Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

to pouava predmet anatomija drva?

Temelje makroskopske, mikroskopske i submikroskopske gra e drva

A emu to slui?
Razumijevanju
rasta, fiziologije i patologije drvea temeljnih svojstava drva kao materijala razvrstavanju (klasifikaciji, razlikovanju) domaih komercijalnih vrsta drva

Anatomija drva je znanstvena disciplina o makroskopskoj, mikroskopskoj i submikroskopskoj gra i drva. Ona je botanika disciplina i dio ope anatomije bilja. Razlikujemo temeljnu i primijenjenu anatomiju drva. Temeljna anatomija drva bavi se detaljnim istraivanjima strukture pojedinih vrsta drva, a raslanjuje se na anatomiju drva korijena, debla i grana. Temeljna anatomija drva bavi se i istraivanjima zajednikih karakteristika drva veih taksonomskih jedinica, rodova i porodica, vezanih uz problematiku sistematike, evolucije i ekologije umskog drvea. Primijenjena anatomija drva bavi se u umarstvu istraivanjima strukture drva vezanim uz rast, fiziologiju, genetiku, patologiju umskog drvea, te uzgajanje i ure ivanje uma. Primijenjena anatomija drva bavi se u drvnoj tehnologiji istraivanjima vezanim uz fiziku, kemiju i mehaniku drva kao sirovine u mehanikoj i kemijskoj preradi drva, te uz hidrotermiku obradu, zatitu, lijepljenje i povrinsku obradu drva. Kad se eli odrediti neka vrsta drva, logino je da se prvo prepoznaju njegova makroskopska obiljeja, tj. ona koja su vidljiva obinim okom ili uz pomo poveala (do 10x). Zatim se prepoznaju njegova mikroskopska obiljeja koja su vidljiva samo uz pomo mikroskopa poveanja veih od 100x. Poznavanje submikroskopske gra e drva vano je za razumijevanje gotovo svih svojstava drva.

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Tematske cjeline
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Makroskopska gra a drva Stanica drva i njezina stijenka Modifikacije stijenke stanice drva Elementi (stanice) gra e drva (Histoloka) Gra a drva etinjaa (Histoloka) Gra a drva listaa Identifikacija drva klju Stvaranje drva u stablu - kambij Utjecaj gra e drva na svojstva drva Varijabilnost gra e drva Greke odnosno nepravilnosti gra e drva

Sadraj predmeta podijeljen je u navedene cjeline koje se otprilike vremenski poklapaju sa tjednima nastave. Prvih sedam navedenih tematskih cjelina poduprto je vjebama, a zadnje etiri obra uju se samo na predavanjima.

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Ishodi uenja anatomije drva

(to biste trebali (sa)znati iz predmeta anatomija drva)

Objasniti postanak, poloaj i ulogu stanica i stanija drva, kambija i floema u ivom stablu (botanika poveznica) Objasniti ulogu anatomske gra e drva u odabranim tehnikim svojstvima drva (tehnika poveznica) Koristiti klju(eve) za odre ivanje vrste drva

Ishodi uenja anatomije drva, tj. ono to biste trebali (sa)znati iz anatomije drva moe se kratko saeti u sljedee: Objasniti postanak, poloaj i ulogu stanica i stanija drva, kambija i floema u ivom stablu (botanika poveznica). To podrazumijeva razlikovanje primarnog i sekundarnog ilnog stanija u stablu po izgledu, poloaju, postanku i ulozi, razlikovanje pojedinih stanica i stanija drva, kambija, floema po izgledu, poloaju i ulozi u ivom stablu. Objasniti ulogu anatomske gra e drva u odabranim tehnikim svojstvima drva (tehnika poveznica). To podrazumijeva utjecaj anatomske gra e drva zajedno s varijacijama i nepravilnostima gra e drva na gustou drva, te sadraj vode u drvu. Koristiti klju(eve) za odre ivanje vrste drva. To podrazumijeva sustavno prepoznavanje odre enih makroskopskih anatomskih karakteristika drva na stvarnim daicama. Vjeba se na vjebama i ispituje se kolokvijem determinacije vrsta drva uz pomo kljua i poveala.

