Sie sind auf Seite 1von 226

ANITA KRNJAI SANJA PORTNER HILIZA DEMI

METODIKI PRIRUNICI ZA NASTAVNIKE


za devetogodinje osnovne kole

6, 7. 8.
i

UZ

NJEMAKI JEZIK
razred

AnitA KrnjAi SAnjA Portner HilizA Demi

METODIKI PRIRUNICI ZA NASTAVNIKE UZ NJEMAKI JEZIK


za 6, 7. i 8. razred devetogodinje osnovne kole

Biblioteka UDBENICI I PRIRUNICI Knjiga 211. Urednica: ZLATA MAGLAJLIJA Dizajn i DTP: MAHIR SOKOLIJA

SADRAJ
UVOD ................................................................................................................................................. 5 1. Ciljna grupa ................................................................................................................................ 5 2. Struktura udbenika ................................................................................................................... 5 3. Mali metodiki podsjetnik .......................................................................................................... 6 AnitA KrnjAi

Metodiki prirunik za nastavnike uz njemaki jezik za esti razred devetogodinje osnovne kole
Ciljevi i rezultati odgojno-obrazovnog rada ..................................................................................... 10 Programski sadraji ........................................................................................................................... 11 Metodiki prijedlozi .......................................................................................................................... 13 LEKtiOn 1 Erste Kontakte ...................................................................................................... 13 LEKtiOn 2 Die Familie .......................................................................................................... 21 LEKtiOn 3 Der Unterricht ...................................................................................................... 28 LEKtiOn 4 Meine Schule ....................................................................................................... 35 LEKtiOn 5 Alltag .................................................................................................................... 41 LEKtiOn 6 jahreszeiten und Wetter ....................................................................................... 48 LEKtiOn 7 Geburtstag ........................................................................................................... 56 LEKtiOn 8 Das habe ich gern ................................................................................................. 65 LEKtiOn 9 Das Leben auf dem Lande ................................................................................... 73 LEKtiOn 10 reisen macht Spa ............................................................................................. 80 LEKtiOn 11 Willkommen in Bosnien-Herzegowina .............................................................. 86 Dodatni materijali ............................................................................................................................. 92 SAnjA POrtnEr

Metodiki prirunik za nastavnike uz njemaki jezik za sedmi razred devetogodinje osnovne kole
Ciljevi i rezultati odgojno-obrazovnog rada ..................................................................................... 94 Programski sadraji ........................................................................................................................... 94 Metodiki prijedlozi .......................................................................................................................... 96 Start in die Klasse 7 ...................................................................................................................... 96 LEKtiOn 1 Die Sommerferien sind vorbei ............................................................................. 98 LEKtiOn 2 Alltag .................................................................................................................. 105 LEKtiOn 3 Schule ................................................................................................................. 111 LEKtiOn 4 Wir gehen einkaufen .......................................................................................... 116 LEKtiOn 5 Feiern ist schn .................................................................................................. 120 LEKtiOn 6 Unser Krper ...................................................................................................... 124

LEKtiOn 7 Was ziehe ich an? ............................................................................................... 130 LEKtiOn 8 Wohnen .............................................................................................................. 136 LEKtiOn 9 Das Leben in der Stadt ....................................................................................... 140 LEKtiOn 10 Das schne Deutschland .................................................................................. 145 LEKtiOn 11 Unsere Umwelt ................................................................................................ 150 HiLiZA DEMi

Metodiki prirunik za nastavnike uz njemaki jezik za osmi razred devetogodinje osnovne kole
Ciljevi i rezultati odgojno-obrazovnog rada ................................................................................... 154 Programski sadraji ......................................................................................................................... 154 Metodiki prijedlozi ........................................................................................................................ 156 Wiederholung macht den Meister .............................................................................................. 156 LEKtiOn 1 Das Wochenende ist da ...................................................................................... 158 LEKtiOn 2 Essen und trinken .............................................................................................. 164 LEKtiOn 3 jung sein ............................................................................................................ 170 LEKtiOn 4 Das Buch mein bester Freund ......................................................................... 176 LEKtiOn 5 Die Bundesrepublik Deutschland ...................................................................... 183 LEKtiOn 6 Freizeit ............................................................................................................... 195 LEKtiOn 7 Wir treiben Sport ................................................................................................ 202 LEKtiOn 8 Musik ................................................................................................................. 209 LEKtiOn 9 Schulpartnerschaft ............................................................................................. 215 LEKtiOn 10 Zu Hause .......................................................................................................... 220 Dodatni materijali ........................................................................................................................... 224

Draga koleginice, dragi kolega,


adujemo se to ste se opredijelili za udbenike za nastavu njemakog kao drugog stranog jezika u devetogodinjoj osnovnoj koli u izdanju Djeije knjige i Bosanske rijei Sarajevo i nadamo se da ste, koristei ih u svojoj nastavi, ve postigli eljene rezultate. Uz udbenike smo Vam ponudili i radne sveske sa CD-om koje su sigurno obogatile kako rad na asu tako i samostalni rad uenika izvan kole. U elji da Vam pomognemo u svakodnevnom pripremanju nastave, nastao je i ovaj Prirunik. on se temelji na iskustvima koje su autorice skupljale izvodei nastavu njemakog jezika u kolama u kojima rade te u saradnji sa autoricom udbenika. ne elimo da ga shvatite kao jedini mogui recept za realizaciju nastavnih sadraja nego kao izvor ideja iz kojih ete adekvatno uvjetima vlastitog rada svojim idejama dodati one koje ete ocijeniti kao najbolje i najefikasnije. elimo napomenuti da su prijedlozi nastavnih aktivnosti grupirani u odreene cjeline koje se nekad mogu poistovjetiti sa jednim kolskim asom, no nekad i vie njih kombinirati u toku jednog asa ili pak jednu cjelinu realizirati na vie od jednog nastavnog sata. Dinamiku rada svaki nastavnik e prilagoditi odjeljenju sa kojim radi i njegovim mogunostima. Uz prijedloge moguih nastavnih aktivnosti Prirunik nudi i brojne materijale koji e nastavnicima praktiarima zasigurno biti od velike pomoi. Svjesni smo da je njihov broj daleko vei od onog koji se praktino moe primijeniti u predvienom godinjem fondu asova. nastavnik e se odluiti za one zadatke koje e ponuditi svim uenicima, ali i odabrati one zadatke i aktivnosti koje e individualno ponuditi boljim uenicima kako za samostalni rad kod kue, tako i na asovima dodatne nastave. ostajemo otvoreni za sve Vae prijedloge i sugestije. Cilj nam je svima zajedniki: pribliiti naim uenicima tajne njemakog jezika na to zanimljiviji i to efikasniji nain. nadamo se da se tom cilju pribliavamo na najbolji mogui nain.

UVOD
1. Ciljna grupa
Udbenici za esti, sedmi i osmi razred devetogodinje osnovne kole autorice zlate maglajlije nastali su na temelju novog nastavnog programa za devetogodinju osnovnu kolu i namijenjeni su uenicima koji njemaki jezik poinju uiti u estom razredu kao drugi strani jezik. nastavni plan devetogodinje kole predvia nastavu drugog stranog jezika sa dva asa sedmino, to podrazumijeva godinji fond od ukupno 70 sati u svakoj od etiri godine uenja drugog stranog jezika u okviru osnovnokolskog obrazovanja. Sadraji obraeni u udbeniku predvieni su vaeim nastavnim programom i u skladu su sa evropskim referentnim okvirom za uenje stranih jezika na nivou A1.2 (esti razred), A1.2 djelimino A1.3 (sedmi razred) te potpuno dostizanje nivoa A.1.3 i djelimino A.2.1 (osmi razred).

2. Struktura udbenika
Udbenik za esti razred sadri jedanaest tematskih cjelina (uspostavljanje kontakta, porodica/ obitelj, nastava, kola, svakodnevica, vrijeme, proslava roendana, ono to volim, ivot na selu, putovanje, moja domovina). Udbenik za sedmi razred takoer sadri jedanaest cjelina. Prva cjelina je
5

posveena ponavljanju sadraja iz estog razreda (Start in die Klasse sieben). Slijedi deset tematskih cjelina: ljetni raspust, svakodnevica, odlazak u kupovinu, praznici/blagdani, ljudsko tijelo, odjevni predmeti, stanovanje, ivot u gradu, zemlje njemakog govornog podruja njemaka, zatita okolia. Slino je koncipiran i udbenik za osmi razred koji uz ponavljanje na poetku kolske godine (Wiederholung macht den Meister) nudi jo devet cjelina posveenih temama: odlazak u restoran, jelo i pie, problemi mladih, knjiga i itanje, Savezna republika njemaka, slobodno vrijeme (cirkus), sport, muzika, partnerstvo kola i prijateljstvo te ivot u porodici / kuanski poslovi. za razliku od prethodna dva udbenika, udbenik za osmi razred nudi i dio nazvan Unsere Leseecke u kojem se nalaze dodatni tekstovi koji se mogu kombinirati sa obraenim tekstovima i namijenjeni su prije svega za samostalni rad uenika te rad na asovima dodatne nastave. Svaka tematska cjelina poinje naslovnom stranicom koja slikom uvodi u novu temu te uenicima prua informaciju o onom to e nauiti u cjelini koja upravo poinje. na kraju udbenika za sedmi i osmi razred nalazi se pregled obraenog gramatikog gradiva a u sva tri udbenika i lista nepoznatih rijei sa prijevodom na bosanski / hrvatski / srpski jezik. Udbenik prati radna sveska, podijeljena takoer na cjeline koje prate cjeline u udbeniku, sa mnotvom vjebi kako za rad na samom asu tako i za samostalni rad kod kue. Svaka cjelina u radnoj svesci zavrava rezimeom ponuenim na bosanskom / hrvatskom / srpskom jeziku koji ueniku prua priliku da sistematizira, kako nauenu leksiku grau pravljenjem svojevrsnog rjenika sa maternjeg na njemaki jezik tako i gramatiko gradivo koje je obraeno u prethodnoj tematskoj cjelini. Ponueni testovi iza svake cjeline pruaju uenicima priliku da provjere stepen usvojenosti gradiva i postepeno postaju svjesni svog napredovanja u savladavanju novog stranog jezika. na kraju udbenika ili radne sveske nalazi se i kompleksniji test za provjeru sve etiri jezike vjetine. Sastavni dio radne sveske je i CD sa snimljenim tekstovima lekcija i pojedinih vjebi iz udbenika te radne sveske.

3. Mali metodiki podsjetnik


Prirunik je, ba kao i udbenik, uraen kao pomono sredstvo nastavniku u realizaciji propisanih programskih sadraja i ne smije ni u kom sluaju biti iskljuiva vodilja u planiranju nastave. U planiranju svoje nastave nastavnik mora prije svega uzeti u obzir uenike sa kojima radi i uvjete u kojima izvodi nastavu i njima prilagoditi nastavne postupke. Prijedlozi dati u ovom priruniku ne mogu uzeti u obzir spomenute elemente. oni za orijentir imaju imaginarnog uenika i stoga ih u nastavnom procesu treba posmatrati iskljuivo kroz prizmu onih uenika sa kojima se konkretno realizira nastava. Samo tako, nastava e biti orijentirana ka ueniku i kao takva ispuniti jedan od osnovnih zahtjeva koji se postavljaju pred kvalitetnu nastavu. Uz rad na leksici, gramatici i usvajanju pravilnog izgovora u udbenicima su ravnomjerno zastupljene i receptivne jezike vjetine (sluanje i itanje) i produktivne (govor i pisanje).

Leksika
U objanjavanju znaenja nove leksike nastavnik od samog poetka uenja novog stranog jezika treba insistirati, gdje i kad god je to mogue, na jednojezikim postupcima semantiziranja. Pritom e mu svakako od velike pomoi biti slike (velikim dijelom sadrane ve u udbeniku) kao i drugi odgovarajui predmeti, zvukovi i slino. Posebno u poetnoj fazi uenja jezika vizualizacija je neophodna jer je, kako pomo u razumijevanju, tako i pomo u pamenju (ono to vidim lake pamtim od onog to sam samo uo). Da bi se neka rije smatrala usvojenom, potrebno je da se usvoji njeno znaenje, pravilan izgovor kao i pravilan nain njenog pisanja. Posebno u poetnoj fazi uenja stranog jezika vano je imati na umu upravo sljedei redoslijed aktivnosti u usvajanju novih rijei: rije ujem rije glasno ponavljam (u horu ili pojedinano) rije itam rije piem. Usvajanje leksike
6

je dug, zahtjevan proces koji podrazumijeva brojne vjebe koje treba da doprinesu njenom konanom usvajanju. U nizanju vjebi svakako da stalno treba imati na umu didaktiki princip postupnosti. to podrazumijeva nizanje vjebi od onih najjednostavnijih na nivou prepoznavanja preko zahtjevnijih u kojima se od uenika oekuje da zna samostalno i pravilno napisati novu rije do onih kojima se on osposobljava za primjenu nauene leksike u poznatom kontekstu (govorei o poznatom tekstu) te za primjenu u nekom slinom ali ipak drugaijem kontekstu od onog ponuenog u obraenom tekstu. nastavnik e insistirati na stalnom ponavljanju rijei pri emu e, kad god je to mogue, sistematizirati usvojenu leksiku pridruujui je odreenim tematskim oblastima. Posebnu potekou uenicima predstavlja usvajanje roda imenica. od samog poetka nastavnik e insistirati na usvajanju imenica zajedno sa lanom. Pamenju imenica sa odgovarajuim lanom pomoi e zapisivanje imenica uz koritenje plave, crvene i zelene boje (za muki, enski i srednji rod) kao i vizuelno pamenje slika na kojima se zajedno nalaze imenice istog roda (npr.: kolska torba, kreda, geografska karta i makaze). to je ta slika neobinija, to e prije ostati ueniku u sjeanju (makaze koje reu geografsku kartu, spuva na kojoj stoji stolica, sveska i knjiga koje se nalaze u pernici i slino). Usvajanje novih rijei podrazumijeva svakako i usvajanje pravilnog izgovora. Pretpostavka za to jeste i pravilno sluanje (fonetsko). tek onda kada uho zna pravilno prepoznati i diferencirati glasove koje uje, govorni aparat e iste znati i reproducirati. na sluanju i ponavljanju treba insistirati kako na asovima njemakog jezika (horsko i pojedinano ponavljanje) tako i kod kue. Kod uenika od prvog dana treba razvijati naviku koritenja CD-a sa snimljenim tekstovima lekcija i odreenog broja vjebi iz udbenika i radne sveske. U radu na leksici ne smiju se zanemariti i one vjebe koje za cilj imaju usvajanje pravopisa. Uz sve one vjebe koje nudi udbenik i radna sveska, usvajanju pravilnog pisanja pomoi e i zadaci prepisivanja. iako prednost u objanjavanju znaenja rijei treba dati jednojezinim postupcima semantiziranja, ne treba izbjegavati i koritenje rjenika. Uenici se ve u osnovnoj koli moraju osposobiti za koritenje rjenika (u poetku svakako dvojezinog) te povremeno dobijati zadatke da uz pomo rjenika pronau znaenje nepoznatih rijei i prevedu poneki jednostavniji tekst. Udbenici nude i jedan odreeni broj zadataka te vrste.

Gramatika
S obzirom da u ovom uzrastu uenici usvajaju jezik ali i stiu znanje o njegovoj strukturi i zakonitostima, bitno je podsjetiti na sljedee: Gramatika se ui uvijek na poznatoj leksici (princip jedne nepoznanice). obradi novog gramatikog gradiva pristupa se induktivno (od primjera ka pravilu i njegovoj primjeni). Uenicima se ne nude gotova pravila nego se ukljuuju u otkrivanje istih. i u uvjebavanju gramatikog gradiva mora se potovati didaktiki princip postupnosti. Veoma je bitno da se u uvjebavanju gramatike uenicima ponude i vjebe u kojima e spoznati upotrebnu vrijednost gramatikog gradiva (ne gramatika zbog gramatike). Gramatiko gradivo se usvaja postepeno uz stalno uvjebavanje i ponavljanje gradiva i neophodno sistematiziranje preenog gradiva. lakem pamenju svakako e doprinijeti odgovarajua dobro osmiljena vizualizacija uz primjenu lako pamtljivih simbola, boja i slino.

Receptivne jezike vjetine (sluanje i razumijevanje, itanje i razumijevanje)


Pored vjebi ciljano pravljenih u svrhu osposobljavanja uenika da razumiju tekst koji sluaju ili itaju, svi tekstovi lekcija mogu se koristiti za razvijanje receptivnih jezikih vjetina. Da bi bili u funkciji ostvarivanja ovog zadatka, sadraj tekstova uenicima ne treba otkrivati. nakon objanjavanja
7

nepoznate leksike neophodne za razumijevanje teksta i njenog uvjebavanja, uenicima se daje mogunost da iz teksta lekcije izvuku potrebne informacije. Sve one nisu jednako bitne, te stoga ni svaki tekst ne sluamo / ne itamo na isti nain. Ponegdje e biti dovoljno odsluati / proitati tekst sa ciljem njegovog globalnog razumijevanja (prepoznati temu teksta). U nekom tekstu emo uz osnovnu informaciju ciljano poi u potragu za nekim konkretnim detaljima (selektivno sluanje / itanje) dok e se u nekom tekstu sve informacije uiniti bitnim (detaljno sluanje / razumijevanje). Stil sluanja / itanja zavist e svakako od postavljenog zadatka. zato on mora biti postavljen prije samog ina sluanja / itanja teksta. Udbenici za esti, sedmi i osmi razred sadre kako narativne tako i dijaloke tekstove, tekstove ponuene u formi pisma, e-maila, razgovora, ankete, intervjua, bajke, reklame itd. razliite tekstualne vrste pruaju mogunost razvijanja razliitih strategija sluanja / itanja.

Produktivne jezike vjetine (govor, pisanje)


Uenje stranog jezika ima smisla samo ukoliko se svim jezikim vjetinama pokloni dovoljno panje. Produktivne jezike vjetine su upravo one vjetine koje svrhu i cilj uenja stranog jezika ine oiglednim (uspostavljanje komunikacije na stranom jeziku) i treba ih njegovati od samog poetka uenja stranog jezika. zavisno od nivoa jezikih kompetencija govorne aktivnosti mogu biti razliite teine: od onih istog reproduktivnog karaktera (igranje uloga insceniranje napamet nauenih dijaloga do onih samostalno formuliranih), odgovaranja na pitanja do samostalnog voenja dijaloga, prepriavanja teksta (po slikama, natuknicama, podnaslovima...) do prepriavanja sa promjenom stanovita (promjena odreenih elemenata) i slino. S obzirom da se radi o poetnoj fazi uenja stranog jezika nastavnikova pomo i voenje bit e neophodni. to svakako vai i za pisanje pismenu produkciju teksta sa kojom se uz nastavnikovu pomo i voenje (slikom, uputama, ponuenim rijeima i izrazima) moe poeti ve uz usvajanje prvih lekcija na stranom jeziku.

Kulturoloki sadraji
Uenje stranog jezika nezamislivo je bez upoznavanja normi ponaanja i elemenata kulture zemlje/zemalja iji se jezik ui. Sadraji koji potpomau razumijevanje strane kulture ali i drugih injenica koje se veu za nain ivota u zemljama njemakog govornog podruja protkani su kroz tekstove lekcija (od naina javljanja na telefonski poziv, naina na koji nekom elimo brzo ozdravljenje, estitamo roendan, praznike i slino) do tekstova koji nas direktno ili indirektno informiraju o zemljama njemakog govornog podruja ili kroz knjievne tekstove (pjesmice, bajke i slino) pokuavaju unijeti dio njemake kulture u uionicu. Poeljno je da nastavnik rad na lekcijama obogati informacijama o nainu ivota i obiajima u zemljama njemakog govornog podruja, (pri emu u poetnoj fazi uenja stranog jezika moe svakako koristiti i maternji jezik), ali i da uenicima prui priliku za aktivnu ulogu kroz izradu plakata, postera i provoenje drugih malih projekata (dopisivanje sa vrnjacima, razmjena pisama, paketa i slino) Autentini materijali mogu pritom imati snano motivaciono dejstvo. U tzv. info-Boxu nastavnici mogu nai odreeni broj dodatnih informacija uz teme koje se obrauju u pojedinim lekcijama. Gdje god je to bilo mogue, u tekstove i vjebe su integrirani i sadraji koji predstavljaju Bosnu i Hercegovinu, to omoguava interkulturalni pristup obraenim temama.

AnitA KrnjAi

MEtODiKi PrirUniK
devetogodinje osnovne kole

zA ESti rAzrED

za nastavnike uz njemaki jezik

Nastavni program za esti razred devetogodinje osnovne kole

PRVA GODINA UENJA, VI RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Cilj nastave njemakog jezika u estom razredu osnovne kole podrazumijeva stjecanje elementarne jezike kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Uenik je na ovom stepenu u stanju da na njemakom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Uenje stranog jezika treba da podstakne njegovu matu, radoznalost i kreativnost. nastava njemakog jezika treba da doprinese daljem jaanju motivacije za uenje stranih jezika i da uenika osposobi da na njemakom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja i da razumije pojedinane informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemakog jezika u estom razredu osnovne kole, kao prvoj godini uenja njemakog jezika, treba teiti dostizanju nivoa A1.2 evropskog okvira za strane jezike.
Jezike vjetine uenik moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza i reenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirati potrebna mu je znatna pomo da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod Oekivani rezultati/ ishodi uenja

Sluanje i razumijevanje

itanje i razumijevanje

Govor

pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice reproducira napamet nauene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije usmene produkcije

ita naglas poznate rijei i reenice zna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno itanje

Pisanje

prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe)

10

Pisanje

znanje o jeziku

od samog poetka uenja drugog stranog jezika pa nadalje uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe)

PROGRAMSKI SADRAJI
tematske cjeline: 1. pozdravljanje, predstavljanje, utvrivanje neijeg identiteta 2. kolsko okruenje 3. lanovi porodice 4. ivot uenika za vrijeme nastave i odmora 5. dani u sedmici, mjeseci, godinja doba 6. vremenske prilike 7. brojevi do 100 8. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 9. proslava roendana 10. seosko imanje, ivotinje 11. odlazak na raspust

11

Funkcije i sposobnosti Uenici ce usvajati vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljanje: Ich bin ... Ich heie.... Ich komme aus Deutschland. Wie heit du? Wie alt bist du? Ich bin ... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa kola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Roendan: Uenici e uiti o tome i koristiti: Imenice sa lanom u jednini i mnoini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamjenice: line zamjenice u jednini i mnoini u nominativu zamjenica Sie za utivo oslovljavanje Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole:

Vjetine

Gramatika

Vokabular

SLUANJE i RAZUMIJEVANJE:

Uenici e znati:

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: razvrstavanjem slika, povezivanjem slike i sluanog teksta, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr.: davanjem kratkih odgovora na nastavnikovapitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem tabela i sl.

ITANJE I RAZUMIJEVANJE:

GOVOR:

Uenici e itati reenice i krae tekstove, traiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr: davanjem kraih odgovora, dopunjavanjem teksta rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom prezent pomonih glagola sein i haben, prezent pravilnih glagola, prezent glagola knnen, izraavanje elje pomou oblika mchte imperativ (2. lice jednine i 2. lice mnoine) negativan i upitni oblik glagola, Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve:

Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen do 100

pozdravljati se na formalan i neformalan nain, predstaviti sebe i druge, rei koliko imaju godina i odakle dolaze, imenovati lanove svoje ue porodice imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici, nabrojati dane u sedmici, mjesece i godinja doba, pitati za vrijeme na satu i rei koliko je sati, rei kakvo je atmosfersko vrijeme, brojati do 100, govoriti o trenutnoj aktivnosti estitati roendan, nabrojati domae ivotinje, nabrojati osnovna prijevozna sredstva, iskazati elju (ta eli jesti i piti, kuda putovati) kupiti voznu kartu

PISANJE

Uenici e: recitirati, pjevati, postavljati jednostavna pitanja, odgovarati na pitanja, igrati uloge, pripremati i provoditi jednostavne dijaloge, voditi dijaloge prema datoj skici.

Uenici e: prepisivati pojedinane rijei, reenice i krae tekstove, rekonstruirati rijei, dopunjavati izostavljene rijei, od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice, pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu samostalno napisati kratki tekst (estitku, pozivnicu za roendansku proslavu

MEtODiKi PrijEDLOzi
LEKTION 1
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Erste Kontakte
Uenici e upoznati njemaku abecedu, uporediti je sa abecedom na maternjemjeziku, uoiti razlike, spelovati svoja imena, upoznati specifina slova / glasove koja ne postoje u maternjem jeziku i nauiti ih pisati. Uenici e nauiti pozdraviti na maternjem jeziku i predstaviti se. nauit e pravila itanja njemakih rijei. Kod uenika e se probuditi interesovanje za uenje stranog jezika. Uenici pri prvom susretu sa njemakim jezikom najprije trebaju usvojiti jedan od naina pozdravljanja i predstavljanja. Prilikom ulaska u razred nastavnik/ca e pozdraviti uenike/ce na njemakom jeziku (Guten tag!), oekujui da uenici ponove pozdrav. Ukoliko kod prvog pozdrava izostane reakcija uenika, nastavnik e ponoviti pozdrav onoliko puta dok se ne postigne eljena reakcija. nastavnik/ca moe vie puta ui u uionicu podstiui uenike na reakciju. Koristei lutku, nastavnik/ca e je pozdraviti, uputivi joj rijei: Guten Tag! Ich bin... (ime i prezime). Preuzimajui ulogu lutke, dat e i odgovor (pozdrav i ime lutke). zatim se lutka obraa ueniku/ci iz prve klupe sugerirajui mu da ponovi isto. Slijedi lanano uvjebavanje. Uenici se mogu pozdravljati / predstavljati redom ili nastavnik/ca moe birati uenike tako to e im dodavati lopticu ili balon dok svi uenici ne zavre sa predstavljanjem. nakon predstavljanja i upoznavanja nastavnik/ca e na maternjem jeziku rei da e uenici upoznati njemaku abecedu. najprije e ponoviti abecedu maternjeg jezika. Mogue vjebe: nastavnik/ca e uenicima nasumice podijeliti kartice sa slovima abecede maternjeg jezika. Svaki uenik e dobiti najmanje jedno slovo (ovisno o broju uenika u razredu). izlazit e na tablu i redati ih pravilnim redoslijedom. nakon toga e dobiti kartice u drugoj boji (slova njemake abecede) i pokuat e ih poredati pravilnim redoslijedom.
13

Das deutsche ABC

Uenici e nauiti pozdraviti i predstaviti se

Uenici e usvojiti njemaku abecedu; uoit e razliku u odnosu na maternji jezik; upoznat e specifina slova u njemakom jeziku

M1 Uenici e u paru / grupi dobiti radne listie. U jednom skupu su (pogrenim redoslijedom) napisana slova abecede maternjeg, u drugom njemakog jezika. na istom listu (uz oba skupa) su nacrtani prazni kvadratii u koje uenici trebaju unijeti / upisati abecedu pravilnim redoslijedom. najprije odreuju redoslijed slova u abecedi maternjeg jezika, potom redaju u paralelne kvadratie slova abecede njemakog jezika. Provjera se moe izvriti na foliji i uenici e uoiti razlike izmeu abecede dva jezika. objasnit e im se na koji nain se artikuliraju glasovi , , (crteom mogue objasniti poziciju usana pri izgovoru).

M2 Uenici na foliji / radnim listiima dobiju zadatak. na listu su nacrtane takice i uz svaku stoji odreeno slovo abecede. Ukoliko uenici pravilnim redoslijedom spoje takice, dobit e crte (nastavnik sam moe osmisliti crte). Uenici e pravilno artikulirati glasove i primijeniti ih Uenici sluaju zapis na CD-u. Slijedi horsko itanje po redovima, zatim i pojedinano. Uenici potom speluju svoja imena i primjenjujui njemaku abecedu. Uenicima e se predstaviti odreena slova ili kombinacije slova, a potom e ih prepoznati u tekstu i ispravno artikulirati.

M3 na foliji /crteu je predstavljen vozi sa vagonima. na svakom vagonu je napisano jedno slovo / jedna kombinacija slova (npr. S, SS, , ei, eU). Uenici ue pravila itanja i primjenjuju ih prilikom itanja

M4 Uenici u paru dobiju nizove rijei u kojima se nalaze predoena slova i kombinacije slova. Uenici trebaju pronai kombinaciju iz prvog vagona i zaokruiti je u svim rijeima u kojima je ona prisutna. zatim nastavnik/ca proita prvu zaokruenu rije, uenici pokuavaju po istom principu proitati i sve ostale zaokruene. na taj nain uoavaju pravilo. zatim slijede rijei sa slovom / diftongom iz drugog vagona, treeg itd. na kraju asa e uenici nauiti pozdrav Auf Wiedersehen i uvjebati ga viestrukim ponavljanjem.

nauiti pozdrav Auf Wiedersehen


14

za domai zadatak uenici prepisuju abecedu u sveske.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Erste Kontakte Wir lernen ein Gedicht


Uvjebati njemaku abecedu. Uvjebati pozdrave i predstavljanje. nauiti nove pozdrave: Guten morgen, Guten Abend. Usvojiti nove pojmove: Sonne, Wind, Vogel, Kind i nauiti pravilo upotrebe velikog slova u pisanju imenica. Pravilnim glasnim itanjem pjesmice uenici e savladati njemaku abecedu, pravila itanja i vjebat e intonaciju reenice. Ulazei u uionicu nastavnik/ca pozdravlja uenike: Guten Tag i ponovo govori svoje ime: Ich bin.... Slijedi lanano pozdravljanje i predstavljanje. Uenici izlaze u paru pred tablu i ine isto. Uenici ponovo sluaju CD i potom horski / po redovima / pojedinano ponavljaju abecedu. Potom se nekolicina uenika predstavi spelovanjem (izgovarajui imena slovo po slovo). nakon to uenici usmeno ponove pozdrave Guten Tag i Auf Wiedersehen nastavnik/ca ih zapisuje na tablu. U uenici dobiju radne listove sa slikama (kopija slike U.s.6) sa izostavljenim tekstom. Uenici upisuju pojmove sa table u odgovarajue balonie uz ilustraciju. zatim nastavnik/ca izgovara preostala dva pozdrava: Guten morgen i Guten Abend, a uenici horski ponavljaju za njim/njom. nove pozdrave nastavnik/ca napie na tablu, uenici ih pridrue odgovarajuoj slici.

Uenici e ponoviti pozdrav Guten Tag i izraz Ich bin Ponoviti njemaku abecedu, ispravno je artikulirati i spelovanjem iskazati svoje ime

Uenici e usvojiti ostale pozdrave; nauiti ih izgovarati i pisati

Uenici e uvjebati pozdrave na sljedei nain: na foliji ili na karticama su nacrtane slike koje sugeriraju odreeni dio dana (nastavnik ih postepeno otkriva); nastavnik/ca ih podijeli uenicima; npr. sunce, mjesec, zvijezda, sat sa kazaljkama uz koji je nacrtano sunce ili mjesec, kolsko zvono uz odreeni sat i sl. nakon to slika bude otkrivena ili dodijeljena uenicima, prozvani uenici trebaju na ispravan nain pozdraviti. Usvojit e nove pojmove (vjetar, sunce, dijete, ptica) i ispravno ih izgovarati Uenici e prilikom sluanja prepoznati usvojene pojmove u kontekstu Putem slike / ilustracije nastavnik/ca predstavlja nove pojmove na tabli. Uz njih se nalaze kartice sa pojmovima koji oznaavaju crtee. Uenici e izai na tablu i spojiti pojmove sa slikama. nakon usvajanja pojmova, uenici ih itaju horski ili pojedinano. Uenici na radnim listovima dobiju pjesmicu iz udbenika Guten Morgen sagt die Sonne sa izostavljenim imenicama. Uenici sluaju zapis sa CD-a i upisuju pojmove onim redoslijedom kojim ih uju.
15

Uenici e nauiti pravila upotrebe velikog slova u pisanju imenica i uvjebati intonaciju reenice

Vie puta uenici itaju tekst pjesmice; pri tome paze na pravilno izgovaranje rijei (primijeniti nauena pravila itanja) i intonaciju reenice. Uz nastavnikovo navoenje, uenici e prepoznati pravilo pisanja imenica velikim slovom. Domaa zadaa: Prepisati pjesmicu i nauiti je napamet.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Erste Kontakte Hallo


Uenik e se znati predstaviti i rei odakle dolazi. Uenik e znati pitati drugoga za ime i zemlju u kojoj ivi. razviti interesovanje za socijalizaciju i irenje prijateljstva.

Uenici e ponoviti pozdrave i pravilno ih artikulirati Uenici e prepoznati usvojene imenice i znati ispravno napisati Uenici e ispravno itati poznate rijei i reenice i uvjebati intonaciju reenice Uenici e znati da se predstave, pitaju drugoga za ime, daju kratak odgovor na postavljeno pitanje Uenici e uvjebati izraze koje koristimo prilikom upoznavanja Uenici e znati da kau odakle dolaze i da drugoga pitaju za zemlju porijekla Uenici e znati rekonstruirati reenice
16

Uenici pridruuju pojmove (pozdrave) ilustracijama. ilustracije mogu biti predstavljene na foliji ili crteima na tabli. Uenici izlaze i uz svaku ilustraciju / crte dopisuju odgovarajui pozdrav. na taj nain se provjerava da li je znaenje pojmova usvojeno, ali ujedno i ispravnost pisanja pozdrava (obratiti panju na veliko slovo kod imenica). Kreuzwortrtsel na foliji su predstavljene slike (pojmovi Vogel, Kind, Wind, Sonne). Potrebno je prepoznati rije i unijeti je u odgovarajuu kolonu, ispravno je napisavi. itanje pjesmice (horsko, pojedinano ili podjela po stihovima). Uenici e izraajno itati pjesmicu sa ispravnom intonacijom rijei / reenica. nakon toga slijedi recitiranje napamet nauene pjesmice. iako je tek drugi as uenja, pojedini uenici se mogu nagraditi ocjenom (motivirajua funkcija). nastavnik/ca se obraa lutki: Ich heie... Wie heit du?, te odgovara u njeno ime sa: Mein Name ist... od uenika zahtijeva da iste konstrukcije vie puta horski ponove i predstave se. zatim ponavljanje slijedi u parovima. na tabli su predstavljene dvije papirne lutke (djeak i djevojica) sa imenima. na tabli se nalaze kartice sa dijelovima reenica: Wie heit du? Ich heie Michael. Mein Name ist Sandra. Uenici e formulirati ispravne reenice spajajui kartice i postaviti ih uz odreenu osobu / lutku. Slijedi glasno itanje po ulogama. na isti nain, kao i kod predstavljanja imena, nastavnik/ca koristi lutkicu i obraa joj se: Ich komme aus Bosnien-Herzegowina. Woher kommst du? Uenicima sugerira da ponove pitanja i odgovore. Uenici najprije horski ponavljaju pitanje i odgovor, zatim u paru. na tabli su ponovo izmijeane kartice sa novim pojmovima; uenici rijei prepoznaju i formuliraju reenice.

Uenici e ispravno artikulirati rijei i vjebati intonaciju reenica

na tabli / foliji su predstavljene dvije papirne lutkice / dva crtea sa po dva znaka pitanja pored svake. Uenicima se sugerira da prilikom sluanja trebaju prepoznati informacije koje se tiu djevojice / djeaka. nakon sluanja provjerava se tanost informacija i iste se zapisuju na tablu / foliju (izolirani pojmovi; imena i zemlje porijekla). nakon sluanja uenici itaju dijalog u paru (podijeljene su uloge). Uenici zakljuuju znaenje izraza: Hallo! Gr dich!

Uenici e se znati samostalno predstaviti

M5 nastavnik/ca izree (po ablonu) papirne lutkice i na svaku napie jedno ime i dravu / grad. Druga opcija je da uenicima podijeli lutkice bez informacija; oni na svaku od njih napiu ime i zemlju / grad. nakon toga se lutkice izmijeaju i podijele. Svaki uenik e se predstaviti, a zatim pitati kolegu iz klupe za njegovo ime i zemlju iz koje dolazi. Domaa zadaa: prepisati tekst lekcije u svesku!

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Erste Kontakte Hallo


Uenici znaju samostalno voditi dijalog prilikom upoznavanja. Uenici znaju pravilno napisati nauene rijei. Proirivanje interesovanja za nova prijateljstva; komunikaciju i druenje.

Uenici e znati rekonstruirati obraeni dijalog

Uenici u grupama (po etiri uenika u svakoj grupi) dobiju isjeeni dijalog lekcije Hallo! zadatak je da reenice poredaju ispravnim redoslijedom. nakon toga slijedi glasno itanje po ulogama.

Uenici e prepozna(rS.7/5) Uenici e formulirati reenice pomou kartica. reenice su ti tanu reeninu izrezane na pojedinane reenine dijelove. Uenici izlaze na tablu i spajaju konstrukciju kartice; pri tome reenice moraju imati smisao. Uenici e uvjebati (rS.6/4) Uenici dopunjavaju kratke dijaloge sa izostavljenim rijeima; uvedene konstrukcije prepoznaju znaenje rijei i uvjebavaju ispravno pisanje. Uenici e nauiti razlikovati dravne zastave Bosne i Hercegovine, njemake i Austrije; odrediti njihovu poziciju u evropi i nauiti pisati imena navedenih drava

nastavnik/ca na tabli prezentira listove sa nacrtanim granicama sljedeih zemalja: Bosna i Hercegovina, njemaka i Austrija. na tabli su nalijepljene i dravne zastavice istih zemalja, kao i napisani nazivi drava. Uenici ih trebaju povezati sa dravnom granicom, a zatim tano proitati pojmove, primjenjujui nauena pravila itanja. (rS.5/1) Uenici pronalaze navedene tri zemlje na karti evrope, prepisuju njihove nazive ispod slika zastavica.
17

Uenici e upoznati njemaka imena

(rS.6/3) Uenici sortiraju imena uz slike djeaka i djevojice (prepoznati koja su imena muka, a koja enska).

Uenici e znati postaviti pitanje i dati odgovor radei kratak dijalog

M6 Uenicima se na foliji prezentiraju slike poznatih linosti (uz svaku sliku je napisano ime i zemlja iz koje dolaze). Uenici preuzimaju ulogu jedne od osoba sa slike i pred razredom samostalno vode dijaloge. Domai zadatak: (rS.8/7) napisati dijalog izmeu nijemca i engleza! (Pojam Velika Britanija je napisan na tabli prilikom zadavanja zadatka)

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Erste Kontakte Zahlen bis 12


Uenici znaju izgovarati i pisati brojeve do dvanaest. Buenje takmiarskog duha i elje za timskim radom. M7 na foliji je predstavljena brojalica: Eins, zwei, Polizei... Brojevi su napisani ciframa, dok su ostale rijei napisane uz slike osoba na koje se odnose. (policajac, oficir, vjetica itd.). nastavnik/ca ita stih po stih, a uenici horski ponavljaju za njim. zatim uenici po ulogama broje do dvanaest uz pomo brojalice. nakon toga uenici i nastavnik/ca demonstriraju situacije iz brojalice (izgovarajui stihove naglas), odnosno opisuju odreeni nain ponaanja predstavljenih osoba. Brojeve pokazuju prstima, policajca koji isprui ruku u namjeri da nekoga zaustavi, oficira koji pozdravlja tipinim vojnikim pozdravom, vjeticu koja jae na metli, laku no zijevanjem, ii spavati rukama ispod glave i vukove zavijanjem. jedna oputajua mogunost da se uenici zainteresuju za gradivo koje slijedi. nastavnik/ca puta CD zapis; nakon svakog izgovorenog broja pritisne dugme za pauzu. Uenik/ca, kojeg/u nastavnik prozove, treba ponoviti broj koji je uo/la. Pritome paziti na izgovor. ova vjeba se moe raditi dok svi uenici ne kau po jedan broj, a zatim horski ponoviti itav niz.

Uenici e nauiti izgovarati brojeve

Uenici e uvjebati pravilan izgovor brojeva

Uenici e znati prepoznati broj

nastavnik/ca uenicima u grupama podijeli kartice sa slikama (to mogu biti takice kao na dominama, naslikani cvjetii, srca i sl.) i kartice sa rijeima napisanim brojevima. Uenici trae odgovarajue parove i spajaju ih, uoavajui razliku izmeu izgovorenih i napisanih rijei. iako ve znaju izgovarati brojeve, potrebno ih je i prepoznati zbog razliitog naina pisanja u odnosu na maternji jezik.

18

Alternativa:

M7a Bilijar (PowerPoint prezentacija) Uenici trebaju prepoznati brojeve i ujedno uvidjeti nain pisanja istih. nakon to bilijarski tap dotakne kuglicu, slijedi rjeenje i aplauz. Uenici e znati napisati brojeve i probuditi takmiarski duh nakon sastavljanja parova, uenici izlaze na tablu i piu brojeve. ova vjeba se moe tako uraditi da se grupe takmie meusobno. nastavnik/ca prozove lana jedne grupe na tablu; uenik izvue karticu sa brojem (napisanim cifrom) i napie ga na tablu. Ukoliko je broj tano napisan, grupa dobija poen. (U.11/9-10) U devetoj vjebi uenici prepoznaju logiki niz brojeva (parni, neparni i sl.) i zatim ih upisuju na prazne linije. U desetoj vjebi uenici piu rijeima rezultat ponuenih brojeva; poeljna provjera na foliji. Mogue vjebe:

Uenici e prepoznati i napisati brojeve

Uenici na foliji dobiju predstavljene takice sa brojem uz svaku od njih. nastavnik daje zadatak da se spoje odreeni brojevi (takice), npr. 1 i 5 / 5 i 8 itd. Uenici izlaze i spajaju brojeve na foliji. Ako brojevi na kraju budu ispravno spojeni, na foliji se pojavi crte (leptir, cvijet...).

M8 Uenici su podijeljeni u grupe. nastavnik/ca svakoj grupi podijeli tzv. Spielfeld / Spielbrett (kopiran), figure i kockice. na svakom polju je cifrom napisan jedan broj. Uenici stanu na start i bacaju kockicu. Kada dobiju broj, pomjeraju se naprijed za toliki broj polja. Uenik/ca treba tano napisati broj koji je dobio/la na polju. Ukoliko je pogrijeio/la, vraa se nazad, na mjesto gdje je bio/la prije prethodnog bacanja. Provjeru ispravnosti moe vriti jedan uenik iz grupe ili sam/a nastavnik/ca, obilazei grupe. Domaa zadaa: napisati brojeve u sveske i predvieni zadaci u radnoj svesci.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Erste Kontakte Wie alt bist du?


Uenici znaju izgovoriti i napisati brojeve do 12. Uenici znaju samostalno rei koliko imaju godina i drugoga pitati za starost. Podsticanje komunikacije i potovanja drugih.

Uenici e usmeno ponoviti brojeve i pravilno ih artikulirati

Uenici e se uz pomo brojalice Eins, zwei, Polizei podsjetiti na brojeve (horski i pojedinano). lanano brojanje u razredu: eins, zwei, drei... dok svaki uenik ne kae po jedan broj; pri tome paziti na tanost niza.

19

Uenici e prepoznati nepravilnost u pisanju i ispraviti je Uenici e nauiti rei koliko imaju godina i drugoga pitati za godine Uenici e znati rekonstruirati usvojene izraze Uenici e prepoznati izostavljene rijei u kontekstu i uvjebati usvojene konstrukcije Uenici e znati napisati dijalog i usmeno ga prezentirati

na tabli / foliji su predstavljeni nepravilno napisani brojevi, npr. ajnc umjesto eins. Uenici izlaze i pravilno piu brojeve. na foliji je predstavljena slika iz udbenika (s. 12) sa izostavljenim pitanjem i odgovorom. roendanska torta na slici ukazuje da se radi o godinama. Uenici sluaju CD i nakon toga lanano ponavljaju reenice. Uenik/ ca pita kolegu iz klupe: Wie alt bist du? Drugi/a uenik/ca odgovara: Ich bin... Jahre alt. nastavnik/ca e na tabli pomijeati dijelove reenica pitanja i odgovora. Uenici izlaze na tablu i formuliraju ispravne reenice. nakon toga prepisuju reenice u sveske. (U.12-13/11-12-13) Uenici dopunjavaju izostavljene rijei (ime, zemlja porijekla i godine), a zatim se provjerava tanost uraenih zadataka. na foliji su predstavljene dvije osobe koje razgovaraju. ispod slika se nalaze tri skupa sa informacijama. Prvi: razliita imena; drugi: razliite zemlje / gradovi; razliiti brojevi. Uenici u paru biraju podatke i piu dijaloge: Hallo! Wie heit du? Woher kommst du? Wie alt bist du? zatim dijaloge ue napamet i u parovima prezentiraju razgovor pred razredom.

20

LEKTION 2
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Die Familie Die Familie


Uenici e nauiti imenovati lanove porodice. znat e predstaviti svoju porodicu. razvit e pozitivan stav o znaaju porodice. Kod uenika podstaknuti takmiarski duh. Slika sa lanovima porodice na tabli. Kartice sa pojmovima koji oznaavaju lanove porodice uenici prepoznaju i spajaju sa odgovarajuom osobom (na osnovu znanja engleskog jezika). objanjenje pojmova koji oznaavaju kombinacije pojedinih lanova, naprimjer: Mutter + Vater = Eltern Oma + Opa = Groeltern Bruder + Schwester = Geschwister

Uenici e zakljuiti znaenje kljunih rijei (novih pojmova)

Uenici e prepisivati rijei

Uenici e znati predstaviti svoju porodicu i lanove porodice drugih

M9 Uenici dobiju radne listie sa nacrtanim porodinim stablom (der Stammbaum); polja su prazna i oni trebaju upisati lanove svoje ue porodice. nastavnik/ca postavlja uenicima pitanja: Wie heit dein/e Mutter, Vater, Bruder, Oma itd. Prvom ueniku se sugerira odgovor: Mein/e... heit... . Svi uenici predstave najmanje dva lana porodice i ponavljanjem uvjebaju pojmove i reeninu konstrukciju. Pozorno sluaju kolege u razredu i predstavljaju i njihove lanove. nastavnik/ca pita: Wie heit Emirs Vater? Sandras Mutter? Enas Bruder? itd.

Uenici e voditi kratke dijaloge po uzorku

Uenici e prilikom sluanja povezati pojmove koje uju Uenici e reproducirati naueni tekst, ispravno artikulirati rijei i paziti ritam reenice

na foliji su crteom i imenom predstavljene osobe u parovima. ispod svake slike su napisane i dodatne informacije: ime majke, brata, sestre, djeda itd. Uenici preuzimaju uloge i vode kratke dijaloge. Prvi dijalog nastavnik/ca prezentira sa jednim od uenika, zatim slijede dijalozi i ostalih uenika. Kroz promjenu perspektive ue primijeniti nauenu leksiku u razgovorima (U.24/23) Pjesmica: Die Familie nastavnik/ca uenicima podijeli tekst pjesmice koji je izrezan na dijelove. Uenici e prilikom sluanja spajati poetak i kraj reenice, naprimjer: Meine Mutter ................ ................ heit Hanna. nakon sluanja se usmeno provjerava tanost zadatka i stupanj razumijevanja. Uenici trebaju u to kraem vremenu nauiti stihove napamet. onaj koji uspije tano reproducirati tekst, biva nagraen ocjenom.

21

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Die Familie Aus dem Fotoalbum


Uenici e ponoviti usvojene pojmove. Usvojit e nove pojmove (kola, razred, nastavnik, djeca...). Sluanjem e razumjeti osnovne informacije iz teksta. znat e rei nekoliko kratkih reenica o drugima. Uvianje znaaja porodice kao fundamenta zdravog odrastanja. nastavnik/ca slikom podstie uenike da ponove usvojenu leksiku (laUenici e ponoviti novi porodice). lanove porodice; Slijedi lanano postavljanje pitanja i davanje odgovora: Wie heit dein/e ponavljaju pitanja i ................? Mein/e ................ heit ................ odgovore; vjebaju Ponavljanje pjesmice: Die Familie intonaciju reenice Horsko ponavljanje stihova stihove i provjera izgovora i intonacije. nastavnik/ca objanjava kljune rijei. Uenici e prepoznaSlike sa sljedeim pojmovima se nalaze na tabli: ti i usvojiti nove rijeLehrerin, Klassenzimmer, Schler, Schule, Kinder i; glasno e ih itati nastavnik/ca ih glasno izgovara, uenici ih ponavljaju (horski ili pojei pravilno izgovarati dinano), a potom pridruuju kartice slikama. nove rijei se primjenjuju u kontekstu kako bi se provjerilo razumijevaUenici e uvedene nje znaenja istih. rijei primijeniti u tekst sa izostavljenim prazninama: kontekstu npr. Meine ................ heit (Upisati naziv matine kole!). Meine ................ ist VI3. Itd. Uenik e razumjeti Globalno razumijevanje teksta se moe provjeriti na sljedee naine: odreen broj rijei i Sluanjem: nastavnik/ca na foliji prezentira sliku Hanne i njenih lanoprepoznati osnovne va porodice. zadatak uenika je da sluaju tekst i zapamte / zapiu informainformacije / cije koje se tiu pojedinih osoba (imena i eventualno zanimanja) odabrati ponuene itanjem: Uenici samostalno itaju tekst i rade vjebu viestrukog izinformacije bora (U.16/1). Prepoznaju tane informacije. Uenici e uvjebati Uenici naglas itaju tekst; nastavnik ih korigira i navodi da ispravno izgovor rijei i intoproitaju rijei. naciju reenice Uenici e uvjebati (U.17/2-3) uvedenu leksiku; Vj.2 Uenici e prepoznati taan odgovor na postavljeno pitanje. prepoznat e i moi Vj.3. Uenici e dopuniti informacije o Haninoj porodici formulirajui e dopuniti rijei u reenice u prvom licu jednine.. kontekstu i dati kranastavnik/ca postavlja pitanja uz lekciju i oekuje odgovor koji sadri tak odgovor na potanu informaciju. stavljeno pitanje Uenicima preuzimaju uloge osoba iz teksta. zadatak je da u prvom licu jednine iskau to vie informacija o sebi. Uenik e znati da npr. Ich heie Hanna. iskae nekoliko Ich wohne in Bremen. informacija koje Meine Schwester ist klein. sadri obraeni tekst ili u prvom licu jednine Ich heie Tina. Ich bin klein. Meine Schwester Hanna ist Schlerin.
22

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Die Familie
Uenici e ponoviti i uvjebati usvojene rijei. znat e ih napisati. moi e samostalno iskazati nekoliko kratkih reenica na temu porodica. nauit e upotrijebiti prisvojnu zamjenicu mein/e. Buenje takmiarskog duha.

Aus dem Fotoalbum

Uenici e prepoznati usvojene rijei i primijenit e ih u kontekstu

Uenici ponavljaju usvojene rijei izvan konteksta. nastavnik/ca pokazuje uenicima slike i oni ih imenuju. nastavnik/ca postavlja pitanja i provjerava razumijevanje rijei u kontekstu. npr. Wie heit deine Schule? Was ist VI3? Wie heit deine Klassenlehrerin? itd. Hanna i lanovi njene porodice su slikama predstavljeni na foliji. Uz sliku su na isjeenim dijelovima folije napisane izolirane rijei iz teksta. Uenici pridruuju svakoj slici rijei koje se na nju odnose. npr. Hannas Vater Polizist Andreas

Uenici e prepoznati tanost informacija iz teksta

Alternativa: na foliji su predstavljene netane reenice o Haninoj porodici. Uenici prepoznaju greke i iskazuju tane informacije. npr. Hannas Bruder ist Polizist. (Vater) Hannas Mutter ist klein. (Tina / Schwester) nastavnik/ca na ovaj nain provjerava usvojenost sadraja teksta.

Uenici e uvjebati izgovor

Uenici naglas itaju tekst; nastavnik/ca ih korigira i sugerira pravilan izgovor. Uenici se mogu meusobno takmiiti. onaj, ko napravi najmanje greaka u itanju, pobjeuje. Buchstabensalat rijei su pogreno napisane (na listovima papira i nalijepljene na tablu ili na foliji), tj. slova su ispremetana. Uenici prepoznaju rije i piu je ispravno. zajedno sa nastavnikom/com uviaju ispravnost uraenog. Mogue vjebe:

Uenici prepoznaju rijei i ispravno ih piu

Uenici e znati primijeniti leksiku u kontekstu / samostalno izrei jednostavnu reenicu

1. tekst sa izostavljenim rijeima (na foliji ili radnom listu); uenici zakljuuju koje e rijei iz prethodne vjebe upotpuniti smisao reenica. 2. od svake rijei, koju su napisali, treba usmeno iskazati jednu reenicu (koliko mogunosti dozvoljavaju, uzimajui u obzir oskudan vokabular.)
23

Uenici zakljuuju pravilo kada se korinpr. (slika majke) Das ist ................................ Mutter. (meine) sti prisvojna zamjenastavnik konstatira: Ach, das ist deine Mutter. Uenici uoavaju znanica mein/e i dein/e i enje zamjenice dein/e. znat e ga primijeniti Uenici zakljue pravilo: Kod iskazivana prisvajanja osoba mukog roda koristi se prisvojna zamjenica mein, kod enskog roda meine. Uenici e pravilo primijeniti: (U.18/6-7) Dopunit e zamjenice sa odgovarajuim nastavkom. Mogue vjebe:

M10 na slici na foliji djeak predstavlja svoju porodicu. Prisvojne zamjenice su izrezane; uenici ih trebaju pridruiti odgovarajuoj reenici.

Uenici e kroz igru potvrditi nivo usvojenosti leksike i gramatike

1. M11 Klassenfuball razred je podijeljen u dvije grupe (A i B). na tabli (ili foliji) je nacrtan fudbalski teren sa poljima i lopticama (ca. pet loptica, od kojih je posljednja u golu); simetrino na obje strane. Uenicima se postavljaju pitanja vezana uz lekciju ili im se daju pravopisni zadaci na tabli (ispraviti pogreno napisanu rije). Ukoliko zadatak izvre uspjeno, spajaju prethodnu loptu sa onom koja slijedi, sve dok ne stignu do gola i tako se proglasi pobjednik asa. 2. Quiz: Uenici su podijeljeni u grupe. na foliji su napisani brojevi, a uz svaki broj pitanje uz lekciju. Pitanja su prekrivena listom papira. Uenici biraju broj pitanja i odgovaraju na zadatak. onaj tim, koji bude imao najvie tanih odgovora, pobjeuje.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Die Familie

Hilfsverb sein im Prsens Sg.


Uenici e nauiti oblike pomonog glagola biti u prezentu jednine. znat e prepoznati glagolske oblike. Uoit e razliku izmeu izjavne i upitne reenice. znat e izrei tvrdnju i odgovoriti na pitanje. Uenike podstaknuti na logino zakljuivanje.

Uenici e uz navoenje ponavljati oblike glagola biti 1./ 2. lice jednine


24

nastavnik/ca predstavlja gramatiku jedinku na primjeru: najprije kae: Ich bin aus Sarajevo. Bist du aus Sarajevo? obraajui se ueniku i sugerirajui mu da odgovori, odnosno ponovi reenicu: Ja, ich bin aus Sarajevo. Uenici lanano jedni drugima postavljaju pitanje i odgovaraju.

M12 na foliji je slikama i kratkim reenicama predstavljen glagol sein u 1. i 2. licu jednine. Uenici itaju tekst ispod slike, naprimjer: Uenici e skupiti primjere za glagol biti u 3. licu jednine Das ist Anna. Sie ist aus Berlin. nastavnik ponovo postavlja pitanja: npr. Ist das Anna? Ist sie aus Berlin? Ist das Karl? Ist er aus Hamburg? Uenici ponavljaju forme itajui informacije napisane na foliji. zatim nastavnik/ca postavlja ista pitanja pokazujui uenike u razredu. npr. Ist das Emir? Ist er aus Sarajevo? Ist das Sandra? Ist sie aus Sarajevo? Uenici na tabli od ponuenih kartica, na kojima su napisani reenini dijelovi, formuliraju pet reenica: Uenici e povezati glagolske oblike sa zamjenicama; znat e formulirati kratku reenicu od ponuenih reeninih dijelova i zakljuiti pravilo npr. Ich bin klein. Du bist aus Sarajevo. Er ist aus Hamburg. itd. na osnovu reenica piu tanu konjugaciju glagola kojeg su definirali. infinitiv: SEIN Ich bin Du bist Er/sie ist (U.20/10-11) Ergnze! Vj.10 Uenici e prepoznati zamjenice na osnovu glagolskog oblika. Vj. 11 Uenici e prepoznati glagolski oblik na osnovu zamjenice Vj. 12 Uenici rade vjebu u kojoj trebaju odrediti redoslijed rijei u reenici. nakon provjere zadatka, jednu reenicu karticama formuliramo na tabli i stavimo taku. zatim tu istu reenicu preformuliramo u upitnu. Uenici zakljuuju da glagol u upitnoj reenici stoji na prvom mjestu. Quiz (Grupe A-B-C) Uenici e dati kratna foliji su sakrivena pitanja sa glagolom biti ispod dvanaest brojeva. ki odgovor na pitanje Uenici biraju pitanje; ukoliko tano odgovore, grupa osvoji poen. na kraju dobijemo pobjednika asa.
25

Uenici e znati prepoznati glagolske oblike i dopuniti ih u kontekstu Uenici e uoiti pravilo reda rijei u izjavnoj i upitnoj reenici

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Die Familie Hilfsverb sein im Prsens


Uenik e uvjebati glagol sein u prezentu i znati ga primijeniti. odgovarat e na postavljena pitanja. Postavljat e pitanja na date odgovore. moi e uz navoenje napisati nekoliko informacija o drugima. moi e voditi kratak dijalog. Uenici se podstiu na timski rad.

Uenici e prepoznati oblike gl. sein u jednini i povezati ih sa odgovarajuim licima

M13 Uenici u grupi ponavljaju konjugaciju kroz Puzzle igru. nastavnik uenicima podijeli izrezane kartice/kvadrate. na dvije strane kvadrata su napisana lica (imenice i zamjenice), na preostale dvije strane oblici glagola sein u jednini. Uenici dobiju jednak broj kartica i spajaju ih tako to lica povezuju lica sa odgovarajuim glagolskim oblicima. na tabli su poredane kartice sa razliitim reeninim dijelovima. Uenici e od kartica formulirati ispravne reenice. npr. Hannas Mutter ist Lehrerin. Monikas Bruder ist klein. Uenici e od kartica iz prethodne vjebe formulirati upitne reenice. Ponovit e da se glagol u upitnoj reenici nalazi na prvom mjestu. (U.20-21/13-14-15) Uenici e uvjebati kako da preformuliraju upitnu u izjavnu reenicu i obratno. na foliji je predstavljena slika djevojice sa imenom. Uz sliku je napisano nekoliko informacija o njoj (grad, godine, razred, imenovani lanovi porodice). zadatak je napisati ispravne reenice koristei ponuene informacije i glagol biti. npr. Monika ist 11 Jahre alt. Sie ist aus Hamburg. Monikas Klasse ist VIb. itd. Uenici u paru izlaze pred tablu. na osnovu informacija iz prethodne vjebe formuliraju pitanja i odgovore i vode kratak dijalog. npr. Bist du aus Hamburg? Bist du 11 Jahre alt? Was ist VIb?

Uenici e znati povezati reenine dijelove u cjelinu Ponovit e nain tvorbe upitne reenice Uenici e znati odgovoriti na pitanja, odnosno postaviti pitanja

Uz smjernice e znati napisati nekoliko informacija o drugima

Uenici znaju voditi kratak dijalog

26

Uenici se podstiu na timski rad; buenje takmiarskog duha

Uenici kroz igru potvruju nivo usvojenosti obraenog gradiva. igra u grupi (po etiri uenika). Potrebno je nacrtati polja na listu papira i na svakom od njih napisati odreeni zadatak. na polju mogu biti napisana pitanja sa glagolom biti ili gramatiki pogrene reenice koje treba ispraviti. igra zahtijeva start i cilj. Uenici dobiju figurice razliitih boja i kockicu. nakon bacanja kockice i dobijenog broja uenici se pomjeraju do odreenog polja. Ukoliko netano rijee zadatak napisan na polju, vraaju se nazad do polja gdje su bili na prethodnom bacanju. onaj ko prvi doe do cilja, pobjednik je.

27

LEKTION 3
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Der Unterricht Die Schulsachen


Uenici e ponoviti leksiku i usvojiti nove pojmove (Sport und Deutschstunde). Povezat e znaenje rijei sa slikom. znat e rijei ispravno napisati. Koristit e neodreeni lan uz imenicu. znat e opisati sliku.

Uenici e ponoviti leksiku

Slika (U.25) je kopirana na foliju, bez pojmova. Uenici e spojiti izrezane pojmove sa odgovarajuom slikom. neke rijei ve poznaju, te e sistemom eliminacije suziti izbor. nastavnik/ca zatim postavlja pitanja vezana uz slike. npr. Bist du Schler? Bin ich Sportlehrerin? Wie heit dein Sportlehrer? Was ist VI3? nastavnik/ca e uenicima pokazivati predmete i imenovati. Uenici e ponavljati pojmove za nastavnikom/com.

Uenici e nauiti znaenje novih rijei i pravilno ih izgovarati Prepisivat e rijei Uenici e ispravno itati pojmove sa neodreenim lanom ein/e Uenici znaju imenovati predmete

M14 U grupi igraju domino. na jednoj polovini kartice je nacrtana slika predmeta, na drugoj polovini napisan neki drugi pojam. Uenici dobiju odreen broj kartica i spajaju sliku sa odgovarajuim pojmom. nakon povezivanja pojmova sa slikama uenici prepisuju rijei u sveske. Slike su postavljene u dvije skupine; uz svaku je napisan neodreeni lan ein ili eine. nastavnik postavlja pitanje: Was ist das? Uenici odgovaraju: Das ist ein(e)... na foliji su nacrtana polja sa slikama kolskih stvari. Vertikalno su pored slika upisani brojevi, vodoravno slova abecede. nastavnik/ca postavlja pitanje: Was ist im Feld 1-b? Uenici prepoznaju sliku i koristei neodreeni lan ein(e) iskazuju koji pojam je prikazan na odreenom polju.

igra orabake: razred je podijeljen na grupe. Uenici naizmjenino Uenici takmienjem izlaze pred tablu. Preko oiju im se povee al i u ruke im se stavi odreeni pokazuju nivo usvopredmet. Ukoliko ga prepoznaju i kau taan naziv predmeta, grupa dobija jenosti nove leksike poene. igra se moe igrati dok svi uenici ne dobiju ansu da pogaaju pojmove. Kroz igru se jaa takmiarski duh i ponavljaju rijei. (rS.22/1-2) rekonstrukcija rijei prepoznati i napisati rije ispravno.
28

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Der Unterricht
Uenik e prepoznati usvojene pojmove; znat e ih pravilno izgovoriti i napisati. razumjet e koritenje prisvojnih zamjenica mein(e) i dein(e). znat e voditi kratak dijalog uz smjernice koristei navedene zamjenice. Uvidjet e svrhu i vanost kolskih predmeta u nastavi i probudit e takmiarski duh. nastavnik/ca postavlja pitanja: npr. Was ist... (ime matine kole)? Bist du Schler? Bist du Lehrer? Was ist VI3? Was ist das (pokazujui na prostor uionice)?

