UNIVERZITET U TRAVNIKU FAKULTET ZA MENADZMENT I EKONOMIJU

SEMINARSKI RAD
PSIHOLOGIJA MENADMENTA

MOBBING

Travnik, januar, 2013

SADRAJ

MOBING....................................................................................................................................3 KO SU MOBERI? ....................................................................................................................4 DEFINICIJA MOBBINGA......................................................................................................5 VRSTE MOBINGA..................................................................................................................7 RTVE MOBINGA..................................................................................................................7 STATISTIKA............................................................................................................................8 ZAKONI O MOBINGU...........................................................................................................9 REAKCIJE RTAVA MOBINGA.........................................................................................9 POSLJEDICE MOBINGA.....................................................................................................10 PROFILI ZLOSTAVLJAA................................................................................................11 FAZE MOBINGA..................................................................................................................13 POSLJEDICE MOBBINGA NA RADNOM MJESTU..13 PREVENCIJA MOBINGA....................................................................................................14 MOBING U BiH......................................................................................................................16

MOBING
Mobing je specifini oblik ponaanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sistemski, psihiki zlostavlja i poniava drugu osobu, s ciljem ugroavanja njezina ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana je osoba bespomona, u nemogunosti je da se odbrani. Prvi znanstvenik koji je poeo istraivati ovaj fenomen bio je njemaki psiholog Heinz Leymann. On je zasluan jer je prvi upotrijebio naziv "mobbing" za odreena ponaanja na radnom mjestu, odredio njegove karakteristike, posljedice na zdravlje, a osnovao je i kliniku za pomo rtvama. Sustavno prouavanje mobinga zapoelo je prije 10-ak godina. Naime, u zadnjoj dekadi 10.tog stoljea promijenjen je odnos prema radniku i radnim pravima. Prava radnika su vea. Stoga su nastala mnoga istraivanja toga fenomena sa eljom da ga se to bolje prepozna i odrede njegove znaajke kako bi se moglo raditi na poboljanju kvalitete meuljudskih odnosa i na prevenciji mobinga. S druge strane velika konkurencija na tritu, globalizacija, organizacijske promjene, ekonomska kriza, nesigurnost radnih mjesta i oekivanje fleksibilnosti od radnika doveli su do poveanja uestalosti mobinga. Moralna maltretiranja postala su uoljivija vie nego ikada. Poslodavci su prisiljeni analizirati svaki problem koji ima negativne posljedice na produktivnost i na trokove proizvodnje. Istraivanja su dokazala da je jedan od vanih imbenika u poveanju trokova i mobing. U Njemakoj jedan radnik koji je bio izvrgnut mobingu kota poduzee izmeu 25 i 75 tisua eura godinje zbog gubitaka uzrokovanih izbivanjem s posla zbog bolovanja, smanjenja radnog uinka i zbog greaka u radu. Statistiki podaci ukazuju da 50% radnika izvrgnutih mobingu ide na bolovanje 6 tjedana godinje, 31% od 1,5 mjeseci do 3 mjeseca, a 11% ostaje kod kue na bolovanju vie od 3 mjeseca godinje.

KO SU MOBBERI?
Mobberi su manje sposobne, ali utjecajne osobe koje smatraju da imaju pravo samo uzimati, bez osjeaja za kolektiv i empatiju. esto nemaju svoga privatnoga ivota ili su s njime nezadovoljne pa okupljaju grupu ljudi kojoj dokazuju svoju mo i osiguravaju dominantni poloaj na raun straha slabijih. Ostali staju na njihovu stranu kako ne bi postali rtvama. S mone pozicije lake se moe manipulirati ljudima i nema ravnopravnog odnosa. Mnogi od mobbera to rade svjesno, kako bi se pokazali nezamjenjivima u organizaciji tvrtke, prikrivajui svoje neznanje i slabosti. U Bosni i Hercegovini je mobing ei u dravnim slubama koje karakterizira vrsta hijerarhijska struktura i u tvrtkama u kojima postoje problemi i napetosti uzrokovani nunom reorganizacijom poslovanja.

