Sie sind auf Seite 1von 11

USTAV-najvii i temeljni akt jedne drave, sadrava propise o dravnom, drutvenoekonomskom i politikom ureenju, definira prava i dunosti graana...

TRODIOBA VLASTI-dijeli vlast na zakonodavnu (donoenje zakona-sabor), izvrnu (izvravanje zakona-predsjednik i vlada), i sudbenu (tumaenje zakona-sudovi). Sudbenu vlast obavljaju redovni (opinski, upanijski i Vrhovni sud (najvii sud)) i specijalizirani (prekrajni, trgovaki, upravni) sudovi BIRAKO PRAVO-svi dravljani s navrenih 18 godina Grbom, zastavom i himnom RH predstavlja se RH i izraava pripadnost RH. U grbu i na zastavi RH ne moe se nita mijenjati. GRB-oblik tita dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 crvenih i bijelih polja, prvo polje crveno. Iznad tita kruna s 5 iljaka u kojima su smjeteni povijesni grbovi: najstariji poznati grb Hrvatske (na plavom polju uta esterokraka zvijezda s bijelim mjesecom), grb Dubrovake Republike (na modrom polju dvije crvene grede), grb Dalmacije (na plavom polju tri ute okrunjene leopardove glave), grb Istre (na modrom polju uta koza okrenuta ulijevo s crvenim papcima i rogovima), grb Slavonije (na plavom polju dvije poprene bijele grede izmeu kojih je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo, dok je u gornjem plavom polju uta esterokraka zvijezda). Grb je obrubljen crvenom bojom. ZASTAVA-tri boje poloene vodoravno, crvena, bijela i plava. Svaka boja ini jednu treinu irine zastave. Omjer irine i duine zastave je 1:2. Grb je smjeten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje zastave. Sredinja toka grba poklapa se s tokom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. HIMNA-Lijepa naa domovino. Autor teksta Antun Mihanovi, uglazbio Josip Runjanin. Pjesma je prvi puta tiskana u Danici 1835god pod naslovom Horvatska domovina. Napjev je prvi harmonizirao V.Lichtenegfer 1861. Prvi put je pjevana kao hrvatska himna prigodom izlobe Hrvatsko-slavonskog gospodarskog drutva 1891.

1. Biranje zastupnika u Sabor Republike Hrvatske Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti.Hrvatski sabor ima 100-160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem na vrijeme od etiri godine. Hrvatski sabor zasjeda redovito 2 put godinje (15.1.-30.6 I 15.9-15.12.). Predsjednik Luka Bebi. Potpredsjednici : eks, Jarnjak, Frii, Antunovi I Mimica.

2. Nadlenosti Sabora RH:


odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, raspisuje referendum nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom...

3. Predsjednik Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Predsjednik Republike bira se tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Mandat je ogranien na dva puta.Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. U sluaju smrti, dunost preuzima predsjednik sabora. Predsjednik Republike: raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom,

4. Vlada Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast, odgovorna je Saboru.Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik I vie podpredsjednika i ministri. Predsjednik Sanader, potpredsjednici Kosor, Polanec, Adlei, Uzelac. Vlada Republike Hrvatske: predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni raun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, vodi vanjsku i unutarnju politiku,

brine o gospodarskom razvitku zemlje

5. USTAVNI ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA RH priznaje i titi ljudska prava i slobode,; pravo na ivot, slobodu, na rad, slobodu miljenja...

6. TIJELA LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE -lokalna: opina ili grad, podruna:upanija. Samostalno ureuju svoje unutarnje ustrojstvo i slobodno raspolau vlastitim prihodima. 7. DJELOKRUG RADA STRUNIH ORGANA Struni organi kole (nastavniko i razredna vijea, struni aktivi) brinu o uspjenosti odg-obr- rada, odluuju o pedagokim mjerama, strunom usavravanju i napredovanju nastavnika, utvruju godinji plan i program rada kole, surauju s roditeljima...

8. DOKUMENTACIJA TRAJNE VRIJEDNOSTI U KOLI matina knjiga i spomenica (19.pitanje). Imenik 10 godina(20 pitanje=

9. DODATNI RAD I DOPUNSKA NASTAVA DOPUNSKA NASTAVA-nastava namjenjena djeci koja tee savladavaju nastavni

program. Max 10 uenmika. DODATNA NASTAVA- Za uenike koji u odreenom nastavnom predmetu ostvaruju natprosjene rezultate ili pokazuju poseban interes za odreeni nastavni predmet. Max 15.

