Sie sind auf Seite 1von 358

CMS za kole Prirunik za korisnike

Sadraj
Prirunik CARNetov CMS za kole ...................................................1 Ciljevi prirunika i kategorije korisnika CMS-a .................................................. 2 Oznake u priruniku .............................................................................................. 4 Predznanja i vjetine potrebne za svladavanje ovog dijela prirunika ............. 6 1. cjelina: Web s korisnike strane ......................................................... 7 Odakle dolaze i to su zapravo web stranice? ..................................... 8 Uvod ....................................................................................................................... 8 Statike i dinamike web stranice......................................................................... 9 CMS ....................................................................................................................... 11 Blogovi, LMS-ovi i ostale vrste dinamikih web sjedita ................................. 13 Vrste kolskih web sjedita na CARNetovim posluiteljima ............................. 14 Prednosti upotrebe CARNetovog CMS-a........................................................... 15 Pogled na web stranice u CARNetovom CMS-u .................................16 Uvod ..................................................................................................................... 16 Moduli .................................................................................................................. 17 Vertikalna navigacija ........................................................................................... 19 Prijava na web sjedite ........................................................................................ 21 Korisnike postavke ............................................................................................. 22 2. cjelina: Administriranje ................................................................... 27 Administriranje uvod .................................................................... 28 Kako poeti? ..................................................................................... 29 Administratori imenika i administratori resursa ..............................................30 Priprema u administracijskom suelju sustava HUSO...................................... 32 Sekundarna domena ............................................................................................ 33 Prvi posjet web sjeditu u CMS-u ....................................................................... 36 Administratorski pogled .................................................................. 38 Redoslijed rada .................................................................................................... 39 Dodavanje, rasporeivanje i brisanje modula .................................................. 40 Izbornik Upravljanje portalom ........................................................................... 44 Izbornik Dodaj novu stranicu ............................................................................. 45 Ureivanje navigacije ....................................................................... 48 Promjena redoslijeda stranica u navigaciji ........................................................ 49 Dodavanje stranica i promjena parametara ...................................................... 51 Brisanje stranica .................................................................................................. 55 Korisnici............................................................................................57 Usklaivanje korisnika ........................................................................................ 58 Stvaranje stranica pri usklaivanju korisnika ................................................... 60 Pregled svih korisnika ......................................................................................... 64 Grupe .................................................................................................................... 65 Dozvole............................................................................................. 69 Poetno stanje ...................................................................................................... 70

Nasljeivanje i kombiniranje dozvola ................................................................ 74 Znaenja pojedinih dozvola................................................................................. 78 Rad s dozvolama .................................................................................................. 85 Savjeti za rad s dozvolama...................................................................................89 Popisi promjena ............................................................................... 92 Odobrenja ............................................................................................................. 93 Dnevnik promjena ............................................................................................... 94 Dva pogleda na arhiviranje sadraja ................................................ 97 Sigurnosne kopije ................................................................................................ 97 Dokumentiranje stanja web sjedita .................................................................. 97 3. cjelina: Moduli ................................................................................. 99 Moduli uvod ................................................................................ 100 Moduli u sredini stranice ................................................................102 Vijesti .................................................................................................................. 102 Multipage modul ............................................................................................... 120 Kljune rijei ...................................................................................................... 122 Galerija slika ...................................................................................................... 123 Dokumenti ..........................................................................................................131 Spajalica ............................................................................................................. 147 Forum ................................................................................................................. 150 Izrada obrasca .....................................................................................................161 Modul iframe ..................................................................................................... 173 Mapa weba ......................................................................................................... 176 Razredi i popis uenika u razredu ..................................................................... 177 Popis djelatnika.................................................................................................. 178 Mali moduli jednaki velikima .......................................................... 179 Statiki HTML modul ........................................................................................ 179 RSS ..................................................................................................................... 185 Dokumenti za prikaz .......................................................................................... 196 Moduli u bonim stupcima ..............................................................198 Linkovi ................................................................................................................ 198 Mala anketa ....................................................................................................... 202 Broja posjeta .................................................................................................... 209 Mali moduli povezani s velikima ..................................................... 212 Pitanja i odgovori ............................................................................................... 212 Kalendar i raspored sati .................................................................................... 218 Rjenik ................................................................................................................ 227 Trailica ............................................................................................................. 230 Fiksni moduli ................................................................................. 232 Modul za prijavu (login modul) ........................................................................232 Navigacija ...........................................................................................................233 Mrvice kruha (breadcrumbs)............................................................................236 Naziv kole i podnoje stranice ......................................................................... 237 Zaglavlje stranice .............................................................................................. 238 Gornji linkovi .................................................................................................... 240

4. cjelina: Editor ................................................................................. 241 Editor uvod.................................................................................. 242 Alatna traka i pisanje ..................................................................... 244 Alatna traka ........................................................................................................ 245 Upotreba uzastopnih razmaka .......................................................................... 247 Lijepljenje ...................................................................................... 248 Zalijepi ................................................................................................................249 Zalijepi kao isti tekst ....................................................................................... 250 Tablice ............................................................................................. 251 Umetanje tablice ................................................................................................ 251 Dodavanje i brisanje redaka i stupaca ............................................................. 254 Spajanje i dijeljenje elija tablice ...................................................................... 255 Oblikovanje elija tablice................................................................................... 256 Slike ............................................................................................... 258 Umetanje slika ...................................................................................................258 Promjena svojstava slike ................................................................................... 261 Dimenzije slike ...................................................................................................264 Napomene ..........................................................................................................266 Linkovi ........................................................................................... 267 Postavljanje linkova na druge sadraje na webu ............................................ 268 Promjena svojstava linkova ...............................................................................270 Linkovi na dokumente izvan lanka ................................................................ 271 Linkovi na dokumente pohranjene uz lanak ................................................. 272 Flash animacije .............................................................................. 274 Ukljuivanje Flash animacija ............................................................................ 274 Svojstva animacija ............................................................................................. 276 Rad s HTML kdom ........................................................................ 278 5. cjelina: Priprema slika ................................................................... 280 Priprema slika uvod .....................................................................281 Slike s fotoaparata .......................................................................... 282 Slike koje nisu fotografije ............................................................... 284 Slike iz programa paketa Microsoft Office ...................................................... 284 Hvatanje slike ekrana ....................................................................................... 286 Slike su na papiru ........................................................................... 287 Privremeno rjeenje: slike s weba .................................................. 289 Izbor programa .............................................................................. 292 Odreivanje veliine slika .............................................................. 293 Kako doznati veliinu slike? ..............................................................................294 Veliina slike iz fotoaparata .............................................................................. 295 Veliina izvezenih slika ......................................................................................296 Rad ................................................................................................. 297 Izrezivanje slike (crop) ..................................................................................... 298 Smanjivanje slike ............................................................................................... 301 Izotravanje slike .............................................................................................. 302 Zavrni zadaci i napomene ............................................................................... 302

6. cjelina: O pisanju ........................................................................... 304 O pisanju uvod............................................................................. 305 Kako itamo? .................................................................................. 307 Znakovi (slova) ............................................................................... 308 Verzal ................................................................................................................. 308 Podebljavanje ..................................................................................................... 310 Podvlaenje .........................................................................................................311 Kosa slova ........................................................................................................... 312 Izbor fonta i veliine znakova............................................................................ 313 Odlomci ........................................................................................... 315 Broj znakova u redu ........................................................................................... 315 Nabrajanje i numeriranje .................................................................................. 316 Prijelom reda i prijelom odlomka ..................................................................... 318 Tekst ............................................................................................... 320 Naslovi ................................................................................................................ 321 Sadraj ................................................................................................................322 Organizacija rada uvod ............................................................... 324 Poetni poslovi bez raunala .......................................................... 326 Za koga i zato radimo? .....................................................................................326 O emu emo pisati i koliko esto? ................................................................. 328 Ostale teme........................................................................................................ 330 Poetak rada vezan uz CMS ............................................................. 331 Vertikalna navigacija ......................................................................................... 331 Sadraj sredinjeg dijela naslovnice ................................................................. 333 Izgled stranica .................................................................................................... 335 Sadraj pojedinih stranica ................................................................................. 337 Izgled lanaka ................................................................................................... 338 Poetno objavljivanje na web sjeditu ............................................. 341 Dodatna edukacija autora .............................................................. 343 Povratna informacija i promjene na web sjeditu .......................... 345 Rjenik ........................................................................................... 347 Linkovi vezani uz CARNetov CMS .................................................. 353

CARNetov CMS za kole

O priruniku

Prirunik CARNetov CMS za kole


CARNetov CMS za kole sustav je koji korisnicima omoguava izradu web stranica s mnotvom raznolikog sadraja bez brige o tehnikim poslovima izrade web sjedita. Pritom su korisnici najee ustanove, a meu njima je najvie osnovnih i srednjih kola. Prirunik CARNetov CMS za kole namijenjen je prvenstveno nastavnicima koji ele web sjedite svoje kole postaviti pomou CARNetovog sustava za upravljanje sadrajem i(li) na njemu objavljivati svoje priloge. Osim njih, prirunikom se mogu sluiti i ostali djelatnici kola, prije svega ravnatelji, psiholozi, pedagozi i ostali zainteresirani za objavljivanje podataka na webu. Neki dijelovi prirunika, a osobito uvodna poglavlja, te poglavlja o pripremi slika, pisanju i organizaciji rada, mogu biti zanimljiva svima koji objavljuju svoje radove na webu, bez obzira na sustav kojim se slue. Prirunik je nalik istoimenom teaju kojem se moe pristupiti s Nacionalnog portala za uenje na daljinu Nikola Tesla. Kao jedinu vanu razliku izmeu teaja i prirunika bismo naveli postojanje veza (linkova) izmeu dijelova teaja koji posjetitelju olakavaju dolazak do sadraja koje je preskoio, a vaan je u poglavlju koje upravo prouava. itatelji prirunika te sadraje trebaju pronai sami sluei se tablicom sadraja. Kao to je prikazano na sljedeoj slici, prirunik se sastoji od sedam dijelova:

Odakle dolaze i to su u stvari web stranice? CMS-ovi openito i vrste web sjedita na CARNetovom posluitelju za kole Korisniki pogled na web stranice izgled kolskih web stranica sa stanovita posjetitelja; uvod u planiranje web sjedita i stvaranje sadraja Administriranje sustav i meusobni odnosi pojedinih njegovih sastavnica: stranica, dijelova stranica, korisnika Dodaci rjenik i popis vanih adresa vezanih uz CARNetov CMS za kole Moduli popis i opis modula koje administratori mogu ukljuiti na stranice Rad u editoru Priprema slika za web O pisanju Organizacija rada

Prirunik CARNetov CMS za kole

CARNetov CMS za kole

O priruniku

Ciljevi prirunika i kategorije korisnika CMS-a


CARNetov CMS za kole je sustav sastavljen iz mnotva dijelova. On omoguava grupni rad, pri emu korisnici biraju zadatke prema svojim sklonostima i trenutanim mogunostima. Zato ciljevi ovog prirunika ovise o poslovima koje svaki pojedini korisnik treba, odnosno namjerava obavljati vezano uz kolsko web sjedite, a razni dijelovi prirunika su namijenjeni raznim kategorijama korisnika. Administratore (AR), resursa odnosno

administratore kola (A) prirunik e osposobiti za poetno postavljanje web sjedita kole, organiziranje i dodavanje sadraja te ostale poslove potrebne u ivotu web sjedita. U daljnjem radu mogu navedenim administratorima pomoi suradnici koje oni proglase administratorima web sjedita, odnosno
Piramida korisnika web sjedita kole: puno autora i malo raznih administratora. Svima je njima namijenjen ovaj prirunik, na zadovoljstvo buduih posjetitelja web sjedita.

administratorima pojedinih stranica. Nakon ovoga prirunika moi ti e suradnici odluiti

kakve e sadraje postaviti na web sjedite te koga e imenovati autorima na pojedinim stranicama.

Imenovani e autori u ovom priruniku nauiti kako objaviti lanke bilo da je rije o specifinostima CARNetovog CMS-a, bilo da je rije o vjetinama potrebnim za objavljivanje sadraja na webu openito.

Prirunik CARNetov CMS za kole

CARNetov CMS za kole

O priruniku

Svaka od ovih kategorija korisnika CARNetovog CMS-a prolazit e prirunikom na svoj nain, na primjer: Svi bi korisnici CARNetovog CMS-a trebali proitati cjelinu Korisniki pogled na web stranice prvog dijela prirunika, Osnovna znanja. Ta bi cjelina mogla dobro doi i kao uvod u upotrebi CMS-a svim korisnicima weba. Administratori web sjedita trebaju svladati sadraj cjeline Administriranje, a dobro e im doi i cjelina Organizacija rada. Administratori resursa kola koji ne ele biti administratori web sjedita cjelini Administriranje e se u prvim poglavljima cjeline Administriranje upoznati s administracijskim sueljem, nauit e uvoziti korisnike, te e u poglavlju Dozvole nauiti prenijeti ovlatenja na novog administratora web sjedita. Administratori web sjedita bi trebali pregledati cjelinu Moduli, zajedno s ostalim autorima odluiti koje e module upotrebljavati, te potpuno svladati rad s izabranim modulima. Autori bi iz cjeline Moduli trebali proitati poglavlja o modulima vijesti i statikom HTML-u te sadraje potrebne svim korisnicima. Dobro e im doi i sva poglavlja iz cjelina Editor, Priprema slika, Pisanje i Organizacija rada. Cjelina Organizacija rada koristit e svima koji rade na nekom web sjeditu ili to namjeravaju. Ono e koristiti i njihovim kolegama i nadreenima da bi bolje razumjeli posao koji se odvija u njihovoj blioj okolini. Cjeline Pisanje i Priprema slika mogu koristiti autorima i za stvaranje sadraja namijenjenog ispisu, a ne samo stvaranju sadraja za web.

Prirunik CARNetov CMS za kole

CARNetov CMS za kole

O priruniku

Oznake u priruniku
Dijelovi teksta sa slinom funkcijom u tekstu su oznaeni na isti nain. Rijei koje oznaavaju funkcije CMS-a ili operacijskog sustava, kao i vrijednosti koje se upisuju u obrasce, oznaene su podebljano. Kosim slovima napisane su strane rijei. U tekstu lekcija nalaze se struni pojmovi za koje se moe dogoditi da nisu poznati svim itateljima. Rijei koje su vezane uz CARNetov CMS objanjene su odmah pri prvom pojavljivanju u lekciji, pri emu su oznaene bojom i podebljavanjem. Rijei koje su neovisne od CMS-a, a za koje vjerujemo da bi nekim itateljima mogle biti nepoznate, opisane su u rjeniku koji se nalazi na kraju svake cjeline. Uz tekst se nalaze okvirii s napomenama koje, premda vane, izlaze izvan glavnog sadraja izlaganja. U tekstu se nalaze posebno oznaene aktivnosti i vjebe, za koje vam savjetujemo da ih proitate i pokuate rijeiti. Ovo je napomena.

AKTIVNOST
U ovakvom se okviru nalaze aktivnosti, a u slinom i vjebe u ovom priruniku.

Aktivnosti se odnose na promatranje i istraivanje weba openito i raznih web sjedita stvorenih u CARNetovom CMS-u, te na openita razmiljanja o web sjeditu vae kole. Vjebe sadre ideje za praktini rad u okviru vlastitog web sjedita. Vjebe ete provoditi na svom kolskom web sjeditu. Budui da je rije o web sjeditu koje je ve u upotrebi, nee ba uvijek biti prikladno provesti upravo postupak koji je naveden u vjebi. Zato moete uiniti jedno od sljedeeg: osmisliti problem iz svoje okoline slian predloenom zamoliti administratora web sjedita svoje kole da stvori podruje za vjebanje u koje ete moi postaviti module iju upotrebu vjebate; za to e administrator trebati prouiti poglavlje o korisnicima i poglavlje o dozvolama. U tekstu se nalazi i niz vanjskih linkova koji vode na web stranice za koje vam preporuamo da ih posjetite. Svi su oni oznaeni kao ovaj link.

Prirunik CARNetov CMS za kole

CARNetov CMS za kole

O priruniku

Konano, u tekstu je i niz slika od kojih veina upotpunjava tekst. Dobro pogledajte slike i proitajte tekst ispod njih.

Opisi slika esto sadre vane podatke nemojte ih preskakati.

Prirunik CARNetov CMS za kole

CARNetov CMS za kole

O priruniku

Predznanja i vjetine potrebne za svladavanje ovog dijela prirunika


Od korisnika CMS-a, pa i itatelja ovog prirunika, se oekuje da su viegodinji aktivni korisnici weba i da su korisnici nekog od programa za obradu teksta.

Korisnik koji moe proizvesti uredan tekst u programu za pisanje nee imati problema niti s pisanjem lanaka u CMS-u.

Korisnici

koji

svoje

web

stranice

radili

nekom

od

programa

specijaliziranim za izradu web stranica (Expression Web, SharePoint Designer, Dreamweaver, neki drugi WYSIWYG editor za web stranice ili neki program u kojem su samostalno upisivali HTML kd) moi e kapitalizirati to znanje. Slino vrijedi i za korisnike koji su radili u nekom drugom CMS-u ili su pisali svoj blog. I sva druga znanja vezana uz izradu sadraja pomoi e vam da web sjedite izgleda bolje. Tu se prije svega misli na obradu slika, izradu animacija, filmova i sl. Za stjecanje navedenih dodatnih vjetina CARNet nudi online teajeve za samostalno uenje.

Prirunik CARNetov CMS za kole

1. cjelina: Web s korisnike strane

CARNetov CMS za kole

Odakle dolaze i to su zapravo web stranice?


Uvod
Neko davno, ljudi su na internetske posluitelje postavljali datoteke koje su drugi ljudi mogli preuzimati na svoja raunala i nakon toga ih pregledavati odgovarajuim programima. Malo manje davno smiljen je web. Autori su poeli stvarati HTML dokumente posebnim programima i postavljati ih na posluitelje, a posjetitelji web sjedita su ih mogli preuzimati na svoja raunala web preglednicima te pregledavati istim programom kojim su ih preuzeli. Obje opisane situacije postoje jo uvijek, ali je tehnologija otila i korak dalje.

OPIS POGLAVLJA
Ovo e vas poglavlje upoznati s najznaajnijim dananjim vrstama web sjedita te s vrstama web sjedita koje kolama nudi CARNet. U ovom ete poglavlju nauiti: to su statika, a to dinamika web sjedita koje su prednosti i nedostaci statikih, a koje dinamikih web sjedita to su CMS-ovi, LMS-ovi i blogovi te to im je zajedniko.

Nakon ovog poglavlja moi ete pretpostaviti koja bi web sjedita od onih koja posjeujete mogla biti dinamika, a koja statika. Vezano uz izradu web sjedita za kole, u ovom ete poglavlju upoznati: kakva web sjedita CARNet nudi kolama koje su prednosti web sjedita izgraenog CARNetovim CMS-om.

Konanu odluku o izboru vrste web sjedita moi ete donijeti nakon to upoznate mogunosti CARNetovog CMS-a. U okviru ovog poglavlja oekuju vas aktivnosti kroz koje ete promatrati razna web sjedita. Te su aktivnosti podloga za bolje razumijevanje naina rada mnogih dananjih web sjedita.

Korisniki pogled na web stranice

CARNetov CMS za kole

Statike i dinamike web stranice


Web je zamiljen tako, da autori svoje sadraje najee web stranice postavljaju na posluitelj, a posjetitelji ih preuzimaju. Nakon primanja HTML dokumenta web preglednik e ustanoviti koje mu jo datoteke nedostaju te zahtijevati i njihovo preuzimanje kako bi ih mogao isporuiti posjetitelju. Tako se, na primjer, dolazi do slika potrebnih za prikaz web stranice.

Posjetitelj zahtijeva neki sadraj i posluitelj ga isporuuje.

Sadraj ovakvih web sjedita je stalan, tj. svim se posjetiteljima isporuuju iste stranice koje su za njih pripremili autori. Zato se ona zovu statika web sjedita. Iako je u poetku za stvaranje statikih web sjedita trebalo poznavati sintaksu HTML-a, ve se dugo stranice mogu stvarati na vlastitom raunalu programima koji nalikuju obinim programima za pisanje (WYSIWYG editori). Zato je ovaj nain objavljivanja sadraja na webu postao prihvatljiv velikom broju korisnika. No, njegovi nedostaci dolaze do izraaja kad web sjedite naraste, kad treba esto dodavati ili obnavljati sadraj i(li) kad na njemu pone raditi vei broj autora. Problemi koji se tada javljaju su pravo pristupa i pravo mijenjanja pojedinih dijelova web sjedita, elja vie autora da istovremeno promijene stranicu (svatko svoj dio), konzistentnost izgleda svih stranica i drugi. Danas web stranice esto ne postoje u obliku u kojem se isporuuju posjetiteljima. lanci i drugi podaci koji utjeu na sadraj web stranica pohranjeni su u bazi podataka, a posjetitelju se isporuuje HTML dokument koji za njega u trenutku primanja zahtjeva za stranicom stvaraju programi koji rade na web posluitelju. Takva se web sjedita nazivaju dinamika web sjedita.

Korisniki pogled na web stranice

CARNetov CMS za kole

Glavnu ulogu u dinamikim web sjeditima imaju programi koji stvaraju web stranice na temelju podataka iz baze podataka i drugih podataka.

Programi osiguravaju da pojedinim dijelovima web sjedita mogu pristupiti samo ovlateni posjetitelji te da sadraje mogu mijenjati samo ovlateni autori. Programi sprjeavaju i da vie autora ne bi istovremeno mijenjalo isti sadraj.

AKTIVNOST
Aktualan primjer web sjedita na kojem je dio sadraja sigurno dinamiki je www.oib.hr, web sjedite na kojem moete na temelju JMBG-a doznati svoj OIB. Prisjetite se jo nekoliko web sjedita kojima se sluite, a za koje je jako vano da su u cijelosti ili djelomino dinamika.

Korisniki pogled na web stranice

10

CARNetov CMS za kole

CMS
Dinamike se web stranice najee stvaraju i odravaju sustavima za upravljanje sadrajem, poznatijim pod kraticom CMS (content management system). U takvim se sustavima svi lanci, podaci o izbornicima i mnotvo drugih podataka nalaze u bazi podataka. Neovisno o njima, postoje programi koji od tih podataka stvaraju stranice prema potrebama i dozvolama pojedinog korisnika. Tu su i razliiti dizajni web sjedita, takoer najee neovisni i od podataka i od programa. Konano, slike i ostali multimedijski materijal najee se nalaze u posebnim datotekama.

Glavnu ulogu u dinamikim web sjeditima imaju programi koji stvaraju web stranice na temelju podataka iz baze podataka i drugih podataka.

Danas je veina web sjedita ostvarena upravo na taj nain. Budui da vie nema problema s usklaivanjem rada veeg broja autora, sadraji se lake objavljuju, to u konanici dovodi do vie sadraja na webu. Ovakva organizacija nudi i mnotvo drugih prednosti, na primjer: Budui da je dizajn neovisan o podacima i programima, moe se mijenjati kad vlasnici web sjedita to zaele bez utjecaja na podatke. Mogu se promijeniti i programi koji stvaraju web stranice, to znai da se sadraj stranica moe organizirati na potpuno nov nain. Iz pohranjenog se sadraja mogu izvui razni pregledi (najnovije vijesti, najitanije vijesti, popis najeih kljunih rijei iz svih lanaka, itd.).

Korisniki pogled na web stranice

11

CARNetov CMS za kole

Primjer web sjedita www.carnet.hr: u popisu novosti prikazane su dvije po dvije novosti, a klikom na gumb Pokai sve novosti moemo vidjeti uvodne dijelove svih aktualnih novosti.

AKTIVNOST
Posjetite CARNetovo web sjedite. Pogledajte novosti i linkove oko njih. Uoite i okvirie Kljune rijei i Top 10, isprobajte trailicu. Razmislite bi li se ti sadraji mogli ostvariti pomou statikog web sjedita. Posjetite neki od portala koje esto posjeujete. Uoite nekoliko vijesti i pogledajte na kojim se sve dijelovima stranice, odnosno na kojim se sve stranicama pojavljuju podaci o tim vijestima.

Korisniki pogled na web stranice

12

CARNetov CMS za kole

Blogovi, LMS-ovi i ostale vrste dinamikih web sjedita


Postoje i drugi dinamiki sustavi za rad s web stranicama koji nalikuju sustavima za upravljanje sadrajem (CMS). Nazivi ovih sustava vezani su uz njihove specifinosti. Blog (web log, dnevnik na webu) moemo smatrati malim CMS-om. lanci su u njemu organizirani jednostavno, najee kronoloki s najnovijim lankom na poetku bloga. Blogu se mogu dodati i drugi sadraji, a vano je da se podaci iz lanaka prikazuju na razne naine kao datumi objavljivanja u kalendaru, u popisu kljunih rijei, broju lanaka po mjesecima itd. LMS, learning management system, vrsta je CMS-a koja u sebi sadri brojne alate koji nastavnicima olakavaju poduavanje, a njihovim uenicima uenje. Tako LMS-ovi uz alate uobiajene u CMS-ovima, kao to su objavljivanje raznih vrsta sadraja i alati za meusobnu komunikaciju posjetitelja, obino imaju alate koji omoguuju primjenu aktivnosti slinih onima koje se primjenjuju u uionici. To su, na primjer, alati za sastavljanje provjera znanja, za predaju zadataka, za praenje napredovanja uenika i drugi. S druge strane, uenicima je najvaniji jednostavan pristup do onih materijala koji im trebaju, odnosno koje im je nastavnik namijenio. Wiki sustavi su takoer dinamika web sjedita jer na njima korisnici mogu dodavati nove i mijenjati postojee sadraje, a sve se promjene biljee u bazu podataka. Niz najnovijih promjena moe se vidjeti pregledavanjem povijesti stranice. CARNet nudi online teaj o LMS-u Moodle dostupan nastavnicima u kolama, Izrada online teaja pomou Moodle-a.

AKTIVNOST
Pokuajte se prisjetiti jo neke vrste web sjedita za koju ste sad uvjereni da se stranice koje vidite stvaraju dinamiki na temelju podataka iz neke baze podataka.

Korisniki pogled na web stranice

13

CARNetov CMS za kole

Vrste kolskih web sjedita na CARNetovim posluiteljima


CARNet kolama nudi izbor vrste web sjedita. kola moe izabrati web sjedite u CARNetovom CMS-u. Pritom CARNet daje programe za upravljanje sadrajem i gotove predloke dizajna, a nastavnici i uenici se trebaju baviti iskljuivo sadrajem. kola se moe odluiti i za tzv. web izvan sustava. On moe biti statiki, to znai da autori kolskih web stranica sastavljaju HTML dokumente, postavljaju ih na posluitelj i zamjenjuju novima pri svakoj promjeni podataka. Web izvan sustava moe biti i dinamiki, zasnovan na nekom CMS-u razliitom od CARNetova, pri emu se sustav koristi bazom podataka koju kola dobiva na raspolaganje. O prednostima dinamikog pred statikim webom bilo je rijei u prethodnim lekcijama. U pravilu kola ne moe imati obje vrste web sjedita istovremeno.

Korisniki pogled na web stranice

14

CARNetov CMS za kole

Prednosti upotrebe CARNetovog CMS-a


CARNetov CMS tim kod svake vee promjene mogunosti svog CMS-a objavljuje novosti. Glavna prednost CARNetovog CMSa pred CMS-om koji bi postavila kola vezana je uz odravanje sustava: CARNetov CMS odrava skupina strunjaka iz CARNeta, dok je za odravanje CMS-ova koje je razvila i(li) samo instalirala kola, odgovorna kola. Odravanje sustava sastoji se od ispravljanja pogreaka i dodavanja novih mogunosti (funkcionalnosti) sustavu. Ispravljanje pogreaka koje mogu uoiti korisnici, kao to su dodavanje slanja upozorenja pogreno prilikom popunjenih
Problem: prvo razgovarati s uenikom koji je razbio prozor ili prvo rijeiti novootkriveni sigurnosni propust u vlastitom CMS-u? Rjeenje je CARNetov CMS!

obrazaca, ispravljanje pogreaka u prikazu podataka i drugi, vano je jer omoguuje nesmetan rad web sjedita. No, korisnike raduje i dodavanje novih mogunosti sustavima. Postoje i pogreke koje korisnici ne vide, a koje se moraju ispraviti bez odlaganja. Naime, programi na web posluiteljima mogu postati meta zlonamjernih napadaa koji mogu promijeniti sadraj napadnutog web sjedita ili napraviti jo veu tetu. Zato se svaki uoeni sigurnosni propust mora odmah ispraviti, to osobama odgovornima za web sjedita u kolama moe biti vrlo zahtjevno jer su to najee nastavnici kojima je primarno zaduenje rad s uenicima i roditeljima. Druga je vana prednost CARNetovog CMS-a za kole dostupnost izravne podrke korisnicima koja se prua putem: distribucijske (mailing) liste na koju se od veljae 2009. godine automatski pretplauju svi administratori resursa foruma izravne pomoi putem CARNetovog helpdeska

te kroz stvaranje ovog prirunika.

Korisniki pogled na web stranice

15

CARNetov CMS za kole

Pogled na web stranice u CARNetovom CMS-u


Uvod
U ovom su poglavlju opisani osnovni elementi od kojih se sastoje web stranice izraene u CARNetovom CMS-u.

OPIS POGLAVLJA
Cilj je ovog poglavlja da vam s korisnike strane predstavi elemente s kojima ete se kasnije baviti kao administratori, odnosno autori kolskih web stranica. U ovom ete poglavlju na web stranicama kola, neovisno o dizajnu, uoiti: vertikalnu navigaciju jedan ili vie skupova dodatnih linkova razne elemente (module) na stranicama.

Promatrajui module koji su unaprijed postavljeni na vae web sjedite kao i module na drugim web sjeditima izraenim pomou CARNetovog CMS-a, moi ete poeti razmiljati o modulima koje elite na web sjeditu svoje kole, te odluiti koja ete poglavlja o modulima prvo prouavati u ovom priruniku. Nakon zavrenog poglavlja moi ete se prijaviti na web sjedite kole bez dileme: Treba li pisati '@skole.hr' ili ne?. Konano, saznat ete koje korisnike postavke moe svaki registrirani posjetitelj postaviti na web sjeditu svoje kole te ete moi namjestiti postavke prema svojim eljama i(li) potrebama. U ovom ete poglavlju promatrati razna web sjedita izraena pomou CARNetovog CMS-a. Ako je vae kolsko web sjedite jedno od njih, moi ete ga iskoristiti kao jedan od primjera.

O detaljima uporabe pojedinih modula na web stranicama bit e rijei u poglavljima koje se odnose na svaku pojedinu vrstu modula.

Korisniki pogled na web stranice

16

CARNetov CMS za kole

Moduli AKTIVNOST
Posjetite stranice Skockajte web 2010. Na njima se nalaze linkovi na najbolja web sjedita kola izraena u CARNetovom CMS-u koja su izabrana na istoimenom natjecanju. Uoite vrste sadraja koji se ponavljaju na vie web sjedita (na primjer vijesti, ankete, kalendar,...). Napomena: web sjedita se mijenjaju i moe se dogoditi da pri nekom drugom posjetu istim web sjeditima na njima uoite druge elemente.

Sav je sadraj na web stranicama u CARNetovom CMS-u organiziran u tzv. module. Oni se na kolskim web sjeditima nalaze u pravokutnicima smjetenim na raznim dijelovima stranice: na vrhu u uskim, bonim stupcima u sredinjem podruju.

Slika naslovnice s oznaenim modulima.

Nemaju sva web sjedita jednake module niti u sredinjem podruju za sadraj, niti u uskim stupcima. Ako su moduli i jednaki, esto su prikazani razliitim redoslijedom i(li) sadre razliite podatke.