rtve su ignorirane U radnom okruenju rtva ne uspijeva doi do rijei, stalno je prekidaju u govoru. Ignorirana je kao da ne postoji. Iskljuena je iz drutvenog ivota na poslu. Najee osjea nelagodu nakon to suradnici prekidaju razgovor kada rtva ulazi u prostoriju. rtvu se premjeta u ured udaljen od radnih prostora ostalih kolega. Dobiva samo nebitna i besmislena zaduenja i radne obveze koje su ispod njene profesionalne razine ili joj daju zadatke koje ne moe rijeiti ili stalno dobiva nova zaduenja. Njezin rad se esto kritizira, makar bio profesionalno obavljen. rtvu se optuuje za propuste koji se nisu dogodili. Ne raspolae vanim informacijama. Konstantno je izloena ismijavanju i alama na raun govora, dranja, hoda, odijevanja, privatnog ivota, nacionalnosti, spola, rase i sl. U svojoj kulminaciji mobing takoer zna obuhvaati i prijetnje fizikim nasrtajem, seksualno ugroavanje, teror telefonskim pozivima.

DEFINICIJA MOBBINGA
Mobing je zlostavljanje na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihiki zlostavlja i poniava drugu osobu. Mobing se obino pokazuje kroz verbalno vrijeanje, zastraivanje, degradiranje, poniavanje, a rjee fiziki kontakt. Naziv dolazi od engleskog glagola to mob to znai nasrnuti i imenice mob to znai gomila, puk.

Mobbing se najee doivljava kao usmeni komentar koji moe mentalno povrijediti ili izolirati osobu na radnom mjestu, ali moe biti ukljuen i fiziki kontakt. Mobbing se obino pokazuje kroz incidente koji se ponavljaju ili ponaanje koje vrijea, zastrauje, degradira ili poniava odreenu osobu ili skupinu. Takoer to moe biti i agresivno pokazivanje moi. Iako se danas sve vie pie i javno govori o tom problemu pa su osnovane i udruge za borbu protiv mobbinga, zakonodavstvo veine zemalja vrlo srameljivo i/ili neodreeno rjeava problem najee kroz obvezu poslodavca da brine za zatitu fizikog i mentalnog zdravlja na radu. Prema Leymannu: "Mobing ili psiholoki teror u poslovnom ivotu odnosi se na neprijateljsku i neetiku komunikaciju koja je usmjerena na sistematian nain od strane jednog ili vie pojedinaca, uglavnom prema jednom pojedincu, koji je zbog mobinga stavljen u poziciju u kojoj je bespomoan i u nemogunosti da se obrani i dran u njoj pomou stalnih maltretirajuih aktivnosti. One se odvijaju s visokom uestalou (najmanje jednom tjedno) i u duem razdoblju (najmanje 6 mjeseci). Zbog visoke uestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponaanja, to maltretiranje dovodi do znaajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje". Mobbing je oblik agresije koji se najee lako prepoznaje, ali isto tako ponekad moe biti skriven i teko ga je opisati budui je vrlo tanka nit koja razdvaja "rukovoenje vrstom rukom" i mobbing. Nemogue je nabrojati sve to se moe smatrati mobbingom, ali treba imati na umu da je to nain ponaanja u kojem e jedan ili vie ponovljenih incidenata

pokazati

emu

se

radi.

Neki od primjera ukljuuju: irenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti iskljuenje ili socijalna izolacija osobe zastraivanje podcjenjivanje ili namjerno omalovaavanje onoga to osoba radi fiziko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem izbjegavanje davanje zahtjevnijih poslova bez nekog razloga stalno mijenjanje uputa za rad postavljanje rokova koje je nemogue ostvariti zadravanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija zbijanje ala koje su uvredljive mijeanje u privatnost osobe dosaivanjem, nadziranjem ili praenjem dodjeljivanje posla i obaveza koje jedna osoba nije u stanju obaviti (kako bi se stvorio ne dodjeljivanje posla kako bi se osoba osjeala beskorisno vikanje ili upotreba prostih rijei stalno i uporno kritiziranje podcjenjivanje stavova i miljenja nezaslueno kanjavanje sprjeavanje napredovanja, strunog usavravanja, odlaska na odmor uzimanje