Die Schulsachen

Uenici e znati izrei nekoliko informacija o koli, razredu i nastavnicima

Uenici e ponoviti naziv za kolske predmete

M15 Memory-Spiel uenici su podijeljeni u grupe. Kartice sa rijeima i kartice sa slikama su okrenute nalijem prema uenicima. nalija kartica trebaju biti obojena razliitim bojama. Uenici okrenu jednu karticu iz prve, zatim karticu iz druge grupe pokuavajui pronai odgovarajue parove. Pobjednik je onaj uenik koji svrsta vie parova i kod sebe bude imao vei broj kartica. Buchstabensalat na tabli / foliji su napisani pojmovi ispremetanim redoslijedom. Uenici izlaze na tablu i ispravno ih piu.

Uenici e znati napisati rijei

Uenici e sluanjem (U.28) tekst dijaloga je kopiran na foliju. zamjenice mein / dein su prepoznati prisvojne izostavljene. Uenici sluaju zapis sa CD-a i dopunjavaju zamjenice koje zamjenice mein/dein uju. Uvjebavat e izgovor Voenjem kratkog dijaloga (uz smjernice) uenici e ponavljati reenine strukture i prisvojne zamjenice mein/dein Uenici e uoiti pravilo upotrebe prisvojnih zamjenica mein(e) i dein(e) Uenici e uvjebati upotrebu zamjenica mein / dein nakon toga slijedi glasno itanje dijaloga u parovima. Uenici ue reenice napamet. Umjesto kolskih predmeta napisanih u dijalogu, ubacuju nove ponuene rijei. Viestrukim ponavljanjem reenica i zamjenica mein/dein pamte strukturu reenice. nastavnik/ca slikom prikazuje dva skupa rijei (koje su uenici uvjebavali uz neodreeni lan ein/e). Uenici uz sugestije nastavnika uoavaju da se uz rijei iz prvog skupa koriste oblici ein/mein/dein, a uz drugi eine/ meine/deine. Uenici takoer uoavaju kako iskazati da im neto pripada, ujedno i drugoga pitati da li neto posjeduje. (U.28/5) Pitanja i odgovore sa izostavljenim zamjenicama je potrebno ispravno dopuniti.
29

Uenici znaju samostalno postaviti pitanje i dati odgovor koristei zamjenice mein / dein

Grupna igra Uenicima se podijele kartice okrenute nalijem prema njima (mogu se koristiti kartice sa slikama kolskih predmeta iz memory igre) i kockica sa brojevima. Pravilo igre je: Uenik okrene karticu sa slikom, zatim baca kockicu. Ukoliko dobije paran broj, formulira izjavnu reenicu sa zamjenicom mein/ dein koristei sliku na kartici; ukoliko dobije neparan broj, treba formulirati pitanje.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Der Unterricht In der Deutschstunde


Uenici e ponoviti usvojenu leksiku i usvojiti nove pojmove. znat e ih prepoznati u kontekstu i pravilno izgovarati. moi e razumjeti kljune i detaljne informacije iz teksta. znat e formulirati kratku reenicu od ponuenih rijei. Formiranje stabilnih osobina linosti procesom uenja i buenje takmiarskog duha.

Uenici e ponoviti usvojenu leksiku, usvojiti znaenje kljunih rijei iz teksta i prepisati ih

na tabli je predstavljena slika kole. Uenici uz podsticaj, sugestije i pitanja nastavnika/ce iskazuju asocijacije vezane uz sliku i prepisuju rijei u sveske. npr. Ko je u koli? (Lehrer, Schler, Kinder, Direktor) Gdje su uenici? (Klassenzimmer, Klasse) ta / i gdje piemo (radnja pisanja predstavljena slikom)? (Text, Test, Diktat, Heft, Buch, Papier) Slikom ili verbalno objasniti pojmove klingeln, beginnen i krank!

Uenici na foliji / radnim listiima dobiju reenice sa izostavljenim rijeima. Ponuene su dvije opcije, a uenici na osnovu konteksta zakljuuju Uenici e prepozna- koja rije odgovara smislu reenice. ti znaenje rijei u npr. Meine ................ ist VI3. (Klasse / Klassenzimmer) kontekstu Die Schler ................ ein Diktat. (klingeln / schreiben) Die Deutschstunde ................ (beginnt / klingelt) Uenici sluaju CD i rjeavaju zadatak: Mogue vjebe: Uenici e razumjeti osnovne informacije iz teksta raster ausfllen (wer? / was?) potrebno je uti koje se osobe spominju u tekstu i eventualno jednu radnju vezanu uz iste.

M16 tekst je ilustrovan na foliji; predstavljene su etiri slike: (uionica, nastavnica, lijekovi kao asocijacija na pojam krank i olovka i papir kao asocijacija na pojam schreiben). Uenici sluaju ili itaju tekst i odreuju ispravan redoslijed slika (tok radnje u tekstu).
30

Uenici pravilno artikuliraju rijei i vjebaju intonaciju reenice Uenici e prepoznati detaljne informacije Uenici e znati reproducirati sadraj teksta

Uenici itaju tekst po ulogama; nastavnik korigira eventualne greke prilikom itanja. (U.29/6) Vjeba falsch / richtig Uenici ce uoiti (ne)ispravnost ponuenih informacija; ukoliko je informacija pogrena, potrebno ju je ispraviti. (rS.24/6-7) Vjeba ergnze! Uenici ubacuju ponuene rijei u kontekst ne koristei se udbenikom. Vjeba Alles verkehrt, korrigiere! Potrebno je prepoznati greku, korigirati je i upotpuniti smisao reenice. Grupna igra (tri grupe A-B-C tri reda igraju jedan protiv drugoga)! na kartice su napisane sve imenice iz teksta. Uenici izvlae kartice. Ukoliko uspiju formulirati tanu reenicu koristei izvuenu rije, grupa osvaja poen. Domaa zadaa: (U.30/8) Prepisati tekst u sveske; slike zamijeniti odgovarajuim rijeima.

Uenici e znati formulirati jednostavne reenice

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Der Unterricht In der Deutschstunde


Uenici e prepoznati ispravan tok radnje obraenog teksta. ispravno e artikulirati rijei. znat e uoiti neispravno napisane rijei i korigirati ih. znat e voditi kratak dijalog po uzorku. moi e formulirati nekoliko kratkih reenica uz usmjeravanje. Proirit e svoje interesovanje za kolske aktivnosti. Uenici rekonstruiraju tekst. ova vjeba se moe raditi na dva naina: u grupi; svaka grupa dobije izrezane listie / odlomke teksta i spaja ih na grafoskopu; uenici pojedinano izlaze i odlomke, napisane na foliji, povezuju pravilnim redoslijedom

Uenici e se prisjetiti obraenog teksta Uenici e ispravno artikulirati rijei i paziti na intonaciju; uoit e greke prilikom izgovora

nakon povezivanja dijelova teksta uenici e proitati tekst naglas. Dok jedan uenik ita, ostali paze na ispravnost izgovora; nakon proitane reenice ispravljaju greke.

Uenici vjebaju ispravno pisanje rijei: Mogue vjebe: Uenik e prepoznati nepravilnosti u pisaBuchstabensalat: na foliji / tabli prepoznati rije i ispravno je napisati nju rijei i ispravit e rijei su pogreno napisane na karticama; uenici izlaze na tablu i pored ih; znat e pravilno kartice piu ispravnu rije, a zatim okreu karticu (na poleini je ispravno napisati rijei napisana rije) i uporeuju je sa svojom rijei. (rS.25/10) Uoiti pravopisne greke u tekstu i ispravno ga prepisati.
31

Uenici e voditi kratke dijaloge ponavljajui nauene forme

Uenici ue dijalog po ulogama i prezentiraju ga pred razredom. Viestrukim ponavljanjem uvjebavaju rijei u kontekstu i pamte due formulacije reenica.

Uenici e znati opisati sliku formulirajui kratke reenice

na foliji je predstavljeno nekoliko slika (npr. djevojica sa imenom i gradom; odjeljenje; zvono; jednostavna matematika formula; djeca, slika koja asocira na pisanje testa i sl.) Uenici po uzorku na lekciju formuliraju kratke reenice na osnovu slika. npr. Anna ist aus Berlin. Annas Klasse ist 7a. Es klingelt. Die Mathematikstunde beginnt. Die Kinder schreiben einen Test. Karls Kuli ist weg.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Der Unterricht Negation nicht


Uenik e prepoznati odrini oblik na primjeru. Ponavljat e odrine konstrukcije po uzorku. Uoit e poziciju negacije u reenici. znat e formulirati odrinu reenicu. moi e odgovoriti odrino na postavljeno pitanje i postaviti pitanje za odrian odgovor. razvijanje takmiarskog duha. npr. Karl: Bist du aus Italien? Peter: Nein, ich bin nicht aus Italien; ich bin aus Deutschland. Karl: Bist du zehn Jahre alt? Peter: Nein, ich bin nicht zehn Jahre alt; ich bin 11 Jahre alt. (itd.) nastavnik/ca potom postavlja pitanja uz dijalog: Ist Peter aus Italien? Ist er zehn Jahre alt? (itd.) zatim se obraa uenicima: Bist du aus Zenica/Berlin/Tuzla/Banjaluka/Hamburg...? Bist du 2/6/9/11/12 Jahre alt?

nastavnik/ca na foliji prezentira dijalog izmeu dva djeaka / dvije djevojice. Uenici e prepoznati odrini oblik nicht i znat e ga upotrijebiti imitiranjem uzorka

Uenici e znati iskazati odrini oblik po uzorku

M 17 nastavnik/ca na foliji prikae sliku na kojoj su predstavljene razliite osobe, imena gradova iz kojih one dolaze i njihove godine. Uenici preuzimaju ulogu navedenih osoba i uz nastavnikovo navoenje (pitanja) formuliraju odrine reenice. npr. Timo Hamburg 12 Jahre Timo, bist du aus Berlin? (Nein, ich bin nicht aus Berlin.) Bist du 10 Jahre alt? (Nein, ich bin nicht 10 jahre alt.)

32

Uenici e definirati pravilo primjene negacije nicht

nastavnik/ca na tabli poreda kartice sa reeninim dijelovima (reenice su primjeri iz lekcije in der Deutschstunde). Uenici trebaju formulirati dvije reenice redajui rijei ispravnim redoslijedom. npr. Andrea ist nicht in der Schule. Peters Heft ist nicht hier. Uenici uoavaju da se negacija nicht nalazi uvijek iza glagola.

Uenici e znati upo(U.31/11) Ergnze U reenicama nedostaju oblici glagola sein i negatrijebiti glagol sein u cija. Uenici dopunjavaju reenice i uvjebavaju poziciju negacije. odrinom obliku nastavnik/ca na foliji / radnim listiima zadaje dva zadatka. odgovori odrino! npr. Bist du in der Schule? Bist du Karl? Ist Ena aus Frankfurt? Uenici e znati Ist das Timo? (pokazujui jednog/u uenik/cu) odgovoriti odrino; Postavi pitanje! postaviti pitanje za npr. Nein, ich bin aus Sarajevo. odrian odgovor Nein, Monika ist aus Berlin. Nein, Peters Heft ist nicht hier. Nein, meine Oma ist aus Deutschland. Uenici uoavaju da pitanje mora sadravati informaciju drugaiju od one u odgovoru. Uenici e znati saUenici se takmie meusobno u paru ili u grupi. onaj uenik / ona mostalno formulirati grupa koja napie to vei broj odrinih reenica, od rijei koje su usvojene odrine reenice u prethodnim lekcijama, pobjeuje. nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Der Unterricht Hilfsverb sein im Prsens Pl.


Uenik e ponoviti oblike prezenta glagola sein. na primjeru e uoiti oblike mnoine. Ponavljat e ih po uzorku. Definirat e oblike konjugacije u mnoini. znat e prepoznati oblik u reenici. znat e odgovoriti na pitanje. znat e samostalno iskazati kratke reenice. Probuditi takmiarski duh. nastavnik/ca postavlja pitanja koristei glagol biti u jednini; uenici primjenjuju usvojene oblike u reenicama. npr. Bist du aus Sarajevo? Bist du Schler? Bist du Lehrer? Ist er / sie zwei Jahre alt? Ist er / sie krank?
33

Uenik ponavlja oblike glagola biti u jednini

Uenici e uoiti oblike mnoine na primjeru i ponavljati ih uz navoenje

M18 nastavnik/ca na foliji predstavlja slike osoba uz koje su napisane kratke reenice / pitanja. Uenici ih itaju, nakon toga nastavnik postavlja pitanja uz slike, a potom slina pitanja postavlja i samim uenicima. npr. Sind Anna und Tobias aus Berlin? Sind die Kinder im Klassenzimmer? Seid ihr aus Berlin? Sind Ena und Sara aus Sarajevo? Sind die Kinder klein? Uenici povezuju oblike glagola sein sa odgovarajuim licima. Mogue vjebe:

M19 Puzzle-Spiel nastavnik/ca uenicima u paru / grupi podijeli kartice sa licima (imena ili zamjenice) i oblicima glagola sein u prezentu. Uenici spajaju odgovarajue oblike. Uenici e povezati oblike glagola sein sa licima

M20 Uenici u grupama igraju domino. na jednoj polovini kartice je napisano lice (kao poetak reenice), na drugoj polovini kraj reenice. Uenici povezuju reenice po smislu, a nastavnik/ca ujedno provjerava da li su uoili koji oblik stoji uz koje lice. npr.
sind in der Schule seid aus Berlin Ihr Wir

Uenici e definirati Uenici na tabli definiraju oblike glagola sein u mnoini, a zatim ih pravilo konjugacije prepiu u sveske. glagola sein u mnoini Uenici e prepoznati glagolske oblike koji nedostaju u reenici; znat e postaviti pitanje i odgovoriti na postavljeno pitanje (U.33/15) lckentext Uenici e ispravnim glagolskim oblikom dopuniti pitanje, a potom na isto pitanje dati odgovarajui odgovor. Kettenbung svaki/a uenik/ca napie jedno pitanje u mnoini; postavi ga kolegi/ci iz klupe, koji/a odgovori. zatim taj uenik postavi pitanje sljedeem ueniku itd. Uenici uvjebavaju ispravne reenine konstrukcije sa glagolom biti u mnoini.

Quiz uenici su podijeljeni u dvije grupe. na foliji su napisana Uenici e pokazati pitanja / reenice koje treba dopuniti. Uenici biraju broj; nastavnik/ca nivo usvojenosti otkriva zadatak i slijedi rjeavanje. ona grupa, koja bude imala vie tanih prezenta glagola sein odgovora, pobjeuje. Poeljno je napisati i dodatna dva pitanja, u sluaju kroz igru i natjecanje nerijeenog rezultata.
34

LEKTION 4
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Meine Schule Meine Schule


Uenici e ponoviti usvojenu leksiku. Usvojit e nove pojmove (wohnen, lesen, malen, Schulhof, Strae, Nhe). razumjet e (sluanjem / itanjem) osnovne informacije iz teksta. razumjet e detaljnije informacije iz teksta. znat e prepoznati nove pojmove u kontekstu. znat e voditi kratak dijalog. Uenici uviaju mogunosti kreativnog razvijanja u koli. npr. osobe u koli: Lehrer / Schler / Direktor Prostorije u sklopu kole: Klassenzimmer, Leherzimmer, Bibliothek, Schulhof objasniti pojam Nhe ukazujui na poznate institucije / objekte iz ue okoline. tipine radnje u koli: malen, lesen, schreiben, spielen nastavnik/ca provjerava da li su uenici razumjeli nove pojmove. npr. na foliji je tekst sa izostavljenim (novim) rijeima. Uenici ih trebaju prepoznati i upotpuniti smisao reenice. Druga opcija je spajanje asocijativnih pojmova. npr. Lehrer + Pause = ...................................... Lehrerzimmer Buch ............................................................... lesen Tennis ............................................................. spielen Strae ................................................ (naziv neke ulice iz blie okoline) Uenici e sluanjem / itanjem razumjeti osnovne informacije iz teksta. Mogue vjebe: Uenici itaju tekst i rade vjebu 1 (U.37). Upisuju osnovne informacije o djeaku iz teksta.

Uenici e ponoviti usvojenu leksiku; prepoznat e znaenje novih rijei

nastavnik/ca na tabli predstavlja sliku kole. Potom uenike uz pomo pitanja navodi da ponove usvojenu leksiku uz pojam kola, a istovremeno objanjava nove pojmove (potpitanjima / slikama).

Uenici e prepoznati znaenje rijei u kontekstu

Uenici e razumjeti osnovne informacije iz teksta

M21 nastavnik/ca na foliji predstavlja ilustraciju teksta u est slika. Uenici sluaju CD i odreuju tok radnje redajui slike pravilnim redoslijedom. Uenici e pravilno artikulirati rijei i paziti na intonaciju reenice Uenici naglas itaju tekst; nastavnik/ca usmjerava / korigira.

35

Mogue vjebe: (U.37/2) Vjena richtig / falsch znat e prepoznati detaljnije informacije Uenici prepoznaju ispravnost informacije. Ukoliko izjava ne odgovara tekstu, korigiraju je. Multiple choice (Vjeba na foliji / radnim listiima) npr. Emirs Hobby ist: Tennis / Malen / Schreiben Der Schulhof ist modern / gro / klein nastavnik/ca postavlja jednostavna pitanja: Uenici znaju odgovoriti na pitanja npr. Was ist engi Vila 1? Wie ist die Schule / der Schulhof? Was ist Emirs Hobby? Wo sind die Schler in der groen Pause? na foliji je napisan kratak dijalog (tri pitanja / odgovora) sa izostavljenim rijeima. Uenici uz pomo nastavnika/ce dopunjavaju reenice, a potom u paru ue tekst i prezentiraju ga pred razredom. Uenici e znati rekonstruirati i voditi kratak dijalog npr. Hallo, Emir! Wie (heit) deine (Schule)? Meine (Schule) (heit) engi Vila 1. Wie ist der (Schulhof)? Er ist gro und (schn). Was ist dein (Hobby)? Mein (Hobby) ist Lesen.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Meine Schule Meine Schule


Uvjebavat e ispravan izgovor novih rijei. znat e uoiti neispravno napisane rijei i korigirati ih. znat e iskazati nekoliko informacija o sebi. znat e napisati nekoliko reenica o drugima. Proirit e svoj interesovanje za kolske aktivnosti / probuditi takmiarski duh.

Uenici e rekonstruirati obraeni tekst Uvjebat e pravilan izgovor rijei Uenici e znati prepoznati rijei i tano ih napisati

Uenici dobiju isjeene dijelove teksta; tanije poetak i kraj reenica (na foliji ili na listiima). zadatak je prepoznati koja dva dijela smislom odgovaraju jedan drugome i spojiti ih. npr. Ich wohne in der ............................................ Strae Demala Bijedia. Svaki/a uenik/ca ita po jednu reenicu, a ostali pozorno sluaju i nakon proitane reenice ukazuju na eventualne greke uinjene prilikom artikulacije pojedinih rijei. Uenici znaju tano napisati rijei. Mogue vjebe: Buchstabensalat uenici prepoznaju rijei i piu ih ispravno (na tabli ili foliji)

36

Kreuzwortrtsel na foliji je nacrtana ukrtenica, a pored svakog broja kvadratia nacrtana slika. Uenici prepoznaju sliku i upiu znaenje rijei u prazne kvadratie. Erkenne Fehler na karticama su rijei pogreno napisane. Uenici piu rijei na tablu (pored kartica), a zatim okreu nalije kartice (pravilno napisane rijei) i uporeuju sa svojim rijeima. ova vjeba se moe realizirati u vidu takmienja izmeu grupa. Uenici e znati iskazati nekoliko informacija o sebi ponavljajui reenine strukture iz teksta Uenici informacije iz teksta (Emir, Demala Bijedia, engi Vila 1, in der Nhe, Lesen, itd.) mijenjaju autentinim informacijama koje se odnose na njih same. Ponavljaju forme i ue kako dati nekoliko opih informacija o sebi. na foliji je prikazano nekoliko slika u kvadratiima. Uenici e znati nanpr. djevojica (ime i grad), naziv ulice, pridjev klein uz kolu, teniski pisati kratke reenice reket, itd. o drugima Uenici piu reenice u sveske, potom na tabli i pokuavaju samostalno uvidjeti (eventualne) greke kolega iz razreda.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Meine Schule Der bestimmte Artikel


Uenici e ponoviti Schulsachen i neodreeni lan, odnosno prisvojne zamjenice mein/dein. Usvojit e nove rijei (predmeti u uionici). zakljuit e da uz svaku imenicu stoji odreeni lan. Usvojit e i uvjebati rodove imenica. Probuditi takmiarski duh. Uenici ponavljaju predmete iz kolske torbe. nastavnik pokazuje predmete i pita: Was ist das? Ist das dein/e...? Uenici ponavljaju pojmove i ujedno primjenjuju neodreeni lan ein/e i prisvojne zamjenice mein/e dein/e.

Uenici e ponoviti usvojenu leksiku (predmete iz kolske torbe) i neodreeni lan ein/e; prisvojne zamjenice mein/e i dein/e Uenici e usvojiti znaenje novih rijei; pravilno e ih artikulirati Uenici e nauiti koristiti rjenik, prepisivat e rijei i uoiti lanove koji prate imenice

na foliji su predstavljene slike novih pojmova (Tafel, Tisch, Bank, itd.). nastavnik/ca izgovara rijei pokazujui odreeni predmet, a uenici ponavljaju za njim/njom.

(U.38/6) Uenici u rjeniku pronalaze sve rijei sa slike; prepisuju zajedno sa lanom koji ih prati.

37

nastavnik/ca e kroz razgovor navesti uenike na zakljuak da svaka imenica ima svog pratioca. Uenici e se navesti da otkriju pravilo upotrebe odreenog lana Uenici pokazuju predmete u uionici i imenuju ih, a istovremeno im pridruuju odgovarajue lanove: Das ist der Tisch / die Tafel / das Fenster itd. (U.38/7) Uporeuju nain upotrebe odreenog / neodreenog lana i prisvojnih zamjenica uz imenice. der / das = ein / mein / dein die = eine / meine / deine Uenici uvjebavaju rod imenica. Mogue vjebe: (U.39/8) Dopunit e lanove imenica! Uvjebavat e rodove imenica

M22 obojit e lanove odreenom bojom. na foliji su napisane rijei; pored svake tri kvadratia sa rodovima. Uenici izlaze i kvadrati sa tanim rodom boje odreenom bojom (imenice mukog roda plavom, enskog crvenom, srednjeg zelenom bojom.) Mogue vjebe:

M23 Das Seil berspringen na podu lei konopac. iz svakog reda izae po jedan uenik, stanu jedan iza drugoga, ali tako da im je konopac izmeu nogu. Uenici skau lijevo, desno i u mjestu, ovisno o rodu imenice. nastavnik/ca odredi stranu koja odreuje rod imenice (npr. lijevo Die, desno Der, u mjestu DAS). Uenici koji se ne takmie govore imenice bez roda; nakon odKroz igru i takmiar- brojavanja 1-2-3 uenici ispred table istovremeno skoe u odreenom smjeru. ski duh e ponavljati rod imenica M24 Spielbrett Uenici (u grupama) dobiju figurice, kockice i zadatke na poljima. na svakom polju je nacrtan jedan predmet iz uionice ili kolske torbe. Kada uenik baci kockicu i doe do odreenog polja, naglas treba rei koja je to imenica na slici i koji je rod prati. npr. Das ist der Tisch. za domai zadatak nacrtati sve pojmove. imenice mukog roda obojiti plavom, enskog crvenom i srednjeg roda zelenom bojom.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Meine Schule Personalpronomen er / sie /es


Uenici e ponoviti funkciju odreenog lana. Prepoznat e usvojene nove rijei i tano ih napisati, te ponoviti njihov rod. imenice e zamijeniti odgovarajuim zamjenicama po uzorku. Usvojit e pravilo i uvjebati upotrebu linih zamjenica er, sie, es. Podsticanje na logino zakljuivanje.

38

Uenici ponavljaju pravilo upotrebe odreenog lana

Uenici ponove pravilo upotrebe odreenih lanova (der / die /das) koji odreuju rod imenica uz pomo sugestija ili pitanja. nastavnik/ca e uenicima objasniti upotrebu neodreenih lanova (ein/e) i prisvojnih zamjenica (mein-e /dein-e) u odnosu na rod imenice. Der ein / mein / dein Die eine / meine / deine Das ein / mein / dein

Uenici e prepoznaBuchstabensalat (rS.31/3) Uenici prepoznaju rijei, rekonstruiraju ti predmete u uioniih i ispravno piu. ci i tano ih napisati Ponovit e rod imenica

M25 Memory Uenici u grupama igraju igru. onaj uenik, koji bude imao vie parova (kartica), pobjeuje. nakon igre slijedi usmena provjera. nastavnik/ca uenicima prezentira primjer zamjene imenica odgovarajuom zamjenicom: npr. Ist DER Schulhof gro? Ja ER ist gro. Ist DIE Schule in der Nhe? Ja, SIE ist in der Nhe. Ist DAS Fenster klein? Ja, ES ist klein. (Ud.s39/11) Uenici po navedenom uzorku spajaju rodove sa ponuenim imenicama, a zatim sa zamjenicama. Uz navoenje nastavnika uenici definiraju pravilo i zapisuju ga. Der er Die sie Das es (U.40/12) imenice su zamijenjene pogrenim zamjenicama; uenici prepoznaju greke i ispravljaju ih. (rS.32/5) Uenici na pitanja odgovaraju zamjenicom. Kettenbung (na tabli su napisani pridjevi gro, klein, interessant, modern, schn) Uenici lanano postavljaju pitanja i daju odgovore, koristei zamjenice. npr. ist Der tisch gro? ja er ist gro. igra se moe realizirati u obliku takmienja.

Uenici po uzorku zamjenjuju imenice odgovarajuim zamjenicama

Uenici e definirati pravilo na osnovu primjera Uenici imenice zamijeniti odgovarajuim zamjenicama Samostalno e postaviti pitanje / odgovoriti zamjenicom

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Meine Schule

Einen Brief schreiben


Uenici e govoriti o tome koja sredstva komunikacije najee koriste. znat e iskazati asocijacije uz pojam pismo. odredit e formu pisma. napisat e pismo uz nastavnikovo voenje. Proirit e interesovanje za komunikaciju i sklapanje novih prijateljstava.
39

Uenici e putem M26 nastavnik/ca na foliji prezentira slike nekoliko sredstava komuasociograma govoriti nikacije (e-mail, Facebook, Skype, telefon); uenicima postavlja pitanja o sredstvima vezana uz slike. Pitat e ih da li esto telefoniraju, piu li SmS i e-mail, jesu komunikacije li esto na Facebook-u i na Skype-u? (Vei dio razgovora tei e pritom i na maternjem jeziku.) Uenici e iskazati ta ih asocira na pojam pismo nastavnik/ca potom otkrije sliku pisma i objasni znaenje pojma. Uz pomo nastavnikovih pitanja i usmjeravanja uenici daju niz asocijacija vezanih uz pojam i zapisuju ih. npr. ime, adresa, papir, olovka, potanska markica, Fedex,...

M27 na foliji je prezentirano kratko pismo sa izostavljenim rijeima. na isjeene dijelove folije su napisane rijei koje nedostaju. nastavnik ita Uenik e prepoznati pismo naglas, zatim uenici izlaze i reenice dopunjavaju rijeima koje su rijei koje nedostaju uli. u pismu i odrediti Uoavaju da pismo sadri datum; da pismo poinje sa Liebe/r, ovisno formu pisma o tome da li se obraamo mukoj ili enskoj osobi; da zavrava sa Viele Gre i na kraju Dein/e, ovisno o tome da li pismo pie muka ili enska osoba. nakon toga u sveske prepisuju nove pojmove. Uenici e znati dopuniti pismo i iskazati osnovne informacije o sebi; o svojim kolskim kolegama e saznati informacije koje nisu znali (U.40/13) Ergnze Uenici piu pismo djeaku Franku tako to dopunjavaju zapoete reenice osobnim informacijama. nakon toga slijedi glasno itanje pisama; uenici ponavljaju formu pisma, ali i saznaju mnogo novih informacija o svojim kolegama iz razreda.

40

LEKTION 5
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Alltag

Wochentage
Uenici e nauiti imenovati dane u sedmici. nauit e priloge gestern, heute, morgen. Koristit e prijedlog am uz dane u sedmici. Upoznat e se sa rednim brojevima do sedam govorei o sedmici. Uenici e se poticati na kvalitetno iskoritavanje slobodnog vremena.

Kod uenika probuditi interesovanje za temu

M28 nastavnik/ca na foliji prezentira sliku majke sa kolicima. Pored slike su napisane rijei Kinder i Namen sa znakom pitanja pored svake. Uenici e najprije pogaati koliko djece majka ima, a kada nastavnik otkrije sliku sedam djeijih kolica, uenici e davati prijedloge imena. zatim ih nastavnik pita da li poznaju neku stvar / predmet / cjelinu sastavljenu od sedam dijelova. Uenici daju prijedloge i zakljuuju da se radi o sedmici. Uenici sluaju CD. nakon sluanja nastavnik slikama dodaje nazive dana u sedmici (na izrezanoj foliji); uenici trebaju pravilnim redoslijedom poredati pojmove (od prvog do posljednjeg dana). Slijedi horsko i pojedinano itanje naziva dana u sedmici. Uenici se potom upoznaju sa rednim brojevima, ali ne ue pravila, nego ih koriste u kontekstu dana u sedmici, ponavljajui formu. otvaraju udbenik (s.42) i istovremeno sluaju reenice: Der erste / zweite / dritte... Tag heit... Uenici zakljuuju pojam Wochenende. Slijedi viestruko itanje, a zatim nastavnik nasumice postavlja pitanja: Wie heit der erste / fnfte / vierte... Tag? U. 42/1 Kreuzwortrtsel Uenici prepoznaju pojmove u ukrtenici, a potom ih prepisuju u sveske.

Uenici e razumjeti pojmove i odredit e taan redoslijed dana u sedmici Uenici e pravilno izgovarati nazive dana u sedmici; pritom se upoznaju sa rednim brojevima ponavljajui ih i nauiti pojam Wochenende Uenici e ispravno pisati brojeve

rS. 39/2 nastavnik/ca sugestivno objanjava uenicima priloge, navozakljuit e znaenje dei primjer tadanjeg dana. nastavnik kae: priloga gestern, heuHeute ist Mittwoch, morgen ist Donnerstag (pokazujui rukom ispred te, morgen i povezat sebe) und gestern war Dienstag (pokazujui iza sebe). e ih sa danima u Uenici potom popunjavaju tabelu u radnoj svesci, uvjebavajui redosedmici slijed dana u sedmici, a ujedno i pravilno pisanje istih. Uenici e koristiti prijedlog am uz dane u sedmici U. 43 / 3 Uenici po uzorku (prvi odgovor je napisan u udbeniku) odgovaraju na pitanja prilokom odredbom am Montag / Dienstag... zakljuuju da se uz dane u sedmici koristi prijedlog am.
41

Uvjebat e upotrebu prijedloga am uz dane u sedmici

rS. 39/3 Uenici e analizirati Hannin sedmini plan i odgovoriti na pitanja koristei prijedlog am uz dane u sedmici. napisat e / nacrtati svoj sedmini plan. obzirom da je vokabular uenika u ovoj fazi uenja jo uvijek jako oskudan, sve pojmove koje nisu uili, a koji opisuju radnju koju ele izraziti, mogu nacrtati, dok e priloke odredbe napisati uz odreenu radnju.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Uenici e usvojiti nove pojmove lernen, spielen, essen, gehen... nauit e voditi telefonski razgovor po uzorku. Podsticanje na logino zakljuivanje, druenje, komunikaciju i uoavanje vrijednosti prijateljstva. nastavnik/ca na foliji predstavlja sedmini plan djeaka. Uenici ponavljaju dane u sedmici i prijedlog am. npr. MO Englischkurs / DI Test / MI Musikschule... WOCHENENDE Hobby.

Alltag Ein Telefongesprch

Uenici e ponoviti staru leksiku i usvojiti nove pojmove

M29 Uenici potom navode aktivnosti koje nisu usko vezane za kolu, nego za njihove hobije i slobodno vrijeme. nastavnik ih putem asocijativnih slika navodi na nove rijei spielen, gehen, essen... itd. Uenici na foliji / radnim listiima sortiraju grupe i podgrupe pojmova. nove glagole povezuju sa odgovarajuim pojmovima (mogu se koristiti internacionalni pojmovi koje razumiju). npr. glagolima essen gehen machen spielen priduiti sljedee pojmove: (Pizza Hausaufgabe Play-Station Fuball tennis (ins) Kino (ins) theater Party torte mercator Gitarre Klavier monopoly...) zatim nastavnik/ca postavlja pitanja: Essen wir eine Party? Spielen wir eine Torte? Gehen wir Tennis? itd. Uenici uoavaju znaenje glagola i ispravljaju neloginost u izjavama / pitanjima. nastavnik potom sugestivno navodi uenike da zakljue da se veina aktivnosti realizira u drutvu. Uenici govore o tome na koji nain se oni dogovaraju sa svojim prijateljima o provoenju slobodnog vremena (Facebook, Skype, E-mail, Telefon itd.). nastavnik zatim postavlja sliku (ovjek koji telefonira) i pie naslov lekcije na tablu; uenici zakljuuju znaenje. raster ausfllen Uenici sluaju CD i zapisuju informacije koje percipiraju. tabela:
Wer? Wo? Was?

Uenici e uvjebati nove rijei izvan konteksta i zakljuiti o kojoj temi je rije

Uenici e razumjeti osnovne informacije iz teksta

(razumjeti imena osoba, mjesto gdje se one nalaze ili kuda idu i ta rade!)
42

Uenici e ispravno izgovarati rijei i uvjebavati intonaciju reenice Uenici e razumjeti detaljnije informacije i uvjebavati nove rijei u kontekstu

Slijedi glasno itanje po ulogama; uenici ponavljanjem uvjebavaju intonaciju reenica i pravilno izgovaraju rijei. nastavnik/ca (na foliji) uenicima daje vjebu viestrukog izbora. Uenici prepoznaju znaenje pojmova u kontekstu i zakljuuju koja rije odgovara smislu reenice. (rS. 40/4) Uenici u tekstu dopunjavaju rijei koje nedostaju.

Uenici e prepisivati i reproducirati napamet nauene reenice

Handy-Spiel nastavnik/ca uenicima u paru podijeli slike mobitela sa praznim displejom. jedan uenik pie SmS prepisujui prvu reenicu iz teksta, ali mijenjajui osnovne informacije. Drugi uenik odgovara na SmS prepisujui odgovor iz teksta, takoer mijenjajui informaciju. nastavnik im ponudi odreeni broj rijei koje odgovaraju kontekstu; uenici ih zamjenjuju i reproduciraju reenice u paru. Hallo, Frank! Hier ist Werner. Kommst du mit ins Kino? Nein, ich lerne Deutsch. Morgen schreiben wir eine Klassenarbeit. (Ponuene rijei: Anna, Stephan, Tobias, Monika, Sandra, Timo, ins Theater, zum Mercator, Biologie, Englisch, Informatik, einen Test, ein Diktat itd.) Uenici potom napamet ue reenice i reproduciraju ih.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Alltag Ein Telefongesprch


Uenici e se podsjetiti na tok radnje u obraenom tekstu. Uenici e znati ispravno napisati usvojene rijei. znat e govoriti o obraenom tekstu. znat e dogovoriti susret sa nekim i dati obrazloenje u sluaju nemogunosti dolaska. Proiriti interesovanje za druenje i komunikaciju. razviti takmiarski duh. Uenici e se podsjenastavnik/ca po grupama podijeli izrezane dijelove reenica. Uenici ih titi na sadraj teksta spajaju ispravim redoslijedom, a provjera slijedi na grafoskopu. Potom slijedi glasno itanje teksta (po ulogama) kako bi se izbjegle Uenici e znati ispravno izgovarati eventualne greke u artikulaciji pojedinih rijei. Greke mogu ispravljati nove rijei i reenice uenici koji sluaju. Mogue vjebe: Uenici e rekonBuchstabensalat nastavnik/ca na foliji ili tabli (na listovima papira) prestruirati rijei i zentira rijei sa izmijeanim slovima; uenici prepoznaju rije i ispravno ih piu. ispravno ih napisati / npr. LSKSANABRTEI (Klassenarbeit) prepoznat e pravorijei su pogreno napisane; uenici uoavaju greku i prepisuju rije pisne greke i ispravpravilno. no napisati rijei npr. KLASENARBAIT
43

Uenici e znati upotrijebiti usvojene rijei u kontekstu Uenici e znati reproducirati sadraj teksta

Lckentext nastavnik osmisli tekst sa izostavljenim rijeima. koristei poznati vokabular. rijei iz prethodne vjebe (Buchstabensalat) odgovaraju kontekstu. Uenici izlaze i upisuju rijei u prazna polja; nastavnik provjerava da li uenici prilikom promjene perspektive uoavaju odgovarajue znaenje rijei. U.44/5 Uenici pismeno odgovaraju na pitanja sluei se tekstom u udbeniku. Veinu informacija prepisuju, ali na taj nain nastavnik/ca provjerava nivo razumijevanja informacija. Mogue vjebe: Uenici su podijeljeni u grupe; izlaze na tablu i piu rije koju im zadaje nastavnik ili uenik iz suparnike grupe. ona grupa, koja bude imala najvie ispravno napisanih rijei, pobjeuje. Laufdiktat Uenici su podijeljeni u grupe. na nastavnikovom stolu se nalazi odreeni tekst. iz svake grupe je probran po jedan uenik koji dolazi do stola (teksta), pamti jednu reenicu, odlazi do svoje grupe i diktira je svojim suigraima. ona grupa, koja najbre zavri diktat i sa najmanje pravopisnih greaka, pobjeuje.

Uenici e razumjeti reenice, provjerit e pravopis i probuditi takmiarski duh

M 30 nastavnik/ca na foliji prezentira izolirane rijei / informacije. Uenici e u paru na osnovu ponuenih rijei osmisliti kratak telefonski razgovor (tri pitanja i tri odgovora) i prezentirati ga pred razredom. Poeljno je da to vie uenika dobije ansu da vode dijalog. npr. A. Hallo, ....................! A. .................... zur Party? A. Sonntag? A. .................... Pizza .....................

B. Hallo, ....................! B. nein, ich ..................... B. ja, ....................! B. .........................................

Uenici znaju voditi kratak telefonski razgovor

44

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Alltag Prsens der Verben (Sg.)


Uenici e zakljuiti znaenje novih glagola (rechnen, singen, ben, streiten...). nauit e konjugirati glagole u jednini. znat e formulirati reenice u prezentu jednine. Podsticat e se na logiko zakljuivanje. npr. Frank lernt ins Kino. Kinder schreiben Eis. Frank geht eine Klassenarbeit.

Uenici e ponoviti znaenje usvojenih glagola

nastavnik/ca daje pogrene izjave vezane uz tekst ein telefongesprch (glagoli su pogreni). Uenici uoavaju greke i ponavljaju reenice koristei glagol koji odgovara kontekstu.

Uenici zakljuuju znaenje novih glagola (U.45/6) povezujui ih sa sugestivnim slikama prezentiranim na foliji. najprije eliminiraju glagole Uenici e prepoznati znaenje novih, koje ve razumiju, zatim pogaaju znaenje preostalih glagola. takoer su objanjeni i glagoli weinen, lachen, trumen iz pjesmice koja slijedi u nepoznatih glagola; pridruit e ih odre- narednoj fazi. Uenici potom sortiraju glagole u tabelu na navedenoj strani. odreuju enoj grupi koja koji glagoli odgovaraju pojmu Schule, a koji ne. ukazuje na mjesto odvijanja aktivnosti i Uenici naglas itaju glagole, a nastavnik/ca pazi na izgovor. prepisati Uenici e primijetiti da svi glagoli zavravaju na nastavak EN, a nastavnik/ca e ukazati na to da se takav glagolski oblik naziva Infinitiv. Uenici e razumjeti glagole putem sluanja i uoiti promjenu u nastavku glagola Uenici e uvjebati glagole u prvom licu jednine U.45/7a nastavnik/ca kopira pjesmicu na foliju, ali izostavi glagole. Uenici sluaju CD i zapisuju redoslijed glagola u pjesmici. nastavnik ih podstie na zakljuak da je dolo do promjene kod glagola (nastavak se promijenio). U.45/7b Po uzorku pjesmice iz prethodne faze uenici piu novu pjesmicu. radnja se vie ne odvija u kui, nego u koli. Ponavljanjem iste forme e se uvjebati glagoli u prvom licu jednine. U.46/8 Lcken ergnzen! Uenici dopunjavaju glagole u prvom licu jednine.

Uenici e po uzorku usvojiti glagolske oblike 2. i 3. lica jednine

M31 na foliji su predstavljene slike djece i ispod svake slike reenice koje sadre glagole u sva tri lica jednine. npr. Ich komme aus Berlin? Kommst du aus Hamburg? Sabine kommt aus Bonn. Max kommt aus Frankfurt. nastavnik/ca uenicima postavlja pitanja vezana uz slike. npr. Woher kommt Max? Woher kommt Sabine? Woher kommt... (imenuje uenike iz razreda)? Kommst du aus Hamburg / Berlin / Bonn...?
45

Uenici definiraju pravilo Uenici e uvjebavati prezent 2. i 3. lica jednine

Uenici zakljuuju da svako lice zahtijeva razliit nastavak na glagolu. nastavnik najprije objanjava da se prije konjugiranja glagola od infinitiva odbije nastavak en, potom se na osnovu dodaju odreeni nastavci. Uenici mogu sami napisati konjugaciju jednog glagola kojeg nastavnik da kao primjer ili mogu spojiti kartice na tabli (glagolske oblike sa licima). U. 46/9-10 Uenici dopunjavaju glagolski oblik za drugo lice jednine. Uenici odgovaraju na pitanja u treem licu jednine

Kettenbung nastavnik/ca postavlja pitanja koristei sve glagole koji su usvojeni, uenici daju odgovore formulirajui ih na osnovu pravila konjugacije. ova vjeba se moe realizirati i u vidu takmienja izmeu grupa. Grupa, koja da najvie tanih odgovora, pobjeuje. Uenici znaju dati kratke odgovore npr. Schreibst du einen test / ein Diktat / eine Klassenarbeit / einen Brief? lernst du Deutsch / englisch / Biologie? Gehst du ins Kino / zur Schule? Singst du gern? Was schreibt emir / Sandra / ena? Was lernt...? Was singt...? Domai zadatak: napisati konjugaciju pet glagola koje nastavnik zada.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Alltag Prsens der Verben (Pl.)


Uenici e ponoviti znaenje glagola. Ponovit e konjugaciju u jednini. nauit e glagolske oblike u mnoini. Uvjebavat e glagolske oblike u svim licima. Podsticat e se na logiko zakljuivanje. razvijat e takmiarski duh.

Uenici e ponoviti znaenja glagola

nastavnik/ca radnju glagola predstavi slikom; uenici je prepoznaju i ponavljaju znaenje istih. rS. 41/7 Glagoli ne odgovaraju smislu reenice. Uenici uoavaju greku i zamjenjuju glagole. npr. Ich singe Domino. (Ich spiele Domino.) Uenici e na primjeru ponoviti pravilo konjugacije u jednini. od ponuenog glagola e oduzeti nastavak en; zatim e osnovi dodati odgovarajue nastavke. nekoliko glagola e usmeno konjugirati.

Uenici ponavljaju pravilo konjugacije i nastavke u jednini Uenici po uzorku usvajaju glagolske oblike u mnoini

M32 nastavnik/ca na foliji prezentira slike djece. Uz svaku sliku su napisane reenice koje sadre glagolske oblike u mnoini. Uenici itaju tekst i odgovaraju na nastavnikova pitanja.

46

npr. Woher kommen die Kinder? Kommen sie aus Bosnien-Herzegowina?... nastavnik/ca potom postavlja slina pitanja koja se odnose na uenike. npr. Woher kommt ihr? Kommt ihr aus Deutschland? Kommt ihr aus Sarajevo? Kommt ihr aus sterreich? Woher kommen... (imenuje uenike u razredu)? Uenici zakljuuju nastavke glagolskih oblika u mnoini Uenici uvjebavaju glagolske oblike u mnoini Uenici e znati odrediti ispravan oblik glagola u jednini i mnoini Uenici e znati odgovoriti na pitanja u jednini i mnoini primjenjujui naueno pravilo Uenici znaju voditi kratak dijalog u prezentu Uenici trebaju ponueni glagol konjugirati u mnoini. od infinitiva odbiju nastavak en; potom dopisuju odgovarajue nastavke u mnoini ili povezuju ponuene kartice sa odgovarajuim oblicima. U.47/11-12 Uenici dopunjavaju oblike koji nedostaju u reenicama. odreuju koji glagol odgovara ponuenom objektu / prilokoj odredbi i konjugiraju ga ispravno. lckentext U.48/13-14 reenice sa izostavljenim nastavkom na glagolu (u svim licima jednine i mnoine). Uenici na osnovu lica prepoznaju odgovarajui nastavak i dopunjavaju ga.

U.49/15 Pitanja u jednini i mnoini. Uenici izlaze i piu odgovore na tablu ili foliju.. ostali uenici uestvuju u korekciji eventualnih greaka.

U.50/18 Uenicima su date smjernice (izolirane rijei). Uenici u paru trebaju formulirati reenice i dijalog prezentirati pred razredom. Mogue vjebe: na tabli su poredane kartice u dvije razliite boje (npr. zelene i ute). na utim karticama su napisana lica; na zelenim glagoli. na svakoj kartici su na naliju napisani brojevi od 1 do 12. Uenici su podijeljeni u grupe. iz svake grupe izlazi po jedan uenik. Bira dva broja (dvije razliite kartice). od izabranih glagola / lica je potrebno formulirati gramatiki i smisleno tanu reenicu. Grupa sa najvie tanih odgovora pobjeuje. npr. 3- spielen 6- Anna (Anna spielt Tennis.)

Uenici kroz igru i takmienje odrediti ispravne glagolske oblike uz ponuena lica

M33 Spielbrett Polja sa zadacima su kopirana i podijeljena grupama. na svakom polju je napisan jedan glagol. Uenici dobiju figurice i kockicu. nakon bacanja pomiu figuricu do odreenog polja. od glagola formuliraju reenice. lice sa kojim zapoinju reenicu je odreeno brojem na kockici (broj 1 = ich, 2 = du, 3 = er/sie/es...). Ko prvi stigne do cilja, pobjeuje.

47

LEKTION 6
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Jahreszeiten und Wetter Jahreszeiten


Uenici e nauiti imenovati godinja doba. Usvojit e nove pojmove (trauben, Klee, Schnee, Blumen). Pravilno e artikulirati rijei i uvjebavati intonaciju reenica. nauit e prijedlog im uz godinja doba. Usmjeravanje na logiko zakljuivanje. razvit e pozitivan odnos prema prirodi.

motiviranje uenika; usvajanje naziva godinjih doba i pravilno artikuliranje rijei

M34 nastavnik/ca motivira uenike. na foliji / tabli (list papira) je predstavljena slika stabla bez lia. Stablo je podijeljeno na etiri jednaka dijela, a uenicima su ponueni crtei (zeleno i smee lie, behar i snijeg). Uenici izlaze na tablu / foliju i odijevaju stablo; uoavaju o kojoj temi je rije Jahreszeiten. nastavnik/ca pokazuje slike i govori pojmove naglas. Uenici ponavljaju horski, potom pojedinano za nastavnikom. Cilj je uvjebati pravilan izgovor. nastavnik/ca putem sugestivnih rijei daje primjere koje uenici pridruuju godinjim dobima (usmeno). npr. Bjelanica(Winter) Neum(Sommer) Dubrovnik(Sommer) Brrrrrrr (Winter) Eis(Sommer) Igman(Winter) die Schule beginnt(Herbst) -10C (Winter) +30C (Sommer)

Ponuene su slike djeteline, snijega, groa i cvijea. Uenici pridruuju Uenici e usvojiti slike odreenom godinjem dobu. znaenje pojmova koji karakteriziraju odreenastavnik/ca ponovo izgovara pojmove naglas; uenici ponavljaju horski no godinje doba ili pojedinano. Uenici e prepisivaU.52/1 Uenici uoavaju nain pisanja i vjebu prepisuju u sveske doti rijei i dopunjavati punjavajui rijei koji nedostaju. Slijedi glasno itanje. reenice Uenici e razumjeti tekst koji sluaju Uenici e uvjebati nove rijei zamjenjujui slike rijeima i paziti na pravilnu intonaciju reenica
48

U.53/2 Uenici sluaju CD (pjesmicu) i odreuju ispravan redoslijed reenica. Provjera se moe izvriti na foliji. reenice su napisane na isjeenim dijelovima folije; uenici izlaze i redaju reenice ispravnim redoslijedom.

M35 na foliji je prezentirana pjesmica; rijei, koje se mogu vizualizirati, zamijenjene su slikama. Uenici itaju pjesmicu horski, te pojedinano i uvjebavaju usvojene pojmove.

U.53/4 Uenici odgovaraju na pitanja po uzorku; prepoznaju godinje doba na osnovu informacija iz pitanja i koriste prijedlog im u odgovoru. Uenici e nauiti prijedlog im uz godinja doba; uoit e razliku izmeu prijedloga am i im Wann beginnt die Schule? IM .............. rS.51/7 Uenici dopunjavaju odgovore prijedlozima am / im. Dani u sedmici AM; godinja doba IM. nastavnik postavlja pitanja: Wann kommt der Schnee / Klee? Wann kommen die Blumen / Trauben? Wann ist die Deutsch- / Biologie-/ Englisch-/ Mathematik- / Informatikstunde?... Domai zadatak: Uenici e pjesmicu nauiti napamet.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Jahreszeiten und Wetter Wie ist das Wetter?


Uenici e ponoviti godinja doba. Usvojit e nove pojmove (kalt, warm, es regnet...). nauit e iskazati kakvo je atmosfersko vrijeme. razvit e pozitivan stav prema prirodi i iskazat e kreativnost.

Uenici e ponoviti izolirane pojmove koje su usvojili Uenici ispravno piu rijei

nastavnik/ca uenicima pokazuje slike i postavlja pitanje: Was ist das? Uenici prepoznaju pojmove i daju odgovore: Das ist der Sommer / Herbst / Klee / Schnee... rijei su (na foliji / tabli) pogreno napisane. Uenici uoavaju greke i korigiraju ih. npr. Somer / Kle / Vinter / Shnee/...

Uenici pravilno artikuliraju nauene Uenici recitiraju nauene stihove pjesmice Es war eine Mutter; stihove i uvjebavaju nastavnik prati ispravnost informacija, artikulaciju i intonaciju. intonaciju reenice Uenici povezuju slike vremenskih prilika sa godinjim dobima i zakljuuju znaenje rijei Ponavljajui rijei uenici e uvjebati izgovor Prepisat e nove pojmove nastavnik/ca prezentira sliku godinjih doba i slike koje ukazuju na vremenske prilike. Uenicima postavlja pitanje: Was ist typisch fr den Winter / Sommer...? Uenici slike vremenskih prilika pridruuju odgovarajuem godinjem dobu. Potom kartice sa pojmovima pridruuju slikama vremenskih prilika i ponavljaju za nastavnikom izraze uz te slike. Uenici sluaju CD i ponavljaju reenice horski ili pojedinano. Uenici prepisuju nove rijei i uviaju nain pisanja istih.
49

Uoit e netanost informacije i ispravit e je

U.54/5 informacije u reenicama su pogrene. Uenici uoavaju greku i ispravljaju je. npr. Im Sommer schneit die Sonne. (scheint)

Prepoznat e nove U.54/6 ergnze! Uenici e razumjeti smisao reenice i na osnovu pojmove i dopunit e ponuenih rijei e dopuniti informacije koje nedostaju. ih u kontekstu nastavnik/ca postavlja pitanja. Uenici trebaju razumjeti pitanje, potom formulirati gramatiki i smisleno ispravnu reenicu. razumjet e pitanja i znat e dati kratak odgovor npr. Wann scheint die Sonne? Was weht? Wann weht der Wind oft? Wann regnet es oft? Wann schneit es? Ist es warm im Winter? Ist es kalt im Sommer?... rS.52/6 Wie ist das Wetter in deiner Stadt? Samostalno e formulirati par reenica o trenutnom atmosferskom vremenu u njihovom gradu. Maldiktat nastavnik/ca uenicima diktira reenice, a oni ilustruju iste. na ovaj nain nastavnik provjerava da li su uenici usvojili sve pojmove. npr. Es ist Sommer. Meine Eltern und ich gehen zu meiner Oma. Sie wohnt in einem kleinen Haus in Neum. Das Wetter ist schn. Die Sonne scheint und es ist warm. Die Blumen im Garten sind auch schn. Ich spiele Fuball mit meinem Vater. Oh, nein! Was ist das? Es regnet! Wir gehen ins Haus! Das Wetter ist nicht mehr schn!

Uenici e znati rei kakvo je trenutno atmosfersko vrijeme

Uenici e razumjeti tekst koji sluaju, a koji sadri upravo usvojene izraze

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Jahreszeiten und Wetter Wir gehen auf den Spielplatz


Uenici e usvojiti nove pojmove (Spielplatz, rodeln, eislaufen, Geburtstag...). razumjet e osnovne informacije iz teksta. Prepoznat e rijei u kontekstu. znat e odgovoriti na pitanje i postaviti pitanje za ponueni odgovor. razvit e pozitivan stav prema druenju i socijalizaciji; podsticat e se na smisleno provoenje slobodnog vremena. nastavnik/ca prezentira sliku godinjeg doba zima. Uz pitanja i sugestije nastavnik usmjerava uenike na logino zakljuivanje: npr. Was ist typisch fr den Winter? (Es schneit, es ist kalt...) Wohin gehen wir im Winter? (Zetra/Sportzentrum/, Bjelanica, Igman, Jahorina...) i slikom objanjava i pojam Spielplatz. Was machen wir im Winter? Uenici slike aktivnosti povezuju sa pojmovima eislaufen, rodeln, Schi fahren...

Uenici e ponoviti usvojenu leksiku i usvojiti nove pojmove

50

nastavnik pokae sliku roendanske torte i kae: npr. Ich bin ein Sommerkind mein Geburtstag ist im Sommer. Bist du ein Winterkind? Ist dein Geburstag im Winter? Uenici uoavaju znaenje pojma Geburtstag. nastavnik usmjerava na znaenje pojma Einladungskarte pokazujui sliku pozivnice: Was schreiben die Kinder zum Geburtstag? Schreibst du die Einladungskarten? Lckentext nastavnik/ca osmisli tekst sa izostavljenim rijeima; uenicima podijeli radne listie ili prezentira tekst na foliji. Uenici trebaju razumjeti kontekst i nove pojmove dopuniti na odgovarajuem mjestu. Alternativa: Verbinde Pridruivanje pojmova (na foliji) koji imaju isto, slino ili asocijativno znaenje. Mogue vjebe: Uenici e razumjeti osnovne informacije iz teksta

Uenici e prepoznati nove rijei u kontekstu

M36 nastavnik/ca na foliji prezentira est slika koje predstavljaju radnju odreenih dijelova teksta. Uenici sluaju CD i odreuju redoslijed dogaaja koje slike prikazuju. Uenici samostalno itaju tekst, rade vjebu viestrukog izbora (U.55/7) i prepoznaju osnovne informacije.

Uenici e uvjebati izgovor rijei

Uenici itaju tekst naglas po ulogama, a nastavnik/ca korigira eventualne greke u izgovoru ili uenici sluaju CD, reenicu po reenicu (nastavnik pravi pauze), te reenice ponavljaju za autentinim govornikom.

Uenici e znati upoU.56/8 U reenicama nedostaju glagoli; uenici ih prepoznaju na osnovu trijebiti nove rijei u ponuenih informacija i dopunjavaju reenice. kontekstu; prepoznat rS.52/7 Uenici dopunjavaju tekst sa izostavljenim rijeima (veinom e detaljnije inforimenicama). macije rS.52-53/8-9 Uenici odgovaraju na pitanja odnosno postavljaju pitanja za ponuene odgovore. Prilikom formuliranja reenica paze na tanost informacija i na gramatiku ispravnost reenice. znat e dati odgovor i postaviti pitanje Kettenbung Svaki uenik napie jedno pitanje, obraajui se djevojici Hanni iz teksta. Uenici izvlae kartice sa upitnim rjeicama sa kojima trebaju zapoeti pitanje. (Was / Wann / Wie / Wohin / Wer?) nakon toga slijedi lanano pitanje i odgovaranje; jedan uenik postavi pitanje, a kolega do njega odgovori na isto.
51

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Jahreszeiten und Wetter Wir gehen auf den Spielplatz


Uenici se podsjeaju znaenja rijei iz teksta. Uoit e greke u izjavama i ispraviti ih. znat e ispravno napisati rijei. znat e prepriati lekciju opisujui slike. Uoit e poziciju glagola u reenici. razvijanje pozitivnog odnosa prema drugim uenicima; podsticaj na timski rad.

nastavnik pokazuje slike; uenici prepoznaju pojmove i iskazuju njihovo znaenje. Poeljno horsko ponavljanje rijei. Uenici e prepoznati znaenje rijei / informacije iz teksta na foliji su prezentirane reenice sa pogrenim informacijama. Uenici prepoznaju neispravnost i korigiraju je. npr. Die Mutter geht auf den Spielplatz. (Hanna und Tobias) Die Sonne scheint. (Es schneit.) Die Kinder gehen Schi fahren. (rodeln / eislaufen) Sie bauen einen Schneemann. (Schneeburg) Sie spielen spter Fuball. (am Computer) Die Kinder schreiben ein Diktat zum Geburtstag. (Einladungskarten) Buchstabensalat Slova u rijeima su izmijeana. Uenici prepoznaju rijei i ispravno ih piu (na tablu / foliju). nakon toga trebaju smisliti to vie asocijativnih pojmova uz rijei koje su napisali i pokuati formulirati reenice od istih. npr. bauen = (Schneeburg / Schneemann / Haus...) Spielplatz = (spielen / Park / Fuball...) Einladungskarte = (schreiben / Geburtstag / Party...)

Uenici e rekonstruirati rijei i ispravno ih napisati; povezat e ih sa asocijativnim pojmovima Uenici e znati prepriati lekciju opisujui slike

M37 na foliji su prezentirane slike koje ukazuju na tok dogaaja u tekstu. Uenici formuliraju kratke reenice i prepriavaju lekciju. na tabli su poredane kartice sa reeninim dijelovima (dvije reenice). Uenici izlaze na tablu i formuliraju reenice pravilnim redoslijedom. Potom uoavaju da se glagol nalazi na drugoj poziciji. ostali reenini dijelovi se mogu pomjerati, a glagol uvijek ostaje na istom mjestu. to se moe demonstrirati karticama.

Uenici e uvjebati redoslijed rijei u reenici

npr.
Hanna morgen in die Schule geht geht geht morgen Hanna Hanna in die Schule. in die Schule. morgen.

U.56/10 Uenici od ponuenih rijei formuliraju izjavne i upitne reenice; pritom paze da nastavak na glagolu odgovara licu (glagoli su ponueni u infinitivu).
52

Uenici e takmienjem pokazati nivo usvojenosti leksike

Quiz Uenici su podijeljeni u grupe. na foliji su prezentirani zadaci pod brojevima (prekriveni su listom papira). zadaci mogu biti sljedei: Odgovoriti na pitanje! Prepoznati pojam na osnovu slike! Formulirati reenicu od ponuenih rijei! Uenici biraju broj i rjeavaju zadatak. Grupa sa najvie tanih odgovora pobjeuje.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Jahreszeiten und Wetter


Modalverb knnen
Uenici e usvojiti konjugaciju glagola knnen im Prsens. nauit e formulirati reenicu pazei na ispravan redoslijed rijei. znat e upotrijebiti glagolski oblik u kontekstu. znat e iskazati svoje mogunosti u odreenim okolnostima. znat e voditi kratak dijalog. razvijanje interesovanja za timski rad.

nastavnik/ca na foliji prezentira dijalog koji sadri oblike glagola knnen. Uenici itaju dijalog naglas, a nastavnik postavlja kratka pitanja uz tekst. Uenici e na primjeru prepoznati znaenje glagola knnen npr. Wohin gehst du, Petra? In die Schule. Was kannst du dort machen? Ich kann lernen. Kannst du auch spielen? ... Was kann Petra in der Schule machen? Kann sie dort spielen? Kannst du... (obraa se uenicima) in der Schule spielen / singen / malen...? U. 58/12 Uenici dovravaju zapoete reenice dopunjavajui ih odgoUenici e ponavljati varajuim infinitivom, predstavljenim slikom. Pazei na okolnosti (sunaponuene oblike kono je / pada kia / zima je...) biraju glagol koji odgovara smislu. Ujedno njugacije ponavljaju oblike glagola knnen. Uenici e zakljuiti pravila konjugacije i nauit e formulirati reenice sa modalnim glagolom znat e formulirati reenice od ponuenih rijei Uenici na tabli spajaju kartice sa odgovarajuim licem. Uoavaju da su glagolski oblici prvog i treeg lica jednine, kao i prvog i treeg lica mnoine isti. nastavnik napie jednu reenicu na tablu; uenici uoavaju da se modalni glagol u izjavnoj reenici nalazi na drugom mjestu, dok infinitiv uvijek stoji na kraju reenice. U.59/13 nastavnik/ca prve dvije reenice iz navedene vjebe napie na kartice. Uenici izlaze i spajaju reenine dijelove u cjelinu, pazei na redoslijed rijei. Potom piu i preostale reenice u sveske ili na foliju.
53

Uenici e graditi reenice

U.59/14 Uenici piu reenice koristei glagolske oblike glagola knnen u prezentu uz odgovarajue infinitive. oslanjaju se na prethodnu tvrdnju i logiki zakljuuju smisao reenice koju formuliraju.