Korisniki pogled na web stranice

17

CARNetov CMS za kole

Nadalje, moe se uoiti da se na svakom pojedinom web sjeditu pojedini moduli mogu pojavljivati na svim stranicama, ali da se mogu nalaziti i samo na naslovnici ili na nekoj od stranica u dubini web sjedita. Module na stranicama web sjedita postavlja administrator web sjedita, a mogu mu pomoi administratori pojedinih stranica.

AKTIVNOST
Uoite razliku izmeu rasporeda modula na web sjeditima kola i rasporeda modula na CARNetovom web sjeditu.

Korisniki pogled na web stranice

18

CARNetov CMS za kole

Vertikalna navigacija AKTIVNOST


Na web sjeditima koja ste posjetili u prethodnoj lekciji uoite modul koji sadri popis stranica na njemu.

Stranice su u web sjeditu organizirane hijerarhijski. To znai da posjetitelj prvo vidi linkove na gornju razinu stranica. Uz neke se linkove nalaze strelice. Kad posjetitelj klikne na neki od linkova, otvara se odgovarajua stranica. Ako je uz link stajala strelica, u navigaciji se sad vide linkovi na stranice koje su administratori smjestili hijerarhijski ispod upravo otvorene stranice. U starim se prirunicima za stranicu (u nekim posebnim sluajevima s podstranicama) moe nai izraz kategorija.

Navigacija u poetnom stanju i nakon klika na link O koli pokraj kojeg je prikazana strelica. Nakon klika se otvara sljedea razina linkova, a klikom na link Djelatnici otvorila bi se jo jedna razina.

Skup linkova koji posjetitelju omoguavaju plovidbu do svih stranica sloen je u svim izgledima kolskih web sjedita vertikalno, pa ga zovemo vertikalna navigacija. Vertikalna navigacija stvara se dinamiki ovisno o pravima svakog pojedinog posjetitelja. Naime, administratori mogu neke stranice sakriti od pogleda odreenih skupina korisnika. Tipian su primjer podaci o razredima koji su po inicijalnim postavkama web sjedita vidljivi samo prijavljenim korisnicima iz iste kole, a skriveni od ostalih posjetitelja.

Korisniki pogled na web stranice

19

CARNetov CMS za kole

Navigacija iz prethodnog primjera s linkovima koje vidi prijavljeni korisnik (bez obzira na kolu iz koje dolazi). Uoite link Razredi koji u prethodnom primjeru, dok se korisnik jo nije prijavio, nije bio vidljiv.

Osim vertikalne navigacije korisnik moe uoiti i niz horizontalnih linkova na vrhu svih stranica te, ukoliko su postavljeni, i module s linkovima na ostalim mjestima. Ti su moduli namijenjeni prvenstveno objavljivanju linkova koji vode na druga web sjedita, iako mogu voditi i do pojedinanih stranica na istom web sjeditu. Svojstveno je vertikalnoj navigaciji u CARNetovom CMS-u da u pravilu vodi do gotovo svih stranica na web sjeditu, naravno pod uvjetom da je posjetitelj ovlaten za njihovo pregledavanje. Jedan od zadataka administratora je organiziranje stranica u vertikalnu navigaciju. Pritom moe mijenjati ili brisati postojee te dodavati nove stranice. Naziv koji se jo upotrebljava za horizontalnu navigaciju je mrvice kruha (breadcrumbs).

Korisniki pogled na web stranice

20

CARNetov CMS za kole

Prijava na web sjedite


Da bi dobio vea prava na kolskim web sjeditima i vidio sadraje koje anonimni posjetitelji ne smiju vidjeti, posjetitelj se treba prijaviti (logirati) na web sjedite. Na kolska web sjedita korisnici se prijavljuju svojom korisnikom oznakom i pripadajuom lozinkom unutar domene skole.hr. Dakle, budui da smo ve u kolama, uz korisniku oznaku nije potrebno navoditi domenu.

Prijava.

Korisnik koji se prijavi na jednom kolskom web sjeditu izraenom pomou CARNetovog CMS-a, bit e prijavljen i na ostalim web sjeditima izraenim u CARNetovom CMS-u. S druge strane, za ostale CARNetove usluge morat e se prijavljivati odvojeno, koristei se punim AAI@EduHr korisnikim imenom.

Pri prijavi na stranice namijenjene svim CARNetovim korisnicima, kao to je webmail, treba upisati svoje puno korisniko ime iz sustava AAI@EduHr.

Korisniki pogled na web stranice

21

CARNetov CMS za kole

Korisnike postavke
Iza linka Korisnike postavke krije se nekoliko meusobno nepovezanih parametara koji mogu olakati uporabu web sjedita.

Trajanje sjednice
Iz sigurnosnih razloga veina sustava koji zahtijevaju prijavu (logiranje) odjavljuju korisnika, automatski

korisnika nakon odreenog vremena njegove neaktivnosti. Naime, korisnik se moe udaljiti od raunala, a to je raunalo dulje bez nadzora, poveava se mogunost da se neka druga osoba poslui njegovim raunalom. Ta druga osoba moe pod imenom neovlateno prijavljenog promijeniti korisnika sadraj
Za vrijeme neaktivnosti korisnika njegovim se identitetom moe posluiti bilo tko.

stranica, pisati poruke na forumu ili samo vidjeti sadraje koji joj nisu namijenjeni. Da bi se izbjegle takve situacije, trajanje sjednice je kod veine sustava ogranieno.

Unaprijed zadana vrijednost trajanja sjednice u CARNetovom CMS-u je 180 minuta i ne preporua se poveavati je.

Korisniki pogled na web stranice

22

CARNetov CMS za kole

Pristupanost
Jedan od naina poveanja pristupanosti web stranice za korisnike s potekoama vida je opcija koja omoguuje promjenu kontrasta teksta i slika u odnosu na pozadinu stranice. U CARNetovom se CMS-u moe birati izmeu tri izgleda.

Crno-bijela, bijelo-crna i web stranica s originalnim postavkama.

Pretpostavka je da e veini korisnika odgovarati originalne postavke jer se bojom pozadine istiu granice pojedinih modula i na taj se nain olakava itanje.

Korisniki pogled na web stranice

23

CARNetov CMS za kole

Moje pretplate
Da bi lake pratio novosti na web sjeditu svoje kole, korisnik se moe pretplatiti na novosti. To znai da e mu obavijesti o novostima stizati u sandui elektronike pote na domeni skole.hr ili e, ako je prijavljen na kolsko web sjedite, popis novosti vidjeti na stranici Korisnike postavke. Korisnik moe primati novosti samo iz ovih modula: vijesti forum dokumenti (za sve dokumente ili pri promjeni pojedinog dokumenta) pitanja i odgovori. Isti moduli koji podravaju pretplatu imaju i svoje RSS izvore. To znai da novosti iz njih moete pratiti i u svom omiljenom RSS itau.

Svi ti moduli uz naslov imaju ikonu za pretplatu. Korisnik koji je upisao neki dogaaj u kalendar moe postaviti podsjetnik na taj dogaaj, pri emu obavijesti stiu na isti nain kao pretplata. injenica da neki moduli podravaju pretplatu, a drugi ne, moe biti odluujua pri izboru modula.

Uz naslove modula na koje se korisnik moe pretplatiti stoji ikona pisma. Klikom na istu ikonu kasnije se moe ukinuti pretplata.

Korisniki pogled na web stranice

24

CARNetov CMS za kole

Poetne postavke pretplate korisnik moe odrediti na stranici Korisnike postavke.

Moe se odrediti koliko e esto stizati obavijesti o novostima i na koji nain.

Sve su aktivne pretplate navedene takoer u modulu Moje pretplate na stranici Korisnike postavke. Za svaku se pretplatu mogu pojedinano promijeniti postavke klikom na link Postavke i izborom eljenih opcija.

Korisniku koji inae prima obavijesti samo jednom dnevno i to putem portala (v. prethodnu sliku) je oito dokument o ponavljanju gradiva prof. Bingia vaan. Zato za njega prima obavijesti odmah po promjeni i to elektronikom potom.

Bilo koja od pretplata moe se ukinuti iz ovog popisa klikom na ikonu za brisanje ( ) na poetku retka s pretplatom.

VJEBA
Ako vaa kola ve ima web sjedite, pretplatite se s razliitim parametrima na novosti iz dviju rubrika. Ako vaa kola jo nema web sjedite, to moete uiniti i kasnije.

Korisniki pogled na web stranice

25

CARNetov CMS za kole

Obavijesti i izvjetaji pretplate


U modulu Obavijesti i izvjetaji pretplate nalazi se popis pristiglih obavijesti o novostima na web sjeditu, kao i podsjetnicima iz kalendara.

Popis obavijesti.

Za svaku od obavijesti klikom na njezin naslov dobiva se detaljnija obavijest, te jedan ili vie linkova na novoobjavljene sadraje.

Obavijest o novosti. U rubrici Link nalazi se link koji omoguava posjet novoobjavljenom sadraju.

U popisu se mogu izabrati pojedinane ili sve obavijesti (Check all) te obrisati (Erase checked). Gumb Reset slui za brisanje svih oznaka iz popisa.

Korisniki pogled na web stranice

26

2. cjelina: Administriranje

CARNetov CMS za kole

Administriranje uvod
Rezultate veine poslova opisanih u cjelini Administriranje posjetitelji i autori web sjedita ne primjeuju. No, ako su provedeni na pogrean nain, doivljaj pregledavanja kolskih web stranica pojedinim e ili svim posjetiteljima biti umanjen, a u najgorem sluaju i nemogu. S druge strane, cjelina prirunika koja se odnosi na administriranje upoznaje vas s nainom rada web sjedita i uvodi u odnose izmeu raznih objekata na web sjeditu: stranica, modula, korisnika i drugih. Na temelju steenih saznanja moi ete se efikasnije snalaziti u administratorskim funkcijama pri radu s modulima, to je opisano u treem dijelu ovog prirunika.

Ova je cjelina prirunika namijenjen prvenstveno administratorima web sjedita i web stranica. To su administratori resursa i administratori kola, koji su svojom funkcijom postali i administratori web sjedita, te svi oni koji su kasnije imenovani administratorima web stranica ili sjedita. Sljedea poglavlja mogu pregledati i ambiciozniji autori web stranica, no njima je vano samo da stvore sliku o nainu rada CMS-a i razumiju uloge podijeljene u svom timu.

Administriranje

28

CARNetov CMS za kole

Kako poeti?
U poglavlju o web sjeditima bilo je rijei o razlikama izmeu dvaju vrsta web sjedita. Pretpostavimo li da ste se odluili za web sjedite u CARNetovom CMS-u, u ovom ete poglavlju imati mogunost upoznati se s pripremnim koracima za izradu takvog web sjedita. Za prve korake u izradi web sjedita zadueni su administratori imenika i resursa. Ovo je poglavlje ujedno prilika da provjerite jesu li te uloge dodijeljene osobama koje jo uvijek rade u vaoj koli i zainteresirane su za suradnju na stvaranju kolskog web sjedita. Bit e rijei i o promjeni adrese kolskih web stranica, a poglavlje zavrava aktiviranjem kolskog web sjedita.

OPIS POGLAVLJA
Cilj je ovog poglavlja proi kroz sve korake potrebne za stvaranje web sjedita. Nakon ovog poglavlja moi ete: opisati funkcije administratora imenika, administratora resursa i administratora kola vezano uz postavljanje kolskih web sjedita moi postaviti web sjedite u CARNetovom CMS-u objasniti to je sve potrebno da bi se vae web stranice otvarale kad ih posjetitelj zatrai upisujui adresu (ime domene) koju vi smatrate prikladnom za vau kolu i jednostavnom za pamenje. Prvi posjet kolskom web sjeditu je jednostavan i u njemu biste se sigurno snali i bez ovog prirunika, no u ovom ete poglavlju povezati korake koji se pritom provode s dosadanjim znanjima o CMS-ovima openito. U ovom ete poglavlju kroz aktivnosti i vjebe proi administrativne korake potrebne za imenovanje administratora, a zatim ete posjetiti administracijsko suelje sustava HUSO kako biste se provjerili kome su dodijeljene uloge administratora u vaoj koli. U ovom je poglavlju prilika da se upoznate s postupkom dobivanja vlastite domene. Ako jo nemate web sjedite u CARNetovom CMS-u, imat ete priliku proi kroz pripremni postupak u administracijskom suelju sustava HUSO te kroz kratak postupak stvaranja web sjedita.

Administriranje

29

CARNetov CMS za kole

Administratori imenika i administratori resursa


Administratori imenika i administratori resursa slubeni su predstavnici kola u odnosima s CARNetom. Vana je uloga administratora imenika resetiranje lozinki korisnicima koji su ih zaboravili. Administratori imenika (AI) zadueni su za sve podatke vezane uz elektronike identitete uenika i djelatnika kole kao i za podatke o koli koji se takoer nalaze u sustavu AAI@EduHr. Administratori resursa (AR) dodjeljuju resurse dobivene od CARNeta korisnicima u svojoj koli i po potrebi u ime kole zahtijevaju proirenje resursa. Administratori resursa se najee bave web stranicama kole. Administratori kola (A) su istovremeno AI i AR. Pretpostavlja se da e administratori kola biti imenovani prvenstveno u manjim kolama u kojima se oekuje manje posla za administratore, pa obje funkcije moe obavljati jedna osoba. U pravilu u koli postoji po jedan AI i AR i oni se imenuju putem obrasca koji kola alje na CARNetovu adresu. Ako neki od administratora napusti kolu, treba imenovati novog administratora.

AKTIVNOST
Posjetite stranicu o slubenim predstavnicima kola na CARNetovom web sjeditu. Ako vam je ovo prvi posjet toj stranici, proitajte tekst na njoj. Pogledajte koji su slubeni predstavnici vae kole. Ako netko od njih vie nije djelatnik vae kole, preuzmite odgovarajui obrazac za imenovanje novog administratora i ispunite ga. Obrazac trebaju potpisati administrator i ravnatelj, treba ga potvrditi peatom kole te ga dostaviti u CARNet.

Administriranje

30

CARNetov CMS za kole

Odreivanje administratora u administracijskom suelju sustava HUSO


U administracijskom suelju sustava HUSO administrator imenika moe korisniku ili nekolicini korisnika postaviti AI, AR ili A kao tip administratora.

Vrsta administratora odreuje se u administracijskom suelju sustava HUSO.

Imenovanje rezervnih administratora je u pravilu potrebno samo u izvanrednim sluajevima, na primjer kad je AI nekoliko dana odsutan, a oekuje se da e korisnici moda zaboravljati svoje lozinke u tom razdoblju. Slino vrijedi i za administratora resursa. Vano je napomenuti da za rad s web sjeditem u CARNetovom CMS-u ne treba postavljati nove administratore niti imenika, niti resursa. Velike kole mogu imati po jednog AI u svakom turnusu zbog lakeg kontaktiranja s korisnicima.

VJEBA
Posjetite administracijsko suelju sustava HUSO i uvjerite se da nemate vie administratora imenika i administratora resursa nego to je to nuno. Da biste to provjerili, trebate prelistati sve djelatnike jer ne postoji pretraivanje po tipu administratora. Ova je vjeba osobito vana ako ste poeli raditi u svojoj sadanjoj koli nakon uvoenja sustava HUSO, jer postoji mogunost da su u sustavu ostaci nekih imenovanja iz vremena prethodnih administratora.

Administriranje

31

CARNetov CMS za kole

Priprema u administracijskom suelju sustava HUSO


Prvi korak kod postavljanja kolskog web sjedita treba odraditi administrator resursa. No, budui da je za neke poslove potrebna i intervencija administratora imenika, ovaj emo posao prikazati sa stanovita administratora kole funkcije koja objedinjava uloge administratora imenika i administratora resursa.

Funkcije koje su na raspolaganju administratorima kole su zbroj funkcija koje vide administratori imenika i administratori resursa.

Administrator resursa prvo treba izabrati link Web i tamo, ako ve nije izabran, izabrati Web na sustavu upravljanja sadrajem. Nakon toga treba kliknuti na Promijeni tip weba i priekati nekoliko minuta.

Izbor vrste web sjedita. Nakon promjene treba priekati nekoliko minuta.

AKTIVNOST
Provjerite koji je tip weba postavljen za vau kolu. Ako ve sad elite aktivirati web na CMS-u, moete to uiniti. Na ovaj se korak moete vratiti i kasnije, kad zaelite aktivirati ponueni CMS.

Promjenom vrste web sjedita postojei se sadraj ne brie samo postaje nedostupan putem uobiajene web adrese.

Administriranje

32

CARNetov CMS za kole

Sekundarna domena
CARNet svakoj koli dodjeljuje poddomenu unutar domene skole.hr. Zato su, na primjer, web stranice Osnovne kole Otro pero dostupne upisivanjem adrese os-ostro-pero.skole.hr. Da bi se korisnicima naviknutim na web adrese koje poinju kraticom www olakao pristup web stranicama, kola dobiva i poddomenu koja poinje tim nizom znakova, na primjer www.os-ostro-pero.skole.hr. Ako kola eli imati web adresu s vlastitim imenom domene, na primjer www.ostro-pero.hr, ona mora registrirati svoju domenu ostro-pero unutar hrvatske vrne domene .hr (sekundarnu domenu). Kad posjetitelj preuzme neku od kolskih web stranica koje su na vlastitoj domeni, u adresnoj traci web preglednika e se ipak pojaviti izvorno ime domene (unutar domene skole.hr).

Adresna traka web preglednika.

Registracija domene
Domena se moe registrirati u bilo kojem trenutku. Ako kola promijeni ime, ona moe (i trebala bi) promijeniti i naziv domene. Postupak registracije domene u hrvatskom domenskom prostoru je besplatan i sastoji se od nekoliko jednostavnih koraka: 1. Smisliti ime domene vezano uz naziv kole koje sadri slova engleske abecede i eventualno znamenke te znak - (minus). 2. Provjeriti da eljeno ime domene ve nije zauzeto to je mogue obaviti pretraivanjem .hr domena na CARNetovim stranicama. 3. S CARNetovih stranica preuzeti obrazac za registraciju besplatne domene ispuniti ih (potrebna je pomo tajnika kole oko registra u koji je kola upisana, te odgovorne osobe za peat kole i potpis). 4. Poslati obrasce DNS slubi unutar CARNeta. 5. Priekati odgovor.

Administriranje

33

CARNetov CMS za kole

AKTIVNOST
Ako vaa kola nema domenu, moete provjeriti pretraivanjem popisa domena jesu li vai prijedlozi za ime domene slobodni. Ako kola ima svoju domenu, provjerite pretraivanjem nalaze li se u popisu domena ispravni podaci o vaoj koli. U sluaju da podaci nisu ispravni, moete putem obrasca za registraciju promijeniti te podatke.

Aktivacija domene
Ako kola ve ima registriranu domenu i web stranice na nekom drugom posluitelju, svoju domenu moe aktivacijom prenijeti na CARNetov web posluitelj. Registracija domene samo je zauzimanje imena, nakon ega je potrebno domenskim posluiteljima za domenu .hr dostaviti informaciju koje e raunalo (domenski posluitelj) znati adresu raunala na kojem se nalaze vae web stranice. Iako pozadina ovog postupka izgleda sloeno, aktivacija domene je sa stanovita vlasnika web sjedita takoer jednostavna: 1. Na CARNetovim stranicama preuzeti obrazac za aktivaciju domene.

2. Na obrascima ispuniti: naziv HR domene: na primjer ostro-pero.hr ime osnovnog domenskog posluitelja: dns1.skole.hr IP adresa osnovnog domenskog posluitelja: 193.198.184.135 ime pomonog domenskog posluitelja: dns2.skole.hr IP potpis adresa pomonog domenskog za posluitelja: ili 193.198.184.136 podnositelja zahtjeva registraciju administrativno-tehnike kontakt osobe. 3. Ostala polja na obrascima ne treba ispunjavati jer se alju na adresu CARNeta s napomenom za HUSO, gdje se dalje ispunjavaju tehniki podaci i prosljeuju DNS slubi.

Administriranje

34

CARNetov CMS za kole

Posao u administracijskom suelju sustava HUSO


Kad dobije potvrdu o aktiviranju domene, administrator imenika treba naziv domene upisati u podatke o koli:

Podaci o koli koji se odnose na domenu.

Polje MX record za sekundarnu domenu je u stvari dio MX recorda koji omoguava upotrebu e-mail adresa s domenom kole. Na primjer, tako e se moi upotrebljavati adrese oblika ime.prezime@ostro-pero.hr umjesto ime.prezime@skole.hr ili ime.prezime@os-ostro-pero.skole.hr. Dozvoljeno zauzee prostora za internetske stranice zasad se odnosi samo na web stranice ostvarene kao tzv. statiki web. Sadraj tog polja ne moe se promijeniti iz administracijskog suelja, nego ga mogu promijeniti samo administratori sustava.

Upisivanje domene u polje MX record atraktivno je u kombinaciji s definiranjem aliasa. Tako kola moe imati adrese kao to su: tajnistvo@ostropero.hr, psiholog@ostropero.hr i sl.

Administriranje

35

CARNetov CMS za kole

Prvi posjet web sjeditu u CMS-u


Pristup web sjeditu nakon njegovog postavljanja omoguen je samo administratoru resursa. To znai da se korisniku koji zatrai neku od vaih web stranica pojavljuje stranica s prostorom za prijavu, a prijaviti se moe samo administrator resursa.

Prijava pristup je omoguen samo administratoru resursa.

U drugom koraku administrator bira poetni dizajn. Izabrani dizajn samo je poetni izbor on se kasnije moe u bilo kojem trenutku promijeniti.

Poetni izbor dizajna prvo treba odabrati izgled, a onda na sljedeoj stranici i boje.

Administriranje

36

CARNetov CMS za kole

Pri tom se koraku prvo stvara baza podataka potrebna za rad web sjedita i ona se puni poetnim podacima. Tu se, meu ostalim, nalazi kostur strukture web sjedita, nekoliko lanaka i ostali podaci koji bi administratorima iz veine kola mogli olakati poetno postavljanje stranica. Oni se mogu prema elji administratora mijenjati, odnosno brisati.

Stvaranje i punjenje baze s podacima za web sjedite. Upravo se kopira popis korisnika.

Nakon aktiviranja dizajna svi posjetitelji mogu vidjeti novo web sjedite. Preporua se to skorije punjenje odgovarajuim sadrajem, no u ovom emo priruniku ipak prvo pogledati od ega se sastoje web sjedita stvorena CARNetovim CMS-om.

VJEBA
Ako ste tek u proloj lekciji aktivirali svoje web stranice na CARNetovom CMS-u, onda je sad pravo vrijeme da prvi put posjetite svoje novo web sjedite.

Administriranje

37

CARNetov CMS za kole

Administratorski pogled
Administratorski se pogled na web stranice bitno razlikuje od pogleda ostalih korisnika. Za razliku od ostalih korisnika, administrator vidi: strelice uz module koje moe brisati, premjetati ili uz koje moe dodavati nove module linkove na funkcije koje omoguavaju ureivanje svakog modula na stranici izbornik Upravljanje portalom.

Administratorski pogled na stranicu. Istaknute su strelice na kojima su linkovi za rasporeivanje modula i izbornik Upravljanje portalom.

Administratorske ovlasti na web sjeditima kola u poetku imaju samo administratori kola i administratori resursa iste kole. Oni kasnije mogu ulogu administratora pojedinih stranica ili cijelog web sjedita dodijeliti i drugim korisnicima unutar CMS-a. Funkcije opisane u ovom poglavlju odnose se jednim dijelom na korisnike koji imaju ovlasti administriranja pojedinih stranica, a dijelom na one koji imaju ovlasti administriranja cijelog web sjedita.

U kolama koje su web sjedite izradile odmah nakon uvoenja usluge CARNetovog CMS-a administratorska prava imaju i administratori imenika.

Administriranje

38

CARNetov CMS za kole

OPIS POGLAVLJA
Po zavretku ovog poglavlja moi ete: razmjetati module po stranici dodavati nove module i brisati postojee dodavati nove stranice sa suelja kolskih web stranica.

Upoznat ete se i s funkcijama koje su na raspolaganju administratorima web sjedita, no upotrebljavat ete ih tek u sljedeim poglavljima. Punjenje pojedinih vrsta modula sadrajem obuhvaeno je sadrajem cjeline o modulima.

Redoslijed rada
Ako se web sjedite konstruira od nule, prvo se treba postaviti navigacija, ime se odreuje od kojih e se stranica sastojati web sjedite. Nakon postavljanja navigacije treba ovlastiti suradnike za ureivanje pojedinih stranica nakon ega bi svatko trebao krenuti na svoj pravi posao: biranje i rasporeivanje modula na svojim stranicama te punjenje stranica sadrajem.

Postavljanje navigacije, izbor i postavljanje modula te punjenje modula sadrajem.

Budui da web sjedite za kole na CARNetovom CMS-u ve sadri navigaciju koja uglavnom moe zadovoljiti potrebe veine kola, u ovom emo priruniku krenuti od izabiranja i postavljanja modula. Stranice se mogu dodavati, a navigacija ureivati i kasnije kad se pojavi potreba.

Administriranje

39

CARNetov CMS za kole

Dodavanje, rasporeivanje i brisanje modula


Postoje etiri vrste modula: moduli koji se mogu dodavati, brisati i mijenjati oni su u administratorskom pogledu oznaeni strelicama moduli kojima se moe izravno utjecati na sadraj, ali ih se ne moe ukloniti: zaglavlje stranice i niz linkova ispod njega moduli na iji se sadraj moe utjecati samo posredno i takoer se ne mogu ukloniti: vertikalna navigacija (izbornik), navigacijska traka (mrvice kruha, modul breadcrumbs), modul s imenom kole te modul na dnu stranice (podnoje, footer) modul na koji administratori web sjedita ne mogu utjecati: modul za prijavu (login modul). U ovom e poglavlju biti rijei samo o modulima koji se mogu slobodno rasporeivati po stranici. Dodavanje, rasporeivanje i brisanje modula poslovi su koje mogu obavljati administrator web sjedita te administratori stranica na kojima se nalaze ili trebaju nalaziti moduli.

Izbornik za rad s modulima


Klikom na strelicu uz naslov modula pojavljuje se izbornik za rad s modulima. Njegov sadraj ovisi o poloaju modula na stranici, no gotovo uvijek sadri funkcije za dodavanje modula, za pomicanje modula unutar istog stupca, za brisanje modula i za promjenu svojstava modula.

Jedan od izgleda izbornika koji se dobiva klikom na strelicu za rasporeivanje i ureivanje modula.

Administriranje

40

CARNetov CMS za kole

Raspored modula u bonim stupcima


Svaki se modul moe nalaziti na svim stranicama ili samo na jednoj. Administrator moe razlikovati te dvije skupine modula po boji strelice kojom se otvara izbornik: plavom su strelicom oznaeni moduli postavljeni samo na prikazanoj stranici, dok se uta strelica nalazi uz module koji se nalaze na svim stranicama. Nepromjenjiv modul s vertikalnom navigacijom uvijek zauzima najvie mjesto u svom stupcu.

Strelica kojom se otvara izbornik za rasporeivanje modula je ute boje na modulima koji se nalaze na svim stranicama, a plave boje na modulima prikazanima samo na jednoj stranici.

Unutar bonog stupca moduli se rasporeuju prema sljedeim pravilima: na vrhu stupca smjeteni su moduli koji se prikazuju na svim stranicama slijede moduli koji se nalaze samo na prikazanoj stranici na dnu stupca se mogu nalaziti moduli koji se nalaze na svim stranicama. Modul se ne moe premjetati iz jednog u drugi uski stupac, kao niti sa stranice na stranicu. Modul se moe naknadno pomicati u okviru navedenih pravila. Modul se moe i obrisati, ime se esto brie i njegov sadraj (ovisi o vrsti modula). Moduli se ne mogu premjetati iz jednog u drugi uski stupac.

Administriranje

41

CARNetov CMS za kole

Umetanje modula
Umetanje modula nalik je kasnijem ureivanju postavki, no osnovna je razlika u tome to je pri umetanju modula potrebno odrediti vrstu modula. U ovom emo se poglavlju baviti modulom koji sadri tekst. Svi su moduli obraeni u cjelini Moduli. Funkcija Postavke moe vam posluiti da vidite koje je vrste pojedini modul na vaim stranicama bilo da je postavljen pri stvaranju web sjedita ili da ga je postavio administrator koji je radio prije vas.

Okvir za upisivanje postavki modula. uta podloga govori da je rije o modulu koji se nalazi na svim stranicama inae bi podloga bila bijela.

Svakom se modulu moe sakriti naslov ili se postojei naslov (koji je najee na engleskom) moe zamijeniti vlastitim.

Modulima se mogu mijenjati i svojstva. Budui da svojstva ovise o pojedinom modulu, ona su detaljno obraena u cjelini Moduli kod svakog pojedinog modula.

Primjer modula statiki HTML s ukljuenim naslovom i bez njega. U primjeru je rije o nizu slika (bannera) na kojima su linkovi na sadraje s drugih web sjedita.

Administriranje

42

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Umetnite modul statiki HTML na vrh sredinjeg U dijela svih stranica. modul napiite Za rad u ovom poglavlju ne treba poznavati statiki HTML modul u detalje.

obavijest o dobrotvornoj akciji koja se odrava u vaoj koli ili neku drugu, proizvoljnu obavijest. Umetnite modul statiki HTML na sve stranice na vrh bonog stupca koji ne sadri vertikalnu navigaciju. U modul upiite
Upravo umetnuti HTML modul bez proizvoljnog naslova. U taj se modul moe upisati tekst klikom na link Uredi tekst.

obavijest o radnom vremenu administracije ili neku drugu obavijest. Umetnite modul statiki HMTL na stranicu O koli. Upiite obavijest o sljedeoj okrugloj godinjici kole koju ete slaviti ili o nekoj drugoj vanoj temi za koju elite da najava nekoliko mjeseci stoji na toj stranici, bez obzira na druge vijesti koje e se mijenjati.

Brisanje modula
Pri brisanju modula (funkcija Ukloni) se kod nekih vrsta modula brie sadraj, dok je kod drugih sadraj vezan uz stranicu i ponovno e se pojaviti kad se umetne modul iste vrste na istu stranicu. Vrste modula kod kojih je sadraj vezan uz stranicu su oni kod kojih korisnici sami upisuju sadraj: vijesti dokumenti galerija slika forum izrada obrasca kalendar pitanja i odgovori. Trenutano se pri brisanju svih modula pojavljuje poruka o brisanju sadraja.

Vrste modula kod kojih se sadraj brie su uglavnom moduli koji prikazuju sadraj iz drugih izvora: statiki html multipage modul dokumenti za prikaz iframe RSS ita.

Administriranje

43

CARNetov CMS za kole

Izbornik Upravljanje portalom


Administratori web sjedita vide izbornik Upravljanje portalom. Administratori stranica vide isti izbornik, ali mogu upotrijebiti samo funkcije namijenjene njima.

Izbornik Upravljanje portalom.

U ovoj emo lekciji ukratko opisati namjenu pojedinih funkcija iz ovog izbornika: Funkcija Administracija namijenjena je radu s web sjeditem kao cjelinom. Njome se moe ureivati vertikalna navigacija dodavati, brisati i premjetati stranice iz navigacije. Istom se funkcijom mogu promijeniti i neka svojstva stranice. Funkcija Izgled jednaka je funkciji izbora izgleda pri stvaranju web sjedita. Funkcija Korisnici iz imenika omoguava usklaivanje popisa korisnika i njihovih ovlatenja s popisom ureenim u HUSO administracijskom suelju. Funkcijom Grupe korisnici se slau u grupe da bi se mogle lake dodijeliti dozvole. Funkcijom Dozvole dodjeljuju se dozvole raznim skupinama (grupama) korisnika i pojedinanim korisnicima. Funkcija Odobrenja uz svoj naziv ima broj koji oznaava broj vijesti i dokumenata koji ekaju na objavljivanje. Ovom funkcijom administrator stranice moe objaviti vijesti koje su napisali autori bez prava izravnog objavljivanja. Dnevnik promjena omoguava praenje promjena, kao to su dodavanje i mijenjanje vijesti te ostalih elemenata koji utjeu na sadraj web sjedita. Administratori stranica mogu upotrijebiti samo posljednje tri funkcije, dok ostale funkcije utjeu na cijelo web sjedite pa su namijenjene administratorima cijelog web sjedita.