dodatni pritisak i osjeaj nesposobnosti) -

osobnih stvari ili radne opreme. Po Leymannu svaki radnik tijekom svog radnog vrijeka ima 25% anse da bude barem jednom rtva mobinga. Mobing je daleko vie od povremenih konflikata ili uredskih svaa. Tko prakticira mobing ima svjesnu namjeru (rijetko nesvjesnu) da nakodi radniku i/ili da ga na kraju prisili da napusti radnu sredinu.

VRSTE MOBINGA
S obzirom na smjer akcija mobing dijelimo na okomiti i vodoravni. Prema istraivanjima 55% je okomiti, 45% vodoravni mobing. Okomiti mobing dogaa se kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podreenog radnika ili jednog po jednog dok ne uniti cijelu skupinu (zato se jo naziva i bossing) ili kada jedna skupina radnika zlostavlja pretpostavljenog (to se dogaa u 5% sluajeva). Horizontalni mobing odvija se izmeu radnika na jednakom poloaju u hijerarhijskoj ljestvici. U Italiji u 55% sluajeva mobinga radi se o okomitom mobingu, a u 45% o vodoravnom mobingu. U samo 5% sluaja radi se o mobingu skupine radnika prema nadreenom.

RTVE MOBINGA
Istraivanja su pokazala ko su karateristine rtve mobinga: Potenjaci, osobe koje su uoile i prijavile nepravilnost u radu Tjelesni invalidi Mlade osobe tek zaposlene i starije osobe pred penzijom Osobe koje trae vie samostalnosti u radu ili bolje uslove rada Osobe koje nakon godina besprijekornog rada trae priznavanje radnog poloaja i poveanje plate Viak radne snage Pripadnici manjinskih grupa Ljudi drugaijeg etnikog porijekla Razliitog pola (ene u drutvu mukaraca ili mukarci u drutvu ena) Razliite seksualne orijentacije Vrlo kreativne osobe 7

Ekcentrine osobe

STATISTIKA
Istraivanja provedena u SAD-u navode podatak prema kojem je 1 od 4 radnika izvrgnut mobingu. Istraivanje u Velikoj Britaniji je pokazalo da je 1 od 8 radnika bio maltretiran u zadnjih 5 godina. Veliko istraivanje toga fenomena u lanicama Europske zajednice porovedeno je tijekom 2000. godine. European Foundation for the Improvement od Living and Working Conditions na 21,500 zaposlenih u zemljama lanicama Europske zajednice, dobila je sljedee rezultate: - 2% (3 milijuna) radnika bilo je meta fizikog nasilja od osoba na radnom mjestu - 4% (6 milijuna) radnika bilo je meta fizikog nasilja od ljudi izvan radnog mjesta - 2% (3 milijuna) radnika bilo je meta seksualnog nasilja - 9% (13 milijuna) radnika bilo je meta mobinga. Rezultati pokazuju i velike razlike izmeu drava lanica u postotku radnika izvrgnutih mobingu. U Finskoj je 15% radnika izloeno moralnom maltretiranju na poslu, u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj 14%, u vedskoj 12%, u Belgiji 11%, u Francuskoj i Irskoj 10%, u Danskoj 8%,u Njemakoj i Luksemburgu 7%,u Austriji 6%, u panjolskoj i Grkoj 5%, u Italiji i Portugalu 4%.

Iz navedenih je podataka vidljivo kako razlike u postocima izmeu europskih zemalja odreuju i kulturne razlike u toleranciji na psiholoka maltretiranja, ali vjerojatno i informiranost radnika. Npr., u vedskoj je svakodnevno ponaanje pretpostavljenog koji zadaje zadatak radniku povienim tonom i na autoritativan nain, ocijenjeno kao neprihvatljivo i esto je klasificirano kao mobing. Drugaija je situacija u mediteranskim zemljama gdje po povijesno-kulturnoj tradiciji u radnim odnosima opisano ponaanje ostaje neprimijeeno odnosno biva tolerisano.

