Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju

Kolegij: Antika arheologija Apeninskog poluotoka Mentor: doc. dr. sc. Igor Borzi Student: Josipa Zeli

Carski forumi u Rimu

(Seminarski rad)

Zadar, sijeanj 2013.

Carski forumi u Rimu Carski forumi su kompleksi javnih trgova(foruma) koje su dali izgraditi rimski carevi u vremenskom rasponu od 51. BC- 115. AD. Svaki forum nosi ime cara koji ga je dao izgraditi, sveukupno ima pet carskih foruma: Cezarov, Augustov, Vespazijanov, Nervin i Trajanov. Forum je bio centar politikog, gospodarskog, religioznog i kulturnog ivota. Svaki carski forum je okruen zidom i kolonadama te tvori manju cjelinu, za razliku od Foruma Romanuma koji je potpuno otvoren. Sastavni dio foruma ine osim toga i hramovi u kojima se tuje kult boanstva kojem je posveen hram, jedini primjer koji nema hram je Trajanov forum koji sadri baziliku.

Slika 1.Carski forumi u Rimu

Cezarov forum(Forum Iulium) Forum je dao izgraditi Gaj Julije Cezar, sama izgradnja je zapoela 51.pr.Kr., a forum je dovren i posveen 48.pr.Kr. Funkcija mu je bila politiki centar Rima i mjesto njegove promocije. Forum je imao izdueni pravokutni tlocrt dimenzija 150x75 metara i bio je okruen zidovima kao i ostali forumi poslije ovog. U sreditu otvorenog dijela okruenog dvobrodnim trjemovima sa istone i zapadne strane stajale su njegove dvije konjanike statue, a sa sjeveroistone strane se nalazi hram Venus Genetrix(Venere Roditeljice), a na junoj strani se nalazi atrij. Hram Venus Genetrix je izgraen od mramora s fasadom od osam stupova, nalazi se na izdignutom podiju, na samom kraju foruma to je bio obiaj Etruana koji kasnije postaje stalna pojava u arhitekturi Rimljana. Unutar hrama se nalazio kip Venere

kojeg je napravio Arkesilaos, i kip Cezara i Kleopatre. Ovo podruje je stradalo u poaru 80., kasnije je Dominicijan iznova izgradio hram, a Trajan ga je obnovio 113. Od dananjih vidljivih ostataka imamo tri stupa koja pripadaju kasnijoj rekonstrukciji.

Slika 2. Rekonstrukcija Cezarova foruma

Augustov forum(Forum Augustum) Forum je dao izgraditi Oktavijan August(vlada od 27 BC do smrti 14 AD) u ast pobjede kod Filipa 42.BC. Svrha foruma je bila omoguavanje dodatnog prostora za potrebe rastue populacije kao i u propagandne svrhe uzdizanja Augusta kao osvajaa i mirotvorca. Forum je izduenog pravokutnog tloctra dimenzija 125x118 metara i potpuno je okruen zidovima.

Slika 3. Rekonstrukcija Augustovog foruma Za Augustovo doba je bila karakteristina Grko-Rimska obostrana izmjena vjetina i detalja, to vidimo u ovom kompleksu. Osnovni koncept dizajna je bio rimski, a detalji su bili

helenizirani. Hram Marsa Ultora sagraen od bijelog mramora i inauguriran 2. BC , nalazio se na istoj relaciji na forumu kao hram Venus Genetrix na Cezarovom forumu. Hram je stajao na kraju produljenog otvorenog prostora na sjevernoj strani foruma na uzvienoj platformi uz stranji zid, a bono od njega su se nalazile kolonade stupova iz kojih su se otvarala dva otvorena polukruna dvorita. Efekt izolacije kojem je rimska arhitektura bila sklona je naglaen s stranjim zidom koji je bio visok 35 metara sagraen od lapis albanusa (mramor peperina) i lapis gabinusa (mramor sperone), a sluio je kao zatita u sluaju poara koji su bili esti u stambenoj etvrti Subura, i kao vizualni zaslon izmeu foruma i ve navedene etvrti Subura. Takoer taj efekt je upotpunjen s visinom bonih trijemova, fasada koje su nosile potkrovlje iznad kolonada, na kojem su figure karijatida podupirale kasetiranu entablaturu i uramljivale seriju dekorativnih okruglih ploa na kojima su izrezbarene glave boanstava. U unutranjosti hrama, koja je stradala u poaru u Srednjem vijeku, postojala je apsida u kojoj je stajao kip Marsa, Venere i diviniziranog Julija, krov hrama je bio poduprt s dva reda stupova koji su se nalazili uz sam zid hrama. Danas su jedini vidljivi ostatci kolonade s arhitravom zajedno visoke 20-ak metara.