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Makroskopska svojstva drva

Znat ete objasniti: razliku izme u drva i drveta, odnosno drvlja i drvea vezu izme u drva i stabla,
glavne botanike skupine koje proizvode drvo emu slui drvo u drveu glavni ilni sustav u drvu i stablu (gdje i kamo se kreu koje otopine)

Nabrojiti, pokazati/nacrtati i objasniti:

glavna makroskopska obiljeja gra e drva (bjeljika, sr, godovi, stanice, traci) tri glavna me usobno okomita presjeka drva

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Drvo 1. Bioloki pojam

drvo (nom. jed.) - drveta (gen. jed.) = IVO STABLO (lat. arbor; gr. dendron)

2. Tehniki pojam
drvo (nom. jed.) - drva (gen. jed.) = NEIV DRVENI MATERIJAL (lat. lignum; gr. xylem) Anatomija drva = ksilotomija

Biljno podrijetlo drva. Drvnu tvar ili lignocelulozu proizvode samo ive biljke; zasad ne postoji mogunost sintetske proizvodnje lignoceluloze. U hrvatskom jeziku pojam drvo je dvoznaan. On u biolokom smislu znai stablo, dakle cijelu ivu biljku, a u tehnikom smislu drvo oznaava neivi drvni materijal kojeg stablo proizvodi za vrijeme itavog svog ivota.

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Botaniko podrijetlo drva

Drvo je: tvrda vrsta vlaknasta tvar od koje su izgra ena debla i grane drvea i grmlja izme u kore i srike, bilo da rastu ili su posjeeni za uporabu (Oksfordski ilustrirani rjenik)

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

kora D R V srika O D R V kambij O

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Glavne botanike skupine drvea:

(1) gymnospermae (golosjemenjae) - oko 500 vrsta = crnogorica = ETINJAE, sirovina za gra u od mekog drva (amovina) (2) angiospermae dicotyledonae (kritosjemenjae dvosupnice) - vie tisua vrsta = bjelogorica, listopadno drvee = LISTAE, sirovina za gra u od tvrdog drva (3) angiospermae monocotyledonae (kritosjemenjae jednosupnice) palmae i bambusi (rattan) zbog svoje gra e imaju ogranienu uporabu

Drvo od praktikog znaenja proizvodi samo vie vaskularno bilje iz skupine sjemenjaa (Spermatophytae). Tijelo vaskularne biljke sloene je gra e; ono je izgra eno od raznovrsnih stanica i stanija. Od stanija su izgra eni osnovni organi vie biljke: korijen, stabljika i list. Zajednika je karakteristika svega vaskularnog bilja specifino provodno ili konduktivno stanije; ono se zove iljni ili vaskularni sistem biljke. Gimnosperme (golosjemenjae) nose sjemenku otvoreno u eerima (cones - konifere). Preteito rastu na sjevernoj polukugli. Aangiosperme (kritosjemenjae) skrivaju sjemenku u plodu: - monokotiledone (jednosupnice), gdje pripadaju palme, zbog svoje se strukture rijetko koriste, ogranieno na proizvodnju dekorativnih predmeta - dikotiledone (dvosupnice), kamo pripada drvee sa velikim irokim liem koje ima razgranati iljni sustav. Obitava na svim geografskim irinama. Drvee u klasifikaciiji bilja. Krupna stabla, vana za iskoriivanje uma; proizvode samo spermatofite (sjemenjae): golosjemenjae - gimnosperme i kritosjemenjae - angiosperme. Iako su sve golosjemenjae tipino odrvenjele biljke, drvo za iskoriivanje proizvodi samo red etinjaa (Coniferales). etinjae, malobrojne po broju vrsta, od najvee su vanosti za proizvodnju mekog drva (amovine, drva etinjaa). Ukupna svjetska produkcija drva etinjaa ne stoji ni u kakvu razmjeru s brojem vrsta koje ga proizvode; ograniena je uglavnom na umjerena klimatska podruja sjeverne hemisfere. Tvrdo drvo (drvo listaa) proizvode angiosperme - dikotiledone s 30-ak redova i mnogo porodica. To je jako velika skupina biljaka kojoj pripada povre, voe, zeljaste cvjetnice i korovi jednako kao i drvee. Poznato je par tisua vrsta drva listaa od komercijalne vanosti; preteni je broj vrsta ogranien na tropska podruja. U umjerenim zonama relativno mali broj vrsta proizvodi velike koliine drva listaa. Vrste drva za iskoriivanje. Relativno mali broj vrsta proizvodi stabljike dovoljno debele za trupce i piljenu gra u. Za iskoriivanje ne dolaze u obzir ni vrste drvea koje proizvode drvo slabe kvalitete. Mnoge srodne vrste drva ne mogu se pouzdano identificirati te dolaze na trite pod zajednikim imenom (hrastovina, topolovina, palisandrovina, mahagonijevina). Suvremenim metodama prera uje se sve vei broj ranije bezvrijednih ili malovrijednih vrsta drva, koje na taj nain postaju komercijalne (Aesculus, Salix, Liquidambar, Quercus cerris, Ailanthus). Broj komercijalnih vrsta drva nije ustaljen; on je uvijek manji od ukupnog broja drvenog bilja nekog podruja.