ZAKONI O MOBINGU

Moralno maltretiranje ve je zakonski kanjivo u mnogim europskim dravama, a najbolje zakone nalazimo u vedskoj, Norvekoj, Francuskoj, vicarskoj. "Mobber" (onaj koji maltretira) je krivino odgovoran,a rtva moe zatraiti odtetu za nanesenu joj "bioloku tetu". I u okviru europskog parlamenta raspravlja se o mobingu. Komitet za zapoljavanje i socijalne poslove odrao je u februaru 2001. godine sastanak o mobingu. Raspravljalo se o uestalosti tog fenomena u zemljama lanicama Europske zajednice. Komitet je analizirao zakone u pojedinim dravama i naglasio potrebu za izmjenom informacija, edukacijom u europskim dravama i potrebom za definiranjem zajednikih zakona koji bi omoguili dobru prevenciju mobinga.

REAKCIJE RTAVA MOBINGA

Istraivanja pokazuju uobiajeni obrazac reagiranja na moralno zlostavljanje. Karakteristine su sljedee reakcije:

Poetno samookrivljavanje - prva pomisao rtve je da je on/ona sigurno neto pogrijeio i da krivnja lei u njemu. Uobiajene misli koje se javljaju u tom razdoblju su: "U emu sam odgovoran za situaciju koja se dogodila (kreirala), "U emu sam pogrijeio", "Ne razumijem to se zbiva", a karakteristini su osjeaji zbunjenosti i anksioznosti.

Osamljenost - osjeaj da je ostao sami da se to samo njemu dogaa. rtva se esto srami zbog svega to se dogaa i boji se da joj drugi nee vjerovati, pa stoga ne govori o problemu s obitelji i prijateljima. Takoer se javlja bojazan kako bi ga drugi mogli okrivljavati. Ponekad ako i iznesu svoj problem, u obitelji ne nailaze na podrku, odnosno na samom poetku moda i imaju podrku, ali nakon nekog vremena podrka nestane. Ta se pojava zove dvostruki mobing. Uobiajena misao koja se javlja u tom razdoblju je: "Drugima se to ne

moe dogoditi", a karakteristini su osjeaji anksioznosti i depresije.

Osobno obezvrjeivanje - Osjeaj bezvrijednosti samo je jedan od simptoma prave depresije koja je esto jedna od posljedica mobinga. rtva je preplavljena mislima: "Nisam na razini te situacije", "Ne mogu rijeiti problem, jer sam nesposoban, nita ne vrijedim". Borba za blokadu i eliminaciju mobinga. Ova reakcija je karakteristina za jake, inteligentne osobe koje su svjesne da su pod utjecajem mobinga. One koriste sva raspoloiva zakonska, psiholoka, socioloka, medijska i druga sredstva kako bi skrenuli panju javnog mijenja da se radi o pojavi mobinga.

POSLJEDICE MOBINGA
Svako zlostavljanje, pa tako i ono na radnom mjestu, nosi rizik trajnog oteenja zdravlja. Intenzitet i vrsta posljedica ovisi o tri kategorije imbenika: intenzitetu mobinga (moralnog zlostavljanja), duini trajanja i karakteristikama rtve (crtama linosti).

Zdravstvene smetnje i simptomi rtava mobinga javljaju se na tri razine funkcioniranja:

1. Promjene na socijalno-emocionalnoj razini - Poremeaji raspoloenja kao to je depresija, anksioznost, krize plaa, opsesivna ideacija (stalno razmiljanje o problemu), osjeaj depersonalizacije, napadi panike, socijalna izolacija, nedostatak interesa za druge ljude ili za lanove obitelji, emocionalna otupjelost. Prema istraivanju Staffordshire University, provedenom u Velikoj Britaniji, 75,6% rtava mobinga ima zdravstvene posljedice, pati od depresije i ima pad samopotovanja. 2. Promjene na tjelesno-zdravstvenoj razini - Glavobolje, poremeaji spavanja, osjeaj gubitka ravnotee s vrtoglavicom, poremeaji u probavnom sustavu, osjeaj pritiska u prsima, nedostatak zraka, srane potekoe, kone promjene, smanjenje kinestetike osjetljivosti. 3. Promjene u ponaanju (poremeaji ponaanja) - agresivnost (hetero ili autoagresija), pasivizacija (npr. hipersomnija), poremeaj hranjenja (smanjenje ili poveanje apetita), 10