Slika 4. Dananji ostatci Augustovog foruma i hram Marsa Ultora

Vespazijanov forum(Templum Pacis) Templum Pacis(Hram mira) znan kao Vespazijanov forum izgraen izmeu 71. i 75.g. u slavu pobjede nad Jeruzalemom. Od ratnog plijena iz Judeje tu su se nalazili Koveg Saveza i Menora(sedmokraki svjenjak), zatim u hramu su bila izloena remek dijela Grkih slikara i kipara.1 Na formu se nalazio poznati mramorni plan Rima zvan Forma Urbis Romae

Stamper J.W., 2005., 158

napravljen tokom vladavine Septimusa Severusa, on se nalazio u jugo-istonom kutu foruma izmeu hrama i Via Sacre.2

Slika 5. Koveg Saveza(lijevo) i Forma Urbis Romae(desno) Forum je izgraen na prijanjoj republikanskoj trnici Marcellum koja je unitena u poaru za vrijeme Neronove vladavine.3 Pravokutnog je tlocrta, dimenzija 110x135 metara, nalazi se poravnat s Augustovim forumom, a od njega je odvojen Argiletumom(ulica koja je povezivala Forumu Romanum s stambenom etvrti Subura).1 Najvei dio foruma je zauzimao otvoreni prostor koji je bio ispunjen dugakim nasadima i to tri sa svake strane, takoer bio je okruen s trijemovima iji su stupovi napravljeni od crvenog egipatskog granita. Na strani prema Argiletumu se umijesto trijema nalazila kolonada stupova napravljenih od afrikog crnog mramora(Nero Africano).4 Plan hrama je sastavljen od velikih apsidalnih dvorana dimenzija 34x22 metra, imao je proelje koje je stajalo iznad oltara i heksastilni pronaos koji je bio izravnat s osi proelja i podjeljen na dva red stupova5, hram je bio orijentiran sjeverozapadno. Na pravokutnoj bazi u glavnoj dvorani je stajala kultna statua. Glavna dvorana je bila okruena sa svih strana s dugim uskim hodnikom, ovaj hram nije bio nalik na ostale to vidimo u nainu kako fasada nalikuje da je produena bono susjednim portikom i zato jer joj je podij veoma nisko.6 Hram mira je na mnogo naina bio razliit od foruma Cezara i Augusta, to je bio tip foruma u kojem je kult hrama bio produetak foruma kao cijeline rae nego njegov glavni smisao. Njegova funkcija nije bila ograniena samo na bogosluje kulta,

2 3

Stamper J.W., 2005., 157 Ward- Perkins J.B. 1994., 66 4 Ward- Perkins J.B. 1994., 66-67 5 Norena C.F., 2003., 27 6 Stamper J.W., 2005., 157

mogue da je bio korten u komercijalne svrhe moda kao nastavak Marcelluma7. Takoer treba naglasiti da je u jednom trenutku Templum Pacis sadravao knjinicu Bibliotheca Pacis, ali nije poznato dali je postojala u vrijeme Vespazijana.8

Slika 6. Rekonstrukcija Vespazijanovog foruma Nervin forum(Forum Transitorium) Izgradnju ovog foruma zapoeo je Dominicijan 85 ili 86 AD, a dovrio i posvetio njegov nasljednik Nerva 98 AD. Zauzimao je prostor izmeu Augustovog foruma na sjeveru i Hrama Mira(Vespazijanov forum) na jugu, on je sluio kao poveznica ta dva foruma odatle i ime Forum Transitorium. Ostatci koji su i danas vidljivi su dekorativne kolonade s kojima su tretirana dva duga zida.