Administriranje

44

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Promijenite izgled svog web sjedita dizajn ili samo skup upotrijebljenih boja. Razgledajte web sjedite i, ako elite, vratite se na poetni izgled.

Izbornik Dodaj novu stranicu


Administratori stranica i autori s pravom objavljivanja sadraja vide izbornik Dodaj novu stranicu i mogu dodavati stranice izravno sa stranica web sjedita kole.

Izbornik Dodaj novu stranicu u svom najeem obliku.

Dodavanje nove stranice nekom od funkcija ovog izbornika sadri manje opcija od alata Administracija koji je na raspolaganju administratorima web sjedita. No, ove su funkcije kompromis izmeu preciznog odreivanja postavki stranice i jednostavnosti dodavanja stranice, to pomae veini autora koji nemaju administratorske sklonosti. Osnovne su razlike izmeu dodavanja stranica na ovaj nain i funkcije Administracija: Ovaj je nain znaajno jednostavniji od funkcije Administracija. Na ovaj se nain stranice dodaju na dno razine na koju se umeu, dok se funkcijom Administracija mogu dodati na bilo koje mjesto. Stranice dodane funkcijom Dodaj novu stranicu administrator web sjedita moe kasnije premjestiti na odgovarajue mjesto. Nove stranice dodane funkcijom Dodaj novu stranicu u sredinjem dijelu sadre jedan statiki HTML modul. Administratori stranice mogu po potrebi obrisati taj modul i(li) dodati nove module.

Administriranje

45

CARNetov CMS za kole

Razlika izmeu dodavanja na ovoj razini i dodavanja ispod ove razine je u buduem smjetaju stranice. Na primjer, ako se autor nalazi na stranici O koli on moe:

... dodati stranicu Budunost ispod ... i dodati stranicu Autobus na istu ove razine razinu.

Pri dodavanju stranice pojavljuje se obrazac za upis osnovnih podataka o stranici: Naziv stranice: naziv koji e biti upisan u navigacijsku traku (breadcrumbs). Kratki naziv stranice: naziv koji e se nalaziti u vertikalnoj navigaciji. URL: naziv koji e u adresi web stranice odreivati upravo tu stranicu; sustav ga sam predlae na temelju naziva stranice i URL-a nadreene stranice (stranice-roditelja). On mora biti jedinstven na cijelom web sjeditu. Dio adrese koji se upisuje u polje URL smije sadravati slova engleske abecede, znamenke i crtice (_ i -).Velika i mala slova se u ovom dijelu adrese razlikuju. Budui da se stranice stvaraju dinamiki ovisno o stanju u bazi i pravima posjetitelja, u polje URL se upisuje URI (uniform resource identifier), a ne lokacija (URL, uniform resource locator) stranice.

Administriranje

46

CARNetov CMS za kole

Da bi se istaknula hijerarhija stranica, sustav e kao URL za podstranice predloiti identifikator sastavljen od: identifikatora stranica koje se u hijerarhiji nalaze iznad njega (one su odvojene kosim crtama) jo jedne kose crte rijei nalik na kratki naziv stranice.

Okvir s podacima koje treba upisati pri dodavanju stranice. Budui da je stranica Budunost u hijerarhiji ispod stranice s URL-jem skola, a ujedno je trebalo izbjei pojavljivanje naih slova, predloeni URL je bio /skola/budu_nost_kole. Korisnik je predloeni URL promijenio da bi ljepe izgledao.

VJEBA
Otvorite naslovnicu. Dodajte na istu razinu stranicu za kolski sportski klub za koji e u navigaciji pisati K i ime kluba (na primjer K Ptiice), a u navigacijskoj traci e pisati puno ime kluba (kolski portski klub Ptiice). Otvorite novu stranicu. Ispod nje dodajte novu stranicu s nazivom sporta, na primjer Badminton. Stvorite stranicu za jo jedan sport, na primjer stranicu Atletika.

Administriranje

47

CARNetov CMS za kole

Ureivanje navigacije
Iza linka Administracija krije se stranica izgledom i sadrajem bitno razliita od kolskih web stranica. Ta je stranica namijenjena iskljuivo administratorima web sjedita i omoguava ureivanje navigacije i odreivanje dozvola za pojedine stranice. U ureivanju navigacije najee se upotrebljavaju funkcije za dodavanje, brisanje i premjetanje stranica, ali su mogunosti ovog suelja vee. Do odreivanja dozvola se ee dolazi linkom Dozvole iz izbornika Ureivanje portala, pa e postavljanje dozvola biti opisane u sljedeem poglavlju.

OPIS POGLAVLJA
Cilj je ovog poglavlja da upoznati vas s ureivanjem vertikalne navigacije, kao i postojanjem stranica koje nisu u navigaciji. Nakon ovog poglavlja moi ete: premjestiti stranice koje su vai autori dodali alatom Dodaj novu stranicu na odgovarajue mjesto, obrisati nepotrebnu stranicu ili je samo privremeno ukloniti iz navigacije dodati novu stranicu i odrediti podatke vezane uz nju dodati u navigaciju linkove na vanjske stranice.

Rad u okviru ovog poglavlja biti e vam najzanimljiviji ukoliko ve imate izraeno kolsko web sjedite iju biste vertikalnu navigaciju eljeli preurediti. Ukoliko ste tek postavili kolsko web sjedite, vjerojatno ete takoer imati ideje za neke promjene, a neke ideje e vam dati i vjebe u okviru ovog poglavlja. Ako ve imate vertikalnu navigaciju koja zadovoljava vae potrebe odnosno ne elite je preurediti, preporuujemo vam da vjebate, ali bez spremanja promjena. Moete i stvoriti podruje za vjebanje (za to je potrebno znati raditi s korisnicima i s dozvolama, to je opisano u sljedeem poglavlju).

Administriranje

48

CARNetov CMS za kole

Promjena redoslijeda stranica u navigaciji


U administracijskom suelju odmah se vide sve stranice u navigaciji, odnosno podstranice ne treba otvarati klikom na link na stranicu na kojem se nalazi strelica, kao to se to radi pri pregledavanju web sjedita.

Navigacija s otvorenom stranicom O koli.

Prikaz navigacije na administracijskoj stranici.

Na prikazu navigacije na administracijskoj stranici moete primijetiti da su svi okviri koji se odnose na podstranice uvueni ispod okvira njihove roditeljske stranice.

Stranice se u navigaciji mogu premjetati u svim smjerovima: gore, dolje, lijevo i desno. Pomicanjem stranice ulijevo stranica se podie za jednu razinu prema gore, a pomicanjem udesno stranica se sputa na jednu razinu nie, odnosno postaje podstranica neke druge stranice. Pomicanjem prema gore i dolje mijenja se samo redoslijed stranica. Ako se pomie stranica koja ima podstranice, s njom se pomiu i pripadajue podstranice.

Administriranje

49

CARNetov CMS za kole

Stranice se pomiu povlaenjem za bilo koji dio okvira s nazivom stranice osim za link:

Mjesto na kojem treba uhvatiti stranicu da bi je se moglo premjetati. Ako postoje, oznaavaju se i premjetaju i podstranice oznaene stranice.

Da bi promjene bile pohranjene treba prije izlaska sa stranice kliknuti na gumb Spremi sve promjene. Gumb Vrati na staro ponitava sve promjene napravljene od ulaska u administraciju ili zadnjeg spremanja promjena.

Tek se klikom na gumb Spremi sve promjene pohranjuju sve uinjene promjene.

VJEBA
Naite stranicu kolske novine. Premjestite je tako da odgovarajui link bude vidljiv u navigaciji im se otvori naslovnica.

Za promjenu redoslijeda stranica treba uhvatiti okvir s nazivom stranice za bilo koje mjesto osim za link, a klikom na link se otvaraju svojstva stranice. to znae pojedina svojstva opisano je u sljedeoj lekciji.

Administriranje

50

CARNetov CMS za kole

Dodavanje stranica i promjena parametara


Da bi se sa stranice namijenjene administriranju navigacije mogla dodati nova stranica, potrebno je prvo osigurati da niti jedna stranica nije odabrana (oznaena).

Da bi opcija Nova bila dostupna, esto je potrebno ili spremiti postavke stranice na kojoj ste radili (opcija Spremi) ili ponititi promjene (opcija Otkai).

Dodavanje stranica je operacija kojom se stvara prazna stranica i u vertikalnu navigaciju se postavlja link na nju. Na stranicu kasnije treba dodati module sa suelja web sjedita kole.

Osnovni podaci o stranici


Pri dodavanju stranice treba upisati osnovne podatke, slino kao i kod dodavanja stranice, funkcije sa suelja kolskih stranica: Naziv stranice: naziv koji e biti upisan u mrvice kruha (breadcrumbs) u navigacijskoj traci. Kratki naziv stranice: naziv koji e se nalaziti u vertikalnoj navigaciji. URL: naziv koji e u adresi web stranice odreivati upravo upisanu stranicu; na ovom mjestu sustav ne predlae URL, nego ga treba upisati poevi s kosom crtom (/). U adresi stranice, pa onda ni u URL-u, ne smiju se nalaziti dijakritiki znakovi (odnosno naa slova). Dozvoljena su slova engleske abecede, znamenke i crtice (- i _).

Administriranje

51

CARNetov CMS za kole

Primjer skupa parametara koji se upisuju pri stvaranju nove stranice.

URL obino odraava strukturu u navigaciji, pa sadri URL nadreene stranice i kosom crtom odvojen identifikator stranice. Na primjer, podstranice novostvorene stranice sa slike bi mogle imati URL-ove /sportsko_drustvo/atletika, /sportsko_drustvo/navijacice i sl. Mogu se upisati ili promijeniti i neki dodatni parametri: Usmjeri na URL: adresa stranice, obino izvan vlastitog web sjedita, na koju e voditi link iz navigacije koji se upravo ureuje; ovo polje je kod veine stranica prazno, a prikladno je ako u vertikalnu navigaciju treba postaviti linkove na web sjedita vezana uz kolu, ali koje odravaju korisnici izvan kole (klub prijatelja kole, kulturno-umjetniko drutvo s vanjskim voditeljima i sl.) Opis: opis sadraja stranice Kljune rijei: rijei koje ulaze u modul Kljune rijei (tag cloud) i u polja stranice koja vide razne trailice na webu (keyword meta tag) Izgled: u okviru izabranog izgleda web sjedita ovdje se moe izabrati jedan od tri izgleda: uobiajeni, sa samo jednim bonim stupcem i samo sa sredinjim dijelom (ak i bez navigacije) Jezik: jezik tekstova modula ukljuenih na stranicu, na primjer tekstova na raznim gumbima i opisa na ikonama (tooltip). /sportsko_drustvo/nogomet,

VJEBA
Isprobajte opciju Izgled tako da forumu postavite izgled s dva stupca.

Administriranje

52

CARNetov CMS za kole

Dodavanje stranica u navigaciju


Stvaranje nove stranice zavrava odabirom opcije Spremi, ime se novootvorena stranica pojavljuje u popisu Stranice koje nisu u navigaciji. Stranica se postavlja u navigaciju odabirom opcije Dodaj. Time stranica dolazi na dno popisa stranica u navigacijskom stablu, a administrator je moe premjestiti na eljeno mjesto.

Okvir Stranice koje nisu u navigaciji s funkcijom za brisanje stranica iz grupe stranica koje nisu u navigaciji i funkcijom Dodaj, koja slui za premjetanje stranica iz skupine stranica koje nisu u navigaciji u navigaciju.

Stranica stvorena na ovaj nain ne sadri niti jedan modul u sredinjem dijelu za razliku od stranice stvorene funkcijom dodavanje stranice sa suelja kolskih stranica, koja sadri modul statiki HTML.

Da bi promjene bile pohranjene treba prije izlaska sa stranice kliknuti na gumb Spremi sve promjene. Gumb Vrati na staro ponitava sve promjene napravljene od ulaska u administraciju ili zadnjeg spremanja promjena.

Tek se klikom na gumb Spremi sve promjene pohranjuju sve uinjene promjene.

Administriranje

53

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Dodajte novih est stranica tako da tvore strukturu kao na slici. Koraci su sljedei: 1. Dodajte est stranica s odgovarajuim imenima. 2. Premjestite navigaciju. 3. Pomicanjem podstranice podstranica pripadaju lijevo-desno odredite koje stranici Sviranje, a koje stranici Ples. Vjebu moete odraditi i nekim drugim, vama prikladnijim redoslijedom. ih u

Primjena stranica koje nisu u navigaciji


U sustavu se mogu susresti i stranice koje nisu u navigaciji. Neke od njih su stranice pojedinih razreda, ako je tako odreeno pri usklaivanju korisnika. Je li stranica razreda u navigaciji ili nije, moete se uvjeriti pregledavanjem navigacije, ali i posjetom stranici nekog razreda i promatranjem mrvica kruha koje se nalaze ispod zaglavlja stranice. Ako stranica ima u mrvicama kruha naveden cijeli put od naslovnice, ona je u navigaciji, inae nije. Vano je znati koje stranice nisu u navigaciji jer se na njih ne mogu dodavati podstranice koritenjem linka Dodaj novu stranicu iz vertikalne navigacije, kao niti putem izbornika Upravljanje portalom. Stranice koje nisu u navigaciji mogu se iskoristiti na razliite naine u okviru web sjedita. Jedan takav primjer opisuje sljedea vjeba.

Administriranje

54

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Isprobajte mogunosti rada sa stranicama koje nisu u navigaciji: 1. Dodajte novu stranicu Upute za upotrebu foruma, s URL-om /forum/upute. 2. Na stranici koja sadri forum za uenike: stavite na vrh statiki HTML modul bez naslova u novi modul upiite tekst Prouite nain rada foruma i pravila ponaanja. Na tekst nain rada foruma i pravila ponaanja postavite link koji vodi na /forum/upute. Pritom e se polje za naziv protokola automatski s http:// pretvoriti u other. 3. Prikaite stranicu s forumom za uenike i kliknite na link koji ste stvorili. 4. Kad je prikazana stranica za upute, dodajte joj modul Statiki HTML i u njemu detaljno navedite sve upute za rad na forumu i netiquette. Pogledajte na sljedeoj slici na koji smo nain motivirali posjetitelje da proue pravila, a pritom nismo dugim sadrajem opteretili stranicu foruma. Ideje za sadraj svojih uputa moete nai na CARNetovim stranicama.

Forum sa statikim HTML-om koji vodi na upute. U ovom je sluaju modul statiki HTML bez naslova i bez linka Poalji prijatelju.

Pogledajte svoj rezultat kao neautorizirani (nelogirani) korisnik. to vidite u mrvicama kruha na stranici s uputama?

Brisanje stranica
Kad je stranica odabrana, ispod njenih su parametara aktivne i dvije funkcije za brisanje stranice:

Administriranje

55

CARNetov CMS za kole

Meu funkcijama za rad s postojeom stranicom nalaze se funkcije Brii i Ukloni.

Po emu se razlikuju funkcije brisanja i uklanjanja? Funkcija Brii brie izabranu stranicu, a sve njene podstranice premjeta u skupinu Stranice koje nisu u navigaciji. Funkcija brie. Ukloni premjeta izabranu stranicu i sve njene podstranice u skupinu Stranice koje nisu u navigaciji, ali je ne

AKTIVNOST
Moete li zamisliti situaciju u kojoj biste eljeli neku stranicu privremeno sakriti u skupini Stranice koje nisu u navigaciji?

Da bi promjene bile pohranjene treba prije izlaska sa stranice kliknuti na gumb Spremi sve promjene. Gumb Vrati na staro ponitava sve promjene napravljene od ulaska u administraciju ili zadnjeg spremanja promjena.

Tek se klikom na gumb Spremi sve promjene pohranjuju sve uinjene promjene.

VJEBA
Obriite stranicu Sviranje te uklonite stranicu Ples koje ste stvorili u prethodnoj lekciji.

Administriranje

56

CARNetov CMS za kole

Korisnici
Gotovo svaki CMS, pa tako i CARNetov, omoguava velikom broju korisnika sudjelovanje u stvaranju web stranica. Neki e od tih korisnika biti zadueni za ureivanje izgleda stranica i za rasporeivanje sadraja, drugi e puniti sadraj, a najvea e skupina korisnika samo pregledavati sadraje uz poneki komentar na forumu i odgovaranje na pitanja u anketama. Uz mnoge od navedenih doprinosa na web stranicama bit e navedena imena i prezimena autora. Pojedinim se skupinama korisnika mogu pripremiti odgovarajui sadraji i to tako da svaki korisnik moe vidjeti samo one sadraje koji su njemu namijenjeni. Takoer, mogu se imenovati autori od kojih e svaki ureivati samo svoj dio web sjedita. Dodjela dozvola sadraj je sljedeeg poglavlja, a u ovom e poglavlju biti rije samo o pripremnom koraku o upravljanju korisnicima na web sjeditima kola.

OPIS POGLAVLJA
Cilj je ovog poglavlja da upoznate razliite vrste korisnika kolskog web sjedita i naine grupiranja korisnika. Znanja iz ovog poglavlja koristit e vam u sljedeem poglavlju koje govori o dozvolama. Nakon ovog poglavlja moi ete: uskladiti skup korisnika kolskog web sjedita sa skupom korisnika u koli odrediti kad treba provesti usklaivanje korisnika nabrojati koje se stranice mogu stvoriti pri usklaivanju korisnika, te upravljati njihovim stvaranjem navesti grupe korisnika i korisnike koji postoje na svim web sjeditima kola nabrojati koje e se grupe korisnika stvoriti pri usklaivanju korisnika web sjedita sa skupom korisnika u koli dodavati i ureivati vlastite grupe korisnika.

U ovom ete poglavlju raditi na svom kolskom web sjeditu i pripremati grupe korisnika za daljnje korake vezane uz upravljanje korisnicima web sjedita.

Administriranje

57

CARNetov CMS za kole

Usklaivanje korisnika
Korisnici se u CARNetov CMS za kole ne dodaju izravno, nego se usklauju s imenikom unutar HUSO sustava. Podaci koji se usklauju su: ime i prezime ti se podaci nakon prijave ispisuju u login modulu, a koriste se, na primjer, za navoenje autora vijesti i autora poruka na forumu temeljna povezanost s ustanovom slui za svrstavanje korisnika u grupu kao to su djelatnici, uenici i slino pripadnost grupi slui za svrstavanje uenika u grupe prema razrednim odjelima tip administratora za korisnike za koje je postavljen ovaj podatak. Iz prethodnog se popisa moe zakljuiti kada je potrebno usklaivati podatke. Usklaivanje korisnika treba obaviti poetkom kolske godine, kad se upisuju novi uenici, odlaze najstariji, a ostalima se mijenja razred. Ostale uobiajene situacije su, na primjer, zapoljavanje novog nastavnika, odlazak nastavnika iz kole te imenovanje novog administratora imenika ili resursa. Usklaivanje s imenikom provodi se funkcijom Korisnici iz imenika i bit e opisano u ovom poglavlju.

kolska godina
Prije usklaivanja podataka potrebno je provjeriti koja je kolska godina postavljena kao tekua. kolska godina se mijenja automatski 1. listopada, ali je administrator web sjedita moe promijeniti i ranije.

Funkcija Usklaivanje podataka o trenutnoj kolskoj godini dostupna je sa stranice Korisnici iz imenika. U konkretnom je sluaju izabrana tekua kolska godina, ona koja je postavljena u sustavu.

Administriranje

58

CARNetov CMS za kole

kolska godina je vana jer e se na stranici Razredi kao aktualni razredi pojavljivati samo oni koji imaju tekuu kolsku godinu. Osim toga, pripadnost grupi definirana u administracijskom suelju za kole treba imati propisani oblik: na primjer, za kolsku godinu 2009./2010. razredi trebaju imati oznake oblika 2009::oznaka_razreda (na primjer 2009::2a).

VJEBA
Provjerite u administracijskom suelju jeste li svojim uenicima upisali pripadnost grupi u ispravnom obliku. Ako niste, ispravite taj podatak svim uenicima kod kojih je to potrebno uiniti. Pomo: ako ste cijelom razrednom odjelu upisali pogrenu oznaku grupe, potraite sve uenike tog razreda, te im funkcijom Promijeni zajednike podatke promijenite oznaku grupe.

Stari korisnici (na primjer bivi uenici i djelatnici kole) se pri usklaivanju podataka ne briu kako bi se sauvali podaci o autorima lanaka, poruka na forumu i slino. Osim toga, budui da ostaju sauvane i stranice razreda iz prethodnih kolskih godina, potrebno je da na njima ostanu podaci o uenicima koji su zavrili kolu kao i nastavnicima koji su u meuvremenu promijenili radno mjesto.

Administriranje

59

CARNetov CMS za kole

Stvaranje stranica pri usklaivanju korisnika


Pri usklaivanju korisnika mogu se stvarati stranice za pojedine djelatnike, odnosno razrede.

Stranice djelatnika
Prilikom prvog usklaivanja korisnika kod stvaranja web sjedita, za djelatnike se otvara: po jedna stranica za svakog djelatnika na kojoj on moe pisati i objavljivati sadraje jedna stranica Djelatnici koja sadri popis svih djelatnika i linkove na njihove stranice. Pri svakom se sljedeem usklaivanju dodaju stranice novih djelatnika i briu stranice djelatnika koji su promijenili kolu. Stranice djelatnika koji su ostali u koli ostaju sauvane. Stranica Djelatnici postavlja se ispod stranice O koli, a pod nju se u navigaciji postavljaju stranice pojedinih djelatnika. Da bi stranica Djelatnici bila konzistentna, preporua se da svim djelatnicima otvorite korisnike raune. Za korisnike koji rade u dvije kole moda e vam trebati pomo CARNetovog Helpdeska. Tehniko osoblje takoer moe imati stranice na kojima se predstavljaju, no sadraj na tim stranicama e vjerojatno trebati ispuniti administratori.

Uobiajeno je mjesto za stranice djelatnika ispod stranice Djelatnici koja se nalazi pod stranicom O koli.

Ako korisnik eli stranice pojedinih djelatnika smjestiti pod neku drugu stranicu, moe je izabrati prije usklaivanja iz padajueg popisa elite li promijeniti stranicu....

Administriranje

60

CARNetov CMS za kole

Odabirom opcije Nemoj staviti stranice djelatnika u navigaciju, stranice pojedinih djelatnika nee biti dostupne iz navigacije, nego samo sa stranice Djelatnici. Takoer, ako stranica djelatnika nije u navigaciji, ispod nje djelatnici nee moi dodavati nove stranice na jednostavan nain upotrebom linka Dodaj novu stranicu. U tom e sluaju stranice morati dodati korisnik s pravima administriranja stranice, a djelatnik e ih morati povezati linkovima u tekstu (umjesto da se do podstranica moe pristupiti iz navigacije).

U predloenom primjeru, u kojem su stranice djelatnika postavljene ispod stranice Predmeti, ima smisla runo obrisati ili premjestiti stranice djelatnika koji ne rade u nastavi.

Ponekad ima smisla staviti stranice djelatnika pod neku drugu stranicu umjesto predloene stranice Djelatnici.

Vano je eljenu stranicu odabrati i pri svakom sljedeem usklaivanju korisnika s imenikom. Ako imate nastavnika koji radi u dvije kole, on e morati imati dva korisnika identiteta. Slino vrijedi i za uenike koji pohaaju dvije kole.

AKTIVNOST
Provjerite gdje su u navigaciji smjetene stranice djelatnika na vaim kolskim stranicama. Razmislite: Koje bi mjesto u navigaciji odgovaralo za stranice djelatnika? elite li moda da nastavnici istih aktiva zajedno odravaju stranice svojih predmeta, a stranice djelatnika su vam manje vane? Kako biste predstavili tehniko osoblje u svojoj koli? elite li obrisati njihove stranice ili primjerice elite predstaviti tete kuharice i tete istaice? Porazgovarajte s ostalim nastavnicima i provedite zajedniku odluku u djelo! Moda e vam za to trebati i ureivanje navigacije.

Administriranje

61

CARNetov CMS za kole

Stranice uenika
Za uenike se pri usklaivanju podataka stvaraju: stranica Razredi s popisom svih razrednih odjela, a ovisno o elji web redakcije mogu se otvoriti i stranice pojedinih razreda (prvi razredi, drugi razredi itd.) po jedna stranica za svaki razredni odjel koja u poetku sadri popis svih uenika u tom odjelu i jo jedan prazan statiki HTML modul; tu stranicu mogu ureivati uenici odgovarajueg razrednog odjela stranica Ostali razredi s popisom svih razreda iz prethodnih kolskih godina. Stranica Razredi postavlja se u navigaciju na istu razinu kao Naslovnica i stranica O koli. Na njoj su linkovi na sve razrede kolske godine koju je administrator web sjedita odabrao funkcijom Usklaivanje korisnika.

Uobiajeno mjesto za stranice razreda je ispod stranice Razredi. U koli Otro pero trenutano su samo dva razreda prvi i drugi.

I za razrede se moe izabrati gdje e se postaviti stranice s pojedinim razredima (goditima), te hoe li stranice razreda i razrednih odjela biti dostupne izravno iz navigacije. Ako stranica razrednog odjela nije u navigaciji, ispod nje uenici tog razreda nee moi dodavati nove stranice na jednostavan nain putem linka Dodaj novu stranicu. Stranice e morati dodati korisnik s pravima administriranja stranice, a uenici e ih morati povezati linkovima u tekstu (umjesto da se do podstranica moe pristupiti iz navigacije).

Mogunosti izbora za usklaivanje uenika i njihovih razreda.

Administriranje

62

CARNetov CMS za kole

Pri svakom sljedeem usklaivanju se, ovisno o postavljenoj kolskoj godini, razredni odjeli svrstavaju ili izravno pod svoje razrede (godita) ili meu Ostale razrede. Za razliku od stranica djelatnika ovdje se pamti pozicija stranica razreda u navigaciji, te pri sljedeim usklaivanjima ne treba ponovno mijenjati stranicu u navigaciji pod kojom se trebaju nalaziti stranice razreda.

AKTIVNOST
Provjerite gdje su u navigaciji smjetene stranice razreda. Razliiti naini rasporeivanja razreda u navigaciji postiu se razliitim odabirom opcija pri usklaivanju korisnika, a prikladni su za kole razliitih veliina. Razmislite koji vam najvie odgovara. Preostala aktivnost oko razreda je animiranje razrednih odjela za popunjavanje stranica o razredu te uenika za popunjavanje spajalice. Vano je znati da stranice vaih razreda vide samo korisnici iz vae kole, o emu e vie rijei biti u sljedeem poglavlju koje govori o dozvolama.

Administriranje

63

CARNetov CMS za kole

Pregled svih korisnika


Osim korisnika koji su uenici i djelatnici kole u sustavu postoje i korisnici koji nisu vezani uz pojedinu kolu i u ije se ime nitko iz kola ne moe prijaviti: autorizirani korisnik iz druge kole korisnik koji je prijavljen, ali pripada drugoj koli (poddomeni domene skole.hr) user anonymous korisnik koji nije prijavljen admin administrator.

Prva dva korisnika slue iskljuivo za precizno odreivanje prava pristupa pojedinim stranicama. Trei se korisnik moe upotrijebiti za potpisivanje vijesti koje trebaju imati neutralnog autora.

Korisnici se grupiraju prema atributu Temeljna povezanost s ustanovom, a uenici se dodatno grupiraju prema atributu Pripadnost grupi (razredu).

Administriranje

64

CARNetov CMS za kole

Grupe
Grupe korisnika slue za jednostavnije postavljanje raznih dozvola na stranicama: dozvola pristupa, ali i raznih razina mijenjanja stranica.

Grupe na koje se ne moe izravno utjecati


U CARNetovom CMS-u neke su grupe ve ugraene, neke se stvaraju pri usklaivanju podataka s podacima u imeniku, a osim toga svaki administrator web sjedita moe stvoriti nove grupe i u njih ukljuiti korisnike prema potrebama svoje ustanove. Ugraene grupe AI AR AS GODS svi svi iz ove kole Primjeri grupa stvorenih na temelju imenika Prema povezanosti s ustanovom: - uenik - djelatnik gost ... Prema pripadnosti grupi: 2009::1a 2009::1b 2009::2a ... Administrator web sjedita moe pregledavati grupe te stvarati, ureivati i brisati svoje nove grupe koritenjem funkcije Grupe u izborniku Upravljanje portalom.

Popis grupa nakon dodavanja korisnika. U zadnjem stupcu nema niti jedne ikone za brisanje jer se ove grupe ne mogu brisati.

Administriranje

65

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Pogledajte grupe na web sjeditu svoje kole. Ako je preostala neka pogrena grupa, ispravite je u administracijskom suelju sustava HUSO te ponovno uskladite korisnike. Ispravno svrstavanje u grupe je vano jer se prema grupama prepoznaju djelatnici koji dobivaju svoje stranice, te uenici koji se svrstavaju na stranice svojih razreda. Osim toga, to je vano i zbog dodjele dozvola.

Stvaranje grupa
Za dobivanje dozvola ureivanja pojedinih stranica ili skupina stranica mogu se definirati grupe neovisne o ugraenim grupama i o grupama koje se definiraju automatski.

U novu grupu, na primjer Novinari, mogu se postaviti i nastavnici i uenici.

Nova se grupa stvara koritenjem funkcije Grupe gdje je potrebno kliknuti na ikonu s plusom u gornjem lijevom kutu. Nakon toga otvara se prozor za upis imena i opisa grupe. Budui da se pri daljnjem radu s grupama na grupu referencira iskljuivo navodei ime, dobro je da ime grupe bude to informativnije.

Administriranje

66

CARNetov CMS za kole

lanovi grupe dodaju se tako da se gumbom Select prijee u prozor za izbor lanova. U njemu se upie dio imena ili prezimena te se od pronaenih korisnika izabire jedan po jedan i klikom na strelicu prenosi u popis lanova. lanovi grupe uklanjaju se odabirom postojeeg lana i klikom na gumb Remove.

Postavljanje grupe: tri su lana ve izabrana, etvrtog treba izabrati pritiskom na gumb Select.

Ureivanje grupa
Premda sve grupe imaju ikonu za ureivanje ( ), ugraenim i automatski stvorenim grupama se mogu samo gledati popisi lanova. Grupe koje je stvorio administrator web sjedita mogu se ureivati, tj. mogu im se dodavati novi i iskljuivati bivi lanovi. Grupe se ureuju klikom na ikonu s olovkom koja se nalazi u popisu grupa. Grupe se briu klikom na ikonu s oznakom popisom grupa. u zadnjem stupcu tablice s

Razlika u raspoloivim ikonama izmeu automatski stvorenih grupa i grupe Novinari koju je stvorio administrator.

Administriranje

67

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Stvorite grupu Proslava godinjice i u nju stavite nekoliko nastavnika i uenika koje biste rado zaduili za objavljivanje sadraja vezanih uz proslavu sljedee okrugle godinjice kole. Obriite jednog od lanova grupe. Obriite cijelu novu grupu.

Administriranje

68

CARNetov CMS za kole

Dozvole
Pojedini dijelovi web sjedita sadre podatke koji su namijenjeni iskljuivo uenicima kole, uenicima samo nekog razreda ili razrednog odjela, djelatnicima ili nekoj drugoj skupini ljudi. Te dijelove web sjedita treba sakriti od pogleda ostalih skupina posjetitelja. Za pojedine se stranice ili skupine stranica mogu definirati razliite skupine autora ili ak administratora. U bitno rjeim situacijama prava treba odrediti za pojedine korisnike umjesto na skupine korisnika.