uestalo koritenje alkohola, cigareta, lijekova, seksualni poremeaji (npr. smanjenje seksualne elje i poremeaj u seksualnoj aktivnosti). Prema istraivanjima provedenima u vedskoj 10-20% suicida ima direktan ili indirektan uzrok u problemima na poslu, dok se u istraivanju provedenom u Italiji u 13% suicida anamnestiki nalazi zlostavljanje na poslu. Potekoe koje razvijaju zlostavljani mogu se svrstati u nekoliko dijagnostikih kategorija opisanih u meunarodnim klasifikacijama bolesti. Za sada ne postoji posebna dijagnostika kategorija za mobing pa se u sluaju mobinga, tj.u sluaju prethodno opisanih zdravstvenih smetnji, postavljaju sljedee dijagnoze: - Poremeaj prilagodbe - Posttraumatski stresni poremeaj.

Postavljanje tane dijagnoze vrlo je teko, pogotovo kada dijagnoza nosi mogunost financijske dobiti (odtetni zahtjevi i sl.).

PROFILI ZLOSTAVLJAA
Zlostavljai su esto osobe sa ozbiljnim poremeajima linosti psihopati koji maltretiraju rtvu zbog osjeaja antipatije, ljubomore, zavisti, straha ili elje za vlau (kratomanska paranoja). esto najvanija karakteristika linosti zlostavljaa jeste egocentrinost. Ima sliku o sebi kao o osobi kojoj svi moraju dati ono to tra, svi trebaju biti zahvalni za ono to je uinila za ustanovu, a zapravo takve osobe imaju iskoritavajui odnos prema drugima. Rije je o osobi nesposobnoj za empatiju osobi koja se ne moe uivjeti u probleme i osjeaje drugih. Krivnja je uvijek na drugima, esto sa paranoidnim karakteristikama. Te osobe smatraju da su ih rtve htjele napasti, a ne obratno. Razlikujemo etiri profila zlostavljaa : 1. eljan panje

pretjeranom ljubaznou nastoji drati autoritete na svojoj strani, emocionalno nezreo

11

selektivno ljubazan prema suradnicima, posebno u poetku prema novoj rtvi, iskoritava suradnike esto izvodi " jadan ja - dramu "i samosaalijeva se, ako ga se otkrije, tvrdi da je on rtva, kad ga se pozove na odgovornost, konfabulira i svaljuje krivicu na druge, uvijek eli biti u centru panje.

2. Oponaatelj

nisu profesionalno kvalificirani, ali tvrde da jesu jer se nalaze u blizini profesionalaca, esto glume profesiju kojom se ele baviti i zahtijevaju zasluge koje im " pripadaju ", manipulativni,lako se daju isprovocirati, esto prijete suradnicima, glume odanost nadreenima, ali ih odbace nakon to ih iskoriste.

3. Guru

uspjeni su na uskom polju svoje strunosti, od suradnika priznati kao takvi, egoistini, zlostavljaju sve kojima se osjeaju ugroeni,

emocionalno hladni, uglavnom muke osobe, ponekad pretjerano uredni i organizirani, svoje greke pripisuju drugima.

4. Psihopat ili sociopat

napasni i arogantni prema rtvama, a prema ostalima dragi i ljubazni, hladni i proraunati,

dobri su glumci, za njih ne vrijede zakoni i moralne norme, esto ih se moe uhvatiti u nekim kriminalnim aktivnostima, oni koji ih otkriju, odmah postaju njihove rtve i sva svoja (ne)djela prebacuju na njih, ne pokazuju empatiju, saaljenje i krivnju.