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Karakteristike stabla: Sjeme u zatvorenim plodovimakritosjemenjae iroko lie - LISTAE Mnoge su listopadne (bjelogoricahrastovi, brijestovi, javori) Ali ne boika (Ilex), imir (Buxus)

listaa

etinjaa Sjeme u eerima

Karakteristike stabla:

Igliasto lieETINJAE Mnoge su zimzelene (crnogorica) Ali ne arii (Larix), taksodiji (Taxodium) i metasekvoje (Metasequoia)

Jedna od glavnih botanikih razlika izme u etinjaa i listaa je upravo u gra i njihovog drva. U drvu etinjaa stanice koje slue transportu vode istodobno mehaniki podupiru deblo. U drvu listaa razvila se odre ena podjela rada s nekim stanicama specijaliziranim za provo enje vode, a drugima za pruanje mehanike potpore. U drvu listaa stanice za provo enje vode, poznate kao pore ili lanci traheje, obino su mnogo veeg promjera nego stanice, poznate kao traheide, u drvu etinjaa. Pore se esto mogu vidjeti obinim okom kao brojne rupice na poprenim povrinama drva. Kao rezultat toga, drvo listaa se obino zove porozno drvo, a drvo etinjaa neporozno drvo. Razlike u anatomskoj gra i izme u ove dvije skupine mogu se vidjeti na slikama.

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

obini bor

crveni hrast

100 mikrometara = 0,1 milimetar

Slike dobivene elektronskim mikroskopom prikazuju razliku u gra i drva etinjaa i listaa. Radi lake usporedbe crveno je oznaeno mjerilo od 100 mikrometara, tj. 0,1 mm. Ako znamo da obino ljudsko oko ne moe raspoznati udaljenost manju od 0,1 mm, to znai da stanice drva obinog bora ne mogu biti vidljive bez uporabe poveala ili mikroskopa. Za razliku od toga, iroke pore ranog drva hrasta odlino su vidljive obinim okom, a pore kasnog drva (sitne crne tokice) nisu vidljive bez poveala.

10

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

obini bor

crna topola

100 mikrometara = 0,1 milimetar

I ovdje je na slikama dobivenim elektronskim mikroskopom prikazana razlika u gra i drva etinjaa i listaa. Vidi se da drvo crne topole ima stine pore nevidljive obinim okom. Uoljiva je pravilnost i jednostavnost gra e drva etinjaa za razliku od gra e drva listaa.

11

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Makroskopska obiljeja drva

drvni traci kambij unutarnja kora vanjska kora

D R

V O

K S I L E M sr srika

bjeljika

Godovi Deblo stabla sastoji se od tri razliita podruja: srike, drva i kore. Sredinja srika (F) pripada primarnom trajnom staniju, obino je slabo vidljiva i ne poveava se za cijelog ivota stabla. Valjak drva, poznat kao ksilem (gr. xylem) (D 'bjeljika' plus E 'sr'), tonije sekundarni ksilem, poveava svoj promjer sa poveanjem starosti stabla. I konano, plat kore moe se podijeliti na unutarnju koru (B koja provodi eere) i vanjsku koru (C koja slui kao zatitni omota). Svake se godine proizvede sloj novog drva i unutarnje kore zahvaljujui aktivnosti sloja stanica koje se dijele (A kambij), a koji se nalazi izme u unutarnje kore i bjeljike. Proizvodnja nove kore je relativno mala u usporedbi s proizvodnjom novog drva, i kora se neprestano odbacuje prema vanjskoj strani debla, tako da u starijem drveu najvei volumen debla ini drvo. Kako se novo drvo dodaje s vanjske strane postojeeg drva, najstarije drvo je ono uz sriku, a najnovije je blizu kore. [Biljeka: G, fine radijalne pruge su drvni traci). POKAI PRAVI KOLUT

12

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Godovi godinji prirasti drva (i kore)