Uenici e znati samostalno nainiti reenicu koristei glagol knnen u prezentu

M38 Quiz Uenici su podijeljeni u grupe. nastavnik na foliji otkriva skriveno lice i sliku, a uenici formuliraju reenicu koristei glagol knnen. npr. Du (slika fudbalske lopte) Du kannst Fuball spielen. Uenici u paru vode kratke dijaloge po ablonu. najprije dopune zapoete reenice / pitanja; potom ih naue napamet i prezentiraju pred razredom. npr. Kannst du ....................... ? Ja, ich ......................................... . Wo kannst ................................ ? Ich ............................................... . Wann kannst ........................... ?

znat e voditi kratak dijalog i primijeniti oblike glagola knnen

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Jahreszeiten und Wetter


Modalverb knnen
Uenici e ponoviti konjugaciju glagola knnen u prezentu. Ponovit e nain formuliranja reenica. Proirivat e reenicu pazei na redoslijed rijei. nauit e da izjavnu reenicu preinae u reenicu sa glagolom knnen. znat e odgovoriti na pitanja. razvijanje takmiarskog duha.

Uenici e ponoviti konjugaciju

Uenici ponavljaju konjugaciju glagola knnen; piu je na foliju / tablu. Ponavljaju pravilo da prvo lice jednine (mnoine) ima isti oblik. Alternativa: Domino-Spiel Uenici u grupi igraju igru, spajajui lice sa odgovarajuim glagolskim oblikom. Finde Fehler nastavnik/ca prezentira tekst na foliji; uenici uoavaju pogrene oblike glagola i ispravljaju ih. Anna kannt Tennis spielen. Ergnze! na foliji / radnim listiima su reenice sa izostavljenim nastavkom na glagolu koji trebaju biti dopunjeni. Tobias und Klaus knn... ein Diktat schreiben.

Prepoznat e oblike / dopunit e ih u kontekstu

54

Uenici e ponoviti pravilo reda rijei u reenici

nastavnik/ca uenicima po grupama podijeli kartice sa rijeima. oni spajaju reenine dijelove u cjelinu; ujedno ponavljaju pravilo na kojem se mjestu nalazi modalno glagol / infinitiv. Uenici proiruju reenice. jedan uenik kae jednu rije, drugi ponovi rije i doda novu i tako redom. onaj uenik, koji uspije formulirati / zapamtiti najduu reenicu, pobjeuje.

Uenici e proirivati reenice

npr. Ich Ich kann Ich kann am Ich kann am Samstag Ich kann am Samstag ins Ich kann am Samstag ins Kino Ich kann am Samstag ins Kino mit... rS.53/11 Uenici e ponuene reenice preinaiti u reenice sa glagolom knnen. npr. Wir gehen ins Kino. Wir knnen ins Kino gehen. Uoit e da poziciju glagola na drugom mjestu zauzima modalni glagol u odgovarajuem obliku, dok glagol sa drugog mjesta prelazi na kraj reenice u obliku infinitiva.

Uenici e znati izjavne reenice proiriti glagolom knnen

Uenici e ponoviti glagolske oblike kroz igru i takmienje

M39 Spielbrett Uenici su podijeljeni u grupe; svaka grupa dobija kopirana polja sa zadacima, figurice i kockicu. nakon bacanja kockice uenik pomjera figuricu do odreenog polja i rjeava zadatak. na poljima su napisana pitanja na koja treba dati korektan odgovor. Uenik, koji prvi stigne do cilja, pobjeuje.

55

LEKTION 7
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Geburtstag Welches Datum ist heute?


Uenici e nauiti imenovati i napisati mjesece. nauit e upotrijebiti prijedlog im uz nazive mjeseci. nauit e iskazati datum i napisati ga. Usmjeravat e se na logino zakljuivanje i razvijanje takmiarskog duha.

Uenici e ponoviti na tabli je prezentirana slika godinjih doba. Uenici ponove pojmove usvojenu leksiku; zakljuiti temu i upodas Jahr i die Jahreszeiten i zakljue da je godina podijeljena na kvartale, znati se sa pojmom odnosno na mjesece. Upoznaju se sa pojmom der Monat / die Monate. Monat(e) Uenici e ponoviti mjesece na maternjem jeziku i uoiti razlike u odnosu na njemaki jezik Pravilno e izgovarati mjesece na njemakom jeziku Prepisivat e mjesece Uenici e uvjebati nazive za mjesece nastavnik/ca uenicima podijeli kartice razliitih boja (npr. ute i zelene). na utim su napisani mjeseci na maternjem, a na zelenim na njemakom jeziku. najprije na tablu izlaze uenici sa mjesecima napisanim na maternjem jeziku i redaju kartice ponavljajui redoslijed mjeseci u godini. Potom izlaze uenici sa njemakim mjesecima i redaju ih pored kartica poredanih na tabli. Uoavaju razlike u pisanju kod mjeseci Mrz, Mai, September, Oktober, November i Dezember. Uenici sluaju CD i ponavljaju mjesece horski, potom pojedinano; nastavnik/ca provjerava ispravnost izgovora. U.63/2 Uenici piu mjesece ispravnim redoslijedom pazei na pravopisne razlike. rS.59/2 Uenici na osnovu ponuenih slika zakljuuju o kojem mjesecu je rije. Slike su sugestivne, te se mjeseci lako mogu odrediti. rS.59/3 Uenici na osnovu ponuenih reenica i sadraja istih zakljuuju o kojem mjesecu se radi. U.64/3 Uenici se koriste tabelom i po uzorku piu mjesece roenja navedene djece. nakon toga svaki uenik ponovi mjesec svog roenje: Mein Geburtstag ist im... Uoit e da se uz mjesece koristi prijedlog im. U.62/1 Uenici povezuju datum iskazan brojem i rijeima. nastavnik/ ca postavlja pitanje, pokazujui prvi datum u vjebi: Welches Datum ist heute?, jedan uenik odgovara i postavlja pitanje kolegi koji proita sljedei datum: Heute ist der... Slijedi lanano pitanje i odgovaranje po uzorku.

Uenici e znati iskazati priloku odredbu koristei prijedlog im nauit e iskazati datum i postaviti pitanje vezano za datum
56

Uenici e zakljuiti pravilo tvorbe rednog broja i nain iskazivanja datuma Uenici tano piu datume i razvijaju takmiarski duh

nastavnik/ca na foliji ili tabli prezentira brojeve od 1 do 12 (napisane ciframa i rijeima). Uenici sami zakljuuju razliku izmeu brojeva prilikom iskazivanja datuma. Pravilo zapisuju u sveske: Der zweite oktober (Datum se iskazuje lanom DER ispred rednog broja koji se tvori dodavanjem nastavka TE, potom slijedi naziv mjeseca.) Uenici e takoer uoiti da su 1.i 3. iznimke i da odstupaju od pravila. nastavnik uenike dijeli u grupe. na foliji ili karticama su datumi napisani ciframa. Uenik izvueni datum pie na tablu i grupa dobije poen za svaki tano napisani datum.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Geburtstag Wie spt ist es?


Uenici e ponoviti mjesece i datume. nauit e pitati za vrijeme i odgovoriti koliko je sati. Pravilno e artikulirati rijei i paziti na intonaciju reenice. Usvojit e priloku odredbu sa prijedlogom um za iskazivanje sata. Vodit e kratak dijalog. Podsticat e se na smisleno provoenje slobodnog vremena.

Uenici e ponoviti nazive za mjesece

M40 Buchstabensalat na foliji su prezentirane rijei sa izmijeanim slovima. Uenici prepoznaju mjesec i ispravno ga piu. MZR = Mrz Slijedi horsko itanje. nastavnik/ca potom postavlja pitanja: npr. Wann ist dein Geburtstag? Ist das im Sommer oder im Winter? nastavnik/ca uenicima podijeli kartice na kojima su datumi napisani ciframa. Uenici lanano postavljaju pitanja jedni drugima: Welches Datum ist heute? i odgovaraju iskazujui datum napisan na kartici: Heute ist der...

Uenici e ponoviti datume

Uenici zakljuuju temu asa i ponavljaju reenice za autentinim govornikom

nastavnik/ca na foliji prezentira sliku djeaka (kopirana slika iz udbenika sa izostavljenim pitanjem i odgovorom) ili M41 sliku djece koja se igraju na igralitu. Djeak iz grupe se izdvaja i pita sluajnog prolaznika za vrijeme. Uenici zakljuuju da je tema asa iskazivanje vremena. Uenici sluaju CD i pokuavaju razumjeti i ponoviti djeakovo pitanje, odnosno odgovor mukarca. nastavnik/ca vie puta ponavlja zapis sa CD-a, a uenici horski, te pojedinano ponavljaju reenice za autentinim govornikom.
57

Uenici e prepisivaiz udbenika e (s. 65) prepisati reenice u sveske i uoiti razliku izmeti reenice u izgovorenih i napisanih rijei. Uenici e razumjeti informacije o vremenu nastavnik/ca provjerava da li uenici prepoznaju vrijeme predstavljeno kazaljkama na satu. U.65/5 Dopunit e vrijeme odreeno kazaljkama. U.65/6 odredit e koji sat pokazuje pogreno vrijeme. U.66/7 Prepoznat e vrijeme i ucrtat kazaljke u prazan sat. rS.60/5 na slikama su predstavljene aktivnosti djeaka vezane uz odreeno vrijeme. Uenici dopunjavaju reenice i uoavaju prijedlog um uz sat. nastavnik/ca potom postavlja pitanja kako bi uenici uvjebali navedeUenici usvajaju ni prijedlog. prijedlog um uz iskanpr. Wann gehst du in die Schule? zivanje sata i uvjeWann lernst du Englisch? bavaju ga Wann ist die Pause? Wann spielst du am Computer? Wann gehst du schlafen?... Uenici e reproducirati napamet naueni dijalog U.66/8 Uenici dopunjavaju dijalog u paru; ue reenice napamet i prezentiraju ga pred razredom. Uenici e uvjebavati intonaciju reenice i ponavljanjem zapamtiti strukture.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Uenici e navoditi asocijacije uz temu

Geburtstag Hannas Geburtstagsparty


Uenici e nauiti nove pojmove (Gste, tanzen, trinken, Kerzen...). razumjet e osnovne i detaljnije informacije iz teksta. nauit e estitati roendan i zahvaliti se. Podsticat e se na pristojnost, obazrivost, prijateljstvo, suradnju i pozitivan odnos prema drugima.

nastavnik/ca uenicima pokae sliku torte sa svjeicama i kae: Mein Geburtstag ist im Juli. Wann ist dein Geburtstag? Uenici odgovaraju na pitanja i ponavljaju usvojenu leksiku. nakon toga uenici razgranavaju asociogram uz pomo nastavnikovih pitanja i slika na tabli. Sve rijei, koje se mogu vizualizirati, nastavnik/ca e predstaviti slikom. ostale pojmove e pokuati pribliiti uenicima pitanjima, sugestivnim i situativnim objanjenjem.

Usvojit e nove rijei

npr. Was machen wir vor der Party? (zum Mercator gehen, Cola, Fanta, Torte kaufen; den Tisch decken, Einladung schreiben) Wer kommt zur Party? (Familie, Freunde, Kinder, Gste) Was bringen sie mit? (Geschenke navesti poklone!) Die Party beginnt; was machen wir? (tanzen, trinken, singen, essen, Musik hren, Kerzen pusten) Nastavnik/ca e pojedine rijei zapisivati na tabli; a odreene pojmove e uenici spajati sa slikama. Sve rijei e prepisati u sveske. ...

58

Uenici e prepoznati znaenje novih rijei

Verbinde nove pojmove povezati sa pojmovima koji su asocijativni i sugestivni. npr. essen Pizza Cola Saft Kerzen Torte Mogue vjebe: Walzer tanzen Dino Merlin singen CD hren

Uenici e razumjeti osnovne informacije iz teksta

M42 nastavnik/ca na foliji prezentira slike koje sugeriraju radnju teksta. Uenici sluaju CD i odreuju redoslijed slika, odnosno tok radnje. Uenici samostalno itaju tekst i rjeavaju zadatak (U.68/9) Verbinde den Anfang und das Ende des Satzes ili rjeavaju zadatak Raster ausfllen tabelarno dopunjavaju osnovne informacije: Wer? Wo? Was? Slijedi itanje naglas. Uenici prvi dio teksta (dijalog) itaju po ulogama; drugi dio itaju lanano, svaki uenik po jednu reenicu. Pjesmicu na kraju teksta svi zajedno pjevaju. Richtig / Falsch nastavnik/ca ita reenice sa izmijenjenim informacijama. Uenici prepoznaju netanost informacija i korigiraju ih. U.69/11 Ergnze Uenici e detaljnije razumjeti tekst i dopunit e rijei koje nedostaju u kontekstu. U.67 Uenici su podijeljeni u grupe (po tri uenika); napamet ue tekst uz slike i roendansku pjesmicu. nakon toga demonstriraju scenu pred razredom i slavljenici otpjevaju roendansku pjesmicu.

Uenici e uvjebati pravilan izgovor Uenici e potvrditi da su razumjeli sadraj teksta Prepoznat e rijei koje nedostaju u kontekstu Uenici e znati estitati roendan reproducirajui nauene reenice

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Geburtstag Hannas Geburtstagsparty


Uenici e ponoviti usvojene rijei i izraze. znat e ih tano napisati. znat e odgovoriti na pitanja u 3. l. jednine. Uvjebat e upitne zamjenice. znat e postaviti pitanje u 1. l. jednine i dati odgovor. nauit e napisati roendansku pozivnicu. Podsticat e se na kreativnost, pristojnost, obazrivost, prijateljstvo, suradnju i pozitivan odnos prema drugima.

Uenici e prepoznati znaenje usvojenih pojmova

nastavnik/ca uenicima pokazuje asocijativne slike, a uenici prepoznaju pojmove i njihovo znaenje.

Alternativa: M43 Uenici u grupama igraju domino. Pojmove spajaju sa slikom koja ukazuje na znaenje.
59

Geschnittener Text na grafoskopu su poredani isjeeni dijelovi teksta (skraena verzija). Uenici izlaze i odreuju redoslijed reenica i podsjeaju se na tok radnje. Podsjetit e se na sadraj teksta npr. Hannas Mutter macht eine Torte fr Hanna. Der Vater holt Cola und Saft. Um 6 Uhr kommen Hannas Gste. Sie bringen Geschenke mit. Die Kinder sind froh und singen. Spter hren sie Musik und tanzen. Uenici naglas itaju tekst, a nastavnik/ca pazi na pravilan izgovor Mogue vjebe: Buchstabensalat Uenici rekonstruiraju rijei i ispravno ih piu na tablu. rijei su nepravilno napisane na karticama, ali prepoznatljive. Uenici izlaze na tablu i pored kartice piu svoju verziju rijei. Potom okreu karticu (rjeenje je napisano na poleini) i provjeravaju ispravnost napisanog. U.69/12 Uenici pismeno odgovaraju na pitanja. Pored davanja tanosti informacije, koja se zahtijeva od njih, trebaju formulirati i gramatiki ispravne reenice, pazei na redoslijed rijei u reenici i na nastavke na glagolima. Provjeru izvriti otkrivanjem odgovora na foliji (nakon to uenici odgovore)!

Uvjebavat e ispravan izgovor Uenici e rekonstruirati rijei i ispravno napisati piu / prepoznati greke i ispravno napisati rijei

Uenici e znati odgovoriti na pitanja

Uenici e prepoznaU.69/13 Uenici na osnovu odgovora prepoznaju upitne rjeice i ponati upitne rjeice na vljaju ih. osnovu odgovora znat e postaviti pitanje koristei upitne zamjenice i dati odgovor na isto Uenici e znati napisati pozivnicu; podstiu se na kreativnost Kettenbung Uenici izvlae kartice sa upitnim rjeicama sa kojima trebaju zapoeti pitanje. najprije napiu pitanje, potom ga postavljaju kolegi do sebe, a isti odgovara. Potom taj uenik ita svoje pitanje, a sljedei uenik daje odgovor. Uenici po uzorku (U.66) piu vlastitu pozivnicu. Prepisujui reenice (mijenjaju osnovne informacije) uvjebavaju formu pozivnice. zadatak je i nacrtati to ljepu i kreativniju pozivnicu. najljepa pozivnica e biti nagraena. Uenici su komisija pri odabiru. nastavnik/ca pokazuje pozivnice uenicima, ali ne ita imena uenika (zbog objektivnosti prosuivanja).

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Geburtstag

Substantive im Akkusativ
Uenici e ponoviti rodove imenica. Usvojit e pravilo za akuzativ. Prepoznat e ispravne oblike u akuzativu. Formulirat e reenice u akuzativu. Podstaknut e se na logino zakljuivanje i takmienje.

60

Uenici e ponoviti leksiku i rodove imenica

nastavnik/ca uenicima postavlja pitanja uz lekciju Hannas Geburtstagsparty i uenici ponavljaju leksiku. Was macht Hannas Mutter? Was deckt Hanna? Was bringen Hannas Gste? Welche Geschenke bringen sie?... Uenici ponavljaju rodove imenica. U.70/15a markiranje ispravnog roda imenice. Vjeba se moe uraditi na tabli. nastavnik nacrta tabelu i upie rodove; potom zalijepi slike poklona. Uenici slike pridruuju odgovarajuem rodu, te uraeno iskazuju reenicama. Das is der / ein Schal. Das ist die / eine CD. ... U.71/15 Uenici dopunjavaju reenice. reenice su zapoete akuzativom, tj. pokloni stoje u akuzativu, a na kraju reenice nedostaje osoba koja je Hanni donijela odreeni poklon. Uenici ponavljaju formu akuzativa prepisujui napisane forme. Uoit e promjenu kod imenica mukog roda. Uz sugestije nastavnika zakljuit e da se lan u ovom padeu promijenio. Uenici, zajedno sa nastavnikom, definiraju pravilo i prepisuju ga u sveske.

Uenici e na primjeru prepoznati promjenu roda

Definirat e pravilo

Fragen im Akkusativ: Wen / Was? der > den / einen / meinen die > die / eine / meine das > das / ein / mein

M44 Koffer packen (Vjeba je jasnija uz crte tabele u prilogu) nastavnik/ca na foliji predstavi kofer u koji uenici pakiraju ponuene stvari upisane u tabelu. imenice su obojene odreenim bojama (plava Uenici e primijeni- muki rod, crvena enski, zelena srednji), tako da je rod imenice ti akuzativ na pozna- poznat. Pored svake imenice je napisan i broj od 1 do 3. Broj odreuje tim imenicama da li se reenica iskazuje (ne)odreenim lanom ili prisvojnom zamjenicom u akuzativu. npr. 2. Bleistift = ich packe meinen Bleistift. 1. ich packe den / die / das 2. ich packe einen / eine / ein... 3. ich packe meinen / meine / mein... Uenici e uvjebavati rod imenica u akuzativu U.71/15. Multiple choice Uenici moraju znati rod imenice kako bi odabrali jednu od tri ponuene mogunosti (odabiru odreeni ili neodreeni lan). U.72.18 Uenici dopunjavaju akuzativ uz ponuene imenice (koriste prisvojene zamjenice u prvom licu jednine.) U.73/19 Uenicima su ponueni subjekti, predikati i objekti. od ponuenih rijei pismeno formuliraju reenice. Pritome prepoznaju rod imenice (objekta) i paze da promjena u akuzativu bude korektna. npr. Peter bauen Schneeman (Peter baut den Schneemann.)
61

Uenici e pisati reenice u akuzativu

nastavnik/ca na foliji prezentira glagole koji zahtijevaju akuzativ i niz imenica (bez oznaenog roda). Uenici pridruuju imenice glagolima pazei da iste smislom odgovaraju glagolu. schreiben: Lied, Test, Diktat, Brief, Datum zeigen: Hausaufgabe schenken: Schal, Geschenk, CD holen: Cola, Saft malen: Einladungskarte singen: Lied bauen: Schneeburg, Schneemann bekommen: Geschenk (razumijevanje znaenja glagola se moe provjeriti pitanjima: Malst du ein Lied? Baust du die Einladungskarten?...) Uenici e samostalno formulirati reenice u akuzativu takmiei se meusobno

Uenici e usvojiti glagole koji zahtijevaju akuzativ

M45 Quiz Uenici su podijeljeni u grupe i meusobno se takmie. imenice iz prethodne vjebe su ilustrovane na karticama. Uenici izvlae karticu; prepoznaju imenicu i njen rod; odreuju glagol koji smislom odgovara imenici i formuliraju reenicu. Grupa, koja bude imala najvie tanih reenica, pobjeuje.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Geburtstag Substantive im Akkusativ


Uenici e ponoviti rodove rijei. Ponovit e pravila tvorbe akuzativa i glagole uz akuzativ. Prepoznat e ispravne oblike u akuzativu. Formulirat e reenice u akuzativu. Podstaknut e se na logino zakljuivanje i takmienje. Mogue vjebe:

Uenici e ponoviti rodove imenica

nastavnik/ca izree kartice sa rodovima (der, die, das) i na njih nalijepi ljepljivu traku. Uenicima podijeli kartice, a oni lijepe kartice sa rodovima na odgovarajue predmete u uionici (geografska karta, sto, stolica, tabla, knjiga, klupa, sveska...).

Seil berspringen na podu uionice lei konopac. Uenici su podijeljeni u grupe. iz svake grupe izae po jedan uenik, potom se poredaju jedan iza drugoga, ali tako da opkorae konopac. nastavnik/ca kae jednu rije bez lana; uenici nakon odbrojavanja 1, 2, 3 skoe u smjeru koji je na poetku igre odreen (lijevo der, desno die, u mjestu das).
62

Uenici e ponoviti pravilo tvorbe akuzativa i glagole koji zahtijevaju akuzativ

Uenici e ponoviti pitanja uz akuzativ: Wen / Was? Ponovit e u kojem rodu dolazi do promjene: der > den Ponovit e glagole koji zahtijevaju akuzativ: nastavnik/ca kae jednu asocijativnu rije; uenici pogode glagol: Lied > singen, Brief > schreiben, Schneeburg > bauen... Finde Fehler nastavnik na foliji prezentira reenice u akuzativu. U reenicama su skrivene greke koje uenici trebaju prepoznati i ispraviti.

Uenici e prepoznati akuzativ

npr. Meine Mutter macht einen Torte. Schreibst du das Schularbeit. Peter bekommt der Ball. Ergnze na foliji je prezentiran tekst sa izostavljenim nastavkom lana. Uenici moraju poznavati rod imenice kako bi pravilno dopunili promjenu u akuzativu. npr. Dieter bekommt ein... Ball. Anna schreibt d... Lied. nastavnik/ca postavlja pitanja; uenici odgovaraju u akuzativu. npr. Was bekommst du zum Geburtstag? Was schenkst du zum Geburtstag? Was schreibst du zu Hause? Was schreibst du in der Schule? Was singst du? Was bringst du in deiner Schultasche mit? Was holt der Vater? ...

Uenici znati odgovoriti u akuzativu

Uenici e ponoviti oblike u akuzativu takmiei se meusobno

M46 Spielbrett igra je kopirana i podijeljena grupama; kao i figure i kockica. Uenici bacaju kockicu, pomjeraju se do odreenog polja i rjeavaju zadatak. Ukoliko ne rijee zadatak, vraaju se do prethodnog polja. zadaci mogu biti postavljeni u vidu pitanja koja zahtijevaju odgovor u akuzativu ili u vidu slika / asocijativnih rijei od kojih uenici grade reenice u akuzativu.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Geburtstag Imperativ
Uenici e ponoviti znaenje glagola. Definirat e pravilo tvorbe imperativa u jednini i mnoini. Prepoznat e znaenje novih glagola koji se esto koriste u koli. znat e prepoznati naredbu / izrei naredbu. Podstaknut e se na timski rad i logino zakljuivanje.

nastavnik/ca pita: Was mache ich jetzt? Pantomimom objanjava pojUenici e prepozna- move, a uenici prepoznaju znaenje glagola. ti znaenje glagola npr. nastavnik demonstrira glagol gehen etajui po razredu; schreiben uzimajui olovku; hren stavljajui ruku iza uha,...
63

Uenici e prepisivaU.73/20 U zadacima nedostaje poetak reenice, tj. glagol u imperativu. ti ponuene impera- Uenici prepoznaju znaenje glagola i odgovaraju na zadatak prepisujui tive uz odgovarajue tane oblike u prazno polje. Glagoli su napisani i u jednini i mnoini, ovisno pojmove o tome kome se djevojica Hanna obraa (bratu / gostima). nastavnik/ca navodi uenike na to da prepoznaju znak interpunkcije na kraju reenice i da kau o kojem nainu obraanja je rije; Imperativ (naredbeni oblik). Uenici uoavaju razliku u obraanju jednoj osobi i vie njih (razliit nastavak na glagolu).

Uenici e uvidjeti nain obraanja i zakljuiti pravilo tvorbe imperativa

M47 nastavnik/ca uenicima objanjava pravilo na primjeru (folija) Uenici ponove nastavke konjugacije za 2. lice jednine i mnoine. Du kommst ihr kommt > imperativ (nastavak -ST se odbije) KOMM(e)! > imperativ (nastavak ostaje isti) KOMMT!

Uenici po uzorku piu imperative

nastavnik napie nekoliko glagola na foliju; uenici izlaze i piu imperative. npr. gehen: .....................! .....................! schreiben: .....................! .....................! nastavnik/ca putem slika objanjava znaenje novih glagole koji se esto koriste u nastavi. Uenici mogu pojmove spajati sa slikama, a potom ih prepisati u sveske (lesen, nehmen, aufmachen, zumachen) nastavnik/ca na foliji prezentira reenice sa izostavljenim imperativima (glagoli iz prethodne vjebe). nastavnik ita tekst, a uenici zapaaju da postoje izvjesne promjene u odnosu na infinitiv. npr. Tobias, (lies) den Text! / Peter, (nimm) die Kreide! Hanna, (mach) das Buch (auf)! / Anna, (mach) das Heft (zu)! nastavnik/ca upuuje na to da je promjena vokala prisutna samo u 2. licu jednine, tj. odnosi se na prve dvije reenice. Uenici potom prepisuju nove oblike. nastavnik/ca izrie naredbe, uenici ih ispunjavaju (grupno i pojedinano). npr. Macht das Buch auf! Nehmt das Heft! Ena, mach das Fenster auf! ...

Uenici e prepoznati znaenje novih glagola

Uenici e uoiti promjene kod imperativa u odnosu na infinitiv

Uenici e reagirati na naredbe

M48 Uenici su podijeljeni u parove. Uenici e znati izreizlaze pred tablu; dobiju karticu sa asocijativnom slikom i na osnovu i naredbu i postupiti nje izriu naredbu suparniku (koji izvri nareenje). tada suparnik izrie po nareenju nareenje uz pomo svoje slike, a prvi uenik ga izvrava. Ukoliko i izreena naredba i njeno izvrenje budu ispravni, uenik dobije dva poena; ukoliko je samo dio zadatka ispunjen, uenik dobije samo jedan poen.
64

LEKTION 8
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Das habe ich gern


Zahlen bis 100


Uenici e ponoviti brojeve do 12. Prepoznat e nain tvorbe brojeva do 100. znat e ih napisati. Pravilno e ih izgovarati. razumjet e brojeve. znat e iskazati brojeve do 100. Podstaknut e se na logino zakljuivanje i timski rad.

Uenici e ponoviti brojeve do 12

Bingo nastavnik/ca uenicima podijeli listie sa brojevima. na svakom listiu je napisano pet brojeva. nastavnik, umjesto kuglica, iz kutije izvlai kartice sa brojevima i izgovara ih naglas (simulacija igre bingo). onaj uenik, iji brojevi najprije budu izvueni, pobjeuje i biva nagraen. nastavnik/ca uenicima prezentira slike osoba razliite starosne dobi; uz svaku sliku je cifrom napisan broj godina dotine osobe. Potom uenicima podijeli kartice sa osnovnim brojevima i nastavcima. Uenici trebaju napraviti tanu kombinaciju broja i nastavka i pridruiti je slikama.
oma marie 50 Bruder tobias 18... fnf acht zig zehn

Uenici e zakljuiti nain tvorbe brojeva do 100

Uenici piu brojeve po uzorku Upoznat e iznimke kod tvorbe brojeva i razlike u odnosu na maternji jezik

U.76/2 Uenici po ablonu piu najprije brojeve od 13 do 19, potom desetice od 20 do 90. nastavnik/ca uenicima ukae na to da u tvorbi brojeva postoje iznimke: Dreiig (nastavak -zig se zamjenjuje); Sechzehn / sechzig (gubi se S), siebzehn / siebzig (gubi se en). Uenici takoer uoavaju da se u njemakom jeziku najprije izgovaraju jedinice, potom desetice. Kettenbung Uenici lanano broje do 100. Prvi uenik broji do 5, sljedei od 5 do 10, zatim trei od 10 do 15 itd. nastavnik/ca pazi na pravilnu artikulaciju. nastavnik/ca postavlja pitanja: Wie alt ist dein/e Mutter, Vater, Bruder, Schwester, Opa, Oma..., a uenici odgovaraju, pazei na nastavke i redoslijed jedinica i desetica.
65

Uenici e pravilno izgovarati brojeve do 100

U.77/3 Uenici sluaju CD i markiraju broj koji uju. Sluanje se moe ponoviti. Uenici e razumjeti / prepoznati brojeve U.77/4 Uenici izraunavaju rezultate, spajaju ih sa odgovarajuim pojmom i raunsku operaciju proitaju naglas. U.77/5 Uenici itaju brojeve naglas, a nastavnik korigira eventualne greke (zamjene desetica i jedinica). Mogue vjebe: Uenici su podijeljeni u grupe. Uenici izlaze i iz kutije izvlae broj napisan cifrom, prepoznaju ga i izgovaraju naglas. za svaki taan broj grupa dobija poen. Uenici e uvjebavati brojeve takmiei se

M49 Uenici se takmie u paru. nastavnik/ca uenicima podijeli listie sa takicama (uz svaku je napisan broj). nastavnik/ca ita brojeve koje uenici trebaju spojiti: npr. dreiunddreiig und vierundsechzig. Ukoliko su uenici razumjeli sve brojeve i ispravno ih spojili, dobit e odreenu sliku. Uporedit e svoje crtee i uoiti eventualne greke.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Uenici e ponoviti pravila tvorbe brojeva

Uenici e ponoviti pravila tvorbe brojeva koje su nauili. znat e ih pravilno izgovarati i napisati. Podstaknut e se na logino zakljuivanje i takmiarki duh.

Das habe ich gern Zahlen bis 100

nastavnik/ca na tabli napie nekoliko brojeva(30/40/58/85/15/...). Pored njih nalijepi kartice sa dijelovima brojeva koje treba spojiti u cjelinu (drei, zig, und, ig, fnf, zehn, zig...). Uenici izlaze na tablu i biraju ispravnu kombinaciju. na ovaj nain ponavljaju nastavke -zehn i -zig, iznimku ig i mjesto desetica i jedinica u dvocifrenom broju.

nastavnik/ca diktira niz brojeva, pravei kratke pauze, a uenici ih zaUenici e sluanjem pisuju u svoje sveske. na grafofoliji se provjerava ispravan redoslijed prorazumjeti brojeve itanih brojeva.

Uenici e ispravno izgovarati brojeve

M50 nastavnik/ca prezentira tabelu na grafofoliji. Vodoravno i uspravno uz rub tabele su napisani brojevi (slino ahu). na poljima su napisane rijei. nastavnik postavlja pitanje: npr. Wo ist der Kuli / das Buch / der Vater/ ...? Uenici prepoznaju brojeve i govore na kojem se polju nalazi odreena osoba / predmet. (Das Buch 45 / 67 /...) U.77/6-7 telefonski broj od est cifara je podijeljen na tri dvocifrena broja. Uenici itaju brojeve, a zatim piu svoje i brojeve svojih kolega iz klupe na isti nain i itaju ih naglas.

66

nastavnik/ca na tablu lijepi kartice sa pogreno napisanim brojevima. Uenici e znati tano napisati broj npr. dreizig / siebenzehn / sechszig / zweizig / dreiundsechzehn... Uenici uoavaju greku, pored kartice piu broj. ispravnost napisanog broja provjeravaju tako to karticu okrenu s druge strane gdje je na poleini napisano tano rjeenje.

Uenici e ponoviti brojeve takmiei se

M51 Spielbrett nastavnik/ca iskopira igru i podijeli je uenicima; zajedno sa kockicama i figurama. Sve figure stoje na poetnoj poziciji start. Uenik/ca baca kockicu i figuru pomjera do odreenog polja. na polju je cifrom napisan dvocifren broj. Uenik ga treba ispravno napisati. Ukoliko pogrijei, vraa se na polje prethodnog bacanja. Ko prvi stigne do cilja, pobjednik je.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Das habe ich gern Eine Umfrage: Hast du ein Haustier?


Uenici e nauiti imenovati kune ljubimce i usvojit e nove pojmove (Korb, bellen, Tiergarten, Kfig, fttern, reiten...). Prepoznat e nove pojmove u kontekstu. Pravilno e artikulirati rijei i paziti na intonaciju reenice. znat e kratkim reenicama prepriati sadraj teksta. Podsticanje na pozitivan odnos prema ivotinjama i razvijanje osjeaja odgovornosti i obaveze prema drugima.

Uvod u temu

M52 nastavnik/ca uenicima podijeli listie na kojima je nacrtan labirint. na jednom ulazu sjedi maka, na drugome pas, a u sredini labirinta je hamburger. Uenici trebaju prosuditi koji put vodi do cilja i koja ivotinja e dobiti slasni obrok. nastavnik/ca motivira uenike i oni zakljuuju ta je tema asa. (Haustiere) nastavnik/ca pomou slika prezentira kune ljubimce. Uenici ponavljaju rijei za nastavnikom pazei na izgovor. Uenici potom pojmove, napisane na karticama, pridruuju slikama. nakon toga uenici uz pomo nastavnikovih (pot)pitanja i slika razgranavaju asociogram. npr. Wo leben die Tiere? (Stadt / Bauernhof / Tiergarten / Korb / Kfig...) Was machen wir fr Tiere / mit Tieren? (spielen / fttern / saubermachen / reiten...) Sve konkretne pojmove vizualizirati i i uenicima pruiti mogunost zakljuivanja znaenja! Uenici nove pojmove zapisuju u sveske.
67

Uenici e usvojiti znaenje rijei i pravilno ih izgovarati

Uenici e prepisivati rijei

nastavnik/ca na grafofoliji napie nekoliko reenica sa izostavljenim rijeima. Uenici na osnovu konteksta zakljuuju o kojem pojmu je rije i dopunjavaju ga. Uenici dopunjavaju usvojene rijei u kontekstu npr. Der Vogel lebt in einem ............................................. (Kfig) Der Tiger lebt in einem ............................................ . (Tiergarten) Die Katzen schlafen in einem ........................................... . (Korb) Die .................................... leben ber 100 Jahre. (Schildkrten) Der Fischer fischt einen .................................................... . (Fisch) Raster ausfllen nastavnik/ca na grafofoliji nacrta tabelu.
tier(e)? Alexandra Wo?

Uenici e razumjeti osnovne informacije iz teksta koji sluaju / itaju

nina jrgen Dirk

Uenici sluaju CD ili samostalno itaju tekst i upisuju osnovne informacije iz teksta (kojeg kunog ljubimca ima odreeno dijete i koje mjesto se spominje u kontekstu). Uenici e pravilno izgovarati rijei i paziti na intonaciju reenica nakon toga slijedi itanje naglas. nastavnik/ca pazi na izgovor uenika i korigira eventualne greke.

U. 79/8 Richtig / Falsch Uenici itaju reenice i u tabeli markiraju Uenici e prepotane / netane tvrdnje. Ukoliko je tvrdnja netana, uenik treba usmeno znati tanost tvrdnji / korigirati neispravnost iste. prepoznat e pojmorS.72/6 Ergnze Uenici dopunjavaju tekst pojmovima koji nedostaju ve u kontekstu u kontekstu (ne koristei udbenik).

Uenici e znati kratkim reenicama prepriati sadraj teksta

M53 nastavnik/ca na grafofoliji predstavlja par slika uz imena djece iz teksta. Uenici trebaju za svaku sliku rei 2-3 kratke reenice. npr. Ninas Katze heit Lisa. Sie schlft im Korb. Dirks Freunde leben auf dem Bauernhof. Dirk reitet das Pferd. Jrgens Haustiere sind: ...Er fttert Fische.

68

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Das habe ich gern Eine Umfrage: Hast du ein Haustier?


Uenici e ponoviti znaenje novih rijei. znat e ih pravilno itati i pisati. znat e odgovoriti na pitanja / postaviti pitanja. znat e govoriti o obraenom tekstu. Podsticanje na pozitivan odnos prema ivotinjama i razvijanje osjeaja odgovornosti i obaveze prema drugima.

nastavnik/ca uenicima pokazuje slike izoliranih pojmova (imenica); Uenici e prepozna- uenici ih prepoznaju i imenuju, a potom kau kojoj osobi iz teksta odgoti znaenje rijei i vara navedeni pojam. prisjetiti se sadraja rS.73/8 Verbinde Uenici ponavljaju znaenje glagola, spajajui suteksta gestivne pojmove sa istim. Mogue vjebe: rS.73/9 Was ist das Sugestivne reenice odreuju rjeenje. npr. a. Dort schlft Ninas Katze.

Uenici e znati napisati rijei / prepoznati greku

Vjeba se moe realizirati u vidu ukrtenice. nastavnik na foliji nacrta kvadratie u koje uenici upisuju odgovore (a,b,c,d,e,f) Buchstabensalat Uenici prepoznaju rijei; rekonstruiraju ih i piu ispravno na tablu. rijei, napisane na karticama, su prepoznatljive, ali sadre pravopisne greke. Uenici prepoznaju greke i rijei piu ispravno. na poleini kartice je napisana tana rije koju uenik uporedi sa svojom napisanom rijei ova vjeba se moe realizirati u vidu takmienja izmeu grupa..

Uenici e uvjebavati izgovor Uenici e znati reproducirati sadraj teksta

Uenici naglas itaju tekst pazei na pravilan izgovor i intonaciju reenica. U.79/9 Uenici pismeno odgovaraju na pitanja. Cilj je pruiti tanu informaciju, ali i formulirati gramatiki ispravne reenice. rS. 73/10 Uenici postavljaju pitanja za date odgovore. Akcent je na upitnim rjeicama, ali ni pravilan redoslijed rijei u reenici se ne smije zanemariti. Uenici preuzimaju ulogu djece iz teksta i vode kratak dijalog (dva pitanja i dva odgovora). Pritom u drugom pitanju / odgovoru izraavaju miljenje o nekome (primjer: U.80/12)

Uenici e znati rei ta im se dopada

npr. Alexandra: Wie heit deine Katze? Nina: Sie heit Lisa. Wie findest du meine Katze? Alexandra: Ich finde sie klein. / Sie ist ja klein. Dirk: Was sind deine Lieblingstiere? Jrgen: Meine Lieblingstiere sind der Hund und der Vogel. Und wie findest du meine Katze? Dirk: Ich finde sie s. / Sie ist ja s.
69

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Das habe ich gern


Uenici e usvojiti oblike glagola haben u prezentu. znat e ih koristiti u samostalnom formuliranju reenica. Podstaknut e se na timski rad i logino zakljuivanje.

Verb haben im Prsens

nastavnik/ca uenicima postavlja pitanja uz tekst lekcije Hast du ein Haustier. npr. Wo lebt Alexandra? Mit wem wohnt sie? Mag Nina Hunde? Warum? Was studiert Jrgens Bruder? Wen fttert Jrgen? Was macht er sauber? Sind Dirks Eltern gegen Tiere? Wo leben Dirks Freunde?

Uenici e ponoviti leksiku / ponavljati glagol haben po uzorku

nastavnik/ca potom pokazuje slike pojmova iz teksta i postavlja pitanja sa glagolom haben. npr. Hat Alexandra eine Katze? (slika papagaja) Hat Nina einen Vogel? (slika make) Was hat Ninas Katze? (slika korpe) Welche Tiere hat Jrgen? (slike svih ivotinja) Hat Dirk eine Katze? Welches Tier haben Dirks Freunde? (slika konja) Ich habe ein Haustier. Und du, hast du ein Haustier? Uenici uoavaju znaenje glagola; ponavljaju reenice uz usmjeravanje nastavnika i pruaju informacije.

Uenici e prepoznati pravilne oblike glagola haben u prezentu i izvesti pravilo

M54 Domino U.81/14 nastavnik/ca napravi domine po uzorku (reenice iz udbenika) i podijeli ih uenicima u grupama. Uenici spajaju poetak i kraj reenice; paze na smisao i pokuavaju odrediti taan glagolski oblik. Provjera se moe izvriti na foliji, gdje su reenice unaprijed napisane. Uenici na osnovu prethodne vjebe piu konjugaciju glagola u sveske. nakon toga izlaze na tablu i piu oblike glagola. Vjerovatno je da e veina uenika napraviti greku kod 2. i 3. lica jednine. U tom sluaju im nastavnik sugerira da u reenicama iz prethodne vjebe pronau ispravne oblike 2. i 3. lica. Multiple-Choice nastavnik/ca uenicima ponudi tri mogunosti, od kojih je samo jedna tana. Meine Groeltern haben / hat / habt ein kleines Haus. Fehler erkennen nastavnik/ca na grafofoliji prezentira tekst u kojem su prisutne greke u konjugaciji. Uenici prepoznaju greke i ispravljaju ih. Anna und Peter hat eine kleine Katze. (haben)

Uenici e prepoznati oblike glagola haben na osnovu izvedenog pravila

70

RS.74/11 Ergnze U reenicama nedostaje glagol haben. Uenici na osnovu lica prepoznaju ispravan oblik i dopunjavaju reenice. Uenici e znati samostalno tvoriti oblike glagola haben u prezentu i upotrijebiti ih kontekstu Pitanja su napisana na radnim listiima / grafofoliji. Uenici pismeno odgovaraju na pitanja. Hast du eine/n Schwester / Bruder? Was hast du in der Schultasche? Wann hast du Geburtstag? Habt ihr jetzt Deutsch? Wann habt ihr Englisch? ... Uenici su podijeljeni u grupe. nastavnik/ca donese kutiju i u nju ubaci kartice sa razliitim licima. (ich / du / Anna / Anna und Tobias / Kinder / Lehrerin / ihr...) Uenici e kroz igru ponoviti oblike glagola haben Uenici izvlae karticu i trebaju formulirati reenicu sa glagolom haben. Grupa koja bude imala najvie tanih reenica, pobjeuje. Vjeba se moe realizirati u vidu igre Klassenfuball. na tabli / grafofoliji je predstavljen fudbalski teren. na obje strane terena simetrino su nacrtane loptice, od kojih je jedna u golu. nakon svakog tanog odgovora nastavnik povlai liniju izmeu loptica. Grupa koja prva stigne do gola pobjeuje.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Das habe ich gern


Uenici e ponoviti prezent glagola haben i znat e ga primijeniti u formuliranju reenica i voenju dijaloga. Podsticanje na takmienje i logino zakljuivanje. nastavnik/ca uenicima podijeli kartice (dijelovi est reenica koje sadre glagol haben). Uenici spajaju kartice i formuliraju reenice. Pritom paze na to da lica odgovaraju konjugaciji. nakon toga ponove konjugaciju i prisjete se odstupanja od pravila kod 2./3. lica jednine.
Ninas Katze hat einen Korb

Verb haben im Prsens

Uenici e spajati reenine dijelove u cjelinu i ponoviti konjugaciju Uenici e znati nainiti odgovarajue oblike glagola haben Uenici e znati postaviti pitanje primjenjujui glagol haben u prezentu

Ergnze nastavnik/ca osmisli tekst sa izostavljenim glagolom i prezentira ga na grafofoliji. Uenici izlaze i dopunjavaju reenice. npr. Meine Schule ............ einen groen Schulhof. U.82/15 Uenicima su ponueni odgovori na osnovu kojih trebaju postaviti odgovarajua pitanja. Pritom paze da li pitanje poinje glagolom ili upitnom rjeicom.
71

M55 nastavnik uenicima da samo smjernice, a uenici napiu dijalog i naue ga napamet; potom ga prezentiraju pred razredom. A. Haben / du ...............?

Uenici e znati napisati i voditi kratak dijalog

A. Was / haben ...............? A. Wann / haben ...............?

B. ja, ................ B. ich ................

Uenici se takmie i ponavljaju oblike konjugacije / znat e formulirati kratke reenice

Spielbrett Uenici se takmie u grupama. nastavnik/ca kopira igru i uenicima podijeli kockicu i figure. Uenik nakon bacanja pomjera figuru do odreenog polja sa zadatkom. na polju su ponueni subjekat i objekat (objekat moe biti predstavljen i slikom), a uenik treba formulirati reenicu koristei glagol haben i navedene rijei. npr. Kinder / Geburtstag Die Kinder haben im Januar Geburtstag. Pobjednik je onaj uenik koji prvi stigne do cilja.

B. ich ............... am ................

72

LEKTION 9
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Das Leben auf dem Lande Tiere auf dem Bauernhof

Uenici e nauiti imenovati ivotinje na seoskom imanju i pravilno napisati rijei. Demonstrirat e oglaavanje ivotinja. Kod uenika e se probuditi interesovanje za upoznavanjem i prihvatanjem naina ivota na selu; podsticat e se pozitivan odnos prema ivotinjama. nastavnik/ca na grafofoliji prezentira skicu zoolokog vrta. Uenicima postavi nekoliko pitanja: npr. Magst du Tiere? Hast du ein Haustier zu Hause? Hat deine Stadt einen Tiergarten? Gehst du mit deinen Eltern in den Tiergarten? Wo leben Tiere im Tiergarten?

najava nove teme i objanjavanje osnovnog vokabulara na temu seosko imanje

M56 Potom na grafoskopu postavi nekolicinu slika sa domaim i egzotinim ivotinjama. Uenici izlaze i zoolokom vrtu pridruuju slike ivotinja koje u njemu obitavaju.

M57 tada nastavnik/ca na tabli zalijepi sliku seoskog imanja; napie pojam i ukae na to da preostale ivotinje ive na seoskom imanju. Uenici, uz pomo nastavnika/ce (i slika), navode niz asocijacija uz pojam Bauernhof. npr. Natur, Tiere (laufen), Blumen, Garten, Haus, Stall,... Uenici e prepoznati znaenje pojmova M58 Domino Uenici u grupi igraju igru. trebaju povezati naziv ivotinje / povezuju sliku sa sa slikom. Uz svaki pojma stoji jo jedna dodatna slika / asocijacija kako bi se pojmom zadatak uenicima olakao (krava slika mlijeka, koka jaje, ovca vuna...) Uenici naglas itaju pojmove sa kartica (domino); najprije horski, Uenici e pravilno potom pojedinano. Potom demonstriraju oglaavanje ivotinja: artikulirati rijei i demonstrirati oglaaWas sagt die Kuh? muuuuuuuh vanje ivotinja Was sagt der Hund? wau, wau...

Uenici znaju imenovati ivotinje

M59 nastavnik/ca na grafofoliji prezentira slike ili dijelove slika ivotinja (bez naziva). Provjerava da li su uenici zapamtili pojmove u prethodnoj igri. Postavlja pitanje: Welches Tier ist das? (pokazujui ivotinje nasumice) od uenika zahtijeva da uz imenicu iskau i njen rod: Das ist der / die / das...
73

Uenici znaju napisati rijei

M60 Kreuzwortrtsel nastavnik/ca uenicima podijeli radne listie na kojima su nacrtane domae ivotinje. Pojmovi se trebaju unijeti u ukrtenicu pod odgovarajuim brojem. Broj kvadratie olakava nedoumice oko pisanja.

Uenici e razumjeti tekst koji sluaju

M61 nastavnik/ca na grafofoliji prezentira pjesmicu Onkel Karl hat einen Bauernhof (njemaka verzija Old MacDonald had a farm). nekoliko pojmova je izostavljeno. nastavnik/ca proita ili otpjeva pjesmicu, a uenici dopune pojmove koje uju. Potom horski pjevaju pjesmicu. nakon toga uenici ivotinju iz teksta zamjenjuju drugom, a samim time se mijenja i nain oglaavanja. na jedan razigran nain e se ponoviti svi usvojeni pojmovi.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Das Leben auf dem Lande Bei Oma und Opa auf dem Bauernhof
Uenici e ponoviti nazive ivotinja i usvojiti rijei neophodne za razumijevanje teksta (Obst, pflcken, Apfelkuchen, Dorf...). razumjet e informacije iz teksta. znat e reproducirati sadraj teksta. Uvjebavat e intonaciju reenica i pravilno e artikulirati rijei. Kod uenika e se probuditi interesovanje za upoznavanjem i prihvatanjem naina ivota na selu; podsticat e se pozitivan odnos prema blinjima i starijima.

Uenici e ponoviti nazive ivotinja Uenici usvajaju kljune rijei iz teksta Bei Oma und Opa auf dem Bauernhof

nastavnik/ca demonstrira oglaavanje ivotinja i pita: Welches Tier ist das? Uenici imenuju ivotinje uz obavezno koritenje lanova. Uenici usvajaju nove pojmove uz temu. Poeljno je sve konkretne pojmove ilustrirati i njihovo znaenje kroz niz asocijacija, pitanja i navoenja pribliiti uenicima. Verbinde Uenici e usvojene pojmove pridruiti asocijativnim pojmovima i provjeriti da li su usvojili njihovo znaenje.

Uenici e potvrditi da su razumjeli znaenje novih rijei

npr. 1. Obst 2. backen 3. fttern 4. Stall 5. lecker

a. Haus fr Tiere b. mmmmmmm! c. Banane / Apfel d. das Essen geben e. Pizza / Torte

74

Mogue vjebe: Uenici e razumjeti osnovne informacije iz teksta koji sluaju / itaju

M62 nastavnik/ca ilustrira tekst (ca. est slika). Uenici sluaju CD i odreuju redoslijed slika. Uenici samostalno itaju tekst i tabelarno popunjavaju osnovne informacije iz teksta. (Raster ausfllen wer? wo? was?) U tabelu upisuju izolirane rijei: imena osoba, mjesta koja se spominju u tekstu i par dodatnih, opih informacija

U.86/1 Multiple-Choice Uenicima su ponuene tri mogunosti; oni Uenici e prepozna- biraju jedan odgovor. ti detaljnije informaU.86/2 Uenici dovravaju zapoete reenice; dopunjavaju informaciju cije iz teksta koja nedostaje. Uenici pravilno artikuliraju rijei i uvjebavaju intonaciju reenice Uenici e znati govoriti o sadraju teksta Uenici e znati voditi kratak dijalog koji e vezati za sadraj obraenog teksta Uenici naglas itaju tekst. nastavnik/ca korigira eventualne greke u artikulaciji. U.86/3 Uenici pismeno odgovaraju na pitanja. odgovorom iskazuju tanu informaciju, paze na nastavke konjugacije i redoslijed rijei u reenici.

M63 Uenici rade u paru. nastavnik/ca na grafofoliji napie upitne rjeice i uz njih prezentira slike. Uenici trebaju postaviti tri pitanja i odgovoriti. (Sa svakom upitnom rjeicom se mogu formulirati dva ili tri pitanja; ovisno o tome koliko je slika postavljeno. Uenici biraju jednu sliku, formuliraju pitanja i odgovore i dijalog prezentiraju pred razredom.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Das Leben auf dem Lande Bei Oma und Opa auf dem Bauernhof
Uenici e uvjebati rijei. znat e ispravno itati tekst. znat e govoriti o sadraju teksta. Prepoznat e pravopisne greke i ispraviti ih. Kod uenika e se probuditi interesovanje za upoznavanjem i prihvatanjem naina ivota na selu; podsticat e se pozitivan odnos prema blinjima i starijima.

Uenici e prepoznati znaenje izoliranih rijei

Pantomima nastavnik/ca na kartice napie pojmove (Apfel, Kuchen, fttern, Hund, spielen, Bauernhof, pcken, Sonne scheint, warm, spazieren.) Uenici izvlae kartice, prepoznaju pojam i pokuavaju ga demonstrirati pokretima ili zvukovima. ostatak razreda pogaa o kojem pojmu je rije.
75

Uenici e znati rekonnastavnik/ca uenicima podijeli tekst lekcije isjeen na dijelove (reenistruirati obraeni tekst ce). Uenici odreuju pravilan redoslijed reenica i prisjeaju se sadraja. Uenici e pravilno izgovarati rijei i paziti na intonaciju reenice Uenici e uvjebati leksiku u kontekstu Uenici naglas itaju tekst, a nastavnik korigira eventualne greke. (Provjera ispravnosti proitanog teksta se moe uraditi i na sljedei nain: nastavnik nakon svake proitane reenice pusti zapis sa CD- a, a uenici sami uoavaju gdje su pogrijeili.) rS. 79/3 Verbinde Uenici povezuju rijei asocijativnog znaenja; odreuju mjesto navedenih pojmova (wo?). rS.80/4-5 Uenici dopunjavaju reenice. Prepoznaju imenice, glagole i prijedloge koji nedostaju i dopunjavaju ih u kontekstu. nastavnik/ca postavlja pitanja uz prvi dio teksta, a uenici usmeno odgovaraju, pazei na gramatiku strukturu reenice. za drugi dio teksta uenici sami formuliraju pitanja. Proitaju reenicu i formuliraju odgovarajue pitanje za istu. npr. Marion hat Tiere gern. Wen hat Marion gern? Akcenat je na pravilnom koritenju upitnih rjeica. nastavnik/ca uenicima podijeli skraenu verziju teksta u kojoj se nalazi niz Uenici e prepozna- pravopisnih greaka. Uenici prepoznaju netano napisane rijei i ispravljaju ih. ti pravopisne greke npr. Marions Grosseltern leben auf einem bauernhof. Marion besucht si i ispraviti ih an Wochende. Apfel schmeken gut. ... Quiz Uenici su podijeljeni u grupe. na grafofoliji su skriveni zadaci ispod brojeva (broj zadataka proizvoljan). Uenici biraju broj, a nastavnik otkriva zadatke razliitog tipa: Odgovoriti na pitanje Prepoznati pojam putem slike Rei rod imenice Prepoznati pravopisnu greku

Uenici e znati odgovoriti na pitanje i postaviti pitanja

Uenici e se takmiiti i ponavljati leksiku / sadraj teksta

Svaki taan odgovor donosi poene. Grupa sa najvie poena pobjeuje.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Uenici e usvojiti znaenje glagola mchten. nauit e oblike glagola i znat e izraziti elju ili htijenje. Podsticat e se na logino zakljuivanje; pristojno ophoenje.

Das Leben auf dem Lande Modalverb mchten

nastavnik/ca na grafofoliji prezentira kratak dijalog, baziran na poznatoj leksici, koji sadri oblike glagola mchten. Uenici e prepoznati znaenje glagola npr. Oma: Marion! Der Apfelkuchen ist fertig. Mchtest du ihn jetzt essen? Marion: Nein, Oma! Ich mchte jetzt auf die Wiese gehen und Blumen pflcken. Spter esse ich den Kuchen. nastavnik/ca postavi par pitanja uz dijalog, kako bi provjerio/la da li uenici razumiju znaenje glagola.
76

Usvojit e forme po uzorku

M64 oslanjajui se na dijalog, uenici ponavljaju forme glagola. nastavnik postavlja pitanje: Was mchtest du machen? na grafofoliji su predstavljene slike odreenih jela, napitaka, igara itd. Uenici odgovaraju na pitanja, ponavljajui istu formu. Ich mchte Pizza essen / am Computer spielen / Cola trinken / das Buch lesen...

nakon to uenici utvrde znaenje glagola, nastavnik/ca naglasi da se radi o modalnom (kao i glagol knnen). Uenici samostalno piu konjugaciju ili na tabli spajaju ponuene oblike konjugacije (na karticama) sa odnauit e oblike gla- govarajuim licem. trebaju primijeniti pravilo koje su ranije nauili; oblik gola mchten i pono- prvog i treeg lica jednine, odnosno mnoine je isti. viti redoslijed rijei Uenici ponavljaju na kojem mjestu u reenici se nalaze modalni glagol u reenici i infinitiv. nastavnik/ca na tabli zalijepi kartice (dijelove reenice), a uenici ih spajaju u cjelinu. Prepisuju reenicu i zaokruuju modalni glagol i infinitiv. Uenici e znati tvoriti reenice primjenjujui pravilo reda rijei u reenici nastavnik/ca na grafofoliji napie nekoliko reenica nepravilnim redoslijedom. reenice sadre vie reeninih dijelova. Uenici piu reenice u sveske, a provjera se vri na grafoskopu (reenice su unaprijed napisane). npr. mchte/ins/am/um/Anna/gehen/Samstag/6Uhr/Kino (Anna mchte am Samstag um 6 Uhr ins Kino gehen) U.88/7 a. Uenici dopunjavaju infinitive (glagoli su ponueni). b. Uenici dopunjavaju oblike glagola mchten i infinitive koji odgovaraju smislu reenice (sami biraju infinitiv). c. Po uzoru na prethodnu vjebu uenici piu pitanja; uoavaju mjesto glagola u upitnoj reenici. izjavne reenice e proirivati glagolom mchten. npr. Ich gehe morgen ins Theater. Ich mchte morgen ins Theater gehen. Uenici su podijeljeni u nekoliko grupa (A-B-C-D-F). Svaka grupa treba napisati pitanja sa sljedeim upitnim zamjenicama (napomenuti da se dva pitanja trebaju postaviti u jednini, a dva u mnoini): Uenici e se takmiiti i ponavljati oblike glagola mchten Was? Wo? Wann? Wer? Uenik iz grupe A postavlja jedno pitanje. Uenik iz grupe B odgovara. zatim on postavlja pitanje ueniku iz grupe C itd. Uvijek odgovara uenik koji nije odgovarao u prethodnom krugu. Veina uenika ima ansu da aktivno uestvuje u igri. nastavnik/ca zbraja tane odgovore i proglaava pobjednika.
77

Uenici e znati tvoriti izjavne i upitne reenice sa glagolom mchten

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Das Leben auf dem Lande Modalverb mchten


Uenici e uvjebavati glagol mchten. Podsticat e se na logino zakljuivanje i pristojno ophoenje. Probudit e takmiarski duh.

Uenici ponoviti pravila konjugacije

M65 Domino nastavnik/ca uenike podijeli u grupe (po etiri uenika), a potom im podijeli im kartice. na jednoj polovini kartice je napisan poetak reenice (lice), a na drugoj polovini kraj reenice neke druge kartice. Uenici meusobno podijele kartice (svakome po tri) i spajaju reenice u cjelinu. na taj nain ponavljaju oblike konjugacije. Erkenne Fehler nastavnik/ca naglas ita reenice, a uenici trebaju uoiti greku i ispraviti je. Greka moe biti nepravilan oblik glagola ili pogrena pozicija infinitiva. npr. Marion mchtet auf der Wiese spielen. Die Kinder mchten gehen ins Kino. Mchtet ihr spielen Fuball im Park? nastavnik/ca uenicima podijeli radne listie. zadatak je dopuniti oblike glagola mchten i odgovarajue infinitive na osnovu konteksta.

Uenici e uoiti nepravilnosti

Uenici e znati upotrijebiti glagol mchten u kontekstu

npr. In der Pause ....................... die Schler ........................ Die Kinder ............................. im Sommer ..............................
..............................

du im Juli deine Oma ...............................?

Wann .............................. ihr ins Konzert ...............................? Uenici proiruju reenice, dodajui rije na rije. U ovoj igri sudjeluju svi uenici. zadatak je formulirati to duu reenicu; pritome ponoviti sve rijei iz prethodne formulacije i dodati jo jednu rije. Uenici e znati tvoriti reenice primjenjujui pravilo reda rijei u reenici npr. Ich Ich mchte Ich mchte am Ich mchte am Freitag Ich mchte am Freitag meine Ich mchte am Freitag meine Oma besuchen Ich mchte am Freitag meine Oma besuchen und ...

78

Uenici e ponavljati oblike glagola mchten takmiei se

M66 Spielbrett (igra su grupi) nastavnik/ca kopira igru; uenicima podijeli kockice i figure. Sve figure stoje na startnoj poziciji. nakon bacanja uenik pomie figuru do odreenog polja. na svakom polju je napisana rije koju uenik treba iskoristiti u formulaciji, zajedno sa glagolom mchten. meutim, i brojevi na kockicama odreuju formulaciju reenice. Ukoliko uenik dobije broj jedan, reenicu zapoinje licem iCH; broj dva DU; tri er/Sie/eS; etiri-Wir; pet-iHr, est-Sie. npr. Uenik dobije broj dva, a na polju pie rije Englisch. reenica bi glasila: Du mchtest Englisch lernen. Ukoliko uenik pogrijei u formulaciji (pogrean oblik glagola ili pozicija infinitiva), vraa se na poziciju prethodnog bacanja. Uenik koji prvi stigne do cilja, pobjednik je.

79

LEKTION 10
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Reisen macht Spa


Wir reisen
Uenici e nauiti imenovati prijevozna sredstva. znat e rei kuda putuju i navesti razlog putovanja. znat e voditi kratke dijaloge. Podsticat e se na logino zakljuivanje; razvit e interesovanje za putovanja; upoznavanje novih destinacija i kultura.

Uenici e iskazivati asocijacije uz sliku

M67 nastavik/ca na foliji prezentira sliku osobe koja ita turistiki prospekt. iznad nje su nacrtani balonii, kao simbol neega o emu bi dotina osoba mogla razmiljati dok lista prospekt (asocijativne slike u njima su prekrivene, nastavnik/ca ih otkriva tek nakon davanja prijedloga od strane uenika). Uenici iznose niz asocijacija: npr. Koffer, Fahrkarten, Pass, Geld, Reservierung, Fahrzeuge,... nastavnik/ca pita uenike kada se najee odluuju putovati: am Wochenende, in den Ferien, im Sommer...