12

FAZE MOBINGA
U prvoj fazi se kao potencijalna osnova mobinga pojavljuje nerijeen konflikt meu suradnicima, koji u konanici rezultira poremeajem u meuljudskim odnosima. Prisutna je lana ljubaznost uz istovremeno pretrpavanje poslom ili oduzimanje radnih zadataka. Izvorni se sukob zaboravlja, a agresija usmjerava prema odabranoj osobi. Prva faza, koja moe potrajati due vrijeme, prelazi u drugu.

U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. U vrtlogu spletki, ponienja, prijetnji,psihikog zlostavljanja i muenja,rtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo. Poinje se osjeati, a naposljetku doista i postaje manje vrijednim subjektom koji u svojoj radnoj okoloni gubi ugled, potporu i pravo glasa. U treoj fazi zlostavljana osoba postaje vreom za udarce , deurnim krivcem za sve propuste i neuspjehe kolektiva. etvrta faza je karakteristina po oajnikoj borbi za opstanak rtve, u koje se tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu, tj. kronini sindrom umora (burn-out), psihosomatski ili depresivni poremeaji. U petoj fazi, uglavnom nakon viegodinjeg teroriziranja, rtve obolijevaju od kroninih bolesti i poremeaja, naputaju posao ili poseu za suicidalnim izlazom.

POSLJEDICE MOBBINGA NA RADNOM MJESTU

Posljedice nehumanog mobing ponaanja mogu biti katastrofalne i razorne za samu osobu, njezino zdravlje i obitelj, ali i za drutveni sustav. Zdravstvene posljedice koje se mogu javiti kod rtve su fiziki poremeaji kao npr. kronini umor, glavobolje, nesanica, vrtoglavice, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna teina ili 13

mravljenje, razliiti psihosomatski sindromi poput ubrzanog lupanja srca, osjeaja pritiska u grudima, nedostatka zraka, smanjen imunitet, poveana potreba za alkoholom, sedativima, cigaretama I slino. Emocionalni poremeaji koji se mogu javiti su depresija, burn-out sindrom, emocionalna praznina, osjeaj gubitka ivotnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijazma, apatija ili hipomanija, poremeaj prilagodbe te bihevioralni simptomi - iritabilnost, projektivnost, nekritino rizino ponaanje, gubitak koncentracije, zaboravnost, eksplozivnost, grubost, bezosjeajnost, rigidnost, stalna okupiranost poslom, obiteljski problemi, razvod braka, suicid rtve.

PREVENCIJA MOBINGA
Kako sprijeiti mobing? Poslodavac i zaposlenici trebaju biti upoznati s pojmom mobinga i njegovih posljedica, te raditi na suzbijanju mobinga i prevenciji, prvenstveno edukacijom Ako osoba ima osjeaj da je rtva zlostavljanja na poslu treba zabiljeiti vrijeme dogaaja sa to vie detalja, svjedoka. rtva bi se trebala obratiti osobi u radnoj sredini u koju ima povjerenja, sindikatu, inspektoru rada i odluno zlostavljau rei pred svjedokom da njegovo ponaanje nije prihvatljivo. Izvan radne sredine treba obavijestiti lijenika medicine rada s kojim poslodavac ima ugovor ili svom lijeniku ope medicine. Nikad ne vraati istom mjerom. Problem mobinga treba sprijeiti preventivnim programima koje bi svaka uprava poduzea trebala primjenjivati. Programi bi trebali jasno navoditi kakvo ponaanje se smatra mobingom i biti primjenjivi na sve osobe vezane uz tvrtku. Bitno je odrediti posljedice za takvo ponaanje i ohrabriti prijavljivanje bilo kakve vrste nasilja. Radniku treba stvoriti sigurnost da nee biti izoliran ili trpjeti zbog prijave takvog ponaanja.

14

Trebaju se odrediti tone procedure u sluaju zlostavljanja, te osigurati i odrati teajeve kako bi svi bili upoznati sa posljedicama. Nakon donoenja pravilnika i procedura tvrtka bi trebala osigurati nadzor kako bi bila sigurna da se isti provode na propisan nain.

