskim promatranjima. Taj datum je jutro 15. lipnja 763. Prije nove ere kad je dolo do pomrine sunca. Ovaj je dogaaj zabiljeen u asirskim dokumentima koji slijede relativnu kronologiju. Uz pomo toga datuma, moglo se utvrditi apsolutne datume i ostalih dogaaja asirske povijesti za cijelo 1. tisuljee pr.n.e. Izvore za relativnu kronologiju predstavljaju popisi eponima i Popis asirskih kraljeva. Poznati vladari starog i srednjeg Asirskog carstva su: Sargon, Puzurasur, zatim semit imiadad I... (http://www.aina.org/articles/asirija.htm, 9.5.2012)

11

3.2. Asirsko carstvo u prvom tisuljeu

Povijest jugozapadne Azije u prvoj polovini prvog tisuljea u osnovi je povijest asirskog carstva koje je svoju volju nametalo susjednim dravama. Kultura sjevernoasirskih malih kneevina pokazuje u doba svojeg cvata na poetku prvog tisuljea prije nove ere mjeavinu huritskog, hetitskog, sirijskog i aramejskog stila u svim podrujima ivota. Ovo razdoblje predstavlja jedan od vrhunaca asirskog carstva. Prvi od kraljeva ovog razdoblja bio je Aurnasirpal II. koji je svoju prijestolnicu premjestio u grad Kalah, iako je Aur ostao gradom kulta, te je doveo Asiriju do dotad neviene moi i bogatstva. Poveo je tri pohoda prema istoku, odakle je doveo stanovnitvo kao roblje u Kalah. Poveo je takoer vie pohoda prema sjeveru i sjeveroistoku, gdje je osvojio zemlje Urartu i Nairu, gdje je proveo opsene administrativne mjere koje su mu osigurale stalne prihode kroz cijelo kraljevanje. Kroz itavo vrijeme svoje vlasti ratovao je i na zapadu, gdje su Asirci stigli i do Sredozemnog mora. U ovom je razdoblju zapoela podjela carstva na provincije s upraviteljem na elu, iz kojih je redovito morao stizati porez. almanasar III. nastavio je vojne pohode. Na zapadu se suoio sa sjevernijim protuasirskim savezom oko Karkemia s kojim se lako obraunao i utemeljio ondje asirsku upravu, dok je vee borbe vodio sa savezom oko Damaska. Ustrajnim asirskim pohodima savez je uniten, a almanasar stie sve do brda Karmel. Na sjeveru se sukobio s kraljevstvom Urartu, odakle je u Asiriju dopremio veliki plijen. Poput svoga oca, izgraivao je Kalah, a uz taj grad izgradio je i utvrdu almanasar koji je bio najvea vojna konstrukcija u zapadnoj Aziji. Obnovio je zidine Aura i tamonje hramove, a gradio je i u Ninivi.

12

4. Ostala manja carstva i narodi 4.1. Huritsko mitansko carstvo

Huriti narod jo za vrijeme akadske dinastije stvorio je sjedite svoje vladavine u podruju istono od Tigrisa, u dolini rijeke Habura. U 16. st. prije nove ere indo-arijski vladajui sloj Mitani potisnuli su Hurite i zahvaljujui ratnikoj nadarenosti mitansko ratniko plemstvo osniva dravu Hanigalbat, koja se protezala od Aura do Alalaha u Siriji i na jug do Kirkuka. Najznaajniji vladar carstva Hanigalbat bio je auatar. Bitnu ulogu igralo je mitsko carstvo kao posrednik izmeu babilonskih duhovnih dostignua i Male Azije.

4.2. Hetitsko carstvo

Prije uspona hetitske drave u drugom tisuljeu prije nove ere u Maloj Aziji traje epoha koja se vremenski poklapa s akadskom dravom u Mezopotamiji. Poetkom starohetitskog carstva krajem 17. Poetkom 16. stoljea prije nove ere, prvi put ujemo o Hatui kao o glavnom gradu Hetita. Prvi poznati vladar bio je Labarna- Hatuil. Svi tekstovi koji su poznati pisani su klinastim pismom preuzetim iz Babilonije. Za hetitsko carstvo bitna je u povijesti poznata bitka izmeu egipatskog faraona Ramzesa II. I hetitskog vladara Muvatalija. (Skupina autora, 2005.)

4.3. Ugarit

O Siriji, oko koje je tijekom povijesti Starog istoka esto dolazilo do sukoba, najvie doznajemo iz iskopina Ugarita, tipinog levantskog gradakakvi se i danas mogu nai na sirijskom obalnom podruju. Doba ugaritdkog kraljevstva mora da je bilo u drugoj polovini drugog tisuljea prije nove ere. U kraljevskom dvoru, koji po nainu gradnje nalikuje kretskim graevinama pronaeni su arhivi koji, sloeni po jezicima (akadski, hetitski, huritski) pruaju svjedoanstvo o razgranatim trgovakim putevima

13

carstva Ugarita. Ali najvee znaenje nalaza u Ugaritu ipak su dokazi o alfabetskom pismu.( http://povijestokultnog.blogspot.com/p/stare-civilizacije.html, 9.5.2012.)

