1.

AKUZATIV S INFINITIVOM je konstrukcija u kojoj iza nekih grupa glagola u aktivu stoji akuzativ kao subjekt, a infinitiv kao predikat: HRV: GLAVNI GLAGOL + DA + SUBJEKT (NOM) + PREDIKAT (LINI OBLIK) LAT: GLAVNI GLAGOL + + AKUZATIV + INFINITIV Mislim Puto NB! da + majka dolazi / je dola / e doi. matrem + venire / venisse / venturam esse.

Ako je subjekt konstrukcije lina zamjenica, ona se mora izrei: Puto me felicem esse. Mislim da sam sretna. Ako je subjekt konstrukcije lina zamjenica u 3.l.sg ili pl., a odnosi se na subjekt glavnog glagola, izreie se povratnom zamjenicom: Puella dicit se felicem esse. Djevojka kae da je ona sama sretna.

Ako infinitiv ima uza se objekt da bi se razumjelo tko vri radnju upotrebljava se pasiv: Scio discipulum magistram amare. Scio magistram a discipulo amatam esse. Znam da uenik voli uiteljicu. Rijei koje se odnose na imenicu u akuzativu te participi u sloenim infinitivima slau se s imenicom u rodu, broju i padeu.

Grupe glagola iza kojih stoji konstrukcija: verba dicendi (glagoli govorenja) dico,3., loquor,3. narro,1., scribo,3.... verba sentiendi (glagoli osjeanja) sentio,4. video,2. audio,4. verba voluntatis (glagoli htjenja) volo, nolo, malo, cupio,3. verba affectuum (glagoli uvstvovanja) gaudeo,2. laetor,1. irascor,3. glagoli: iubeo,2. veto,1. sino,3. izrazi s esse: fama est; notum est bezlini glagoli: constat; oportet

2. NOMINATIV S INFINITIVOM je konstrukcija u kojoj uz neke glagole u pasivu stoji nominativ kao subjekt, a infinitiv kao predikat: HRV: GLAVNI GLAGOL + DA + SUBJEKT (NOM) + PREDIKAT (LINI OBLIK) (bezlino) LAT: GLAVNI GLAGOL + + NOMINATIV + INFINITIV (u pasivu) Pria se Dicitur NB! Ako je subjekt konstrukcije lina zamjenica, ona se NE izrie: Felix esse videor. ini se da sam sretna. Participi, pridjevi i imenice slau se sa subjektom konstrukcije u padeu i broju, a gdje je potrebno i u rodu. Glavni glagol o kojem ovisi konstrukcija slae se s nominativom u licu i broju. Puella felix esse dicitur. Pria se da je djevojka sretna. Puellae felices esse dicuntur. Pria se da su djevojke sretne. da + majka dolazi / je dola / e doi. mater + venire / venisse / ventura esse.

Glagoli uz koje dolazi konstrukcija su: 1. videor (ini se da ja) u svim licima i vremenima 2. iubeor, vetor, sinor u svim licima i vremenima 3. dicor, putor, existimor, iudicor, nuntior, audior u svim licima i vremenima prezentske osnove 4. fertur, feruntur, traditur, traduntur (pripovijeda se da) samo u tim oblicima

3. APSOLUTNI ABLATIV je konstrukcija koja zamjenjuje vremensku, uzronu, pogodbenu ili dopusnu reenicu. Sastoji se od imenice i participa u ablativu. Imenica je pri tom subjekt, a particip predikat. Romulo regnante. Kad je Romul vladao. (ptcp. prezenta se prevodi trajnim glagolom!) Gallis victis Vercingetorix cecidit. Kad su Gali pobijeeni, Vercingetoriks poginu. (ptcp. perf. prevodi se pasivnom reenicom sa svrenim glagolom ili glagolskim prilogom na vi)

NB!

umjesto participa mogu u ablativu stajati imenice kojima se izrie ast, sluba, dob ili zanimanje: Cicerone consule. Dok je Ciceron bio konzul. umjesto participa mogu u ablativu biti neki pridjevi: Me vivo. Za mog ivota.

PREVOENJE: Apsolutni se ablativ moe prevesti na 4 naina: Graecia capta Romani victores facti sunt. 1. nezavisnom reenicom Grka je osvojena i Rimljani su postali pobjednici. 2. glagolskim prilogom na vi: Osvojivi Grku, Rimljani su postali pobjednici. 3. prijedlonim izrazom: Nakon to je Grka osvojena, R. su postali pobjednici. 4. zavisnom reenicom: Kad je Grka osvojena... vremenska Budui da je Grka osvojena uzrona Ako je Grka osvojena pogodbena Premda je Grka osvojena dopusna ................................................................................................................................................ Ako prevodimo zavisnom reenicom, vrstu reenice odredit emo prema kontekstu!