Ako imate osjeaj da ste rtva mobbinga, diskriminacije ili da se na Vama provodi bilo koji oblik zlostavljanja pokuajte uiniti slijedee: Odluno recite osobi da njegovo/njezino ponaanje nije za Vas prihvatljivo i da smjesta prestane. To moete uiniti u prisustvu druge osobe ili predstavnika sindikata. Vodite dnevnik: biljeite datum, vrijeme i dogaaj sa to je mogue vie detalja imena svjedoka ishod dogaaja.

Imajte na umu da se mobbingom smatra ne samo incident ve i broj, uestalost i naroito namjera zlostavljanja. uvajte kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobijate od osobe koja Vas maltretira. Izvjestite o zlostavljanju nadreenu osobu ili osobu koja je za to zaduena u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom. Obratite se Odboru zatite na radu u poduzeu. Ako je potrebno obratite se i generalnom direktoru. Izvan preduzea obavijestite lijenika medicine rada s kojim Va poslodavac ima ugovor za pruanje usluga specifine zdravstvene zatite. Ukoliko takvog ugovora nema ili ne znate tko je taj lijenik obratite se svom izabranom lijeniku ope/obiteljske medicine. Ne vraajte istom mjerom jer ete teko dokazati da Vi niste zlostavlja ve zlostavljana osoba te ete dovesti u nedoumicu osobe kojima ste se obratili za pomo. Psihike posljedice zlostavljanja na radnom mjestu sve su ei razlog zbog kojeg se klijenti obraaju po strunu pomo. U stranoj literaturi se nalazi ve obilje znanstvenih radova koji se bave tim fenomenom. Kod nas nema sustavno provedenih i metodoloki osmiljenih istraivanja, iako smo svjedoci posljedica koje tranzicijsko gospodarstvo i problemi kojima je bremenito ostavlja na psihiko zdravlje. Iskustva zapadnih zemalja govore kako se u funkciji industrijalizacije i globalizacije moe oekivati porast rtava mobinga. Kako bi se zahvatila irina problema, ali i pripremili algoritmi za dijagnostiku i terapiju potekoa izazvanih

15

mobingom, potrebno je provesti epidemioloka istraivanja, ali i skrenuti pozornost strunjaka na taj socijalno-medicinski fenomen.

MOBING U BiH
Mobing ili zlostavljanje na radnom mjestu sve ei je problem u Bosni i Hercegovini. Sluajevi rijetko dospijevaju na sud, a zbog nedostatka zakonskih normi oteano je razlikovanje izmeu mobinga i lanog optuivanja. Mobing u Bosni i Hercegovini postoji i uvijek je postojao. U to nema sumnje. Svako od nas je uo poneku priu o efu koji uznemirava svoje radnike i ne da im da normalno obavljaju svoj posao. Prepriavamo te prie i nadamo da se isto nama nee dogoditi, a u medijima povremeno ispliva neka informacija o sluaju mobinga koja se velikom brzinom zaboravi i koja nikada ne bude do kraja razjanjena. Definicije mobinga su esto poprilino neprecizne i u zakonu slabo definisane, od toga da je to sistematsko psihiko zlostavljanje i poniavanje drugih osoba pa do neto manje konkretnih definicija da je to nemogunost komuniciranja sa poslodavcem, naruavanje meuljudskih odnosa, linog i poslovnog ugleda. Upravo ova nepreciznost kao i nedostatak zakonskih normi koje bi konkretno definisale granicu izmeu mobinga i lanog optuivanje nadreenih, predstavlja najvei problem kada ovi sluajevi dou na sud. Nedavno je na Osnovnom sudu u Prijedoru Mile Meed, bivi ef Teritorijalne vatrogasne jedinice u Prijedoru, proglaen odgovornim i novano kanjen zbog optube koju je protiv njega podnio vatrogasac-voza Mario Radinovi za uznemiravanje na radnom mjestu. Optueni Mile Meed najavljuje albu i naziva optubu 'potpuno lanom' a postupak 'neprofesionalnim'. Mario Radinovi kae da je prijavio sluaj nakon to mu nita drugo nije preostalo, i da je pobjeda na sudu prvenstveno moralna satisfakcija za njega. Donoenje presude u ovom ionako veoma osjetljivom sluaju gdje obe strane odrino negiraju krivicu, dodatno oteava nepostojanje zakona koji regulie ovakva pitanja. Nedostatak zakonske prakse Da zakonska praksa nije dovoljno dobro izgraena po pitanju mobinga potvruju i iz Saveza sindikata RS : Jedan od najveih problema je to je u Zakonu o radu u samo dva lana ureeno pitanje mobinga. Iz tog razloga radnici ne prepoznaju mobing kao nezakonito 16