10.UENIK, DAROVIT UENIK, UENIK S TEKOAMA U RAZVOJU Status redovitog uenika stjee se upisom u kolu. kola provodi uoavanje, praenje i poticanje darovitih uenika te im organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Obrazovanje uenika s tekoama u razvoju vri se potpunom ili djelominom integracijom u redoviti razredni odjel po redovitom ili prilagoenom programu; uz posebnu strunu pomo defektologa.

11. UPANIJSKI URED ZA KOLSTVO-USTROJSTVO I ZADAE upanijski odnosno gradski ured ua kolstvo obavlja poslove kolstva na nivou upanije odnosno grada. Na elu ureda je proelnik koji ima zamjenika i pomonika.

12. IZOSTANCI UENIKA IZ KOLE Mogu biti opravdani i neopravdani. U sluaju velikog broja opravdanih izostanaka zbog kojih uenik nije mogao biti ocijenjen ueniku se omoguava polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Za neopravdane izostanke ueniku se izriu pedagoke mjere sve do iskljuenja iz kole. Izostanke ueniku moe odobriti razrednik, ravnatelj, a uenik ih opravdava odreenim dokumentima ili isprikom roditelja. Neopravdani sati: -do 10-opomena -11-20-RV izrie ukor -vie od 20-UV izrie strogi ukor -vie od 40-preseljenje u drugu kolu

13. IZVANNASTAVNE I IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI UENIKA Organiziraju se i ostvaruju tijekom cijele godine s ciljem zadovoljavanja posebnih potreba darovitih uenika i osmiljavanja korisnog provoenja slobodnog vremena. Sadraj programa trebaju biti u funkciji poticanja stvaralatva i darovitosti, stjecanja znanja i umijea. Radi se u grupama, klubovima, radionicama itd.

14. KAKO JE ORGANIZIRAN ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV U RH -predkolski odgoj, osnovna kola (obavezna), srednja kola, visoka kola

15. KALENDAR RADA OSNOVNE KOLE kolska godina poinje 1. rujna, a zavrava 31. kolovoza naredne godine. kolska godina organizira se po obrazovnim razdobljima.Tijekom kolske godine uenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.Nastavna godina, odnosno poetak i zavretak nastave, obrazovna razdoblja, broj radnih dana i odmori uenika propisuju se posebnim kalendarom koji donosi Ministarstvo. Nastavna godina 08/09 poinje 1.9., a zavrava 10.6. Nastava se ustrojava u dva obrazovna godine. Drugo obrazovno razdoblje traje od 12. sijenja 2009. godine do 10. lipnja 2009. godine. *175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana (18.pitanje) razdoblja. Prvo obrazovno razdoblje traje od 1. rujna 2008. godine do 19. prosinca 2008.

16. KOJE UVJETE MORA ZADOVOLJITI DJELATNIK DA BI SE MOGAO ZAPOSLITI NA NEODREENO VRIJEME U OSNOVNOJ KOLI Pored opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa koji su propisani Zakonom o radu, uitelj mora udovoljiti i posebnim uvjetima u pogledu strune spreme, mogunosti izvoenja nastave na hrv jeziku, ispunjavanju zdravstvenih uvjeta, nekanjavanja. Uitelji koji se prvi put zapoljavaju u koli duni su poloiti struni ispit u roku godinu dana od zasnivanja radnog odnosa. Biraju se na temelju javnog natjeaja kojeg raspisuje kolski odbor.

17. KOLIKO SE U USTAVU RH SPOMINJE OSNOVNO KOLSTVO? l.65-osnovno kolovanje je obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupono, pod jednakim uvjetima. l. 66-Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i uilita.

18. MATINA KNJIGA Trajni dokument koji sadri sve bitne podatke o kolovanju uenika uz vane osobne podatke. Matina knjiga mora se uvati 75 godina, a u nju se ne smiju vriti nikakvi naknadni upisi i promjene podataka. Podaci se moraju pisati itko, a ispravci se vre vidljivo uz potpis i napomenu.

19. BIRANJE RAVNATELJA OSNOVNE KOLE Ravnatelj je poslovodni I struni voditelj osnovne kole te je ovlatena I odgovorna osobaRavnatelja imenuje i razrjeava kolski odbor. Ravnatelj se imenuje na etiri godine, moe biti ponovno imenovan. Mora ispunjavati uvjete za uitelja.

20. NASTAVNA DOKUMENTACIJA Uz obveznu pedagoku dokumentaciju (matina knjiga, razredna knjiga, pregled rada,,,pitanje 25), ini cjelinu koja omoguava normalan rad kole:pregled rada TZK, knjiga deurstva, godinji plan i program, raspored nastavnih sati...