OPIS POGLAVLJA
Cilj je ovog poglavlja upoznavanje s poetnim postavkama dozvola na kolskim web sjeditima, s nainom promjene tih dozvola te pravilima koja vrijede pri dodjeljivanju dozvola. Po zavretku ovog poglavlja ete: razumjeti kako su sadraji stranice Razredi inicijalno skriveni od pogleda posjetitelja izvan vae kole, te kako je pri stvaranju web sjedita svaki djelatnik dobio pravo ureivanja svoje stranice znati kako se nasljeuju te kombiniraju dozvole moi odluiti kakva pravila pristupa elite za pojedine stranice svog web sjedita, te svoju odluku provesti u djelo. Ako ste administrator web sjedita ili samo pojedinih stranica, u ovom ete poglavlju moi promatrati dozvole na web sjeditu svoje kole i mijenjati ih. Vai e vam autori biti osobito zahvalni ako im kroz vjebu na kraju poglavlja stvorite podruje za vjebanje koje e vidjeti samo oni. Ako niste administrator, ovo vam poglavlje moe i bez vjebi i aktivnosti dati uvid u prikazivanje i skrivanje pojedinih stranica, to je vaan korak u organizaciji kolskog web sjedita. Za uspjeno praenje ovog poglavlja nuno je poznavati rad s korisnicima i grupama.

Administriranje

69

CARNetov CMS za kole

Poetno stanje
U ovoj emo lekciji pogledati i obrazloiti najjednostavniji skup dozvola na web sjeditu, odnosno pojedinim stranicama. Na vlastitom web sjeditu ovo e poglavlje moi pratiti samo administratori web sjedita. Prema poetnim postavkama to su administratori resursa i administratori kola, no uskoro ete vidjeti kako oni mogu drugim pouzdanim korisnicima dati pravo odreivanja dozvola. Dozvole za pojedinu stranicu mogu se najjednostavnije vidjeti tako da se otvori ta stranica te se iz izbornika Upravljanje portalom izabere funkcija Dozvole. Na web sjeditima kola dozvole su malo drugaije, no efekt je isti kao kod ovog, najjednostavnijeg skupa dozvola.

Dozvole na web sjeditu i veini stranica


Pogledajmo prvo dozvole naslovnice:

Dozvole naslovnice: klikom na pojedine skupine korisnika vidi se da svi korisnici smiju samo itati, dok administratori kola i resursa smiju raditi sve.

Vidimo da su sve dozvole naslijeene. Klikom na link Ovaj objekt nasljeuje dozvole (sa) vidi se da su dozvole naslijeene s web sjedita, a dozvole postavljene na razini web sjedita mogu se vidjeti odabirom web sjedita i klikom na link Promijeni.

Administriranje

70

CARNetov CMS za kole

Prikaz objekta s kojeg se nasljeuju dozvole u ovom sluaju to je web sjedite.

Inicijalno veina stranica ima samo naslijeene dozvole s cijelog web sjedita, jednako kao naslovnica. Za sad moete pojedine dozvole prihvaati intuitivno, a precizna znaenja pojedinih dozvola bit e objanjena u jednoj od sljedeih lekcija.

AKTIVNOST
Provjerite dozvole za naslovnicu vaeg web sjedita, cijelo web sjedite, te za jo nekoliko stranica. Nemojte nita mijenjati, samo uoite stanje i pokuajte ga obrazloiti.

Administriranje

71

CARNetov CMS za kole

Dozvole na stranicama djelatnika i razreda


Stranice pojedinih djelatnika te stranice razreda i razrednih odjela imaju drugaije postavljene dozvole. Na tim su stranicama postavljene neke iznimke u odnosu na uobiajene dozvola na cijelom web sjeditu.

Vaan detalj kod dozvola na stranici djelatnice Dore Medi: Dora smije na svojoj stranici pisati i objavljivati sadraje. Svi ostali korisnici imaju dozvole naslijeene s web sjedita (svi mogu itati, a administratori resursa i administratori kola mogu sve).

AKTIVNOST
Otvorite stranicu nekog djelatnika svoje kole i pogledajte sve dozvole. Obrazloite postavljene dozvole.

Administriranje

72

CARNetov CMS za kole

Kod stranice Razredi te stranica pojedinih godita i razrednih odjela dozvole su jo sloenije. Naime, stranice razreda bi trebale ostati privatne, i zbog tekstova i zbog fotografija koje bi se mogle nai na njima.

Na stranici Razredi svi mogu itati kao i na cijelom web sjeditu, ali korisnici koji nisu prijavljeni (User anonymous) ne mogu nita. Dakle, samo logirani korisnici, bez obzira na kolu iz koje dolaze, mogu vidjeti popis razreda.

Pojedina razredna odjeljenja imaju jo otrije dozvole stranice razrednog odjela mogu vidjeti samo uenici tog odjela.

Na stranice razrednog odjela, za razliku od ostalih, lanovi grupe Svi ne mogu niti ui...

Administriranje

73

CARNetov CMS za kole

... osim uenika 1.a razreda kolske godine 2009./2010. koji na njoj mogu itati, pisati i objavljivati. Jasno, smiju ui i administratori web sjedita koji su naslijedili sva prava s web sjedita.

AKTIVNOST
Otvorite stranicu Razredi i pogledajte dozvole. Pogledajte iznimke i objasnite kome je i zato ogranieno ak i itanje. Otvorite stranicu jednog razrednog odjela. Po emu se razlikuju dozvole te stranice od dozvola vie stranice, stranice Razredi? Zato? Biste li jo nekom postavili pravo pisanja na stranicu razrednog odjela? Moda nekom nastavniku?

Nasljeivanje i kombiniranje dozvola


Kao to smo vidjeli, dozvole se mogu nasljeivati. Za sada smo vidjeli da se dozvole nasljeuju s web sjedita, no mogu se nasljeivati i sa stranica koje su u hijerarhiji vie u odnosu na promatranu stranicu. Dozvole se moraju i kombinirati jer su mnogi korisnici u vie grupa, a sustav treba na jedinstven nain odrediti to pojedini korisnik smije raditi na pojedinoj stranici.

Analizirat emo dozvole za itanje na stranicama razreda, to smo ve promatrali u ovom poglavlju. Prisjetit emo se dozvola za cijelo web sjedite i usporediti ih s dozvolama stranice Razredi.

Administriranje

74

CARNetov CMS za kole

Na primjer, nastavnik iz vae kole koji nema nikakve dunosti vezane uz web stranice prema poetnim postavkama: moe itati veinu stranica kolskog web sjedita jer svi mogu itati veinu stranica (naslijeeno s web sjedita) moe vidjeti popis razreda, jer samo neprijavljeni (nelogirani) posjetitelji ne mogu vidjeti tu stranicu ne moe vidjeti stranice razreda, jer je za stranice razreda postavljeno da ih svi ne mogu itati, a da ih itati mogu samo uenici odgovarajueg razreda.

Skica dozvola itanja od web sjedita do stranica pojedinih razreda.

Administriranje

75

CARNetov CMS za kole

Pravila za nasljeivanje i kombiniranje dozvola


Pri odreivanju prava korisnika na nekoj stranici gledaju se posebna i naslijeena prava koja se odnose na njega, odnosno na grupe u kojima pripada. Za kombiniranje i nasljeivanje dozvola na stranicama vrijede dva pravila koja se provode ovim redom: 1. ako postoje naslijeeno pravilo i pravilo posebno za promatranu stranicu, u obzir se uzima posebno pravilo 2. ako korisnik po jednom pravilu istog ranga (bilo da je odabrano naslijeeno, bilo da je odabrano posebno pravilo) ima dozvolu, a po drugom nema dozvolu za neki posao, on e dobiti dozvolu. Analogno vrijedi i za dokumente, odnosno pojedinane vijesti. Osobito je vano da rad s dozvolama dobro proue administratori koji se bave administriranjem operacijskog sustava Windows jer je rad s dozvolama u CARNetovom CMS-u naizgled slian radu u Windowsima, ali nije jednak.

AKTIVNOST
Na stranicama pojedinih djelatnika, stranice razreda i stranice razrednih odjela su dozvole promijenjene u odnosu na dozvole naslijeene s web sjedita. Pogledajte dozvole tih stranica i za svaki od tri sluaja pokuajte redom odgovoriti na pitanja: Je li bilo vie dozvola koje su se mogle odnositi na pojedinog nastavnika? Kako su ostvarena prava nastavnika koja su navedena u primjeru?

Prenoenje dozvola na podstranice


Ako se promijeni dozvola na nekoj stranici, sve stranice koje se u hijerarhiji nalaze ispod nje nasljeuju njezin novi skup dozvola. Iznimka su stranice kojima je eksplicitno prekinuto nasljeivanje. S druge strane, kad se stvara nova stranica ispod neke postojee, ona nasljeuje njezine dozvole.

Administriranje

76

CARNetov CMS za kole

Napomene
Dok postoji mali broj stranica i dok su odluke o dodjeljivanju dozvola administratoru ili administratorima svjee, sve je jednostavno. No, dobro je zabiljeiti kako su dodijeljene dozvole najbolje na stablo koje prikazuje navigaciju. To se osobito odnosi na prava pisanja jer ete vjerojatno raznim skupinama autora dati dozvole na raznim dijelovima web sjedita. Konano, oprez je potreban pri jo jednom poslu ureivanju navigacije. Ako se stranica premjesti s jednog mjesta u stablu na drugo, s njom prelaze i sve njezine dozvole te i dalje nasljeuje dozvole sa svoje bive roditeljske stranice.

Kombiniranjem opisanih tehnika moe se jednostavno odrediti tko moe ureivati, a tko gledati pojedinu stranicu.

AKTIVNOST
Pogledajte navigaciju na kolskom web sjeditu. Razmislite kome biste povjerili koje grane stabla na ureivanje i s kojim tono pravima (pisanja, objavljivanja, administriranja). elite li neke grane zatvoriti za pristup odreenim skupinama posjetitelja?

Administriranje

77

CARNetov CMS za kole

Znaenja pojedinih dozvola


U dijalokom okviru za definiranje dozvola stranica spominju se etiri vrste dozvola: za itanje za pisanje/predlaganje za objavljivanje za administriranje.

U okviru za postavljanje dozvola za pojedinu vijest ili dokument nalaze se dodatne dvije vrste dozvola: dozvola za itanje vlasnik.

Do sada smo s tim dozvolama radili intuitivno, a u nastavku ove lekcije detaljno ete upoznati svaku od njih.

Administriranje

78

CARNetov CMS za kole

Dozvola za itanje
Dozvola za itanje omoguava vidljivost stranice u navigaciji stranicu u navigaciji vide samo korisnici s pravom itanja te stranice. Ne vide ni njezine podstranice bez obzira na dozvole tih podstranica. Kad posjetitelj vidi stranicu u navigaciji, moe je i posjetiti. Ako sluajno netko dobije link na stranicu na kojoj nema pravo itanja (na primjer u poruci elektronikom potom), ne moe je otvoriti niti izravno. Umjesto stranice prikazuje se prazna stranica na kojoj se samo moe prijaviti.

ak ni ako dobije adresu stranice sa zatienog dijela web sjedita, posjetitelj je ne moe otvoriti. Umjesto eljene stranice prikazuje se stranica za prijavu (logiranje).

AKTIVNOST
U jednom se web pregledniku prijavite svojim korisnikim podacima s pravom administriranja, u drugom ostanite neprijavljeni. Alternativno: to moete uiniti i na dva raunala. Pokus nee uspjeti u dva prozora istog preglednika. Usporedite vertikalnu navigaciju u oba preglednika. Uputa: po poetnim postavkama na web sjeditima kola razlika je u linku Razredi. Pokuajte sad kao anonimac posjetiti neku zabranjenu stranicu: 1. posjetite neku od stranica koja vam je vidljiva kao djelatniku kole i kopirajte njezinu adresu 2. u drugom pregledniku zalijepite tu adresu u adresnu traku i pritisnite tipku [enter]. to ste dobili?

Administriranje

79

CARNetov CMS za kole

Dozvola za pisanje/predlaganje
Dozvola za pisanje/predlaganje vijesti rezultira pojavljivanjem linka Predloi vijest na dnu modula vijesti. Slino je i u modulu dokumenti. Kad autor s dozvolom predlaganja vijesti upie vijest, on je ne vidi sve dok je netko od administratora stranice ili web sjedita ne odobri. Nakon odobravanja autor ponovno moe mijenjati vijest bez ogranienja. Prilozi korisnika s dozvolom pisanja/predlaganja vijesti vidljivi su korisnicima s administracijskim pravima za stranicu na kojoj je prilog objavljen. Administratori mogu pregledati neodobrene priloge na stranici Odobrenja dostupnoj iz izbornika Upravljanje portalom. Na istoj stranici oni mogu prihvatiti, promijeniti ili obrisati vijest.

Popis vijesti i dokumenata koji ekaju objavljivanje. Pojedinu stavku (vijest/dokument) treba oznaiti te objaviti ili obrisati. Klikom na ime stavke ona se prikazuje u obliku za ureivanje.

Da bi korisnik dobio mogunost ureivanja statikog HTML modula, mora imati jau dozvolu dozvolu objavljivanja.

VJEBA
Pozovite nekog kolegu i dozvolite mu samo itanje te pisanje/predlaganje vijesti na bilo kojoj stranici. Neka se kolega prijavi na web sjedite i neka napie vijest. Kao administrator posjetite kolsko web sjedite te uoite link Odobrenja. Pogledajte broj u zagradama pokraj toga linka. Kliknite na link Odobrenja, pogledajte popis, pregledajte lanak kolege i objavite ga ili obriite. Moete ga i malo izmijeniti. Vratite dozvole na poetno stanje.

Administriranje

80

CARNetov CMS za kole

Dozvola za objavljivanje
Korisnici kojima je dozvoljeno objavljivanje imaju na dnu modula vijesti link Nova vijest. Oni svoju vijest po spremanju odmah objavljuju. Osim vijesti, oni mogu dodavati i mijenjati sadraj u statikim HTML modulima te modulima pitanja i odgovori, kalendar, dokumenti te galerija.

Uz dozvolu objavljivanja vee se i dozvola stvaranja novih stranica, pa korisnici s dozvolom objavljivanja na nekoj stranici na njoj vide funkcije Dodaj novu stranicu. Pritom oni ne mogu dodavati module na novostvorenoj stranici, ve se moraju zadovoljiti poetnim HTML modulom ili, na primjer, zamoliti administratora web sjedita da im postavi nove module.

VJEBA
Pozovite nekog kolegu i dozvolite mu objavljivanje na cijelom web sjeditu. Uputa: na okviru s dozvolama naslovnice kliknite na link Ovaj objekt nasljeuje dozvole sa, izaberite kolu i prepravite dozvole. Pogledajte zajedno s kolegom to sve moe raditi, a posebno: Zatim pogledajte to moe raditi u modulima vijesti i HTML modulima (uoite link na dnu modula vijesti) ustanovite u kojim modulima ne moe ureivati sadraj (uputa: pogledajte module u uskim stupcima). kolegi promijenite dozvolu objavljivanja u dozvolu pisanja/predlaganja. Ponovno proite cijelim web sjeditem promatrajui to moe uiniti u pojedinom modulu. Uoite link za novu vijest u modulu vijesti i usporedite ga s linkom koji ste vidjeli u prethodnom sluaju.

Administriranje

81

CARNetov CMS za kole

AKTIVNOST
Sjetite se nekoliko autora vaeg kolskog web sjedita kojima biste rado dali dozvolu pisanja/predlaganja vijesti, ali ne i dozvolu objavljivanja.

AKTIVNOST
Zato je za ureivanje HTML modula potrebna dozvola objavljivanja? Pomo: razmislite o smislu dozvole za pisanje/predlaganje. Tko bi sve morao sudjelovati u stvaranju stranice s HTML modulom, te kako bi ona posjetiteljima izgledala nakon stvaranja i upisivanja, a prije objavljivanja sadraja?

Dozvola za administriranje
Dozvola za administriranje stranice osim svih prava koja se dobivaju s dozvolom direktnog objavljivanja ukljuuje jo i pravo promjene organizacije modula te odreivanja dozvola stranice. Za ureivanje sadraja malih modula nuno je takoer imati dozvolu administriranja odgovarajue stranice. Iznimka je samo statiki HMTL modul, za koji je dovoljna dozvola objavljivanja.

VJEBA
Prisjetite se prouavanja mogunosti autora na prethodnim stranicama. Vratite se u svoju ulogu, ulogu administratora, te pogledajte to sve moete uiniti, a obini autori nisu mogli.

Postoji

razlika

izmeu

administratora

pojedinih

stranica

administratora web sjedita. Administratori cijelog web sjedita mogu provoditi funkcije koje imaju utjecaja na cijelo web sjedite, kao to su usklaivanje korisnika, odreivanje grupa korisnika, ureivanje navigacije, izbor izgleda web sjedita, praenje dnevnika promjena, ureivanje zaglavlja stranica i druge.

Administriranje

82

CARNetov CMS za kole

Kome dati dozvolu za administriranje?


Dozvola za administriranje ne moe se dodijeliti grupama i korisnicima kojima ona po prirodi posla ne pripada (grupi svi, anonimnom korisniku i sl.). Taj dio posla odrauje sustav. Svi korisnici s administratorskim pravima trebaju, sa svoje strane, dobro razmisliti kome e dati koje dozvole, a osobito dozvolu administriranja. Isto tako, dobro je korisnicima koji trebaju imati potpunu kontrolu nad nekim stranicama dati administratorske ovlasti samo nad tim stranicama, ali ne i nad cijelim web sjeditem. Naime, administratori mogu zabunom ili ak namjerno obrisati inae poeljne sadraje, pri emu je vano napomenuti da u sustavu ne postoji funkcija ponitavanja zadnje akcije (undo). Administrator pojedinih stranica moe obrisati sadraje modula unutar stranice i(li) module, dok administrator cijelog web sjedita moe obrisati i cijele stranice. To su autorima najbolnije promjene koje moe uiniti neovlateni ili nemarni administrator, a posjetiteljima je esto ve dovoljno loe da se promijeni navigacija tako da sadraji nisu jednostavno dostupni. Zato za administratore treba izabrati to manji broj savjesnih kolega koji e se temeljito upoznati sa sustavom i s tehnikim dijelom i s dogovorima unutar web redakcije.

AKTIVNOST
Sad, kad ste se upoznali sa svim dozvolama za pojedine stranice, kao i nasljeivanjem dozvola, skicirajte sve dozvole za web sjedite svoje kole i za pojedine njegove dijelove. Dio posla ste ve obavili u aktivnosti u lekciji o nasljeivanju.

Administriranje

83

CARNetov CMS za kole

Vlasnik
Pojedinim se vijestima mogu postaviti dvije vrste dozvola itanje i vlasnik. Dozvola itanja ima isto znaenje kao i kod dozvola stranica. Proglaavanje vlasnika mogue je za pojedine priloge u svim modulima u kojima vie autora moe objavljivati svoje radove, a to su moduli vijesti, dokumenti i galerija. Najvanija primjena dozvole vlasnik je u automatskom postavljanju autora pojedine vijesti kao njenog vlasnika da bi je kasnije mogao ureivati.

Dozvole za lanak autor je vlasnik lanka.

Administratori stranice i autori pojedinih vijesti mogu uvijek mijenjati vijesti. Osim toga, oni mogu kao vlasnika imenovati bilo kojeg korisnika koji bi, na primjer, trebao pomoi dovriti vijest. Ovo je vie teoretska napomena jer nije dobro mijenjati ve objavljene vijesti. Promjena vijesti moe zbuniti posjetitelje.

AKTIVNOST
Prijavite se na web sjedite kao administrator web sjedita i otvorite neku stranicu s vijestima. U popisu vijesti naite jednu vijest i kliknite na link dozvole. Prouite dozvole, a osobito dozvole koje su dane autoru lanka. Ponovite postupak za jo nekoliko vijesti razliitih autora.

Administriranje

84

CARNetov CMS za kole

Rad s dozvolama
Promatrajui dozvole ve ste sigurno uoili neke linkove koje emo upotrebljavati pri radu s dozvolama. Krenimo od stranica, i to od potpuno novih dozvola. Kasnije emo vidjeti kako se mijenjaju naslijeene dozvole, a na kraju i kako se ureuju dozvole na cijelom web sjeditu.

Pojedinano dodjeljivanje dozvola


Da bismo nekom korisniku ili grupi dali dozvolu na odreenoj stranici, prvo treba kliknuti na bijelo polje ispod popisa dozvola, ime se pojavljuju linkovi Dodaj korisnika i Dodaj grupu.

Klik na bijelo polje prvi korak pri izboru pojedinanih dozvola koji slui dobivanju linkova za dodavanje korisnika i dodavanje grupe.

Izborom nekog od linkova za dodavanje korisnika ili grupe otvara se prozor za izbor korisnika, odnosno grupe.

Administriranje

85

CARNetov CMS za kole

Grupe i korisnici biraju se upisom dijela imena. Klikom na ime, link odaberi ili na gumb odaberi sve odgovarajui se korisnici premjetaju u popis izabranih na desnoj strani. Osim vaih korisnika i grupa esto su potrebni i ugraeni korisnici i grupe opisani ranije u ovom priruniku. Klikom na gumb Odaberi i zatvori popis izabranih korisnika ili grupa prenosi se u okvir za odreivanje dozvola.

Izbor korisnika pri upisu slova pojavljuje se popis korisnika sa zadanim slovima u imenu.

U okviru za odreivanje dozvola treba svakom od izabranih korisnika, odnosno grupa, odrediti dozvole i kliknuti na gumb OK.

Administriranje

86

CARNetov CMS za kole

Naslijeene dozvole
Naslijeene su dozvole prikazane na sivoj podlozi. Ako nekom korisniku ili nekoj grupi korisnika treba promijeniti naslijeenu dozvolu, prvo ih treba premjestiti meu korisnike s dozvolama definiranim na stranici koju ureujemo (tj. na bijelu podlogu). To se radi izborom korisnika ili grupe kojoj treba prepraviti dozvole i klikom na link Prepravi.

Izabiranje korisnika i klik na link Prepravi prvi korak prema prepravljanju naslijeenih dozvola.

Kad se korisnik ili grupa nau u gornjem popisu, njima se mogu definirati dozvole kao da su u taj popis uneseni ranije opisanim funkcijama Dodaj korisnika ili Dodaj grupu. Ako nekom korisniku ili grupi treba vratiti dozvole na naslijeene vrijednosti, treba ih izabrati u bijelom polju za pojedinane dozvole, ime se pojavljuje link potreban za ovu operaciju Ukloni. Time odgovarajui korisnik ili grupa prelazi s bijelog u sivo polje meu naslijeene dozvole.

Administriranje

87

CARNetov CMS za kole

Odreivanje dozvola cijelog web sjedita


Da bismo doli do dozvola za cijelo web sjedite, moemo na bilo kojoj stranici kliknuti na link Ovaj objekt nasljeuje dozvole (sa), te na red koji odgovara cijelom web sjeditu. Tada se pojavljuje link Promijeni, ime se dobiva uobiajeni okvir za odreivanje dozvola na ijem vrhu pie Postavljanje dozvola za Site.... Dalje se radi na uobiajen nain.

Ulazak u ureivanje dozvola za web sjedite.

VJEBA
Provedite u djelo ranije zacrtane ideje o dozvolama na web sjeditu vae kole.

Administriranje

88

CARNetov CMS za kole

Savjeti za rad s dozvolama


Dozvole i testiranje web sjedita
Da biste mogli to jednostavnije testirati izgled web sjedita za razne korisnike, preporua se da korisnik sa ijim pravima elite provjeriti izgled web sjedita radi na raunalu pokraj vaeg. Ako imate na raspolaganju samo jedno raunalo, onda se on treba prijaviti u web pregledniku razliitom od onog u kojem ste prijavljeni vi (ne dvije kartice ili dva prozora istog preglednika).

Ako elite na jednom raunalu testirati prava pristupa raznih korisnika, neka se va kolega prijavi na isto web sjedite u drugom pregledniku.

Pri radu s dozvolama treba uzeti u obzir da korisnik dobiva svoje dozvole prijavom na web sjedite. To ima sljedee posljedice: Nakon to kao administrator primijenite prava drugog korisnika na nekoj ili nekim stranicama, taj se korisnik treba u svom pregledniku ili na svom raunalu odjaviti i ponovno prijaviti da bi vidio promjenu. Ako kao administrator mijenjate korisnike podatke u administracijskom suelju sustava HUSO, tada u CMS-u trebate uskladiti podatke o korisnicima preuzimanjem korisnika funkcijom Korisnici iz imenika. Drugi se korisnik ponovno mora odjaviti i prijaviti kako bi mu postala dostupna novododijeljena prava.

Administriranje

89

CARNetov CMS za kole

Zato definiranje prava za grupe, a ne za pojedine korisnike?


Pogledajmo jedan primjer: Psihologinja ureuje stranicu Psiholoki kutak s nizom podstranica (forum, esto postavljana pitanja, HTML modul ili modul vijesti koji sadri savjete i sl.). Osim toga, budui da je prema opisu posla angairana i u radu Vijea uenika, pomae uenicima u administriranju odgovarajue stranice, a vjerojatno ima jo neka zaduenja. Pretpostavimo da joj je na svim stranicama pravo pristupa definirano kao osobi. U jednom trenutku psihologinja ode na porodiljni dopust i sve njene poslove preuzme osoba koja je na zamjeni. Najjednostavnije je dodijeliti prava novoj osobi ako su sve dozvole bile dane grupi psiholozi. Tada samo novog profesora u CMS-u prikljuimo grupi psiholozi i on odmah ima sva prava koja mu kao psihologu pripadaju. Ako smatrate da je potrebno, moete privremeno i obrisati staru psihologinju iz te grupe. Da bi se efikasno moglo raditi s grupama treba upoznati unaprijed odreene grupe, kao i rad s vlastitim grupama,to je opisano ranije u ovom priruniku.

Administriranje

90

CARNetov CMS za kole

Podruje za vjebanje
Korisno je postaviti jednu stranicu u koju e moi pisati svi autori i koju e vidjeti samo oni.

Podruje za vjebanje prijedlog: Svi ne mogu nita, autori mogu sve.

U toj e stranici svi lanovi vae grupe autori moi vjebati pisanje sloenijih lanaka, a vi ete, kao administratori, moi vjebati jo i vie, na primjer, postavljanje modula te rad s dozvolama na podstranicama stranice za vjebanje.

VJEBA
Stvorite podruje za vjebanje ako ne za sve autore, onda barem za administratore ili samo za sebe. Naravno, prije toga morate stvoriti grupu autori i u nju staviti sve zainteresirane djelatnike i uenike.

Administriranje

91

CARNetov CMS za kole

Popisi promjena
Posjetitelji web sjedita mogu pratiti novosti putem pretplata ili RSS izvora. Postoje i dvije vrste popisa novosti namijenjene administratorima njima emo se baviti u ovom poglavlju.

OPIS POGLAVLJA
Cilj je ovog poglavlja pokazati vama, administratorima web sjedita i administratorima stranica, kako moete doi do vie popisa najnovijih dogaaja na kolskom web sjeditu. Nakon ovog ete poglavlja moi: brzo uoavati novoobjavljene vijesti i dokumente autora s pravom predlaganja pronai podatke o trenutku i autoru provoenja neke akcije na web sjeditu izvui podatke o aktivnosti pojedinog korisnika te druge podatke na temelju popisa promjena na web sjeditu. U prvoj lekciji ovog poglavlja ete odobravati predloene vijesti, a u drugoj pregledavati dogaaje na kolskom web sjeditu.

Administriranje

92

CARNetov CMS za kole

Odobrenja
U izborniku Ureivanje portala administratori vide link Odobrenja pokraj kojeg moe biti napisan neki broj u zagradi. Taj broj oznaava broj vijesti i dokumenata koji jo nisu odobreni, a administrator ih moe (ima ovlasti) objaviti. Klikom na link Odobrenja dobiva se popis vijesti i dokumenata koji ekaju odobrenje.

Popis vijesti i dokumenata koji ekaju odobrenje.

Administrator bi trebao pregledati svaku vijest, odnosno dokument, klikom na odgovarajui link. Prilog moe odmah objaviti odmah pri pregledavanju. No, esto administrator prvo pregleda vijesti, zapamti koje novosti trebaju biti objavljene, pa zatim oznai one koje treba objaviti i klikne na gumb Odobri odabrano. Nakon toga treba oznaiti vijesti koje su za brisanje i obrisati ih klikom na gumb Obrii odabrano. Za preostale vijesti, one koje treba doraditi, treba obavijestiti autore tih vijesti.

VJEBA
Ova e vam vjeba biti najzanimljivija ako imate nekoliko autora s pravima pisanja/predlaganja, ali bez prava direktnog objavljivanja. Zamolite autore da predlau vijesti i dokumente, a vi pratite to se zbiva. Odobrite poneku vijest, a poneku obriite. Ako vam na raspolaganju nije nitko tko bi elio sudjelovati u ovoj vjebi piui vijesti, moete lanke pisati i sami. Vano je samo da u skupini parametara Uredi postavke vezane za stranicu, uklonite oznaku iz potvrdnog okvira Objavljeno. Tako e i vai lanci doi na popis neobjavljenih lanaka. Analogno vrijedi i za dokumente.

Administriranje

93

CARNetov CMS za kole

Dnevnik promjena
U dnevniku promjena biljee se, kao to mu ime kae, promjene na web sjeditu.

Dnevnik promjena.

Budui da je promjena puno, vana je mogunost filtriranja zapisa. Inicijalno su u dnevniku promjena prikazani svi zapisi vezani uz stranicu s koje je pozvan dnevnik promjena. Ispod tablice je napisan filtar prema kojem su izabrani podaci za tablicu, a pored njega se nalazi link Remove this filter kojim se filtar uklanja.

Link i ikona Remove this filter.

Niz zapisa o promjenama moe se sortirati klikom na strelice u zaglavlju tablice. To pomae u pregledavanju promjena, no dugake popise promjena je bolje filtrirati i tako prikazati samo one zapise koji nas u odreenom trenutku zanimaju.

Administriranje

94

CARNetov CMS za kole

Filtriranje
Popis svih promjena najjednostavnije se filtrira zadravanjem mia iznad odgovarajue vrijednosti polja i klikom na link Use as filter.

Zadravanjem mia iznad imena i klikom na link Use as filter mogu se dobiti svi doprinosi izabranog korisnika.

Tako se moe filtrirati i po nazivu objekta koji je promijenjen, njegovoj kategoriji ili vrsti te datumu promjene i akciji. U stupcu Kategorija vide se pojedine stranice web sjedita, ali i neka druga mjesta na kojima se mogu mijenjati podaci, kao to su: Admin sites posjet funkciji Administracija (ureivanju navigacije) ACL ureivanje dozvola (access control list) links2edit ureivanje linkova itd.

Vrste promjena su: New, Modified, Deleted (novo, promijenjeno, obrisano) kao uobiajene akcije s vijestima i drugim objektima Suggested, Approved (predloeno, odobreno) predlaganje i objavljivanje lanaka Voting, Subscription (glasovanje, pretplata) i druge.

VJEBA
Pogledajte dnevnik promjena svojeg web sjedita. Uklonite filtriranje. Nakon toga: 1. sortiranjem i izborom stranice naite sve svoje doprinose

2. naite doprinose nekog od kolega koji takoer objavljuje lanke

3. naite sve zapise u kojima se neto tek stvaralo (New).

Administriranje

95

CARNetov CMS za kole

Korisnik moe odrediti neki drugi filtar, pri emu se najee filtrira zadajui vremenski raspon ili upisujui kljune rijei:

Vremenski raspon se izabire upotrebom kalendara.

Trae se lanci autora s imenom Klara, iako e se kao rezultati dobiti i lanci s tim imenom u naslovu.

Jednostavan filtar uklanja se klikom na link Remove this filter, a filtar upisan putem obrasca brisanjem sadraja obrasca i klikom na gumb Show changes.