Uenici e nauiti imenovati prijevozna M68 nastavnik/ca uenicima putem slika (na foliji / tabli) objasni znasredstva i pravilno enje rijei prijevozna sredstva. Uenici samostalno spajaju pojmove sa e izgovarati rijei slikama. Potom sluaju CD i ponavljaju reenice: Wir reisen mit dem Auto / Bus / Zug / Flugzeug. nauit e imenovati najee destinacije Putem slike su objanjeni pojmovi Gebirge / land / meer / Deutschland; uenici pojmove na karticama spajaju sa slikama. Potom sluaju CD. zadatak je razumjeti prijedloge koji odgovaraju odreenim imenicama: aufs, ins, ans, nach Kreuzwortrtsel Uenici prepoznaju pojam na osnovu asocijacije i piu ga u kvadratie. Uenici e prepoznati rijei i ispravno ih pisati Npr. 1. Lufthansa = Flugzeug 2. Mercedes = Auto 3. Centrotrans = Bus 4. Sarajevo Ploe = Zug 5. Igman = Gebirge 6. Makarska = Meer 7. Bauernhof = Land 8. Frankfurt = Deutschland

Uenici znaju voditi kratke dijaloge po uzorku / znat e iskazati razlog putovanja
80

U.94/1 Uenici najprije sluaju CD; potom u paru preuzimaju uloge govornika i mijenjaju perspektivu. Ponuene su destinacije i razlozi putovanja koje uenici uvrtavaju u tekst i vode kratak dijalog. istovremeno uvjebavaju i intonaciju reenice.

znat e odgovoriti na pitanja

U. 94/2 Uenici odgovaraju na pitanja vezana za putovanja: kuda rado putuju, aktivnosti koje upranjavaju, mjesta koja bi voljeli posjetiti i ime rado putuju. Uenici ponavljaju novu leksiku a ujedno paze na gramatiku ispravnost reenica. Quiz Uenici se takmie u grupama. izvlae kartice sa pitanjima i odgovaraju na zadatak. npr. 1. Sag / schreib drei Reiseagenturen! 2. Sag / schreib drei Autos aus Deutschland! 3. Sag / schreib fnf Stdte in Deutschland! 3. Sag / schreib fnf Gebirge! 4. Sag / schreib drei Stdte am Meer! 5. Womit reisen wir nach Ploe? 6. Was ist typisch fr das Land? ... Domai zadatak (prijedlog): rS. 87-88/1-2-3

Uenici e ponoviti usvojene rijei i izraze

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Reisen macht Spa Die Reise kann beginnen


Uenici e ponoviti prijevozna sredstva i destinacije. nauit e nove pojmove (Fahrkartenschalter, Gepck, Hauptstadt, einsteigen...). razumjet e informacije iz teksta. znat e dovriti reenicu. Vodit e kratak dijalog po uzorku. razvit e interesovanje za putovanja; upoznavanje novih destinacija i kultura; irit e prijateljstvo i pristojno e se ophoditi u formalnoj komunikaciji. rS. 87-88/1-2-3 Uenici e ponoviti sljedee: 1. 2. 3. Prepoznat e rijei i odrediti rod imenica Ponovit e destinacije i prijevozna sredstva obrazloit e razlog putovanja

Uenici e ponoviti usvojenu leksiku

Uenici e razumjeti znaenje novih / kljunih rijei

M69 nastavnik/ca uenicima objanjava kljune rijei putem slika, asocijacija ili pitanja. Pojmovi se mogu predstaviti slikom kao jedan logian slijed dogaaja. npr. na startnoj poziciji se nalazi slika Sarajeva, grad iz kojeg putujemo. Uenici usvajaju pojam die Hauptstadt. Potom strelica upuuje na novu sliku (ruksak, putna torba i kofer) i uenici usvajaju pojam das Gepck. Sljedea postaja je slika altera, potom slika koja prikazuje ulaenje u prijevozno sredstvo; tako uenici usvajaju i ostale pojmove: der Fahrkartenschalter i einsteigen. Uz svako objanjenje pojma poeljno je da nastavnik/ca sugerira i postavlja pitanja vezana za svakodnevni ivot koristei nove pojmove.
81

Uenici e prepoznati rije koja smislom ne odgovara nizu rijei i tako potvrditi stepen razumijevanja usvojenih pojmova. Vjeba se moe prezentirati na foliji ili podijeliti uenicima u vidu radnih listia. Uenici trebaju i obrazloiti zato rije ne odgovara nizu. Uenici e potvrdit da li razumiju rijei npr. Berlin / Paris / Hamburg Gepck / Schultasche / Koffer Reisekarten / Reisetickets / Reisetasche Auto / Haus / einsteigen reisen / fahren / einsteigen Mogue vjebe:

Uenici e razumjeti informacije iz teksta koji sluaju / itaju

M70 nastavnik/ca ilustrira fragmente teksta i slike prezentira na foliji. Uenici sluaju CD i odreuju redoslijed slika, odnosno tok dogaaja. Raster ausfllen Uenici samostalno itaju tekst i popunjavaju tabelu osnovnim informacijama.
Wer? Wohin? Womit?

Uenici prepoznaju detaljnije informacije Uenici pravilno izgovaraju rijei i paze na intonaciju reenice Uenici e znati reproducirati sadraj teksta

U.96/3 Richtig / Falsch Uenici prepoznaju netanu informaciju i isprave je. U.96/4 Uenici dopunjavaju zapoete reenice; u kontekstu prepoznaju rije koja nedostaje. Uenici naglas itaju tekst; dijalog po ulogama. nastavnik/ca pazi na izgovor i korigira eventualne greke.

rS:88/4 Uenici znaju dati kratke odgovore; pritom paze na tanost informacije i na gramatiku ispravnost reenice Uenici u paru ponavljaju formu dijaloga iz teksta, ali odreene informacije zamjenjuju novim:

Uenici e voditi kratak dijalog prema dijalogu iz lekcije kao uzorku

Wann fhrt der Zug nach Sarajevo, bitte? Um halb elf. Geben sie mir bitte drei Fahrkarten nach Sarajevo! Hier, bitte! 320 Euro! (Bus Tuzla halb neun zwei Fahrkarten 150 KM) naueni tekst prezentiraju pred razredom.

82

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Reisen macht Spa


Die Reise kann beginnen


Uenici e ponoviti sadraj teksta. Provjerit e ope znanje iz geografije. Prepoznat e rijei i pravilno ih pisati. znat e samostalno formulirati reenice na temu Reisen. Usvojit e oblik persiranja. razvit e interesovanje prema putovanjima; upoznavanju novih destinacija i kultura; irit e prijateljstvo i pristojno e se ophoditi u formalnoj komunikaciji.

tvrdnje ne odgovaraju tekstu. Uenici prepoznaju tanost informacija i korigiraju ih. Uenici e se podsjetiti na sadraj teksta npr. Die Webers kommen aus Sarajevo. Sarajevo ist ein Dorf in Bosnien-Herzegowina. Sie haben einen Rucksack. Sie fahren mit dem Bus. Die Fahrkartenkarten kosten 320 KM. Uenici naglas itaju tekst; nastavnik / ostali uenici korigiraju eventualne greke. rS.89/6 Uenici spajaju drave sa glavnim gradovima i dravnim oznakama; provjeravaju ope znanje iz geografije o zemljama bive jugoslavije i zemljama njemakog govornog podruja. rS.89/5 Ponuene sloenice nisu tane. Uenici prepoznaju rijei i formuliraju nove sloenice. Potom ih ispravno prepisuju sa odgovarajuim lanom. Uenici koriste rijei iz prethodne dvije vjebe. Vjeba se moe realizirati pomou kartica. Uenici izvlae kartice na kojima su napisane izolirane rijei i od njih formuliraju reenice. (Podgorica Montenegro Sommerferien Deutschland Koffer) npr. Ich komme aus Podgorica. Das ist die Hauptstadt von Montenegro. Ich habe jetzt Sommerferien. Ich mchte nach Deutschland reisen. Ich packe meinen Koffer. Ich gehe zum Fahrkartenschalter und kaufe die Fahrkarte. Uenici prepoznaju oblik persiranja dopunjavajui odgovarajue oblike konjugacije glagola reisen. npr. Wohin .................. du, Peter? Ins Gebirge. Wohin .................. deine Groeltern? Sie .................. ans Meer. Wohin .................. Sie, Frau Weber? Nach Bosnien-Herzegowina. Uenici uoavaju da oblik konjugacije treeg lica mnoine odgovara persiranju kao nainu obraanja.
83

Uenici e pravilno izgovarati rijei Usvojit e imena pojedinih zemalja Uenici e uvjebati nove rijei

Uenici e samostalno formulirati reenice koristei date rijei

Uenici e nauiti i uvjebati kako se obratiti u formalnoj komunikaciji

U.98/8 odgovori su ponueni; uenici postavljaju pitanja persirajui gospou Weber. Kettenbung Uenici izvlae kartice sa upitnim rjeicama i lanano postavljaju pitanja jedni drugima i odgovaraju na ista. npr. Woher kommen Sie? Wohin reisen Sie? Wann reisen Sie? Was kaufen Sie? Wo kaufen Sie...? Mit wem reisen Sie? Wie lange bleiben Sie?

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Reisen macht Spa Negation kein


Uenici e ponoviti odreeni i neodreeni lan. zakljuit e pravilo koritenja negacije kein / keine. Prepoznat e oblike negacije u nominativu i akuzativu. Postavljat e pitanja i odgovarati negacijom. Podsticat e se na logino zakljuivanje i timski rad.

M71 nastavnik/ca na foliji prezentira tri slike. Uz svaku sliku napie po dvije reenice koje trebaju biti dopunjene odreenim / neodreenim lanom. Uenici e ponoviti odreeni i neodreeni lan npr. (slika djeaka ispred table) Das ist .................. Schler. (ein) .................. Schler geht in die erste Klasse. (der) Uenici ponavljaju pravilo: der = ein das = ein die = eine

Alternative: Uenici e uoiti oblike negacije na primjeru nastavnik/ca pokae jedan predmet u uionici (npr. tablu) i upita: Ist das eine Landkarte? Uenici e vjerovatno odgovoriti negacijom nicht, jer ne poznaju druge oblike. nastavnik/ca ih ispravlja i kae: Das ist keine Landkarte, das ist eine Tafel. Uenici ponavljaju formu uz razliite predmete u uionici. U.100/11 Uenici sluaju CD, uvrtavaju ponuene rijei u dijalog i ponavljaju oblike negacije kein. Uenici e zakljuiti pravila upotrebe negacije u nominativu
84

Uenici zakljuuju kada se koriste oblici kein/e, a nastavnik objasni razliku izmeu negacija nicht/kein. ein = kein / ein = kein / eine = keine

Uenici e znati odgovoriti u negativnom obliku Uenici e ponoviti akuzativ

U.100/12 Uenici odgovaraju na pitanja; neodreene lanove ein/e zamjenjuju negacijom kein/e. rS.91/9 Uenici opisuju slike i formuliraju reenice u akuzativu: Du hast einen Hund. Mein Bruder hat ein Buch. Monikas Oma hat einen Koffer. ... U.101/13 Uenici prepoznaju oblike negacije u akuzativu tako to biraju jednu od dvije ponuene opcije. zakljuuju sljedee: einen = keinen / ein = kein / eine = keine U.101/14 Ergnze Uenici moraju poznavati rod imenica i reenice dopunjavati odgovarajuim oblikom negacije kein. Uenici su podijeljeni u grupe i takmie se meusobno. Svaki uenik izvlai karticu sa slikom odreenog predmeta. Uz sliku je napisan i poetak reenice: Das ist... (Nom.). ili Ich habe... (Akk). Uenici prepoznaju imenicu i njen rod; potom negiraju reenicu. npr. (slika gumice) Das ist kein Radiergummi. Ich habe kenen Radiergummi. Grupa sa najvie tanih odgovora pobjeuje.

Prepoznat e oblike negacije u akuzativu Uenici e znati nainiti oblike negacije u akuzativu

Uenici e se takmiiti; negirat e imenice u nominativu / akuzativu

85

LEKTION 11
nastavna tema: nastavna jedinica:
CiljeVi:

Willkommen in Bosnien-Herzegowina Willkommen in Bosnien-Herzegowina


Uenici e razgovarati o glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Usvojit e nove pojmove (Altstadt, Moschee, Stadtrundfahrt, Fluss...). razumjet e informacije iz teksta. Prepoznat e pojmove u kontekstu. znat e odgovoriti na pitanja. zauzet e pozitivan stav prema vrijednostima domovine; probudit e patriotski duh, irit e prijateljstvo.

Uenici ponavljaju usvojenu leksiku. nastavnik/ca postavlja pitanja i daje sugestije. npr. Wohin reisen Touristen im Sommer? (ans Meer,...) Was machen sie vor der Reise? (Koffer packen,...) Was knnen sie dort machen / sehen? (schwimmen, spazieren,...) Was schreiben sie den Freunden / der Familie? (Briefe, E-Mails, Postkarten). nastavnik/ca uenicima tada pokae nekoliko razglednica iz razliitih gradova. Uenici zakljuuju ta je najee predstavljeno na slikama: znamenitosti, muzeji, prirodne ljepote, specijaliteti...

Uenici e ponoviti leksiku na temu Reisen

Uenici e usvojiti znaenje kljunih rijei

M72 Uenici usvajaju znaenje novih pojmova. nastavnik/ca na tabli / foliji nacrta jednu praznu razglednicu i uenicima kae da e zajedno napraviti razglednicu Sarajeva. jednom dijelu razreda podijeli slike, a drugom odgovarajue pojmove. npr. (slika rijeke i mosta) = der Fluss miljacka / die Brcke (slika damije) = die Ali-paa moschee (slika zemaljskog muzeja) = das landesmuseum Verbinde Uenicima su ponuene rijei koje trebaju spojiti na osnovu asocijativnog znaenja. nastavnik/ca provjerava da li su uenici razumjeli nove pojmove. npr. 1. Brcke 2. Sebilj 3. Landesmuseum 4. Beg a. Fluss b. Altstadt c. Dort sehen wir alte Sachen d. Moschee

Uenici e potvrditi da razumiju nove rijei

razumjet e osnovne informacije iz teksta koji sluaju

M73 nastavnik/ca na foliji prezentira nekoliko slika (pojmovi iz teksta). Uenici sluaju CD i odreuju redoslijed ponuenih slika, odnosno tok radnje.

86

razumjet e detaljnije informacije iz teksta ispravno e artikulirati rijei i paziti na intonaciju reenice znat e govoriti o sadraju teksta

U. 105/1 Richtig/Falsch Uenici itaju ili sluaju tekst i odreuju tanost tvrdnji. Ukoliko je tvrdnja netana, uenici je ispravljaju pruaju tanu informaciju. rS.98/2 Ergnze Uenici dopunjavaju tekst sa izostavljenim kljunim rijeima. Uenici e itati tekst; ispravno artikulirati rijei i paziti na intonaciju reenice. nastavnik korigira eventualne greke ili nakon svake proitane reenice pusti CD, a uenici sami uoavaju da li su napravili greke prilikom itanja. rS.98/3 Uenici odgovaraju na pitanja. osim pruanja tane informacije trebaju formulirati i gramatiki ispravne reenice, pazei na konjugaciju glagola i redoslijed rijei u reenici. Poeljno je da se vjeba uradi pismeno.

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Willkommen in Bosnien-Herzegowina

Willkommen in Bosnien-Herzegowina
Uenici e ponoviti nauene rijei. Ponovit e konjugaciju glagola. rekonstruirat e dijalog. Vodit e kratak razgovor. napisat e razglednicu / pismo. zauzet e pozitivan stav prema vrijednostima domovine; probudit e patriotski duh; irit e prijateljstvo.

Uenici e ponoviti izolirane pojmove putem slika

Hier stimmt was nicht korrigiere nastavnik/ca na grafofoliji prezentira slike usvojenih pojmova. reenice pored slika ne odgovaraju istini. Uenici prepoznaju pojam na slici i korigiraju tvrdnju. npr. (slika mosta) reenica: Das ist eine Moschee. Mogue vjebe:

Buchstabensalat Slova u rijeima su ispremetana. Uenici prepoznaju Uenici e prepozna- rije i piu je ispravno na tablu / grafofoliju. ti pojam i znati ga npr. EBCRK = Brcke tano napisati Erkenne Fehler rijei su prepoznatljive, ali sadre pravopisnu greku. npr. MOSHE = Moschee Prepoznat e i dopuniti pojmove u novom kontekstu Ponovit e konjugaciju glagola Uenici e rekonstruirati dijalog U.106/4 Ergnze rekonstruirane rijei iz prethodne vjebe odgovaraju kontekstu reenica u ovoj vjebi. reenice sa izostavljenim rijeima govore o kulturnom i prirodnom naslijeu diljem Bosne i Hercegovine, a ne samo Sarajeva. U.107/5 Ergnze Ponueni glagoli stoje u infinitivu. Uenici prepoznaju znaenje glagola i dopunjavaju ih u kontekstu; pritome paze na ispravnost konjugacije. rS.99/4 reenice u dijalogu su ispremetane. Uenici paze na smisao izreenog i odreuju pravilan redoslijed reenica.
87

Uenici e reproducirati napamet nauene reenice

Uenici rade u paru. odabrat e tri pitanja / odgovora iz prethodne vjebe i nauiti napamet. razgovor e demonstrirati pred razredom. Cilj je uvjebati formu pitanja i odgovora. Uenici dobiju upute od nastavnika/ce (pismeno): npr. Schreibe eine Postkarte / eine E-Mail an deine /n beste/n Freund/ in! Sag ihr/ihm, wo du bist, was du machst und wann du nach Hause kommst. Uenici e razumjeti koje informacije razglednica treba da sadri, a potom e napisati kratke reenice, ne zaboravljajui na formu pisma (Liebe/r..., Viele Gre, dein/e...).

Uenici e napisati razglednicu

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Willkommen in Bosnien-Herzegowina Eine E-Mail aus Berlin


Uenici e usvojiti nove pojmove (Schloss, Tor, Namen der Flsse,...). Uenici e govoriti o glavnom gradu njemake. napisat e e-mail / razglednicu iz Berlina. Podsticat e se na irenje prijateljstva i upoznavanje drugih kultura.

nastavnik/ca uenicima postavlja pitanja uz tekst Willkommen in Bosnien-Herzegowina (Gdje je bila Marion? S kim je bila u Sarajevu? ta je tipino za Sarajevo? ta je tipino za Mostar?...)

Uenici e ponoviti staru leksiku i usvojiti nove pojmove

M74 nakon toga nastavnik/ca na grafofoliji prezentira slike odreenih mjesta / lokacija; uz njih su napisani pojmovi koji ukazuju na znaenje, a koje treba spojiti sa odgovarajuom slikom. npr. Fluss (Slika Miljacke) Stadttor in Vratnik (slika Vratnike kapije) Landesmuseum (slika Zemaljskog muzeja) Spezialitten (slika evapa, bosanskog lonca,...) Schloss in Bobovac (slika dvorca) Uenici najprije eliminiraju poznate pojmove, a potom zakljuuju znaenje rijei Schloss i Tor. nastavnik/ca prezentira kratak e-mail djevojice marion. e-mail je upuen djeacima Farisu i Ameru:

Uenici e se uvesti u temu

Einladung Lieber Faris und lieber Amer! Ich habe jetzt Sommerferien. Kommt mich besuchen! Berlin ist eine groe und schne Stadt, sie gefllt euch sicher. Liebe Gre! Marion

88

Uenici e saznati informacije o Berlinu

U.108./8 Po uzoru na prvu fazu asa uenici spajaju slike Berlina sa ponuenim pojmovima. nastavnik/ca moe kopirati slike na grafofoliju i isjei ih, kao i odgovarajue pojmove. Uenici povlae paralele izmeu Bosne i Hercegovine i Berlina. npr. B-H B Stadttor in Vratnik Brandenburger Tor Fluss Miljacka Flsse Havel / Spree Schloss in Bobovac Schloss Sansoucci Landesmuseum Pergamonmuseum evapii Berliner zadatak je sljedei: Faris ist in Berlin. Was kannst du ihn fragen? Uenici e napisati to vie pitanja koja mogu uputiti Farisu. Potom e lanano postavljati pitanja jedni drugima i davati odgovore na ista.

Uenici e znati postaviti pitanje i dati odgovor

npr. Wo bist du? Mit wem bist du in Berlin? Was machst du dort? Hat Berlin einen Fluss? Hat Berlin ein Schloss? Was ist interessant? Was kannst du dort essen? ... Po uzorku pisma djevojice marion uenici piu kratke reenice. Preuzimaju ulogu Farisa / Amera i piu kratko pismo najboljem prijatelju. Koristit e usvojenu leksiku, pazit e na gramatiku ispravnost reenica i formu pisma (poetak i kraj ne zaboraviti).

Uenici e znati napisati e-mail / razglednicu

Alternativa: Quiz Ukoliko nastavnici imaju mogunost koritenja multimedije u nastavi, mogu iskoristiti materijal sa sljedee web-adrese: http://www.lernspass-fuer-kinder.de/cms/front_content.php?idart=145 Uenici e razumjeti informacije i takmiiti se Kratak film o Berlinu (djevojica opisuje odreene slike Berlina i prua informacije) ton se moe iskljuiti, a nastavnik/ca moe stopirati projekciju nakon svake slike i pojednostavljenim rjenikom objasniti odreene pojmove. Cilj je da uenici zapamte to vie informacija o Berlinu (neke su ve poznate). nakon toga nastavnik / nastavnica uenike dijeli u tri takmiarske grupe i daje im mogunost viestrukog izbora. npr. Symbol der Stadt? Berliner essen? Was ist richtig? a. Vogel a. Hamburger a. Berliner Tor b. Br b. Berliner b. Brandenburger Tor c. Hund c. Pizza c. Burger Tor
89

nastavna tema: nastavna jedinica:


CiljeVi:

Willkommen in Bosnien-Herzegowina

Lied Sorgenfrei
Uenici e ponoviti staru leksiku. Usvojit e nove pojmove (Sorge, frei, vergessen, versprechen,...). Prepoznat e rijei i tano ih napisati. odredit e redoslijed reenica u tekstu. Pravilno e izgovarati rijei i paziti na intonaciju reenica. Podsticat e se na smisleno provoenje slobodnog vremena, ali i na vanost kole.

M75 nastavnik/ca uenike podstie da ponove staru leksiku; ujedno ih navodi (putem slika, gestike, potpitanja i opisa situacije) da usvoje i razumiju nove rijei. Uenici e ponoviti staru leksiku i usvojiti kljune rijei npr. (slika zamiljenog djeaka) Er hat ein Problem. Welches Problem? (Schule, Liebe, Freunde...) Potom objasniti pojmove Sorge / Plage. (slika koja predstavlja posljednji dan kole) Die Schler sind glcklich; die Ferien beginnen. objasniti pojam frei.) (slika karte svijeta) Wohin knnen wir reisen? Uenici ponavljaju leksiku vezanu uz putovanja. Strelica pokazuje putanju od evrope do Amerike; objasniti pojam Ferne. Pojmove vergessen i versprochen objasniti opisom odreene, sugestivne situacije ili slikom. Wortrekonstruktion Uenici prepoznaju rije, a potom je unesu u odgovarajuu reenicu. naprimjer: Uenici rekonstruirati rijei i ispravno ih napisati
NRSEEGVES EROGS RIFE NERERHVOCPS EGLPA

Am Wochenende sind wir ............................ Anna und Peter ........................... immer ihre Kulis, wenn wir ein Diktat schreiben. Mutti, schenkst du mir sicher einen Ball? Ja, ...........................! Mathematik macht mir keine ...........................; ich habe eine (5). Uenici dobiju izrezan tekst pjesme; reenice trebaju poredati ispravnim redoslijedom i dobiti cjelinu. Budui da je rima prisutna u pjesmi i rijei poznate, uenicima nee biti teko reenice spojiti u cjelinu. Uenici naglas itaju stihove; a nastavnik korigira eventualne greke.

Uenici e odrediti redoslijed reenica u pjesmici Uenici e ispravno artikulirati rijei i paziti na intonaciju
90

Mogue vjebe: nastavnik pjesmicu napie na foliji, a sve rijei koje je mogue ilustrovati, zamijeni slikom. Uenici itaju pjesmicu i zamjenjuju slike rijeima. nastavnik pjesmicu napie koristei tri grafofolije. na prvoj foliji u tekstu izostavi mnogo rijei. na nju stavi drugu, praznu foliju, prepie pojmove sa prve folije i dopie nekoliko novih pojmova. Potom na prethodne dvije stavi treu praznu foliju, prepie sve pojmove sa prve dvije i dopie jo nekoliko pojmova. tako prilikom prvog itanja nedostaju jedan ili dva pojma. Uenici itaju tekst sainjen iz tri dijela; potom nastavnik sklanja jednu foliju, a uenici dopunjavaju rijei prilikom itanja. nakon toga se uklanja i druga folija, a uenici veinu pojmova moraju sami dopuniti prilikom itanja. npr. prva folija: In .................. geht ..................................... druga folija: In den .................. geht es ..................................... trea folija: In den Ferien geht es ..................................... Uenici e reproducirati nauene reenice Uenici ue pjesmicu napamet i osmiljavaju odgovarajuu melodiju. nakon toga je reproduciraju pred razredom.

Uenici e uvjebavati usvojene pojmove

91

Dodatni materijali

D1 DAS FAMILIENSPIEL
Igrica je pogodna za uvjebavanje naziva za lanove porodice / obitelji i davanje osnovnih informacija o njima. Upute o nainu provoenja igre navedene su uz materijal.

92

SANJA PORTNER

METODIKI PRIRUNIK
devetogodinje osnovne kole

zA SEDMI RAzRED

za nastavnike uz njemaki jezik

DRUGA GODINA UENJA, VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje).
Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. Oekivani rezultati/ ishodi uenja Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. Moe pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teko razumijeva i treba mu dosta vremena da proita ak i kratke dijelove teksta.

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Uenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Moe voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici). Povremeno mu moe zatrebati pomo. Izgovara bez potekoa poznate rijei ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate rijei. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama.

PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline: 1. ljetni raspust 2. kola (kolski predmeti, raspored asova) 3. svakodnevni ivot 4. ivot u porodici / obitelji 5. praznici 6. odlazak u kupovinu 7. stanovanje 8. ljudsko tijelo i zdravlje 9. moje okruenje 10. odjevni predmeti 11. ivotinjski svijet
94

Funkcije i sposobnosti Uenici e uiti o tome i koristiti: Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: Ljetni raspust: am Meer, im Gebirge, Ich war mit meinen Eltern im Ausland. kola: das Schuljahr, Deutsch, Mathe, Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde, Deutsch finde ich super. ivot u porodici: Ich stehe um 7 Uhr auf. Gegen Mittag komme ich nach Hause. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. Praznici: Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann, Geschenke, der Wunschzettel... Odlazak u kupovinu: der Supermarkt, der Einkaufswagen, zahlen, Was kostet...? Stanovanje: in der Stadtmitte, im Haus, in der Wohnung, im zweiten Stock, das Wohnzimmer, die Kche... Ljudsko tijelo, zdravlje: Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen, im Bett liegen... Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und, aber, oder Kupovina odjee Die Jacke gefllt mir. Ich finde die Jacke schn und modern. Moja okolina: der Wald, der Park, die Wiese, einen Ausflug machen, Imenice: sa lanom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen,in der Kche

Vjetine

Gramatika

Vokabular

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE:

Uenici e znati: Zamjenice:

ITANJE I RAZUMIJEVANJE:

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati povezivanjem slike i sluanog teksta, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. popunjavanjem praznina u tekstu, popunjavanjem tabela, rjeavanjem zadataka viestrukog izbora

Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli:

Line zamjenice u akuzativu Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu, Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Wie geht es dir?) Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefllt dir? Der!) Upitna zamjenica welcher/welche/welches

GOVOR:

Uenici e itati reenice i krae tekstove, traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. prezent nepravilnih glagola (fahren, sprechen), prezent modalnih glagola mgen, mssen, wollen, prezent povratnih glagola, konstrukcija es gibt + akuzativ, preterit glagola sein i haben (1. i 3. lice jednine)

Brojevi: Reenica:

imenovati nastavne predmete, govoriti o svojim omiljenim predmetima, itati raspored asova i opisati svoj raspored asova itati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) iskazati miljenje o neem (Ich finde es super!) opisati ljude i predmete govoriti o trenutnoj aktivnosti pitati nekog za zdravlje, poeljeti mu brzo ozdravljenje, imenovati zgrade u gradu, imenovati odjevne predmete, iskazati na najjednostavniji nain dopadanje i nedopadanje, izvinuti se, traiti i nuditi pomo, jednostavne informacije i sl. napisati boinu i novogodinju estitku glavna reenica (izjavna, upitna (W-Fragen, Ja/ Nein-Fragen), nezavisno sloena reenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht). glavni brojevi do 1000

PISANJE

Uenici e: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, postavljati jednostavna pitanja, davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda igrati uloge, pripremati i provoditi jednostavne dijaloge, voditi dijaloge prema datoj skici,

Uenici e: prepisivati reenice i krae tekstove, rekonstruirati rijei i reenice, dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu samostalno napisati kratak tekst (voeno pisanje)

METODIKI PRIJEDLOzI
Start in die KlaSSe 7
Nastavna tema: Nastavna jedinica:

Start in die Klasse 7


Prvi sati u sedmom razredu posveeni su ponavljanju gradiva iz estog razreda. U udbeniku su vjebe podijeljene na vjebe za ponavljanje leksike i gramatike te etiri jezine vjetine. Na poetku prvog sata nakon pozdrava i elja za uspjean poetak moe uslijediti kratko i jednostavno ponavljanje kroz kratke vjebe, kao npr. konjugacije glagola uz pomo loptice (uenici dobacuju lopticu jedan drugome govorei konjugaciju zadatog glagola, npr. U1: ich schreibe, U2: du schreibst, U3: er / sie / es schreibt...). Uz pomo loptice moe se ponoviti i govorenje dana i brojeva (u ispravnom redoslijedu ili unazad). kolski pribor i namjetaj se mogu ponoviti pokazivanjem i postavljanjem pitanja Was ist das? i sl. Poslije uenici mogu raditi vjebe iz udbenika.

Wiederholung

Uenici e ponoviti leksiku vezanu za: a) dane u tjednu, mjesece i godinja doba b) vremenske prilike c) kolski pribor

Uenici odgovaraju na pitanja iz vjebe U 6/1.

Uenici oznaavaju tonu tvrdnju prikazanu slikom u vjebi U 6/2. Uenici od ponuenih rijei zapisuju one koje spadaju u kolsku torbu te ponavljaju rod imenica u vjebi U 7/3. Uenici ponavljaju nazive ivotinja u vjebi U 7/4 ispravljajui netone rijei. Uenici ponavljaju prijevozna sredstva i destinacija rekonstruirajui rijei. U 7/5.

d) nazive ivotinja

e) prijevozna sredstva i destinacije


96

Uenici e ponoviti gramatiko gradivo usvojeno u estom razredu: a) prezent glagola b) negacijski oblik s nicht i kein c) zapovjedni nain imperativ Uenici dopunjavaju glagole u prezentu u reenicama iz vjebe U 7/6. Uenici u vjebi U 8/7 negiraju reenice iz prethodnog zadatka. a) Uenici e u zadatku U 8/8 ispravno razvrstavati zapovijedi. b) Poslije uraenog zadatka, nastavnik/ca moe izrei nekoliko zapovjedi koje uenici izvravaju, npr. Alen, komm an die Tafel und schreibe deinen Namen! Ema, sing ein Lied! usw. U vjebi U 8/9 uenici e napisati ispravan redoslijed reenice s modalnim glagolom mchten i istu napisati u prvom i drugom licu jednine i prvom licu mnoine te isto uraditi ali s modalnim glagolom knnen.

d) modalne glagole obraene u estom razredu te red rijei u reenici s modalnim glagolom e) akuzativ imenica i negacijski lan Uenici e ponoviti brojeve Uenici e razumjeti proitani tekst

Uenici u paru rjeavaju vjebu U 8/10 postavljajui pitanja i dajui odgovore uz slikom zadate pojmove. Uenici sluaju CD i zapisuju brojeve koje uju u vjebi U 9/11. Uenici e znati proitati tekst svako za sebe i rijeiti zadatak U 9/12 oznaavajui tone i netone tvrdnje.

Uenici e uvjebati U vjebi U 10/13 uenici vode u paru telefonski razgovor i dogovaraju jezinu vjetinu gose za odlazak u kino. vora vodei razgovor Nastavnik/ica moe donijeti dva stara telefona ili telefone igrake, a s ciljem dogovaranja uenici odglumiti razgovor pred svojim kolegama. odlaska u kino Uenici e znati pismeno se predstaviti (voeno pisanje) U vjebi U 10/14 uenici e napisati kratki tekst o sebi. Na pitanja iz zadatka mogu prvo i usmeno odgovoriti.

97

leKtiOn 1
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

die Sommerferien sind vorbei Urlaubsfotos


Uenici e ponoviti leksiku iz prethodnog razreda. Uenici e znati odgovoriti na pitanje gdje su bili za raspust, imenovati aktivnosti vezane za ljeto i ljetni raspust, opisati fotografiju s odmora.

Uenici e ponoviti destinacije i aktivnosti za odmor iz prethodnog razreda

Nastavnik/ica pokazuje sliku s djevojkom na plai ili bilo koju prigodnu sliku ili fotografiju s odmora M6, uenici odgovaraju na njena pitanja: Welche Jahreszeit haben wir auf dem Bild? Wo ist das Mdchen? Was macht sie? Was machen wir noch im Sommer? (ans Meer reisen, schwimmen, Eis essen, spazieren, Ball spielen..) Alternativa: Nastavnik/ica moe ponoviti poznatu leksiku i pomou asociograma gdje uenici govore nauene rijei i izraze iz prethodnog razreda, a nastavnik/ca ih zapisuje na ploi, ukoliko je potrebno moe ih podsjetiti pantomimom (schwimmen, Eis essen) ili slikom (Was seht ihr auf dem Bild?) Budui da ova lekcije nema mnogo nepoznatih rijei nastavnik/ca bi se trebao/la prvenstveno osvrnuti na pojmove kao to su:

Uenici e usvojiti novu leksiku vezanu za godinji odmor i putovanja

vorbei sein (kontekst = August ist vorbei. Jetzt haben wir September.) ber die Ferien erzhlen, einen Witz erzhlen eine Sandburg bauen (slikom) Wo warst du in den Sommerferien? Ich war in / am... i obvezno objasniti pojmove Friedrichshafen (die Stadt in Deutschland), der Bodensee (ein deutscher See der Jablaniko See ein bosnisch-herzegowinischer See) Zeppelin (der Nachname von dem Graf von Zeppelin). Neke dodatne informacije o istim pojmovima, koje se mogu nai i u ovom priruniku (info-box A, B i C), nastavnik/ca moe rei i na maternjem jeziku. Uenici u vjebi U 13/1 oznaavaju koja je rije tona.

Uenici e uvjebavati nove rijei i znati prepoznati znaenje rijei

a) Uenici sluaju tekst s CD-a, a za vrijeme sluanja rjeavaju zadatak povezivanja slike i teksta i to u paru. Uenici e sluanjem teksta s CD-a znati prepoznati traene informacije Nastavnik/ica je prethodno kopirao/la stranicu iz udbenika (U 12) i izrezao/la sliku i tekst.

98

b) Prilikom novog sluanja teksta uenici e rjeavati zadatak RB 6/5, gdje obiljeavaju koja je tvrdnja tona, odnosno netona i odgovarati na kratka pitanja koja postavlja nastavnik/ca, npr.: Beginnen die Sommerferien? Wer ist wieder zusammen? Zeigt Hanna ihre Postkarten? Wo war Hanna mit ihrer Familie? Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici glasno itaju tekst uz korekciju nastavnika/ce.

a) Uenici pismeno rade vjebu iz udbenika U13/2 dopisujui ispravna pitanja uz ponuene odgovore. Uenici e znati reproducirati sadraj teksta

Nastavnik/ica pitanja i odgovore moe ispisati i na kartice koje poslije, izmijeane, podijeli uenicima i igraju igru Frage sucht die Antwort! b) Poslije uenici u vjebi U13/3 dopisuju rijei iz teksta. Slijedi i provjera istih. Zavisno od preostalog vremena novonaueni pojmovi mogu se ponoviti i kroz igru pantomime (eine Sandburg machen, erzhlen, eine Schifffahrt machen) ili postavljanjem kratkih pitanja ili pokazivanjem ilustracija. Ukoliko i ne ostane vremena pripremljeni materijal i igra pantomime se mogu iskoristiti za sljedei sat kao ponavljanje na poetku sata.

Uenici e ponoviti novonauene rijei

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

die Sommerferien sind vorbei Urlaubsfotos


Uenici e uvjebati leksiku vezanu za raspust i aktivnosti vezane za ljeto i ljetni raspust. Uenici e znati govoriti o tekstu i Hanninom raspustu.

Uenici e se podsjetiti teksta

Nastavnik/ica podijeli uenicima kartice s novim rijeima s prethodnog sata, a zatim na plou stavlja kartice s zapoetim reenicama iz teksta koje uenici pomou svojih kartica-rijei dopunjavaju, npr. Die Sommerferien sind.......... (vorbei). Hanna.......... (erzhlt) ber ihre Ferien und zeigt ihre.......... (Urlaubsfotos) Alternativa: Textpuzzle: Nastavnik/ca kopira tekst i izree reenice koje uenici u paru dovode u ispravan redoslijed.

Uenici e znati glasno proitati tekst

Uenici glasno itaju tekst uz korekciju nastavnika/ce.


99

Uenici e uvjebati novu leksiku i znati: a) prepoznati znaenje rijei b) prepoznati reenini kontekst u kojem se nove rijei mogu koristiti c) pravilno napisane rijei Uenici e znati reproducirati tekst i: a) prepoznati znaenje rijei b) odgovoriti na pitanja c) prepriati tekst Uenici oznaavaju tone i netone tvrdnje u M1. U RB 5/1 i RB 6/3 uenici odgovaraju na pitanja vezana uz tekst i nove rijei. Uenici na kraju sata usmeno prepriavaju tekst. Uenici e u vjebi RB 5/2 povezati ispravno pojmove. Uenici e u vjebi RB 6/4 dopunjavati tekst.

Uenici e u vjebama U 16 / 9 i RB 6/6 ispravno napisati pogreno napisane rijei.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

die Sommerferien Was macht dir Spa?


Uenici e znati rei to ih zabavlja i voditi kratke dijaloge na tu temu. Uenici e usvojiti izraz Das macht mir Spa.

Uenici e se podsjetiti na tekst prethodne lekcije

Uenici sluaju tekst s CD-a zatim ga glasno itaju i odgovaraju na pitanje: Was macht Hannas Papa Spa?

Uenici rade zadatak iz U 14/5 dopunjavajui reenice, poslije kojeg nastavnik/ca moe pokazivati i dodatne slike M7 pomou kojih uenici prave reenice, npr.: Uenici e uvjebavati rei to im se svia i postaviti isto pitanje Eis essen macht mir Spa. Rad fahren macht mir Spa. Ein Diktat schreiben macht mir keinen Spa. ...

Uenici u parovima u vremenu od pet minuta trebaju saznati jedan od drugoga ta koga zabavlja i ne zabavlja. Pojmove koje su saznali zapisuju na ceduljama zajedno s imenom uenika i te cedulje predaju nastavniku koji ih naglas ita, a ostatak razreda pogaa o kome se radi. Nastavnik/ica ispravlja eventualne greke na ceduljama i vraa ih uenicima.
100

Ein Interview: Prije igre je potrebno objasniti dativ oblika iz potovanja. Jedan uenik je novinar, a drugi poznati lik ili linost koju izvue, na ve pripremljenim karticama, npr. Izet Fazlinovi J: I: J: I: Uenici e znati voditi kratke dijaloge s izrazom Das macht mir Spa Uenici e ponoviti naueni izraz kratkim predstavljanjem Herr Fazlinovi, was macht Ihnen Spa? Deutsch lernen macht mir Spa. Und was macht Ihnen keinen Spa? Briefe schreiben macht mir keinen Spa.

Uenici vode kratke dijaloge po zadatom modelu iz U 15/6, uvjebavajui rei to ih zabavlja i prezent pojedinih glagola. Uenici na kraju sata mogu ponoviti naueno preuzimajui tui identitet i govorei o sebi. Kominost je poeljna! Npr. Ich bin Albert Einstein. Physik macht mir Spa. Fuball macht mir keinen Spa.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

die Sommerferien sind vorbei


Uenici e ponoviti pravilo tvorbe prezenta pravilnih glagola te reda rijei u izjavnoj (Aussagesatz) i upitnoj reenici (Satzfrage / Wortfrage). Uenici e znati rei ta netko radi i to ih zabavlja te pitati o istom. Ponavljanje pravila uenici mogu zapoeti rjeavajui zadatak U 16/10 u kojem oznaavaju koji je oblik ispravan, nakon kojeg nastavnik/ca na ploi u obliku formule i s kredom u boji moe zapisati pravilo. Zatim uz pomo loptice, koju uenici dobacuju jedni drugima ponavljaju konjugaciju glagola koji e se pojaviti obvezno u vjebama tijekom sata. Glagole sein i haben, poslije konjugacije, nastavnik/ca zapisuje na ploi oznaavajui ih posebno (npr. u simbolu usklinika) i naglaavajui tako da ti glagoli odstupaju od gore navedenog pravila. Poslije toga nastavnik/ca na ploi stavlja kartonie s ispremjetanim rijeima koje uenik treba postaviti u ispravan redoslijed, npr. Das Schwimmen macht dir Spa. Poslije toga nastavnik/ca zadaje da od te reenice napravi (to ve moe i drugi uenik) upitnu reenicu na koju uenik daje i odgovor (Macht dir das Schwimmen Spa?) poslije dodaje i upitnu zamjenicu was i opet drugi uenik postavlja rijei u ispravan redoslijed i daje odgovor. Uenici dopunjavaju glagole u prezentu u U 16/11 i 12 i nastavniku/ici su na raspolaganju (ovisno o vremenu) i dvije vjebe u RB 7/8 i RB 8/9 u kojim uenici prave reenice u prezentu gdje nastavnik/ca dodatno moe zadati da od tih reenica naprave upitne reenice.
101

Prsens der regelmigen Verben (Wiederholung)

Uenici e ponoviti pravilo tvorbe prezenta pravilnih glagola te reda rijei u izjavnoj (Aussagesatz) i upitnoj reenici (Satzfrage / Wortfrage)

Uenici e znati e tvoriti pravilan oblik glagola u prezentu te nainiti reenice

Uenici e znati voditi kratke dijaloge u kojima e primijeniti glagole u prezentu

Nastavnik/ica na ploi moe nacrtati krug podijeljen na est polja koje oznai brojem i u koja upie po jedan glagol. Uenici u parovima bacaju kockicu i na kojem se broju zaustavi jedan postavlja pitanje s tim glagolom, a drugi iz para daje odgovor. Alternativa: Uenici mogu po zadatom modelu uvjebavati dijaloge: Was macht dir Spa / Was macht dir keinen Spa? Uenici mogu ponavljati konjugirajui glagole uz pomo loptice i uz igru pantomime. Pantomimu igraju tako to nastavnik/ca zada glagol i to u odreenom licu. Igru nastavlja onaj uenik koji je znao pogoditi tono onako kako je nastavnik/ca rekao/la (du schreibst, er besichtigt...).

Uenici e ponoviti pravilo s poetka sata

Ein Verb-Quiz: Uenici su podijeljeni u dvije ekipe (A i B). Nastavnik/ ica uenicima iz grupe A i grupe B naizmjenino postavlja imenice ili fraze koje uenici dopunjavaju odgovarajuim glagolima, npr. N: Fuball U: spielen; N: Musik U: hren itd.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Die Sommerferien sind vorbei Der Brief ein Gedicht


Uenici e znati lijepo i izraajno itati. Uenici e znati iskazati svoje osjeaje: rei to i koga vole. Napisati kratko pismo o sebi.

Uenici e ponoviti leksiku iz prethodnog razreda vezanu za pismo

Svaki uenik od nastavnika/ce dobije pisamce bez adrese u kojem se nalazi, iskopirana iz udbenika, pjesmica Der Brief i koje uenik u ovaj fazi sata ne otvora nego odgovara na nastavnikova/ina pitanja: Was habt ihr bekommen? Wer bringt uns die Briefe? Wo nden wir unsere Briefe? (Im Briefkasten) Was fehlt euren Briefen? (die Adresse) Wer knnte euch schreiben?

Pisamca nije teko napraviti od obinog papira. Uenici e usvojiti nepoznate rijei Uenici znaju prepoznati reenini kontekst u kojem se mogu koristiti nove rijei
102

Nastavnik/ica nepoznate rijei moe objasniti gestikom poput rijei vergessen, lieb haben, bringen, a kontekstualizacijom, npr. der Mensch das Tier das Stck ein Stck Papier, Brot, Kuchen

Uenici rjeavaju zadatak Was ist richtig? M2 na grafofoliji.

Uenici e sluanjem teksta s CD-a znati Uenici otvaraju svoja pisamca, u kojima se pored pjesmice nalazi i prepoznati traene mala tabela sa simbolima. M3. Uenici sluaju pjesmicu s CD-a i za vrijeinformacije me sluanja oznaavaju ispravan redoslijed pojmova prikazanih simbolom koje uju. Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e uvjebati nove rijei i izraze Uenici glasno itaju tekst, nastavnik/ca obvezno ispravlja greke u izgovoru. a) Uenici uvjebavaju znaenja novih rijei u RB 9/13 rekonstruirajui ispremjetana slova rijei. b) U vjebi RB 10/14 pravei reenice uvjebavaju znaenje glagola voljeti i akuzativa imenica. Nastavnik/ica kao mali uvod u zadatak na ploi moe kratko nacrtati i oznaiti pojmove vezane za pisanje pisma, npr. Was hat jeder Brief? (uz crtee: der Briefumschlag, die Adresse, die Briefmarke, die Anrede, das Datum, die Unterschrift) te zadati da uenici napiu pismo novom prijatelju u Njemakoj. Obvezno treba zadati o emu trebaju pisati, npr. Stell dich und deine Famile vor; Schreibe, Was macht dir Spa?; Hast du Tiere gern? Hast du ein Haustier? i slino. Svaki uenik ita svoje pismo koje nastavnik/ca mora i pregledati. Napomena: Za individualni rad kod kue pogoduju vjeba U 19/6 u kojoj uenici uvjebavaju razumijevanje proitanog teksta i vjeba U 20/17 i 18 gdje samostalno opisuju fotografiju s raspusta.

Uenici e znati napisati kratko pismo

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

die Sommerferien sind vorbei Prsens der unregelmigen Verben (e-i, e-ie)
Uenici e nauiti prezent glagola sa promjenom e/i, e/ie. Uenici e znati postavljati i odgovarati na pitanja s nepravilnim glagolima. Uenici e znati tvoriti reenice s istim glagolima.

Uenici e uvjebavati odgovor na pitanje Sprichst du...?

Uenici na poetku sata recitiraju pjesmicu Der Brief koju su kui nauili napamet. Nastavnik/ica zatim pokazuje igraku papagaja ili crte i obraa se uenicima: Ich bin XY. Ich spreche Deutsch. Das ist mein Papagei Kiko. Kiko spricht auch Deutsch. Er kann Guten Tag sagen, zatim nastavnik/ca svakog uenika pojedinano pita: Sprichst du Deutsch / Englisch/ Japanisch? Spricht dein Bruder / deine Schwester / Sprechen deine Eltern Chinesisch / Spanisch / Italienisch?... (Nastavnik/ica reenice Ich spreche Deutsch. Sprichst du Deutsch? moe zapisati na ploi.)
103

Nastavnik/ica na ploi ili grafofoliji ispisuje odgovore Ich spreche Deutsch. Du sprichst Spanisch. Dario spricht Japanisch. Meine Eltern sprechen Englisch). U drugoj boji oznaava promjenu i zavretak glagola i postavlja pitanja uenicima: Was ist bei diesen Verben anders? Wann haben Uenici e prepozna- wir diese Vernderung? Poslije izvedenog pravila nastavnik/ca pokazuje ti i usvojiti pravilo cijelu konjugaciju na grafofoliji. prezenta nepravilnih Nastavnik/ica zatim pokazuje grafofoliju s nacrtanim drugim nepravilglagola nim glagolima (einen Brief lesen, essen, nehmen, geben, treffen) i prikazanom konjugacijom. Nastavnik/ica zavisno od kvalitete razreda ne mora uvesti sve navedene glagole. Nastavnik/ica zatim zadaje da uenici u pjesmici Der Brief potrae jo jedan nepravilni glagola (vergessen). Uenici e znati nainiti ispravan oblik glagola u prezentu i upotrijebiti ga u reeninom kontekstu a) Uenici individualno rade zadatak iz U 18/14 dopunjavajui tabelu i u vjebama U 18/15 i RB 8/11 uenici dopunjavaju glagol u tekstu.

b) Uenici rade zadatke Bilde die Stze i Ergnze die Stze! M4 i M5.

Uenici e znati postaviti pitanja i dati odgovore koristei nepravilne glagole u prezentu

Das Detektivspiel: Nastavnik/ica dijeli u razredu cedulje s ispisanim pojmovima koji odgovaraju nauenim glagolima (znai za svaki razred individualno), npr. essen = Pizza, Kuchen, Kse, Apfel; lesen = ein Buch, einen Brief; sprechen = Deutsch, Englisch..; vergessen den Kuli, die Adresse, die Telefonnummer. Poslije toga odabire detektivekoji postavljanjem pitanja otkrivaju te pojmove. Detektivi na grafofoliji imaju glagole u infinitivu i zadate pojmove pomou kojih i postavljaju pitanja, npr. (Goran, Isst du Pizza?) Ukoliko prozvani uenik pozitivno odgovori detektiv dobija bod ukoliko negativno odgovori prozvani uenik preuzima ulogu detektiva. Uenici konjugaciju glagola mogu ponoviti uz pomo loptice.

Uenici e ponoviti pravilo s poetka sata

104

leKtiOn 2
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

alltag Hannas alltag


Uenici e razumjeti proitani tekst i pronai osnovne informacije. Uenici e znati opisati Hanninu svakodnevicu i razgovarati o istoj.

Uenike zainteresirati za temu

Uenici na grafoskopu vide mali strip koji nastavnik/ca moe napraviti i preslikavajui sliice iz RB 17, pravi kratku najavu onog to e raditi stavljajui naslov Hannas Alltag i postavljajui pitanje: Was knnte Hannas Alltag bedeuten? Kroz isti mali strip s poetka sata nastavnik/ca govori o Hanninoj svakodnevici, te kroz slike objanjava nepoznate rijei iz teksta (der Wecker klingelt; aufstehen, das Frhstck; zur Haltestelle gehen, mit der Straenbahn fahren usw.) koje i zapisuje na ploi. Nastavnik/ica jo jednom glasno izgovara rijei, a uenici ih prvo u koru zatim pojedinano ponavljaju.

Uenici e usvojiti nepoznate rijei vezane za svakodnevicu Uenici e uvjebati nove rijei i znati prepoznati znaenje rijei

Uenici na radnom listiu slike pridruuju pojmovima. M8

Uenici e sluanjem Uenici sluaju tekst s CD-a i rjeavaju zadatak U 22/1 oznaavajui teksta s CD-a znati tone i netone tvrdnje. Prilikom novog sluanja teksta rjeavaju zadatke prepoznati traene U 22/2 u kojem odgovaraju na kratka pitanja i U23/3 u kojem obiljeavaju informacije to je tono od ponuenih rjeenja. Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e znati rezimirati sadraj teksta Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

a) Uenici oznaavaju tonu i netonu tvrdnju vezanu za tekst u vjebi RB 16/4. a) Pokazivanjem pojedinih crtea s poetka sata iz vjebe RB 17/7 uenici odgovaraju na pitanja Was sagt Hanna jetzt? Ich stehe um....auf. Zur Schule gehe ich..... b) Uenici odgovaraju usmeno na pitanja vezana za Hanninu svakodnevicu, i to iz Hannine perspektive, u vjebama U 25/9 i U 25/10.
105

Uenici e znati rei neto o Hanninoj svakodnevici

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

alltag
Uenici e razumjeti proitani tekst i pronai osnovne informacije. Uenici e ponoviti i uvjebati leksiku vezanu za svakodnevne aktivnosti. Uenici e znati opisati svoju svakodnevicu.

Hannas alltag

Uenici e se podsjetiti teksta s prethodnog sata Uenici e znati glasno proitati tekst Uenici e uvjebavati novi leksik i znat e: a) znaenje pojedinane rijei

Nastavnik/ica pantomimom pokazuju to uenik/ica govori: Es ist Morgen. Der Wecker klingelt. Hanna steht auf.... Uenici pridruuju slike koje to ilustriraju (kopirane iz RB 17) i dovode ih na ploi u redoslijed prema tekstu koji su obradili prethodni sat. Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

Uenici individualno rjeavaju zadatak u U 23/ 4 oznaavajui to vide na slici. U vjebi RB 15/2 uenici uvjebavaju znaenja rijei povezujui sate i odgovarajue dijelove dana, a u vjebi RB 16/3 oznaavaju koja rije odgovara u reenici. U 24/7 uenici uvjebaju izraze zu Hause / nach Hause objanjene slikom. U vjebi RB 17/6 uenici uvjebavaju znaenje prijedloga um /am / zu / nach ispravljajui pogrean prijedlog u reenici. U vjebi RB 15/1 uenici uvjebavaju pisanje i znaenja novih rijei rekonstruirajui ispremjetana slova rijei i povezujui ih sa slikom. U vjebi u RB 18/8 uenici ispravno piu netono napisane rijei. Uenici u vjebi U 23/5 ponavljaju sate i uvjebavaju rijei za obroke. U vjebi U 24/6 dopunjavaju rijei iz lekcije, kao i u vjebi RB 16/5.

b) ispravno napisati nove rijei c) prepoznati reenini kontekst u kojem se mogu koristiti Uenici e znati reproducirati tekst i: a) dovriti zapoete reenice b) napisati pismo opisujui svoju svakodnevicu
106

U vjebi U 24/8 uenici dopunjavaju rijei iz lekcije. U vjebi RB 21/14 uenici piu pismo Hanni opisujui svoju svakodnevicu.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Hannas Alltag Wie spt ist es?


Uenici e znati rei koliko je sati i pitati za vrijeme. Uenici e znati rei dijelove dana. Uenici e znati samostalno pismeno dopuniti reenice s traenim informacijama. Nastavnik/ica pokazuje sat (sat igraku ili sat napravljen od kartona) i postavlja pitanja: Was ist das? Wofr brauchen wir eine Uhr? Wie fragen wir nach der Zeit? Wie spt ist es? Wie viel Uhr ist es? ispisuje na ploi i pokazujui na sat pita za vrijeme pojedine uenike. Nastavnik/ica moe iskoristiti vremena iz vjebe U 25/12. Poslije toga uenici odgovaraju na pitanja iz vjebe U 25/13 ponavljajui tako prijedlog -um.

Uenici e ponoviti i uvjebati izraze iz prethodnog razreda vezane za iskazivanje vremena na satu

Uenici e usvojiti nove pojmove vezane za iskazivanje vremena na satu

Kroz sliku nastavnik/ca objanjava pojmove Viertel vor / Viertel nach / halb... kao i dijelove dana koji se pojavljuju u tekstu (der Morgen / der Nachmittag...) M9.

Uenici e razumjeti Uenici sluaju CD i rjeavaju zadatke U 26/15 zaokruujui tono informaciju o vremevrijeme i u vjebi RB 15/2 povezuju tono vrijeme i dijelove dana. nu koju uju Uenici e znati zapisati zadata vremena

Uenici zapisuju vremena koja su zadana M10 i M11. Na ploi ili grafofoliji su ispisana pitanja: Wann stehst du auf? Wann beginnt der Unterricht? Wann kommst du zur Schule? na koja jedan uenik odgovara, a drugi pokazuje na satu to ovaj govori.

Uenici e znati odgovoriti na pitanja vezana za vrijeme i aktivnosti koje se provode u to vrijeme

Zec iz Alise u zemlji udesa: Za igru je potrebna slika zeca iz ove knjige M14 kao i pripremljene kartice s vremenom i odreenom aktivnou. Svaki uenik izvlai po jednu karticu i sastavlja reenicu, naprimjer: 17.30 Tee trinken = Ich beeile mich. Ich trinke um halb sechs Tee.
107

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Hannas alltag das Modalverb mssen


Uenici e usvojiti prezent modalnog glagola mssen. Uenici e znati govoriti o svojim obvezama. Uenici e znati postaviti pitanja i dati odgovore s modalnim glagolommssen.

Uenici e se podUenici odgovaraju na pitanja nastavnika/ce: Wann muss Hanna aufsjetiti na tekst s pretstehen? Womit muss Hanna zur Schule fahren? Was muss Hanna auf der hodnog sata i znati Post kaufen? Wann musst du aufstehen? Musst du mit der Straenbahn zur odgovoriti na pitanja Schule fahren? Was musst du nach der Schule machen? s glagolommssen

Slika iz U 27/18 uvodi nam modalni glagol mssen. Budui da ima slinost s engleskim uenici bez velikih problema uoavaju znaenje glagola. Nastavnik/ica moe postavljati pitanja: Muss der Junge Deutsch lernen? Musst du Mathe ben? Musst du Klassenarbeit schreiben? Was musst Uenici e otkriti du in der Schule machen? (Ovdje nastavnik/ca moe pomoi pokazivanjem pravilo tvorbe prezenta novog modalcrtea ili gestikom, npr. ruhig sein; pnktlich kommen.) nog glagola u jednini Poslije toga uenici na ploi sami dopunjuju konjugaciju glagola mssen u jednini tako to na ploi povezuju kartice s osobnim zamjei njegovo znaenje nicama i kartice s glagolima. A poslije toga sastavljaju i reenicu koja je izrezana u dijelove, npr. Du / musst / um 7 Uhr / aufstehen. Sve zapisuju u svoje biljenice. Uenici e znati voditi kratke dijaloge koristei prvo lice jednine prezenta modalnog glagola mssen Uenici e uvjebati tree lice jednine modalnog glagola mssen i mchten i znati e s njima nainiti reenice Uenici e otkriti pravilo tvorbe prezenta modalnog glagola mssen u mnoini Uenici e znati samostalno dopuniti reenice s modalnim glagolom mssen u jednini i mnoini i znati rei neto o svojim obvezama
108

Uenici usmeno u paru vode kratke dijaloge po zadatom modelu iz zadatka U 27/18.

Uenici individualno ili u paru u vjebi U 28/19 tvore reenice s modalnim mssen i mchten uvjebavajui tako tree lice jednine tih glagola kao i toan red rijei. Uenici na ploi sami dopunjuju konjugaciju glagola mssen u mnoini tako to na ploi povezuju kartice s osobnim zamjenicama i kartice s glagolima. A poslije toga sastavljaju i reenicu koja je izrezana u dijelove, npr. Die Kinder / mssen / Milch / trinken. Sve zapisuju u svoje biljenice.

Uenici dopunjavaju reenice s modalnim glagolom mssen u jednini i mnoini u vjebi U 29 / 20.

Ponavljanje moe uslijediti odgovaranjem uenika na niz kratkih pitanja: Wann musst du aufstehen? Musst du heute Deutsch lernen? ili ponovne konjugacije lopticom sada sva tri modalna glagola. Uenici e znati odgovoriti na pitanja s modalnim glagolom kao i konjugaciju modalnog glagola

Ein Spiel: Ja-Nein-Verbot Nastavnik/ica podijeli uenike u grupe od po 6 do 8 uenika. Svaka grupa postavlja jednom ueniku pitanja s modalnim glagolom na koja on ne smije odgovoriti sa da ili ne. Ako to ipak uradi onaj koji je posljednji postavio pitanje nastavlja igru, npr. U2: Kannst du kochen? U1: Nicht so gut. U3: Musst du Deutsch lernen? U1: Im Moment nicht... Napomena: U vjebi U 26/16 uenici ponavljaju prezent pravilnih glagola dok u vjebi U 27/17 uenici ponavljaju red rijei u reenici bez modalnih glagola kao i sa modalnim glagolima, u ovom sluaju knnen i mchten. Obje vjebe nastavnik/ca moe zadati kao domai rad.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Hannas alltag die Modalverben: knnen, mchten i mssen


Uenici e ponoviti prezent modalnih glagola mssenknnen i mchten. Uenici e znati tvoriti reenice s ovim modalnim glagolima. Uenici e znati upotrijebiti ispravan modalni glagol. a) Uenici ponavljaju modalne glagola knnen, mchten, mssen Znaenja ova tri glagola mogu ponoviti pomou ilustracija M13. b) Konjugaciju glagola ponavljaju uz pomo loptice.

Uenici e ponoviti dosad usvojene modalne glagole u prezentu i njihova znaenja kao i red rijei

c) Red rijei u reenici s modalnim glagolom uenici ponavljaju kroz zadatak: Etwas stimmt hier nicht. M12 Uenici e uvjebati sve dosad usvojene modalne glagole i znati samostalno nainiti reenice vodei rauna o redu rijei Uenici uvjebavaju pisanje glagola i red rijei kroz zadatak U 28/20 gdje prave reenice s modalnim glagolom s zadatim infinitivima. U RB 18/9 dopunjavaju jedan od tri modalna glagola uvjebavajui njihova znaenja. U vjebi RB 19/10 uvjebavaju davanje odgovarajuih izgovora na razliite pozive. U vjebi RB 19/11 uenici piu reenice dovodei rijei u ispravan redoslijed, a u vjebi RB 20/12 uvjebavaju pravilo dopunjavajui i modalni glagol i odgovarajui infinitiv.
109

Uenici e znati voditi kratke dijaloge koristei pritom modalne glagole

Nastavnik/ica na ploi crta krug podijeljen na est polja koje oznai brojem i u koja upie po jedan dosad usvojeni modalni glagol. Uenici u parovima bacaju kockicu i na kojem se broju zaustavi jedan postavlja pitanje s tim glagolom, a drugi iz para daje odgovor. Alternativa: Uenici u vjebi U 30 / 21 u paru jedni s drugima vode intervjue.