Ako popreko prereemo deblo stabla koje raste u sjevernom umjerenom podneblju, na povrini drva e se vidjeti nizovi koncentrinih pruga (krugova). Te pruge (krugovi) predstavljaju prstene prirasta, a u drveu umjerenog podneblja obino se svake godine stvori po jedan prsten - zovemo ga god. Godovi se zapravo proteu uzdu debla kao nizovi koncentrinih valjaka (preciznije stoaca). Kad se na dva kraja trupia prebroje godovi, vie e ih biti na donjem kraju nego na gornjem. Svake godine stablo raste u visinu na svome vrhu. Iako se novo drvo dodaje (stvara) uzdu debla, na vrhu stabljike nema ranije proizvedenih godova. Broj godova poveava se niz stabljiku sukladno broju godinjih prirasta u visinu. Izgled godova je posljedica promjena u gra i drva proizvedenog tijekom sezone rasta (vegetacije). Stanice proizvedene na poetku sezone obino su vee, pa tako to rano drvo izgleda manje gusto nego kasno drvo proizvedeno prema kraju sezone. Iako sve drvee proizvodi koncentrine slojeve drva, godovi nisu vidljivi u svem drveu, niti su svi prsteni prirasta nuno godinji. U nekom drveu sezonske promjene u gra i mogu biti tako slabe da prsteni prirasta nisu vidljivi. U uvjetima velike sue moe se dogoditi da se god ne proizvede. S druge strane, u stalno povoljnim uvjetima, kakvi su u tropima, u jednoj godini moe biti proizvedeno nekoliko prstena prirasta.

13

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

drvni trak

drvni trak

IRINA KASNOG DRVA

IRINA GODA

IRINA RANOG DRVA

Ova slika pokazuje popreni presjek sekvoje. On je povean 100 puta kroz svjetlosni mikroskop. Kao to znate, stablo proizvodi prsten godinje. Ovaj god sastavljen je od dvije zone, tj. ranog drva (svjetlije obojeno podruje, vei promjer stanica) i kasnog drva (tamno obojeno podruje, stanice manjeg promjera). Rano drvo se proizvodi na poetku vegetacijske sezone sa stanicama relativno tankih stijenki i irokih upljina. Kasno drvo se proizvodi u kasnom dijelu vegetacijske sezone sa stanicama relativno debelih stijenki i uskih upljina. Ova slika tako er pokazuje da je promjena zone ranog drva prema kasnom uoljiva. To se zove nagli prijelaz ranog u kasno drvo istog goda. Neke vrste drva imaju to uoljivo obiljeje.

14

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

to moemo proitati iz godova?

Vidljivost (markantnost) razlikovanje me u pojedinim vrstama Koliinu godine ivota stabla Gustou brzina rasta stabla Udjel pojedinih zona unutar goda gustoa drva (materijala)

15

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

razlike u irini godova

U razliitim vrstama drvea obino zapaamo razliite irine godova. Brzo rastue drvee obino ima iroke godove, a sporo rastue drvee ima uske godove. Razlika u irini godova izme u pojedinih stabala iste vrste ovisit e o stanitu i poloaju stabla u sastojini. Pri tome e uvijek stabla u povoljnijim uvjetima rasti bre i tako stvarati ire godove od istovrsnih stabala u nepovoljnim uvjetima. irine godova su razliite i na razliitim visinama istog stabla. irina godova drvea sjene vie varira nego u vrsta drvea koje zahtijeva vie svjetla.

16

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

lani god

prekinuti god

Prekinuti godovi Teorija ishrane (Hartig): hranjive tvari iz kronje najprije se koriste u gornjim dijelovima debla, te su zato u donjim dijelovima dostupne u progresivno manjim koliinama. Posljedica kanjenja ili nedostatka hormona rasta za vrijeme ranog dijela sezone rasta Lani godovi Zbog: kasnih mrazova (defolijacija) golobrsta insekata (defolijacija) razdoblja sue, pa onda jakih oborina + temperature pogodne za rast ponovni rast u kasnom ljetu ili ranoj jeseni Stvaranje lanih godova uzrokovano je privremenim prestankom vrne aktivnosti - pad proizvodnje auksina - slijede povoljni uvjeti za rast vrnih podruja Prestanak vrnog rasta mora dovoljno dugo trajati da bi se proizvele stanice uskih promjera koje podsjeaju na kasno drvo, a ponovni rast mora biti dovoljno jak da proizvede gradijent auksina povoljan za stvaranje stanica tipa ranog drva s velikim promjerima

17

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

emu slui drvo u ivom stablu?