VJEBA
Pogledajte dnevnik promjena svojeg web sjedita. Prikaite: 1. sve promjene bez filtriranja

2. promjene koje su se dogodile tijekom prolog vikenda 3. promjene koje je uinio netko od vaih kolega ili se on/ona spominje u naslovu. Uputa: prvo uklonite filtriranje. Zatim upotrijebite polje Time frame u drugom te Search Category, User, Content title and Action description for u treem zadatku.

Iz alata Dnevnik promjena izlazi se klikom na ikonu kutija s alatom u lijevom gornjem kutu.

Administriranje

96

CARNetov CMS za kole

Dva pogleda na arhiviranje sadraja


Pod naslovom Arhiviranje sadraja moemo govoriti o dva razliita posla: prvi je arhiviranje u svrhu stvaranja sigurnosnih kopija, a drugi je arhiviranje zbog dokumentiranja stanja web sjedita u nekom trenutku.

Sigurnosne kopije
to se tie sigurnosnih kopija (backup) i programa i baze podataka i ostalih datoteka, to je briga zaposlenika CARNeta zaduenih za posluitelj za kole. Dakle, za backup se ne trebamo brinuti i to je jo jedna od prednosti web sjedita na CARNetovim posluiteljima.

Dokumentiranje stanja web sjedita


Drugi je problem arhiviranje stanja web sjedita u nekom trenutku, na primjer na svakom polugoditu i kraju kolske godine. Naime, kole moda ele imati pohranjena stanja web sjedita u nekim trenucima jednako kao to se u knjinici uvaju stari primjerci kolskog asopisa te se povremeno iz njih izvlae lanci.

AKTIVNOST
Posjetite web sjedite Internet Archive i na njemu pregledajte prethodna stanja nekog od vaih omiljenih web sjedita. Uputa: adresu web sjedita upiite u polje iznad gumba Take me back (vrati me, pri emu se misli na vraanje u prolost). Posjetite i Digitalni arhiv mrenih publikacija koji je dio Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu. U lanku iz iste ustanove se informirajte o potrebi arhiviranja mrenih publikacija.

Administriranje

97

CARNetov CMS za kole

Dinamiko web sjedite moe se arhivirati kao datoteke koje se mogu pregledavati na bilo kojem raunalu, neovisno o web posluitelju, a mogu se ak i dijeliti na CD-ovima. Da bi se dobio takav skup datoteka, teoretski bi se mogla posjetiti i pohraniti svaka stranica. No, tako pohranjen skup stranica ne bi bio funkcionalan jer bi na njemu linkovi pokazivali ponovno na web sjedite, a stranice bio bi vrlo mukotrpan posao. Programi koji automatski obilaze web slijedei linkove zovu se web crawler. Najpoznatiji programi takve vrste su oni koji skupljaju stranice za trailice. Postoje i programi koji se mogu ograniiti samo na jedno web sjedite. Oni obino mogu prilagoditi linkove tako da interni linkovi na pohranjenim stranicama ostaju potpuno funkcionalni i pokazuju na druge pohranjene stranice. Budui da stvaraju kopiju web sjedita, ponekad se nazivaju web mirroring programima. Neki od tih programa su besplatni, tovie programi su otvorenog kda (open source). Na primjer, u trenutku pisanja ovog prirunika postoji program HTTrack, ali, kao to je to obino sluaj, nekim se programima prekida razvoj, a drugi nastaju, tako da je uvijek dobro provjeriti stanje inaica programa prije preuzimanja i testiranja na vlastitom web sjeditu.
CD s arhivom web sjedita posljednjih nekoliko godina.

ne na pohranjene datoteke. Osim toga, pojedinano pohranjivanje svake

VJEBA
Na svoje testno raunalo instalirajte neki od programa za prikupljanje web stranica i pokuajte preuzeti sve stranice svog web sjedita. Izradite CD sa sadrajem svog web sjedita koji e vam ostati kao uspomena na sadanji trenutak. Usporedite nekoliko programa za arhiviranje moda se odluite i za kupovinu nekog komercijalnog programa.

Administriranje

98

3. cjelina: Moduli

CARNetov CMS za kole

Moduli uvod
Svaka je stranica u CARNetovom CMS-u sastavljena iz modula. Neki su moduli u odabranom dizajnu web sjedita uvijek na istom mjestu, kao to su, na primjer, modul s imenom kole, modul s vertikalnom navigacijom ili vodoravni modul s linkovima. No, veinu modula korisnik s pravima administriranja stranice moe u dogovoru s buduim autorima priloga na web stranicama raspodijeliti po elji.

Moduli na stranici.

Pri umetanju modula pojavljuje se popis dostupnih modula koji ovisi o mjestu na kojem se umee novi modul. Naime, neki su moduli predvieni da budu samo u bonim stupcima, neki samo u glavnom podruju za sadraj, a neki u oba. Postoje i moduli koji se umeu u boni stupac, ali pri uporabi prikazuju sadraj u sredinjem dijeli stranice. Radi lakeg snalaenja moduli su u ovoj cjelini grupirani prema mjestu na kojem se nalaze. Posebno su izdvojeni moduli ije se mjesto ne moe mijenjati unutar izabranog dizajna. Preporua se da pregledate sve lekcije ove cjeline ili barem opis funkcija i nain upotrebe svakog pojedinog modula. Nakon toga moete lekcije itati prema potrebi.

Moduli

100

CARNetov CMS za kole

Moduli u sredini stranice Mali moduli (veliki moduli) koji su vrlo slini velikima
Vijesti Multipage modul Kljune rijei Galerija slika Dokumenti Spajalica Forum Izrada obrasca Iframe Mapa weba Razredi i popis uenika u razredu Popis djelatnika Pitanja i odgovori Kalendar i raspored sati Rjenik Trailica Statiki HTML moduli RSS Dokumenti za prikaz

Mali moduli povezani s velikima

Moduli u bonim stupcima (mali moduli)


Linkovi Mala anketa Broja posjeta

Fiksni moduli
Modul za prijavu (login modul) Navigacija Mrvice kruha (breadcrumbs) Naziv kole i podnoje stranice Zaglavlje stranice Gornji linkovi

OPIS CJELINE
Cilj je ove cjeline pruiti pregled mogunosti svih modula u sustavu. Za svaku izabranu vrstu modula: doznat ete osnovnu namjenu modula (to vas moe potaknuti da smislite vlastitu, kreativnu primjenu) moi ete kao korisnik iskoristiti sve mogunosti modula kao administrator moi ete postaviti modul iskoritavajui sve njegove mogunosti. Ako ste autor koji nije administrator, predlaemo da proitate poglavlja o modulima vijesti i o statikom HTML-u. U tim ete poglavljima upoznati znaenja svih parametara pa ete moi potpuno iskoristiti njihove mogunosti. Za upis sadraja u te module preporuamo cjelinu o editoru. Uz svaki modul oekuju vas vjebe u kojima ete s predloenim idejama za sadraj isprobati osnovne i napredne funkcije modula.

Moduli

101

CARNetov CMS za kole

Moduli u sredini stranice


Vijesti
Modul vijesti omoguava prikaz niza poetnih dijelova lanaka na jednoj stranici. U pravilu su te vijesti poredane kao na blogovima kronoloki, s najnovijom vijesti na vrhu.

Niz vijesti na jednoj stranici.

Na jednu stranicu vijesti lanke moe dodavati vei broj autora. Autori imaju razliita prava, to ovisi o dozvolama koje su dobili na odgovarajuoj stranici. Konkretno, tri su mogunosti: autori s pravom pisanja/predlaganja vijesti mogu predloiti vijest, priekati da je administrator stranice objavi, te je naknadno ureivati autori s pravom direktnog objavljivanja mogu napisati i objaviti vijest te je naknadno je ureivati administratori stranice na kojoj se nalazi modul vijesti mogu takoer pisati i objavljivati vijesti, ali mogu i ureivati vijesti svih autora; osobito je vana njihova funkcija odobravanja (objavljivanja) vijesti.

Moduli

102

CARNetov CMS za kole

Pisanje vijesti i osnovni parametri


Vijest se poinje pisati klikom na link Predloi vijest ili Nova vijest na dnu modula vijesti u kojem elimo objaviti vijest. Tekst na linku ovisi o pravima korisnika na stranici na kojoj se nalazi korisnik s pravom pisanja/predlaganja vidi link Predloi vijest, a korisnik s pravom direktnog objavljivanja vidi link Nova vijest. U obrascu za unos vijesti nalazi se niz podataka, po skupinama: osnovni podaci o vijesti (naslov, autor itd.) podaci o slici saetka vijest podaci o priloenim dokumentima podaci o diskusiji, odnosno komentarima na vijest podaci vezani uz objavljivanje u drugim modulima vijesti i u kalendaru. Pri svakom objavljivanju vijesti treba obratiti panju na osnovne parametre i na sadraj vijesti.

Osnovni podaci o vijesti te gumbi za izlazak i pregledavanje.

Meu osnovnim parametrima o vijesti se nalaze: Naslov koji bi trebao biti kratak i informativan. Datum pisanja vijesti. Izvor, tekstni podatak koji govori odakle je preuzeta informacija o kojoj se govori u vijesti; izvor ne postaje link ni ako je u njemu web adresa. Autor(i) jedan ili vie korisnika koji e biti navedeni uz vijest kao autori; mogu se izabrati klikom na link Odaberi i upisom poetka prezimena, a

Korisnik s imenom administrator moe sluiti za potpisivanje openitih vijesti, ako je odlueno da se za openite vijesti ne treba vidjeti autor (na primjer vijest o poetku kolske godine). 103

Moduli

CARNetov CMS za kole

obrisati odabiranjem i klikom na link Ukloni. Ti e korisnici moi kasnije mijenjati vijest bez obzira na dozvole koje inae imaju na stranici na kojoj se nalazi njihov lanak. Kljune rijei bit e navedene kao rijei koje e vidjeti vanjske trailice (na primjer Google, Bing i sl.). Slijede dva polja sa sadrajem vijesti: Saetak i Sadraj. Oba polja omoguavaju unos i oblikovanje teksta, te se za njihovu uporabu preporua prouiti rad u editoru, to je sadraj posebne cjeline ovog prirunika

Polje za unos teksta s funkcijama uobiajenih editora.

Saeci vijesti vide se u popisu vijesti im se otvori stranica na kojoj je modul vijesti. Klikom na link Opirnije prikazuje se cijela vijest i saetak i sadraj. Premda izgled vijesti u prozoru editora izgleda vrlo slino kao prikaz koji e biti na web stranici, preporua se povremeno pregledavanje napisanog saetka, odnosno cijele vijesti. Tome slue gumbi Pregledaj saetak i Pregledaj. Pisanje vijesti zavrava klikom na gumb Spremi. Gumbom Odustani se zanemaruju svi upisani podaci i on se rijetko upotrebljava pri pisanju nove vijesti. Nakon pisanja vijest je odmah vidljiva svim korisnicima ako su je na ovaj nain napisali korisnici s pravom direktnog objavljivanja ili administriranja, a administratorima u popisu Odobrenja ako su je napisali korisnici s pravom pisanja/predlaganja vijesti. Vano je da je saetak kratak i zanimljiv, tj. da se posjetitelji na temelju itanja saetka odlue na itanje cijele vijesti.

Moduli

104

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Napiite tri vijesti: u prvu upiite i saetak i sadraj u drugu upiite samo saetak u treu upiite samo sadraj.

Pregledajte vijesti. Ako nemate pravo direktnog objavljivanja, zamolite administratora stranice da vam odobri vijesti koje ste upravo napisali.

AKTIVNOST
Razmislite kako bi izgledalo kad biste objavljivali vijesti bez uvoda ili vijesti koje imaju samo saetak. Razmiljajte pritom o raznim modulima vijesti s raznim sadrajima moda naete primjenu i za vijesti u takvim oblicima.

VJEBA
Najzgodnije da je ovu vjebu radi troje korisnika: jedan s dozvolom pisanja/predlaganja, drugi s dozvolom direktnog objavljivanja i trei s dozvolom administriranja na stranicama na kojima prvo dvoje ima navedena prava. Neka prvo dvoje pone pisati vijesti. Usporedite opcije kod objavljivanja za to dvoje korisnika. Kad zavre pisanje i spreme svoje vijesti, pogledajte stranice kao neprijavljeni (nelogirani) korisnici. Zatim trei korisnik, administrator, treba posjetiti bilo koji stranicu i u svom izborniku Upravljanje portalom uoiti broj uz link Odobrenja. Broj se trebao poveati u odnosu na prethodni posjet. Administrator treba kliknuti na taj link, pogledati, eventualno promijeniti te na kraju odobriti ili obrisati vijesti.

Moduli

105

CARNetov CMS za kole

Promjena vijesti
Nakon to je vijest objavljena, ispod nje korisnici koji je smiju mijenjati vide niz linkova za ureivanje i druge akcije s tom vijesti.

Link za rasprave i linkovi za ureivanje vijesti.

Autori i administratori mogu mijenjati vijest klikom na link Uredi. Podaci koji se mogu upisati pri promjeni jednaki su podacima pri stvaranju vijesti. Razlika je samo u potvrdnom okviru (checkbox) manja promjena, nemoj slati obavijest. Ako on nije oznaen, a vijest se spremi, korisnici s pretplatom na tu vijest e dobiti obavijest o promjeni. Dakle, poeljno je za sitne stilske promjene ostaviti ovu opciju ukljuenu.

Polje manja promjena, nemoj slati obavijest.

Ostali linkovi koji se nude ispod vijesti su: rasprava obrii mapiraj linkovi za postavljanje prioriteta dozvole arhiviraj.

Svaki od njih opisan je u odgovarajuem poglavlju.

Moduli

106

CARNetov CMS za kole

Slika saetka
Uz vijest se moe dodati slika saetka koja se pojavljuje lijevo od sadraja iskljuivo u popisu vijesti. Kad se vijest prikae cijela, prikau se samo njezin saetak i sadraj bez slike saetka.

Na gornjoj slici je saetak lanka sa slikom saetka ili slikom u saetku. Kako je postavljena slika u saeta, vidi se tek pri prikazu cijeloga lanka (lijevo slika saetka; desno slika unutar teksta saetka).

Svrha slike saetka je privlaenje posjetitelja zainteresiranih za sadraj lanka. Slike koje ilustriraju tekst te tako olakavaju prenoenje glavnih informacija iz lanka umeu se u tekst, najee u sadraj lanka. S druge strane, slike saetka mogu biti i simboli koji upuuju na vrstu sadraja koji slijedi (na primjer usklinik za vanu obavijest).

Slika saetka koja upuuje na uenje.

Moduli

107

CARNetov CMS za kole

Slika saetka se postavlja u nekoliko koraka: 1. Postavljanje slike zapoinje pregledavanjem vlastitog raunala (Pregledaj, Browse) i izborom slike. 2. Da bi naslovnica djelovala uredno, sve bi slike saetaka trebale biti jednake irine. Zato kao sljedei podatak treba izabrati irinu slike izborom iz popisa Promijeni veliinu na. Time se slikama zaista mijenja veliina, tj. ne prikazuju se samo u eljenoj veliini kao kod promjene veliine prikaza slika u lanku. 3. Opis slike saetka slui u istu svrhu kao i svaki drugi opis slike da se prikae dok (ili ako) slika nije prikazana, te kao orijentacija posjetiteljima koji upotrebljavaju itae zaslona. Kao i obino, tako i ovdje nije poeljno poveavati izvornu sliku.

Postavljanje slike saetka.

Dodavanje slike zavrava klikom na gumb Postavi. Jednom postavljenoj slici se moe mijenjati opis, a moe je se i obrisati klikom na gumb Ukloni. Nakon uklanjanja moe se dodati nova slika.

Mogunosti promjene slike saetka.

Moduli

108

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Eksperimentirajte sa slikama saetka i slikama u saetku: 1. U vijest koja ima i saetak i sadraj dodajte prvo jednu sliku kao sliku saetka. Poeljno je da slika bude vea nego to je to poeljno za sliku saetka na primjer irine preko 400 piksela. 2. Spremite vijest te je pregledajte u popisu saetaka i kao cijelu vijest. 3. Prouite svojstva slike (desni klik > Svojstva ili slino, ovisno o pregledniku), osobito veliinu slike. 4. Obriite sliku saetka. 5. Postavite istu sliku, ali ovaj put u polje Saetak, lijevo od teksta. 6. 7. Spremite vijest te je pogledajte ponovno u popisu saetaka i kao cijelu vijest. Prouite svojstva i ove slike.

Na temelju sadraja ove stranice i uoenog na primjeru navedite dvije razlike izmeu umetanja slike u saetak i dodavanja slike saetka.

Dokumenti priloeni uz vijest


Katkad uz vijest treba priloiti neki dokument. To mogu biti dokumenti namijenjeni ispisu, kao to su to razne potvrde koje treba vlastoruno potpisati, mogu biti dokumenti koje treba upotrebljavati i izvan raunala kao to je pjesma koju treba uvjebati za nastup kolskog zbora u MP3 obliku, a mogu biti datoteke drugih vrsta i namjena. Mogunosti su, kao to se moe oekivati, neograniene. U tekstu lanka se moe nalaziti link koji vodi na dokument na istom posluitelju, no neki korisnici takve linkove previde. Zato je omogueno dodavanje dokumenata lanku tako da se linkovi na njih nalaze neposredno ispod teksta. Da bi se stvorio link koji e se nalaziti ispod lanka, odgovarajui dokument treba umetnuti izabiranjem datoteke ispod teksta sadraja. To se radi na uobiajen nain: klikom na gumb Pregledaj (browse), izborom datoteke s vlastitog raunala, te klikom na gumb Postavi (upload).

Moduli

109

CARNetov CMS za kole

Popis ve umetnutih dokumenata. Pokaziva mia je na gumbu kojim se zapoinje postavljanje dokumenta na posluitelj.

Nakon spremanja lanka autor ili administrator moe promijeniti redoslijed priloenih dokumenata. To se radi ispod prikazanog lanka (ne u ureivanju).

Promjena redoslijeda datoteka pogled iz prikaza lanka.

VJEBA
Isprobajte prilaganje dokumenata uz lanak. Obavezno priloite barem dva dokumenta da biste mogli isprobati i promjenu redoslijeda dokumenata. Na kraju neki od dokumenata izbriite iz popisa priloenih dokumenata.

Moduli

110

CARNetov CMS za kole

Rasprave o vijesti
Uz svaku vijest se moe povezati jedna tema na forumu u kojoj e svi prijavljeni (logirani) korisnici moi raspravljati o toj vijesti. Neprijavljeni korisnici ove rasprave niti ne vide. Do teme na kojoj se raspravlja o lanku posjetitelji mogu doi linkom Rasprava koji se nalazi ispod lanka. Autor lanka moe ukljuiti ili iskljuiti mogunost raspravljanja o lanku.

Potvrdni okvir Dopusti diskusiju.

Rasprava je prazna dok prvi put netko ne klikne na link Rasprava ispod lanka ili saetka lanka. Tad se saetak vijesti upisuje kao prva poruka u diskusijskoj temi na forumu te posjetitelji mogu na nju odgovarati.

Moduli

111

CARNetov CMS za kole

Postavke vezane uz objavljivanje


Na dnu obrasca za unos vijesti nalaze se podaci koji odreuju kako e, kada i gdje vijest biti objavljena. Klikom na link Uredi postavke vezane za stranicu, otvaraju se mogunosti vezane uz objavljivanje lanaka u modulu vijesti u kojem se nalazi vijest koja se ureuje: Vrijeme aktivacije vrijeme od kojeg e vijest obinim posjetiteljima biti vidljiva na stranicama; do vremena aktivacije vijest se nalazi u arhivi. Vrijeme isteka vrijeme do kojeg e obinim posjetiteljima vijest biti vidljiva na stranicama; nakon tog vremena vijest e se nalaziti u arhivi. Odobreno znak da je vijest odobrena; mogunost odluke treba li vijest odobriti ili ne imaju samo korisnici s dozvolom direktnog objavljivanja i administratori, dok su vijesti korisnika s pravom pisanja/predlaganja nakon upisa uvijek neodobrene i ekaju administratora da ih odobri. Arhivirano ako ovo svojstvo nije izabrano, vijest se vidi u popisu saetaka; ako je postavljeno za barem jednu vijest u modulu, na dnu modula se nalazi link Arhiva naih vijesti ime se omoguava dostup do svih arhiviranih vijesti promatranog modula. Jednom arhivirana vijest se moe vratiti u popis aktualnih vijesti uklanjanjem oznake iz istog polja. Vijesti se mogu arhivirati i izravno iz popisa saetaka ili prikaza vijesti klikom na link Arhiviraj.

Podaci vezani uz objavljivanje: najava posjeta krapinskom praovjeku nee biti zanimljiva poslije 16.5.2010. jer e tada sigurno ve biti dostupan izvjetaj s izleta.

Moduli

112

CARNetov CMS za kole

Klikom na link Predloi ili objavi na drugim stranicama omoguava se pojavljivanje vijesti u modulima vijesti na drugim stranicama. Pritom vijest ostaje jedna, tj. ako se vijest promijeni na jednoj stranici, ona e se promijeniti na svima. Jedina razlika izmeu pojavljivanja vijesti na razliitim stranicama je u svojstvima vezanim uz objavljivanje: vremenu aktivacije, vremenu isteka te svojstvima Odobreno i Arhivirano. Oni su nezavisni za pojedina pojavljivanja vijesti na raznim stranicama. Vijest se moe objavljivati na drugim stranicama i izravno iz popisa saetaka klikom na link Mapiraj.

Svojstva objavljivanja na raznim stranicama.

VJEBA
Zamislite i(li) ostvarite sljedeu situaciju: neka se na stranicama svakog razrednog odjela nalazi po jedan modul vijesti. Obavijestite uenike prvih razreda da u kolu poalju jednu svoju fotografiju za iskaznicu. To moete uiniti tako, da napiete jednu vijest i objavite je na stranicama svih prvih razreda.

Moduli

113

CARNetov CMS za kole

AKTIVNOST
Mogua je i sljedea situacija: nitko osim administratora nema pravo objavljivati vijesti na naslovnici, nego autori imaju svoje module vijesti ovisno o podruju koje pokrivaju. Administrator prati novosti na web sjeditu te osobito zanimljive i(li) vane vijesti postavlja i na naslovnicu. Stare vijesti uklanja s naslovnice. Moete li zamisliti provedbu ovakvog scenarija u svojoj koli? to biste time dobili, a to izgubili? Usporedite ovaj prijedlog s naslovnicom koja sadri niz RSS-ova s naslovima i saecima vijesti s raznih stranica.

Vijest se moe ukloniti s bilo koje od stranica na kojima se pojavljuje tako da otvorite obrazac za ureivanje vijesti sa stranice na kojoj elite da vijest ostane i prekinete objavljivanje na drugoj. Mogunost objavljivanja vijesti na vie stranica omoguava seljenje vijesti s jedne stranice na drugu recimo sa stranice A na stranicu B: 1. zamislimo da ste vijest zabunom objavili na stranici A, a elite da ona bude objavljena na stranici B 2. na stranici A kliknite na link Uredi i vijesti dodajte objavu i na stranici B 3. otvorite stranicu B i kliknete na link Uredi za vijest koju elite imati samo na stranici B 4. za stranicu A kliknete na gumb Ukloni s ove stranice.

VJEBA
Napiite jednu vijest na meu vijestima za nastavu te je preselite na naslovnicu. Kasnije moete obje vijesti obrisati.

Moduli

114

CARNetov CMS za kole

Vijest se moe objaviti i u kalendaru. Da bi se to postiglo, treba kliknuti na link Dogaaj u kalendaru. Otvara se prozor za ureivanje dogaaja u kalendaru s datumom jednakim datumu vijesti, naslovom jednakim naslovu vijesti, i sadrajem jednakim saetku vijesti. Predloeni kalendar je kalendar vezan uz stranicu na kojoj se nalazi vijest. Daljnje ureivanje je jednako ureivanju dogaaja u kalendaru.

Promjena redoslijeda vijesti


Vijesti se u pravilu redaju kao u blogovima kronoloki, s najnovijom vijesti na vrhu. No, redoslijed vijesti se moe promijeniti klikovima na linkove sa strelicama koje se nalaze ispod saetaka u popisu saetaka.

Klikom na strelicu gore vijest se postavlja na prvo mjesto u popisu vijesti, klikom na strelicu dolje na zadnje mjesto.

Vijesti koje na taj nain stignu na vrh popisa (najvanije vijesti) imaju pozitivne brojane oznake, a vijesti koje stignu na dno popisa (najmanje vane vijesti) negativne. Unutar skupine vijesti koje moraju biti na vrhu ili dnu se takoer moe odrediti redoslijed klikovima na strelice. Klikom na broj ponitava se prioritet.

Linkovi uz vijest kojoj je odreen prioritet. Strelicom se mijenja redoslijed unutar skupine vanih vijesti, klikom na broj vijest se vraa na svoje mjesto po kronolokom redu.

Moduli

115

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Promijenite redoslijed vijestima na naslovnici. Vratite originalni redoslijed.

Vano je napomenuti da se mijenjanjem redoslijeda vijesti znatno smanjuje mogunost snalaenja redovitih posjetitelja web sjedita na stranici koja sadri vijesti. Naime, navikli na injenicu da su najnovije vijesti na vrhu, oni mogu zbog vijesti koja je prioritetom fiksirana na vrh previdjeti neku od novijih vijesti.

AKTIVNOST
Razmislite o situacijama kada biste upotrijebili promjenu redoslijeda vijesti. Razmislite o alternativi privremenom statikom HTML modulu s vanom vijeu na vrhu stranice. Razmislite i o drugim mogunostima isticanja vijesti te prodiskutirajte navedene mogunosti u okviru kolske web redakcije.

Moduli

116

CARNetov CMS za kole

Dozvole vijesti
Meu linkovima koji se nalaze ispod vijesti nalazi se i link Dozvole. On otvara okvir u kojem se mogu postaviti dozvole za pojedinu vijest.

Dozvole jedne vijesti.

Veinu dozvola vijest nasljeuje sa stranice na kojoj se nalazi. Budui da korisnik koji otvara stranicu ve ima pravo itanja sadraja, u ovom se okviru posjetitelju ili skupini posjetitelja moe dodatno zabraniti itanje pojedine vijesti. Dozvola Vlasnik ima sline posljedice kao dodavanje autora u podacima o vijesti: korisnik koji je ujedno i vlasnik moe ureivati vijest. Jedina je razlika u tome da su odabrani autori popisani uz naslov vijesti, dok vlasnik ima samo pravo ureivanja, bez navoenja njegova imena kao autora. Nain izabiranja korisnika i postavljanja dozvola je jednak postavljanju dozvola stranica, to je opisano u cjelini Administriranje.

VJEBA
Pozovite nekog kolegu koji nije administrator. Neka pogleda neku od stranica s modulom vijesti. Dodajte mu dozvolu Vlasnik za neku vijest kojoj on nije autor. Kolega se treba odjaviti i ponovno prijaviti na web sjedite i posjetiti istu stranicu. Na stranici treba uoiti nove linkove za ureivanje vijesti za koju je dobio dozvolu.

Moduli

117

CARNetov CMS za kole

Upotreba modula vijesti


U popisu vijesti nalaze se samo saeci (poeci) vijesti, a cijela se vijest moe proitati klikom na link Opirnije.

Niz vijesti.

No, kad se prikae cijela vijest, pojavljuju se nove mogunosti: Povratak na prethodnu stranicu omoguava prelazak na popis vijesti; funkcija je zanimljiva korisnicima koji su na cijelu vijest doli trailicom, a zanima ih kontekst u kojem je vijest objavljena (isto se moe postii i uoavanjem i upotrebom mrvica kruha). Ispii lanak prikazuje lanak u jednostavnom obliku prikladnom za ispis bez podloge i dodatnih modula. Da bi se lanak ispisao, treba pokrenuti ispis na prikazanoj stranici uobiajenom funkcijom preglednika. Rasprava uz lanak korisnicima. Poalji prijatelju lanak. otvara okvir za slanje poruke elektronike pote u kojoj ete skrenuti pozornost svog znanca na prikazani otvara temu na forumu koja je vezana uz lanak. Ovaj se link prikazuje samo prijavljenim (logiranim)

Moduli

118

CARNetov CMS za kole

Linkovi uz lanak.

Korisnici iz vae kole vidjet e jo dva linka vezana uz pretplatu: Uz pojedini lanak prikazuje se potvrdni okvir (checkbox) Obavijesti me ukoliko se ova vijest aurira, koji se odnosi samo na izabranu vijest. Uz naslov modula stoji ikona za pretplatu kojom se posjetitelj moe pretplatiti na novosti o svim vijestima iz modula. Svi korisnici imaju na dnu modula vijesti i negdje uz adresu u web pregledniku ikonu izvora RSS-a modula putem RSS itaa. koja omoguava praenje novosti iz tog

AKTIVNOST
Upoznajte svoje uenike i kolege s mogunostima koje se nude uz vijesti.

Moduli

119

CARNetov CMS za kole

Multipage modul
Mulitipage modul bio je u poetnoj inaici CARNetovog CMS-a zamiljen kao najpraktiniji modul za stalan sadraj. No, premda se u takvom modulu mogao prirodno upisivati sadraj, a mogle su mu se jednostavno dodavati podstranice, korisnici ga nisu prihvatili. Danas je multipage modul zamijenjen kombinacijom statikog HTML-a i jednostavnog dodavanja novih stranica svim autorima s dozvolom izravnog objavljivanja. Multipage modul vie se ne moe izabrati kao novi modul, ali se nalazi na mnogim web sjeditima jer je bio postavljen u vrijeme kad je to bilo mogue. Jo se uvijek moe ureivati, ali mu se vie ne mogu dodavati podstranice. Osim toga, izgled suelja za ureivanje sadraja multipage modula ne odgovara izgledu suelja za ureivanje sadraja ostalih modula. Da bi se pojednostavnilo odravanje CMS-a, konaan je cilj ukidanje multipage modula. Zato se administratorima preporua da zamijene multipage module jednim statikim HMTL modulom ili skupom takvih modula. Ove dvije vrste modula moe se prepoznati po funkcijama za ureivanje. Problem je bio u tome da se veina linkova iz navigacije mogla ureivati (premjetati, brisati) funkcijom Administracija, ali su se iste operacije s podstranicama multipage modula provodile iz prikaza te stranice na web sjeditu.

Prazan statiki HTML modul s funkcijama za ureivanje. Uoite funkciju Uredi tekst.

Prazan multipage modul s funkcijama za ureivanje. Uoite funkciju Uredi stranicu.

U sljedeoj vjebi dana je uputa za zamjenu multipage modula statikim HTML modulima.

Moduli

120

CARNetov CMS za kole

VJEBA
S pravima administratora web sjedita posjetite svaku stranicu svog web sjedita i uoite koje stranice sadre multipage modul. Zatim prvo uz svaki multipage modul koji nema podstranice: 1. postavite statiki HTML modul uz stari modul (na istu stranicu)

2. kopirajte sadraj iz starog modula u novi 3. obriite stari modul. Za multipage modul koji ima podstranice situacija je neto sloenija i strukturu podstranica morat ete zamijeniti jednom stranicom sa statikim HTML modulom i nizom (pod)stranica koje ete dodati funkcijama Dodaj novu stranicu. Prvo postavite sve stranice, a zatim kopirajte sadraj svake od starih stranica u odgovarajuu novu. Nakon testiranja prikaza stari modul moete obrisati.

Moduli

121

CARNetov CMS za kole

Kljune rijei
U pripremi je modul kljune rijei (tag cloud) koji e pokazivati najee kljune rijei iz svih vijesti na pojedinom web sjeditu kola. Rijei koje se ee pojavljuju meu kljunim rijeima modula vijesti bit e prikazane istaknutije u odnosu na one koje se pojavljuju rjee.

Modul kljune rijei na CARNetovom web sjeditu.