110

leKtiOn 3
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Schule Pech oder Glck


Uenici e usvojiti izraze Pech haben / Glck haben. Uenici e znati rei to za njih znai imati peh ili sreu. Uenici e znati postaviti pitanja i dati odgovore vezane za kolu i kolske aktivnosti. Uenici e uiti o nainu iskazivanja ocjena u njemakom kolskom sustavu. Uenici odgovaraju na pitanja: Gehst du in die Schule? Wie heit deine Schule? Welche Klasse besuchst du? Wie heit deine Klassenlehrerin? Was machst du in der Schule? (lernen, Diktat / Test schreiben, lesen, singen, malen, spielen, rechnen, die groe Pause haben...) Sve pojmove nastavnik/ ca moe zapisati i na ploi u vidu mind-mapa.

Uenici e ponoviti leksiku iz prethodnog razreda vezanu za kolu

Poslije toga uenici ponavljaju i kolski pribor i kolske prostorije i aktivnosti uz pomo radnog listia. M15

Nastavna jedinica nosi naslov Pech oder Glck pa nastavnik/ca na grafoskopu uz pomo ilustracija M16 moe objasniti znaenja ova dva izraza. Uenici e poslije sluanja teksta s CD-a znati prepoznati traene informacije Uenici sluaju dijalog izmeu Hanne i njenog prijatelja iz Bosne i Hercegovine, zatim odgovaraju na pitanja iz vjebe U 32/1.

Uenici e znati znati upotrijebiti izraze Pech / Glck haben

Uenici podijeljeni u grupe dobijaju radni listi M17 sa simbolima koji donose sreu ili nesreu (das Schwein, vierblttriges Kleeblatt, Schornsteinfeger, Hufeisen, die schwarze Katze, die Zahl 13) postavljenih u vidu rubrika. Na kojem se simbolu kockica zadri uenici govore po jednu reenicu za Glck haben / Unglck / Pech haben, npr. (Kleeblatt Wir haben heute kein Diktat.; 13 Wir haben heute keine Sportstunde.)
111

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Uenici e ponoviti leksiku s prethodnog sata vezana za kolu

Uenici odgovaraju na pitanja nastavnika/ce: Welche Klasse besuchst du? Wie viele Schler sind in deiner Klasse? Wie heit dein(e) Klassenlehrer(in)? Was ist die beste/schlimmste Note in B-H / in Deutschland? Nastavnik/ica pokazuje raspored sati i pita Was ist das? Was sehen wir auf einem Stundenplan? Rijei zapisuje na ploi, objanjavajui kontekstualizacijom.

Uenici e znati imenovati neke nastavne predmete. Uenici e moi iskazati svoje miljenje o tome koji nastavni predmeti i nastavnici su im omiljeni, a koji manje i zato. Uenici e razumjeti tekst o Hanni i njenim kolskim obvezama.

Schule Hanna besucht die 7a Klasse

Uenici e usvojiti nepoznate rijei vezanu za nastavu

die Muttersprache: Bosnisch, Kroatisch, Serbisch die Fremdsprache: Deutsch, Englisch X (ime nastavnika koji im predaje) unterrichtet Erdkunde das Lieblingsfach der Lieblingslehrer der Lieblingstag... Nastavnik/ica glasno izgovara rijei uenici ih ponavljaju pojedinano i u zboru.

Uenici e uvjebati nove rijei

Spiel-Dali-Dali: Na radnom listiu M19 ispisana su po tri pitanja, tri tone-netone tvrdnje i tri zadatka dovri reenicu i sve s novim rijeima. Uenici igraju u paru i na svaki tono rijeen zadatak stavljaju novi, magnet ili bilo kakvu odgovarajuu figuricu koje se moraju razlikovati ili po boji ili po veliini. Pobjednik je onaj uenik koji u nizu ima tri tona odgovora bilo vodoravno, uspravno ili ukoso. Istu stvar nastavnik/ca moe pripremiti na papiru bloka 4 i igrati na ploi, ali su uenici podijeljeni u dvije grupe.

Uenici e prepoznati Uenici sluaju tekst s CD-a i rjeavaju zadatak U 33/1 dopisujui traetraene informacije u ne informacije, a nakon sljedeih sluanja rjeavaju zadatak U 33/2 oznatekstu koji sluaju avajui tonu i netonu tvrdnju i dopisujui traenu rije u vjebi U 33/3. Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e uvjebati nove rijei i znati: a) prepoznati njihovo znaenje b) prepoznati reenini kontekst u kojem se mogu koristiti
112

Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

Uenici e znati odgovoriti na pitanja Wer / Was ist das? i dopuniti reenice u vjebi u RB 26/1. U vjebi RB 29/8 uenici uvjebavaju novu leksiku i dopunjuju traenu rije. U vjebi RB 28/7 ispravno zapisuju pojmove i prave reenice.

Uenici e znati rei neto o omiljenim predmetima i nastavnicima

Uenici na radnom listiu dopunjavaju po svom osobnom nahoenju tekst koji usmeno prezentiraju M20. Slian zadatka nalazi se i u RB 28/6 koji mogu uraditi i kao domai rad.

Uenici e ponoviti nauene izraze

Ponavljanje nove leksike i jedan vid rastereenja na kraju mogu posluiti igrice pantomime kao i Brettspiel M18. Polja su oznaena simbolima nastavnih predmetima iz teksta. Uenici u grupama po etvero bacaju kockicu i pomjeraju figurica za taj broj polja. Na kojem se simbolu figurica zaustavi izgovaraju: Das ist... (simbol za fiziku) Physik finde ich interessant. Der Physiklehrer ist streng. Das finde ich gut.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Schule Stundenplan
Uenici e znati imenovati kolske predmete. Uenici e znati itati i govoriti o svojem rasporedu.

Uenici e ponoviti leksiku s prethodnih sati vezana za nastavu

a) Uenici se podsjeaju na tekst prethodne lekcije sluanjem s CD-a, a zatim i glasnim itanjem teksta. Nastavnik/ica potom postavlja pitanja: Was ist Hannas Lieblingsfach? Was mag sie noch? Was findet sie schwierig? b) Na grafofoliju nastavnik/ca moe kopirati zadatak U 34/6 i postavljati pitanja na koja uenici odgovaraju. Ukoliko ima vremena ista pitanja moe postavljati ueniku osobno: Wo lebst du? Wie heit deine Schule? Wie viel Schulfcher hattest du in der fnften Klasse?... zatim pokazuje raspored sati govori i pita: Das ist Hannas Stundenplan. Was seht ihr auf einem Stundenplan? Welche Schulfcher kennt ihr?

Uenici e usvojiti novu leksiku vezanu za nazive nastavnih predmeta i znat e itati raspored sati i govoriti o njemu

a) Uenici na radnim listiima povezuju crte i naziv predmeta te na taj nain ue znaenje kolskog predmeta. M21 b) Kad zavre s provjerom zadatka rjeavaju zadatak U 35/8 u kojem uvjebavaju izraze pomou kojih znaju rei koji dan i koji sat imaju koji predmet. Nastavnik/ica te izraze zapisuje na plou: Was hast du am Montag (montags) in der ersten / zweiten / dritten / vierten / fnften / sechsten Stunde? Ich habe am Montag (montags) in der ---Stunde. c) Nastavnik/ ica postavlja pitanja vezana za Dieterov raspored u U 35/9. Poslije uenici u paru jedan drugom postavljaju pitanja i daju odgovore po modelu s ploe, ali govore o svom rasporedu.
113

Uenici e uvjebavati novu leksiku i znati: a) prepoznati znaenje rijei b) ispravno napisati rijei U vjebi RB 27/4 uenici dopisuju predmet prikazan ilustracijom. U vjebi RB 27/3 uenici odgovaraju na pitanja. U vjebi RB 26/2 uenici tono rekonstruiraju slova i piu toan nastavni predmet, a u vjebi RB 29/9 prepoznaju netono napisane kolske predmete i piu ih ispravno.

U vjebi RB 28/5 uenici povezuju tonu aktivnost, odnosno glagol s c) prepoznati reepredmetom te zatim prave reenice. nini kontekst u kojem se nove rijei mogu koristiti Uenici e ponoviti naueni leksik

Ponavljanje kolskih predmeta moe uslijediti kroz igru memory M22 ili domino M23.

Nastavna tema: Nastavna jedinka:


CILJEVI:

Schule das Modalverb: mgen


Uenici e usvojiti prezent modalnog glagola mgen. Uenici e znati rei to im se svia, a to ne. Uenici e znati obrazloiti zato neto vole i ne vole.

Uenici e se prisjetiti obraenog teksta Uenici e uvjebati konstrukciju Hanna mag / ich mag uvedenu tekstom

Uenici se podsjeaju na tekst prethodne lekcije sluanjem s CD-a, a zatim i glasnim itanjem teksta. Uenici odgovaraju na pitanja: Was mag Hanna? Was mag sie nicht? Was magst du? Was mgen deine Freunde? Nastavnik/ica na ploi zapisuje neke odgovore uz simbole kojim uenici trebaju zakljuiti to bi mgen moglo znaiti. Kredom u boji oznai glagol mag.

Uenici e usvojiti pravilo tvorbe prezenta modalnog glagola mgen

Hanna mag Fremdsprachen. Hanna mag Physik nicht. Ich mag Sport. Ich mag Mathe nicht. Nastavnik/ica zatim koristei crtee pokazuje Was mag Hanna noch? i pojedine primjere uz pomo krede u boji zapisuje na ploi (Hanna mag Schokolade...). Napomena: Iako se u veini gramatika navodi kao modalni glagol, uenicima treba skrenuti panju na to da za razliku od drugih modalnih glagola esto ne zahtjeva dopunu u formi jo jednog glagola u infinitivu.

114

Uenici e znati voditi kratke dijaloge s novim modalnim glagolom mgen u jednini Uenici e uvjebavati novo pravilo i proiriti ga s oblicima mnoine: a) znati rei to vole njihovi blinji b) znati dopuniti reenice s novim modalnim glagolom Uenici e ponoviti pravilo

Uenici u paru uvjebavaju kratke dijaloge po zadatom modelu iz U 36/10.

Uenici rade vjebu U 36/11 dopunjavajui reenice to vole njihovi blinji. U vjebi RB 29/10 uenici dopunjavaju odgovarajue lice glagola mgen.

Bilde den Satz: Uenici ovaj glagol mogu ponoviti uz pomo kocke na kojoj se nalaze osobne zamjenice (lako se moe napraviti od kartona) i na kojoj se zamjenici zaustavi prave reenicu, npr. Ich mag Fuball.

115

LEKTION 4
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Wir gehen einkaufen Hanna und Oma kaufen ein


Uenici e znati imenovati neke namirnice. Uenici e znati pravilno proitati tekst. Uenici e znati nai osnovne informacije u tekstu. Promicanje vanosti njegovanja obiaja vezanih za blagdane i promicanje vrijednosti koje blagdani nose.

Uenike zainteresirati za temu

Nastavnik/ica pokazuje prvu sliku iz udbenika U 38 na grafoskopu (koju jednostavno moe preslikati na grafofoliju) otkrivajui detalj po detalj slike uenici nagaaju ta bi slika mogla predstavljati ili nastavnik/ca postavlja pitanja na koja uenici odgovaraju: Wer ist das? Wohin gehen Oma und Hanna? Was machen sie dort? Wo knnen wir noch kaufen? Was knnen wir in einem Supermarkt / auf dem Markt kaufen?

Uenici e usvojiti nepoznate rijei vezane za kupovinu i neke namirnice

Uz drugu sliku iz U 38 odgovaraju na pitanja: Wer ist das? Was sagt die Verkuferin? Was sagt Oma? Poslije toga nastavnik/ca moe napraviti kratki uvod i rei Bald kommt Weihnachten (zapisujui taj pojam uz datum) und Oma mchte den Kuchen backen. Zatim na grafoskopu pokazuje sliku kolaa i recept s namirnicama M24 koje se pojavljuju u tekstu: Was brauchen wir fr den Kuchen... Sve nove rijei zapisuje na ploi zajedno s lanom i mnoinom. Uenici u vjebi RB 35/1 pomou male krialjke dopunjavaju pojmove traene ilustracijom i u vjebi U 39/4 oznaavaju koja rije ne spada u niz. Uenici sluaju tekst s CD-a i za vrijeme sluanja uenici rade zadatak U 38/1 povezujui ispravno reenice. Prilikom ponovnog sluanja rjeavaju zadatak U 39/2 gdje odgovaraju na pitanja. Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce. Tekst itaju po ulogama. a) U vjebi RB 37/5 pronalaze ispravne parove reenica. b) Uenici u vjebi RB 36/3 odgovaraju na pitanja.

Uenici e uvjebati nove rijei i znat e prepoznati znaenje novih rijei Uenici e znati prepoznati traene informacije u tekstu koji sluaju Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e znati govoriti o sadraju teksta Uenici e ponoviti novu leksiku

Uenici novu leksiku mogu ponoviti kroz igru memory M25 kao i kroz zadatak Was ist richtig? M26

116

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wir gehen einkaufen Hanna und Oma kaufen ein

Uenici e se podsjetiti teksta s prethodnog sata Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e uvjebavati nove rijei i znati e: a) rekonstruirati i ispravno napisati nove rijei b) znaenje pojedine rijei Uenici e znati reproducirati sadraj teksta

Uenici e ponoviti neke namirnice. Uenici e znati pravilno proitati tekst. Uenici e znati govoriti o tekstu.

Uenici u paru rekonstruiraju tekst i dovode u ispravan redoslijed reenice iz teksta. (Nastavnik/ica moe kopirati lekciju iz knjige i izrezati reenice.) Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce. Tekst itaju po ulogama.

Uenici u vjebi U 39/3 ispravno rekonstruiraju i piu rijei. U vjebi RB 40/12 prepoznaju pogreno napisane rijei i ispravno ih piu. Uenici u vjebi RB 36/2 ispravno povezuju pojmove. U vjebi RB 38/7 uvjebavaju nove rijei analognim zakljuivanjem. a) Uenici u vjebi RB 37/4 dopunjavaju tekst s novim rijeima. b) Uenici prepriavaju tekst uz pomo loptice. Nastavnik/ica zapoinje: Bald kommt Weihnachten. dobacuje lopticu ueniku koji drugom reenicom nastavlja, npr. Hannas Oma mchte Kuchen backen. i lopticu dobacuje drugom ueniku koji nastavlja prepriavanje.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wir gehen einkaufen einkaufsgesprche fhren

Uenici e ponoviti brojeve i nauiti itati cijene

Uenici e znati rei to ele kupiti, pitati za cijenu i rei cijene. Uenici e znati voditi dijalog prilikom kupovine.

Uenici kroz vjebe RB 39/ 8, 9 i 10 ponavljaju brojeve dopisujui ih, oznaavajui to uju i itaju i zapisuju cijene.

Uenici e znati pitaUenici u paru rjeavaju vjebu U 39/5 postavljajui pitanja i dajui ti koliko neto kota odgovore. Jedan uenik iz para je baka, a drugi Hanna. i proitati cijene a) Rjeavajui zadatak iz RB 38/6 i dopunjujui tabelu uenici ponavljaju fraze vezane za kupovinu. Uenici e ponoviti namirnice i fraze vezane za kupovinu

b) Ein Brettspiel M28 s razliitim zadacima poput: 1. Kaufe das Brot! 2. Du bist die Verkuferin! i na kojem se polju kockica zaustavi trebaju uraditi zapovijeeno (1.Guten Tag! Ein Brot, bitte. Was kostet es? 2. Guten Tag! Sie wnschen, bitte?)
117

Uenici e uvjebati fraze potrebne prilikom kupovine i pritom uvjebati pravopisna pravila

Uenici individualno rjeavaju zadatak U 40/6 u kojem tono prepisuju dijalog izmeu kupca i prodavaice.

Uenici e znati voditi kratke dijaloge vezane za kupovinu

Auf dem Markt: Kratki dijalog (po modelu iz vjebe U 40/6) usmeno uvjebavaju i izvode tako to razred pretvaraju u trnicu. Uenici kao domai zadatak mogu donijeti ambalae razliitih artikala (ambalau mlijeka, jaja, brana, okolade, eera, putera, soka i sl. dok voe (banane, jabuke, limune) mogu i nacrtati i postavljaju cijene tako da svaki stol u razredu bude jedna tezga. Za stolovima su po jedan prodava ostali uenici su kupci.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wir gehen einkaufen Prsens der unregelmigen Verben: tragen, schlafen, fahren
Uenici e usvojiti prezent nepravilnih glagola tragen, schlafen, fahren. Uenici e znati koristiti prezent nepravilnih glagola u reeninom kontekstu. a) Uenici se podsjeaju na tekst prethodne lekcije sluanjem s CD-a, a zatim i glasnim itanjem teksta.

Uenici e ponoviti leksik s prethodnih sati

b) Uenici zatim odgovaraju na pitanja nastavnika/ce: Was trgt Oma? Trgt Hanna den Einkaufswagen? M27 Uenici e skupiti primjere na osnovu Frage sucht die Antwort: Nastavnik/ica podijeli uenicima u razredu kojih e otkriti i defikartice s pitanjima i odgovarajuim odgovorima. M27 nirati novo pravilo Uenici e otkriti novo pravilo uz pomo nastavnika/ce Uenici e znati prepoznati ispravan oblik glagola
118

Kartice iz prethodne vjebe uenici sistematino redaju na ploi i uz pomo nastavnika/ce otkrivaju pravilo. Pravilo nastavnik/ca zapisuje na ploi u obliku formule, te promjenu u glagolima oznaava kredom u boji. Cijelu konjugaciju sva tri glagola pokazuje na grafofoliji. Uenici oznaavaju ispravan oblik glagola u vjebama U 40/8 i U 41/10.

Uenici e uvjebati novo pravilo i znati: a) samostalno tvoriti ispravne oblike nepravilnih glagola u prezentu b) postaviti pitanja i dati odgovore s usvojenim pravilom o tvorbi prezenta nepravilnih glagola c) opisati Hanninu svakodnevicu primjenjujui usvojeno pravilo o tvorbi prezenta nepravilnih glagola Uenici e ponoviti pravilo Uenici uvjebavaju pravilo i rjeavaju zadatke U 42/12 piui reenice u drugom licu jednine. U vjebi pored ovih glagola ponavljaju i uvjebavaju glagole s pravilnom promjenom i promjenom e- i. Uenici uvjebavaju pravilo i rjeavaju zadatke U 41/11 dopunjavajui konjugaciju glagola i upitnih reenica s tim glagolima na koje daju i odgovor.

U vjebi RB 40/14 uenici piu kratki tekst o tome to Hanna radi nedjeljom.

Uenici nove glagole i sve druge do sad nauene u prezentu konjugiraju pomou loptice. Napomena: Kroz vjebe u RB 41 / 15 i 16, koje nastavnik/ca moe zadati kao domai rad, uenici e ponoviti i konjugaciju modalnih glagola kao i ispravan red rijei. U vjebi RB 40/13 uenici oznaavaju toan oblik glagola, a u vjebi U 42/13 uenici dopunjavaju ispravan oblik glagola u prezentu. Upitne reenice ponavljaju rjeavajui zadatak RB 39 / 11 dopunjujui upitne rijei i povezujui pitanja s ispravnim odgovorom.

119

leKtiOn 5
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Feiern ist schn eine Umfrage: Was ist dein lieblingsfest?


Uenici e nauiti neto o blagdanima u Njemakoj i Bosni i Hercegovini. Proirit e znanje o kulturolokim razlikama meu narodima. Promicanje vanosti njegovanja obiaja vezanih za blagdane i promicanje vrijednosti koje blagdani nose. Uenici e usvojiti nove rijei i razumjeti tekst koji sluaju.

Uenike zainteresirati za temu

Nastavnik/ica pokazuje sliku obitelji za sveanim rukom M29 i postavlja pitanja: Was macht die Familie? Was knnte die Familie feiern? Was feiert man in deiner Familie?

Uenici e usvojiti leksiku vezanu za blagdanske obiaje i proslave Uenici e uvjebati nove rijei i znati prepoznati znaenje novih rijei Uenici e znati prepoznati traene informacije u tekstu koji sluaju Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e znati reproducirati sadraj teksta

Kroz zadatak Was ist richtig? M30 uenici usvajaju nove rijei, pojedini pojmovi u zadatku objanjeni su slikom. a) U vjebi RB 45/1 uenici obiljeavaju to su od ponuenih rijei blagdani. b) Uenici u vjebi RB 45/2 ispravno povezuju pojmove vezane za blagdane sa slikom. Uenici sluaju tekst s CD-a i za vrijeme sluanja dopunjavaju odgovarajui blagdan u vjebi U 45/1 i u vjebi U 45/2 dopunjavaju tabelicu s odgovarajuim pojmovima za odreene blagdane.

Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

a) Uenici u vjebi RB 47/8 odabiru od vie ponuenih tonu rije koja odgovara u reenici. b) Uenici dopunjavaju reenice u vjebi U 45/3

120

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Feiern ist schn eine Umfrage: Was ist dein lieblingsfest?


Uenici e ponoviti o blagdanima u Njemakoj i Bosni i Hercegovini. Uenici e ponoviti i uvjebati leksiku vezane za blagdane i njihovo obiljeavanje. Promicanje vanosti njegovanja obiaja vezanih za blagdane i promicanje vrijednosti koje blagdani nose.

Uenici e se podsjetiti teksta Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e uvjebati nove rijei i znati: a) dopuniti nove rijei b) znaenja pojedinih rijei c) dovesti reenice iz dijaloga u ispravan redoslijed d) nainiti reenice s novim izrazima Uenici e znati reproducirati sadraj teksta i znati: a) znati voditi kratki intervju

Kroz kviz Wer wird Millionr? M31 uenici se podsjeaju sadraja teksta. Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

U vjebi RB 46/3 uenici dopunjavaju slova koja nedostaju u rijei. U vjebi RB 46/4 uenici dopunjavaju reenice, a u vjebi RB 46/5 uenici dopunjavaju reenice i rjeavaju krialjku. U vjebi RB 47/7 ispravno prepisuju dijalog izmeu Claudie i Wernera.

U vjebama U 46/7 i RB 47/6 uenici ispravno povezuju rijei i od njih prave reenice.

Uenici, u vjebi U 45/4 piu upitne reenice i dopunjavaju tako intervju s Claudiom, te po tom modelu prave i druge intervjue s ostalim likovima iz teksta u vjebi U 46/5. Ovu vjebu rade u paru, jedan uenik je reporter a drugi uenik je netko od likova. Uenici su podijeljeni u pet grupa svaka grupa predstavlja jedan blagdan iz teksta. Uenici iz lekcije itaju (i tako se podsjeaju) o blagdanu koji im je dodijeljen, zatim se od tih grupa prave nove. U svakoj novoj grupi nalazi se najmanje po jedan uenik iz starih grupa i zadatak im je da svaki lan ispria neto to je upamtio o blagdanu kojim se bavila njegova grupa.
121

b) rei neto o nekom blagdanu

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Feiern ist schn eine Glckwunschkarte / einen Wunschzettel schreiben


Uenici e znati napisati estitku za blagdane. Uenici e znati rei to ele za blagdane. Uenici e ponoviti akuzativ imenica. Uenici e nauiti izrei to ima (die Form es gibt).

Uenici e ponoviti gradivo s prethodnih sati vezano za blagdane

Nastavnik/ica postavlja pitanja uenicima: Worber haben wir in der letzten Stunde gesprochen? Wann ist das Weihnachten / Bairam/ Ostern / Martinstag/? Was macht man zum Weihnachten / Bairam / Ostern..? Glaubst du an den Weihnachtsmann? Bekommt ihr Geschenke? Wann? Was schreibt man dem Weihnachtsmann? Wem schreibt man die Weihnachtskarte? (Nastavnik/ca moe pokazati jednu estitku.) Uenici piu i ukraavaju estitke za blagdan u vjebi U 46/6. Nastavnik/ica s uenicima moe napraviti malu izlobu estitiki na razrednom panou. Uenici u vjebi U 46/8 rekonstruiraju rijei koji mogu biti mogui pokloni i ponavljaju njihov rod. Rod imenica ponavljaju i u vjebi RB 48/9. Uenici e u vjebi U 47/9 odabirui pravi oblik i dopunjujui toan oblik u vjebi U 47/11 ponoviti akuzativ imenica. Uenici e znati odgovoriti na pitanje Was gibt es? (to ima / to se nalazi?) u vjebi U 48/12 i znati e prepoznati ispravan oblik u vjebi RB 52/18.

Uenici e znati napisati estitke Uenici e ponoviti pojmove koji mogu biti pokloni Uenici e ponoviti akuzativ imenica Uenici e usvojiti oblik es gibt Uenici e znati rei to ele dobiti za blagdan i pitati o istom

Uenici vode kratke dijaloge po modelu iz udbenika U 47/10.

a) Uenici e prvo prepisati Claudijino pismo Djeda Mrazu u ispravnom redoslijedu u vjebi RB 49/11. Uenici e znati napisati pismo Djedu Mrazu i rei to ele dobiti za blagdane b) Uenici e deifrirati pismo elja u vjebi RB 49/12. c) U vjebi RB 50/13 uenici s ispravljenim grekama prepisuju Frankovu listu elja. d) Uenici na satu koliko ima vremena mogu napisati i svoje pismo Djeda Mrazu, U 49/17 ili isti zadatak mogu imati i za domai rad.
122

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Feiern ist schn die Farben


Uenici e nauiti boje.

Uenike zainteresirati za temu Uenici e usvojiti nazive za boje

Nastavnik/ica pokazuje sliku duge i pita Welche Farben hat unser Regenbogen? Uenici bi ve trebali znati pojedine za ostale im ukazuje na vjebu U 48/15 Lernen wir die Farben! Nastavnik/ica na ploi izlae boje (kola-papir) i zapisuje nazive. Uenici odgovaraju na pitanja: Ist das richtig? Wie soll es sein? Nastavnik/ica na obinom kola papiru napie markerom pogreno nazive boja koje uenici trebaju ispraviti, (npr. na plavom papiru pie bijelo) i u vjebi RB 50/14 uenici boje dugu zadatim bojama. Uenici govore predmete i njihove boje u vjebi U 49/16 kao i vjebi RB 51/15 gdje dopisuje to je koje boje i u vjebi RB 51/16 gdje dopunjavaju odgovarajuu boju.

Uenici e znati prepoznati boje

Uenici e znati rei to je koje boje

Uenici e ponoviti boje

Nastavnik/ica govori predmet i boju a uenici je u odgovarajuoj boji crtaju (ein grnes Haus; eine violette Katze...). U RB 51/17 autorica nudi zanimljivu igricu u kojoj opisuju predmete.

U materijalima se moe pronai i igrica Domino-Farben M32.

123

leKtiOn 6
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Unser Krper Unser Krper


Uenici e znati imenovati dijelove tijela i opisati neku osobu. Razvijanje svijesti o vanosti zdravog ivota, tjelesnih vjebi i kretanja. Nastavnik/ica moe pokazati lutku i predstaviti je: Das ist Nina. Nina ist Hannas Puppe. Nina hat schne blonde Haare und blaue Augen. Ihr Mund und ihre Nase sind klein.

Uenici se upoznaju s temom sata

Uenici usvajaju nepoznate rijei vezane za dijelove tijela i opisivanje osoba

Nastavnik/ica pokazuje na lutki i postavlja pitanja, npr.: Was ist das? Das ist Ninas Arm. Poslije pokazuje na plakatu nacrtanu lutku M33 (obratiti pozornost da plakat mora svima u razredu biti vidljiv) i oznaava i zapisuje kredom dijelove tijela. Nazivi mogu biti otisnuti i na posebnim karticama koje nastavnik/ca moe uvrstiti magnetima. Nastavnik/ica moe kratko kroz navoenje nekih poznatih glumaca ili pjevaica objasniti boju kose (blond / rot..), a gestikom rijei klein / gro / lang. Nastavnik/ica glasno izgovara pojmove uenici ih ponavljaju u koru.

Uenici e uvjebavati nove rijei i znati: a) prepoznati znaenje rijei a) Uenici uvjebavaju novi leksik dopisujui rijei prikazane ilustracijom u vjebi RB 57/1. b) Nastavnik/ica izgovara dijelove tijela a uenici pokazuju na sebi. c) Uenici uvjebavaju novi leksik dopisujui rijei u vjebi U 52/1.

d) Krperpuzzel: Nastavnik/ica ili netko od uenika na hamer papiru nacrta ovjeka ili Hanninu lutku koju nastavnik/ca izree u dijelove koje uenici na ploi sastavljaju imenujui dijelove tijela. Ista igra se moe pripremiti i za rad u parove gdje se slika u A4 formatu izree, a dijelove uenici slau dopisujui njihova znaenja. b) prepoznati reenini kontekst u kojem se mogu koristiti
124

a) Uenici uvjebavaju novi leksik povezujui pojmove i pravei reenice u vjebi U 52/2. b) Uenici u vjebi RB 57/2 dopunjavaju reenice i povezuju ih u kratke dijaloge.

a) Uenici odgovarajui na pitanja iz vjebe U 52/3 opisuju Hanninu lutku. b) Opis uvjebavaju i usporeujui dva djeaka iz vjebe iz RB 58/3. c) Nastavnik/ica na plou stavlja razliite fotografije osoba koje uenici opisuju. Uenici e znati primijeniti naueno u opisu neke osobe d) Ein Detektivspiel: Wer bin ich?: Uenici igraju igru u paru. Svaki uenik dobiva iste nacrtane likove (to mogu biti ilustracije poznatih likova poput Pepeljuge, nekog pirata i sl., a mogu biti i fotografije poznatih osoba) od kojih odabiru jednog koji predstavlja njih. Postavljanjem pitanja poput: Bist du ein Mdchen? Bist du jung? Hast du blonde Haare? i sl. pokuavaju otkriti o kome se radi (Du bist der Pirat). e) Uenici opisuju prijatelja iz razreda; drugi pogaaju o kome se radi. Za domai rad uenici opisuju svoje roditelje u vjebi U 53/6.

U svrhu ponavljanja moe posluiti i igra Krpermemory u kojoj uenici povezuju sliku i rije M36. Uenici e ponoviti dijelove tijela

Nastavnik/ica govori i pokazuje vjebu; uenici je izvode, npr. Wir machen einige Gymnastikbungen, npr.: Arme nach vorn and dann nach hinten, nach oben, nach unten, nach rechts, nach links... Arme auf Schulterhhe halten und in kleinen Kreisen bewegen. Danach zwei gleich schwere Bcher legen, Arme langsam nach vorn und nach hinten schwingen...

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Unser Krper die Possessivpronomen


Uenici e nauiti posvojne zamjenice u nominativu i akuzativu. Uenici e ponoviti dijelove tijela i lanove obitelji.

Aktivirati predznanje

Nastavnik/ica govori: Ich habe einen Bruder. Mein Bruder heit Alen. obraa se jednom/oj ueniku/ici i pita Heit dein Bruder Alen? a) Nastavnik/ica donosi fotografiju djevojice koju pokazuje uenicima i govori: Das ist Hanna. Zatim pokazuje fotografije djevojice i djeaka govori i zapisuje (kredom u boji, crvena za enski rod i plava za muki rod) Das ist ihre Schwester und ihr Bruder, zatim fotografije drugog djeaka Das ist Frank. i druge djevojice i djeaka Und das ist seine Schwester und sein Bruder.
125

Uenici se upoznaju s temom sata i otkrivaju novo pravilo

b) Nastavnik/ica zaokruuje zamjenice i pita uenike: Warum schreiben wir sein Bruder und seine Schwester? Kreda u boji im pomae u zakljuivanju tog pravila, a nastavnik/ca zatim moe dopisati utom bojom plural (seine Geschwister). Zatim pomou osobnih zamjenica zapie i ostale posvojne zamjenice kao u U 53 / Merke dir! Uz pomo kratkih reenica navodimo i padee (obavezno s kredom u boji), naprimjer: Das ist sein Bruder / seine Schwester / sein Kind / seine Geschwister. Er findet seinen Bruder / seine Schwester / sein Kind / seine Geschwister toll! Uenici e znati: a) prepoznati odgovarajue oblike a) U vjebi u RB 59/4, uenici ponavljaju dijelove tijela i posvojne zamjenice. Tu vjebu nastavnik/ca moe otisnuti na cedulje papira s tim da odvoji osobnu i posvojnu zamjenicu, a uenici radei u paru spajaju te cedulje (npr. ich / mein Mund; Frank und / seine Nase). Kao domai zadatak uenici istu vjebu u radnoj biljenici mogu ispuniti kui. b) U vjebi RB 60/6 uenici zaokruuju toan odgovor i ponavljaju nominativ i akuzativ posvojnih zamjenica. b) samostalno tvoriti ispravne oblike posvojnih zamjenica i ponovit e dijelove tijela a) Uenici rade vjebu U 52/4 dopunjavajui odgovarajuu posvojnu zamjenicu i ponavljajui dijelove tijela. b) Uenici dopunjavaju reenice i uvjebavaju nominativ i akuzativ posvojnih zamjenica U 53/5. c) U vjebi RB 59/5 uenici dopunjavaju odgovarajuu posvojnu zamjenicu. d) U vjebi RB 60/7 uenici dopunjavaju tabelu ponavljajui nominativ i akuzativ posvojnih zamjenica kao i negacijskog lana (kein/keine). c) prepoznati i ispraviti greku u znaenju i rodu posvojnih zamjenica Uenici znaju voditi kratke dijaloge s izrazima Wie findest du? /Ich finde... a) U vjebi RB 60/8 uenici pronalaze i ispravljaju greku te uvjebavaju znaenje zamjenica i njihovo svojstvo pokazivanja roda.

Uenici uvjebavaju kratki dijalog iz vjebe RB 61/9 u kojoj pored akuzativa i nominativa posvojnih zamjenica uenici ponavljaju i uvjebavaju izraz Wie findest du? /Ich finde...

Uenici e ponoviti pravilo

U svrhu ponavljanja i rastereivanja uenika na kraju sata uvijek moe posluiti dobro igra memory M37 ili Bildpuzzle M38.

126

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Unser Krper Zu Besuch bei dieter


Uenici e znati pitati nekoga za zdravlje i poeljeti nekome brzo ozdravljenje. Uenici e znati rei to ih boli. Razvijanje svijesti o vanosti zdravog ivota, tjelesnih vjebi i kretanja. Poticanje na suosjeajnost prema bolesnim prijateljima. Nastavnik/ica pokazuje crte bolesnog Dietera M34 i postavlja pitanja: Was ist los mit Dieter? Kann er in die Schule gehen? und zur Faschingsparty? Nastavnik/ica gestikom objanjava to je Dieteru, tj. pojmove (husten / Kopfschmerzen haben / Fieber haben), a zatim pokazuje na slici i postavlja pitanja: Zu wem gehen wir, wenn wir krank sind? (zum Arzt? Was macht ihr, wenn ihr krank sind? Geht ihr in die Schule? Trinkt ihr viel Tee? Liegt ihr im Bett? Nehmt ihr Medikamente / Tabletten? Nastavnik/ica zapisuje pojmove na ploi, glasno ih izgovara, a uenici ih ponavljaju u koru.

Uenici se upoznaju s temom sata

Uenici e usvojiti nepoznate rijei vezane za zdravlje

Uenici e uvjebati nove rijei i znati prepoznati znaenje rijei

Uenici na radnom listiu povezuju slike i pojmove M39.

Nastavnik/ica uz pomo novih rijei pria priu a uenici je pokazuju pantomimom. Uenici e znati prepoznati traene informacije u tekstu koji sluaju Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici znaju reproducirati sadraj teksta Uenici e ponoviti naueno Uenici sluaju tekst i odgovaraju na kratka pitanja iz vjebe U 54/7, u vjebi U 55/8 u tabeli oznaavaju to uju i u vjebi U 55/9 uenici oznaavaju tonu i netonu tvrdnju. Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce. Uenici tekst itaju po ulogama.

a) U vjebi U 55/13 ispravno povezuju pitanja i odgovore. Nove rijei se mogu ponoviti i kroz igru Galgenspiel. Napomena: Upitne reenice (W-Frage) uenici ponavljaju u vjebi RB 63/14 dopisujui upitne rijei i mogu ga uraditi za domai rad.
127

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Unser Krper Zu Besuch bei dieter


Uenici e ponoviti leksiku vezanu za zdravlje i bolesti. Uenici e znati rei to ih boli. Razvijanje svijesti o vanosti zdravog ivota, tjelesnih vjebi i kretanja. Poticanje na suosjeajnost prema bolesnim prijateljima. Alternativa:

a) Uenici u vjebi RB 62/11 povezuju pitanja i odgovore.

Uenici e se podsjetiti teksta a) Uenici u paru igraju igru domina povezujui dijelove iz teksta. M35 b) Uenici u vjebi U 55/12 ispunjavaju asociogram uz pomo nastavnika/ce. Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e uvjebati nove rijei i znati: a) rekonstruirati tone reenice b) dopuniti reenice po zadatom modelu i rei to ih boli b) ispraviti pravopisne greke U vjebi RB 64/16 ispravno piu reenice uvjebavajui znaenja i red rijei u reenici. Uenici uvjebavaju novi leksik pravei reenice po zadatom modelu u vjebama U 55/10 i U 55/11. Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce. Uenici tekst itaju po ulogama.

Pravila pisanja velikog i malog slova kao i pravilo interpunkcije ponavljaju u vjebi RB 63/15 ispravno prepisujui tekst. a)Uenici e odgovarati na pitanja vezana za tekst u vjebi u RB 62/12 i dopunjavati reenice u vjebi RB 62/13 i U 56/14. b) Uenici usmeno prepriavaju lekciju u vjebi U 56/15.

Uenici e reproducirati sadraj teksta

c) Uenici e pisati pismo iz Dieterove perspektive. d) Ein Spiel: rzte und Kranke: Nastavnik podijeli razred na bolesnike i lijenike. Prva skupina dobija simptome (Kopschmerzen haben, husten, Fieber haben, nicht essen knnen...) a druga savjete (viel Tee trinken, Medikamente nehmen, Hustensaft trinken, zum Arzt gehen...). Parovi se pronalaze. Napomena: U radnoj biljenici na stranicama 65-68 nalazi se tekst Maria ist allein s prigodnim zadacima za uvjebavanje vjetine razumijevanja itanjem koju nastavnik/ca moe zadati za domai rad ili iskoristiti za dodatnu nastavu.

128

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Unser Krper das Verb nehmen im Prsens


Uenici e usvojiti tvorbu prezenta nepravilnog glagola nehmen. Uenici e znati tvoriti reenice s ovim nepravilnim glagolima. Uenici mogu uz pomo loptice ponoviti nepravilne glagole koje su na poetku godine uili i raditi kratku vjebicu na radnom listiu (dopuniti glagol) ili igraju igricu e-i Wechsel Schnecke, u kojoj bacaju kockicu i na kojem se licu zaustavi kockica govore zadane glagole. M40 Nastavnik/ica zatim zadaje uenicima da u tekstu Zu Besuch bei Dieter pokuaju pronai jo jedan glagol koji ima promjenu u prezentu!

Uenici e ponoviti prezent nepravilnih glagola

Uenici e otkriti i usvojiti pravilo Uenici e znati samostalno tvoriti ispravne oblike prezenta nepravilnog glagola nehmen

Uenici bez veih potekoa prepoznaju glagol nehmen ije znaenje nastavnik/ca moe objasniti gestikulacijom (Ich nehme dein Buch. Mein Kopf tut weh. Ich nehme die Tablette.) i iju konjugaciju uenici mogu usvojiti igrajui se domino igre u RB 61/10. Cijelu konjugaciju moe naglas ponoviti nekoliko uenika individualno.

Uenici uvjebavaju prezent ovog glagola dopunjavajui reenice u zadatku u U 56/18 i pravei reenice na radnim listiima M41

Uenici e znati pitati za neije zdravlje Uenici trebaju uz pomo zadatih natuknica koje uenici dobiju na i poeljeti mu brzo radnim listiima ispriati malu priu kojom ponavljaju pitati za neije ozdravljenje zdravlje i poeljeti brzo ozdravljenje M42.

Uenici e ponoviti konjugaciju prezenta glagola nehmen

Za ponavljanje ovog glagola moe posluiti igra Der Schwarze Peter M43: Igru mogu igrati dva ili vie igraa. Prvo se karte dobro pomijeaju i podijele na jednake dijelove svim igraima. Svaki igra treba spariti karte u reenicu (npr. du nimmst dein Heft.) i staviti te parove na stranu. Nakon toga slijedi izvlaenje karata. Igra s lijeve strane izvlai kartu svom suigrau i tako redom. Ako igra izvlaenjem dobije par, stavlja ga na stranu. Igra traje tako dugo dok jednom igrau ne ostane u ruci karta Crnog Petra.

129

leKtiOn 7
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Was ziehe ich an? Kleidungsstcke


Uenici e znati imenovati dijelove odjee. Uenici e znati rei kako je neko obuen. Uenici e ponoviti boje.

Uenike zainteresirati za temu

Nastavnik/ica pokazuje plakat na kojem su kao u ormaru nacrtani ili nalijepljeni dijelovi odjee. Preko plakata nalijepljeni su papiri na kojima su nacrtane strane ormara tako da uenici isprva ne vide odjeu nego vide da se tu radi o ormaru. Nastavnik/ica govori i pita: Das ist Hannas Kleiderschrank! Was gibt es in einem Kleiderschrank? Die Kleidung -und das lernen wir heute! Uenici zatim ukoliko znaju navode neke dijelove, a ako ne nastavnik/ca otvara ormar, pokazuje odjeu, glasno izgovara nazive i zapisuje ih na plou. Zatim kroz male crtee ili gestikulaciju nastavnik/ca objanjava glagole koje takoer zapisuje na plou (anziehen ausziehen, tragen anhaben, aufhaben, gefalllen) Poslije uenici ove rijei i izraze ponavljaju glasno u zboru i pojedinano.

Uenici e usvojiti nepoznate rijei vezane za oblaenje Uenici e uvjebavati nove rijei i znati a) prepoznati znaenja pojedinih rijei b) prepoznati reenini kontekst u kojem se nove rijei mogu koristiti c) ispravno napisati rijei d) nazive dijelova odjee e) ponovit e boje

U vjebi RB 72/1 uenici povezuju slike i rijei.

U vjebi RB 73/2 uenici biraju tone rijei u reenicama.

U vjebi RB 73/3 uenici trebaju tono napisati dijelove odjee. Uenici uvjebavaju dijelove odjee i njihov rod kroz vjebu U 58/1 otkrivajui uljeza. Uenici ponavljaju boje i uvjebavaju znaenje i pisanje dijelova odjee u vjebi U 58/2 i RB 74/4.

Uenici e ponoviti dijelove odjee

Uz ovu temu mogu posluiti raznovrsne igrice u svrhu ponavljanja kao to su: Memory M51, Quartett M50, Brettspiel M44 i Kleidung Domino M48. Das Mode-Spiel: Djeaci i djevojice podijeljeni su u dvije grupe (grupe A i B). Dvije minute vode konverzaciju na bilo koju temu. Zatim djeaci naputaju uionicu, a djevojice opisuju njihovu odjeu na ceduljama. Grupa djeaka ulazi, nastavnik/ca ita opise i tko se prepozna sjeda na svoje mjesto.

130

Ihr seid Designer! Macht, bitte, eure Modelle! Uenici su podijeljeni u grupe po 4. Svaka grupa dobije materijale (slike iz razliitih asopisa, ljepilo i kare) i pomou njih trebaju napraviti svoje modele koje zatim prezentiraju opisujui svoje modele.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Was ziehe ich an?


Uenici e ponoviti dijelove odjee i pravilo akuzativa imenica. Uenici e usvojiti pravilo akuzativa osobnih zamjenica u jednini.

die Personalpronomen im akkusativ

Uenici e ponoviti dijelove odjee e ponoviti pravilo akuzativa imenica

Uenici prvo kroz vjebe iz udbenika U 59/ 4, 5 i 6 ponavljaju akuzativ imenica kao i dijelove odjee, a zatim kroz zadatak U 59/7 usmeno opisuju osobu na slici i njenu odjeu ponavljajui tako osobne zamjenice u nominativu.

Uenici e otkriti i usvojiti novo pravilo oblika osobnih zamjenica u akuzativu jednine

Uenici zatim itaju kratki tekst na grafoskopu M45 na kojem su zaokruene imenice (istom bojom, npr. crnom) i osobne zamjenice (npr. narandastom). Nastavnik/ica postavlja pitanja: Zu welcher Wortgruppe gehren diese markierten Wrter? Welchen Kasus haben wir hier? Te na grafofoliji pokazuje nominativ i akuzativ osobnih zamjenica kao i mali podsjetnik (der-er; die-sie, das-es; die(Pl.)-sie) koji uenici prepisuju u svoje biljenice. Uenici dopunjavaju odgovarajuu osobnu zamjenicu u akuzativu u vjebu RB 74/5. a) Uenici uvjebavaju pravilo i odgovaraju na pitanja koristei odgovarajuu osobnu zamjenicu u akuzativu u vjebi U 60/8.

Uenici e znati: a) prepoznati odgovarajui oblik osobne zamjenice b) samostalno odgovarati na pitanja primjenjujui akuzativ osobnih zamjenica

b) Uenici su podijeljeni u parove i jedan uenik iz tog para izvlai sliku odjevnog predmeta, glumca, glumice, kolskog pribora i postavlja pitanja: Wie findest du../ Brauchst du...? Kaufst du...? M52, a drugi uenik iz para odgovara na pitanje koristei osobne zamjenice u akuzativu. Uenici ponavljaju tako to na ploi ispravno povezuju imenice, osobne zamjenice u nominativu i akuzativu, npr. der Mantel- er- den Mantel-ihn...
131

Uenici e ponoviti pravilo

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Was ziehe ich an?


Uenici e nauiti usvojiti pokazne zamjenice (der, die, das) i upitne zamjenice (welcher/e/es). Uenici e ponoviti dijelove odjee i boje. Uenici e ponoviti akuzativ osobnih zamjenica. Uenici e ponoviti kako izrei to im se svia.

Fragepronomen und demonstrativpronomen

Uenici e ponoviti leksiku s prethodnog sata vezanu za odjeu

Uenici ponavljaju dijelove odjee s prethodnog sata. U svrhu ponavljanja mogu posluiti kolai (Ihr seid Designer! Macht, bitte eure Modelle!) koju su prethodni sat pravili u grupama ili eventualno uradili kao domai rad kui (Was haben diese Modelle an?) Nastavnik/ica zatim na grafofoliji pokazuje suknje, majice, hlae i tene s njihovim cijenama i oznaenim brojevima i postavlja pitanja Welcher Rock / welches T-Shirt/ welche Hose / welche Turnschuhe kostet / kosten 10 Euro? Uenici odgovaraju na pitanja, npr. Der Rock Nummer 5.

Uenici e znati prepoznati dijelove odjee

Uenici e otkriti i usvojiti pravilo uporabe upitnih welcher/e/es i pokaznih zamjenica der, die, das Uenici e uvjebavati pravilo i znati samostalno tvoriti oblike

Nastavnik/ica kredom u boji (za odgovarajui rod) zapisuje pitanja i navodi uenike da zakljue pravilo.

Uenici na radnom listiu dopunjuju odgovarajuu upitnu zamjenicu M46. Uenici u paru uvjebavaju upitne i pokazne zamjenice te ponavljaju akuzativ osobnih zamjenica u vjebi U 58/3, reproducirajui kratke dijaloge.

Uenici e znati voditi kratke dijaloge primjenjujui uvjebavane Das Schaufenster: Nastavnik/ica na ploi pravi veliki izlog pomou zamjenice slika iz asopisa. Kao pomo uenicima na ploi mogu biti dostupni i pojedini pridjevi (modern, schick, billig..). Uenici zatim u paru izlaze pred ploi i po modelu dijaloga iz udbenika (U 58/3) vode svoje kratke dijaloge.
132

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Was ziehe ich an? die Faschingsparty


Uenici e usvojiti novu leksiku vezanu za maskenbal i zabavu. Uenici e ponoviti dijelove odjee. Uenici e razumjeti informacije u tekstu koji sluaju ili itaju i govoriti o tekstu. a) Nastavnik/ica postavlja pitanje: Knnen wir uns daran erinnern, was Claudias Lieblingsfest ist? (Ukoliko se ne sjeaju uenici otvaraju taj tekst i itaju jo jednom). Nastavnik/ica, podsjeanja radi, postavlja pitanja: Was machen die Leute, wenn der Karneval ist? (bunte Kostme tragen, singen, tanzen, lachen) Nastavnik/ica na ploi zapisuje der Karneval = der Fasching signalizirajui tako na znaenje rijei te moe objasniti njihovu regionalnu uporabu. (info-box D) b) Zatim sluaju dijalog sa CD-a i odgovaraju na pitanja iz U 60/9.

Uenike zainteresirati za temu

Uenici e usvojiti nepoznate rijei

Nastavnik/ica moe sliku iz udbenika kopirati na grafofoliju i postavljati pitanje Wer ist das?, zapisujui na ploi odgovore. Uenici veinu likova sa crtea znaju (der Cowboy, der Indianer..) One likove koje uenici ne znaju nastavnik/ca sam/a pokazuje, glasno izgovara i zapisuje na ploi kao i druge nepoznate rijei npr. (Das ist die Hexe. Sie hlt einen groen Besen... M54.

Uenici e uvjebati nove rijei i znati prepoznati znaenje rijei Uenici e znati prepoznati traene informacije u tekstu koji sluaju / itaju Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici znaju reproducirati sadraj teksta

Uenici rade vjebu s grafoskopa: Was ist richtig? M53 Uenici sluaju tekst ili ga itaju u sebi i za to vrijeme u vjebi U 60/10 oznaavaju tonu i netonu tvrdnju te u vjebi U 61/11 oznaavaju na slici imena likova iz teksta.

Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

a) Uenici odgovaraju na pitanja iz vjebe RB 75/7. b) Uenici e dopuniti reenice u vjebi RB 75/8.

133

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Was ziehe ich an? die Faschingsparty


Uenici e ponoviti novu leksiku vezanu za maskenbal i zabavu. Uenici e ponoviti dijelove odjee.

Uenici e se podsjetiti teksta Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e uvjebati nove rijei i znati a) pojedinana znaenja b) uoiti pravopisne pogreke i ispraviti ih Uenici e reproducirati tekst i znati: a) dopuniti nove rijei b) nainiti reenice s novim izrazima c) voditi kratke dijaloge s novim rijeima

Nastavnik/ica mogu na grafofoliju iskopirati ilustraciju iz U 61 i postavljati pitanja: Was sehen wir auf dem Bild? Wen sehen wir? Was machen die Kinder auf einer Faschingsparty? Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

Eine Puppe anziehen: Uenici u paru oblae lutkicu s dodijeljenom odjeom. Poslije svaki par prezentira svoje lutkice: to je i to nosi. M49 U vjebi RB 77 / 11 uenici ispravno piu pogreno napisane rijei.

Uenici uvjebavaju novi leksik dopunjavajui rijei U 61/13. U vjebi RB 76/9 uenici uvjebavaju nove rijei tvorei upitne reenice. Uenici su podijeljeni u parove i reproduciraju kratke dijaloge po modelu iz udbenika U 61/14 i U 62/16.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Was ziehe ich an? relexivverben


Uenici e usvojiti povratne glagole u jednini. Uenici e ponoviti dijelove odjee.

a) Uenici se podsjeaju na tekst prethodne lekcije sluanjem CD-a, a zaUenici e ponoviti tim glasnim itanjem. gradivo s prethodnog b) Uenici odgovaraju na pitanja nastavnika/ce: Wie verkleidet sich Michasata vezano za poel / Claudia / Jessica / Hanna? Wie mchtest du dich verkleiden? Wofr klade i zabavu interessierst du dich? Wofr interessiert sich dein bester Freund? Worauf freust du dich? Worauf freut sich deine Mutter?
134

Nastavnik/ica zapisuje odgovore, kredom u boji posebno oznaava glagol i povratnu zamjenicu. Naprimjer: Ich freue mich auf die Sommerferien. Mein bester Freund interessiert sich fr Sport. Uenici e otkriti i usvojiti novo pravilo uz pomo nastavnika/ce zatim postavlja pitanja uenicima: a) Wo steht das Prdikat? b) Was ist Subjekt in diesem Satz? c) Wie bersetzen wir mich? d) Wie nennen wir diese Verben in unserer Muttersprache? Nastavnik/ica zapisuje konjugaciju glagola u jednini. 1 ich verkleide / freue / interessiere mich 2 du verkleidest / freust / interessierst dich 3 er/ sie / es verkleidet / freut / interessiert sich Das Reflexivpronomen sich ndert sich fr jede Person. Wie ist es in deiner Muttersprache? Uenici e uvjebavati povratne zamjenice u jednini i znati: a) prepoznati odgovarajue oblike a) U RB 75/6 oznaavaju tonu povratnu zamjenicu. b) Uenici ponuenim oblicima dopunjavaju povratne zamjenice, vjeba U 62/15. b) samostalno tvoriti reenice s povratnim glagolima

Uenici uvjebavaju pravilo i prave reenice od zadatih rijei u vjebi M47.

Uenici e znati voditi kratke dijaloge upotrebljavajui usvojene oblike povratnih zamjenica

Uenici dobijaju kartice s nacrtanim pov. glagolima M55 (freuen sich, interessieren sich, verkleiden sich, sich anziehen..) i osmiljavaju kratki dijalog u paru koji poslije prezentiraju pred razredom. Za naprednije razrede nastavnik moe uvesti i neke nove povratne glagole. Napomena: U vjebi RB 78/13 uenici ispravljaju netono napisan tekst i mogu ga uraditi kao domai rad.

135

leKtiOn 8
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Wohnen Bei Hanna zu Hause


Uenici e znati rei gdje stanuju. Uenici e znati imenovati prostorije u stanu i neke dijelove namjetaja. Uenici e znati razumjeti tekst koji sluaju. Uenici e znati opisati Hanninu sobu.

Najaviti temu

Nastavnik/ica pokazuje sliku kue i govori: Ich lebe in Sarajevo. Ich wohne in einem Haus. M56 Zatim postavlja pitanja uenicima: Wo lebst du? Wo wohnst du? Wohnst du in einem Haus oder in einer Wohnung?

Uenici e usvojiti nepoznate rijei vezane za stanovanje

Nastavnik/ica uz pomo ilustracija stana i namjetaja objanjava znaenje rijei M56 i M57, zapisuje ih s lanom, glasno ih izgovara. Sve nove rijei uenici ponavljaju korski i pojedinano. Nove rijei i izraze poput im zweiten Stock, fernsehen, hell, rechts-links, teilen mit.. nastavnik/ca moe objasniti pomou ilustracije i gestike. Nastavnik/ica provjerava koliko su uenici usvojili nove rijei pokazujui ilustracije i pitajui Was ist das? ili kratkim pitanjima: Wo schlfst du? Ist unser Klassenzimmer im dritten Stock? Ist das rechts /links? (pokazujui rukom) i sl. Alternativa:

Uenici e uvjebavati nove rijei i znati prepoznati njihovo znaenje

Uenici mogu i povezati slike i rijei. M58 Uenici e znati prepoznati traene informacije u tekstu koji sluaju Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici sluaju tekst s CD-a i za vrijeme sluanja rjeavaju vjebe U 64/1 dopunjujui traene informacije u tabelici, U 64/2 oznaavajui tonu i netonu tvrdnju i U 65/3 oznaavajui dio namjetaja koji su uli da se pojavljuje u tekstu. Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

Uenici e znati reproducirati sadraj teksta

a) Uenici rjeavaju vjebu Ergnze! M59 b) Uenici u vjebi U 65/4 dopunjavaju reenice. c) U vjebi u U 65/5 uenici dopunjavaju odgovarajuu aktivnost, odnosno glagol uz nove rijei. d) Uenici odgovaraju usmeno na pitanja vezana za sadraj teksta.

136

Uenici e ponoviti nove rijei

Ponavljanje moe uslijediti kroz igru memory M60

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wohnen Bei Hanna zu Hause


Uenici e ponoviti leksiku vezanu za stanovanje, prostorije u stanu i neke dijelove namjetaja. Uenici e govoriti o Hanninom stanu te znati opisati svoj stan i sobu. Domino-Spiel: Nastavnik/ ica na karticama zapisuje tekst u obliku domino kockica koje uenici povezuju u cjelinu i rekonstruiraju prethodnu lekciju. M62 Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

Uenici e se podsjetiti teksta Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e uvjebati nove rijei i znati: a) prepoznati znaenja pojedinih rijei b) prepoznati greke u pisanju rijei i ispraviti ih c) rei na kojem katu neko stanuje Uenici e znati reproducirati tekst

U vjebama RB 83/1, RB 84/2 i RB 84/3 uenici oznaavaju to vide na slikama. U vjebama u RB 86/7 i U 67/9 uenici ispravno piu nove rijei i tekst.

U vjebi U 66/7 uenici uvjebavaju rei na kojem katu ive obitelji. a) Uenici dovravaju reenice novim rijeima u vjebi RB 85/5. b) U vjebi RB 86/6 uenici odgovaraju na pitanja vezana za tekst. a) U vjebi U 66/8 uenici dopunjavaju reenice i opisuju stan prikazan ilustracijom. b) Uenici odgovaraju na pitanja u vjebi U 65/6. c) Vjeba U 66/8 moe posluiti kao model pomou kojeg uenici uvjebavaju opisivanje svoga stana. Napomena: U vjebi U 67/10 uenici dopunjavaju i ponavljaju upitne rijei. U vjebi RB 85/4 uenici dopunjavaju odgovarajui glagol u prezentu. Obje vjebe nastavnik/ca moe zadati kao domai rad.
137

Uenici e znati opisati neiji / svoj stan / sobu

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wohnen Possessivpronomen

Uenici e aktivirati predznanje o posvojnim zamjenicama

Uenici e ponoviti posvojne zamjenice. Uenici e ponoviti dijelove stana.

Uenici povezuju na ploi kartice s osobnom zamjenicom, posvojnom zamjenicom i odgovarajuom imenicom (er sein Zimmer; er seine Familie) ponavljajui tako znaenje zamjenicu i njenu osobinu pokazivanja roda imenice. a) Uenici dopunjavaju posvojne zamjenice u nominativu u reenicama, vjeba U 67/11. b) U vjebama U 68/13 i RB 86/8 uenici odgovaraju na pitanja upotrebljavajui nominativ posvojnih zamjenica. c) Uenici vode kratke dijaloge po zadatom modelu u vjebi U 68/12. d) U vjebama U 69/14 i RB 87/9 uenici dopunjavaju odgovarajuu posvojnu zamjenicu u nominativu i akuzativu.

Uenici e znati upotrijebiti posvojne zamjenice

Uenici e ponoviti pravilo

U svrhu ponavljanja i rastereivanja uenika na kraju sata uvijek moe posluiti dobro igra memory M61

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wohnen dativ als antwort auf die Frage Wo?

Uenici e ponoviti sadraj teksta Bei Hanna zu Hause i pritom e sakupiti primjere za dativ

Uenici e nauiti prijedloge koji se na pitanje Wo? upotrebljavaju s dativom. Uenici e nauiti oblike dativa jednine za sva tri roda. Uenici e ponoviti dijelove stana i namjetaja. Uenici e znati rei gdje se ta nalazi. a) Uenici se podsjeaju na tekst prethodne lekcije sluanjem CD-a, a zatim glasnim itanjem. Zatim odgovaraju na pitanja nastavnika/ce: Wo lebt Hannas Familie? Was ist Hannas Lieblingplatz? Wo ist ihr Sessel?.... Nastavnik/ica zapisuje njihove odgovore na ploi. Alternativa: Uenici itaju kratki tekst u U 69/15 i odgovaraju na pitanja: Zu welcher Wortgruppe gehren diese markierten Wrter? Welchen Kasus haben wir hier? (Ist das Nominativ? Wie lautet der Nominativ dieser Substantive?) Wann kommt also Dativ? Zatim nastavnik/ca na ploi kredom u boji pie nominativ i dativ imenica sva tri roda uz jasno oznaeno pitanje wo? ispod kojih pie prijedloge i crta pomou geometrijskih oblika njihovo znaenje (auf, in, neben, zwischen...) Znaenje prijedloga nastavnik/ca moe objasniti i pomou jednostavnih crtea, a i u udbeniku na strani 100 se nalaze zanimljive ilustracije prijedloga. Poslije toga nastavnik/ca uz pomo kratkih formula predstavlja i skraivanje pojedinih prijedloga i lana.

Uenici e otkriti i usvojiti pravilo tvorbe dativa te nauiti prijedloge kojima oznaavamo gdje se ta nalazi
138

Uenici e znati rei to se gdje nalazi i: a) pritom samostalno tvoriti oblike dativa a) Uenici uvjebavaju dativ imenica na pitanje gdje? i dopunjavaju potreban lan u U 69/15. b) Uenici u vjebi U 71/17 dopunjavaju lan i povezuju toan nastavak reenice. c) U vjebi RB 88/11 uenici odgovaraju na pitanje Wo? pomou slika ponavljajui tako i dijelove stana i mjesta za stanovanje. d) U vjebi RB 88/12 uenici dopunjavaju reenice. Uenici uvjebavaju pravilo dativa imenica i prijedloga i ponavljaju leksiku iz prethodnih lekcija u vjebi U 70/16 ispravljajui netone reenice. a) U vjebi 89/13 uenici odgovaraju na pitanja. b) U vjebi RB 89/14 uenici odgovaraju na pitanja pomou ilustracija.

b) prepoznati pogreku i ispraviti je c) samostalno tvoriti reenice koristei novo pravilo

Wo ist deine Comic-Figur? Nastavnik/ica uenike podijeli u grupe. Svaka grupa ima svog junaka iz stripova (Batman, Spiderman, Micky Maus..) ije likove nije teko isprintati na papir i tako napraviti oznake za grupe. Uenici zatim izvlae imenicu i prijedlog i odgovaraju na pitanja: Wo ist deine Comic-Figur? (die Schule-in = Batman ist in der Schule.; der Tisch an = Zagor ist am Tisch...)

Zeichnen wir einen Comic Uenici rade podijeljeni u 6 grupa. Svaka grupa dobiva dio istog stripa koji dovravaju crtanjem dijelova koji nedostaju, a dovravaju strip pomou uputa s cedulja, grupe lijepe svoje radove na ploi i dobivaju cjelinu. M65 Uenici e ponoviti prijedloge i pravilo Uenici igraju igru pogaanja, trebaju pogoditi gdje je predmet koji je tvorbe dativa i znati nastavnica sakrila prije poetka sata: Ist es neben der Bank?... postaviti pitanje upotrebljavajui dativ

Uenici e ponoviti pravilo

Kroz igru Dativ Wo- Schnecke ponavljaju pravilo govorei pravilne konstrukcije s prijedlozima i imenicama. M63 Napomena: U vjebi U 71/18 uenicima se nudi mogunost uvjebavanja prezenta, uenici u tabeli pronalaze glagole u prezentu i odreenom licu i s njima prave reenice. U vjebi U 71/19 uenici vjebaju vjetinu razumijevanja sluanjem. Oba zadatka nastavnik/ca moe zadati kao domai rad ili obraditi na dodatnoj nastavi.
139

leKtiOn 9
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

das leben in der Stadt ein Brief von Hanna


Uenici e razumjeti Hannino pismo. Uenici e znati govoriti o Hanninom gradu. Uenici e znati imenovati zgrade u gradu.