21. NASTAVNI PLAN I PROGRAM TE ORGANIZIRANJE NASTAVE Nastavni plan i program donosi Ministarstvo. Nastavnim planom utvruju se obvezni i izborni predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godinji broj nastavnih sati i izvannastavne aktivnosti. Programom se utvruju sadraji, cilj i zadae obveznih i izbornih predmeta. Izborni predmeti obvezni su za sve uenike koji se za njih opredijele. Osnovna kola radi na temelju godinjeg plana i programa rada. Godinjim planom i programom rada utvruju se mjesta, vrijeme, nain i nositelji ostvarivanja plana i programa. Godinji plan i program rada osnovne kole donosi kolski odbor do 30.

rujna za tekuu kolsku godinu. U k god 05/06 uveden HNOS u par skola a u 06/07 u sve. Uenik razredne nastave moe biti optereen s najvie etiri sata redovite nastave dnevno, a uenik predmetne nastave s najvie pet sati redovite nastave dnevno. Uenik razredne nastave moe biti optereen sa svim oblicima rada najvie 25 sati tjedno, a uenik predmetne nastave s najvie 30 sati tjedno. Godinjim planom I programom rada kole utvruje se plan I raspored nastavnih dana potrebnih za provedbu nastavnog plana I programa.

22. OPI AKTI KOLE Odreeni su zakonskim I drugim propisima. Temeljni akt je Statut, kojim se ureuju osnovna pitanja vana za rad kole, te ostali opi akti koje kola mora imati. Pored Statuta u koli se obvezno donosi Pravilnik o radu, Pravilnik o zatiti na radu I zatiti od poara, Pravilnik o radu kolske knjinice

23. KADROVSKA STRUKTURA KOLE Na elu kole nalazi se ravnatelj, Neposredni odgojno-obrazovni rad izvode uitelji razredne nastave I uitelji predmetne nastave. STRUNI SURADNICI-pedagog, psiholog, defektolog, socjalni radnik, knjiniar Administrativno-raunovodstvene poslove obavljaju tajnik te voditelj raunovodstva. Poslove odravanja obavljaju domar I istaice.

24. OPTEREENOST UENIKA Uenik razredne nastave moe biti optereen najvie 4 sata redovne nastave dnevno, a s 25 sati tjedno svim oblicima nastave, dok uenik predmetne nastave s najvie 5 sati redovne nastave dnevno, a s 30 sati tjedno svim oblicima nastave.

25.OPTEREENOST UITELJA Tjedna norma ukupno iznosi 40 sati, a od toga je neposrednog odg-obraz. Rada 20 sati, poslovi priprema 12 sati, poslovi razrednika 2 sata, ostali poslovi 6 sata. Uitelj

se moe rasporediti tjedno najvie do 3, a uz njegov pristanak 5 nas.sati iznad norme

26. ORGANI UPRAVLJANJA-KOLSKI ODBOR Osnovnom kolom upravlja ravnatelj kole i kolski odbor koji donosi statut osnovne kole I godinji plan I program. kolski odbor ima devet lanova, od kojih jednog lana bira i razrjeuje radniko vijee, dva lana iz reda uitelja, jednog lana iz reda roditelja, dva lana na prijedlog ureda dravne uprave, a za kole kojima je osniva Grad Zagreb, dva lana na prijedlog Sredinjeg dravnog ureda za upravu,tri lana samostalno . lanovi kolskog odbora biraju se na etiri godine i mogu biti ponovno izabrani.

27. PEDAGOKE MJERE Pedagoke su mjere: usmena i pisana pohvala te opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu kolu. Usmenu pohvalu izrie razrednik, pisanu pohvalu daje razredno vijee, a nagradu dodjeljuje uiteljsko, odnosno nastavniko vijee. Protiv izreenih pedagokih mjera roditelj, odnosno staratelj uenika ima pravo albe u skladu s opim aktom kole. -usmena i pismena pohvala- pismenu donosi Uiteljsko vijee na prijedlog Razrednog vijea. Pismeno se pohvaljuju uenici koji su postigli opi uspjeh vei od 4,80. -opomena,-razrednik-- neopravdanog izostajanja do 15 sati s nastave ili drugih aktivnosti, Ukor-razredno vijee- - neopravdanog izostajanja s nastave i drugih oblika odgojnoobrazovnog rada od 15 do 25 kolskih sati, strogi ukor-uiteljsko vijee-- neopravdanog izostajanja s nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada od 25 do 40 kolskih sati, preseljenje u drugu osnovnu kolu-uiteljsko vijee -ispis iz kole uenika koji je navrio 15 godina 28. PEDAGOKI STANDARD OSNOVNOG KOLOVANJA Donosi ga Sabor na prijedlog Vlade. Utvruje se broj uitelja, strunih suradnika, plae radnika, kolovanje darovitih, djece s potekoama, prijevoz uenika, prehrana.

29. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Tjedna norma za poslove priprema i praenja neposrednog odgojno-obrazovnog rada je od 10-12 sati, ovisno o predmetu. Matematika 12 sati.

30. RAZREDNIK, ULOGA I ZADAE Razrednik je struni voditelj razreda i razrednog vijea. Upoznaje uenike s radom i ustrojstvom kole, pravima i obvezama uenika, brine o uenicima i prati njihov razvoj i napredovanje, odnosno tekoe o kojima izvjetava roditelje, strune slube i dr., predlae i izrie pedagoke mjere, vodi pedagoku dokumentaciju.

31. STATUT KOLE Temeljni opi akt kole koji donosi kolski odbor. Statutom se ureuje unutarnje ustrojstvo i nain rada kole, upravljanje i rukovoenje, struni organi, prava i obveze uenika, pedagoke mjere...

32. STRUNA TIJELA U OSNOVNOJ KOLI -uiteljsko vijee (ine ga uitelji I struni suradnici, sudjeluje u utvrivanju god. Plana I programa, odluuje o pedagokim mjerama) -razredno vijee (skrbi o izvravanju nastavnog plana I programa, utvruje opi

uspjeh uenika, predlae I donosi pedagoke mjere, surauje s roditeljima..) -razrednik

33. ZAKON O OSNOVNOM KOLSTVU -15.7.2008. -ureuje se djelatnost osnovnog kolstva kao dio jedinstvenog sustava, ustroj i organizacija rada kole, max veliina kole (960 uenika), dobra granica, upravljanje kolom itd.

34. PRAVILNIK O BROJU UENIKA U REDOVNOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU Redoviti-30, iznimno 34(ako postoji jedan) ili 32(ako postoje dva). Kombinirani

razredni odjel od 2 razreda moe imati najvie 20, a od tri i etiri razreda najvie 16 uenika.

OSNIVANJE-O je javna ustanova koja se ne moe osnovati radi stjecanja dobiti. O mogu osnovati: RH, jedinica lokalne i podrune samouprave, druge pravne i fizike osobe.

IZVANUIONIKA NASTAVA-izleti, ekskurzije, kola u prirodi

VIJEE RODITELJA-Roditelji uenika svakog razrednog odjela biraju u vijee roditelja po jednog predstavnika.

UENICI Uenik prelazi iz jedne u drugu osnovnu kolu na temelju svjedodbe prevodnice. osnovna kola iz koje uenik odlazi izdaje svjedodbu prevodnicu i ispisuje uenika u roku od sedam dana od dana primitka obavijesti o upisu uenika u drugu osnovnu kolu. Uenik osnovne kole moe prijei u drugu osnovnu kolu na zahtjev roditelja ili staratelja, odnosno na prijedlog uiteljskog vijea osnovne kole iz koje prelazi, a uz suglasnost uiteljskog vijea kole u koju prelazi.

OBVEZNA DOKUMENTACIJA KOJU VODE OSNOVNE KOLE Osnovne kole vode pedagoku dokumentaciju i evidenciju o uenicima.Obrazac pedagoke dokumentacije i evidencije (ueniku knjiicu, svjedodbu, svjedodbu prevodnicu, matinu knjigu, dnevnik rada, imenik uenika i spomenicu kole) propisuje Ministarstvo. Matina knjiga, svjedodba i uenika knjiica jesu javne isprave.Osnovna kola trajno uva matinu knjigu i spomenicu kole. Imenik i evidencija o ispitima uva se deset godina.

NACIONALNI KURIKULUM - utvruje vrijednosti, naela i ciljeve pouavanja, koncepciju uenja i pouavanja, pristupe pouavanju, te vrednovanje i ocjenjivanje.Nacionalni kurikulum donosi ministar. kolski kurikulum donosi kolski odbor do 15. rujna tekue kolske godine na prijedlog uiteljskog vijea.

NAPREDOVANJA: mentor (6 godina iskustva), savjetnik (11 godina iskustva)

Das könnte Ihnen auch gefallen