Modul kljune rijei ne moe zamijeniti modul trailica jer prikazuje samo najee i samo kljune rijei, dok trailica trai po cijelom tekstu.

AKTIVNOST
Posjetite CARNetovo web sjedite, isprobajte modul kljune rijei i usporedite ga s trailicom. Razmislite u kojim bi sluajevima i kako korisnicima olakao snalaenje na vaem web sjeditu. U kojim sluajevima on ne moe pomoi u snalaenju? Sjetite se barem nekoliko takvih sluajeva.

Poslovi u drugim modulima


Ve sada moete upisivati kljune rijei u svoje vijesti. Tako ete, po ukljuivanju modula kljune rijei u CMS-ove za kole, moi iskoristiti njegove prednosti.

Moduli

122

CARNetov CMS za kole

Galerija slika
Galerija slika je modul koji slui za postavljanje slika uz koje nije potreban dulji opis. Slike su grupirane u albume, a svaki se album moe pregledavati na intuitivan nain. Galerija slika u pravilu sadri fotografije, ali moe sadravati i slike drugaijeg porijekla, na primjer dijagrame potrebne za nastavu nekog predmeta.

Postavljanje galerije slika


Galerija slika se postavlja na stranicu kao i svaki drugi modul, ali, za razliku od mnogih drugih, nema nikakvih dodatnih parametara. Nakon to korisnik postavi modul galerija, prikae mu se popis svih postojeih albuma na web sjeditu. Dakle, svi su moduli galerija meusobno jednaki, pa se preporua imati samo jedan modul te vrste na cijelom web sjeditu. Korisnici s pravom direktnog objavljivanja i administriranja uz svaki album vide i ikone za ureivanje i brisanje albuma odgovarajue akcije. , to im omoguava

Popis albuma kako ga vidi korisnik s pravom direktnog objavljivanja. On moe ureivati i brisati postojee albume, te stvarati nove.

Klikom na link Kreiraj novi album otvara se dijaloki okvir sa svojstvima albuma od kojih se mora upisati Naziv albuma.

Moduli

123

CARNetov CMS za kole

Okvir za upis svojstava albuma kako ga vidi administrator pri stvaranju novog albuma. Okvir koji se dobije pri ureivanju albuma razlikuje se od ovog samo po naslovu.

Polje u okviru su redom: Naziv albuma prvi podatak za svaki album u popisu albuma. Opis albuma koji se vidi kad je album ve otvoren. Vlasnik albuma korisnik ije se ime nalazi u popisu albuma.

U popisu albuma nalazi se jo i datum postavljanja albuma.

Polje Vlasnik albuma zahtijeva jo malo pozornosti. Inicijalno je vlasnik albuma korisnik koji je postavio album. Korisnik s pravima administriranja stranice na kojoj se nalazi modul galerija moe gumbom Odaberi dobiti prozor u kojem moe izabrati proizvoljnog vlasnika. Gumb Ukloni postavlja korisnika koji je kliknuo na taj gumb kao vlasnika. Korisnik s pravom direktnog objavljivanja moe izabrati vlasnika izmeu sebe samog, dosadanjeg vlasnika, te korisnika external i unknown. Album nakon postavljanja treba napuniti slikama.

Moduli

124

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Ako nemate modul galerija, postavite ga na posebnu stranicu. S obzirom na raznolikost sadraja koji e se vjerojatno nalaziti u galeriji, logino je da ta stranica bude na gornjoj razini, tj. da link na nju bude u navigaciji vidljiv im se otvori bilo koja stranica vaeg web sjedita. Ako modul galerija ve imate, prvo pogledajte popis albuma. Po potrebi uredite opise i vlasnike postojeih albuma. Postavite u galeriju jedan novi album i postavite mu sve parametre: naziv, opis i vlasnika.

Punjenje albuma slikama i promjena opisa slika


Prije postavljanja slika u album treba pripremiti slike. Modul galerija prihvaa vrste slika uobiajene za objavljivanje na webu (JPEG, PNG, GIF), te slike razliitih veliina. Slike se u prikazu albuma prikazuju kao sliice (thumbnails), a pri pregledavanju se prikazuju u irini od najvie 550 piksela i visini od najvie 460 piksela. Dakle, ako je slika ua od 550 i nia od 460 piksela, bit e prikazana u izvornoj veliini, dok e inae biti prikazana u proporcionalno smanjenom obliku. Da se ne bi troili prostor na posluitelju i vrijeme prijenosa slika do posluitelja, dobro je slike prije postavljanja u galeriju smanjiti na veliinu u kojoj e biti i prikazane. Jednostavan postupak smanjivanja slika opisan je u ovom priruniku u cjelini Priprema slika.

Moduli

125

CARNetov CMS za kole

Slike se postavljaju u album otvaranjem albuma i izborom alata datoteke i opis slike.

(Dodaj

sliku) nakon ega se u prikazu albuma pojavljuju dodatna polja za izbor

Postavljanje jedne slike u album: gumbom Browse se izabere datoteka, te se upie Opis slike. Zavrava se klikom na gumb Spremi.

Slike se mogu postavljati pojedinano, pri emu je za svaku sliku dobro odmah upisati i njen opis. Ako se opis ne upie, on ostaje prazan. Ako u album treba postaviti vie slika, praktino je od njih na vlastitom raunalu napraviti zip datoteku, te nju prenijeti na posluitelj. Ona e biti automatski raspakirana, a sve e se slike ukljuiti u album. U tom sluaju polje Opis slike nema nikakvu funkciju, nego se na mjesta opisa slika postavljaju imena datoteka. Nemojte oekivati da e se ukupna koliina podataka pakiranjem slika u zip datoteku smanjiti. Ovdje se upotrebljava paket slika samo zato da biste bre izabrali datoteke sa svog raunala i time bre zavrili va posao na raunalu tj. bre zapoeli prijenos.

Moduli

126

CARNetov CMS za kole

Nakon postavljanja slika svakoj od njih se moe mijenjati opis klikom na ikonu za ureivanje. Slike se mogu i brisati, a jedino im se ne moe mijenjati redoslijed.

Jedna sliica (thumbnail) u galeriji kako je vide korisnici koji je smiju promijeniti. Njima su vane ikone za brisanje i ureivanje koje se nalaze ispod slike.

Redoslijed slika je: redoslijed postavljanja slika na posluitelj ako se postavljaju pojedinano abecedni redoslijed naziva datoteka sa slikama ako su slike poslane na posluitelj u zip datoteci. Redoslijed uvijek ostaje onakav kakav je bio pri postavljanju slika u album. Zato je poeljno na poetku imena datoteka imati brojeve koji e omoguiti ispravno sortirane slike (01-prvo_ime, 02-drugo_ime, itd.).

VJEBA
Umetnite slike u galeriju na oba naina prijenosom pojedinane slike i prijenosom nekoliko slika zapakiranih u zip datoteku. Uredite opise slika.

Ako se naknadno postavljaju slike s istim imenima kao postojee, postojee slike se ne briu, nego se nove samo dodaju u album.

Moduli

127

CARNetov CMS za kole

Pregledavanje galerije slika


Posjetitelj galeriju vidi kao niz umanjenih sliica s prikazanih prvih nekoliko znakova opisa. Svaku sliku moe pregledati u predvienoj veliini klikom na sliku ili preuzeti u izvornom obliku na svoje raunalo klikom na ikonu Preuzmi sliku .

Korisnik slike u galeriji vidi kao niz sliica s opisima i ikonom za preuzimanje slike.

Slike se mogu pregledavati jedna za drugom. Pregledavanje se moe zapoeti od bilo koje slike, klikom na odgovarajuu sliicu, a moe se zapoeti ispoetka klikom na alat Prezentacija . Sa slike na sliku se prelazi klikovima na strelice > i < ili strelicama lijevo i desno na tipkovnici.

Pregled slike iz galerije. Gumbi za navigaciju su u desnom donjem kutu.

Iz prezentacije se izlazi klikom na znak x u desnom donjem kutu, tipkom [esc] na tipkovnici ili klikom bilo gdje na zatamnjeno podruje oko slike.

Moduli

128

CARNetov CMS za kole

Napomene
U veini sluajeva treba uvaavati savjet o smanjivanju slika prije postavljanja u album. No, kao i uvijek, tako i ovdje postoje iznimke. Pogledajte jednu od njih. Recimo da su na poetku kolske godine fotografirani svi razredni odjeli. Kao to je poznato, fotografije s fotoaparata su ogromne, puno vee nego to je to potrebno za prikaz na ekranu. Tada je zanimljivo postaviti originale slika u galeriju tako da ih uenici mogu preuzeti i s njima raditi to ele: izraditi obine fotografije, ispisati u veliini plakata, dopisati imena uenika (da bi se svakog mogli sjetiti na 50-oj godinjici mature), izdvojiti svakog pojedinog uenika i napraviti album itd. Da se ne bi troio prostor za pohranu podataka, preporua se takve zbirke drati ogranieno vrijeme, a uenike obavijestiti o roku preuzimanja fotografija. Kasnije se umjesto njih mogu postaviti smanjene slike, namijenjene pregledavanju na ekranu.

Moe se dogoditi da s nekog dogaaja imate izvjetaj (vijest) i niz slika. Tada je najprirodnije izabrati nekoliko najboljih slika i staviti ih u lanak, a na kraju lanka postaviti jo i link na odgovarajui album. Slike iz galerije mogu se prikazivati u lancima tako da se adresa slike kopira i zalijepi kao URL slike.

Moduli

129

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Objavite vijest i galeriju sa zadnjeg izleta. Jednostavnosti radi, pretpostavimo da ste posjetili igo, hrvatsko selo roda. 1. Iz velikog skupa slika koje ste kopirali s fotoaparata izaberite do 30 slika i pripremite ih za objavljivanje. Najbolje je da ih uredite tako da irina ne prelazi 550, a visina 460 piksela. Stvorite album Selo roda 2010. i u njega prenesite sve slike. 2. Napiite, odnosno uredite, opise slika. Ako ste imena datoteka napisali tako da se u njima na poetku nalazi broj, koji osigurava redoslijed te smisleni opis slike, imat ete vrlo malo posla (imena mogu biti, na primjer 01-prije_polaska, 02-u_autobusu, 03prvi_susret_s_rodom itd.). 3. U drugoj kartici preglednika otvorite stranicu na kojoj ete u vijestima objaviti lanak. 4. Slike u lanak umetnite tako da u galeriji na prvoj kartici preglednika prikaete sliku, kopirate njenu adresu, te adresu zalijepite kao URL slike u drugoj kartici preglednika. U prvoj kartici preglednika prikaite album Selo roda 2010. i kopirajte adresu stranice. Na drugoj kartici preglednika, na kraju vijesti, napiite reenicu Pogledajte cijelu galeriju slika, te taj tekst pretvorite u link. Kao URL linka zalijepite upravo kopiranu adresu galerije. Tako ete imati lanak s nekoliko najboljih slika iz galerije, a posjetitelji koji e htjeti vidjeti sve slike moi e jednim klikom otvoriti odgovarajui album.

Moduli

130

CARNetov CMS za kole

Dokumenti
Modul dokumenti izgledom je nalik prozoru Windows Explorera, a i namjena mu je slina posjetiteljima omoguava lak dostup do njima namijenjenih dokumenata. Uz svaki dokument posjetitelji mogu vidjeti i tekst, tj. kratak opis koji im je ostavio autor.

Modul dokumenti iz pogleda posjetitelja.

Pretpostavlja se da e zbog lakoe postavljanja ranije pripremljenih dokumenata modul Dokumenti odgovarati veini nastavnika. Zato se on pri usklaivanju korisnika postavlja na stranicu svakog djelatnika (moe se i obrisati). Autorima ovaj modul omoguava jednostavno postavljanje dokumenata. To moe biti osobito vano nastavnicima koji ve imaju mnotvo pripremljenih materijala u raznim oblicima koje ele dati na raspolaganje uenicima.

Za svako kolsko web sjedite postavljena je poetna struktura mapa za dokumente. Jedna je krovna mapa za web sjedite i u njoj su podmape Korisno i Dokumenti djelatnika. U mapi Dokumenti djelatnika nalaze se mape za svakog djelatnika i to s takvim dozvolama da svaki djelatnik moe objavljivati dokumente u svojoj mapi te da je i njen vlasnik.

Poetno stanje stabla mapa za kolu Otro pero u kojoj su samo etiri djelatnika.

Moduli

131

CARNetov CMS za kole

Postavljanje modula
Svakom modulu dokumenti administrator stranice na kojoj se on nalazi moe postaviti krovnu mapu. Rije je o gornjoj mapi iji se sadraj vidi u modulu za koji se postavlja krovna mapa.

Samo korisnici s pravom administriranja stranice mogu mijenjati krovnu mapu.

O emu je rije najbolje se vidi na primjerima stranica djelatnika koje sustav postavlja pri usklaivanju korisnika. Svaki djelatnik dobiva modul dokumenti u kojem je njegova mapa krovna. Dakle, to je upravo ona mapa u kojoj djelatnik ima pravo objavljivanja sadraja i kojoj je odreen kao vlasnik.

Mapa profesora Ive Bingia. On je postavio mape za svoje predmete tjelesni i geografiju.

Moduli

132

CARNetov CMS za kole

Postavljanje mapa
Da bi korisnik mogao postavljati dokumente i mape u modul dokumenti, dovoljno je da ima pravo pisanja/predlaganja na odgovarajuoj mapi. Ako dokumenti trebaju biti odmah vidljivi posjetiteljima, korisnik koji postavlja mape i dokumente treba imati pravo direktne objave za prikazanu mapu. Na stranici je u oba sluaja dovoljna dozvola itanja za tog korisnika nisu potrebne vie dozvole. Na primjer, profesor Bingi iz prethodnih primjera moe odluiti postaviti mapu u koju e mu, kao razredniku, uenici ostavljati svoje probleme i prijedloge. Sve to mu tu ostave, treba ostati unutar razreda. Pogledajmo to on sve treba napraviti.

Prije postavljanja nove mape treba doi na njoj nadreenu mapu. U primjeru koji promatramo to je mapa Ivo Bingi. Nova se mapa stvara upisivanjem eljenog imena u polje Napravi novu mapu i klikom na gumb Nova mapa. U imenu se smiju upotrijebiti naa slova, razmaci i ostali posebni znakovi.

Mapa Sandui povjerenja bit e stvorena unutar mape Ivo Bingi, iji je sadraj prikazan na desnoj strani modula.

Moduli

133

CARNetov CMS za kole

Prije stvaranja mape treba jo upisati dodatne podatke o buduoj mapi. To su podaci: Naziv mape koji je ve upisan pri stvaranju nove mape, ali se moe mijenjati. Datum kreiranja dokumenta (odnosno mape), koji se takoer moe slobodno promijeniti. Jezik suelja, tj. svih natpisa na stranicama. Skup autora koji se bira klikom na gumb Odaberi i upisivanjem dijela imena ili prezimena. Kljune rijei koje e biti iskoritene u pretraivanju; ako je vie kljunih rijei, treba ih jednu od druge odvojiti zarezima. Izvor, tekstni okvir u kojem se moe navesti izvor dokumenta (ne postaje link niti ako se upie adresa izvora). Zadnja promjena je polje kojim se otvara mogunost promjene imena autora u popisu mapa koji vidi posjetitelj. Opis, polje u kojem se moe ukratko opisati sadraj mape ili njena namjena.

Upis svojstava nove mape.

Moduli

134

CARNetov CMS za kole

Klikom na link Opcije za objavu otvaraju se dodatne opcije: Datum objave odreuje kada e posjetitelji vidjeti dokument (ne mora biti isti kao Datum kreiranja dokumenta). Datum isteka objave odreuje zadnji dan na koji e posjetitelji mou pristupiti dokumentu. Dozvoli razgovor o dokumentu omoguava link Rasprava u prikazu svojstava dokumenta; njime se dolazi na forum za komentare, na temu koja odgovara dokumentu. Odaberite forum za komentare omoguava premjetanje rasprave o dokumentu s foruma za komentare na neki drugi forum.

Slika s poljima iz Opcija za objavu korisnika koji ima pravo direktnog objavljivanja ili vie, to se vidi po polju Dozvoljeno za objavu. Slika prikazuje trenutak izbora Datuma isteka objave iz pomonoga polja s kalendarom.

Na dnu obrasca korisnici s pravom objavljivanja mogu izabrati ele li da mapa bude odmah objavljena ili ne. Korisnici koji imaju samo pravo pisanja/predlaganja ne vide tu opciju jer oni samo predlau mape, a objavljuju ih administratori stranice funkcijom Odobrenja iz izbornika Upravljanje portalom.

Opcija Dozvoljeno za objavu koju vide korisnici s pravom direktnog objavljivanja.

Nova se mapa moe samo spremiti (gumb Spremi), a mogu joj se odmah postaviti i dozvole (gumb Spremi i postavi dozvole). Okvir za postavljanje dozvola slian je okviru za postavljanje dozvola stranica, a jedina je razlika u postavljanju vlasnika.

Klikom na gumb Otkai ponitava se i postavljanje mape ne samo odreivanje svojstava.

Moduli

135

CARNetov CMS za kole

Nove datoteke i mape moe postavljati svaki korisnik s pravom direktnog objavljivanja na nadreenoj mapi. No, mapu, odnosno datoteku mogu ureivati ili brisati samo njeni vlasnici. Inicijalno je korisnik koji je postavio dokument i njegov vlasnik te on moe imenovati druge vlasnike upravo spomenutom funkcijom Spremi i postavi dozvole. Dozvole se mogu postavljati i naknadno, o emu e vie rijei biti kod ureivanja svojstava datoteka.

VJEBA
Stvorite grupu Uprava i u nju stavite ravnatelja, tajnika kole, psihologa i pedagoga. Stvorite ispod krovne mape svog web sjedita mapu kolska administracija i dozvolite objavu u toj mapi u grupi Uprava. Ispod stranice O koli stvorite stranicu Administracija i na nju stavite dva modula: statiki HTML modul u kojem e pisati radno vrijeme administracije u vaoj koli modul dokumenti s krovnom mapom kolska administracija. Kasnije e lanovi grupe Uprava u tu mapu staviti razne obrasce. Napomena: samo e administratori stranice moi mijenjati radno vrijeme administracije. Ako elite da i lanovi grupe Uprava mogu mijenjati radno vrijeme, ovlastite ih za direktno objavljivanje na cijeloj stranici.

Moduli

136

CARNetov CMS za kole

Kako se odluiti za raspored mapa? Preporua se datoteke grupirati po smislu i(li) oekivanom nainu upotrebe, to znai paljivo izabrati strukturu direktorija. Na primjer, web redakcija se moe odluiti da nastavnici trebaju objavljivati sadraje za uenje po predmetima, a ne svaki u svojoj mapi. U tom sluaju, da bi se izbjeglo nepregledno mnotvo mapa u krovnoj mapi web sjedita, poeljno je stvoriti mapu Predmeti i u nju postaviti mape koje odgovaraju svim predmetima (i samo predmetima). Na taj e nain mape imati preglednu strukturu sa stanovita posjetitelja jer e se na pojedinim stranicama moi postaviti moduli dokumenti s krovnim mapama koje odgovaraju upravo podruju koje pokriva odreena stranica. To moe biti neki predmet, recimo matematika, ali i neka podmapa u prethodnim primjerima spomenute mape kolska administracija. Takoer, s precizno postavljenim mapama lako je dodjeljivati dozvole pristupa raznim korisnicima ili skupinama korisnika. Prije konane odluke o rasporedu mapa proitajte do kraja ovo poglavlje kao i poglavlje o modulu dokumenti za prikaz.

Moduli

137

CARNetov CMS za kole

Postavljanje dokumenata
Do sada smo upoznali rad s mapama u modulu dokumenti, no pravi smisao tog modula je postavljanje dokumenata slika, tekstova, zvunih isjeaka itd. Dokumenti se na kolsko web sjedite dodaju jedan po jedan. Izbor dokumenta poinje klikom na polje ili poalji dokument ili na gumb Browse (toan natpis na gumbu ovisi o pregledniku).

Nakon izbora dokumenta u polju ili poalji dokument se postavlja staza do njega te za prijenos na posluitelj treba pritisnuti jo samo gumb Poalji.

Nakon slanja dokumenta otvara se stranica za upis svojstava koja je gotovo jednaka ranije opisanoj stranici za opis svojstava mape.

VJEBA
Postavite dva dokumenta u ranije stvorenu mapu kolska administracija. To mogu biti, na primjer, obrasci za koje se oekuje da ih roditelji trebaju ispuniti i vlastoruno potpisati. Primjeri takvih obrazaca su obrazac za pretplatu na topli obrok u koli i suglasnost roditelja za objavljivanje slika djeteta na kolskim stranicama.

Moduli

138

CARNetov CMS za kole

Osim postavljanja ve gotovih dokumenata korisnik moe stvoriti novi dokument klikom na link zaponi novi dokument. U tom se sluaju otvara stranica za upis svojstava dokumenta s jednim dodatnim poljem koje slui za unos sadraja dokumenta. Rije je o editoru jednakom kao u cijelom sustavu. Ovako stvoren dokument sprema se u formatu HTML. Ime datoteke jednako je sadraju polja Naslov dokumenta upisanom u svojstvima dokumenta, a proirenje je html. Ako su u tekst umetnute slike koje su prije toga postavljene na server, one se takoer spremaju, ali se ne vide kao posebni dokumenti u modulu datoteke.

VJEBA
Stvorite novi dokument, napiite mu proizvoljni naslov i nekoliko reenica teksta. Dodajte mu sliku tako da je prije dodavanja postavite na server. Pohranite dokument i pogledajte to se vidi u popisu datoteka. Otvorite svoj novi dokument kao posjetitelj. U kojem se programu otvorio i zato? Na kraju pokuajte nai primjer dobre primjene za ovaj nain stvaranja dokumenata.

Moduli

139

CARNetov CMS za kole

Upotreba pregledavanje i preuzimanje dokumenata


Posjetitelji se u modulu Datoteke kreu meu mapama onako kako su to navikli raditi na svom raunalu: klikom na ime mape u popisu na lijevoj strani prikazuje se njen sadraj na desnoj, dok se klikom na znak plus ili minus samo otvara, odnosno zatvara prikaz podmapa jedne mape. Razlika u odnosu na uobiajeno pregledavanje mapa na vlastitom raunalu se vidi tek kad se doe do datoteka. Postavljanjem pokazivaa mia iznad imena datoteke ili mape posjetitelji dobivaju okvir sa svojstvima datoteke i jednom do dvije ikone.

Zadravanjem pokazivaa mia iznad imena datoteke ili mape korisnik dobiva osnovne podatke o objektu na ijem se imenu nalazi.

Ako pokaziva mia stoji iznad mape, u okviru su samo ispisana svojstva, dok se za datoteke mogu vidjeti ove ikone: Prikai detalje s imenom datoteke. Rasprava uz lanak omoguava raspravljanje na forumu za komentare, na temi vezanoj uz izabrani dokument; ovu ikonu vide samo prijavljeni posjetitelji bez obzira na kolu iz koje dolaze. prikaz detalja o datoteci i prvi korak prema preuzimanju (download) datoteke; daje isti rezultat kao klik na link

Moduli

140

CARNetov CMS za kole

Na stranici na kojoj su prikazani detalji korisnik moe na uobiajeni nain preuzeti datoteku ili neku od njenih prethodnih verzija. Nain preuzimanja dokumenta ovisi o web pregledniku posjetitelja i njegovim postavkama.

Svojstva dokumenta. Klikom na link s imenom dokumenta moe se preuzeti dokument na vlastito raunalo.

Ispod popisa datoteka nalazi se link kojim se korisniku iz iste kole omoguava pretplata na obavijesti o novim verzijama dokumenta. Takoer, uz naslov modula je ikona za pretplatu modula. na sve dokumente iz odgovarajueg

Ikona pisma uz naslov modula za pretplatu na sve dokumente tog modula i opcija Pretplati me na ovaj dokument za pretplatu na nove verzije odabranog dokumenta.

Na iste se naine ukida pretplata na sve dokumente, odnosno verzije jednog dokumenta.

Moduli

141

CARNetov CMS za kole

Ureivanje mapa i dokumenata


Jednom postavljene mape i datoteke mogu se mijenjati kao i na vlastitom raunalu, ali se moe dobiti i vie. Postavljanjem pokazivaa mia iznad imena datoteke ili mape vlasnici odgovarajueg objekta dobivaju okvir s vie mogunosti od korisnika koji ima samo pravo pregledavanja sadraja. Funkcije su prikazane ikonama u dnu okvira. Sline se ikone dobivaju i desnim klikom na ime datoteke ili mape.

Ako autor zadri pokaziva mia iznad imena datoteke ili mape, osim podataka o objektu, dobiva i ikone za ureivanje (desno dolje).

Ikone su redom: Prikai detalje : kao i kod obinih posjetitelja daje isti rezultat : rasprava je zajednika za autore i za posjetitelje; kao klik na link s imenom datoteke. Rasprava uz lanak stranice. Uredi svojstva dokumenta ili postavi novu verziju : ureivanje svojstava dokumenta u obrascu gotovo jednakom obrascu koji se pojavljuje pri postavljanju dokumenta; vie o ureivanje nakon ovog popisa. Brii dokument Premjesti kojem se radi. Postavi / promijeni dozvole mijenjanja mape, odnosno : odreivanje dozvola pristupa i dokumenta; radi jednostavnijeg : brisanje dokumenta. tovie, u raspravi autor lanka ima ista prava kao obian posjetitelji

: premjetanje dokumenta u drugu mapu; ciljna mapa

se moe nalaziti samo unutar krovne mape odreene za modul u

odravanja preporua se dozvole odreivati na razini mapa, a ne pojedinih dokumenata.

Moduli

142

CARNetov CMS za kole

U ureivanju svojstava dokumenta mogu se postaviti nove verzije dokumenta, pri emu stare verzije ostaju sauvane, ak i ako imaju isto ime kao prethodne verzije. Posjetitelji u pravilu vide sve postavljene verzije. Ako vlasnik datoteke smatra da posjetitelji ne trebaju vidjeti staru verziju, on je moe obrisati. No, bez obzira na brisanje, ostaje podatak Zadnja verzija koji vide svi posjetitelji, a koji govori koliko je verzija dokumenta bilo postavljeno ukljuujui i prvo postavljanje. Linkom Zadnja promjena na stranici za ureivanje svojstava dokumenta aktivira se mogunost postavljanja autora zadnje verzije dokumenta. To je autor koji se vidi u popisu verzija dokumenta.

Vlasnik datoteke u povijesti verzija uz svaku verziju vidi i ikonu za brisanje.

Moe se dogoditi da vlasnik dokumenta nije promijenio nita vano na primjer, mogao je samo ispraviti pogreku u pisanju opisa datoteke. U tom je sluaju opravdano da se pretplaenim korisnicima ne alju obavijesti o promjeni, to se moe postii ukljuivanjem opcije Mala promjena, ne elim poslati obavijesti o promjeni koja se nalazi na dnu obrasca za ureivanje dokumenta.

Moduli

143

CARNetov CMS za kole

Napomene
Vrste datoteka
Kod postavljanja datoteka treba voditi rauna o programima koje posjetitelj mora imati na raunalu da bi mogao otvoriti dokument koji ga zanima. Tako, na primjer, mnogi korisnici jo uvijek ne mogu otvoriti dokumente programa Microsoft Office 2007 (docx, xlsx, pptx itd.) jer imaju stariju inaicu programa, a nemaju dodatak za otvaranje tih tipova datoteka. Mnogi korisnici uope nemaju paket Microsoft Office, a postoje i drugi problemi koje mogu izazvati datoteke neodgovarajuih tipova.

Prije postavljanja dokumenata treba razmisliti o vrstama datoteka te o posjetiteljima i njihovim mogunostima pregledavanja datoteka: prepoznajete li sve vrste datoteka kojima su pridruene ikone prikazane na ovoj slici?

Za dokumente za koje je nuno da budu odreenog tipa nema dvojbe o vrsti datoteke na primjer, vjeba za program Word mora biti Wordov dokument. No, u svim ostalim sluajevima posjetiteljima treba ostavljati datoteke onih vrsta koje se mogu otvarati na svim operacijskim sustavima. U praksi to su najee format JPEG za fotografije, te PDF za razne materijale za uenje, obrasce koje treba ispuniti, razne pravilnike i sl.

Moduli

144

CARNetov CMS za kole

U kojim modulima objavljivati datoteke?


Da ne bi zbunjivali korisnike, autori bi trebali odluiti ele li na svojim stranicama dokumente objavljivati kao dokumente uz pojedine vijesti ili statike HTML module ili e se vie osloniti na modul dokumenti uz odgovarajue opise. Bilo bi dobro da se linkovi na dokumente na istom web sjeditu ili barem jednom dijelu web sjedita postavljaju na isti nain. Moe se odabrati i druga strategija da svi dokumenti iste namjene budu objavljeni na isti nain (na primjer pitanja za ponavljanje, slubeni alabahteri, obrasci za roditelje kao dokumenti, a programi priredaba ili popisi sudionika nekog dogaaja kao dokumenti uz tekst).

Objavljivanje dokumenata povezanih s tekstom, iza lanaka i u modulu dokumenti.

Prije konane odluke treba uzeti u obzir da postoji jo jedan modul vezan uz dokumente modul dokumenti za prikaz. Modul RSS moe prikazivati najnovije dokumente pa treba razmotriti i njegovu uporabu.

AKTIVNOST
Na sastanku web redakcije raspravite o ovih pet mogunosti objavljivanja dokumenata, navedite za koje sve dokumente oekujete da e se nai na vaem webu, te predloite smjetaj za sadanje i budue dokumente.

Moduli

145

CARNetov CMS za kole

Raspored mapa na web sjeditu


Inicijalno se na web sjeditima modul dokumenti nalazi na stranicama pojedinih djelatnika i na vlastitoj stranici ispod stranice Razmjena znanja. Kod djelatnika je postavljena krovna mapa, dok su u drugom sluaju vidljivi svi dokumenti na web sjeditu, to se ve nakon kraeg vremena upotrebe ovog modula moe pokazati nepraktinim. Preporuka: Na raznim stranicama postaviti module dokumenti s krovnim mapama koje odgovaraju tim stranicama (kolska administracija, Matematika,...). Radi lakeg odravanja na nekoj stranici, koja je dostupna samo administratorima, postaviti modul dokumenti s krovnom mapom web sjedita postavljenom za krovnu mapu modula. Tako e administratori moi doi do svih datoteka pa ak moda i nekih koje se nalaze u mapama inae nevidljivim posjetiteljima (na primjer simboli odreeni za uporabu na cijelom web sjeditu).

Primjer urednog stabla za web sjedite koje ima i podstranice za pojedine predmete.

AKTIVNOST
Razmislite o dokumentima koje biste eljeli davati svojim posjetiteljima. Predloite jednu organizaciju tih dokumenata.

Moduli

146

CARNetov CMS za kole

Spajalica
Spajalica je modul u kojem se nakon usklaivanja korisnika mogu vidjeti podaci svih korisnika u sustavu. Ona je zamiljena kao osobna karta korisnika pa u poetku sadri osnovne podatke koji se prenose iz podataka pohranjenih uz korisniki raun: ime, prezime, naziv kole, datum roenja i adresu elektronike pote. Po poetnim postavkama web sjedita link na spajalicu je postavljen u gornje linkove. Ako taj link zabunom obriete, moete ga ponovno ukljuiti upisivanjem linka s adresom http://vasaskola.skole.hr/blue2. Ukljuivanje modula spajalica najee i nije potrebno jer se do spajalice u praksi najee dolazi klikom na ime autora lanka ili poruke na forumu.

Ime autora je obino link koji vodi na njegovu spajalicu.