Uenici e ponoviti leksiku vezanu za stanovanje

Nastavnik/ ica postavlja pitanja: Wo lebt Hanna? Wo wohnt sie? Wo lebst du? Wo wohnst du? Was gibt es in einer Stadt? Uenici bi trebali znati ponuditi neke od sljedeih rijei kao odgovor budui da su ih uili: das Kino, die Schule, der Park, das Hochhaus, das Theater, das Museum, die Haltestelle, der Spielplatz.

Uenici e usvojiti nove rijei vezane za mjesto gdje ive

Nastavnik/ica pokazuje ilustracije, glasno izgovara i zapisuje rijei zajedno s lanom na ploi (das Kaufhaus, das Schwimmbad, der Tierpark, der Marktplatz, das Rathaus, das Krankenhaus, die Apotheke, die Statue). Ilustracije mogu biti iz vaeg grada. M67 Ostale rijei nastavnik/ ca objanjava kontekstulizacijom: In der Nhe / nicht weit von unserer Schule ist...../ Ich gehe ins Schwimmbad schwimmen. Ich brauche meinen Badeanzug. i sl. Napisane pojmove uenici ponavljaju pojedinano i u koru.

Uenici uvjebavaju nove rijei i znaju prepoznati znaenje pojedine rijei Uenici e znati prepoznati traene informacije u tekstu koji itaju Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici znaju reproducirati sadraj teksta

Uenici na radnom listiu rade zadatak Was ist richtig? M72 Uenici itaju tekst i pritom rjeavaju vjebu U 74/1 dopunjujui traene informacije i odgovarajui na kratka pitanja u vjebi U 74/2 te vjebu U 75/3 u kojoj oznaavaju tone i netone tvrdnje.

Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

a) Uenici rjeavaju vjebu Frage sucht die Antwort! M73 b) U vjebi U 75/4 uenici dopunjavaju reenice

140

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

das leben in der Stadt ein Brief von Hanna


Uenici e ponoviti nazive zgrada u gradu. Uenici e znati opisati mjesto gdje ive.

Uenici e se podsjetiti teksta

Uenici rjeavaju vjebu Frage sucht die Antwort! M73 i podsjeaju se teksta.

Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e uvjebati nove rijei i znati: a) znaenja pojedinih rijei b) prepoznati pogreno napisane rijei i ispraviti ih c) prepoznati reenini kontekst u kojem se mogu koristiti

Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

a) U RB 94/1 uenici oznaavaju pojmove koje vide na slici. b) U vjebi U 75/5 uenici odgovaraju na pitanja. Uenici prepoznaju netono napisane rijei i ispravljaju ih u vjebi RB 96/6 i oznaavaju Doppelkonsonant u rijeima u vjebi RB 96/7. U vjebama RB 94/2 i RB 96/5 uenici dopunjavaju reenice.

a) Uenici u vjebi RB 95/3 uenici odgovaraju na pitanja vezane za tekst. Uenici znaju reproducirati tekst b) Uenici u vjebi RB 95/4 dopunjavaju tekst. c) Uenici u paru rekonstruiraju i uvjebaju razgovor izmeu Hanne i Jelene iz RB 97 / 8. d) Uenici piu e-mail iz Jelenine perspektive i piu o posjeti Bremenu. Napomena: Uenici ponavljaju i uvjebavaju dativ u vjebama U 76/ 6 i 7 u kojim opisuju sobe i u vjebama RB 98/ 10 i 11 u kojima opisuju to vide na slikama. Uenici vjebe mogu uraditi i za domai rad.
141

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

das leben in der Stadt relexivverben im Plural


Uenici e ponoviti povratne glagole u jednini. Uenici e usvojiti oblike povratnih glagola u mnoini.

Uenike zainteresirati za temu i ponoviti povratne glagole u jednini

a) Nastavnik/ica pokazuje sliku djevojice koja se raduje i pita: Was macht Hanna? Hanna freut sich auf ihr Jahreszeugnis., Worauf freust du dich? M69. b) Nastavnik/ica pokazuje zatim sliku djece koja se raduju Was machen die Kinder? Die Kinder freuen sich auf die Sommerferien., M69 zatim postavlja pitanja Worauf freut ihr euch? i zapisuje odgovor. Nastavnik/ica moe zatim pitati uenike koje glagole jo poznaju sa ovakvom promjenom (verkleiden sich, interessieren sich).

Uenici e otkriti i usvojiti novo pravilo Uenici e uvjebavati novo pravilo i znati: a) uvrstiti odgovarajuu povratnu zamjenicu b) samostalno tvoriti reenice s povratnim glagolima

Nastavnik/ica zatim na plou postavlja osobne, povratne zamjenice i glagole koji uenici ispravno povezuju i zapisuju u svoje biljenice.

Uenici u vjebi RB 99/12 dopunjavaju povratnu zamjenicu u reenicama.

Uenici prave reenice s povratnim glagolima u vjebi Bilde die Stze M74!

Uenici e znati voditi kratke dijaloge koristei povratne zamjenice u mnoini Uenici e ponoviti pravilo tvorbe prezenta povratnih glagola

Uenici u vjebi u U 76/8 u paru uvjebavaju kratke dijaloge po zadatom modelu.

Uenici kroz igru memory M75 mogu uvjebati i ponoviti odgovarajui oblik povratne zamjenice.

142

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

das leben in der Stadt


die Bremer Stadtmusikanten


Uenici e upoznati ovu Grimmovu bajku o Bremenu. Uenici e razumjeti tekst koji itaju. Uenici e nauiti nazive za neke nove ivotinje. Zainteresirati uenike za itanje bajki i njemaku knjievnost.

Uenike zainteresirati za temu i aktivirati predznanje

Ein Quiz! Uenici kroz mali kviz pokazuje svoje predznanje M71. Napomena: Nastavnik/ica neke informacije kao i cijelu bajku ima u info-boxu E, F i G.

Uenici e usvojiti nove rijei vezane za bajku

Kroz priu u stripu (prikazanu na grafoskopu) uenici usvajaju nove rijei. M68

Uenici e uvjebaEin Spiel: Blinder Maler: Uenik crta zavezanih oiju pojam (ivotinju vati nove rijei i znaili bilo koji drugi pojam) koji zadaje nastavnik/ca, ostali uenici pogaaju ti prepoznati njihovo o emu se radi, ako je potrebno uz pomo nastavnika. znaenje Uenici e znati prepoznati traene informacije u tekstu koji itaju Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst

Uenici u sebi itaju tekst te poslije u paru rjeavaju zadatak U 77/12 gdje prave ispravan redoslijed reenica.

Uenici glasno itaju ispravno postavljen tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

a) Uenici pismeno odgovaraju na pitanja iz vjebe U 78/13. Uenici znaju reproducirati sadraj teksta

b) Uenici uz strip dopisuju tekst M76. c) Uenici pomou malog stripa, teksta iz udbenika i zapisanih pojmova priaju priu.
143

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

das leben in der Stadt das Modalverb wollen


Uenici e usvojiti prezent modalnog glagola wollen. Uenici e znati rei svoje namjere i iskazati svoje zanimanje. Uenici glasno itaju tekst. Zatim odgovaraju na pitanja nastavnika/ce: Wohin wollen die Tiere aus dem Mrchen?, zatim pokazuje smijene animacije s ivotinjama i postavlja pitanja: Was will diese Maus? M70 Willst du einen Hund haben? Willst du ans Meer fahren? Nastavnik/ica zapisuje nekoliko primjera i glagole oznaava kredom u boji i postavlja pitanja, npr. Ich will einen Hund haben. Die Tiere wollen nach Bremen. Erinnert euch diese Wortstellung an etwas? Was bedeutet wollen Wie nennen wir dieses Verb? a) Uenici dopunjavaju reenice u vjebi iz U 78/14 i uvjebavaju prvo lice jednine ovog glagola. b) Uenici u vjebi U 78/15 piu Peterov tjedni plan s glagolom wollen u treem licu jednine i glagolima u infinitivu zadatim slikama. Vjebu U 79/16 u kojoj trebaju opisati svoj tjedni plan uenici mogu uraditi kao domai rad. c) U vjebi RB 100/15 uenici piu reenice s modalni glagolom wollen uvjebavajui konjugaciju glagola i red rijei.

Uenici e se podsjetiti na tekst bajke s prethodnog sata Uenici e otkriti i definirati pravilo tvorbe prezenta glagola wollen

Uenici e uvjebavati glagol wollen u prezentu

Uenici e znati rei svoje namjere i iskazati svoje zanimanje: imati volje / nemati volje Uenici e ponoviti novo pravilo

Uenici u paru smiljaju reenice po zadatom modelu iz vjebe U 79/17.

Ponavljanje i jedan vid rastereenja na kraju sata moe uslijediti kroz igru iz vjebe U 80/19 gdje uenici proiruju reenicu ili konjugacijom glagola uz pomo loptice. Napomena: Ove vjebe pogodne su za dodatnu nastavu ili domai rad: a) Uenici dopunjuju tabelu U RB 99/13 ponavljajui konjugaciju modalnih glagola koje su uili do tada. (Vjeba moe posluiti i kao priprema za ovaj sat.) b) Uenici prave reenice od zadatih rijei u vjebi U 79/18. c) Uenici u paru uvjebavaju dijalog po zadatom modelu iz vjebe RB 100/14 i ponavljaju modalne glagole, prezent glagola haben i negaciju s kein. (Vjeba moe posluiti i kao priprema za ovaj sat.) d) Prijedloge i pravilo dativa na pitanje (wo?) uenici ponavljaju u vjebama RB 98/10 i 98/11.

144

leKtiOn 10
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

das schne deutschland ein auslug nach Hamburg


Uenici e nauiti neto o Hamburgu. Zainteresirati uenike za njemake gradove. Promicanje vanosti prijateljstva.

Aktivirati predznanje vezano za neke gradove u Njemakoj i uvesti uenike u temu Uenici e usvojiti nepoznate rijei vezane za grad Hamburg

a) Uenici odgovaraju na pitanja: Wer kommt Hanna zu Besuch? Wo lebt Hanna? Was gibt es in Bremen zu besichtigen?; (na velikoj karti Njemake oznaavamo magnetom grad Bremen). Welche deutsche Stdte kennt ihr noch? Hamburg ist auch eine der grten deutschen Stdte (oznaavamo ga magnetom). (info-box H) b) Uenici sluaju uvodni dijalog i odgovaraju na pitanja u U 82/1.

Wir machen einen Spaziergang durch Hamburg: Nastavnik/ica pokazuje hamburke znamenitosti (der Michel, der Hafen, der Fischmarkt, das Miniatur-Wunderland, das Rathaus, der Stadtpark...) M77 prikazane slikom, ispod kojih pie o emu se radi, prije poetka sata okai u kabinetu na razliite zidove. Slike se odmah ne vide (prekrivene su drugim papirom). Nastavnik/ica otkriva sliku i govori o emu se radi, npr. Das ist der Michel. Ostale rijei nastavnik/ca objanjava kontekstom. (besichtigen- Wir sind Touristen. Wir besichtigen Hamburg...) Nastavnik/ica nove rijei zapisuje na ploi i glasno ih izgovara, uenici ih ponavljaju u koru ili pojedinano.

Uenici uvjebavaju nove rijei i znaju prepoznati znaenja rijei Uenici e znati prepoznati traene informacije u tekstu koji sluaju Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst

Uenici povezuju pojam i sliku M78. Uenici sluaju tekst s CD-a i za vrijeme sluanja rjeavaju vjebu U 83/2, gdje zaokruuju to uju, u vjebi U 83/3 dopunjuju traene informacije i u vjebi U 83/4 uenici oznaavaju tone i netone tvrdnje. Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce.

Uenici znaju osnov- a) U vjebi RB 106/3 uenici obiljeavaju tono rjeenje. ne informacije o b) Uenici u vjebi RB 105/1 povezuju sliku znamenitosti iz teksta i rije. Hamburgu
145

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

das schne deutschland ein auslug nach Hamburg


Uenici e uvjebati nove rijei. Uenici e ih znati upotrijebiti u prepriavanju teksta.

Uenici e se podsjetiti teksta

Uenici e se podsjetiti teksta oznaavajui na radnom listiu ispravan redoslijed ispreturanih dijelova teksta. M79 Nastavnik/ica na ploi moe napisati i upitne rijei: Wer? Was? Wohin? Wen?.. Uenici se pokuavaju prisjetiti sadraja teksta i dati odgovore. Uenici glasno itaju tekst i uvjebavaju pravilan izgovor uz korekciju nastavnika/ce. Uenici dijelove koji nisu dijalog mogu proitati na nain kako to rade televizijski spikeri.

Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici e uvjebati nove rijei i znati: a) znaenja pojedinih rijei

a) Nastavnik/ica e slike vjebe RB 105/1 kopirati na foliju, a zadatak uenika je da napiu njihove nazive. b) To isto nastavnik/ca radi i u vjebi RB 107/5 gdje uenici ponavljaju prijevozna sredstva. c) U vjebi RB 105/2 uenici rjeavaju zagonetku sa slogovima i dopunjavaju tekst.

b) ispraviti pogreno napisano pismo i znati pravilno napisati rijei

a) U vjebi RB 106/4 dopisivanjem ispravnog diftonga (ei-ie) dopunjavaju rijei. b) Ponavljajui formu pisma uenici u vjebi U 84/9 ispravljaju netono napisano pismo. a) Uenici u vjebi U 83/5 tvore reenice od ponuenih izraza dok u vjebi U 84/7 odgovaraju na pitanja. b) Nakon toga uenici usmeno prepriavaju lekciju. Uenici uvjebavaju scenu odlaska u Miniatur-Wunderland, razgovaraju o tome to je to i kupuju karte.

Uenici znaju reproducirati tekst

Uenici e znati naueno primijeniti vodei dijalog


146

Napomena: Za domai rad ili dodatnu nastavu pogoduju i:

Ein Projekt: Unser Miniatur-Wunderland. Uenici podijeljeni u grupe prave male modele gradova Hamburga, Bremena, Friedrichshafena. Kui kao domai rad uenici istrae znamenitosti koje su im potrebne i skinu njihove slike s interneta. Za uenike koji nisu ba vjeti te slike mogu zalijepiti jednostavno na kartonie i postaviti ih, oznaavajui ulice i sl. Makete mogu pomoi u ponavljanju gradiva u starijim razredima kao i uenju u orijentiranju u gradu. U knjizi U 87/19 slian projekt za rad u grupama je predloen i od strane autorice.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

das schne deutschland


Uenici e ponoviti oblike dativa za sva tri roda. Uenici e ponoviti pravilo dativa na pitanja wo. Uenici e nauiti odgovoriti na pitanje wem? koristei dativ. a) Nastavnik/ica pokazuje ilustracije M80 i postavlja pitanje na koja uenici odgovaraju (Wo ist die Katze?) ponavljajui znaenje prijedloga i uporabe dativa kao odgovor na pitanje wo? b) Uenici zatim dopunjavaju tabelicu s padeima (Nom. / Dat.) ponavljajui oblike dativa za sva tri roda.

dativ der Substantive

Uenici e ponoviti oblike dativa za sva tri roda i pravilo dativa na pitanje wo

c) U vjebi 85/13 odgovaraju na pitanja i ponavljaju znaenje prijedloga i


pravilo dativa na pitanje wo. Uenici e otkriti i usvojiti pravilo a) Uenici rjeavaju zadatak U 85/11 oznaavajui toan odgovor. b) Poslije provjere zadatka nastavnik/ca postavlja pitanja sa wem, npr. (Wem hilfst du gern? Wem schickst du deine Fotos, wenn du in einer anderen Stadt bist?) Nastavnik/ica zatim u boji zapisuje pravilo u obliku forme, npr. WEM? WO? = DATIV zeigen, in, auf, an, geben, neben, zwischen schreiben, hinter-vor; unter- ber gefallen
147

Uenici e uvjebavati novo pravilo i znat e: a) odgovarati na pitanja s upitnom rijei wem? odnosno samostalno tvoriti reenice koristei dativ b) voditi kratke dijaloge primjenjujui steeno znanje a) Uenici u vjebi U 85/12 odgovaraju na pitanje Wem?

b) Uenici izvlae kartice s ispisanom imenicom i glagolom ili imenicom i prijedlogom i prave reenice, npr. (zeigen der Bruder: Ich zeige meinem Bruder meine Schule.; in- die Bibliothek = Du liest in der Bibliothek.) M81 Nastavnik/ica zadaje glagole koji zahtijevaju dativ, a uenici u paru osmiljavaju kratke dijaloge.

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

das schne deutschland Zahlen bis 1000


Uenici e ponoviti brojeve do 100. Uenici e nauiti brojeve do 1000. Alternativa: Povezivanjem brojeva dobiti odreeni lik, loto i bingo su dobre vjebe za ponavljanje. Nastavnik/ica govori uenicima da otvore stranicu U 85 i puta ih da sami zakljue pravilo itanja i pisanja trocifrenih i etverocifrenih brojeva. Zapisuje na ploi, a uenici u svoje biljenice nekoliko primjera.

Uenici e ponoviti brojeve do 100

Uenici brojeve mogu ponoviti uz pomo loptice ili itajui brojeve koje nastavnik/ca zapie na ploi.

Uenici sami otkrivaju i usvajaju novo pravilo

Uenici e znati itaUenici uvjebavaju izgovor brojeva rjeavajui zadatke U 86/14, a u vjebi ti brojeve preko 100 U 86/15 pored toga usvajaju i neke nove podatke o Hamburgu (2496 Brcken...).

Uenici e znati pisati brojeve

U vjebi RB 107/6 uenici uvjebavaju pisanje brojeva. Nastavnik/ica moe pripremiti i vjebu u obrnutom smjer, npr. Schreibe folgende Zahlen... M82

Uenici e ponoviti brojeve

Za ponavljanje brojeva moe posluiti igra binga i to iskljuivo s trocifrenim brojevima i igrica Bim. U igrici Bim uenici broje od nula pa nadalje. Svaki uenik ima pravo u igri rei jednom rije Bim uenik iza tog uenika koji to rekao mora nastaviti brojati kao da je taj broj izgovoren, npr. eins, zwei, drei, Bim, fnf.

148

Nastavna tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

das schne deutschland akkusativ der Personalpronomen


Uenici e ponoviti akuzativ imenica i osobnih zamjenica u jednini. Uenici e nauiti akuzativ osobnih zamjenica u mnoini. Uenici e ponoviti dijelove odjee.

Aktiviranje predznanja

Uenici ponavljaju akuzativ osobnih zamjenica u jednini tako to na ploi povezuju pojmove, npr. (der Michel er ihn; die Brcke sie sie; das Miniatur-Wunderland es es; ich mich; du dich). Uenici rjeavaju vjebu U 86/16. Nastavnik/ica moe iste reenice napisati na kartice koje e podijeliti po razredu i igrati igru Frage sucht die Antwort. Spojene reenice nastavnik/ca postavlja na plou i obiljeava zamjenice u akuzativu prvo poznate pa onda nove u mnoini. Zamjenice povezuje s imenicama na koje se odnose. Nastavnik/ica pitanjem Was haben wir hier markiert? provjerava jesu li uenici razumjeli, a zatim dopunjavaju tabelicu U 86/17.

Uenici e otkriti i usvojiti novo pravilo

Uenici e uvjebavati osobne zamjenice tako to e: a) znati zamijeniti imenicu odgovarajuom zamjenicom b) upotrijebiti osobnu zamjenicu u reeninom kontekstu Uenici e ponoviti pravilo Uenici odgovaraju na pitanja s odgovarajuom osobnom zamjenicom u akuzativu u vjebi U 87/18.

a) Uenici u vjebi RB 109/10 dopunjavaju odgovarajuu zamjenicu. b) U vjebi RB 108/9 uenici postavljaju pitanje i daju odgovor po zadatom modelu ponavljajui i uvjebavajui tako akuzativ osobnih zamjenica i dativ imenica na pitanje wem.

Uenici mogu ponavljati igrajui memory M83.

149

leKtiOn 11
Nastavna tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Unsere Umwelt die Bildergeschichte


Uenici e znati govoriti o okoliu i njegovoj zatiti. Uenici e znati rei neke aktivnosti vezane za izlet. Uenici e znati priati priu svojim rijeima. Uenici e znati opisati sliku.

Nastavnik/ica donosi piknik korpu i dekicu i uenicima govori: Wir machen heute einen Ausflug. Uvesti uenike u temu Alternativa: Nastavnik/ica moe ako zna da su uenici imali izlet ili zna da e ga imati postaviti pitanja, npr. Wo wart ihr am Samstag? Was habt ihr gemacht? Wohin geht ihr am nchsten Samstag? Was macht ihr dann? a) U vjebi RB 115/1 uenici dopunjavaju rijei analognim zakljuivanjem. b) U vjebi RB 115/2 uenici dopunjavaju pojmove prikazane ilustracijom. Uenici e ponoviti leksiku vezanu za dane u tjednu, mjesece, godinja doba, vremenske prilike i sate i znati e opisati sliku c) U vjebi RB 116/3 odgovaraju na pitanje koliko je sati i u vjebi RB 116/4 odgovaraju na pitanja s wann vezana za njihovu svakodnevicu. Poslije ovih kratkih vjebi koje su posluile kao mali uvod, nastavnik/ ca kopira 90 i 91 stranicu udbenika na grafofoliju, zatim pokazujui prvu sliku U 90/1 i pita uenike: Was seht ihr auf dem Bild? (Der Junge schlft.) zatim otkriva i pitanja na koja uenik usmeno odgovara. Poslije toga otkriva drugu sliku i pita (Wen seht ihr jetzt? Wer knnte die Frau sein? Was knnte die Mutter sagen?) zatim uenici stavljaju reenice iz kratkog dijaloga u ispravan redoslijed u vjebi U 90/2 kao provjera uraenog moe uslijediti itanje dijaloga. Napomena: Nastavnik/ica moe slike otkrivati detalj po detalj, a ne odmah u cjelini. Kao mali uvod nastavnik/ca zajedno s uenicima moe ispuniti asociogram na ploi. To je istovremeno i dobra prilika objasniti i neke eventualno nepoznate rijei. Uenici e ponoviti leksiku vezanu za izlet i aktivnosti vezane za izlet i znati:

Nastavnik/ica postavlja pitanja uenicima: Wo knnen wir Ausflge machen? Uenici mogu odgovarati uz pomo ilustracija M84, a nastavnik/ ca pojmove (im Wald, auf der Wiese, am See) zapisuje na ploi u obliku asociograma, kao odgovor na pitanje WO? Pitanje WAS?, odnosno Was brauchen wir fr unseren Picknick / Ausflug? uenici zajedno s nastavnikom/com dopunjavaju. Nastavnik/ica iz korpe pokazuje pojedine predmete koje uenici imenuju, npr. der Ball, der Sandwich, der Saft, die Zeitung, die Sonnenbrille, die Sonnencreme, der Fotoapparat...

150

Za uenike bude posebno zanimljivo nauiti neke djeije igre na njemakom jeziku koje se uz jednostavnu ilustraciju mogu objasniti M86, npr. Blindekuh, Katz und Maus, Purzelbume schlagen, Seilspringen, Verstecken u. a. te i te aktivnosti se mogu dopuniti na zajednikom asociogramu (DIE AKTIVITTEN) Na kraju godine jedan od sati uenici mogu provesti u dvoritu ili sali za tjelesno povezujui njemaki jezik i tjelesnu aktivnost tako to e ove igre izvravati na zapovijed nastavnika/ce, ponavljajui tako i imperativ. Alternativa: Kao uvod u iste vjebe uenici mogu uraditi i vjebe: RB 117/5 u kojoj ispravno povezuju pojmove; RB 117/6 u kojoj uenici prevode destinacije za izlet s maternjeg jezika i rjeavaju malu krialjku i RB 118/7 u kojoj uenici povezuju rijei i slike i oznaavaju pojmove koji oznaavaju ono to je potrebno za izlet. a) praviti reenice po zadatom modelu i dati objanjenje b) opisati sliku c) prepoznati znaenje pojedinih pojmova d) koristei svoju kreativnost dovriti priu e) govoriti o svom iskustvu izleta i zatiti okolia f) tvoriti upitne reenice g) ispraviti pogreno napisan tekst h) dogovoriti zajedniki izlet Uenici e ponoviti gramatiko gradivo: a) oblik dativa na pitanje wo U vjebi U 93/8 uenici ponavljaju prijedloge i dativ na pitanje wo? pravei reenice sa zadatim pojmovima. Uenici u vjebi U 91/3 piu reenice po zadatom modelu.

U vjebi U 91/4 uenici opisuju sliku. U vjebi U 92/5 prepoznaju pojmove prikazane ilustracijom.

Uenici u paru dovravaju zapoetu priu vjebi U 92/6.

Odgovarajui na pitanja u vjebi U 93/7 uenici uvjebavaju rei neto o svojim izletima i zatiti okolia. U vjebi RB 119/8 uenici tvore upitne reenice. Pravopisna pravila velikog i malog slova kao i interpunkcije uenici uvjebavaju u vjebi U 94/11 ispravno prepisujui tekst i odvajajui rijei. Uenici u vjebi RB 120/10 vode kratki dijalog po zadatoj shemi.

U vjebi U 93/9 uenici prave reenice i u vjebi RB 119/9 uenici obib) akuzativ imenica i osobnih zamjenica ljeavaju ispravan oblik i ponavljaju akuzativ osobnih zamjenica. c) dosad usvojene modalne glagole U vjebi U 93/10 uenici ponavljaju konjugaciju modalnih glagole i red rijei u reenici pravei reenice.
151

Uenici e razumjeti tekst koji sluaju

Nastavnik/ica kao kratki uvod pred sluanje dijaloga sa CD-a moe postaviti pitanja uenicima: Die Sommerferien kommen bald? Wohin fhrst du in den Sommerferien? Was machst du dann? Zatim sluaju dijalog prvi put i dogovaraju pitanje nastavnika/ce: Wie viel Personen hrt ihr? Prije drugog sluanja nastavnik/ca govori uenicima da otvore stranu 94 i rjeavaju vjebu U 94/12 obiljeavajui to tko govori, a za vrijeme drugog sluanja rjeavaju vjebu U 94/13 odgovarajui na pitanja.

152

HILIZA DEMI

METODIKI PRIRUNIK
devetogodinje osnovne kole

ZA OSMI RAZRED

za nastavnike uz njemaki jezik

TREA GODINA UENJA, VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djeliminom postizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike.
Jezike vjetine Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, obitelji, poslu, blioj okolini). Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i pria. Moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. Oekivani rezultati/ ishodi uenja

Sluanje i razumijevanje

itanje i razumijevanje

Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje) zna pronai konkretne informacije i moe razumjeti kratka jednostavna pisma. Na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju. Uenik zna opisati obitelj, druge ljude, ime se bavi, vlastito porijeklo, izobrazbu. Moe razgovarati na zadanu temu. Komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma. Razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Jo uvijek se primjeuje strani naglasak. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Pravi esto greke i kod veoma jednostavnog neto produenog razgovora.

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei). Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode.

PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
154

ivot u porodici/obitelji Slobodno vrijeme (odlazak u kino, na koncert, u muzej, posjeta prijatelju...) Nastavne i vannastavne aktivnosti i kolske proslave ivot u gradu Bavljenje sportom Jelo i pie, odlazak u restoran Zemlje njemakog govornog podruja Moja domovina

Funkcije i sposobnosti Uenici e uiti o tome i koristiti: Imenice: Dativ mnoine Zamjenice: Slobodno vrijeme: ins Konzert gehen, gute Musik genieen, der Zirkus, das Publikum, die Artistenummer, der Clown, auftreten, ein Museum besichtigen Nastavne i vanna stavne aktivnosti i kolske proslave: ivot u porodici / obitelji: im Haushalt helfen, das Zimmer aufrumen, auf die Geschwister aufpassen, den Mll wegbringen Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, nparimjer:

Vjetine

Gramatika

Vokabular

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE:

Uenici e znati:

ITANJE I RAZUMIJEVANJE:

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati povezivanjem slike i sluanog teksta, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. popunjavanjem praznina u tekstu, popunjavanjem tabela, rjeavanjem zadataka viestrukog izbora Line zamjenice u u dativu Pokazne zamjenice dieser, diese, dieses Neodreene zamjenice viele, nichts, etwas, man Upitna zamjenica welcher, welche, welches Pridjevi:

Glagoli:

Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) glagol werden + pridjev ivot u gradu

die Projektarbeit, an einem Projekt teilnehmen, ein Thema bearbeiten, sich mit einem Thema beschftigen, eine Schulfeier organisieren, ein Theaterstck auffhren, ...

GOVOR:

Uenici e itati reenice i krae tekstove, traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. prezent glagola werden, prezent modalnih glagola drfen, sollen, prezent glagola sa razdvojivim prefiksom futur I, preterit pomonih glagola, ich htte za izraavanje elje perfekt slabih glagola

der Bahnhof, die Kirche, die Brcke, die Post, das Schwimmbad, Wie komme ich zum Schwimmbad?, die erste Strae links, geradeaus, an der Ampel... Bavljenje sportom Sportarten, Sport treiben, trainieren, die Sporthalle, das Stadion, der Leistungssportler, ... Jelo, pie, odlazak u restoran Hunger haben, Durst haben, bestellen, die Speisekarte, der Nachtisch, zahlen, die Lieblingsspeise... Zemlje njemakog govornog podruja: Wo liegt...? grenzen an, die Einwohnerzahl, die Hauptstadt, der Fluss, das Gebirge...

Brojevi: Prijedlozi: Reenica:

Prijedlozi sa dativom

redni brojevi za iskazivanje datuma

PISANJE

Uenici e: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, postavljati jednostavna pitanja, davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda igrati uloge, pripremati i provoditi jednostavne dijaloge, voditi dijaloge prema datoj skici,

Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem:

Red rijei u zavisnosloenoj reenici Zavisnosloena reenica sa veznikom weil Indirektni govor u indikativu bez veznika dass Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

155

govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima, podjeli poslova u porodici imenovati predmete u domainstvu opisati vlastitu sobu govoriti o interesovanjima voditi intervju opisati jedan dan navesti datum naruiti neto u restoranu itati jelovnik govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju davati prijedloge prihvatiti ili odbiti neiji poziv opisati neki predio neto porediti popuniti formular napisati razglednicu davati savjete imenovati zgrade u gradu opisati put opisati mjesto stanovanja imenovati vrste sportova iskazati miljenje o neem opisati omiljenu muziku grupu, sportaa i sl. osnovne informacije o Njemakoj i Austriji znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemakog govornog podruja i svojoj domovini

Uenici e: prepisivati reenice i krae tekstove, rekonstruirati rijei i reenice, dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

METODIKI PRIJEDLOZI
WIEDERHOLUNG MACHT DEN MEISTER
CILJEVI:

Uenici e ponoviti leksiku vezano za: a) dijelove tijela i ouvanje zdravlja

Uenici e ponoviti gradivo iz prethodnog razreda i tako stvoriti osnovu za usvajanje novog gradiva. Uenik zna imenovati dijelove tijela nazive za pojedine dijelove tijela dopisuje uz ilustracije (U6/1). Uenik zna prepoznati fraze koje se koriste u opisu neke osobe ili vezano za zdravlje (vjeba viestrukog izbora U6/2.) Uenik zna prepoznati i pravilno napisati nazive za odjevne predmete koji se nalaze skriveni u ispreturanim slogovima (U7/3). Uenik zna upotrijebiti nazive za pojedine odjevne predmete u odgovarajuem reeninom kontekstu (U 7/4).

b) odjevne predmete

Uenici koriste leksiku koju su upravo ponovili u opisuju nekog iz razreda u igri: Wer bin ich?. Nastavnik/ca podijeli odjeljenje u tri takmiarske grupe. Jedan od uenika iz grupe dobije zadatak da odgovara na pitanja svoje grupe o izgledu zamiljene osobe sa ja oder nein. O kojoj osobi je rije, odluuje nastavnik/ca tako to e ime tog uenika/ce napisati na ceduljicu i dati ueniku koji je zaduen za davanje odgovora. Grupa ima pravo dvije minute postavljati pitanja o crtama lica, bojama i vrsti odjevnih predmeta te osobe i 3 puta pogaati. Npr. Bist du ein Mdchen? Ist deine Jacke blau? itd. Ako grupa pogodi o kojem je ueniku rije, grupa dobija poen. Slijede pitanja grupe B koja pokuava otkriti identitet nove zagonetne osobe. Grupa ima pravo da postavlja pitanja sve do prvog odgovora nein. U radu u parovima uenici trae rijei u maginom kvadratu (rijei su oznaene brojevima i objanjene zadatkom). Nedostaje im samo prvo slovo (U 8/5). Pravilno upisana prva slova rezultiraju reenicom: Willkommen in der Klasse acht! Pobjednik je par koji je prvi rijeio zagonetku. Uenici u parovima rjeavaju zadatak U 9/6 pronai uljeza. Uenici itaju i obrazlau rjeenja.

c) Uenici se prisjeaju i leksike te izraza vezanih za druge tematske cjeline obraene u sedmom razredu.
156

Uenici u parovima rjeavaju zadatak analognog zakljuivanja (U9/7). Nastavnik/ca e zahtijevati da svoja rjeenja kau u formi reenice. Npr. Berlin ist eine Stadt und Hamburg ist ein Hafen. Uenici rjeavaju zadatak (U10/8) u kojem spajaju pitanje i odgovor. Nepotpuni odgovor dopunjavaju odgovarajuim prijedlogom i lanom u ispravnom padeu. Popunjavajui asociogram (U10/10) uenici ponavljaju i leksiku koju su usvojili na teme: die Stadt, das Zimmer, die Wohnung, Einkaufen, Feste itd.

Igra Woran denke ich? moe se upotrijebiti u istu svrhu kao i prethodni zadatak U10/10. Nastavnik/ca podijeli uenike u tri takmiarske grupe. Jedan uenik iz prve grupe izlazi pred ostale dvije grupe i govori: Woran denke ich? Es ist in einem Wohnzimmer. Es ist gro. Es ist braun. Es ist aus Holz. Rjeenje: der Tisch! Uenik izlae maksimalno 2 minute, dok ostali uesnici trae rjeenje. Poen dobiva ona grupa iji lanovi prvi pogode pojam. Izlazi predstavnik druge grupe i objanjava novi pojam. Neophodno je da uenik naglasi iz koje oblasti je zamislio predmet. (Pojam e prethodno napisati na papir radi provjere.) Vjeba se radi sa uenicima podijeljenim u dvije grupe. Bacajui dvije kocke (kocku mogue napraviti od kartona i napisati upitne rijei/line zamjenice ili uzeti uobiajenu kocku za igranje te svakom broju dodijeliti odgovarajuu upitnu rije/linu zamjenicu) uenik iz prve grupe dobije upitnu rije i linu zamjenicu koje se moraju nai u pitanju koje e postaviti (npr. du wann mogue pitanje: Wann gehst du schlafen?). Pitanje e uputiti nekom od uenika iz druge grupe koji mora dati gramatiki korektan odgovor. Potom jedan uenik iz druge grupe postavlja pitanje na koje trai odgovor od nekog uenika iz prve grupe. Za svaki taan odgovor / pitanje grupa dobija po jedan poen. Uenici prozivaju uenike koji e odgovarati na pitanja po svom izboru. Zadatak U 11/11 je nainjen sa ciljem prepoznavanja greaka koje se nalaze u tekstu. Greke su gramatike prirode. Zadatak uenika je da prepoznaju i korigiraju greke skrivene u tekstu. Uenici biraju opis stana (kue) ili sobe i pripremaju opis koji e usmeno prezentirati ostalim uenicima u razredu. Nastavnik/ca e dati odgovarajue smjernice kao to su: wie gro? die Adresse? welche Zimmer? dein Lieblingsplatz? ... I u rjeavanju ovog zadatka (U 13/12) nastavnik/ca e dati odreene smjernice koje e uenicima biti vodilja u stvaranju teksta: aufstehen? wann? Eltern? arbeiten? nach Hause kommen? Geschwister? Schule? die Familie zusammmen?
157

Uenici e ponoviti usvojeno gramatiko gradivo iz sedmog razreda

Uenici e znati opisati svoju sobu ili stan

Uenici e samostalno napisati pismo svom prijatelju i opisati mu svakodnevicu u svojoj porodici

LEKTION 1
Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Das Wochenende ist da Aus Hannas Tagebuch


Uenici e razumjeti tekst koji itaju. Uenici e znati napisati kratki tekst u dnevniku.

Nastavnik/ca e donijeti dnevnik ili fotografije na kojima se nalaze animacije dnevnika dok e uenici na osnovu tipinog izgleda dnevnika zakljuiti o kojoj knjizi je rije. Uenici e razgovarati o dnevnicima, njihovom sadraju, svrsi, izgledu itd. Nastavnik/ca otvara dnevnik/svesku i ita neki imaginarni ali tipini tekst iz dnevnika neke djevojice ili djeaka koji je prethodno smislio. Uenici zakljuuju o kojoj vrsti teksta se radi.

Uenike zainteresirati za novu temu

M1 Nastavnik/ca e prezentirati fotografiju Anne Frank zatim e zapoeti razgovor: Wer ist auf dem Foto? Wie alt ist das Mdchen? Ist das Foto alt? Aus welchem Jahr ist das Foto? Wie sieht das Mdchen aus? Ist das Mdchen bekannt?.... Uenicima otkriti ime djevojice i pitati ih da li im to ime neto govori. Bilo da im je ime Anne Frank poznato ili ne, razgovor voditi do kljune rijei: Tagebuch. Nastavnik/ca e kratko razgovarati sa uenicima o Dnevniku Anne Frank i probuditi emocije kod uenika. Uenici rade vjebe RB 5/1, 5/2 i 5/3 i ponavljaju tako rijei koje e im pomoi u razumijevanju teksta.

Aktivirati leksiko predznanje uenika

Vjebu (RB 5/3) mogue je uraditi i u formi igre. Nastavnik/ca e uenike podijeliti na dvije grupe npr. djeake i djevojice. Svaka grupa ponudi neki pridjev i napie ga na tabli. Druga grupa e se konsultirati i potruditi da nae antonim tom istom pridjevu i napie ga na tablu. U sluaju tano napisanog pridjeva grupa dobija poen i nudi novi pridjev, na to treba odgovoriti druga grupa. Svaki osvojeni poen omoguava i poziciju postavljanja zadatka. Zbog veliine grupe uenici ne smiju govoriti, tada im se oduzimaju poeni. Meusobno komuniciraju dopisivanjem na ceduljice.

158

Uenici e upoznati, uvjebati i djelimino usvojiti novu leksiku Uenici e itati tekst (udbenik strana 14) i pri tome traiti zahtijevane informacije Uenici e uvjebavati pravilan izgovor Uenici e uvjebati jezine strukture koje se pojavljuju u tekstu Uenici e znati napisati kratki tekst u dnevniku prema datom tekstualnom modelu

Obzirom da je rije o kratkom tekstu i malo nepoznatih rijei, nastavnik/ca uenicima ponudi jednojezini rjenik npr. DUDEN, ili kopira dijelove gdje se te rijei nalaze. Uenici sami zakljuuju znaenje iz konteksta. Uenici e novu leksiku uvjebati dopunjavanjem izostavljenih rijei u reenice koje je nastavnik/ca prethodno pripremio. Uenici e itati tekst i zabiljeiti: a) koje se osobe i destinacije u tekstu spominju. b) U 14/1 Prilikom narednog itanja upisat e ja oder nein rjeavajui zadatak u kojem e potvrditi ili negirati tvrdnje iz teksta. c) U 14/2 Uenici e odgovoriti na pitanja vezana za sadraj teksta. Glasno itanje zapisa iz Hanninog dnevnika. Nastavnik/ca korigira pogrean izgovor. Zadatak RS 6/4 Dovri izraz i napii reenicu! U 15/3 Kao uvod u pisanje teksta u dnevniku posluit e navedeni zadatak gdje uenici odgovaraju na pitanja. U 15/4 Uenici e napisati slian tekst time to e obiljeene rijei u postojeem tekstu zamijeniti ponuenim alternativama.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Das Wochenende ist da Das Datum


Uenici e znati itati datum. Ponovit e redne brojeve do sedam i nauiti nain tvorbe i ostalih rednih brojeva. Usvojit e iskazivanje datuma kao odgovor na pitanje Wann?. M2 Svakom ueniku dati komad torte. Uenike pitati:

Uenici e se zainteresirati za novu temu

Was ist das? eine Torte Wer hat heute Geburtstag? Keiner Wann ist dein Geburtstag? ... Uenici e napisati na poleini torte svoj datum roenja. Nastavnik/ ca e pitati nekoliko uenika za datum roenja da ga pokau i zajedno pravilno izgovore.

Uenici e ponoviti leksiku neophodnu za itanje datuma te razumjeti datume koje uju

Uenici e ponoviti redne brojeve i mjesece u godini a potom sluati zadatak RB6/5 sa CD-a i podvui datume koje uju.

159

Uenici e uoiti pravilo tvorbe rednih brojeva Uenici znaju proitati datum koristei redne brojeve koje su nauili Uenici e znati odgovoriti na pitanje Wann? govorei datum

Nastavnik/ca e otvoriti kalendar i sa uenicima u horu ponoviti neke datume. itajui naglasiti razliku do rednog broja 20 i iza, tj. te i ste. Nastavnik/ca e navesti uenike da uoe razliku. Nakon uoavanja uenici zakljuuju i definiraju pravilo. RS 6/6 U 16/5 Uenici e uvjebavati iskazivanje datuma kao odgovor na pitanje Wann? Na osnovu primjera koje piu prema ponuenom modelu uoit e pravilo(am ... (s)ten ...),

Iskazivanje datuma uenici mogu uvjebavati kroz igru. Svaki uenik na komadu papira torte ima zapisan svoj datum roenja. Uenici jedan za drugim itaju datume svojih kolega iz klupe. Uenici koji grijee ispadaju iz igre. Pobjednici iz prvog kruga formiraju dva reda. Prvi iz redova postavljaju jedan drugom proizvoljne datume (koje piu na tablu) dok jedan od njih ne ispadne. Tako nastavljaju i drugi iz redova itd. Igra se igra sve dok ne ostane jedan pobjednik. Uenici znaju itati datume M3 Kartenspiel Karte se mogu iskoristiti u svrhu uvjebavanja itanja datuma. Igra se moe igrati u grupama. Uenici dobiju po jednak broj karata. Igra se igra u jednom smjeru. Uenik izvlai jednu od karata iz lepeze karata susjednog uenika. Ako uenik korektno proita datum sa karte, uzima tu kartu i stavlja je u svoju lepezu. U sluaju da uenik nije znao tano izgovoriti datum, tada jednu od svojih karata i kartu koju je izvukao daje ueniku od kojeg je prethodno izvlaio kartu. Uenici koji izgube sve karte gube rundu, dok uenik sa najviim brojem karata pobjeuje. (Karte sadre i godine koje se obrauju u lekciji 7 koje uenici u ovoj fazi ne itaju). Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Uenici e nauiti rijei i izraze potrebne za koritenje jelovnika i voenje komunikacije u restoranu. Ukazat e im se na pravila lijepog ponaanja u restoranu i drugim javnim mjestima. Razumjet e tekst koji sluaju i znati o njemu govoriti. Nastavnik/ca e na tabli nacrtati krug. Pitat e uenike ta crte predstavlja. Zatim e nacrtati jo jedan koncentrini krug u tom istom krugu koji lii na tanjur. Opet e uenici pokuati pogoditi o emu je rije. Skica Uenike zainteresirati e biti jasnija kada nastavnik/ca pored tanjura nacrta viljuku. Uenici za novu temu e zakljuiti da se radi o tanjuru i viljuci. Meutim, kada nastavnik/ca nacrta i no, uenici e shvatiti da je u pitanju simbol restorana. Nastavnik/ca e zatim uraditi asociogram za temu RESTAURANT.
160

Das Wochenende ist da Im Restaurant

Uenicima e se prezentirati nova leksika neophodna za razumijevanje teksta te e je uenici uvjebati

Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku. Uenici e novi vokabular uvjebati izradom zadatka RS 5/7, gdje e uz ponuene animacije dopisati odgovarajue nazive.

a) Globalno razumijevanje teksta: Uenici sluaju tekst i u pravilan redoslijed dovode rijei: zahlen, essen, trinken. Uenici e tako nakon Uenici e prilikom sluprvog sluanja imati uvid u strukturu teksta. anja teksta prepoznati b) Prilikom narednog sluanja uenici rjeavaju zadatak U 18/6 gdje od traene informacije tri ponuene varijante biraju onu koja odgovara sadraju teksta. c) Tree sluanje popratit e zadatak U 18/7. Uenici e itati tekst i pri tom obratiti panju na pravilan izgovor Uenici itaju tekst sa podijeljenim ulogama. Svaku greku u izgovoru nastavnik/ca e korigirati.

Uenici znaju reproducirati sadraj teksta

M4 Frage sucht Antwort Nastavnik/ca pitanja i odgovore napisane na karticama podijeli nasumce po razredu. Uenici koji dobiju pitanja (ona su numerisana) itaju naglas. Uenik koji ima karticu sa odgovorom na postavljeno pitanje, javlja se i ita odgovor.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Das Wochenende ist da Im Restaurant


Uenici e uvjebati novu leksiku. Uenici e znati govoriti o sadraju teksta. Uenici e znati pitati za cijenu i istu proitati. Uenici e znati voditi dijalog u restoranu. Uenici e usvojiti pravila lijepog ponaanja u restoranu. Nastavnik/ca moe uenicima ponuditi isjeen tekst koji oni rekonstruiraju i pritom se prisjeaju kako je glasio. Glasno itanje teksta (po ulogama) takoer e doprinijeti da se uenici bolje prisjete teksta ali i da usvoje pravilan izgovor.

Uenici e se prisjetiti obraenog teksta Uenici e uvjebavati pravilan izgovor

Uenici e uvjebati i proiriti leksiku uvedenu prethodni sat. Znat e je prepoznati u njenom znaenju.

Finde deinen Partner Uenicima podijeliti nasumce pojmove i njihov prijevod. Nakon toga uenici trae po odjeljenju svoj par odnosno prijevod rijei na cedulji koju je dobio. Parovi koji se pronau sjednu u jednu klupu i stave svoje cedulje na sto da bi nastavnik/ca mogao/la provjeriti ispravnost kombinacije. (Tokom igre nije dozvoljeno razgovarati.) RS 8/9 (pridruivanje pojmova viem pojmu) U 20/14 (pribor za jelo)
161

RS 7/8 Uenici rekonstruiraju reenice od ponuenih rijei. Uenici e znati reproducirati sadraj teksta U 18/8 Uenici dovravaju zapoete reenice. RS 8/10 Uenici odgovaraju na pitanja vezano za sadraj teksta. Nakon toga prepriavaju tekst (U 19/9). Vokabular jelovnika uenici e uvjebati u vjebi (U 19/11). Slova rijei su ispreturana. Nakon to su uenici pravilno ispisali date rijei, Uenici e znati itati jelovnik, pitati za cijenu oni e ih sortirati po vrsti i cijeni, te napraviti mali jelovnik. i itati cijene Uenici e uvjebati strukturu Was kostet? i itanje cijena te proiriti vokabular itajui jelovnik RS 10/12. Kao priprema za samostalno voenje dijaloga mogu posluiti sljedee vjebe: U 19/10 rekonstrukcija dijaloga u restoranu Uenici e znati voditi dijalog u restoranu RS 9/11 postavljanje pitanja na date odgovore Nastavnik/ca e u odjeljenju napraviti grupe od 5 uenika. Grupe e napisati dijalog po uzoru na tekst iz udbenika Im Restaurant. Jelovnik po kojem e naruivati i praviti raun nalazi se u RS10/12. Nakon toga uenici e glumiti scene u restoranu. Za uvjebavanje pravopisa u RS je ponuena vjeba 10/13. Uenici treba da prepiu tekst i pritom prepoznaju i korigiraju pravopisne greke.

Napomena:

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Das Wochenende ist da Verben im Prsens; Prposition zu


Uenici e ponoviti prezent pravilnih i nepravilnih te modalnih glagola koje su uili u sedmom razredu. Uenici e nauiti prijedlog zu.

Uenici e ponoviti prezent glagola koje su uili u prethodna dva razreda

RS 11/14 Uenici e popunjavanjem tabele ponoviti pravilo tvorbe prezenta pravilnih i nepravilnih glagola. Potom e uraditi i zadatak (RS 12/15 a) i pritom razvrstati ponuene glagole u etiri grupe. U 20/15 Uenici popunjavaju reenice prezentom glagola ponuenih u infinitivu na kraju reenice. RS 12/15 b Uenici znaju samostalno nainiti reenicu u prezentu. U 22/18 Uenici e ponoviti i prezent modalnih glagola.

Uenici e uoiti upotrebu prijedloga zu sa dativom te nauiti da se on moe saimati sa lanom


162

U 21/16 Uenici e uraditi zadatak viestrukog izbora. Tano uraen zadatak daje rjeenje. Ime restorana glasi: Zum Schwan. Na osnovu imena restorana zakljuit e da prijedlog zu koristimo sa dativom te da se saimanjem prijedloga sa lanom dem dobije oblik zum.

Uenici e znati upotrijebiti prijedlog zu sa odgovarajuim lanom

M5 U 22/17 Uenici sami otkrivaju nazive restorana koristei prijedlog zu i odgovarajui lan. (U pripremi ove vjebe nastavnik/ca moe kroz igru ponoviti rod imenica koje se u njoj spominju. Pri spomenu imenice mukog roda uenici diu plavu karticu, za enski rod crvenu, a srednji rod zelenu. Ko podigne karticu pogrene boje, ispada iz igre.) Upotrebu prijedloga zu sa dativom uenici e uvjebati i rjeavanjem vjebe RS 12/16.

163

LEKTION 2
Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Essen und Trinken Was essen und trinken wir?


Uenici e nauiti nazive za razliite vrste voa, povra i drugih prehrambenih proizvoda. Uenici e nauiti nazive za iskazivanje mjere / koliine prehrambenih namirnica. Uenici e znati rei ta vole jesti / piti i pritom usvojiti i prezent glagola essen. Razvit e se svijest o neophodnosti zdrave ishrane. M6 Na fotografiji su atletski graen i gojazan ovjek. Uenike pitati: Wie sehen diese Mnner aus? Was essen sie? Nastavnik/ca zapisuje uz fotografije tih osoba rijei koje uenici govore (one koje ne znaju na stranom jeziku, uenici mogu rei i na maternjem jeziku a nastavnik/ca e ih zapisati na njemakom jeziku). Te nepoznate rijei uenici za nastavnikom/com ponavljaju. Na osnovu zapisanih rijei zakljuuju temu ESSEN UND TRINKEN te istu zapisuju na plou. Potom e nastavnik/ca zajedno sa uenicima sortirati pojmove te dobiti zbirne imenice koje sadri i piramida prehrane. Slijedi razgovor i analiza piramide ishrane (U 23) RS 17/1 Ilustrirane namirnice uenici e povezati sa njihovim nazivima dok e u zadatku RS 18/3 pronai u maginom kvadratu namirnice. U 24/2 Ponuene rijei uenici e ubaciti u reenice. U 25/3 Uenici e navedene namirnice ovisno o vrsti razvrstati u etiri kolone: Obst, Gemse, Milchprodukte, Fleischprodukte.

Uenike zainteresirati za novu temu i uvesti odreeni broj novih rijei

Uenici e nauiti odreeni broj naziva za namirnice te e ih znati koristiti u reeninom kontekstu

M7 (Karte su izvorno namijenjene uvjebavanju glagola essen i priloga gern. Dio karata sa animacijama moe se koristiti i kao memory) Zadatke RS 17/1 i U 25/3 mogue je uraditi kao memory gdje e uenici traiti par, animaciju i naziv te namirnice, koje e naposljetku uvrstiti u gore navedene etiri kolone. RS 18/4 Uenici e za svaku kategoriju: Gemsesorten, Sigkeiten, Getrnke, Getreideprodukte napisati najmanje po tri pojma. RS 18/5 Nazive ivenih namirnica uenici mogu uvjebavati i rjeavanjem krialjke.

164

U 24/1 Razgovarati o najdraim namirnicama i koliko su one zdrave ili ne.

Prognoza Jedan od uenika izae pred tablu i okrene se leima razredu. Ostatak razreda stoji. Desna ruka se die uvis za odgovor da, a lijeva za odgovor ne. Ueniku pred tablom se postavljaju pitanja: Uenici e govoriti o onom to vole jesti / piti Magst du Spinat? Magst du Schokolade? itd. Ostatak uenika die ruku po svojoj pretpostavci, da li taj uenik voli ili ne navedenu namirnicu. Kada svi daju svoju prognozu, nastavnik/ca doputa ueniku pred tablom da odgovori na postavljeno pitanje. Oni koji nisu dobro prognozirali sjedaju na stolice, a ostatak uenika nastavlja da prognozira do posljednjeg uenika koji stoji. Uenici zatim rade zadatak (U 26/5) u kojem na osnovu datog primjera prave sline govorei o omiljenim namirnicama. Kroz ovu vjebu uenici indirektno usvajaju i komparaciju priloga gern iako ona nije pravljena sa tim ciljem. Uenici e nauiti imenovati koliine vezane za neke namirnice RS 19/6 Uenici e uraditi asociogram na temu Ma- undMengenangaben (prethodno objasniti znaenje navedenih rijei). Nakon toga e uraditi zadatak U 25/4 gdje e dopuniti izostavljene kvantitativne jedinice za konkretne namirnice. Uenici e zapisati koja su to najdraa jela njihovih kolega iz klupe, po uzoru na U 26/6. Uenici trebaju da uoe razliku izmeu esse i isst, te da na osnovu toga zakljue pravilo po kojem se mijenja glagol essen u prezentu.

M7 Kartenspiel Uenici izvlae karte iz dva pila i bacaju kocku. Na kartama jednog pila su animacije ivotnih namirnica i jela, dok su na kartama drugog pila 1 srce = gern; 2 srca = lieber; 3 srca = am liebsten. Uenici e znati koristiti glagol essen u prezentu Ovisno o kombinaciji koju dobiju, uenici tvore reenice, npr.:

Sie essen lieber Pizza.


165

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Essen und Trinken

Uenici e ponoviti leksiku vezanu za ivotne namirnice. Razumjet e tekst ankete i u njoj pronai potrebne informacije. Znat e govoriti o anketiranim osobama i njihovim navikama u kuhinji.

Eine Umfrage: Kannst du kochen?

Aktivirati leksiko predznanje vezano za ishranu

M8 Uenici u dugom lancu slova prepoznaju namirnice Neka od ve navedenih vjebi moe dobro posluiti za aktiviranje neophodnog leksikog predznanja ali i bilo koja druga koju nastavnik/ca napravi sa ciljem da provjeri koliko su uenici zapamtili pojmova vezanih za ishranu. To moe biti i neka mala vrsta kviza, rekonstrukcije rijei, igra vjeala, domino, pridruivanja pojmova glagolima essen, trinken, kochen, backen i slino. Was ist in dem schwarzen Sack? U platnenu kesu crne boje staviti neki tipian predmet iz kuhinje (ne ba lako prepoznatljiv) npr. solnica, mlin za biber, ica za sudove itd. Uenici e samo uz pomo dodira pogaati o kojem je predmetu rije. Nakon definiranja teme: KOCHEN, nastavnik/ca e navoditi uenike na to da kau ko je zaduen za kuhanje u njihovoj porodici i da li i oni u tome uestvuju. Alternativa:

Uenike zainteresirati za novu temu

Nastavnici koji imaju uslove mogu ovaj veseli video zapis iskoristiti kao uvod u temu. http://www.youtube.com/watch?v=ULfryuEf0as Uenike pitati: Was kochen diese zwei Kche? Was ist daran so schrg? Warum fllt alles in die falsche Richtung?

Uenici e upoznati, uvjebati i djelimino usvojiti novu leksiku Uenici e sluati i pratiti izgovoreni tekst i pri tome obratiti panju na neke informacije
166

Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku. Uenici e novi vokabular uvjebati u kontekstu dopunjavanjem izostavljene rijei. U 28/7 Uenici e sluati tekst i stavljanjem kriia u odgovarajua polja u tabeli dati kratke odgovore na pitanja o likovima iz teksta. Na isti nain e uraditi i vjebu U 28/8.

Uenici e itati i pratiti izgovoreni tekst i pri tome obratiti panju na detaljnije informacije

Nakon drugog sluanja slijedi tiho itanje prilikom kojeg e uenici popuniti tabelu U 28/8 i time detaljnije determinirati navike likova iz teksta.

Uenici e znati govoriti o sadraju teksta

Uenike podijeliti u grupe po etiri uenika. Svaki uenik iz grupe dobit e jedan dio teksta EINE UMFRAGE: KANNST DU KOCHEN?, tj. po jednu osobu iz teksta koju e predstaviti. Uenici e proitati tekst, nakon ega e zatvoriti udbenike i pokuati se prisjetiti to je mogue vie informacija vezanih za dotini lik. Te informacije e prenijeti jedni drugima u smjeru kazaljke na satu. Prenesene informacije zapisuje susjedni uenik i iste informacije izlae pred odjeljenjem. Grupe e prezentirati svoje verzije teksta. Glasanjem e biti proglaeno koja grupa je iznijela najbolje i najvie informacija. Eine Umfrage: Kannst du kochen?

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Essen und Trinken


Uenici e znati nove rijei uvedene kroz obraeni tekst. Uenici e znati pravilno i izraajno itati tekst. Uenici e znati govoriti o sebi kada je kuhanje u pitanju. Radei na tekstu uenici e nauiti prijedloge sa dativom mit i nach. Nastavnik/ca razgovara sa uenicima i postavlja pitanja poput: Was war unser Thema vorige Stunde? Wie heit der Text? Welche Personen kommen im Text vor? Knnen sie alle kochen?

Uenike podsjetiti na tekst koji su itali Uenici lijepo i izraajno itaju tekst

Preuzimajui uloge pojedinih anketiranih uenika uenici glasno itaju tekst. a) Vjebu Falsch/richtig nastavnik/ca e sa uenicima uraditi usmeno. b) Vjeba pogaanja osobe: Nastavnik/ca govori odreene reenice karakteristine za pojedine osobe a uenici pogaaju o kome je rije. Pritom se svakako vjeba i sluanje sa razumijevanjem. c) Uenici pismeno odgovaraju na pitanja iz zadatka RS 20/7. d) Uenici glume intervju sa pojedinim likovima iz teksta te kroz dijalog (postavljanje pitanja i davanje odgovora) jo jednom reproduciraju sadraj teksta.

Uenici znaju govoriti o sadraju teksta

Uenici znaju govoriti o sebi i svojim navikama u kuhinji

Slino prethodnom zadatku uenici u parovima vode dijalog meusobno, no pitanja na koja daju odgovore odnose se na njih same. Potom te kratke pripremljene dijaloge izvode pred razredom.
167

U zadatku U 28/10 uenici e zaokruiti taan gramatiki oblik koji e provjeriti u prethodnom tekstu. Uenici e zakljuiti da se u navedenim primjerima radi o prepozicijama mit i nach iza kojih slijedi imenica ili zamjenica u dativu. U zadatku U 29/11 uenici e dopuniti izostavljene lanove. Prijedloge sa dativom uenici mogu uvjebavati i izradom zadatka RS 23/16. Uenici e uoiti bitnu razliku u prve dvije kolone. U prvoj koloni su navedeni primjeri imenica koje predstavljaju iva bia, dok su u drugoj koloni navedeni nazivi predmeta. Uenici e itati rjeenja naizmjenino iz prve i druge grupe. Nastavnik/ca e svaki put glumiti da nije dobro uo reenicu, te e svaki put postaviti pitanje Mit wem? odnosno Womit? pretvarajui se da ne uje dobro i zahtjeva da uenik ponovi odgovor. Uenici e zakljuiti razliku te istu definirati kao pravilo.

Uenici e na osnovu primjera uoiti upotrebu dativa uz prijedloge mit i nach te nauiti postaviti pitanje sa Mit wem? i Womit?

Uenici e od papira napraviti dvije kartice. Na jednoj kartici e napisati crnom bojom Womit?, a na drugoj crvenom Mit wem? Nastavnik/ca e itati imenice koje je prethodno napisao, npr. Vater, Bleistift, Wagen, Nina, Hut, Hase, Computer itd. Na svaku izgovorenu imenicu uenici trebaju da reagiraju dizanjem jedne od kartica. Pogreno dizanje kartice iskljuuje iz igre. Pobjednik je onaj ko nije niti jednom pogrijeio u dizanju kartica.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Essen und Trinken

Uenici e razumjeti recepte za jednostavna jela. Uenici e ponoviti imperativ i nauiti tvorbu zapovjednog oblika nepravilnih glagola. Uenici e ponoviti modalne glagole wollen i mssen, te nauiti modalni glagol sollen i njegovu upotrebu u reenici. M9 Uenicima prezentirati fotografiju deserta Banana-Split. Uenike pitati:

Ein Rezept lesen und verstehen; Imperativ; Das Verb sollen im Prsens

Uenike zainteresirati za predstojeu temu

Was ist das? Wie heit der Nachtisch? Woraus besteht Banana-Split? Knnt ihr selbst zu Hause Banana-Split machen? Wie? Uenici e nabrajati sastojke i redoslijed pravljenja ovog jednostavnog deserta. Nastavnik/ca e zapisivati uenike prijedloge svjesno pravei dvije kolone. Prva kolona sastojci, druga kolona nain pripreme. Kada nastavnik/ca napie nain pravljenja deserta upita uenike o kakvom je to tekstu rije. Uenici e zakljuiti da je to recept.