18

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Kako funkcionira ilni sustav stabla? Plavim crtama je prikazan tok vode, a crvenim tok hrane (eera) u stablu. Jedna od glavnih funkcija drva je provo enje vode u ivom stablu od korijenja prema kronji sve do listova, gdje isparava. Na slici je prikazan i silazni dio ilnog sustava stabla kojim se provodi hrana (asimilati, eeri) proizvedena u liu. Sljedea slika prikazuje jo detaljnije u radijalnom presjeku kroz os stabla ta dva toka. Uzlazni tok vode i minerala odvija se u drvu (uplje strelice), a silazni tok asimilata eera (pune strelice) u floemu (ivoj kori). Uoimo da dio asimilata putuje i vodoravno i tako se odlae u drvu. Dakle, u stablu postoji uzduni (osni=aksijalni) provodni sustav i popreni (radijalni) provodni sustav. Da bi itavo stablo moglo stajati uspravno podupiru ga lignificirane stijenke stanica u drvu.

Biljna os = aksis

19

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Drvo je prvenstveno stanije za (1) provodnju vode, (2) potporu i (3) spremanje hrane u stablu. Razvilo se kao funkcionalno stanije biljke, a ne kao materijal za ljudske potrebe. Zbog toga je poznavanje prirode drva temelj za njegovu uspjenu proizvodnju (uzgoj) i koritenje.

20

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Da li itavo drvo izme u srike i kambija stalno provodi vodu, sprema hranu i podupire stablo tijekom cijelog ivota stabla?

21

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Bjeljika i sr
Bjeljika provodi vodu i sadri ive stanice

Sr ne provodi vodu i ne sadri ive stanice.

Jedna od glavnih funkcija drva je provodnja vode od korijenja prema liu. No, drvo ne obavlja tu funkciju beskonano. U odre enoj ivotnoj dobi stabla stanice drva mogu se zaepiti zranim mjehuriima, drugim stanicama, ili drugim tvarima koje se u njih odlau. Drvo koje u ivom stablu provodi vodu zovemo bjeljika, i ono zauzima vanjske, ili zadnje proizvedene godove (ovdje, ukasta zona). Drvo koje (u ivom stablu) vie ne provodi vodu zovemo sr (ovdje, naranasto sme a zona), i zauzima sredinji dio debla. Svake godine proizvede se novo drvo, najstariji unutranji slojevi bjeljike prestaju provoditi vodu tako da se vanjska granica sri stalno pomie prema van. Openito, odrava se priblina ravnotea izme u proizvodnje novog drva i prijelaza bjeljike u sr tako da uvijek postoji odgovarajue provodno stanije.

22

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Bjeljika provodi vodu i sadri hranjive tvari (u ivim stanicama parenhima)

Obino je svijetla, propusna i slabo trajna

Sr ne provodi vodu i sadri srne (akcesorne) tvari neaktivna - nema ivih stanica
esto je obojena i nepropusna. Trajnost ovisi o koliini i karakteru srnih tvari.

23

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Obojena sr = jedriavo drvo

Neobojena sr = bakuljavo drvo

Prelazak bjeljike u sr esto je vidljiv zbog promjene boje. Promjena boje je posljedica odlaganja kemijskih tvari koje zovemo akcesorne (ekstraktivne ili srne ili sporedne) tvari. Promjena boje razlikuje se izme u vrsta sukladno kemijskom sastavu ekstraktiva drva POKAZATI DAICE. Neke vrste imaju bogat i lijep izgled, u drugim vrstama promjena boje je neznatna, a u nekima uope ne postoji razlika u boji izme u bjeljike i sri. Ekstraktivi tako er sudjeluju u trajnosti drva prema napadu gljiva trulenica i ksilofagnih insekata. Stupanj trajnosti jako je razliit me u razliitim vrstama drva. Na ovim slikama vidljiva je razlika u boji bjeljike i sri netom nakon ruenja stabla. Do nje dolazi od razlika u sadraju vode. Podsjetimo se: Bjeljici je jedna od glavnih uloga provo enje vode u ivom stablu. Sr ivog stabla vie ne provodi vodu. Zato je sadraj vode bjeljike ivog stabla obino mnogo vei od sadraja vode sri i zato je drvo bjeljike na gornjim slikama tamnije od sri. Kad se drvo osui, razlika u boji bjeljike i sri nee se primijetiti.