Moduli

147

CARNetov CMS za kole

Postavljanje podataka u spajalicu


Prijavljeni (logirani) korisnici na sjeditu svoje kole u login modulu vide link Moja spajalica. Klikom na taj link otvara se mogunost ureivanja spajalice. Svi korisnici pri ureivanju spajalice vide podatke prenesene iz imenika i ne mogu ih mijenjati. Korisnici mogu unijeti samo adresu svoje osobne stranice (na primjer adresu bloga ili profila na web sjeditima poput live.com i, za korisnike koji su zatraili vlastitu lako pamtljivu adresu, Facebooka) te mogu profilu dodati sliku.

Ureivanje prve kartice spajalice zajednike za uenike i nastavnike. Na slici se vide i kartice dostupne samo za nastavnike: predmeti i struna usavravanja.

Nastavnik moe dodati popis predmeta koje predaje te popis stranica koje odrava za svaki od navedenih predmeta. Nadalje, nastavnik moe upisati i podatke o svom strunom usavravanju postdiplomskom studiju, seminarima i konferencijama.

VJEBA
Uredite svoju spajalicu i pregledajte je.

Moduli

148

CARNetov CMS za kole

Pregledavanje spajalice
Iz svake vijesti potpisane imenom stvarnog ili stvarnih autora dostupna je spajalica svakog autora. Iz popisa uenika u razredu su dostupne spajalice uenika, a iz popisa djelatnika spajalice djelatnika. Za pregledavanje spajalice korisnik treba biti prijavljen bilo kao uenik iste, bilo kao uenik druge kole.

Spajalica uenika s podacima koji su preneseni iz podataka o njegovom korisnikom raunu.

Ulaskom u spajalicu putem linka unaprijed postavljenih u gornjim linkovima dobiva se mogunost pretraivanja spajalice. Spajalica se moe pretraivati i iz ope trailice, a osobito je praktino kao tip podataka odrediti Osobe.

AKTIVNOST
Potraite nekoliko spajalica uenika i nastavnika svoje kole. Razmislite o prednostima i nedostacima objavljivanja linkova na stranice predmeta na spajalici u odnosu na vau stranicu dostupnu sa stranice Djelatnici.

Moduli

149

CARNetov CMS za kole

Forum
Forum je modul u kojem prijavljeni (logirani) posjetitelji mogu razmjenjivati miljenja.

Rasprava (tema) na forumu.

Postavljanje foruma
Modul forum ne treba posebno namjetati jer je odmah nakon postavljanja spreman za upotrebu. Ipak, vezano uz postavljanje treba rei da su moduli foruma postavljeni na razliitim stranicama meusobno neovisni. Dakle, unutar skupine stranica o nastavi moe stajati forum s temama o organizaciji nastave, koje su zanimljive za sve uenike, na nekoj stranici koja se nalazi ispod stranice O koli, forum namijenjen openitim pitanjima vezanim uz kolu itd.

Moduli

150

CARNetov CMS za kole

Preciznim upravljanjem dozvolama moe se postii da je forum vidljiv samo odreenim skupinama posjetitelja. Na primjer, na stanicama pojedinog razreda moe se ukljuiti forum koji vide i u kojem mogu sudjelovati samo uenici tog razreda.

Za dulje, razgranate, rasprave obino se uobiajeni izgled web stranice pokazuje neprikladnim, jer je sredinji stupac preuzak. Zato se za stranice koja sadri forume preporua postavljanje izgleda sa samo dva stupca stupcem koji sadri navigaciju i sredinjim stupcem. Izgled pojedine stranice moete namjetati funkcijom Administracija.

Rasprava (tema) na forumu za koji je izabran izgled s dva stupca. Vea irina omoguava bolju preglednost kod razgranatih rasprava.

Rasprave o pojedinoj vijesti takoer se kao jedna od tema nalaze na forumu. Ta je tema dostupna prijavljenim (logiranim) korisnicima s linka Rasprave ispod lanka.

Moduli

151

CARNetov CMS za kole

AKTIVNOST
Razmislite koje bi vam od prethodno navedenih postavki vezanih uz stranicu koja sadri modul forum mogla koristiti. Uzmite pritom u obzir da na web sjeditu moe biti vie foruma s raznim temama namijenjenih raznim korisnicima.

Upotreba rad s temama


Forum se sastoji od tema, a svaka tema od pojedinanih poruka.

Kad otvori stranicu s modulom forum, posjetitelj prvo vidi popis svih tema na tom forumu.

Svaki korisnik s pravom itanja moe predlagati nove teme te odgovarati na poruke u ve objavljenim temama.

Moduli

152

CARNetov CMS za kole

Pri predlaganju teme korisnik s pravom itanja mora upisati naslov teme i tekst poruke.

Pokretanje nove teme na nain obinog korisnika.

Nakon pokretanja teme korisnik koji ju je pokrenuo moe promijeniti njen naslov i tekst poetne poruke, ali obrisati je moe samo administrator stranice. Korisniku s pravom administriranja stranice na kojoj se nalazi forum nudi se vie opcija pri stvaranju teme i pri ureivanju niza tema.

Administrator stranice ima pri stvaranju nove teme vie opcija od obinog korisnika.

Tema moe biti moderirana, to znai da svaku poruku mora odobriti moderator foruma. Ako se izabere opcija Tema je moderirana, mora se izabrati i moderator. Moderatori se biraju klikom na gumb Odaberi, nakon ega treba izabrati nekog od stvarnih korisnika (na primjer, korisnik administrator, koji slui za potpisivanje vijesti, ne moe biti moderator jer se ne moe prijaviti u sustav i objaviti poruke). Moderatori se briu iz popisa klikom na gumb Ukloni.

Moduli

153

CARNetov CMS za kole

Vana (sticky) tema nalazi se uvijek na poetku popisa tema. Nije nuno uvijek prva, nego dijeli prva mjesta s ostalim vanim temama.

VJEBA
Ako ve imate neki aktivan forum, pregledajte teme na svakom od njih. Pogledajte svojstva svake od tema. Pokrenite neki novi forum to moe biti i forum na stranicama namijenjenim iskljuivo autorima na kojem ete pomagati kolegama s manje iskustva u radu s CMS-om.

VJEBA
Kao administrator stvorite tri teme na forumu ovim redoslijedom: jednu temu bez dodatnih osobina jednu moderiranu temu jednu vanu temu.

Moderator moderirane teme moderator neka bude neki korisnik koji nije administrator, a ima malo vremena da s vama izvjeba nain rada na forumu. U nastavku lekcije emo raditi s tim temama.

Sva svojstva teme administrator moe mijenjati i kasnije funkcijom Promijeni za odgovarajuu temu u popisu tema.

Moduli

154

CARNetov CMS za kole

Upotreba odgovaranje na poruke i praenje foruma


Budui da su poruke prikazane hijerarhijski, iz prikaza poruka se lako vidi slijed poruka.

Forum s istaknutim slijedom odgovaranja.

Zato je vano kod odgovaranja kliknuti na gumb Odgovori upravo ispod one poruke na koju se odgovara. Na primjer, u prethodnom bi primjeru za predlaganje novog odredita za izlet trebalo kliknuti na gumb Odgovori na prvoj poruci, kao to su to uinili posjetitelji koji su predlagali izlet u Hrvatsko zagorje i Zadar. Osoba koja eli komentirati izlet u Zadar bi trebala kliknuti na link Odgovori na zadnjoj poruci.

Moduli

155

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Sad emo slati poruke u teme iz vjebe s prethodne stranice. U ovom emo zadatku, radi jednostavnosti, moderiranu temu zvati MT, vanu temu VT, a temu bez dodatnih svojstava T. Ovu vjebu je zanimljivo raditi tako da jo netko od vaih kolega pie poruke u isti forum. 1. Uoite redoslijed tema. redoslijed. Pogledajte svoju poruku. 3. Napiite poruku u temu MT. to se dogodilo? U ovoj ste vjebi mogli uoiti kojim se redom slau teme na forumu. Osim toga, vidjeli ste da je vaa tema na moderiranom forumu nestala sreom, privremeno.

2. Napiite poruku u temu T. Pogledajte popis tema i uoite

Da bi korisnici mogli na vrijeme odgovarati na poruke, na temi koja ih zanima se mogu pretplatiti na obavijesti o novim porukama i primati obavijesti na stranici Korisnike postavke, odnosno dobivati obavijesti o novim porukama elektronikom potom.

Moduli

156

CARNetov CMS za kole

Moderiranje i administriranje foruma


I moderatori teme i administrator stranice na kojoj se nalazi forum mogu uiniti poruke nevidljivima svaki na svoj nain. Naravno, to se radi samo u sluaju krajnje nude, tj. ako korisnik prekri pravila pristojnog ponaanja na forumu.

Popis poruka moderatora i popis poruka administratora na istom forumu u istom trenutku. Administrator moe mijenjati i brisati sve poruke, dok moderator moe mijenjati samo svoje odgovore te odobravati poruke svih sudionika u raspravi.

Moduli

157

CARNetov CMS za kole

Moderatori, za razliku od administratora, na forumu mogu (i trebaju) odobravati poruke koje stiu od ostalih korisnika. Pritom imaju dvije mogunosti: objaviti poruku objaviti poruku bez imena (anonimno).

VJEBA
U ovoj vjebi nastavljamo raditi s temama stvorenim ranije u ovoj lekciji. Ako elite, moete stvoriti i novu temu nalik na temu iz primjera (pitanje vano za ivot u koli: Kamo na izlet?). Skupite na tri raunala ili u tri preglednika na jednom raunalu tri korisnika: administratora stranice na kojoj se nalazi forum, moderatora teme kojeg ste izabrali i jednog obinog korisnika. 1. Neka svatko od vas odgovori na pitanje postavljeno u moderiranoj temi MT. 2. Neka svatko od vas pogleda temu. Usporedite popise poruka i opcije koje imate. 3. Moderator treba pregledati poruke i odluiti to e s njima. Neka jednu objavi bez promjena, drugu anonimno, a treu kako eli.

4. Neka svatko od vas pogleda temu. Usporedite popise poruka i


opcije koje imate.

AKTIVNOST
Na forumu moemo imati tri kombinacije vanih korisnika: korisnike koji su samo administratori stranice na kojoj se nalazi forum korisnike koji su samo moderatori neke teme korisnike koji su istovremeno i administratori i moderatori.

Usporedite njihove mogunosti u upravljanju porukama.

Moduli

158

CARNetov CMS za kole

Komentari na vijesti
Uz svaku vijest i dokument za koji je omoguena rasprava prijavljeni korisnici vide link Rasprava. On ih vodi na temu vezanu uz odgovarajui lanak. U toj temi mogu raspravljati svi prijavljeni korisnici, bez obzira na kolu iz koje dolaze. Svi komentari uz lanke dostupni su na adresi imeskole.skole.hr/ comments. To znai da na dijelu web sjedita kojem ima pristup samo web redakcija moete stvoriti toku izbornika koja e prikazivati upravo tu stranicu da biste imali brz pregled nad svim komentarima. To se radi funkcijom Administracija.

U funkciji Administracija moe se stvoriti toka izbornika pomou koje e se otvarati popis svih komentara.

U raspravama o lancima autori lanaka nemaju vea prava od obinih posjetitelja. Samo administrator stranice nazivskole.skole.hr/ comments moe upravljati temama i porukama.

VJEBA
Otvorite stranicu sa svim komentarima na vijesti s vaeg web sjedita izravnim upisivanjem adrese u adresnu traku web preglednika. Ako stranicu smatrate korisnom, stvorite link u navigaciji kojim ete pristupati pregledu svih komentara. Nemojte zaboraviti postaviti dozvole tako da tu stranicu vide samo administratori ili samo grupa autora na vaem web sjeditu.

Moduli

159

CARNetov CMS za kole

Savjeti
Jednostavnije praenje foruma postii ete postavljanjem malog modula s RSS-om s foruma. Ako imate vie foruma, onda moete odgovarajui mali modul staviti na one stranice za koje oekujete da e ih posjeivati isti posjetitelji koji ele sudjelovati u forumu. Na primjer, forum koji se bavi pitanjima vezanim uz kolsku zadrugu bi mogao imati mali RSS modul na svim stranicama vezanim uz kolsku zadrugu.

Mali RSS modul s porukama s foruma. Gornja tema sadri najnoviju poruku.

VJEBA
Ako nemate mali RSS modul s porukama s foruma, postavite ga (inicijalno je postavljen modul koji preuzima poruke s foruma Razmjena znanja > Forum na sve stranice, no moda ste ga obrisali). Kao predloak izaberite forum.tpl. Naite nekoliko suradnika i dopisujte se na raznim temama foruma s kojega va mali modul preuzima saetke u RSS obliku. Pratite sadraj malog RSS modula koji prikazuje novosti na vaem forumu. Oprez: koliko e se esto obnavljati sadraj malog modula, ovisi o njegovoj postavci Vrijeme cachea.

Moduli

160

CARNetov CMS za kole

Izrada obrasca
Obrasci mogu sluiti u dvije osnovne svrhe: skupljanje podataka od korisnika da bi se dobila slika o miljenju posjetitelja o nekom pitanju kontakt s korisnicima iz kole, obino upravom ili nastavnicima.

Poetak prikaza obrasca u obliku u kojem ga vidi posjetitelj.

Postavljanje i ureivanje obrasca


Za postavljanje obrasca korisnik treba biti administrator odgovarajue stranice. Nakon postavljanja modula u njemu nema aktivnih obrazaca pa administrator vidi samo link Administracija. Tim se linkom otvara stranica s mogunou stvaranja novih i ureivanja starih obrazaca.

Moduli

161

CARNetov CMS za kole

Obrazac se sastoji od grupa pitanja jedne ili vie njih. Da bi se stvorila grupa pitanja, u prikazu administriranja formulara prvo treba izabrati gumb Nova grupa upita te potom naziv grupe. Naziv grupe se u prikazu obrasca nalazi iznad grupe pitanja i moe zaista predstavljati naziv, a moe biti i uvod u sljedeu grupu pitanja.

Stvaranje nove grupe upita.

Grupama se nakon stvaranja mogu mijenjati imena, a moe im se mijenjati i redoslijed. Nakon stvaranja grupe ili grupa pitanja u njih se mogu svrstavati pitanja. Pitanja se postavljaju klikom na gumb Dodaj novi upit u grupu. Daljnji koraci ovise o vrsti pojedinog pitanja i bit e obraeni u nastavku ovog poglavlja.

Popis pitanja s upisanom prvom grupom pitanja, a neposredno nakon stvaranja druge s nazivom Knjinica u budunosti. Uoite strelice za pomicanje grupa pitanja (lijevo) i pojedinih pitanja (desno).

Moduli

162

CARNetov CMS za kole

U promjenu grupa upita, kao i pojedinih pitanja,ulazi se klikom na odgovarajui naziv. Pitanja se mogu brisati ikonama za brisanje ( ) pokraj pitanja, dok je zbog predostronosti gumb za brisanje grupa izdvojen na dno svake grupe (gumb Obrii grupu). Naime, zajedno s grupom briu se i sva njezina pitanja. Grupe se, zajedno sa svim pitanjima, mogu premjetati, a moe se mijenjati i redoslijed pitanja u grupi (ikonama sa strelicama, ). Jedino se ne moe premjetati pitanja iz grupe u grupu pa zato pri svrstavanju pitanja u grupe treba dobro razmisliti, tj. prije poetka unosa ankete skicirati cijelu anketu. Pitanja se mogu mijenjati samo dok na njih ne postoje odgovori.

Nakon postavljanja pitanja u obrazac treba upisati jo neke podatke vezane uz mogunost odgovaranja na anketu i objavljivanje ankete.

Podaci o dostupnosti obrasca i objavljivanju. Vide se polja za vremensko ograniavanje jer je oznaeno polje Aktiviraj vremenski.

Polja koja se trebaju ili mogu ispuniti su: Poalji rezultate na email ako se oznai potvrdni okvir, treba upisati adresu elektronike pote korisnika koji e dobivati rezultate s ispunjenih obrazaca; adresa moe, a ne mora biti s domene skole.hr. Korisnici e vidjeti rezultate odnosi se na rezultate svih posjetitelja koji su ispunili obrazac; mogui izbori su Nikad i Nakon glasovanja. Tko smije glasati nudi se mogunost izbora Svi korisnici, Svi prijavljeni korisnici (bez obzira na kolu iz koje dolaze) i Korisnici s pravom pisanja; ako se izabere trea mogunost, moe se bilo kojoj skupini posjetitelja dozvoliti odgovaranje (na primjer, samo uenicima vlastite kole, samo uenicima nekih razrednih odjela i sl.). Budui da se pravo pisanje odnosi i na module vijesti, dobro je na stranici na kojoj uenici imaju pravo pisanje zbog obrasca imati postavljen samo obrazac. 163

Moduli

CARNetov CMS za kole

Aktiviraj vremenski ako je oznaeno, dostupna su polja u kojima se moe odrediti poetak i kraj dostupnosti ankete.

Gumb Zavri formular odnosi se na opcije obrasca; pojedina se pitanja pohranjuju pojedinano, nakon zavravanja unosa svakog od njih ili promjene redoslijeda.

VJEBA
Na stranici Kontakti postavite modul izrada obrasca. Sastavite dva obrasca za kontakt neka upisani podaci s jednog od njih idu na adresu ravnatelja, a drugi na adresu urednika kolskog web sjedita. Polje Korisnici e vidjeti rezultate obavezno postavite na Nikad. Sadraj polja Tko smije glasati postavite na Svi korisnici. Za sada nemojte dodavati pitanja. Napomena: ako u administracijskom suelju sustava HUSO znate definirati grupne adrese elektronike pote (aliase za vie korisnika), onda moete jedan obrazac poslati na adresu uprave, a drugi na grupnu adresu koja odgovara svim lanovima web redakcije.

VJEBA
Postavite stranicu unutar nekog od podruja namijenjenog uenicima vae kole i nazovite je Ankete o koli. Na novoj stranici lanovi grupe svi iz ove kole trebaju imati dozvolu pisanja. Na postavljenu stranicu postavite obrazac kojim ete ispitivati zadovoljstvo uenika nekim aspektom rada kole i motivirati ih da sami daju ideje za poboljanje. Postavite sadraj polja Tko smije glasati na Korisnici s pravom pisanja. Neka posjetitelji koji su ispunili anketu mogu vidjeti rezultate. Za sada nemojte dodavati pitanja.

Moduli

164

CARNetov CMS za kole

Vrste pitanja
Razliite vrste pitanja imaju razliite parametre. Svima je zajedniki potvrdni okvir (checkbox) Obavezan odgovor kojim moemo prisiliti korisnika da odgovori na pitanje. U obrascu su pitanja na koja se mora odgovoriti oznaena zvjezdicom ispred pitanja.

Radio button
Na pitanje vrste Radio button korisnici odgovaraju izborom jednog od vie ponuenih odgovora. Dodatno se uz pojedine odgovore moe omoguiti upis dodatnog pojanjenja.

Pitanje vrste Radio button pri ureivanju.

Kad se pone ureivati pitanje vrste Radio button, na raspolaganju su dva odgovora. Odgovori se mogu dodavati klikom na gumb Dodaj novu opciju, a brisati klikom na link Obrii pokraj odgovarajueg odgovora.

Moduli

165

CARNetov CMS za kole

Pitanje vrste Radio button kako ga vidi posjetitelj.

Checkbox
Pitanja vrste Checkbox postavljaju se slino pitanjima vrste Radio button, no kljunu razliku vidi tek posjetitelj koji odgovara na pitanje. Naime, kod ove se vrste pitanja moe izabrati vie odgovora. Ako je postavljena opcija Obavezan odgovor, korisnik mora izabrati barem jedan od ponuenih odgovora.

Pitanje vrste Checkbox kako ga vidi posjetitelj. Ispred pitanja je zvjezdica, to znai da je obavezan barem jedan odgovor na pitanje.

Moduli

166

CARNetov CMS za kole

Pitanje vrste Checkbox pri ureivanju.

Moduli

167

CARNetov CMS za kole

Jedan redak teksta


Jedan redak teksta omoguava unos kratkog odgovora.

Pitanje vrste Jedan redak teksta pri ureivanju pitanja.

Pitanje vrste Jedan redak teksta kako ga vidi posjetitelj.

Vie redaka teksta


U pitanja koja su postavljena kao vie redaka teksta posjetitelj moe upisivati tekst po elji. Budui da je polje vrlo malo, pretpostavlja se da e posjetitelji tekst napisati u nekom drugom editoru i kopirati u polje za unos.

Pitanje vrste Vie redaka teksta pri ureivanju.

Pitanje vrste Vie redaka teksta kako ga vidi posjetitelj.

Moduli

168

CARNetov CMS za kole

Upload digitalnog materijala


Vrsta pitanja Upload digitalnog materijala omoguava slanje datoteka raznih vrsta (slika, tekstova itd.) kao odgovora na pitanje.

Pitanja vrste Upload digitalnog materijala nemaju dodatnih parametara.

Izgled prethodnog pitanja kako ga vidi posjetitelj. Nakon klika na gumb Browse i izbora datoteke koju treba poslati uz anketu, u polje se kopira adresa datoteke na raunalu posjetitelja. Datoteka se prenosi na posluitelj pri slanju cijelog obrasca.

VJEBA
Postavite pitanja raznih vrsta u svoje obrasce.

Moduli

169

CARNetov CMS za kole

Aktiviranje obrasca
Administrator u svakom modulu izrada obrasca vidi sve obrasce koji postoje na web sjeditu. U pojedinom modulu administrator aktivira one obrasce koji trebaju biti vidljivi posjetiteljima u tom modulu.

U prikazanom popisu prvi obrazac je aktivan pa ima link Deaktiviraj, dok drugi nije aktivan pa ima link Aktiviraj. Posjetitelji s pravom pisanja u ovom modulu vide samo prvi obrazac.

Obrascu se u njegovim svojstvima moe postaviti opcija Aktiviraj vremenski. U tom se sluaju u zadanim trenucima obrazac aktivira, odnosno deaktivira. No, unato tome, obrazac se moe aktivirati i deaktivirati i klikom na linkove za (de)aktivaciju.

VJEBA
Aktivirajte oba obrasca za kontakt na stranici Kontakti te obrazac o koli na stranici Ankete o koli. U drugom web pregledniku, neprijavljeni, pokuajte posjetiti obje ankete. Stranicu Kontakti, zajedno s oba obrasca, biste trebali vidjeti pa ih ispunite. Stranicu Ankete o koli ne biste trebali vidjeti jer nemate odgovarajue dozvole. Zamolite nekog od kolega ili uenika da se na drugom raunalu prijavi na vae kolsko web sjedite trebao bi vidjeti sve tri ankete. Neka ispuni anketu o koli. Istovremeno ispunite i vi anketu o koli. Kad ste gotovi, vratite se i vi i va pomonik na stranicu Ankete o koli i u popisu anketa kliknite na link Rezultati. Vie o pregledavanju rezultata bit e rijei u nastavku ove lekcije.

Moduli

170

CARNetov CMS za kole

Odgovaranje u obrascima i pregledavanje rezultata


Pretpostavlja se da svaki korisnik weba zna ispunjavati web obrasce pa to ovdje neemo objanjavati. Nakon ispunjavanja obrasca korisnik uvijek dobije pregled svojih odgovora, to moe ispisati ili pohraniti. Ako je administrator dozvolio pregledavanje rezultata, nakon odgovaranja korisnik u popisu anketa vidi link Rezultati te moe vidjeti odgovore ostalih posjetitelja.

Popis anketa prvu je posjetitelj ispunio, vidi link Rezultati.

Skup svih rezultata posjetitelj moe pregledavati u cjelini ili moe izdvojiti samo eljene stupce (pitanja). Ako ve postoji mnotvo odgovora na anketu, pomoi e i funkcije pretraivanja.

Okvir s rezultatima ispunjavanja obrasca. Opcijom Pretraivanje i odabir stupaca dobivaju se dodatne mogunosti pregledavanja odgovora.

Svi se odgovori na anketu mogu izvesti i u CSV formatu. To je tekstni format koji se automatski otvara u tablinom kalkulatoru (Microsoft Excel, Openoffice Calc i sl.). U tim se programima korisnicima nudi mogunost raznih obrada, kao to su zbirne statistike i crtanje grafikona.

Moduli

171

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Animirajte korisnike iz vae kole da ispune anketu o koli. Pregledajte rezultate prvo u CMS-u, a zatim ih izvezite na svoje raunalo i pregledajte u tablinom kalkulatoru.

Bez obzira na vrijednost polja Korisnici e vidjeti rezultate, dobro je prikazati posjetiteljima rezultate ankete unutar vijesti ili lanka o rezultatima ankete preglednom obliku i eventualno ih komentirati. Ako anketa ima zadan rok u kojem se moe ispunjavati (Aktivno do), rezultati se mogu objaviti nakon tog roka. Za ankete koje su stalno na stranicama rezultati se mogu objavljivati jednom u zadanom razdoblju (mjeseno, polugodinje itd. ovisno o odluci autora ankete).

AKTIVNOST
Razmislite o nainima saimanja rezultata ankete. Uputa: najzgodnije je da smislite po jednu metodu prikaza za svaku vrstu pitanja. Za neke e biti dobri tortni grafikoni, za druge stupasti, negdje e trebati navesti sve ili najznaajnije odgovore itd. Grafikoni se mogu objaviti samo ako su pohranjeni u obliku prikladnom za objavljivanje na web sjeditu. Za veinu grafikona to je format PNG.

Moduli

172

CARNetov CMS za kole

Modul iframe
Modul iframe namijenjen je prikazu cijelih web stranica u sredinjem prostoru za sadraj. Uglavnom je namijenjen prikazu stranica s drugih web sjedita, no to ne mora biti sluaj.

Katalog Knjinica grada Zagreba izravno dostupan s web stranica kole.

Moduli

173

CARNetov CMS za kole

Postavljanje
Modul iframe je nakon postavljanja prazan, tj. treba mu odrediti izvor sadraja klikom na link Edit.

Polja koja se mogu upisati pri ureivanju modula.

Nuno je upisati adresu stranice koja e biti prikazana u okviru, URL. irinu i visinu najbolje je odrediti u pikselima prema veliini sredinjeg podruja izabranog izgleda web sjedita. Ako se kao irina i(li) visina izaberu vrijednosti manje od irine i visine izabrane stranice, na rubovima okvira pojavit e se trake za pomicanje. irina je najee kompromis izmeu stvarne irine stranice i raspoloivog mjesta na stranici. U primjeru s katalogom okvir je malo iri nego to bi to bilo skladno (uoite da je okvir iri od vodoravne crte ispod naslova modula). No, s manjom irinom prikaz bi bio loiji. U polje Naslov upisuje se tekst koji e stajati kao uvodni tekst izmeu naslova modula i okvira sa stranicom.

VJEBA
Ako vaa kolska knjinica ima svoj katalog dostupan na webu (mnoge su kolske knjinice dobile program Metel), ugradite pretraivanje kataloga na stranicu knjinice. Inae na stranicu o upisima u kolu postavite modul iframe s mogunou dobivanja OIB-a na temelju imena, prezimena i JMBG-a.

Moduli

174

CARNetov CMS za kole

Upotreba
Stranica u modulu iframe upotrebljava se kao i bilo koja druga stranica. Linkovi se u pravilu otvaraju u istom modulu. Ako korisnik eli neki sadraj na koji vodi link otvoriti u novom prozoru ili kartici, treba na link kliknuti desnom tipkom mia i izabrati otvaranje stranice u novom prozoru ili kartici.

Napomene
Za motiviranje korisnika za odlazak na druge web stranice CARNetov CMS nudi vie mogunosti: navoenje vanjskih linkova u tekstu, najee uz obrazloenje iz kojeg bi posjetitelji doznali zato im se preporua posjet upravo toj stranici modul linkovi s popisom raznih linkova modul iframe.

Urednitvo web sjedita, odnosno samostalni administratori pojedinih stranica trebaju odluiti koje su metode najprikladnije za njihove oekivane posjetitelje. U prethodnom je primjeru kolski knjiniar pokazivanjem trailice knjiga htio motivirati uenike na posjet raznim knjinicama.

Moduli

175

CARNetov CMS za kole

Mapa weba
Mapa weba modul je koji na jednoj stranici prikazuje popis naslova svih stranica na web sjeditu ukljuenih u navigaciju. Popis je organiziran tako da odraava hijerarhijsku strukturu navigacije.

Navigacija i dio odgovarajue mape weba.

Mapa weba stvara se dinamiki, to znai da, ako se promijeni navigacija, to e se oitovati i na mapi weba. Nadalje, svaki korisnik vidi u mapi weba samo one stranice koje smije posjetiti. Mapa weba moe posluiti posjetiteljima za lake snalaenje na web sjeditu, ali se moe smjestiti i na stranice dostupne samo administratorima da bi im posluile kao predloak za dokumentiranje stanja web sjedita, prije svega raznih dozvola.

VJEBA
Stvorite stranicu O ovom web sjeditu i na njoj dva modula: statiki HTML s podacima o redakciji web sjedita mapa weba.

Premjestite stranicu na dno navigacije.

Moduli

176

CARNetov CMS za kole

Razredi i popis uenika u razredu


Module razredi i popis uenika u razredu korisnici ne mogu dodavati sami, nego se oni automatski stvaraju pri usklaivanju korisnika. Ako se neki od tih modula izbrie, jedino je rjeenje ponovno usklaivanje korisnika. Modul razredi na stranici Razredi sadri popis svih razrednih odjeljenja s linkovima na njihove stranice i linkovima na njihove rasporede. Ako su pri usklaivanju korisnika stvorene i stranice pojedinih razreda (godita), na svakoj se od njih nalazi modul razred s popisom svih razrednih odjela tog razreda.

Modul razred s popisom razrednih odjela. Pokraj linka na stranice razreda je link na stranice rasporeda za taj razred .

Modul popis uenika u razredu nalazi se na stranici svakog razrednog odjela i prikazuje popis svih uenika tog razrednog odjela. Uz ime svakog uenika je link na njegovu spajalicu .

Popis uenika u jednom razrednom odjelu. Pokraj imena svakog uenika je link na njegovu spajalicu.

AKTIVNOST
Provjerite koje sve stranice vezane uz razrede imate na svom web sjeditu.

Prema poetnim su postavkama stranica s popisom razreda pa onda i dublje stranice web sjedita dostupne samo korisnicima kole vlasnika web sjedita.

Moduli

177

CARNetov CMS za kole

Popis djelatnika
Stranica Djelatnici stvara se pri usklaivanju korisnika. Ona sadri modul s popisom svih djelatnika kole za koje je u odgovarajuoj koli otvoren korisniki raun.

Modul s popisom djelatnika kako ga vide logirani posjetitelji.

Prijavljeni (logirani) posjetitelji, bez obzira na kolu iz koje dolaze, uz ime svakog djelatnika vide dvije ikone: na ikoni spajalice je link na spajalicu odgovarajueg djelatnika na ikoni kape je link na stranicu djelatnika na kojoj on moe objavljivati sadraje.

Neprijavljeni (nelogirani) posjetitelji vide samo popis djelatnika.

AKTIVNOST
Promotrite stranicu Djelatnici s modulom djelatnici. Na istoj je stranici i modul u koji moete dodavati proizvoljni tekst. Razmislite o njegovom moguem sadraju i dogovorite se s ostalim lanovima web redakcije. Najjednostavnije je postaviti grupnu fotografiju svih djelatnika (na kojoj se ne vide detalji pojedinih djelatnika), ali sigurno je da postoje i druge mogunosti.

Moduli

178

CARNetov CMS za kole

Mali moduli jednaki velikima


Statiki HTML modul
Modul statiki HTML namijenjen je objavljivanju tekstova koji e na stranici biti prikazani u potpunosti. Za objavljivanje tekstova slui i modul vijesti, koji se otvara s prikazanim nizom uvodnih tekstova, a za itanje cijelog sadraja pojedine vijesti treba otvoriti sljedeu stranicu. Pritom, kao to je ve uobiajeno, pod tekstom smatramo oblikovani tekst s ukljuenim slikama, animacijama i ostalim elementima uobiajenim na web stranicama.

U statikom HTML modulu mogu se nalaziti slike, tekst i ostali sadraji uobiajeni na web stranicama.