168

Uenici e pokuati razumjeti recept koji itaju

Uenici e u cijelosti proitati recept u udbeniku, a zatim uraditi zadatak RS 20/8 gdje e brojevima utvrditi redoslijed spravljanja vone salate. Prilikom provjeravanja uraenog zadatka nastavnik/ca e ukazati na znaenje pojedinih rijei koje ostanu eventualno nejasne (veliki broj rijei uenici e zakljuiti iz konteksta). U 30/13 Recept uenici transformiraju u tekst pisan u prezentu. Uenici e sluati zvuni zapis i istovremeno u zadatku RS 20/9 podvui ono to su uli. Nakon to su prepisali reenice, uenici e podvui samo glagole i napisati ih izdvojeno. Glagol essen, tj. oblik iss trebaju prepoznati kao glagol koji izmeu ostalog u drugom licu jednine ima e/i-Wechsel, te da se isto pravilo koristi i u imperativu, za razliku od nepravilnih glagola sa preglasom. Uenici e uz pomo nastavnika/ce izvesti pravilo po kojem se tvori imperativ nepravilnih glagola. Zadatak u RS 21/10 nudi uenicima mogunost izbora. Uenici e prepoznati i prepisati ispravan oblik imperativa za 2. lice jednine i mnoine nepravilnih glagola. U zadatku U 30/15 su ponueni glagoli u infinitivu. Uenici e u prvom dijelu zadatka ispisati taan oblik imperativa za 2. lice jednine, a u drugom dijelu zadatka uenici e ispisati pravilan oblik imperativa za 2. lice mnoine. U zadatku 30/14 uenici piu tekst recepta u imperativu.

Uenici e uvjebati izraze tipine za recept i ujedno vjebati prezent glagola

Uenici e ponoviti imperativ pravilnih glagola, prepoznati, izdvojiti, definirati i uvjebati imperativ nepravilnih glagola

Uenici e ponoviti modalne glagole nauene u prethodnim razredima Uenici e nauiti oblike prezenta modalnog glagola sollen

U zadatku RS 5/13 napisan je uzorak po kojem e uenici pisati sljedee reenice koristei modalne glagole wollen i mssen Podsjeajui uenike na zadatak U 30/15, nastavnik/ca zahtijeva da napiu reenice prema datom modelu (U 30/16). Tako e dobiti primjere na osnovu kojih e zakljuiti pravilo tvorbe prezenta glagola sollen. Glagol sollen uenici e uvjebati u zadatku RS 22/14 popunjavajui glagolom sollen date reenice. U zadatku U 31/17 ponuene su rijei u pravilnom redoslijedu do kojih e uenici napisati reenice dopisujui glagol sollen. U zadatku RS 23/15 uenicima su ponuene rijei od kojih e napraviti reenice pazei na redoslijed rijei i upotrebu glagola sollen. Uenici e u zadatku RS 21/11 rekonstruirati upitne reenice na osnovu ponuenih odgovora i pritom koristiti glagol sollen. Zadatak RS 21/12 se nadovezuje na prethodni zadatak. Tu e uenici reenice u imperativu za 2. lice jednine prebaciti u 2. lice mnoine.
169

Uenici e uvjebati upotrebu modalnog glagola sollen

Uenici e ponoviti i imperativ i glagol sollen

LEKTION 3
Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Jung sein Ich habe ein Problem

Uenici e usvojiti leksiku neophodnu za razumijevanje teksta. Uenici e razumjeti sadraj teksta. Ukazati uenicima na vrstu problema vezanih za specifinu starosnu dob, te njihovu univerzalnost neovisnu o spolu, socijalnom statusu, rasi, nacionalnosti i dr.

M10 Prezentirati fotografiju zabrinute djevojice. Uenici e pretpostavljati razlog njene zabrinutosti: Wie sieht das Mdchen aus? Warum ist sie traurig? Hat sie Probleme? Welche? Sind das groe Probleme? Wie kann man ihr helfen? Wer kann ihr helfen? usw.

Uenike zainteresirati za novu temu

Nastavnik/ca moe donijeti aktuelne asopise za mladena na njemakom jeziku i ako je u mogunosti da pronae asopise za mlade od prije 10, 15 godina. Koristan link: http://www.bravo.de/family/archiv/bravo-family-archiv-bravo-titelbilder-von-1956-bis-heute (Nastavnik/ca takoer moe na prethodnom asu zamoliti uenike da sakupe neke asopise koje oni itaju). asopise podijeliti po odjeljenju da ih uenici prelistaju. Nastavnik/ca e razgovarati o formi asopisa, o tome ta mlade danas zanima, o stvarima koje ostaju iste i koje se mijenjaju (kao ilustracija toga moe da poslui asopis star nekoliko godina). Uenici trebaju da utvrde univerzalnost problema kroz koje mladi prolaze bez obzira na vrijeme, spol ili zemlju u kojoj ive. Ukazati da su svi problemi rjeivi ukoliko se rjeenje trai na pravom mjestu. U asopisima potraiti rubriku objavljenih savjeta za itaoce. Uenici e napraviti asociogram Probleme der Jugend. Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku. Uenici e novi vokabular uvjebati tako to e nastavnik/ca nove rijei napisati bez vokala. Uenici e prepoznati, pravilno napisati i prevesti rije te za svaku napisati kratku reenicu. npr. strng streng tlrnt tolerant

Uenicima prezentirati novu leksiku neophodnu za razumijevanje teksta koju e uenici uvjebati

170

Uenici e itati tekst u sebi (udbenik strana 33) i povezati odgovarajue tekstove Uenici e itati tekst naglas i pritom obratiti panju na pravilan izgovor

Tekst Ich habe ein Problem (U 33) sadri 6 manjih odlomaka od ega su tri pitanja italaca, a tri preostala teksta su odgovori redakcije na ista pitanja. Uenici e pitanjima pridruiti ponuene odgovore.
Frage Antwort 1 6 2 4 3 5

Uenici itaju povezane tekstove (pitanje, zatim odgovor) sa podijeljenim ulogama/brojevima. Svaku greku u izgovoru nastavnik/ca e korigirati. RS 29/6 i RS 28/1 Uenici e u vjebi viestrukog izbora zaokruiti reenice koje determiniraju kljuni problem likova iz tekstova. RS 28/2 Uenici e spojiti prve dijelove reenice sa ispreturanim drugim dijelovima reenice i time upotpuniti informacije iz prvog odlomka teksta. U 34/2 Uenici e razvrstati reenice u tri grupe Andreas, Markus i Jesika ovisno na koju osobu se one odnose.

Uenici e prepoznati traene informacije u proitanom tekstu

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Jung sein Ich habe ein Problem


Uenici e znati govoriti o sadraju teksta. Uenici e moi napisati kratki tekst na osnovu datog modela. Uenici e moi izloiti neki svoj problem i dati savjet. Ukazati na vanost traenja savjeta od kompetentnih osoba i na pravom mjestu. Nastavnik/ca razgovara sa uenicima i postavlja pitanja poput: Was war unser Thema vorige Stunde? Wie heit der Text? Welche Personen kommen im Text vor? Was sind ihre Probleme? Wer gibt ihnen die Ratschlge? Sljedei redoslijed tekstova (pitanja i odgovora) uenici glasno itaju tekst. Zadatak u RS 28/3 nudi uenicima izbor iskaza. Uenici e prepoznati i zaokruiti reenice koje su vezane za tekst o Andreasu. RS 28/4 Uenici e dovriti reenice vezane za tekst koji pie Markus. U 34/3 Uenici dopunjavaju izostavljene rijei u tekstu koji pie Jessica. U 35/5 Uenici e napisati antonime. U 35/6 Uenici e dopuniti izraze. RS 29/7 Uenici e dopuniti tekst ponuenim rijeima.
171

Uenici e se prisjetiti obraenog teksta

Uenici lijepo i izraajno itaju tekst Uenici e znati reproducirati sadraj teksta

Uenici uvjebavaju vokabular

RS 30/10 Zadatak sadri izloene probleme djeaka Daniela. U nastavku su ponueni savjeti u vidu teza. Uenici e odabrati neke od ovih savjeta i uokviriti ih u krai tekst u vidu pisma. Zadatak pogodan za rad u grupi.

Uenici e znati dati savjete prema datom tekstualnom modelu

Uenici e u parovima u svakoj klupi dobiti papiri gdje e napisati neki od eventualnih problema mladih danas. Zamoliti uenike da budu to originalniji. Nastavnik/ca e pokupiti kartice, te ih proizvoljno podijeliti po razredu. Na poleini dobijenih kartica uenici e zapisati kljune rijei/teze kao rjeenja tog problema. Nakon toga nastavnik/ca e pokupiti kartice i glasno proitati uenicima sadraj kartica. Uenici e glasati koje kartice da ostanu u igri. One kartice koje ostanu u igri bit e predmet dalje obrade u sljedeoj fazi.

Nastavnik/ca e prethodno odabrane ceduljice podijeliti grupama. Grupe e pisma itatelja pisati uz pomo teza i drugih smjernica. Nakon to su uenici sastavili pismo, pisma e predati drugoj grupi uenika, koja e napisati adekvatan odgovor uz pomo teza i dodatnih smjernica. Pitanja i odgovore uenici e prezentirati razredu.

Uenici mogu napraviti Kummerkasten (U38/15,16) u kabinetu za njemaki jezik. Svoje probleme ili probleme nekog prijatelja/ice, pritube, prijedloge i dr. mogu anonimno ili ne, stavljati u kutiju koju e onda po potrebi otvarati zajedno sa nastavnikom/com i pokuati rijeiti. Anonimna pitanja sa odgovorom mogu se objaviti na oglasnoj ploi u kabinetu.

Tema: Nastavnajedinica:
CILJEVI:

Jung sein

Uenici e znati tvoriti i koristiti u reeninom kontekstu poznate povratne glagole i nauiti povratni glagol sich rgern.

Relexivverb sich rgern

Uenici e ponoviti povratne zamjenice

M11 Domino na etiri strane Uenike podijeliti u grupe. Svakoj grupi dati kovertu sa izrezanim dominama. Grupe treba da sastave kvadrat od 9 polja tako da svaka lina zamjenica odgovara susjednoj povratnoj zamjenici. Radi bre provjere nastavnik/ca ima jedan kopirani uzorak.

172

U 36/8 Zadatak sadri reenice sa reeksivnim glagolima gdje nedostaje povratna zamjenica. Uenici e dopuniti zamjenice. U 36/9 Uenici e na osnovu modela i datih primjera napisati kratki dijalog. Uenici indirektno usvajaju upotrebu glagola sich rgern. Slinu konverzaciju mogu voditi sa susjedom u klupi, pitajui jedni druge ta ih zanima i ta ih ljuti. To mogu iznijeti pred razredom u paru, npr.: Wo fr interessierst du dich, Amar? Ich interessiere mich fr Fuball. Amar interessiert sich fr Fuball. itd. Dijalog sa glagolom sich rgern nastaviti, samo ovaj put Amar zapoinje konverzaciju. Uenici prepoznaju znaenje glagola sich rgern i konjugiraju isti. Uenici e ponoviti W-Fragen u vidu asociograma
wann? woher? wer? was? wo?

Uenici e ponoviti povratne glagole, te nauiti povratni glagol sich rgern

Uenici e ponoviti i uvjebati W-Fragen

warum?

wie?

W FRAGEN
wohin? wie viel?

U 38/14 Uenici e napisati pitanja na osnovu datih reenica. Uenici e obratiti panju na to koje rijei u reenicama su podvuene, tj. na ta se pitanje odnosi. Uenici e znati razlikovati v-f, sch-st-sp Uenici e znati pravilno izgovarati diftonge RS 30/8;9 Uenici e uvjebavati pravopis i znati razlikovati upotrebu v-f i sch-st-sp. U 36/7 Uenici e sluati zvuni uzorak i ponavljati ono to uju.

wessen?

wen?

wem?

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Jung sein

Uenici e ponoviti modalne glagole wollen, mssen i knnen, te nauiti modalni glagol drfen, njegove oblike i upotrebu u reenici. M12 Na fotograji je Jennifer Hudson, dobitnica Oskara, prije i nakon to je izgubila na teini. Nastavnik/ca postavlja pitanja poput: Was darf Jennifer essen? Was darf Jennifer nicht trinken? Darf Jennifer Cola trinken? usw.
173

Modalverb drfen im Prsens

Uenike zainteresirati za novu temu

U 37/10 Uenici sortiraju tane i netane iskaze koji se odnose na tekst sa prethodnog asa. Reenice sadre veinu oblika glagola drfen. U 37/10 Uenici e slijediti dati model i pisati ta je njima osobno zabranjeno. Zadatak mogue uraditi i na sljedei nain: Na tabli nacrtati i . Ispod smjeka napisati: Ich darf, a ispod ljutka: Ich darf nicht... Uenici e navoditi primjere ta ne smiju, a to ih ljuti i ta Uenici e prepozna- ve smiju, to ih veseli. Zatim e uenici napisati nekoliko reenica po priti oblike i upotrebu mjeru zadatka U 37/11. Uenici e izlagati svoje reenice a nastavnik/ca e glagola drfen postavljati pitanja stavljajui akcent na promjenu oblika modalnog glagola pri promjeni lica, npr. Amar ita: Ich daf nicht lange am Computer spielen. Nastavnik/ca pita: Was darfst du nicht? Lauter, bitte! Amar ponavlja: Ich daf nicht lange am Computer spielen. Nastavnik/ca pita uenika iz klupe: Ina, was darf Amar nicht? Ina odgovara: Amar darf nicht lange am Computer spielen. Nastavnik/ca pita odjeljenje: Drft ihr lange am Computer spielen? Uenici e nauiti oblike prezenta modalnog glagola drfen RS 31/12 U vjebi viestrukog izbora uenici e zaokruiti taan oblik glagola. RS 32/13 Uenici e dopunjavati reenice glagolom drfen. U 37/12 Ponuen je model dijaloga i izrazi koje e uenici pravilno uvrstiti i tako nainiti novi dijalog ujedno uvjebavajui izjavni, upitni i odrini oblik reenica sa modalnim glagolom. Uenici e znati upotrijebiti glagol drfen u prezentu

Zadatak (U 37/12) se moe iskoristiti kao igrokaz Aschenputtel, Stiefmutter und die Tchter. Uenike podijeliti u grupe po 3-4 uenika koji e imati zadatak da vjerodostojno odglume dijalog ponuen u zadatku (U 37/12). Uenici e proglasiti najbolji igrokaz. RS 31/11 Uenici e uvjebati red rijei u reenici. RS 32/14 Uenici individualno ili u paru tvore reenice s modalnim glagolima tako to za svaki modalni glagol napiu reenice u traenim licima.

Uenici e znati upotrijebiti modalne glagole

U 38/13 Uenici e iz konteksta zakljuiti i dopuniti izostavljene modalne glagole.

Wre!Donijeti dvije kocke. Modalne glagole i lica zamijeniti brojevima od 1 do 6. To napisati na tablu. Svaki uenik baca obje kocke. Uenik e na osnovu date kombinacije smisliti reenicu.
174

M13; M14 Verkehrsschilderspiel Uenicima podijeliti kartice. Uenici na osnovu opisa znaka na kartici nalaze odgovarajui saobraajni znak sa kopije igre. Igra se moe uiniti teom tako to nastavnik/ca uenicima podijeli iste kartice na kojima je prethodno izbrisao modalne glagole. Uenici tako moraju prepoznati koji saobraajni znak je opisan i dopuniti reenicu. (Igru mogue igrati frontalno i u grupi.) Napomena: Prije igre neophodno je objasniti nepoznati vokabular.

175

LEKTION 4
Tema: Nastavna jedinica.
CILJEVI:

Das Buch mein bester Freund Bibliothek fr Kinder


Uenici e nauiti rijei i izraze potrebne za koritenje javne biblioteke. Razumjet e tekst koji sluaju i znati o njemu govoriti. Uenici e znati tvoriti deminutiv imenica. Uenici e znati pravilno izgovarati glasove h, ch, th, chs. Uenike uputiti na koritenje javnih biblioteka kao izvora informacija i raznih vrsta informativnih medija. Uenike poticati na redovno itanje knjiga kao sredstva pomou kojeg se informiramo, razvijamo jeziku kompetenciju, obogaujemo lini vokabular te irimo sopstvene vidike i gradimo univerzalan, human, intelektualan i produhovljen stav koristan za drutvo i okolinu.

M15 Asocijacije na pojam knjiga Pitanja: Was haben diese Bilder gemeinsam? Was verbindet diese drei Bilder? Alternativa: Uenike zainteresirati za temu: Buch Nastavnik/ca e pustiti zvuni snimak atmosfere u jednoj biblioteci. Zvuni uzorak takve vrste i drugi se nalaze na web stranicama poput ove: http://www.soundeffects.ch/soundeffectscart_d.phph U pozadini se uju koraci, lupkanje vratima, cipelama, stolicama, zatim listanje i zatvaranje knjiga itd. Nastavnik/ca e traiti od uenika da pogode ambijent gdje je snimljen ovaj zvuni materijal, npr: Was hrt ihr? Uenici e nagaati. Nakon to su rijeili zagonetku, nastavnik/ca sa uenicima razgovara o svrsi biblioteka. U 40/1 Uenici dopunjavaju asociogram Buch Aktivirati predznanje RS 36/2 Uenici na spisku poznatih imena prepoznaju pisce. Pitati uenike da navedu jo neke njima poznate domae ili inostrane pisce i po mogunosti djela koja su napisali. Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku.

Uenicima e se prezentirati nova leksika neophodna za razumijevanje teksta


176

Uenici e znati prepoznati znaenje rijei i kontekstu kojem se nove rijei mogu koristiti

U 40/2 Uenici dopunjavaju reenice ponuenim rijeima. RS 40/1 Uenici e dopuniti reenice novonauenim rijeima.

Uenici e prilikom sluanja teksta prepoznati traene informacije

a) Uenici e sluati izgovoreni tekst i istovremeno individualno zapisati sve rijei koje se pojavljuju u tekstu koje se slino izgovaraju na njemakom i maternjem jeziku ili su im poznate iz engleskog jezika. b) Globalno razumijevanje teksta: Uenici sluaju tekst i rade vjebu Falsch/richtig. c) Prilikom narednog sluanja uenici rade vjebu U 41/4 gdje za ve poznate izraze prepoznaju sinonime koji se spominju u tekstu. Uenici glasno itaju tekst, dok nastavnik/ca koriguje eventualne greke. U 42/5 Uenici dopunjavaju zapoetu reenicu informacijama iz teksta. Nastavnik/ca pita uenike: Was ist Mambo? Ist Mambo eine Maskotte oder ein Maskttchen? (Nastavnik/ca e obe verzije napisati na tablu) Was ist richtig?

Uenici lijepo i izraajno itaju tekst Uenici reproduciraju sadraj teksta

Uenici usvajaju nain tvorbe deminutiva

M16 Nastavnik/ca prezentira fotografiju pasa i pita: Was ist das? Ist das ein Hund? Ist das auch ein Hund? Das auch? Nastavnik/ca u razgovoru o psima sa fotografije koristi svjesno nekoliko puta rije Hndchen, a zatim upuuje uenike na vjebu U 42/6 da na osnovu primjera nastave sa tvorbom deminutiva. Uenike uputiti na promjenu roda za imenice sa nastavkom chen i na pojavu preglasa. Nastavnik/ca e zahtijevati od uenika da imenuju stvari sa drugog dijela fotografije M16.

Uenici znaju pravilno izgovarati glasove h, th, ch, chs

U 42/7 Uenici sluaju zvuni zapis i ponavljaju. Vjeba se ponavlja nekoliko puta.

177

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Das Buch mein bester Freund Bibliothek fr Kinder


Uenici e ponoviti novu leksiku. Uenici e znati govoriti o sadraju teksta. Uenici e znati popuniti formular svojim linim podacima. Uenici e se znati informirati o uslovima za lanstvo u javnoj biblioteci. Uenici e znati dati osnovne informacije o svom najdraem literarnom djelu. Uenike upoznati sa uslovima koritenja biblioteke. M17 Buchstabenschlange Uenici e uvjebati vokabular na radnom listiu gdje e povezivati slova jedne rijei crtajui liniju crvenom bojom za rije na njemakom jeziku, a zelenom bojom za rije na maternjem jeziku. U istom polju e biti po jedna crvena i zelena zmija. U polje ispod zagonetke upisati rije i njen prijevod. Nastavnik/ca razgovara sa uenicima i postavlja pitanja poput: Was war unser Thema vorige Stunde? Wie heit der Text? Warum geht man in eine Bibliothek? Was leihen wir in einer Bibliothek aus? Was machen wir noch in einer Bibliothek? Knnen alle in eine Bibliothek kommen? Wie werden wir Mitglieder einer Bibliothek? Seid ihr auchMitglieder einer Bibliothek? itd. Uenici glasno itaju tekst, dok nastavnik/ca koriguje eventualne greke. RS 36/3 Uenici znaju (pomou smjernica i informacija iz teksta) napisati krai dijalog u kojem se informiraju kako da apliciraju za lanstvo u nekoj javnoj biblioteci. RS 38/4 Uenici e upisati svoje line podatke u formular za prijavu u biblioteku. U 43/9 Uenici e napisati traene podatke o svom najdraem literarnom djelu.

Uenici e uvjebati leksiku uvedenu prethodni sat. Znat e je pravilno napisati

Uenike podsjetiti na tekst koji su itali

Uenici lijepo i izraajno itaju tekst Uenici znaju reproducirati sadraj teksta Uenici znaju popuniti formular svojim linim podacima

Uenici e znati dati ope informacije o njima poznatom literarnom djelu

Nastavnik/ca podjeli uenicima kopije postavke zadatka U 43/9. Uenici napiu sve pojedinosti o knjizi, ali izostave naslov knjige. Na mjesto naslova napie svoje ime. Kada uenici popune podatke o knjizi, nastavnik/ca e pokupiti papire, a potom prezentirati razredu napisane podatke. Uenici pogaaju o kojem djelu je rije.

178

M18 Na radnom listu je kombinacija zadatka U 36/3 i U 43/9. Uenici u grupama popunjavaju dijalog na osnovu informacija sa radnog lista i prethodno obraenog teksta. (Na radnom listu su neke informacije o uslovima koritenja biblioteke. Neke nepoznate rijei je neophodno po potrebi objasniti.)

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Das Buch mein bester Freund Auf dem Weg zur Bibliothek
Uenici e razumjeti tekst koji uju. Uenici znaju govoriti o sadraju teksta. Uenici e znati govoriti o projektnoj nastavi u koli. Uenici znaju ispravno upotrebljavati glagol warten auf.

Uenici e raditi asociogram na temu SCHULPROJEKT. Nastavnik/ca postavlja pitanja: Uenike zainteresirati za novu temu i uvesti odreeni broj novih rijei Was ist ein Schulprojekt? In welchen Fchern kann man Schulprojekte organisieren? Wer arbeitet an einem Schulprojekt? Wer hilft ihnen dabei? Was kann dabei noch hilfreich sein? Wo kann man Informationen und andere Materialien nden? Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku. Sammelspiel Uenici mogu uvjebati novu leksiku tako to e analizirati rijei i razvrstavati ih: npr. rijei koje imaju 2 ili 3 samoglasnika; rijei koje poinju vokalom; rijei koje zapoinju i zavravaju istim glasom; rijei koje imaju dupli suglasnik itd. (Vjeba pogodna za uvjebavanje veeg broja nepoznatih rijei.) a) Globalno razumijevanje teksta: Uenici sluaju tekst i rade vjebu Falsch/ richtig RS 38/5. b) Prilikom narednog sluanja uenici rade vjebu viestrukog izbora U 44/10. U 45/11 Uenici e nakon drugog sluanja povezati reenice.

Uenici e upoznati, uvjebati i djelomino usvojiti novu leksiku

Uenici e prilikom sluanja teksta prepoznati traene informacije Uenici znaju reproducirati sadraj teksta

179

U 45/12 Postavljena su pitanja o projektnoj nastavi, izradi referata u koli. Uenici e odgovoriti na pitanja. Nastavnik/ca e zapoeti razgovor o projektnoj nastavi u koli: Uenici e znati odgovoriti na pitanja i govoriti na temu: projektna nastava u koli Knnen wir auch ein Projekt machen? Worber mchtet ihr schreiben? Welche Themen ndet ihr interessant? Wie schreibt man ein Referat? Wo kann man Informationen bekommen? Wer kann euch helfen? Wie funktioniert Teamarbeit? itd. RB 39/7 Uenici e dopisati lanove imenica u akuzativu neposredno iza prijedloga auf.

Uenici e ponoviti reakciju glagola i uvjebati rekciju glagola warten auf Uenici e znati prepoznati i korigirati rijei sa duplim suglasnikom

RB 42/10a) Uenici e korigirati greke i prepisati tekst. RB 42/10b) Organizirati takmienje izmeu grupa. Pobjednik je ona grupa koja sakupi najvie rijei sa duplim suglasnikom.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Das Buch mein bester Freund Indeinitpronomen man


Uenici e znati nabrojati vanije objekte u gradu i njihovu svrhu. Uenici e znati koristiti neodreenu zamjenicu man. Was macht man hier? Nastavnik/ca pripremi spisak mjesta, graevina, objekata npr. Park, Schwimmbad, Bus, Krankenhaus, Bett, Bibliothek, Restaurant itd. Nastavnik/ca ita pripremljene pojmove i pita: Was macht man hier? Uenici govorom tijela pokazuju radnje tipine ili usko vezane za to mjesto. Igrica protjee u potpunoj tiini. RS 40/8 Uenici e napisati nazive objekata u jednom gradu, te iste podijeliti po rodovima. U 46/14 Uenici spajaju odgovarajue parove. (Uenici nee pisati reenice po modelu datom u postavci zadatka. Taj dio vjebe slijedi u narednoj fazi)

Uenike zainteresirati za temu i uvesti odreen broj novih rijei

Uenici e ponoviti izraze neophodne za ovu temu

180

Uenike podijeliti na grupe ekspertnih timova: tim za privredu, za zdravstvo, za kulturu, za sport, za zabavu, gastronomiju itd. Grupama odreUenici e koristiti diti zadatak da planiraju dodatne sadraje u njihovom gradu, mjestu ili selu neodreenu zamjeni- po uzoru na zadatak U 45/13. Uenicima podijeliti kartu/skicu mjesta u cu man bez poznava- kojem ive. Grupe treba da ucrtaju sve to misle da bi doprinijelo boljem nja pravila ivotu djece i odraslih u tom mjestu, svaka grupa za svoju oblast. Nakon to ucrtaju i imenuju objekte koje su planirali ekspertni tim izlazi pred tablu i prezentira svoj plan ulagaima koji odobravaju i ulau novac za te projekte. Uenici e tokom izlaganja koristiti jeziku formu: Hier kann man einen Spielplatz, eine Konditorei, ein Kino.... bauen. Nakon to su ekspertni timovi prezentirali svoje projekte, a nastavnik/ca neke njihove primjere zapisao/la na tablu, nastavnik/ca e pitati Uenici e prepozna- za prijevod reenica i pitati koji ekvivalent za zamjenicu man posjeduje B/H/S jezik. ti, zamjenicu man i Potom e uenici analizirati reenicu: zakljuiti njeno znaenje te uoiti oblik Was ist das Subjekt im Satz? glagola u reenici In welchem Kasus ist das Subjekt immer? Wo ist das Prdikat? In welcher Form ist das Verb?

Uenici e znati na osnovu datog modela tvoriti reenice sa zamjenicom man

U 46/14 Uenici e na osnovu spojenih parova u prethodnoj fazi i uzorka u postavci zadatka pisati reenice bez modalnog glagola, potom i sa modalnim glagolima. U 46/15 Uenici e dopisivati ponuene imenice u dativu neposredno iza prijedloga sa dativom.

Uenici e ponoviti dativ kao odgovor na RS 41/9 Kettenbung U zadatku su smjernice na osnovu kojih uepitanje wo? i u isto nici rekonstruiraju pitanja i daju odgovore na ista. vrijeme uvjebavati RS 44/15 Uenici date reenice prevode sa njemakog jezika na B/H/S. zamjenicu man RS 44/16 Uenici odgovaraju na postavljena pitanja. Ratespiel U zadataku U 46/16 opisana je igrica pogaanja.

Uenici e kroz igru ponoviti zamjenicu man

Ratespiel + Kettenbung Uenici ustanu. Prvi igra pantomimom interpretira neku radnju npr. vesla rukama kao da pliva u vodi. Uenik br. 2 kae: Schwimmbad. Ukoliko je uenik br. 1 zadovoljan odgovorom, uenik br. 2. kae: Da kann man schwimmen. Korektna reenica ueniku br. 2 daje mogunost da i sam ueniku br. 3 pantomimom objasni sljedei primjer. Oni uenici koji naprave greke u izraavanju sjedaju. Igra se igra do posljednjeg igraa.
181

Napomena:

U radnoj svesci se nalaze mnogobrojne vjebe za uvjebavanje i ponavljanje. Vjeba su pogodne za samostalan rad kod kue. RB 42/11 Uenici dopunjavaju nastavke povratnih glagola i povratne zamjenice.

a) Uenici ponavljaju upotrebu povratnih glagola

RB 43/12 Uenici dopisuju ponuene glagole u reenice na osnovu konteksta. RB 43/14 Uenici u vjebi (RB 42/11) mijenjaju subjekat u postavljenim pitanjima, zatim odgovaraju na ta pitanja koristei odgovarajui oblik. RB 43/13 Uenici odgovaraju na postavljena pitanja koristei modalne glagole.

b) Uenici ponavljaju upotrebu modalnih glagola

182

LEKTION 5
Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Die Bundesrepublik Deutschland Geographische Begriffe


Uenici e znati vokabular neophodan za izlaganje geografskih injenica o nekoj zemlji. Uenici e znati prepoznati nacionalna obiljeja zemalja njemakog govornog podruja. Uenici e znati nabrojati vee gradove, rijeke, planine i jezera Njemake. Uenici e znati napisati nazive zapadnoevropskih zemalja. M19 Kim-Spiel Uenike podijeliti na grupe od 4 do 5 uenika. Nastavnik/ca e grupama podijeliti kola fotografija, amblema, znamenitosti, proizvoda, slavnih osoba, specijaliteta itd. koji potjeu iz Njemake ili su tipini za to podneblje. Uenici posmatraju kola 1 min. i pokuavaju zapamtiti sadraj kolaa. Nastavnik/ca zatim uzme kola dok se uenici prisjeaju sadraja i upisuju ga na papir. Poeni: 3 poena za tano napisanu i izgovorenu rije na njemakom; 2 poena za tano izgovorenu rije na njemakom; 1 poen za rije na maternjem jeziku. Pobjednik je grupa sa najvie poena. RB 51/6 Uvesti nove geografske pojmove (das Land, das Bundesland, der Fluss, der Berg, der See, die See, das Nachbarland) RB 49/1 Uenici e znati prepoznati i tano napisati susjedne zemlje SR Njemake i meu njima znati prepoznati one koje pripadaju njemakom govornom podruju. RB 50/4 Uenici e znati pravilno napisati nekoliko veih gradova Njemake. RB 49/2 Uenici e spojiti geografske pojmove sa nazivima gradova, rijeka, jezera itd. U48/1 Uenici e ponuene nazive planina, jezera, rijeka itd. pridruiti odgovarajuem geografskom pojmu. U 48/2 Uenici e nauiti oblik mnoine osnovnih geografskih pojmova. U 48/3 Uenici e nauiti strane svijeta.

Uenike zainteresirati za predstojeu temu i aktivirati predznanje o SRNJ

Uenici e usvojiti novi vokabular i istovremeno nauiti nazive veih gradova, planina, rijeka itd.

Uenici znaju rei nekoliko informacija U 49/4 Na osnovu ranije steenog znanja o pojedinim gradovima ueo velikim njemakim nici predstavljaju gradove iz kojih dolaze Daniela, Karl, Phillip itd. gradovima
183

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Die Bundesrepublik Deutschland Die BRD


Uenici e znati locirati Saveznu Republiku Njemaku na karti. Uenici e znati navesti i locirati susjedne zemlje SR Njemake koristei jeziki oblik im Osten, im Westen, im Norden itd. Uenici e znati navesti neke vee pokrajine, gradove, rijeke, mora i jezera u SRNJ, te odrediti njihov geografski poloaj.

Uenike zainteresirati za temu

M20 (bez naziva) i M21 (sa nazivima) Nastavnik/ca e uenicima prezentirati politiku kartu Evrope bez naziva zemalja. Uenici e izlaziti na kartu i pokazivati zemlje na zahtjev nastavnika/ce.

Uenici e znati opisati poloaj Njemake u odnosu na njene susjedne zemlje

M22 Europa Puzzle Nastavnik/ca e grupama od 4 uenika u kovertama podijeliti odtampanu, kopiranu i izrezanu politiku kartu Evrope. Uenici e sastaviti slagalicu karte Evrope.

M23 Uenici e na radnim listovima upisati susjedne zemlje Njemake, a potom uvjebavati izraze kao: Dnemark liegt im Norden Deutschlands. usw.

Uenici e pre/ upoznati nacionalna obiljeja i nauiti o politikom ureenju Njemake

M24 Nastavnik/ca e uenicima prezentirati kola i analizirati pojedine simbole, postavljajui pitanja poput: Welche Farben hat die deutsche Nationalagge? Was ist auf dem Wappen? Warum stehen hier viele kleine Wappen? Wie viele sind es? Ist das auch deutsche Flagge (EU)? Ist Deutschland eine Monarchie? Welche Staatsform hat die Bundesrepublik Deutschland?

Uenici e znati navesti veliki broj gradova, rijeka, jezera, te znati ih pronai na geografskoj karti

M25 Uenike podijeliti na grupe od 4 uenika. Uenicima podijeliti fiziku kartu Njemake sa nazivima na veem formatu u boji, te po jednu crno bijelu kopiju te iste karte na formatu A4 koju e uenici moi zadrati i na istu zapisivati neke podatke.

184

M26 Uenicima podijeliti radne listove na kojima su neke registarske oznake gradova u Njemakoj. Uenici e nai gradove na karti i zapisati skraenice koje se koriste kao oznake na registarskim tablicama. (Napomena: Nastavnik/ca e prilagoditi listu gradova vremenu koje eli utroiti na ovu vjebu.) Uenici e zatim plavim omasterom na karti podebljati tok rijeka: die Oder, die Elbe, die Weser, der Rhein, die Donau, der Main. Na karti e pronai i vea jezera u Njemakoj.

Uenici e znati navesti neke pokrajine SRNJ i znati ih locirati na karti

M27 Nastavnik/ca e uenicima pokazati kartu na kojoj su ucrtane granice i imena pokrajina. Uenici e proitati iste, a potom na karti

(M28), slijepoj karti Njemake, (koju e nastavnik/ca podijeliti po grupama) i uz pomo karte (M25) upisati unutar odgovarajuih granica i nazive za svaku pojedinu pokrajinu.

Uenici e obnoviti usvojene geografske pojmove

M29 Stadt, Land, Fluss Uenike podijeliti na grupe i podijeliti papire za igru. Uenike zamoliti na prethodnom asu da donesu atlas ili uenicima kopirati kartu Njemake/Evrope (M25) Uenici popunjavaju rubrike: Stadt, Land, Fluss, Berg i Bundesland. Pojmovi koji su upisani na njemakom jeziku donose 5 poena. Ako se u grupama ponavlja isti pojam, onda se broj poena dijeli sa brojem grupa koje imaju isti pojam. Polja koja su upisana na maternjem jeziku nose 1 poen. Pobjednik je grupa sa najvie poena.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Die Bundesrepublik Deutschland Bundesrepublik Deutschland


Uenici e razumjeti tekst koji itaju. Uenici e znati govoriti o SRNJ.

RS 49/3 Uenici nazivima pokrajina, gradova, mora, rijeka itd. dopisuju Uenici e aktivirati geografske pojmove. leksiko predznanje i RS 51/6 Uenici podvlae rijei koji se veu u bilo kojem smislu za injenice o SRNJ SRNJ. Uvesti nove rijei potrebne za rad na tekstu Uenicima objasniti nepoznate rijei: entspringen, grenzen an, Einwohner, Gesamtlnge, schiffbar koje e uenici uvjebati u kontekstu.
185

Uenici e prilikom sluanja/ itanja teksta prepoznati traene informacije Uenici e lijepo i izraajno itati tekst Uenici znaju reproducirati tekst Uenici e znati pravilno izgovarati glas -r- ovisno o poloaju unutar rijei

RS 51/5 Uenici rade vjebu Falsch/richtig. U 51/6 Uenici e zabiljeiti informacije koje se pojavljuju u tekstu. Uenici glasno (vie uenika) itaju tekst uz korekcije nastavnika/ce. U 51/7 Uenici dovravaju reenice na osnovu poznatih injenica o SRNJ. U 51/8 Uenici odgovaraju na pitanja o SRNJ. U 51/9 Uenici e sluati zvuni zapis te vie puta ponavljati rijei koje uju.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Die Bundesrepublik Deutschland BRD Lernstationen


Uenici znaju imenovati vee gradove, planine, mora, jezera i rijeke, te iste locirati na karti. Uenici znaju navesti neke injenice o SRNJ iz oblasti kulture, muzike, politike, privrede, nauke, itd. Uenici znaju nabrojati pokrajine SRNJ i njihove glavne gradove. Uenici e upoznati tekst i melodiju himne SRNJ.

Lernstationen Uenici su podijeljeni u 5 grupa (sa po 4-5 uenika). Ovisno o broju Lernstationen formirati mjesta za sjedenje. Na svakom stolu su radni listovi. Kada nastavnik/ca pusti muziku, uenici poinju sa radom. Rjeavaju zadatak sve dok uju muziku. Kada nastavnik/ca iskljui muziku, uenici bez rijei prelaze do sljedeeg stola sa novim zadacima nosei sa sobom radni Uenici e ponoviti i list iz prethodne grupe, tj. dolazi do rotacije. Kada se zauje ponovo muzika, sistematizirati naue- uenici poinju sa izradom novog zadatka. Pet puta se rotiraju dok ne dou na poetno mjesto. Na kraju svaka grupa ima 5 popunjenih radnih listova. no gradivo o SRNJ i upoznati tekst i melodiju nacionalne himne SRNJ M30 Radni list 1: Na geografskoj karti e uenici unijeti gradove, rijeke, planine, ostrvo, jezero, susjedne zemlje, te dopuniti nekoliko reenica vezanih za geografiju Njemake.

M31 Radni list 2: Uz poetna slova D-E-U-T-S-C-H-L-A-N-D napisati najmanje jednu asocijaciju na dotinu zemlju, svejedno iz koje oblasti.
186

M32 Radni list 3: Provjera opeg znanja o Njemakoj: 15 oblasti, u svako polje najmanje jedan pojam upisati koji je vezan za SRNJ (sport, historija, znamenitosti, specijaliteti, medicina, nauka, moda itd.)

M33 Radni list 4: Uenici e spojiti memory kartice Bundeslnder und ihre Hauptstdte. Uenicima za pomo staviti kartu pokrajina, opu kartu Njemake i ist list papira da upiu parove. Napomena: Ne treba insistirati na tome da uenici zapamte glavne gradove pokrajina.

M34 Radni list 5: Kada uenici dou na prvobitna mjesta nastavnik/ ca e svima podijeliti isti zadatak. Na radnom listu je test o SRNJ Orientierung in Deutschland. Napomena: U uionicu donijeti kartu Evrope/Srednje Evrope. lanovima grupa dopustiti ogranien broj pristupa karti. Broj pristupa dogovoriti sa uenicima. Sve vjebe se mogu bodovati i proglasiti grupa pobjednik. Grupi se moe uruiti neka vrsta nagrade, kao npr. diploma DIE BESTEN KENNER DER BUNDESREPUBLIK DEUTSCHLAND (nastavnik/ca moe pripremiti, ukrasiti diplomu i sveano uz zvuke himne dodijeliti pobjednicima ovog natjeaja). http://www.youtube.com/watch?v=2HTC07a1-p8 (Napomena: Ovaj snimak sadri takoe i treu strofu. Nastavnik/ca moe prekinuti himnu nakon druge strofe ili pustiti i treu, ali objasniti zato trea strofa nije vie dio Njemake nacionalne himne.) Tekst i informacije o himni: http://de.wikipedia.org/wiki/Deutsche_Nationalhymne#Text_und_Melodie

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Die Bundesrepublik Deutschland Zahlen ber 1000; Interrogativpronomen welcher, welche, welches
Uenici e znati razumjeti i itati brojeve iznad 1000. Uenici e znati upotrijebiti upitne zamjenice welcher, welche, welches. M35 Uenicima podijeliti listove na kojima e povezivati take/rijei sljedei brojeve na radnom listu i dobiti odreeni crte zwei Knigspinguine.
187

Uenike zainteresirati za temu i ponoviti brojeve

M36 Male nach den Zahlen Nastavnik/ca e uenicima podijeliti Uenici e prepoznaablone za crtanje po brojevima. Nastavnik/ca e prethodno izrezati i zadrti izgovorene brojeve ati redoslijed brojeva koji predstavljaju instrukcije za crtanje. Uenici e povlaiti linije od broja do broja, ovisno o tome koji broj uju. Taan slijed instrukcija ima za rezultat crte aviona.

M37 Nastavnik/ca e na tablu napisati viecifreni broj npr. 7234. Zatim e brojeve podijeliti linijama 7/2/4/3. Pored e napisati T/H/Z/E i pitati ta ta skraenica znai. T-Tausender; H-Hunderter; Z-Zehner; E-Einzer Wofr steht das T/H/Z/E? Was Bedeutet das? Verbindet richtig 7234 und T/H/Z/E! Nastavnik/ca e prethodno iskopirati, umnoiti i isjei tabele. Svaki uenik e dobiti manju tabelu sa 8 slobodnih polja. Uenik e u 8 polja ispod kategorije Zahl napisati proizvoljne etverocifrene brojeve. Zatim e tabele zamijeniti sa kolegom iz klupe. U polja ispod navedenih skraenica T/H/Z/E upisuju odgovarajue brojeve sljedei prvi primjer iz tabele. Na nekoliko primjera uenici e proitati brojeve uz eventualnu korekciju. Nastavnik/ca e podijeliti uenike u takmiarske grupe. Uenici iz jedne grupe prozivaju imenom uenika iz druge grupe: Amar lies bitte die erste/zweite/dritte... Nummer aus deiner Tabelle! Tano proitan broj donosi grupi poen dok netano proitan broj donosi protivnikoj grupi poen. Svaki uenik dobije jednu priliku itanja u jednom ciklusu. Ciklusi se mogu ponoviti. U 52/10 Uenici e itati brojeve ponuene u zadatku.

Uenici e razumjeti viecifrene brojeve i znat e ih itati i pisati

Reihenbung Svaki uenik e napisati na tablu proizvoljni etverocifreni broj do 9999. Susjedni uenik e proitati broj. Uenici koji grijee ispadaju iz igre. Igra se do jednog pobjednika. Uenici e uoiti upotrebu upitne zamjenicu welcher, welche, welches Uenici e zakljuiti da nastavci upitne zamjenice welcher, -e, -es ovise o rodu imenice na koju se odnose U 52/11 Uenici e razumjeti pitanja sa upitnom zamjenicom welcher, welche, welches. Odgovore e traiti na osnovu podataka u vjebi U 52/10. Uenici bojama: plava, crvena i zelena u pitanjima podvlae imenice ovisno o njihovom rodu. Uenici e zakljuiti razlike u nastavcima upitne zamjenice ovisno o rodu imenice uz koju stoji navedena zamjenica. Nastavnik/ca e napisati podvuene imenice sa pripadajuim lanovima. Uenici e zakljuiti ta upitna zamjenica preuzima od odreenog lana. welch(d)er Fluss? welch(di)e Stadt? welch-e- (da)s Bundesland?

188

U 52/12 Uenici uz ponuene imenice piu upitnu zamjenicu welcher, welche, welches ovisno o rodu date imenice. Uenici e znati upotrijebiti upitnu zamjenicu welcher, welche, welches

Nastavnik/ca ita unaprijed pripremljene izraze, npr.: welcher Mann, welche Stadt, itd. Uenici kod nepravilne upotrebe upitne zamjenice podiu obje ruke. U igri nema ispadanja i natjecanja. Uenici koji grijee sami e nastojati da se poprave.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Die Bundesrepublik Deutschland Bosnien-Herzegowina


Uenici e znati sami napisati krai tekst o svojoj domovini (voeno pisanje). RS 51/7 Uenici dopisuju geografske pojmove na osnovu konteksta.

Uenici e aktivirati leksiko predznanje

Uenici e se podsjetiti na tekst koji su itali

M38 Nastavnik/ca e izrezati tekst DIE BUNDESREPUBLIK DEUTSCHLAND (U 50) i time napraviti slagalicu koju e uenicima podijeliti u kovertama. Uenici e sastaviti slagalicu u jednu cjelinu. Alternativa: M38 Nastavnik/ca e tekst DIE BUNDESREPUBLIK DEUTSCHLAND (U 50) izmijeniti, tj. izbrisat e veliki broj rijei. (Napomena: Nastavnik/ ca e prilagoditi ovu vjebu mogunostima uenika i vremenu koje eli iskoristiti za ovu vjebu.) Uenici e dopunjavati praznine informacijama kojih se prisjeaju. RS 52/8a) Uenici e znati razlikovati i razvrstati informacije o SRNJ i Bosni i Hercegovini. RS 52/8b) Uenici e u tezama paralelno dopuniti informacije koje nedostaju jednoj, odnosno drugoj koloni. U 53/13 Uenici e napisati krai tekst o Bsoni i Hercegovini pomou smjernica iz prethodne vjebe (RS 52/8) i samog teksta na strani (U 50). Uenici e prezentirati tekstove koje su napisali.
189

Uenici e pomou modela u tezama znati navesti neke informacije o BiH i napisati tekst o BiH

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Die Bundesrepublik Deutschland Steigerung der Adjektive


Uenici e znati tvoriti komparativ i superlativ pridjeva. Uenici e znati razlikovati upotrebu veznika als/wie. Uenici e znati samostalno primijeniti komparaciju pridjeva u opisu i poreenju osoba i stvari.

Uenike zainteresirati za predstojeu temu

M39 Nastavnik/ca e uenicima prezentirati fotografiju najveih graevina svijeta. Razgovarat e sa uenicima o dimenzijama tih graevina i uporeivati ih: Wo stehen diese Bauten? Wie gro sind sie? Haben wir in unserer Stadt/ unserenm Land solche Bauten? Wo kann man solche Bauten sehen? Welches Gabude ist am hchsten? Ist Burj Khalifa hcher als Taipei? Ist Jin Mao kleiner als Petronas Towers? U udbeniku U53 nalazi se tekst u kojem se porede Berlin i Bremen. Nastavnik/ca na isti nain poredi Berlin sa nekim drugim manjim gradom. Uenike ukljuiti pitanjima u razgovor. Istu komparaciju e uraditi i sa nekim bosanskohercegovakim gradovima ili poznatim gradovima diljem svijeta. Ist New York eine groe Stadt? Welche Stadt ist grer: Berlin oder New York/ New York oder Mexico City / Mexico City oder Tokyo? itd. U 53/14 Uenici e upisati ponuene komparative u nepotpune reenice. Na osnovu usmenih i pismenih primjera komparacije pridjeva u kontekstu, te nastavka -er koji se ponavlja u svim primjerima uenici e zakljuiti pravilo odnosno prepoznati nastavak za tvorbu komparativa. U54/15 Uenici e primijeniti nastavak er tvorei komparativ od ponuenog pozitiva ili obratno. Uenici e primijetiti nepravilnosti, tj. preglase u nekim primjerima.

Uenici e uoiti upotrebu komparativa pridjeva

Uenici e znati tvoriti komparativ i koristiti ga u kontekstu

M40 Nastavnik/ca e umnoiti i podijeliti/prezentirati fotografiju koja predstavlja pridjeve sa nepravilnom komparacijom: Angelinas Harschnitt: lang/kurz Handschuhe und Schneeball: warm/kalt Krfte messen: schwach/stark zweideutiges Bild: alt/jung

190

Uenici e zalijepiti kopije u svesku i zapisati navedene pridjeve nakon to su zajedno uz pomo nastavnika/ce analizirali sadraj fotografije. RS 53/11 Uenici e na osnovu konteksta dopuniti izostavljene komparative pridjeva. Uenici e na osnovu primjera u zadacima i u kraem tekstu na poetku lekcije Wir vergleichen primijetiti konstantnu upotrebu als/wie. Uenici e zakljuiti razliku pri upotrebi jedne odnosno druge rijei. RS 53/10 Uenici e na osnovu konteksta upisati ponueni pozitiv/ komparativ. U 54/17 Uenici e uraditi vjebu viestrukog izbora i obratiti panju na upotrebu rijei als/wie. RS 54/13 Uenici e napisati reenicu u kojoj porede ponuene imenice.

Uenici e znati upotrijebiti i razlikovati als i wie pri komparaciji

Uenici znaju koristiti komparativ pridjeva u kontekstu

M41 Brettspiel-Komparativ nainiti grupe od 4 do 6 uenika. Svaka grupa dobije iskopiranu igru, figure (mogu biti i mali papirii u raznim bojama ili sa napisanim inicijalima igraa) i kockicu za igranje. Bacajui kocku uenici se kreu po poljima i tvore reenice uporeujui pojmove koji su ponueni u odreenom polju. Samo taan odgovor daje ueniku mogunost za novo bacanje kocke. Netaan odgovor daje mogunost sljedeem igrau da baca kocku. Pobjednik je onaj uenik koji prvi doe do cilja. (Igrica takoe mogua u lekciji 7, poslije obrade komparacije pridjeva gut kao i u lekciji 8 nakon obrade nepravilne komparacije pridjeva gut i priloga viel). RS 55/14 Uenici e napisati kratki tekst uporeujui sebe sa bratom/ sestrom ili prijateljem.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Die Bundesrepublik Deutschland Hast du es gewusst?


Uenici e znati tvoriti superlativ pridjeva. Uenici e znati koristiti superlativ u kontekstu. Uenici e znati prevesti tekst sa njemakog jezika na B/H/S jezik. Uenici e saznati interesantne injenice o nekim gradovima Njemake.

Uenici e ponoviti komparativ pridjeva koji su radili prethodni as

Nastavnik/ca e pitati uenike da se prisjete gradiva koje su obraivali proli sat: Was haben wir in der letzten Stunde gemacht? Wie endet Komparativ? Welches Wort kommt immer mit Komparativ zusammen? Vergleicht bitte: Winter/Sommer; Tag/Nacht; Pizza/Apfel usw.
191

Uenike zainteresirati za novu temu

M42 Nastavnik/ca e pitati uenike da li im je poznat Guinness. Zatim e prezentirati neke rekorde i svjesno naglaavati lan imenice pri koritenju superlativa. U55/18 Uenici e u manjem kvizu o Bosni i Hercegovini zaokruiti injenice kao to su: najdua rijeka, najvii planinski vrh, najvee jezero, itd. Uenici e uoiti upotrebu superlativa i nain njegove tvorbe. U 56 Hast du es gewusst? Tekst pogodan za vjebanje upotrebe rjenika. Uenici samostalno uz koritenje rjenika prevode tekst i pritom znaju prepoznati i prevesti oblike superlativa. Uenici glasno itaju tekst i paze na pravilan izgovor.

Uenici e uoiti upotrebu superlativa Uenici znaju koristiti rjenik u prevoenju nepoznatog teksta Uenici lijepo i izraajno itaju tekst

M43 Napomena: Karte pruaju irok spektar mogunosti upotrebe. Nastavnik/ca moe kreirati igre po elji, npr.: Uenicima podijeliti karte. Uenici pronalaze sve lanove igre koji su dobili karte iz iste kategorije, zatim se redaju po vrijednostima od manjeg ka veem ili obratno. Uenici itaju vrijednosti sa karata i uporeuju ih meusobno. Napomena: Igra zahtjevna i pogodna za dodatnu nastavu. M43 Quartett-Kartenspiel Uenike podijeliti na 4-5 grupa. Svaka grupa dobije 30 karata. (Karte prethodno kopirati, izrezati i zalijepiti odgovarajuu poleinu). Uenici podijele izmeu sebe jednak broj karata. Uenik A odreuje kategoriju (Flsse; Gebirge; Stdte; Bundeslnder; Autos) procjenjujui koje mu karte imaju najjae vrijednosti (automobili imaju i potkategorije). Igra se odvija iskljuivo na njemakom jeziku. Uenik koji ne formulira dobro pitanja i odgovore gubi kartu po izboru protivnika. Naprimjer: Uenik A ima izmeu ostalih i kartu FLSSE i tu je podvuena rijeka DONAU (najjaa karta u kategoriji FLSSE). Uenik A na osnovu poleine karata moe zakljuiti koji od uenika ima karte iste kategorije (FLSSE) i moe pretpostaviti da su rijeke na kartama protivnika krae, tj. imaju manje vrijednosti. Uenik A kae: A: Ich habe die Donau. Das ist der lngste Fluss Deutschlands. Die grere Karte gewinnt. (obraajui se ueniku po njegovom izboru i oslovljavajui ga po imenu) Welchen Fluss hast du? B: z. B. Ich habe den Rhein! Die Donau ist lnger als der Rhein.
192

Uenici e znati tvoriti i koristiti superlative pridjeva i upitnu zamjenicu welcher,-e,-es te obnoviti znanje o geografiji Njemake

Uenik B daje spomenutu kartu ueniku A na kojoj je podvuena Rajna obzirom da je Rajna kraa od Dunava u duini cjelokupnog toka. (Ukoliko uenik A nije pravilno formulirao pitanje, uenik B ima pravo oduzeti kartu po svom izboru.) Nakon razmjene karata uenik B nastavlja isti postupak. (Ako uenik primijeti da ima najslabiju kartu, moe obrnuti igru i rei: Die kleinere Karte gewinnt. Kod karata koje se nalaze izmeu krajnjih vrijednosti uenici nagaaju da li je kod protivnika jaa ili slabija karta te igraju na sreu kada kau: Die grereKartegewinnt! Die kleinereKartegewinnt! Ukoliko su pogrijeili u procjeni, protivnik preuzima kartu uprkos korektno izgovorenim reenicama. Napomena: Uenici mogu upratiti kretanje karata tokom igre i tako u procjeni biti sigurni koja se karta nalazi kod protivnika. Pobjednik je onaj sa najveim brojem karata. Da bi igra bila interesantnija, pobjednicima iz svih grupa omoguiti jedan me. Ostali uenici nadgledaju igru. Uslov potpuna tiina. Napomena: Projektna nastava zahtijeva dodatni angaman, pa ju je mogue raditi na sekcijama ili dodatnoj nastavi. Ovdje je nekoliko savjeta za to uspjeniju nastavu ove vrste. Zadatak U57/20 predlae teme za projektnu nastavu/referate. Odabir tema: Uenici predlau teme o kojima bi eljeli neto vie uti ili ih obraivati. Nastavnik/ca dodaje i svoje ideje i prati odobravanje ili suzdranost uenika. Podjela grupa: a) Nastavnik/ca uenike podijeli u grupe ili b) uenici formiraju grupe: Mogui naini: nastavnik/ca rairi na pod dvolisnice novinskog papira, ovisno o broju grupa koliko je potrebno. Uenici moraju u kratkom vremenskom roku stati jednom ili objema nogama na papir. c) Sluajan odabir Nekoliko ideja za kreativan i zanimljiv sluajan odabir: Nastavnik/ca podijeli gumene bombone. Uenici koji imaju istu boju mede formiraju grupu. Uenici formiraju grupe po boji oiju, horoskopskom znaku, boji odjee, prema ceduljicama na izvlaenje (npr. prezime Mutter Schiller, Vater Schiller, Tochter Schiller, Sohn Schiller, Oma Schiller). Svi lanovi porodice istog prezimena formiraju grupu. Uenici izvlae kartu iz pila karata. Formiraju grupe po boji, znaku, vrijednosti karte itd. U vor zavezati konie ovisno koliko lanova u grupi treba da bude. Uenici uzmu svi po jedan kraj konca. Svi koji pripadaju jednom snopu pripadaju jednoj grupi. U kutijice od filmova ili kinder-jaja staviti npr.: riu, pijesak, kliker, kameni, arafe i podijeliti po odjeljenju. Uenici po zvuku trae svoju grupu. (Izvor: http://t3.tsn.at/vs-ldk/fileadmin/spz-zams/redaktion/Peter/Fortbildung/Soz.Lernen/Ideen_zur_Gruppeneinteilung.pdf)
193

Uenike pripremiti za projektnu nastavu

Podjela tema Nastavnik/ca moe da dodijeli teme ili da uenici biraju po vlastitim afinitetima ili opet po principu sluajnog odabira. Izvori informacija Uenicima detaljno navesti relevantne izvore informacija o odreenoj temi. Uenicima dati kontakt mail adresu putem koje mogu slati vanredne upite i dobiti odgovore na iste. Organizirati konsultacije u toku izrade projekta. Nastavnik/ca e pregledati uzorke prije izlaganja. Izlaganje pred publikom Nastavnik/ca moe organizovati amatersko snimanje izlaganja referata. Prepustiti izlagaima da sami analiziraju video-zapise svojih izlaganja, te da navedu pozitivne i eventualne negativne pojave tokom izlaganja kao to su potapalice, nerazgovijetno izlaganje, tih govor, izbjegavanje gledanja u publiku, ekanje, nepotrebna gestikulacija i suvini pokreti rukama itd. (Napomena: Voditi panju o arhiviranju/brisanju snimljenih materijala zbog eventualne zloupotrebe.)

194

LEKTION 6
Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Freizeit Freizeitbeschftigungen
Uenici e nauiti vokabular vezan za temu slobodne aktivnosti. Uenici e razumjeti tekst koju uju. Uenici e znati govoriti o sadraju teksta. Ukazati na znaaj pravilnog organiziranja slobodnog vremena.

Uenike zainteresirati za predstojeu temu

M44 Nastavnik/ca e uenicima pustiti zvuni zapis kolskog zvona. Nastavnik/ca e pitati uenike: Was ist das? Was fhlt ihr bei diesem Gerusch? Was bedeutet dieses Gerusch fr euch am Freitag Nachmittag? Was bedeutet diese Klingel fr euch am 31. Dezember? Was macht ihr, wenn ihr nicht in der Schule seid? itd. Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku.

Uenici e proiriti vokabular iz oblasti slobodne aktivnosti Uenici e prepoznati znaenje rijei odnosno adekvatno reagirati na spomenutu, novonauenu rije

Was mache ich gerade? Nastavnik/ca e pripremiti spisak glagola koje opisuju aktivnost u provoenja slobodnog vremena, npr. Musik hren, turnen, lesen, einkaufen, aufrumen itd. Nastavnik/ca proita rije sa liste, dok uenici odglume spomenutu aktivnost gestikulacijom. Moe i obrnuto: nastavnik/ca pantomimom predstavi navedene radnje, dok uenici pogaaju. a) Globalno razumijevanje teksta: Uenici e tokom sluanja pratiti tekst i svaki uenik, individualno, u sebi, brojat e sve aktivnosti za koje nam je potreban neki elektronski ureaj, npr. Musik hren, am Computer spielen, itd. b) U 59/1 Prilikom narednog sluanja uenici e dopisivati /povezivati procente koji se u tekstu veu za spomenute slobodne aktivnosti. RS 60/1 Uenici e na osnovu tabele (U59/1) uraditi analizu sadraja odgovarajui na pitanja u zadatku. Uenici e koristiti komparaciju pridjeva koju su uili prethodnih asova. U 59/2 Uenici znaju na osnovu date tabele analizirati podatke o zastupljenosti nekih slobodnih aktivnosti kod djeaka u odnosu na djevojice i obrnuto. Uenici koriste komparativ/superlativ u pisanju reenica.
195

Uenici e prilikom sluanja teksta prepoznati traene informacije

Uenici znaju interpretirati tabelu

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Freizeit Was machst du gern in deiner Freizeit?


Uenici e razumjeti tekst koji sluaju. Uenici e znati pisati o vlastitom provoenju slobodnog vremena (voeno pisanje). Uenici e znati dogovoriti sastanak sa prijateljima i zajedniko provoenje slobodnog vremena. Ukazati na korisno i planirano provoenje slobodnog vremena. Ukazati na nain kako da se njeguju prijateljstva. Nastavnik/ca postavlja pitanja tipa: Was kann man in der Freizeit tun? Wie verbringen Jugendliche am liebsten ihre Freizeit? RS 60/2 Tekst (EINE UMFRAGE: WAS MACHST DU GERN IN DEINER FREIZEIT?) su kratki intervjui sa etiri mlade osobe.

Uenici e aktivirati leksiko predznanje, te se prisjetiti teksta koji su obraivali

Uenici e razumjeti tekst koji sluaju

a) Nastavnik/ca e na tabli napisati: Anzahl der Personen.; Namen der Personen. Uenici e tokom sluanja upamtiti koliko osoba je govorilo za anketu i kako se zovu. b) RS 60/20 Uenici ponuene iskaze razvrstavaju prema ispitaniku koji ih je u anketi rekao.

Uenici znaju reproducirati sadraj teksta Uenici znaju rei kako provode slobodno vrijeme Uenici uvjebavaju jezike strukture neophodne za voenje dijaloga Uenici znaju dogovoriti odlazak sa prijateljima na neku aktivnost koju vole mladi u slobodno vrijeme Uenici znaju napisati kratku pjesmu o slobodnom vremenu (voeno pisanje)
196

Uenici usmeno prenose sadraj ankete. Nastavnik/ca postavlja pitanja: Was macht Florian in seiner Freizeit? Hat er viel Freizeit? Hilft Lena ihrer Mutter zu Hause? RS 60/3 Uenici zapisuju listu aktivnosti kako provode svoje slobodno vrijeme, a potom na osnovu teza zapisuju kratak tekst o svom provoenju slobodnog vremena. U 60/3 Uenici razmjenjuju kratki dijalog na osnovu datog modela i datih primjera.

U 60/4 Uenici piu dijalog na osnovu ponuene eme dijaloga. Uenici u parovima izlau pripremljene dijaloge.

U 67/21 Uenici dopunjavaju zapoete stihove pjesmice FREIZEIT.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Freizeit Zappelino
Uenici e razumjeti tekst koji uju. Uenici e znati govoriti o sadraju teksta. Uenici e znati lijepo i izraajno itati tekst.

Uenicima najaviti temu asa

Napomena: U 61/6 Uenici su za domai rad proitali ponuene tekstove u obliku oglasa na oglasnoj ploi. Uenici itaju oglase iz zadatka (U61/6) i izjanjavaju se u radu koje kolske sekcije iz oglasa bi rado sudjelovali. Zadrat e se posebno kod uenika koji su odabrali sekciju vezanu za pozorite i cirkus.