4.4. Stari Izrael, Feniani i Aramejci

Razdoblje slabosti asirskog carstva, koje se poklapalo s razdobljem smanjene vanjskopolitike aktivnosti Egipta na izmaku drugog tisuljea prije nove ere, u Siriji i Palestini je pogodovalo trima narodima: Izraelcima, Fenianima i Aramejcima. Povijest Izraelaca dobrim je dijelom sadrana u Starom Zavjetu, Feniani su dobili ime po ljubiastoj boji koju su proizvodili, a Aramejci su jedan od semitskih naroda, koji je obitavao Mezopotamiju, to jest podruje dananjeg Iraka, Sirije, Irana i dijela Turske. Kroz drevnu povijest u vie su navrata imali svoju dravu, dok se nisu stopili s okolnim narodima. (Skupina autora, 2005.)

14

5. Religija starih naroda jugozapadne Azije

Religija Mezopotamaca javlja se kod Sumerana i razvijaju je drugi narodi Mezopotamije, kao takva odrala se i antikom dobu. Stari narodi jugozapadne Azije tuju antropomorfna boanstva. Imaju ozakonjen kult, hijerarhiju sveenika i druge kultne slubenike. Tome prethode primitivni oblici religije i kulta s totemizmom, animizmom, magijom i slinim elementima. Oboavaju nebeska tijela kao to su sunce ili mjesec itd. Oboavaju zemlju, vodu, javlja se kult mrtvih i vjerovanje u demone. Vladarima daju nadnaravne osobine. Imaju boanstva prvog i drugog reda. (http://znanost.geek.hr/clanak/misterij-sumerana/, 9.5.2012.) Prema znanstvenoj rekonstrukciji mita, sumerski sveenici smatrali su da su iz prvobitnog mora, iji je gospodar bila boica Namu, nastali Nebo i Zemlja u obliku velike planine. Namu je stvorila boga Ana, gospodara Neba, i Ki, gospodaricu Zemlje. Njihov je sin bio Enlil, bog zraka koji je razdvojio Nebo od Zemlje. Zemlja je bila zamiljena kao ploa koja pliva na vodi, a Nebo kao vrsti svod. Kako je sve bilo u potpunom mraku, Enlil je stvorio mjesec, zvijezde i sunce, te boga Nanu, koji je stvorio Utua, boga sunca. Enlil i njegova majka Ki stvorili su uz pomo Enkija, boga slatke vode biljni i ivotinjski svijet na zemlji. ovjek je bio smatran djelom vie boanstava. Trijadu vrhovnih bogova inili su bogovi An (nebo) Enlil (zemlja) Ea (voda). Svaki Mezopotamski grad imao je svoga osobnog boga zatitnika kojemu je u gradu bio izgraen stepenasti hram u obliku kule sa svetitem na vrhu - zigurat. Mezopotamski mitovi i legende su bile vaan initelj mezopotamske religije i bili su zapisani sumeranskim klinastim pismom. Jedan od najstarijih je ujedno i najstarije sauvano knjievno djelo na svijetu - Ep o Gilgameu. Neki od glavnih bogova starih naroda su bili: Sin-bog mjeseca, ama- bog sunca, a neka boanstva su bila povezana s planetama kao npr. Enki s Merkurom, Itar ili Inanna s Venerom, Enlil ili Marduk s Jupiterom. ( Manojlovi, 1923.)

15

Zakljuak

Povoljan geografski poloaj na kojem su se pojavile prve civilizacije imao je veliku ulogu u shvaanju ovjeka toga vremena. Klima, prirodna bogastva, dvije rijeke Tigris i Eufrat uinili su to podruje plodnim i pogodnim za nastanjivanje i ivot ljudi, stvaranje prvih oblika drutva: gradova, drava i religije to jest kolijevke civilizacije. Stara povijest jugozapadne Azije je od poetka nosila peat snanih vladarskih linosti, koji su svojom sposobnou utjecali na tok dogaanja u prolosti. Vladare je podupirala vjera u njihova boanstva, u ije su ime izvravali svoja djela. Na tom se podruju pojavljuje i prvi oblik pisma klinasto pismo. U konceptu kraljevstva nalazili su se razliiti aspekti organiziranog i poslunog drutva, a najznaajniji meu njima bio je potreba za pravdom. Od kralja se zahtjevala pravednost i javno proglaenje i zagovaranje zakona, jer je drutvo drevnih civilizacija ivjelo i ravnalo se prema zakonima.

16

Literatura

Manojlovi, G., 1923.: Povijest starog Orijenta, Matica hrvatska, Zagreb. Skupina autora, 2005.: Povijest svijeta I. dio, Slobodna Dalmacija, Split. http://www.aina.org/articles/asirija.htm, (9.5.2012) http://povijestokultnog.blogspot.com/p/stare-civilizacije.html, (9.5.2012.) http://znanost.geek.hr/clanak/misterij-sumerana/, (9.5.2012.)

17