ponaanje poslodavaca. Zato i nemamo mnogo sudskih sporova, kae u razgovoru za Doje vele Velka Odakovi, generalni sekretar Saveza sindikata RS. Mi trenutno vodimo dvije tube to se tie naih radnika. Sigurno ima jo veliki broj neprijavljenih sluajeva, ali radnici su spremni trpiti sve samo da im poslodavci na kraju isplate njihove plate. U zemljama regiona ve su stupili na snagu zakoni kojima se regulie mobing. Po prvi put su radnici bili zakonski zatieni od zlostavljanja na radnom mjestu ali zakon je poprilino apstraktan i ne definie do kraja ta se tano podrazumijeva pod mobingom. Iz tog razloga je dolo do poplave prijava za mobing od poetka primjene Zakona o mobingu u Srbiji. Izuzetno je teko razgraniiti izmeu mobinga i ugroavanja drugih radnih prava, kao i izmeu prijava radnika koji su iza toga imali neke druge interese. Iako se u nekim sluajevima javlja zloupotreba ovog zakona, veoma je vano da graani znaju prave naine na koje mogu da se zatite od zlostavljanja na radnom mjestu i da postoji zakon koji e konkretno definisati njihova prava u ovakvim sluajevima. U Republici Srpskoj trenutno radimo na zakonu koji bi trebao regulisati pitanje mobinga i koji bi obuhvatio ire podruje nezakonitog ponaanja poslodavaca ili neposrednih rukovodilaca te kolega na poslu. Traimo nain da formuliemo zakon na takav nain da nije teko dokazati mobing i da radnike bolje upoznamo sa ovim problemom, dodaje generalni sekretar Velka Odakovi. Porast broja prijava za mobing u BiH Iz Institucije ombudsmena Bosne i Hercegovine navode kako je evidentan porast broja prijava za mobing u BiH. Tako je u 2009. godini bilo 18 prijavljenih sluajeva mobinga, u 2010. godini 35 sluajeva a u protekloj godini 41 sluaj. Smatraju da je stvarni broj mnogo vei, ali da ovo ipak pokazuje pozitivan pomak u smislu da se ljudi sve vie opredjeljuju za zatitu svojih prava pred nadlenim institucijama i da koriste mehanizme koje im zakon omoguava. Neki se sjeaju sluaja Zahide Selak koja je prva u Bosni i Hercegovini progovorila o uznemiravanju koje je doivjela na svom radnom mjestu, u Arhivu BiH. Ovo je jedan od rijetkih primjera da je neko otvoreno istupio pred medijima i ispriao svoju priu o onome to mu se dogaalo na radnom mjestu. Ovde su mediji odigrali vanu ulogu i bili su zasluni za to da javnost sazna o njenom sluaju. Sve ukazuje na potrebu za jednom veom medijskom kampanjom na nivou itave Bosne i Hercegovine putem koje bi graani dobili informacije o pravim nainima da se zatite od mobinga i kako mogu da ga prijave. Zanimljiv je i podatak da su prema istraivanjima koji je sproveo Savez sindikata RS mobingu jednako izloeni radnici i u javnom i u privatnom sektoru. Prema ovim podacima 17

najugroeniji su radnici u bankama, zatim u medijima i oni koji su zaposleni u javnoj slubi. Ovo je dokaz da ne postoji pravilo kada se radi o mobingu i da se moe javiti na svakom mjestu i u svako vrijeme.

18