Uenike zainteresirati za predstojeu temu Uvesti odreen broj novih rijei Uenici e prepoznati rijei u njihovom znaenju

M45 Nastavnik/ca e uenicima prezentirati, podijeliti fotografije koje e uenike asocirati na cirkus. Potom e uenici raditi asociogram na temu ZIRKUS. Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku. RS 61/5a) Uenici e podvui rijei koje se veu za cirkus. U 63/10 Uenici znaju ispravno dopisati slova t, -tt, -th u novonauenim rijeima.

Uenici e novonauene rijei znati ispravno napisati

M46 Galgenmnnchen-Spiel Nastavnik/ca e uenicima podijeliti radne listie. Uenici e uvjebati leksiku u parovima igricom na radnom listu ili na tabli u grupi.

Uenici e sluati tekst i pri tome prepoznati zahtijevane informacije Uenici e itati tekst i pritom obratiti panju na pravilan izgovor Uenici reproduciraju sadraj teksta Uenici e znati pravilno izgovoriti glasove -d, -ng-

M47 Uenici e sluati tekst i numerisati fotografije onim redoslijedom kako se spominju u tekstu. U 63/8 Uenici e prilikom drugog sluanja povezati reenice na osnovu informacija koje uju. Uenici lijepo i izraajno itaju tekst. Svaku greku u izgovoru nastavnik/ca e korigirati. RS 62/6 Uenici e povezati subjekte i predikate i na osnovu toga govoriti reenice kojima e ukratko potvrditi da su razumjeli sadraj teksta. U 63/11 Uenici sluaju zvuni zapis i ponavljaju primjere dok njihov izgovor ne bude priblian zvunom zapisu
197

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Freizeit Zappelino
Uenici e znati govoriti o sadraju teksta. Uenici e znati napisati /voditi dijalog na osnovu informacija iz teksta. Slagalica Nastavnik/ca moe od teksta (udbenik strana 62) napraviti kopije koju koje e potom isjei na dijelove. Uenici e sastavljati slagalicu od teksta. Napomena: Pri sjeenju teksta ne initi to tako da uenici mehaniki bez itanja mogu sloiti slagalicu!

Uenici e se prisjetiti obraenog teksta

Uenici e uvjebavati pravilan izgovor Uenici e ponoviti novonaueni vokabular Uenici e znati reproducirati tekst Uenici e znati na osnovu informacija iz teksta napisati krai dijalog.

Glasno itanje teksta takoer e doprinijeti da se uenici bolje prisjete teksta ali i da usvoje pravilan izgovor. RS 61/5b) Uenici e za svaki dati (i na prethodnom asu podvueni) pojam napisati krau reenicu. U 63/8 Uenici povezuju poetak i kraj reenica. U 63/9 Uenici dovravaju zapoete reenice. RS 62/7 Uenici e pisati dijalog u vidu intervjua iz perspektive djeaka iz teksta i novinara na ija pitanja djeak odgovara. Uenici mogu na osnovu modela slinih i malo izmijenjenih pitanja napisati pitanja namijenjena i drugim likovima koji se spominju u tekstu.

Uenici znaju uestvovati u tzv. Talk show i odglumiti dobijene uloge

Talk show Nastavnik/ca je moderator i on/ona postavlja pitanja. Uenici formiraju grupu koja e imitirati likove iz teksta ZAPPELINO. Tu se mogu ubaciti i likovi kao npr. imaginarni direktor kole, ili malo dijete koje je oduevljeno cirkusom i eli da ga oni naue svojim akrobacijama, itd. (Nastavnik/ca treba objasniti uloge i dati smjernice za njihov udio u emisiji.) Uenici e pripremiti pitanja i odgovore, formirati manju scenu ispred razreda i odglumiti mali talk show. Uenici mogu takoer za ovu vrstu vjebe uzeti osobe po elji iz aktualnog kulturnog i sportskog ivota. Npr. Cristiano Ronaldo, Dino Merlin, Edin Deko itd. Napomena: Ova vjeba je veoma zahtjevna. Nastavnik/ca e procijeniti mogunosti uenika u odjeljenju za tu vrstu vjebe i vrijeme koje je potrebno za ovu vjebu, tako da se ova vjeba moe uraditi i naredni as ili na dodatnoj nastavi.

198

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Freizeit Prsens der trennbaren Verben


Uenici e znati razlikovati glagole sa odvojivim prefiksom. Uenici e znati odvojiti prefiks od glagola i staviti ga na odgovarajue mjesto u reenici. Uenici e znati koristiti prezent glagola sa odvojivim prefiksom u kontekstu.

Uenike zainteresirati za predstojeu temu

Blinde Kuh Uenike podijeliti na dvije grupe, npr. djeake i djevojice. U uionici napraviti razmjetaj. Klupe staviti na mjesto koje je neuobiajeno za tu uionicu. Iz grupa izabrati po jednog predstavnika. Izabranim uenicima zavezati oi maramom. Uenici treba da prenesu od take A do take B au sa vodom ili balon koji vrsto dre meu koljenima dok hodaju. Kada naiu na prepreku, ostatak grupe kae PASS AUF! (nastavnik/ca e na tabli napisati i infinitiv i imperativ glagola, te podvui oblik koji e uenici koristiti). Tada se uenik odmah zaustavi, a potom prati instrukcije jednog uenika npr. links, rechts itd. Kada uenik zaobie prepreku (koju ne smije dotai) nastavlja se kretati do sljedeeg PASS AUF!, nakon ega opet slijede instrukcije nekog od uenika. Pobjednik je ona grupa iji predstavnik prvi donese au vode/balon na odreeno mjesto. U 64/12 Uenici e navedene tvrdnje korigirati prepisujui ih ispravno. Sve reenice sadre glagole sa odvojivim prefiksom. Uenici e podvui predikat u reenicama i napisati ga u infinitivu. Uenici e zatim potraiti prijevod predikata u reenici. Uenici e zakljuiti da prijevod glagola nden, fhren, treten, ziehen ne odgovara kontekstu reenica u kojoj se nalaze i da on zavisi od prefiksa na kraju reenice.

Uenici e znati prepoznati glagole sa odvojivim prefiksom

U 64/13 Uenici u skupini glagola podvlae samo infinitive glagola sa odvojivim prefiksom. Uenici znaju odvojiti prefiks od glagola

M48 Uenici u ablone upisuju glagole koje su prethodno podvukli. Glagole upisuju tako da se jasno moe razlikovati glagol od prefiksa. RS 63/8 Uenici upisuju potreban prefiks i pozicioniraju na predvieno mjesto. U 64/14 Uenici znaju korigirati prefiks i upotrijebiti odgovarajui.

Uenici znaju prepoznati kojem glagolu i kontekstu odgovara odreeni prefiks

M49 Uenici na osnovu primjera definiraju nain upotrebe glagola sa odvojivim prefiksom u prezentu.
199

Uenici znaju tvoriti prezent glagola sa odvojivim prefiksom i koristiti ga u kontekstu

U 65/15 Uenici znaju od ponuenog infinitiva sloenog glagola nainiti reenicu u prezentu. RS 64/9 Uenici rekonstruiraju reenice na osnovu datih rijei.

M50 Brettspiel Uenici igraju igru u kojoj tvore prezent ponuenih glagola.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Freizeit Dativ Plural


Uenici e ponoviti dativ imenica. Uenici e ponoviti mnoinu imenica u nominativu. Uenici e znati tvoriti dativ imenica u mnoini. Uenici e znati u kontekstu koristiti imenice u dativu mnoine.

Nastavnik/ca uzme npr. olovku/loptu. Olovku stavi na sto, na dnevnik, u dnevnik, ispod stola, na prozor, u tanu i pita: Wo ist der Bleistift? Uenici koji ne odgovaraju na pitanje, preuzimaju ulogu irija koji odluuje da li je odgovor bio taan.

Wie schnell ist der Stift? Prvi uenik odloi olovku na proizvoljno mjesto i upita uenika iz klupe, Uenike zainteresirati za predstojeu temu, ponoviti upotrebu dativa te otkriti pravilo za tvorbu dativa mnoine A: Wo ist der Stift? B: z. B. Auf dem Heft. Ako uenik B odgovori tano, ima pravo da odloi olovku kod sljedeeg uenika i postavi pitanje: Wo ist der Stift? (Uenici treba da budu originalni u iznalaenju mjesta za odlaganje olovke). Ponavljanje istih mjesta nije poeljno. Uenici koji su bez pomoi odgovorili tano na pitanje zavravaju igru. Oni koji su grijeili igraju ponovo, sve dok tano ne odgovore na pitanje. (Mogua varijanta takmienja izmeu redova). Alternativa: Nastavnici koji imaju mogunost prezentirati video zapise mogu uenicima prezentirati i snimak na YouTube. Nakon spota pitati uenike kojih mjesta se sjeaju koje je Matt posjetio. Nastavnik/ca e naglaavati dativ u svim primjerima. http://www.youtube.com/watch?v=bNF_P281Uu4&feature=player_ embedded RS 64/10 Uenici dopisuju imenice u dativu. U 65/16 Uenici e u tekstu pronai primjere za dativ mnoine i prepoznati pravilo tvorbe dativa mnoine.
200

Uenici znaju tvoriti dativ imenica u pluralu i znaju ga upotrijebiti u kontekstu

U 65/17 Uenici date imenice u mnoini upisuju na predvieno mjesto u reenici u koristei dativ mnoine. RS 65/11 Uenici e obnoviti oblike mnoine odreenog broja imenica. RS 65/12 Uenici od imenica ponuenih u prethodnom zadatku tvore dativ mnoine, te od istih piu po jednu reenicu.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Uenici e nauiti oblike glagola sein i haben u preteritu. Uenici e znati tvoriti reenice sa glagolima sein i haben u preteritu. M51 Nastavnik/ca e prezentirati fotografiju odrasle osobe oko koje su manje fotografije predmeta i pojava tipinih za odraslu osobu ili djecu. Nastavnik/ca e postavljati pitanja i navesti uenike da zakljue ta je Alex prije radio, a ta sada Alex, Herr Schmitt, radi. Alternativa: Nastavnik/ca moe donijeti line fotografije i pokazati ih uenicima. Npr. Hier war ich 10 Jahre alt. Ich hatte eine neue Puppe. Hier waren wir am Meer. U 66/18 Navedene su po dvije tvrdnje iz teksta Zappelino u prezentu i u preteritu. Uenici podvlae onu reenicu koja se pojavljuje i u izvornom tekstu. Uenici e na osnovu primjera koji se ponavljaju uoiti razliku oblika glagola u preteritu u poreenju sa prezentom te znati popuniti tabelu oblicima ova dva glagola u preteritu (U 66/19). RS 65/13 Uenici u vjebi viestrukog izbora podvlae odgovarajue oblike glagola sein i haben u preteritu. RS 65/14 i U 66/20 Uenici na osnovu konteksta se odluuju za prezent odnosno preterit glagola sein i haben. RS 66/15 Uenici dopunjavaju dijalog. Na osnovu konteksta upisuju preterit/prezent glagola sein i haben.

Freizeit Prteritum von sein und haben

Uenike zainteresirati za novu temu

Uenici e na osnovu primjera uoiti upotrebu preterita glagola sein i haben Uenici znaju prepoznati odgovarajui oblik glagola sein i haben u preteritu

Uenici znaju upotrijebiti preterit glagola M52 Gegenwart oder Vergangenheit Uenike podijeliti na grupe od sein i haben u kon4 do 5 uenika. Svakoj grupi podijeliti kopiju ige, figurice i kockicu za igratekstu nje. Figurice se kreu ovisno o broju na kocki. Uenici slijede instrukcije sa igrice. Kada figurica stigne na polje na kojem se nalazi Bart Simpson, onda uenici koriste prezent rekonstruirajui reenice od ponuenih rijei. A ako se figurica nae na polju gdje se nalazi Bartov djed, onda uenici koriste preterit. Polje sa suncem omoguava ueniku sljedee bacanje bez odgovaranja, dok zvijezda uenika alje nekoliko polja unatrag.
201

LEKTION 7
Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Wir treiben Sport Sportarten


Uenici e nauiti rijei i izraze na temu sport. Ukazat e im se na vanost sporta za njihovo psihofiziko zdravlje. M53 Nastavnik/ca e prezentirati kola poznatih sportista iz prolosti i sadanjosti, poznatijih i manje poznatih, iz regiona i meunarodno slavnih. Uenici e prepoznavati sportiste, imenovati ih, govoriti kojim sportom se bave, iz koje drave dolaze, koji su im uspjesi itd. Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku.

Uenike zainteresirati za predstojeu temu

Uenicima prezentirati novu leksiku

M54 Domino Uenici e pridruiti animaciji sportske discipline odgovarajui naziv. Uenici e prepoznati znaenje rijei

Finde deinen Sportpartner! Uenicima podijeliti ceduljice na kojima su napisane razne sportske discipline. Svaka sportska disciplina pojavljuje dva puta i nalazi se na dvije cedulje. Nakon to su na cedulji dobili neku od sportskih disciplina, uenici odloe cedulju u dep i pantomimom imitiraju datu sportsku disciplinu traei svoj par u odjeljenju koji je dobio cedulju sa istom sportskom disciplinom. Igra se u potpunoj tiini. Parovi koji su se nali sjedaju u jednu klupu i uporeuju cedulje. RS71/1 Uenici e novi vokabular rekonstruirati na osnovu ponuenih slova. RS 71/2 Uenici e napisati sve njima poznate sportske discipline s loptom. U 69/1 Uenici e animacijama sportskih disciplina dopisati njihove nazive. RS 72/3 Nabrojane su sportske discipline koje e uenici razvrstati u pet ponuenih kategorija. RS 72/4 Uenici e date animacije povezati sa rijeima, a potom te iste rijei upisati u odgovarajuu reenicu (RS 73/5) u kojoj je izostavljena rije. U 69/2 Uenici e na osnovu popunjavanja tabele uvjebati vrste sporta, nazive osoba koje se tim sportom bave, lokacije gdje se taj sport igra i glagol koji opisuje radnju bavljenja tim sportom. Potom e od datih rijei napisati reenice.

Uenici e novonauene rijei znati pravilno napisati ili pravilno razvrstati

Uenici e nauiti jo nekoliko novih rijei te novonauene rijei znati koristi u kontekstu

202

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wir treiben Sport Sie inden Sport einfach Klasse


Uenici e razumjeti tekst koji sluaju. Uenici e znati govoriti o sadraju teksta. M55 Sportarten Uenik izvlai jednu od karata (M56) Na kartama su simboli pantomima, pisanje i objanjavanje rijeima. Uenici izvlae broj (M57) i kartu (M56). Na osnovu ploe (M55) uenik e odreeni sport, odglumiti, napisati ili rei. (Ako uenik izvue kartu na kojoj je simbol za pantomimu, uenik tada ne otkriva redni broj, nego pokuava objasniti o kojem sportu je rije, dok drugi uenici pogaaju.) Nastavnik/ca e objasniti nove rijei neophodne za igranje gore navedene igre. Tokom sluanja uenici e zapisati imena djeaka koji se spominju u tekstu. U 71/3 Uenici e tokom sluanja popunjavati tabelu oznaavajui sportsku disciplinu kojom se bave likovi iz teksta. U 71/4 Tokom drugog sluanja uenici e uraditi zadatak Falsch/ richtig. Uenici itaju tekst uz korekcije od strane nastavnika/ce. RS 73/6 Uenici dopunjavaju izostavljene rijei osvrui se na izvorni tekst.

Aktivirati leksiko predznanje

Uenici e sluati izgovoreni tekst sa zadatkom

Uenici lijepo i izraajno itaju tekst

Uenici znaju reproducirati tekst

RS 73/7 Uenici e dati kratke odgovore o djeaku Farisu koji se spominje u tekstu. U 71/5 Uenici odgovaraju na pitanja o svim likovima koji se spominju u tekstu. RS 74/9 Ponuen je tekst slian dijelu izvornog teksta Sie nden Sport einfach klasse. Uenici e rekonstruirati tekst, tj. rijei kojima nedostaju pojedina slova.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wir treiben Sport Sie inden Sport einfach Klasse


Uenici znaju govoriti o sadraju teksta. Uenici znaju govoriti o sportu kojim se bave. Uenici znaju opisati nekog od omiljenih sportista.

Uenici e se prisjetiti obraenog teksta

Uenici lijepo izraajno itaju tekst, te se na taj nain prisjeaju sadraja teksta.
203

Uenici e na osnovu datog modela znati napisati krai dijalog Uenici e znati neto rei o sportu kojim se bave ili bi se eljeli baviti

RS 73/8 Uenici e rekonstruirati dijalog izmeu tefana Majera i reportera. Na slian nain mogu u parovima pripremiti i odglumiti razgovor i sa preostala dva djeaka iz teksta.

U 71/6 Na data pitanja uenici e dati odgovore line prirode.

Ratespiel Nastavnik/ca pripremi biografije nekih poznatih sportista. Biografije prezentirati odjeljenju, bilo usmeno ili pismeno, izostavivi ime i neke kljune rijei. Uenici pogaaju o kojem sportisti je rije.

M58 Uenici izvlae jednu od karata. Ovisno o karti, sportisti kojeg izvuku uenici opiu: kojim se sportom bavi za koju dravu igra koji su mu uspjesi itd. Napomena:

Uenici znaju opisati sportistu i na osnovu opisa pogoditi o kojem sportisti je rije

M58 Igra se moe igrati i na drugi nain sa ciljem spajanja sportista, sportskih rekvizita, sportskih disciplina itd.

Rate mal, wer du bist! Uenicima podijeliti samoljepljive cedulje. Svaki uenik napie ime nekog poznatog sportistu. Ceduljice pokupiti. Uenike podijeliti u grupe od 4 do 6 uenika. Svakom ueniku nalijepiti cedulju sa imenom sportiste na mjesto koje on ne moe vidjeti, a ostali mogu npr. elo, lea, kosa. (Vano je da uenici do kraja igre ne vide svoju cedulju.) Svaki uenik postavlja pitanja ostatku grupe o sportisti ije je ime napisano na njegovoj cedulji. Ostatak grupe odgovara sa ja oder nein. Uenik postavlja pitanja do negativnog odgovora. Nakon odgovora nein sljedei uenik u smjeru kazaljke na satu postavlja pitanja o svom sportisti. Pobjeuje onaj ko prvi pogodi ime svoga sportiste. Igra se nastavlja do otkrivanja svih imena. Igra se moe nastaviti tako to pobjednici iz svih grupa formiraju novu grupu i nastave sa igrom na isti nain samo to ovaj put na pitanja odgovara ostatak odjeljenja (frontalno). U 76/20 voeno pisanje (napisati tekst o omiljenom sportisti)
204

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wir treiben Sport Das Verb werden; Steigerung: gut-besser-am besten

Uenici e nauiti oblike komparativa pridjeva/priloga gut i znati ih koristiti. Uenici e nauiti prezent glagola werden kao glagola sa punim znaenjem. M 59 Nastavnik/ca e uenicima prezentirati fotografije iz djetinstva

Uenike zainteresirati za predstojeu temu

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Barack Obama Angelina Jolie Albert Einstein Edin Deko Wolfgang Amadeus Mozart Oprah Winfrey

Uenici e pogaati o kojoj slavnoj osobi je rije. M59 (umnoiti i umanjiti radi ekonominosti) Na radnim listovima uenici e povezati reenice sa slavnim osobama sa fotografija. Uenici e uoiti, prepoznati i definirati upotrebu i tvorbu glagola werden U 72/8 Uenici e u tekstu SIE FINDEN SPORT EINFACH KLASSE pronai izostavljene rijei. Na osnovu glagola iz reenica i vjebe u prethodnoj fazi uenici e zakljuiti znaenje, oblike i upotrebu glagola werden. Na osnovu oblika uenici e zakljuiti da i glagol werden ima nepravilne oblike u 2. i 3. licu jednine.

Uenici znaju prepoU 72/9 Uenici e upisati glagol werden u njegovom ispravnom obliku znati odgovarajue u reenice. oblike glagola werden Uenici znaju upotrijebiti oblike prezenta glagola werden i drugih glagola u reeninom kontekstu Uenici prepoznaju oblike komparativa i superlativa priloga/ pridjeva gut

RS 77/16 Uenici upisuju ponuene glagole u krai tekst.

U 73/10 Uenici odgovaraju na pitanja u kojima se ponavljaju oblici komparacije priloga/pridjeva gut. Uoit e razliku izmeu atributivne i predikativne upotrebe. Uenici e uoiti i definirati nepravilne oblike komparacije navedenog pridjeva/priloga. RS 75/12 Uenici na osnovu konteksta upisuju komparative/superlative pridjeva.

Uenici znaju u kontekstu upotrijebiti pravilne i nepravilne oblike komparativa i superlativa pridjeva

M41 Brettspiel-Komparativ Uenike podijeliti na grupe od 4 do 6 uenika. Svaka grupa dobije iskopiranu igru, figure i kockicu za igranje. Bacajui kocku uenici se kreu po poljima i tvore reenice uporeujui pojmove koji su ponueni u odreenom polju. Samo taan odgovor daje ueniku mogunost za novo bacanje kocke. Netaan odgovor daje mogunost sljedeem igrau da baca kocku. Pobjednik je onaj uenik koji prvi doe do cilja.
205

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wir treiben Sport Personalpronomen im Dativ


Uenici e nauiti i znati koristiti line zamjenice u dativu. Lehrer: Amar, ich gebe dir den Ball! Amar: Gib mir den Ball!

Nastavnik/ca baca manju i laku loptu nekom od uenika u odjeljenju nakon to su svi uenici ustali i kae:

Uenike zainteresirati za predstojeu temu i najaviti je

Uenik koji dobije loptu treba to isto ponoviti da bi mogao proslijediti dalje lopticu, dok uenik koji hvata lopticu takoe treba ponoviti svoj dio: Gib mir den Ball! Uenik koji je imao priliku da uhvati i baci loptu govorei tano navedene reenice moe sjesti i time zavrava igru. Nastavnik/ca pie na tablu navedene reenice i podvlai dir/mir.

Uenici uoavaju oblike linih zamjenica u dativu Uenici znaju prepoznati odgovarajui oblik linih zamjenica Uenici znaju oblike linih zamjenica u dativu Uenici znaju upotrijebiti u kontekstu line zamjenice u dativu

U 74/12 Uenici na osnovu primjera u zadatku i dopunjavanja objekata (rekvizita za sport) uoe upotrebu linih zamjenica u dativu. U 75/13 uenici e dopuniti tabelu linim zamjenicama u nominativu i odgovarajuim linim zamjenicama u dativu na osnovu prethodnog zadatka. (U74/12) u kojem su zamjenice istaknute crvenom bojom. U 75/14 Uenici podvlae odgovarajue oblike linih zamjenica. RS 76/15 Uenici ponuenu imenicu zamjenjuju adekvatnom zamjenicom koju potom upisuju u datu reenicu. U 75/15 Uenici na osnovu konteksta dopisuju odgovarajue line zamjenice. U 75/16 Uenici odgovaraju na pitanja i na mjesto objekta u dativu piu line zamjenice.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wir treiben Sport Jahreszahlen


Uenici razumiju, znaju izgovarati i pisati godine.

Uenike zainteresirati za predstojeu temu i aktivirati predznanje (brojevi)


206

Nastavnik diktira brojeve koje uenici zapisuju a potom naglas itaju.

Nastavnik/ca e potom baciti loptu i pitati uenika za datum roenja. Uenik koji uhvati loptu rei e, npr.: Ich bin am achten Mrz 2000 geboren.

Nastavnici koji mogu koristiti video u uionici, ovu reklamu mogu iskoristiti u istu svrhu. Nastavnik/ca postavlja pitanja npr.: Was ist im Werbespot? Was wird geworben? Welche Autos sind in der Werbung? Wieso sind sie anders? usw. http://www.youtube.com/watch?v=CH_Rym9kfWM&feature=related U 76/17 Uenici itaju brojeve dok nastavnik/ca ita brojeve koje se mogu tumaiti kao godine npr: vierzehnhundertfnfzig, neunzenhundertfnfzig Nastavnik/ca na tablu pie: Uenici e znati itati brojeve 12 100 = 13 100 = 1800 100 = 1900 100 = Uenici potom zakljuuju nain itanja brojeva koji se odnose na godine i godita. Uenici razumiju brojeve koje uju U 76/ 19 Na osnovu zvunog zapisa uenici zapisuju brojeve koje su uli. U 76/18 Uenici itaju reenice u kojima su navedene godine.

Reihenbung svaki uenik e napisati proizvoljni etverocifreni broj do 2000 i dati susjednom ueniku da proita broj u obje verzije.

Uenici znaju itati datume i godine

M3 Kartenspiel Karte koje smo koristili za uvjebavanje itanja datuma u lekciji 2 mogu se koristiti i u ovoj fazi, s tim to uenici u ovoj lekciji itaju i ponuene godine (to u lekciji 1 nisu trebali itati). Igra se moe igrati u grupama. Uenici dobiju po jednak broj karata. Igra se igra u jednom smjeru. Uenik izvlai jednu od karata, iji sadraj ne vidi, iz lepeze karata susjednog uenika. Ako uenik korektno proita datum sa karte, uzima tu kartu i stavlja je u svoju lepezu, a ako ne, tu kartu vraa ueniku iz ije lepeze ju je izvukao i gubi dodatnu kartu po izboru protivnog igraa. Uenici koji izgube sve karte gube rundu, dok uenik sa najveim brojem karata pobjeuje
207

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Wir treiben Sport Olympische Spiele / Sportmuseum


Uenici proiruju vokabular i ope znanje o sportu i Olimpijskim igrama. Uenici na osnovu predznanja znaju dopuniti nepoznati tekst ponuenim rijeima. M60 Nastavnik/ca e uenicima prezentirati fotograju olimpijskih baklji, prethodno prekriti tekst ispod i pitati uenike: Was ist das? Wo kann man das sehen? Wer trgt das? Wo kann man sie alle auf einem Platz sehen? Wann war die Olympiade in Nagano, und wann in Seoul, und wann bei uns? Uenike navesti da dou do zakljuka da se ove tafete mogu vidjeti u muzeju sporta.

Aktivirati leksiko predznanje i zainteresirati uenike za temu.

Uenici na osnovu steenog znanja znaU73/11 Tekstu nedostaje odreeni broj rijei. Uenici e numerirati ju novi tekst dopuniti date rijei i time odrediti njihovo mjesto u tekstu. ponuenim rijeima RS 74/10 Uenici popunjavaju asociogram na temu Muzej sporta.

RS 75/11 Uenici upisuju izostavljene rijei u interesantan i informativan tekst o Olimpijskim igrama.

208

LEKTION 8
Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Musik Musikinstrumente
Uenici e usvojiti leksiku na temu muzika. Uenici e razumjeti tekst koji sluaju. Uenicima ukazati da je muzika vaan dio kulture i opeg obrazovanja. Uenici e prepoznavati instrumente. Online igrica:

Uenike zainteresirati za predstojeu temu Uenici e upoznati, vokabular iz oblasti muzike Uenici e nove rijei prepoznati u njihovom znaenju i proiriti njihov broj nekim novim Uenici novonauene rijei znaju ispravno napisati Uenici novonauene rijei znaju koristiti govorei o svom stavu prema muzici

http://www.planet-schule.de/sf/iq-shuttle/multimedia/multiplechoice/ klangkiste/mme/mmewin.html ili http://www.little-amadeus.de/link.php?id=19 Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku. U 78/2 Uenici povezuju sliku i odgovarajui pojam. RS 82/1 Uenici e u reenice upisati rijei koje su rekonstruirali u prethodnoj fazi. RS 82/2 Uenici uvjebavaju novonauene rijei U 78/3 Uenici tvore imenice od datih glagola. U 78/1 Uenici dopunjavaju izostavljena slova rijei.

U 78/4 Odgovarajui na pitanja, uenici govore o svom stavu prema muzici.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Musik X-Boys auch in unserer Stadt


Uenici razumiju tekst koji sluaju. Uenici znaju govoriti o sadraju teksta. M61 Nastavnik/ca e uenicima prezentirati kola raznih interpretatora muzike, grupe iz prolosti i sadanjosti, iz regije i sa meunarodne scene. Uenici e prepoznavati i imenovati interpretatore. Nastavnik/ca e kod nekih postavljati pitanja o porijeklu, vrsti muzike koju stvaraju, popularnosti, znaaju itd.
209

Uenike zainteresirati za predstojeu temu

ili Grupama uenika podijeliti kola i dopustiti da posmatraju 20 sekundi. Uenici nakon tog zapisuju sve to su zapamtili, potom za svakog interpretatora zapisati: Band, Snger, Volksmusik, klassische Musik itd. Uenici aktiviraju leksiko predznanje

M62 Trimino Uenicima u kovertama podijeliti slagalice na tri strane. Uenici spajaju animacije sa nazivima istih. U 79/5 Uenici sluaju zvuni zapis (Track 19) i daju kratke odgovore na pitanja. U 79/6 Tokom narednog sluanja uenici rade vjebu Falsch/richtig.

Uenici sluaju tekst sa zadatkom

Slijedi sluanje zapisa (Track 20) prilikom kojeg e uenici popisati sve imenice koje se odnose na ljude (bez vlastitih imenica), npr.: Fans, Englnder, Boy-Bands, Gitarristen, Schlagzeuger, Keyboarder i Snger. RS 83/3 Uenici prilikom narednog sluanje teksta biraju tane informacije u vjebi viestrukog izbora.

Uenici lijepo i izraajno itaju tekst Uenici znaju reproducirati sadraj teksta

Uenici itaju tekst dok nastavnik/ca koriguje sve eventualne greke. U 80/7 i RS 84/4 Uenici dovravaju zapoete reenice.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Musik X-Boys auch in unserer Stadt


Uenici e proiriti vokabular na temu muzika. Uenici e znati voditi krae dijaloge na temu omiljeni pjeva/ica, grupa itd. Glasno itanje teksta e doprinijeti da se uenici bolje prisjete teksta ali i da usvoje pravilan izgovor.

Uenici se prisjeaju teksta koji su itali

U 82/13 Uenici potom rade tz. Laufdiktat. Obzirom da se radi o izmijenjenoj verziji izvornog teksta X-BOYS AUCH IN UNSERER STADT uenici se i na ovaj nain prisjeaju sadraja teksta, a ujedno uvjebavaju pravilno pisanje. a) U 80/8 Uenici na osnovu informacija iz teksta rekonstruiraju dijalog izmeu pjevaa grupe koja se spominje u tekstu i novinara koji postavlja pitanja. b) U 80/9 Uenici e dopuniti intervju pitanjima po individualnom izboru.

Uenici znaju govoriti o sadraju obraenog teksta

210

c) U 80/10 Uenici e jedni drugima postavljati pitanja da bi jo jednom reproducirali tekst. d) U 81/11 Uenici na osnovu plakata odgovaraju na pitanja o planovima muzike grupe iz teksta i pritom uvjebavaju i itanje datuma. Uenici znaju primijeniti nauenu leksiku u novom kontekstu

Talk show Uenici formiraju grupe po 5 uenika. Svaki uenik u grupi bira poznatu linost sa muzike scene. Uenici e pripremiti pitanja i odgovore koje e potom prezentirati odjeljenju. Ispred odjeljenja formiraju manju scenu i odglume talk show po uzoru na neke TV emisije.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Musik Bekannte Musik Bands


Uenici razumiju novinski tekst. Uenici znaju napisati krai tekst o svom najdraem pjevau/ici ili muzikoj grupi.

Uenike zainteresirati za predstojeu temu

M63 Nastavnik/ca e postepeno otkrivati fotografiju ili

M64 ili PPT prezentaciju muzike grupe Tokio Hotel. Uenici pogaaju sadraj fotografije. Uenici razumiju nepoznati tekst koji itaju RS 84/5a) Uenici itaju tekst novinski lanak, o internacionalno poznatoj njemakoj muzikoj grupi i rade vjebu Falsch/richtig. RS 84/5a) Uenici tekstu daju naslov, slian novinskim naslovima.

Uenici na osnovu plakata turneje govore o planovima muzike grupe

Kada uenici pogode o kojoj grupi je rije nastavnik/ca e razgovarati sa uenicima o navedenoj muzikoj grupi i sadraju fotografije. Nastavnik/ca e postavljati pitanja koja e uenici na osnovu fotografije (M66) odgovarati. Wie heit diese Boy-Band? Woher kommen sie? Welche Musik spielen sie? Wie viele Jungs sind in der Band? Wo ndet ihre Tournee statt? Wie heit ihr letztes Album? usw. U 82/14 Uenici prave i dekoriraju plakat muzikog interpretatora po svom izboru.
211

Uenici znaju rekonstruisati nepoznati tekst na poznatu temu Uenici znaju predstaviti svog najdraeg pjevaa/icu ili grupu

RS 85/7 Uenici deifruju i rekonstruiu tekst o njemakoj pjevaici Leni koja je 2011 pobijedila na Euroviziji. Prilikom ev. potekoa uenici se mogu pripomoi izvornim tekstom u udbeniku (strana 106). Napomena: Zadatak je teak. Kao i prethodni tekst o grupi Tokio Hotel pogodan je za rad sa boljim uenicima u okviru dodatne nastave. RS 85/6 Uenici na osnovu datih pitanja piu krai tekst o muzikom interpretatoru po njihovom izboru.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Musik Prposition aus; Komparation viel-mehr-am meisten


Uenici e znati koristiti prijedlog aus. Uenici e nauiti koristiti oblike komparacije priloga viel-mehr-am meisten.

Uenici e uoiti upotrebu prijedloga aus i znati ga koristiti Uenici e znati koristiti dativ neposredno iza prijedloga sa dativom Uenici uvjebavaju upotrebu zamjenica u padeima

a) Na osnovu primjera U 82/15 uenici e nauiti i upotrebu prijedloga aus sa dativom.

b) U82/15 Uenici e znati upotrijebiti dativ nakon prijedloga aus. RS 87/10 Uenici znaju koristiti dativ neposredno iza prijedloga sa dativom koje su do sada uili.

Uenici e u zadatku RS 86/8 i RS 86/9 ponoviti padee imenica i zamjenica, prijedloge sa dativom i sl. U 82/15 Uenici e u reenici, u navedenom zadatku, uoiti nove oblike priloga viel. Na osnovu konteksta uenici e zakljuiti znaenje, vrstu rijei i oblik komparacije.

Uenici e prepoznati, komparaciju priloga viel

M65 Nastavnik/ca e uenicima prezentirati foliju sa fotografijama ivotinja i poreenje koliko te ivotinje provode spavajui na dan. Nastavnik/ca e postepeno otkrivati, dio po dio, zahtijevajui da uenici uporeuju injenice date na foliji. Uenici e definirati sva tri stepena komparacije priloga viel. U zadatku U 83/15/II uenici e uvjebati komparativ priloga viel.

Uenici e znati oblike komparacije priloga viel


212

RS 87/11 Uenici dopisuju odgovarajui oblik komparacije pridjeva/ priloga.

Uenici e znati oblike komparativa/ superlativa pridjeva/ priloga upotrijebiti u kontekstu

M41 Brettspiel-Komparativ Uenike podijeliti na grupe od 4 do 6 uenika. Svaka grupa dobije kopiranu igru, gure i kockicu za igranje. Bacajui kocku uenici se kreu po poljima i tvore reenice uporeujui pojmove koji su ponueni u odreenom polju. Samo taan odgovor daje ueniku mogunost za novo bacanje kocke. Netaan odgovor daje mogunost sljedeem igrau da baca kocku. Pobjednik je onaj uenik koji prvi doe do cilja. (Igrica takoer mogua u lekciji 5 i/ili 7, poslije obrade komparacije pridjeva i nepravilne komparacije pridjeva/priloga gut.)

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Musik Weil-Stze
Uenici e znati tvoriti kauzalne reenice upotrebom veznika weil. Uenici e u govoru znati upotrijebiti weil-reenice i obrazloiti svoj razlog. Nastavnik/ca e pitati uenike: Wer ist dein Lieblingsstar? Nastavnik/ca e zatim odabrati neka od imena koja se ponavljaju npr. Dino Merlin, Tokio Hotel itd. Warum magst du sie? Uenici e zatim nabrajati njihove pozitivne osobine koje e se zapisati u asociogram. Zatim e svaki uenik za sebe napraviti navedenu vrstu asociograma.
hat gute Texte tanzt gut ihre Musik ist modern singt sehr gut

Uenike zainteresirati za predstojeu temu

BEYONCE

Uenici e uoiti upotrebu weil-reenice

U 83/16 Uenici e proitati miljenja publike, zatim oznaiti tane i netane tvrdnje. Primijetit e oblik reenica koji se ponavlja. Na osnovu konteksta i predznanja uenici e zakljuiti znaenje, upotrebu veznika weil. Uenici e denirati pravilo tvorbe weil-reenica na primjeru U 84.
213

hat tolle Videos

sieht gut aus

U 84/17 Uenici e povezati glavnu reenicu sa pripadajuom zavisnom reenicom. RS 5/12 Uenici e izvriti korekciju ispreturanih reenica.

Uenici znaju prepoznati glavnu i odgovarajuu zavisnu reenicu

M66 Kartenspiel: Weil-Stze Kartice izrezati vodoravno, presaviti u sredini i zalijepiti stranje strane dvaju polovina, tako da dobijete karticu koja e biti crvene boje, dok e sa poleine biti plave boje. Uenicima podijeliti kartice. Neki od uenika zapoinje igru tako to e postaviti pitanje na koje se nalazi na njegovoj kartici. Naprimjer: Uenik sa karticom 4 postavlja pitanje: Warum isst du gern zu Hause? Uenik sa karticom 15 odgovara na pitanje: Weil meine Mutter am besten kocht. okree karticu i postavlja pitanje koje se nalazi na kartici 15. Rjeenja prati nastavnik/ca ili jedan od uenika. a) U 84/18 Uenici e od ponuenih glavnih reenica konstruirati sloenu reenicu koristei veznik weil. b) U 85/19 Uenici e na osnovu datog uzorka i smjernica pisati krae dijaloge koristei zavisne reenice.

Uenici znaju od datih reenica nainiti weil-reenicu

c) Uenici e napisati reenice o svojim zvijezdama sa poetka obrade teme weil-Stze. Npr. Ich mag Beyonce, weil sie sehr gut singt. d) RS 88/13 Uenici e dopisati glavnoj reenici zavisnu reenicu i tako obrazloiti svoj stav. e) U 85/20 Uenici e dopunjavati reenice na osnovu linog miljenja. f) U 85/21 Uenici e napisati obrazloenje u vidu kraeg pisma zato nisu u mogunosti odazvati se pozivu na zabavu i pritom e znati upotrijebiti nauene weil-reenice.

214

LEKTION 9
Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Schulpartnerschaft Ein Brief aus Sarajevo


Uenici e razumjeti tekst koji sluaju / itaju. Uenici e znati govoriti o sadraju teksta. Ukazati na bosanskohercegovake prirodne ljepote i znamenitosti.

Uenike zainteresirati za predstojeu temu i najaviti je Uenicima objasniti novu leksiku i aktivirati leksiko predznanje na temu putovanje

U 87/ 1 Uenici prilikom sluanja teksta (Track 22) rade vjebu Falsch/ richtig. Tekst u obliku dijaloga slui kao uvod tekstu u obliku pisma koji slijedi. Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku. RS 94/1 Uenici rekonstruiraju rijei na osnovu datih slova koje povezuju sa ilustracijama.

Uenici nove rijei prepoznaju u znaenju i znaju ih ispravno napisati

Finde mich! Hand darauf! Nastavnik/ca e prethodno na listove papira A4 napisati/otkucati itko i krupnim slovima po jednu novu rije iz teksta. Te listove papira e polijepiti po cijeloj uionici, po tabli, prozorima, zavjesama, vratima, zidovima (obratiti panju da je papir vidljiv svim uenicima i da se moe dodirnuti rukom). Nastavnik/ca e uenicima po redovima podijeliti cedulje sa rednim brojevima. Svakom ueniku bude dodijeljen redni broj od 1 do... (ovisno o broju uenika u jednom redu). Nastavnik/ca ita rije na maternjem jeziku i prozove jedan od brojeva. Prozvani uenici sa istim rednim brojem (to su obino tri uenika, jer je prosjek redova po uionicama 3) iz svakog reda trae zalijepljeni papir na kojem se nalazi prijevod navedene rijei koju je nastavnik/ca prethodno izgovorio. Poen dobija red iji lan je prvi stavio ruku na zalijepljeni papir. Uenici koji su prvi pronali rije uzimaju papir sa napisanom rijei i donose je kao trijumf u svoj red. Uenici e za svaku prikupljenu rije na tablu dodatno napisati reenicu. Tana reenica redu donosi dodatna 2 poena. a) Uenici e itati tekst EIN BRIEF AUS SARAJEVO (U 87). Tokom itanja uenici e zabiljeiti sve geografske pojmove koji se spominju u tekstu. b) U 87/2 Uenici kratko odgovaraju na postavljena pitanja. c) U 88/3 Uenici rade vjebu viestrukog izbora.

Uenici e razumjeti proitani tekst

Uenici e glasno itati tekst i pritom obratiti panju na pravilan izgovor

Uenici lijepo i izraajno itaju tekst. Svaku greku u izgovoru nastavnik/ca e korigirati. Prije toga nastavnik/ca e pustiti audio snimak teksta sa CD-a.
215

Uenici pravilno izgovaraju glasove st-, -st, spUenici znaju govoriti o sadraju teksta

Uenici sluaju i ponavljaju primjere na zvunom zapisu. Vjebu ponavljaju dok izgovor ne bude priblian onom na CD-u. RS 94/2 Uenici e povezati dijelove reenica.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Schulpartnerschaft

Uenici znaju govoriti o sadraju teksta. Uenici znaju opisati znamenitosti svoga grada/zemlje. Ukazati na znaaj njegovanja prijateljskih odnosa izmeu kola i njihovih uenika.

Ein Brief aus Sarajevo

Uenici e se prisjetiti obraenog teksta

M67 Nastavnik/ca e prethodno navedeni tekst izmijeniti dodajui/ mijenjajui neke informacije u izvornom tekstu, te navesti broj izmjena. Uenici e pronai sve rijei koje se ne slau sa izvornim tekstom bez da gledaju u izvorni tekst. Alternativa: Nastavnik/ca e podijeliti uenicima Textpuzzle Uenici e zatim lijepo itati tekst.

Uenici znaju prepoznati i imenovati prirodne ljepote BiH i neke njene znamenitosti Uenici uvjebavaju leksiku i jezike strukture neophodne za pisanje tekstova na temu putovanje i druenje

RS 95/3; RS 95/4; U88/4 Uenici na osnovu fotografija/teksta znaju prepoznati i napisati nazive nekih bosanskohercegovakih prirodnih ljepota i znamenitosti. a) RS95/5 Uenici dopunjavaju izostavljene glagole. b) U 89/5 Uenici razlikuju upotrebu prijedloga an/auf. c) RS 96/6 Uenici znaju pravilno pisati neke izraze. d) RS 96/7 Uenici razumiju odreene izraze.

Uenici znaju prepriati obraeni tekst mijenjajui vrstu teksta (od pisma prave zapis u dnevniku)

M68 Nastavnik/ca uenicima podijeli radne listove na kojima se nalaze numerisani fragmenti fotografija bosanskohercegovakih znamenitosti. Uenici pokuavaju prepoznati sve znamenitosti na osnovu dijela fotografije. Uenici prepoznaju i imenuju znamenitosti koje se spominju u izvornom tekstu. RS 96/8 Uenici opisuju, upisujui izostavljene rijei, aktivnosti tokom posjete mjestima BiH.

216

Uenici znaju na RS 97/9 Uenici opisuju na osnovu prethodno uraenih vjebi daljnje osnovu teksta koji su aktivnosti osvrui se na informacije iz izvornog teksta EIN BRIEF AUS itali samostalno naSARAJEVO. pisati zapis u dnevnik U 89/7 Postavljena su pitanja o partnerstvu kola. Uenici odgovaraju Uenici znaju gona osnovu linih iskustava. voriti o partnerstvu U 90/8 Rad u paru: Uenici smiljaju sadraj paketa kojim bi obradokola vali svoje njemake prijatelje i predstavili svoju domovinu. RS 98/10 Uenici prevode tekst na B/H/S jezik. Osposobiti uenike Napomena: Tekst pogodan za proirivanje znanja na dodatnoj nastavi ili da koriste rjenik za domai rad. Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Uenici e nauiti i znati koristiti pokazne zamjenice dieser, diese, dieses. Uenici znaju tvoriti sloenice od dvije imenice i znaju odrediti rod sloenice. M69 Nastavnik/ca e prezentirati foliju i pitati uenike ta predstavlja ruka na foliji. Da li nam ruke pomau pri izraavanju i govoru, u kojoj mjeri se moe pomagati rukama. ta izraavamo u jeziku kada pokazujemo kaiprstom. U 90/9 Uenici dopisuju pokazne zamjenice dieser, diese, dieses nastavljajui po uzorku u postavci zadatka. RS 98/11 Uenici e dopuniti odgovarajue pokazne zamjenice. Nastavnik/ca e na tabli napisati neuobiajeno dugu rije u njemakom jeziku i izazvati kod uenika uenje. Zatim e zamoliti neke od uenika da je pokuaju proitati. Nakon toga nastavnik/ca e kredom druge boje ispresijecati rije na sastavima, te ponovo zamoliti uenike da je pokuaju proitati uz nastavnikovu/cinu pomo. Donaudampfschifffahrtselektrizittenhauptbetriebswerkbauunterbeamtengesellschaft Erklrung: Die Donaudampfschifffahrtselektrizittenhauptbetriebswerkbauunterbeamtengesellschaft war eine Unterorganisation der Donaudampfschifffahrtsgesellschaft in Wien vor dem Ersten Weltkrieg. Info: Der Name wird im Guinness-Buch der Rekorde als das lngste Wort in der deutschen Sprache angegeben. ili die Donaudampfschifffahrtskapitnsmtze das Rindeischetikettierungsberwachungsaufgabenbertragungsgesetz
217

Schulpartnerschaft Demonstrativpronomen dieser, diese, dieses; Zusammensetzungen

Uenike zainteresirati za predstojeu temu Uenici e tvoriti pokazne zamjenice dieser, diese, dieses i znati ih koristiti u kontekstu.

Uenike zainteresirati za tvorbu sloenica

Uenici e prepoznati nain tvorbe i pisanja sloenica

Nastavnik/ca e uenicima zadati da u tekstu U87 nau sve sloenice i da ih podvuku. Podvuene rijei uenici e zapisati u sveske sa lanom te drugom bojom povui liniju na mjestu spajanja. Nakon toga uenici e u dvojezinom rjeniku potraiti znaenje i rod svake pojedinane rijei. Svaku pojedinanu rije uenici e podvui plavom ako je rije mukog roda, crvenom ako je enskog i zelenom ako je srednjeg roda. Uenici e zatim pokuati odgonetnuti koji rod e imati sloenica u sluaju spajanja dvije imenice razliitog roda. Uenici e na primjeru i bojama definirati pravilo tvorbe sloenica.

M70 Zusammensetzungen-Puzzle Nastavnik/ca e podijeliti uenike u grupe po 4 uenika. Nastavnik/ca je prethodno umnoio i izrezao kartice, te ih dodatno prerezao na sredini, na mjestu spajanja rijei, oznaenom crvenom linijom. Uenici e na osnovu znaenja i crtea sastavljati imenice u sloenice i odrediti im rod. Uenici e u zadatku U90/10 spajati imenice u sloenice i odreivati im rod. Uenici e na osnovu datih imenica pisati sloenice

M71 ili U 90/11; U 91/12 Nastavnik/ca e podijeliti uenike u takmiarske grupe i odrediti vrijeme takmienja. Grupa koja bude imala najvie tanih sloenica sa korektnim rodom i loginim znaenjem je pobjednik.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Schulpartnerschaft Futur
Uenici znaju oblike i upotrebu glagola werden. Uenici znaju tvoriti i koristiti futur. Uenici znaju sami pisati o namjerama i planovima za sljedei period koristei futur. U 91/14 Uenici e ponoviti oblike i upotrebu glagola werden.

Aktivirati predznanje o prezentu glagola werden

Uenike navesti na novu temu (iskazivanje budunosti)

M72 Nastavnik/ca e prezentirati fotografije na kojima su animacije kugle za proricanje budunosti, tarot karte, horoskop i portret Nostradamusa. Nastavnik/ca pitati uenike ta ovi predmeti imaju zajedniko proricanje budunosti.

218

Uenici e prepoznati nain tvorbe futura

M72 Nastavnik/ca e zatim predloiti uenicima da i oni sami proriu budunost na osnovu fotografije i slijeda loginih situacija na njima. Nastavnik/ca e na tablu napisati prvi primjer: Das Baby wird weinen. Sljedei primjer napisan na tabli uenici e iskazivati svoja proroanstva.

Uenici znaju tvoriti reenice u futuru

a) M73 Uenici znaju prepoznati pravilno izgovorenu reenicu u futuru. Nastavnik/ca ita prethodno pripremljene reenice u futuru i pravi namjerno greke. Uenici diu crvenu karticu za pogrenu reenicu, a zelenu za korektno izgovorenu reenicu. b) U 91/15 uenici e odgovarati na pitanja postavljena u futuru. c) U 92/16 Uenici na osnovu pitanja i datog modela dovravaju zapoete reenice koristei futur. d) U 92/17 Uenici reenice u prezentu transformiraju u futur. e) RS 98/12 Uenici piu odrine reenice u futuru. RS 99/13a) Uenici e na osnovu Hanninog rasporeda za sljedeu sedmicu napisati tekst u futuru. RS 99/13b) Uenici piu o svojim planovima za sljedei dan/sedmicu ili raspust.

Uenici znaju govoriti o svojim i tuim planovima koristei futur

M74 Das Futur-Spiel Nastavnik/ca e podijeliti uenike na grupe i podijeliti iskopiranu igru za svaku grupu. Uenici bacaju kockicu i kreu se figuricama po poljima. Na svakom polju uenik e na postavljeno pitanje odgovoriti punom reenicom u futuru. Pobjednik je onaj ko prvi doe do cilja. Napomena: U radnoj svesci na str. 100 ponuena je vjeba 14 kojom uenici mogu ponoviti weil-reenice.

219

LEKTION 10
Tema: Nastavna jedinica:
CILJEVI:

Zu Hause Haushalt
Uenici e nauiti rijei i izraze vezane za domainstvo (kuanski aparati i aktivnosti koje se obavljaju u domainstvu). Ukazat e im se na vanost higijene, reda i discipline te njihovog udjela u obavljanju kuanskih poslova.

M75 Nastavnik/ca uenicima prezentira fotografiju te postavlja pitanja: Uenike zainteresirati za predstojeu temu Was ist ein Hygienedetektiv? Was machen diese Frauen in ihrer TV-Sendung? Das sind einige Fotos. Wer hat diese Fotos gemacht? Was siehst du auf den Fotos? Wessen Zimmer sind das? Wie sehen diese Zimmer aus? Wie sieht dein Zimmer aus? Nastavnik/ca e uenicima, kontekstom, slikom, crteom, pantomimom, gestikom objasniti nepoznatu leksiku. a) U 94/1 Uenici razvrstavaju predmete u tabeli ovisno u kojoj prostoriji se nalaze. Uenici e znati prepoznati znaenje novih rijei i izraza b) RS 105/1 Uenici dopunjavaju reenice ponuenim rijeima. c) U95/4 Uenici ponuenim animacijama dopisuju odgovarajue fraze. d) U 96/5 Uenici uvjebavaju izraze vezane za kuanske poslove. e) U95/3 Uenici definiraju kuanske predmete. Uenici e znati ispravno napisati rijei Uenici e znati tvoriti zapovjedni oblik koristei novonauene rijei Uenici e znati upotrijebiti novonauene rijei u kontekstu
220

Uenicima e se prezentirati nova leksika

Uenici popunjavaju krialjku imenujui animirane predmete. Rjeenje krialjke HAUSHALT omoguava provjeru tanosti uraene vjebe. RS 105/2 Uenici e novonauene glagole upisati u reenice u imperativu i obratiti panju na oblik glagola.

Uenici e znati korigirati tekst U 96/6 u kojem je nekoliko rijei pogreno upotrijebljeno.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Zu Hause

Uenici e ponoviti novu leksiku. Uenici e razumjeti tekst koji sluaju. Uenici e znati govoriti o sadraju teksta. Uenici e se znati izjasniti o linom udjelu u kuanskim poslovima. Uenici e znati opisati navike jedne porodice i njihov stav prema kunim poslovima. Ukazati na vanost kvalitetne komunikacije u obitelji. Ukazati na vanost ravnopravnih uloga svih lanova jedne porodice u preuzimanju obaveza i koritenju pogodnosti, privilegija i prava.

Eine Umfrage: Hilfst du im Haushalt

Uenici e uvjebati leksiku uvedenu prethodni sat. Znat e je prepoznati u njenom znaenju.

M76 Trimino Uenike podijeliti na grupe od 4 lana. Uenicima podijeliti prethodno pripremljen trimino M76. U sluaju da se nastavnik/ca odlui za grupu veu od 4 lana, kopirati trimino veih dimenzija M77 Nastavnik/ca e tablu prije sluanja teksta ispisati imena likova teksta, to e uenici prepisati. Za vrijeme sluanja teksta uenici e uz ime napisati svoje lino miljenje(+/ za pozitivno, a / za negativno) o likovima iz teksta. U 98/7 Uenici e sluati tekst i znat e prepoznati kojem od likova iz teksta pripadaju iskazi. U 98/8 Uenici e po trei put sluati tekst i pritom u ponuenoj listi kunih poslova oznaiti one koje su anketirani jo spomenuli.

Uenici e razumjeti tekst i znati prepoznati traene informacije u tekstu

Uenici e usvojiti pravilan izgovor i znati glasno proitati tekst Uenici znaju reproducirati sadraj teksta Uenici e znati govoriti o svojim navikama i navikama neke obitelji i njihovom odnosu prema kunim poslovima

Uenici itaju tekst sa podijeljenim ulogama. Svaku greku u izgovoru nastavnik/ca e korigirati. RS 105/3 Uenici dopunjavaju izostavljene rijei. RS 106/4 Uenici reproduciraju jedan dio teksta u vidu intervjua. U 98/9 Uenici e odgovoriti na pitanja o likovima iz teksta.

RS 106/5 Uenici e odgovoriti na pitanja o vlastitim navikama i raspodjeli poslova u kui. U 99/10 a);b) Uenici e znati svoje planove u domainstvu iskazati u futuru i obrazloiti navike svoje obitelji u kuanskim poslovima

221

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Zu Hause Prposition bei


Uenici e ponoviti usvojene prijedloge sa dativom i usvojiti novi prijedlog bei. Uenici e znati upotrijebiti usvojene prijedloge u reeninom kontekstu.

Uenici e ponoviti prijedloge sa dativom i uoiti novi

RS 107/6 Uenici e upisati u tekst izostavljene prijedloge i uoiti imenice u dativu neposredno iza istih. a) U 99/12 U vjebi se uvodi dodatni prijedlog sa dativom bei. Uenici piu imenice i zamjenice u dativu neposredno iza navedenih prijedloga. b) RS 107/7 Uenici upisuju odgovarajue line zamjenice u dativu neposredno iza prijedloga sa dativom.

Uenici e znati koristiti prijedloge sa dativom u reeninom kontekstu

c) M78 i M79 Stzeversenken Uenike podijeliti u grupe po 4 uenika. Svakoj grupi podijeliti kopiju za igranje, kartice sa prijedlozima. Kartice izmijeati i staviti ih u jedan pil, okrenuti prema dolje, tako da nije mogue vidjeti prijedlog koji slijedi. Uenik izvlai karticu sa prijedlogom. Na kopiji igre uenik trai reenicu kojoj bi izvueni prijedlog odgovarao. Uenik potom prepisuje reenicu kojoj dopisuje izostavljeni prijedlog i lan/zamjenicu u dativu. Uenik koji tano zapie reenicu moe zadrati kartu sa prijedlogom. Uenik sa najvie karata je pobijedio rundu.

Tema: Nastavna jedinica:


CILJEVI:

Zu Hause Perfekt der regelmigen Verben


Uenici e ponoviti prezent glagola haben. Uenici e znati tvoriti particip II pravilnih glagola. Uenici e znati redoslijed rijei u izjavnoj i upitnoj reenici. Uenici e znati tvoriti reenice u perfektu. Uenici e znati govoriti o linim iskustvima iz prolosti koristei perfekt.

Uenici e uoiti novu gramatiku strukturu i denirati pravilo tvorbe perfekta Uenici e ponoviti prezent glagola haben Uenici e znati prepoznati particip II glagola u njegovom znaenju i samostalno tvoriti particip
222

U 100/13 Uenici odgovaraju na pitanja ve postavljena u perfektu i tako tvore reenice na osnovu kojih e zakljuiti pravilo. U 100/14 Uenici e ponoviti prezent glagola haben u ulozi pomonog glagola. Uenici e uoiti participe glagola na kraju reenica. a) RS 108/9 Uenici e uvrstiti ponuene participe II glagola izrazima. b) U 101/16 Uenici e dopisati ponuene participe II nedovrenim reenicama c) U 100/15 Uenici e od ponuenih innitiva glagola tvoriti particip II.

Uenici e znati napraviti reenicu u prolom vremenu

RS 108/10 Reenicama nedostaju participi II odnosno pomoni glagol. Uenici na osnovu konteksta dopunjavaju traene reenine dijelove. RS 109/16 Uenici na osnovu primjera reenice u prezentu tvore istu ali u perfektu i mijenjaju subjekat. U 101/17 Uenici e na osnovu ponuenog modela odgovaraju na postavljena pitanja u perfektu. U 102/18 Uenici e opisati dan Lukasove porodice u perfektu na osnovu ponuenih rijei i izraza.

Uenici e znati pisati krai dijalog/ tekst pomou smjernica koristei perfekt

RS 109/12a) Uenici e od ponuenih glagola u infinitivu napisati particip II, a u zadatku RS 109/12b) napisati reenice u perfektu koje e sadrati navedene glagole. RS 109/13 Uenici e pisati o deavanjima i linim iskustvima u proteklom danu. Pri tome im moe biti od pomoi zadatak i rjeenje zadatka U 102/18.

Uenici e znati od ponuenih rijei na zahtjev tvoriti prezent, futur ili perfekt

M80 Zeitenwabe Uenike podijeliti u grupe od 5 do 7 uenika. Grupama podijeliti kopiju igre (kopirati na vei format) i karte (M81) koje e izvlaiti. Igra se u smjeru kazaljke na satu. Uenici bacaju kockicu i kreu se po poljima, izvlae gornju kartu iz pila koji je okrenut prema dolje. (Karte sadre gramatiko vrijeme ili modalni glagol pomou kojeg se tvore reenice. Znakovi +, -, ? oznaavaju da li e ta reenica biti u izjavnom, odrinom ili upitnom obliku). Uenik e rei/napisati reenicu na osnovu reeninih dijelova u odreenom polju. Da li e reenica biti u prezentu, futuru ili perfektu ili da li e to biti izjavna, upitna ili odrina reenica zavisi od izvuene karte. U poljima koja su oznaena zvjezdicom reenice e uenici iskljuivo tvoriti u prezentu, bez obzira na gramatiko vrijeme koje nalae izvuena karta. (Kada uenici u cijelosti savladaju perfekt, te zvijezde znae da je datu reenicu potrebno obavezno napisati, a ne samo izgovoriti i da ista korektno napisana donosi dvostruke poene). Nastavnik/ca e navesti uenike da zakljue zato su neka polja oznaena zvjezdicama. Napomena: Igra sadri glagole iji perfekt uenici jo ne znaju tvoriti. Ti glagoli su oznaeni zvjezdicom. U igri tu izbjei tvorbu perfekta i zahtijevati reenicu u prezentu ili futuru.

223

Dodatni materijali

Materijal je namijenjen kao predloak za uvjebavanje leksike. Nastavnik/ca odnosno uenik popuni prvu tabelu rijeima koje eli uvjebavati iz rjenika ili udbenika. (Napomena: Tabelu potrebno uporediti sa izvornim tekstom iz rjenika da ne bi dolo do lanane greke i uenja neispravno napisane rijei!) Nakon toga rijei se prevedu. U sljedeoj fazi uenik presavije prvu tabelu i prevodi po mogunosti to vie rijei kojih se moe sjetiti sa druge tabele u treu. One rijei kojih se nije mogao sjetiti oznait e i potraiti njihov prijevod. Uenik e kroz popunjavanje tabela pokuati zapamtiti to vie rijei i umanjiti broj oznaenih polja. Posljednju tabelu neophodno je uporediti sa izvornim tekstom da bi se iskljuile eventualne greke.

D1 FALTVORLAGE

Materijal umnoiti i izrezati. Uenicima podijeliti materijale kojima mogu oznaiti stranicu u udbeniku/radnoj svesci koja se trenutno obrauje. Pomou ovih materijala uenici mogu provjeriti ispravno pisanje brojeva, pravilnu konjugaciju modalnih glagola tedei na vremenu. U materijalu su navedeni i participi perfekta najfrekventnijih nepravilnih glagola, to e uenici usvajati tek u 9. razredu. Dio materijala mogue je koristiti i u niim razredima.

D2 BOOKMARKS

Navedeni materijal je saeta PowerPoint prezentacija opih injenica o Saveznoj Republici Njemakoj. Prezentacija nije didaktizirana, ali prati program udbenika. Nastavnici koji imaju mogunost upotrebe nastavnih pomagala koji omoguavaju ovakav vid nastave mogu koristiti datu prezentaciju ili dijelove iste, ili je prilagoditi i izmijeniti po svojoj elji.

D3 PPT BRD

Karte sadre ope informacije o imaginarnim likovima. Karte pruaju irok spektar upotrebe. Nastavnik igru i karte moe prilagoditi uzrastu uenika i cilju nastave.

D4 KARTENSPIEL

224

Anita Krnjai, Sanja Portner, Hiliza Demi; Zlata Maglajlija (ur.): PRIRUNICI ZA NASTAVNIKE UZ NJEMAKI JEZIK ZA 6, 7. I 8. RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE (njemaki kao drugi strani jezik) Izdava: DJEIJA KNJIGA, Sarajevo, Pijana 94, tel. 033/768-545, fax 768-546, e-mail: djecijaknjiga@bosanska-rijec.ba Suizdava: BOSANSKA RIJE, Sarajevo Za izdavae: Ivica Vanja Rori Prvo izdanje, 2011.