Slika 7. Ostatci dekorativne kolonade

7 8

Stamper J.W., 2005., 158 Norena C.F., 2003., 27

To su bili samostojei stupovi koji su dosezali do visine kapitela, samo su entablature i potkrovni kat iznad izgraeni da tvore seriju pedestala. Takve dekorativne kolonade su dugo vremena bile odlika unutarnje arhitekture, ali njihova upotreba kao monumentalno obogaenje vanjskih zidova je bila novost o kojoj nemamo javnih primjera prije Flavijevskog perioda. Minervin hram je bio heksastilni prostil s elegantnim stupovima Phrygianskog mramora i kolonodiranom unutranjosti koja je zavravala apsidom. Hram irine 40 metara sa korintskim stupovima spojenim arhitravom, friz nad arhitravom je prikazivao mitoloke scene9. Hram je stajao na junom kraju foruma, na skoro istoj relaciji sa forumom kao i Hram Venus Genetrix na Cezarovom forumu.10 Veina arhitekture ovog hrama je stajala na mjestu do 1606. kada je unitena za materijal kako bi se izgradila Fontana di Acqua Paola sul Gianicol. Danas preko polovice foruma prolazi Via dei Fori Imperiali.

Trajanov forum(Forum Traian) Dao ga je izgraditi Trajan(vlada od 98. do 117.), izgradnja je zapoela 107. i to uz pomo sredstava dobivenih od ratnog plijena iz rata s Daanima, arhitekt je bio Apolondar iz Damaska11 (umire 117. senat mu daje izgraditi Trajanov slavoluk). Graevine koje su okruivale forum ukljuujui i Basilicu Ulpiu su dovrene do 112., to je godina kada je prema zapisima naenim u Ostiji kompleks javno posveen, slijedee godine je posveen Trajanov stup. Izmeu 125. i 138. na mjestu sjeverno od Trajanovog stupa Hadrijan je dovrio hram svom prethodniku.12 Ovo je najvei carski forum, povrina cijelog kompleksa je iznosila 300x180 metara, forum su inili otvorena povrina foruma okruena kolonadom, Basilica Ulpia, dvije knjinice, hram boanskog Trajana i Trajanova trnica. Za potrebe izgradnje ovog foruma bilo je potrebno uklonuti dio Kvirinalnog brda. Veinu prostora je zauzimao otvoreni prostor foruma, na bonim stranama su se nalazila dva portika. Plan i poredak bonih kolonada ije je potkrovlje ukraeno velikim dekorativnim ploama i figurama karijatida proizlaze iz Augustovog foruma. Ulazni zid je inspiriran s bonim zidovima Foruma Transitoriuma(Nervin Forum), na njegovom sreditu se nalazi monumentalni ulaz kojeg je nadvisivala koija s est konja; dokaze o ovom imamo s prikaza na novcu. Pozlaeni kipovi konja su se nalazili uzdu krova bonih kolonada, bilo je tu i jo mnogo drugih kiparskih dijela od kojih su neki napravljeni u polikromnom mramoru svi s temom carevog trijumfa.13 Basilica Ulpia(ime dolazi od Trajanovog obiteljskog imena Ulpius) nije imala religioznu funkciju bila je posveena pravosuu, trgovini i prisutnosti cara. Glavna dvorana je bila 2x dua nego iroka, produena za itavu irinu foruma, bazilika je bila podijeljena na pet unutranjih brodova i dvije ekscedre. Unutar nje su se nalazile kolonade stupova na duim i uim stranama i uz rubove ekscedra. Krov je bio od drva obloen ploama pozlaenim

Stamper J.W., 2005., 165 Stamper J.W., 2005., 161-163 11 Ward- Perkins J.B. 1994., 94 12 Pecker J.E., 2002., 4 13 Ward- Perkins J.B., 1994., 86
10

broncom.14 Danas su vidljivi ostatci stupova neki jo uvijek u prirodnoj poziciji dok su se ostali sruili, dio temelja se nalazi ispod Via dei Fori Imperiali.