24

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

REFERENTNI PRESJECI
Bonica (tangentna piljenica)
Bubrenje/ utezanje

Blistaa (radijalna piljenica)

Popreni (elni) presjek

Izgled drva jako se razlikuje s obzirom na smjer u kojem je prerezano. To je zbog godova u sri i bjeljici, te zbog valjkaste prirode debla. Prepoznajemo tri orgtogonalne (tj. me usobno okomite) ravnine, iako se deblo, naravno, moe prerezati u bilo kojoj me uravnini. (1) Vodoravni, ili popreni prerez kroz deblo otkriva godove kao koncentrine krunice. U drvenoj gra i su dijelovi takvih godova vidljivi na krajevima komada, a povrina je poznata kao elni presjek. Druge dvije ortogonalne ravnine u drvu su uzdune. (2) Uzduni prerez ravninom koja prolazi kroz sriku otvara radijalne uzdune povrine. U vrstama s uoljivim godovima na ovim se povrinama vide manje ili vie paralelne linije. Piljenica (daska) ispiljena u radijalnoj ravnini debla poznata je kao blistaa ili kartje. (3) Uzduni prerez ravninom tangentnom na povrinu debla otvara tangentnu uzdunu povrinu. Ovdje godovi izgledaju kao nizovi valovitih linija ili stoaca poloenih jedan iznad drugog. Piljenica ispiljena u tangentnoj uzdunoj ravnini debla poznata je kao bonica. Treba znati da jedino ljutenje, kao u proizvodnji furnira, moe proizvesti pravu tangentnu povrinu, i samo jedan prerez kroz sriku moe proizvesti pravu radijalnu povrinu. Me uravnine se obino imenuju radijalne ili tangentne prema tome kojoj su blie.

25

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

izgled bonica

izgled blistaa

Na gornje dvije fotografije prikazani su uglavnom izgledi bonica. To se vidi po godovima koji u tangentnom presjeku obino stvaraju valovite pruge ili oblike slova V. Dvije donje fotografije prikazuju uglavnom radijalne povrine blistaa. Stanice drva se obino sjaje (blistaju) jae kad su presjeene uzdu smjera svog protezanja nego popreko na taj smjer. Veina stanica drva je izduena upravo uzdu debla, a samo one koje pripadaju radijalnom provodnom sustavu izduene su u smjeru radijusa. Na radijalnom presjeku su sve stanice presjeene uzdu smjera svog protezanja, pa se zato taj presjek obino sjaji (blista) najjae od svih presjeka drva. Zato se radijalne piljenice zovu blistae. U vrstama drva sa vidljivim drvnim tracima oni na radijalnim povrinama stvaraju svjetlije ili tamnije pruge ili mrlje, kao to je vidljivo na slikama.

26

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

BOJA DRVA dolazi uglavnom od ekstraktiva (akcesornih tvari)

kad se boja drva koristi u svrhu identifikacije drva, ona se odnosi na sr ako nije napomenuto drugaije.

SJAJ MIRIS I OKUS

27

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

VLAKANCA (ICA) I TEKSTURA

Vlakanca (ica) smjer uzdunih stanica drva:
- ravna ica - valovita (deverava, krivudava) - usukana

Tekstura - relativne razlike u izgledu godova koje proizlaze iz razlika u veliini i jednolinosti veliina stanica.
- fina i gruba - jednolika i nejednolika

28

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Valovitost ice

29

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Usukanost ice

30

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

31

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

to vidite na donjoj slici? Koja je uloga oznaenih dijelova u ivom stablu? 1 9 4 2 3

8 7 Odgovori su ispod slike!

1. Mrtva kora (lila, lub) je kono stanije. Ona titi ivo ilno stanije. 2. Drvni trak dio poprenog (radijalnog) sustava ile. Provodi i sprema hranu koja dolazi iz lia putem floema. 3. Sr je potpuno odumrli, neprovodni i neaktivni dio drva (ksilema). 4. Srika je temeljno stanije nastalo za vrijeme primarnog rasta stabljike tj. rasta u visinu. 5. Isjeak jednog goda 6. Tangentna ravnina paralelna sa platem debla 7. Kambij tvorno stanije koje stvara stanice drva (ksilema) i floema. 8. Floem (iva kora) ilno stanije. Slui za transport hrane od lia prema korijenu i floemskim tracima radijalno u drvo. 9. Bjeljika (drvo) ilno stanije koje u ivom stablu provodi vodu uzlazno, sprema hranu (u drvnim tracima) i podupire stablo.

32