Slika 8. Dananje stanje bazilike i Trajanova stupa

Iznad bazilike unutar malog dvorita koji je bio okruen kolonadom stupova se nalazio Trajanov stup, a s desne i lijeve strane su se nalazile dvije knjinice. Knjinicama se moglo pristupiti samo iz bazilike, izgraene su u tehnici opus latericium i zasvoene, najvjeroatnije kao zatita od vatre i vlage.15 Trajanov stup je bio visok 38 metra, izraen od finih blokova Carrara mramora kolosalnih dimenzija. Stup je izrezbaren prikazima pobjeda i trofeja rata, na vrhu se nalazi pedestal koji nosi pozlaenu bronanu statuu Trajana, danas se tu nalazi bronani kip Sv. Petra. Unutar baze stupa se nalazila grobna komora napravljena od mramora, namjenjena za cara.16

Slika 9. Trajanov stup(prikazi na stupu)

14 15

Ward- Perkins J.B., 1994., 86 Ward- Perkins J.B., 1994., 86 16 Ward- Perkins J.B., 1994., 87

Hram boanstvenog Trajana kojeg je Hadrijan nakon Trajanove smrti posvetio njemu i njegovoj eni Plotini se nalazi iznad Trajanova stupa. Ostatci hrama danas lee ispod crkve St.Maria di Loreto. O izgledu hrama znamo preko novca i dijela fragmenta mramorne karte Rima; to je bila velika oktostilna graevina koja je stajala na visokom podiju, naslonjena na polukruni stranji zid na kojem su bile prislonjene kolonade stupova. 17 Veliina hrama je ovjerena uz pomo jednog dijela stupa, napravljenog od Egipatskog granita koji trenutno lei u blizini baze Trajanova stupa. Trajanova trnica se nalazila na sjevero-istoku foruma, sadrava velik broj duana, ureda i veliku trinu dvoranu koji su povezani stepenicama i ulicama, ulazi su se nalazili na tri razliita levela; na dnu Kvirinalskog brda, zatim na levelu treeg kata i s drugog kata s ulicom koja je gledala na Kvirinal.18 Cijeli ovaj kompleks je graen u tehnici opus latericium s sedrenim detaljima, a sastojao se od tri razliita levela.

Slika 10.Trajanova trnica

Zakljuak Kroz ove sloene komplekse vidimo razvitak Rimske arhitekture tokom carskog razdoblja. U veini sluajeva forumi su izgraeni u svrhu velianja cara, koji je dao izgraditi forum, i njegovih pothvata. Sve su to bili monumentalni kompleksi koji, iako su bili velianstveni i vani u svoje doba ipak nisu zasjenili stari forum koji je ostao sredite Rima.

17 18

Ward- Perkins J.B., 1994., 87 Ward- Perkins J.B., 1994., 89

Literatura: Norena, Carlos F. : Medium and message in Vespasians Templum Pacis, Yale University, Memoirs of the American Academy in Rome Vol.48 (2003.),SAD Stamper, John W. :The Architecture of Roman Temples: The Republic to the Middle Empire, Cambridge university press, (2005.), UK Packer, James E. :The Forum of Trajan in Rome: A study of the Monumments in Brief, University of California Press(2002.), SAD Ward-Perkins, J.B. : Roman Imperial Architecture, Yale University Press(1994.)

Slike: Slika1,2,4,10:http://www.flickr.com/photos/imperial_fora_of_rome/with/6205077763/#photo _6205077763 (16.01.2013.) Slika3,6: http://en.mercatiditraiano.it/ (16.01.2013.) Slika5: http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Royal_Arch_Room_Ark_replica_2.jpg(16.01.2013.) http://en.wikipedia.org/wiki/File:Mapancientformaurbisromae.jpg (26.01.2013.) Slika 7: http://www.italian-architecture.info/ROME/RO-029.htm (28.01.2013.) Slika 8, 9: http://www.romeartlover.it/Storia9.html (28.01.2013.)