Moduli

179

CARNetov CMS za kole

Postavljanje modula i ureivanje sadraja


Mali statiki HTML moduli su jedina vrsta malih modula koje mogu ureivati korisnici bez prava administriranja. Statike HTML module mogu, kao i sve ostale, postavljati korisnici s administratorskim pravima na odgovarajuim stranicama. Za ureivanje HTML modula korisnik treba imati pravo direktnog objavljivanja.

Statiki HTML modul kako ga vide korisnici s dozvolom direktnog objavljivanja.

Klikom na link Uredi tekst pojavljuje se okvir u kojem najvei prostor zauzima editor u koji se upisuje tekst.

Ureivanje statikog HTML modula.

Moduli

180

CARNetov CMS za kole

Ostali parametri su: Prikai opciju Poalji prijatelju rije je o opciji koju vide posjetitelji, a koja se najee aktivira kod velikih HTML modula. Naslov isti sadraj kao u postavkama modula.

Funkcija Dodaj dokument omoguava prilaganje dokumenta koji e posjetitelji vidjeti izdvojene od teksta.

Okvir Priloi dokument ima uobiajene gumbe: Browse... i Postavi dokument (upload).

Prilagati se mogu dokumenti svih vrsta, ali je dobro uzeti u obzir da neke dokumente korisnici moda nee moi otvoriti jer nemaju odgovarajui program. Vie o tome u opisu modula dokumenti. Priloenim dokumentima moe se promijeniti redoslijed, a mogu se i obrisati s popisa.

Popis priloenih dokumenata kako ga vide autori. Mogue je brisanje postojeih dokumenata, promjena redoslijeda te dodavanje novih.

VJEBA
Postavite mali statiki HTML modul na sve stranice ili samo na naslovnicu. U njega upiite kratki moto kole.

Moduli

181

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Pronaite sve statike HTML module na svom web sjeditu. Osobito provjerite imate li koji prazan statiki HTML modul preostao od stranica koje su automatski postavljene pri stvaranju web sjedita. Dodajte sadraj u te module ili ih, ako vam ne odgovaraju svojim mogunostima, zamijenite drugim modulima. Moda ete morati obrisati i neke od tih stranica.

Upotreba
Statiki HTML moduli namijenjeni su gledanju i itanju, a priloeni se dokumenti mogu i preuzimati na vlastito raunalo na uobiajen nain koji ovisi o klijentskom programu posjetitelja i njegovim postavkama. No, ako je autor to dozvolio, posjetitelji vide i link Poalji prijatelju, ime se omoguava slanje linka na odgovarajuu stranicu prijatelju.

Link Poalji prijatelju.

U okviru Poalji prijatelju treba ispuniti sva polja te potvrditi svoj upis prepisivanjem sluajnih rijei sa slike. Ako imate potekoa s itanjem, moete se posluiti gumbima: prikazati nove dvije rijei posluati rijei . Gumb s upitnikom daje dodatne zanimljive informacije o bloku za potvrivanje upisa.

Moduli

182

CARNetov CMS za kole

Okvir Poalji prijatelju.

Nakon slanja poruke elektronikom potom na ekranu se prikae odgovarajua poruka.

Poruka koju je dobio primatelj kao rezultat slanja linka iz prethodnog primjera.

VJEBA
Posjetite web sjedite svoje kole i ustanovite koji statiki HMTL moduli imaju ukljuenu, a koji iskljuenu opciju Poalji prijatelju. Nemojte zaboraviti i statike HTML module u uskim stupcima. Isprobajte slanje informacije o zanimljivoj stranici tako da kao adresu primatelja napiete svoju adresu. Provjerite pristiglu poruku. Ujednaite upotrebu opcije Poalji prijatelju na cijelom web sjeditu.

Moduli

183

CARNetov CMS za kole

Napomene
U statiki HTML modul mogu se smjestiti razliiti sadraji: obini tekstovi sa slikama nizovi sliica s linkovima na druge stranice (na primjer nizovi malih bannera) ukrasne sliice itd.

Prouite cjelinu o editoru i budite kreativni!

VJEBA
Stvorite na svom web sjeditu niz bannera u uskom stupcu koji e voditi na CARNetove sadraje najkorisnije vaim uenicima. Uputa: prvo skupite slike na kojima e biti linkovi. Moete upotrijebiti stare vlastite slike, moete napraviti seriju novih slika ili slubene bannere za pojedine linkove preuzeti s Interneta. Zatim slike ukljuite u tekst, svaku u svom redu ili odlomku. Na kraju na svaku sliku postavite link. Uoite da je rije o modulu bez naslova!

Vezano uz priloene dokumente treba napomenuti da postoji i druga metoda prilaganja dokumenata uz tekst, umetanjem linkova na dokumente koje ste postavili na posluitelj. Koju ete od te dvije mogunosti upotrijebiti, ovisi o vaoj procjeni prikladnosti jednog i drugog alata. Da se ne bi zbunjivalo korisnike, preporua se na cijelom web sjeditu ili barem na skupu stranica koje predstavljaju cjelinu upotrebljavati isti nain postavljanja linkova na vae dokumente.

AKTIVNOST
Za potpuno upoznavanje statikog HTML modula prouite poglavlje o editoru.

Moduli

184

CARNetov CMS za kole

RSS
RSS (really simple syndication, zaista jednostavna raspodjela) je skup formata za objavljivanje novosti putem weba. Za korisnika to u praksi znai da se vijesti s jednog web sjedita ili dijela web sjedita mogu lako prenositi na druga mjesta na istom sjeditu, na druga sjedita ili u specijalizirane programe, tzv. itae RSS-a. Da bismo mogli preuzeti novosti s nekog web sjedita, na njemu mora biti aktivan izvor RSS-a. Uz neke se stranice vee jedan ili vie izvora RSS-a, to se u svim novim inaicama najvanijih web preglednika istie naranastim simbolom RSS-a negdje u blizini adrese web stranice. Korisnik moe klikom na taj simbol dobiti popis vijesti.

U web pregledniku Firefox simbol RSS-a je pokraj adrese stranice.

U web pregledniku Internet Explorer simbol RSS-a je ispod adrese stranice.

Upoznavanje s RSS-om
Iako vam moda RSS djeluje nepoznato, kroz niz aktivnosti ete vidjeti da ste se s njim ve susretali.

AKTIVNOST
Posjetite neke od stranica www.carnet.hr, www.skole.hr, drzavnamatura.skole.hr, te stranice vaih omiljenih portala. Klikom na simbol izvora RSS-a (naranasti kvadrati s valovima koji se ire) pregledajte najnovije vijesti i usporedite ih s vijestima na stranici. Uoite oblik vijesti s razliitih sjedita dok ih pregledavate kao vijesti u obliku RSS. Ponovite pokus s drugim web preglednikom. Zanimljive su i stranice www.mzos.hr koje, iako nemaju pridruen RSS izvor (dakle, ne vidi se naranasti simbol), iza linka s naslovom RSS imaju isti taj sadraj (stanje: proljee 2011.).

Moduli

185

CARNetov CMS za kole

RSS izvori postoje i na web sjeditima kola.

AKTIVNOST
Otvorite na svom kolskom web sjeditu neku od stranica s vijestima, dokumentima, forumom ili pitanjima i odgovorima. Uoite simbole RSS-a blizu adresne trake preglednika i na dnu sadraja stranice. Provjerite kako izgleda niz novosti s vaeg web sjedita.

Vijesti pristigle u obliku RSS rijetko se itaju u obliku u kojem smo ih sad upoznali. Najee ih prihvaaju drugi programi i prilagoavaju izgled popisa vijesti okolini u kojoj se prikazuju. Vijesti se najee prikazuju u obliku: okviria s naslovom Najnovijih pet vijesti iz rubrike XY na istom sjeditu okviria s naslovom Prenosimo s web sjedita ABC niza vijesti u itau RSS-a u web pregledniku niza vijesti u raznim specijaliziranim itaima itd.

Vie uputa o postavljanju vijesti u obliku RSS-a u druge programe moete nai u uputama za te programe.
Lijevo: vijesti u RSS obliku prikazane kao pretplata u web pregledniku (na slici je Firefox). Vijesti koje smo otvorili oznaene su ikonom web sjedita www.skole.hr, kockicom. Desno: iste vijesti prikazane kao pretplata u suelju Google Reader,

Moduli

186

CARNetov CMS za kole

Naslovi vijesti iz asopisa Pogled kroz prozor na prvoj verziji portala www.skole.hr.

Dodavanje pregleda vijesti iz izvora RSS-a u vlastitim klijentskim programima olakava praenje vijesti s veeg broja web sjedita. Na web sjeditu pregled vijesti iz drugih izvora RSS-a moe imati dvostruku funkciju: osim informiranja posjetitelja o vanim vijestima (na primjer novosti iz asopisa Pogled kroz prozor), takav pregled vijesti moe djelovati i kao sredstvo za osiguranje dinaminosti web sjedita. Naravno, redakcija web sjedita se ne smije pouzdati samo u tue vijesti kao sredstva za osiguranje zanimljivosti vlastitog sjedita treba i proizvoditi vlastite vijesti.

AKTIVNOST
Posjetite nekoliko portala i uoite popise vijesti iz razliitih rubrika na naslovnici. Pomau li vam takvi popisi u snalaenju meu vijestima? Imate li neku drugu ideju za organizaciju naslovnice? Kako bi vam ona olakala snalaenje na web sjeditu? Bi li olakala snalaenje i drugim posjetiteljima, s interesima razliitim od vaeg?

Moduli

187

CARNetov CMS za kole

Postavljanje RSS modula s jednim izvorom RSS-a s vlastitog web sjedita


Pri dodavanju RSS modula unaprijed postavljeni naslov modula je RSS, to znai da ga je dobro promijeniti da bi ukazao na izvor RSS-a. Jednostavni, a informativni naslovi su, na primjer, Najnovije s glavnog foruma, Najnovije s oglasne ploe ili slino. Slijedi odreivanje parametara modula, do ega se dolazi linkom Uredi RSS jo praznog modula. Najjednostavnije je u jednom modulu postaviti samo jedan izvor RSS-a.

Kao to smo pokazali, modul s vijestima pristiglim u RSS obliku moe prikazivati vijesti s istog ili s drugih web sjedita. Slijedei redoslijed pojavljivanja parametara pri postavljanju RSS modula prvo emo ukljuiti vijesti s vlastitog web sjedita. Nakon klika na link Uredi RSS pojavljuje se prozor s popisom svih modula koji imaju izvore RSS-a: svi moduli s vijestima, dokumentima i modul forum. Iz popisa treba izabrati eljeni modul te broj lanaka iji e saeci biti prikazani.

Izvor RSS-a s vlastitog web sjedita: bira se izmeu novosti u modulima vijesti, u forumima i dokumentima. Link Vanjski RSS izvori i napredne opcije slui za povratak na poetni ekran za odreivanje parametara.

Moduli

188

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Inicijalno je na svim stranicama kolskih web sjedita mali modul s naslovom Oglasna ploa. Pogledajte imate li jo na svom web sjeditu u uskom stupcu modul Oglasna ploa i ustanovite s koje stranice on uzima sadraj. Uputa: krenite u Ureivanje RSS-a navedenog malog modula, pa ete meu parametrima vidjeti gdje se na vaem web sjeditu nalazi stranica s modulom iz kojeg RSS modul preuzima vijesti.

Klikom na link Vanjski RSS i napredne opcije dobivaju se mogunost definiranja adrese nekog vanjskog izvora RSS-a i mogunost odreivanja izgleda popisa.

Napredna svojstva RSS modula za prethodno izabrani izvor RSS-a.

Parametri koji se mogu iskoristiti i kod izvora RSS-a s vlastitog web sjedita su: naslov: slui za razdvajanje pojedinih nizova vijesti u sluaju kad se prikazuju vijesti iz vie izvora; prikazuje se samo u predloku default vrijeme cachea: govori koliko se esto osvjeava popis novim vijestima; za veinu sadraja vezanih uz kole ne treba smanjivati predloenu vrijednost broj lanaka: ako je 0, prikazuju se sve vijesti, inae se prikazuje zadan broj vijesti (3-7 vijesti je obino dobar izbor)

Moduli

189

CARNetov CMS za kole

format datuma: u predlocima koji ispisuju datum moe se zadati i nain na koji e datum biti zapisan; osim predloenog, zanimljivi su oblici d.m.Y. (samo datum), d.n.Y. (datum bez nule u prvih devet mjeseci) i drugi

ukloni HTML: uklanja oblikovanje iz naslova lanaka da bi popis lanaka bio pregledniji.

Osnovni predloci su: za lanke: o o default: za svaki tekst naslov i poetak lanka oglasna ploa: naslovi napisani kao natuknice i na kraju modula link na ostale vijesti o title-only: samo naslov

za dokumente: o o dokumenti: samo naslov dokumenti-datum: datum zadnje promjene i naslov, sve kao link

za forume: o forum: tekstovi s naslovima i datumima napisani kao linkovi i sortirani silazno prema datumu najnovije vijesti; na kraju je link Forum koji vodi na popis svih tema izabranog foruma.

Postavljanje RSS modula s jednim izvorom RSS-a s drugog web sjedita


Vrlo se jednostavno mogu ukljuiti i vijesti iz izvora RSS-a s drugih web sjedita. Na primjer, zamislimo da je prije definiranja RSS-a administrator vidio niz vijesti za uenike viih razreda na web sjeditu www.skole.hr i ustanovio da bi te vijesti rado imao u modulu na svojoj stranici. Prvi koraci prema ukljuivanju vijesti sa stranice portala www.skole.hr su: klik na ikonu RSS-a na dnu stranice, ime se prikazuje stranica sa saecima vijesti kopiranje adresa stranice sa saecima vijesti. Openito, adresa izvora RSS-a se moe ustanoviti metodama iz aktivnosti s poetka ovog poglavlja.

RSS modul se dodaje i poinje postavljati jednako kao i RSS modul koji sadri podatke s vaeg web sjedita. Da bi se dobila mogunost upisivanja adrese proizvoljnog izvora RSS-a umjesto ponuenog izbora, u okviru RSS

Moduli

190

CARNetov CMS za kole

postavke treba kliknuti na link Vanjski RSS i napredne opcije. U novom obrascu kopiranu adresa treba zalijepiti u polje RSS URL.

Parametri u sluaju prikaza vijesti iz jednog RSS-a u jednom modulu.

Ako se elite vratiti na izbor izvora RSS-a s vlastitog web sjedita, trebate izabrati link Dodaj RSS URL s popisa .

VJEBA
Postavite mali modul s popisom vijesti za uenike viih razreda s web sjedita www.skole.hr. Neka u popisu bude najvie pet vijesti te neka budu prikazani samo naslovi (kao natuknice ili sami). Na stranici za roditelje postavite veliki modul s popisom vijesti za roditelje, takoer s portala www.skole.hr. Neka on sadri poetke vijesti, naslove lanaka i datume (bez sata) za svaku vijest.

Moduli

191

CARNetov CMS za kole

Postavljanje RSS modula s vie izvora RSS-a


U jednom RSS modulu mogu se nalaziti vijesti iz vie izvora RSS-a. Da bi se dodao novi izvor, treba kliknuti na strelicu s plusom na lijevom ili desnom donjem dijelu okvira za ureivanje RSS modula. Novi se modul zove rss X i dobiva svoju karticu na okviru za ureivanje RSS-a.

Ime i ostali parametri novog izvora RSS-a mogu se promijeniti nakon aktiviranja njegove kartice.

Vijesti se u prikazu modula sortiraju redoslijedom kartica prvo sve vijesti koje odgovaraju RSS-u s prve kartice, pa vijesti s druge itd. Redoslijed kartica se moe promijeniti klikovima na strelice u redu sa irinom i predlokom modula.

Klik na strelicu desno pomaknut e vijesti iz odgovarajueg izvora prema kraju popisa.

Moduli

192

CARNetov CMS za kole

U velikim se RSS modulima vijesti iz razliitih izvora mogu prikazati i jedna pokraj druge, pri emu do izraaja dolazi parametar irina. irina je zadana u postocima, a vijesti e se slagati jedna pokraj druge sve dok stanu u 100% irine. Nakon toga e se vijesti iz sljedeeg RSS izvora prikazati u sljedeem redu i nastavit e se nizanje do zadnjeg izvora. Sadanja verzija naslovnice portala www.skole.hr sadri takoer najnovije vijesti iz raznih rubrika, ali su oni ostvareni sloenijim modulima.

Dio naslovnice prve verzije portala www.skole.hr s pet izvora RSS-a. Za prva tri izvora odreena je irina po 33%, za druga dva 49%.

Gumb Snimi na dnu kartice za ureivanje RSS modula odnosi se na podatke u cijelom okviru, ne samo jednu karticu.

Moduli

193

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Stvorite stranicu Uimo dalje i na njoj jedan RSS modul. U RSS modulu trebaju se nalaziti vijesti iz dvaju izvora: pet najnovijih vijesti za mlae uenike osnovne kole s portala www.skole.hr pet najnovijih vijesti za starije uenike osnovne kole s portala www.skole.hr. Odredite irine stupaca po 50%, odaberite predloak default, te upiite naslov za svaki izvor RSS-a. Ako izaberete po jednu vijest iz svakog izvora, va modul e nalikovati modulima s prethodne slike.

AKTIVNOST
Naite nekoliko stranica iz razliitih zemalja s obrazovnim sadrajima koje imaju izvore RSS-a. Ograniite se na jezike koji se ue u vaoj koli. Razmislite o ukljuivanju i tih izvora na svoju stranicu Uimo dalje. Ako se odluite ukljuiti vie izvora RSS-a na stranicu, imate dvije mogunosti: sve nanizati u jednom modulu ili ih razvrstati u razne module. Tako mogu, na primjer, u jednom modulu biti izvori s www.skole.hr, u drugom ostali izvori iz Hrvatske, u treem izvori na engleskom, u etvrtom na njemakom itd. Svaki modul treba imati svoj odgovarajui naslov.

Moduli

194

CARNetov CMS za kole

Napomene
Korisnicima su na raspolaganju jo neki predloci, veinom prikladniji za druge izvore RSS-a, kao to su dokumenti i(li) forum: noticeboard: naslov, datum i poetak lanka (prikladan za prikaz RSS-a iz modula vijesti u sredinjem podruju) svnweb-small: dvotoka i poeci tekstova webnote: samo poeci tekstova content-only: samo sadraj.

Na kraju lekcije o RSS-u vrijeme je da samemo tri naina praenja novosti koji postoje u sustavu: putem izvora RSS-a se mogu dobivati informacije o novostima na stranicama dostupnim svim posjetiteljima i to samo za potpuno nove lanke, odnosno dokumente putem pretplate, to je predvieno samo za korisnike iz iste kole; na taj se nain mogu dobiti i obavijesti o promjenama u sustavu putem dnevnika promjena, to je namijenjeno iskljuivo administratorima web sjedita.

Moduli

195

CARNetov CMS za kole

Dokumenti za prikaz
U modulu dokumenti za prikaz mogu se izdvojiti linkovi na odabrane dokumente postavljene u nekom od modula dokumenti.

Modul dokumenti za prikaz.

Postavljanje modula
Modul dokumenti za prikaz moe postavljati bilo koji korisnik s pravom administriranja odgovarajue stranice. Prazan modul dokumenti za prikaz sadri samo link Uredi popis dokumenata. Klikom na taj link dobije se popis svih datoteka pohranjenih u modulima dokumenti na cijelom web sjeditu koje korisnik koji ureuje novi modul smije vidjeti. Korisnik moe izabrati proizvoljan broj datoteka iz proizvoljnih mapa.

Prikaz svih dokumenata na web sjeditu iz kojeg se moe izabrati dokumente koji e biti prikazani u modulu dokumenti za prikaz.

Nakon izabiranja dokumenti se odmah prikazuju posjetiteljima, a administrator stranice ih moe poredati po elji upotrebom ikona sa strelicama.

Moduli

196

CARNetov CMS za kole

Strelicama se pojedini dokumenti mogu premjetati prema poetku i prema kraju popisa.

VJEBA
Ispod stranice O koli stvorite novu stranicu koja e se zvati Vodi za prvae. Na nju postavite jedan statiki HMTL modul s kratkim uvodom te modul Dokumenti za prikaz u kojem e se nalaziti dokumenti raznih autora, za koje biste eljeli da ih proita svaki va budui uenik, odnosno novi uenik prvog razreda. Na primjer, svaki nastavnik moe u svojoj mapi objaviti ukratko to nudi na svom predmetu i to oekuje od uenika, a vi samo te radove uinite dostupnim iz jednog modula. Napomena: prethodni zadatak bi se mogao ostvariti i s jednim statikim HTML modulom u kojem je popis predmeta. U tom ete sluaju morati za svaki dokument koji je nastavnik spremio, iz pregleda svojstava doznati adresu tog dokumenta (na primjer u pregledniku Firefox, desni klik na dokument > Copy link location) te adresu zalijepiti kao link na ime odgovarajueg predmeta.

Moduli

197

CARNetov CMS za kole

Moduli u bonim stupcima


Linkovi
Modul linkovi namijenjen je objavljivanju popisa linkova u okviriu u bonom stupcu. U pravilu je rije o linkovima na druga web sjedita.

Prikaz modula linkovi u osnovnom obliku.

Linkovi se mogu ukljuivati i u sve tekstove napisane u editoru, a izbor mjesta objavljivanja linkova odluka je urednitva web sjedita. Prednost linkova u posebnom modulu je preglednost. No, kao i sadraj veine malih modula, tako i sadraj modula linkovi moe mijenjati samo korisnik s dozvolom administriranja odgovarajue stranice, dok linkove unutar tekstova mogu umetati i autori s niim dozvolama.

Moduli

198

CARNetov CMS za kole

Postavljanje sadraja modula


Linkovi su organizirani u grupe i zato se ne mogu umetati odmah po postavljanju modula linkovi. Prvo treba stvoriti grupu ili vie grupa funkcijom Dodaj grupu. Nakon toga se mogu dodavati linkovi funkcijom Dodaj link, pri emu treba paziti da ih se svrsta u odgovarajue grupe.

Dodavanje linka na stranicu e-knjiznica.carnet.hr koji e se nalaziti na tekstu e-knjinica.

Adrese web stranica treba pisati u punom obliku, s nazivom protokola (u sljedeem primjeru i veini ostalih sluajeva to je http, iza ega slijedi ://). Ako korisnik zaboravi napisati naziv protokola, sustav ga sm dodaje. Ako se dodajte link na neku stranicu unutar vlastitog web sjedita, treba ga napisati takoer u punom obliku (na primjer http://os-ostropero.skole.hr/skola).

Moduli

199

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Ako ve niste, u modulu linkovi koji se nalazi na svim stranicama postavite: grupu koja se odnosi na CARNet nekoliko uenicima zanimljivih linkova u tu skupinu (o uslugama se informirajte na CARNetovim stranicama). Na svojim stranicama (stranicama predmeta ili djelatnika) postavite modul linkovi i u njega: dvije grupe linkova: Ozbiljno i Neozbiljno u svaku grupu po nekoliko odgovarajuih sadraja iz vaeg predmeta.

Promjena sadraja modula


Linkovi se naknadno mogu: ureivati; mijenjati se mogu nazivi, adrese i pripadnost grupi ( ) )

premjetati unutar grupe klikom na strelice prema gore ili dolje ( brisati ( ).

Iste operacije mogu se provesti i s cijelim grupama linkova.

VJEBA
Ako ve niste, u modulu linkovi koji se nalazi na svim stranicama, obriite linkove na dnevne novine.

Moduli

200

CARNetov CMS za kole

Upotreba
Uz naslove grupa svaki korisnik vidi strelice kojima moe sakriti linkove odgovarajue grupe i tako utedjeti prostor na zaslonu.

Linkovi grupe Slubeno su skriveni (naranasta strelica), a linkovi grupe Iz CARNeta prikazani (zelena strelica).

Napomene
Fiksni modul gornji linkovi takoer je modul tipa linkovi.

Pri postavljanju web sjedita treba razmisliti koji su linkovi zaista potrebni i posjetiteljima kojih su stranica zanimljivi. Na primjer, linkovi vezani uz matematiku zanimat e posjetitelje koji se odluuju za itanje tekstova o matematici pa je najbolje linkove o matematici staviti na stranicu ili stranice na kojoj su i odgovarajui tekstovi. Samo su rijetki linkovi koji moraju biti dostupni sa svih stranica to mogu biti linkovi na webmail, sustav za uenje (LMS) koji se upotrebljava u vaoj koli i slino.

Moduli

201

CARNetov CMS za kole

Mala anketa
Modul mala anketa sastoji se od jednog pitanja s mogunou izbora jednog od vie ponuenih odgovora. Odgovori korisnika su anonimni.

Primjer ankete.

Posjetitelji mogu slati i anonimne tekstne komentare koji stiu odgovornoj osobi elektronikom potom.

Moduli

202

CARNetov CMS za kole

Postavljanje ankete
Nakon postavljanja modula anketa u pravilu treba unijeti novu anketu.

Linkovi za ureivanje ankete

U novoj anketi treba unijeti sljedee parametre: naslov ankete pod kojim e ona biti vidljiva administratorima i korisnicima u popisu anketa e-mail adresu na koju e stizati komentari (adresa vlasnika ankete, ne mora nuno biti administrator koji je postavio anketu); ako adresa nije upisana, posjetitelji nee moi komentirati anketu pitanje niz odgovora; inicijalno su dva polja za upis odgovora, ali ih se gumbom Dodaj odgovor moe dodati vie nelogirani korisnici mogu glasati da ili ne.

Poetak unosa ankete tek su unesena dva od pet predvienih odgovora. Gumbom Dodaj odgovor dodaju se nova prazna polja za odgovor.

Moduli

203

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Stvorite modul anketa bilo na svim ili samo na jednoj stranici. Stvorite u njemu dvije ankete. Ankete ete uiniti vidljivima u nastavku ovog poglavlja.

Aktiviranje ankete
U sustavu moe biti postavljeno vie anketa, ali u jednom modulu moe biti aktivna samo jedna. Zato anketu treba aktivirati, to se radi funkcijom Aktiviraj anketu. U popisu anketa korisnik vidi ankete koje su postavljene upravo na stranici koju ureuje, bez obzira na modul u kojem se nalazi. Zato u anketama koje se pojavljuju na svim stranicama treba paziti da se stvaraju uvijek na istoj stranici kako bi sve bile dostupne kad ih elimo promijeniti. Radi jednostavnosti, preporua se sve ankete koje se pojavljuju na svim stranicama stvarati i ureivati na naslovnici. Anketa se moe upisati bilo kad, te aktivirati po potrebi.

Aktiviranje ankete anketa koja je u modulu bila aktivna aktiviranjem nove se deaktivira.

Funkcija Nova aktivacija ankete stvara kopiju ankete bez ijednog odgovora na pitanja. Pritom stara anketa ostaje pohranjena zajedno sa svojim odgovorima.

Moduli

204

CARNetov CMS za kole

Ankete su dostupne sa stranica na kojima su stvorene. To znai da su: ankete stvorene za modul anketa prikazan na svim stranicama, dostupne modula anketa upravo na stranici na kojoj su upisane (najee na naslovnici) ankete stvorene za neku podstranicu, na primjer Kutak za roditelje, dostupne su iz svih modula anketa postavljenih samo na stranicu Kutak za roditelje.

VJEBA
U prethodnoj vjebi stvorili ste dvije ankete. Provjerite kako radi aktivacija: 1. Zamolite nekoliko korisnika da pregledaju stranicu na kojoj bi trebala biti anketa. 2. Aktivirajte jednu od anketa. 3. Sad korisnici mogu odgovoriti na anketu. Na u nastavku poglavlja i dalje ete raditi s anketama koje ste stvorili.

Ureivanje ankete
Ureivanje ankete dostupno je iz modula anketa linkom Uredi anketu.

Popis anketa dostupnih iz jednog modula. Predviene akcije su ureivanje i brisanje.

Ureivati se mogu samo ankete na koje nitko nije odgovarao. Pri ureivanju ankete mogu se mijenjati svi parametri naslov, pitanje, adresa elektronike pote vlasnika ankete, tekst i redoslijed odgovora. Mogu se brisati i dodavati odgovori.

Moduli

205

CARNetov CMS za kole

Pri ureivanju se promjena redoslijeda, brisanje i dodavanje odgovora pohranjuju odmah, prije klika na gumb Spremi. Gumb Spremi nuan je samo kod promjene teksta i kod o(ne)moguavanja glasanja neprijavljenih korisnika.

Ureivanje ankete.

VJEBA
Do sada ste u vjebama stvorili dvije ankete. Jedna od njih je aktivirana i ve imate nekoliko odgovora. Sad ete pokuati urediti anketu i isprobati ponovnu aktivaciju. 1. Provjerite koju anketu moete promijeniti i promijenite je dodajte jo neki odgovor i promijenite redoslijed odgovora. 2. Aktivirajte izmijenjenu anketu. 3. Zamolite nekoliko korisnika da odgovore na anketu. 4. Provjerite rezultat na stranicama: anketu, rezultate i arhivu. 5. Ponovno aktivirajte anketu. 6. Provjerite rezultat na stranicama: anketu, rezultate i arhivu.

U funkciji Ureivanje ankete mogue je i brisanje anketa.

Moduli

206

CARNetov CMS za kole

Ankete se ne briu brisanjem modula, nego iskljuivo brisanjem anketa funkcijom Uredi anketu.

Upotreba
Prijavljeni (logirani) korisnik moe uvijek odgovoriti na pitanje iz ankete, a neprijavljeni samo ako mu to autor ankete dozvoli. Mala anketa je anonimna. Za svakog se prijavljenog korisnika pamti samo da je odgovorio na anketu, kako bi se onemoguilo viestruko odgovaranje. Neprijavljeni korisnici ne mogu odgovarati tijekom iste sjednice. Odmah nakon odgovaranja korisnik dobiva rezultate ankete u obliku postotaka te vie ne moe odgovarati. Ako je rije o anketi na koju mogu odgovarati i neprijavljeni korisnici, na anketu se vie ne moe odgovarati tijekom trajanja iste sjednice. Nakon odgovaranja na anketu posjetitelj moe slati i komentare na anketu. Oni se ne vide na web stranici, nego se alju elektronikom potom vlasniku ankete. Posjetitelji mogu uvijek vidjeti rezultate ankete klikom na gumb Rezultati. Klikom na gumb Arhiva, na istoj stranici, posjetitelji mogu dobiti rezultate prethodnih anketa.

Rezultati ankete kakvi se vide klikom na gumb Rezultati.

Klikom na gumb Arhiva vidljive su sve dosadanje ankete i statistika rezultata.

VJEBA
Odgovorite na anketu kao prijavljeni i kao neprijavljeni korisnik te uoite da se spreava da posjetitelji vie puta odgovaraju na istu anketu.

Moduli

207

CARNetov CMS za kole

Napomene
Na pojedinoj web stranici je dobro imati najvie po jednu anketu, vezanu uz sadraj te stranice. Uz nju, na cijelom se web sjeditu moe nalaziti anketa vezana uz neki aktualan dogaaj.

Ako elite postaviti vie pitanja, upotrijebite veliki modul Izrada obrasca.

Ankete zahtijevaju (malu) aktivnost posjetitelja, to posjetitelji obino vole te oekuju da se redovito pojavljuju nova pitanja. Zato je dobro uvijek u rezervi imati barem jednu spremnu, jo neaktiviranu, anketu.

Moduli

208

CARNetov CMS za kole

Broja posjeta
Broja posjeta broji posjete web sjeditu na koje je postavljen. Jedan posjet je niz uzastopnih preuzimanja sadraja s jednog raunala bez veih pauzi. Posjet nije vezan uz prijavu (logiranje) na web sjedite.

Broja posjeta s ukljuenim ukupnim brojem posjeta.

Postavljanje
Budui da broja broji posjete web sjeditu, u pravilu se postavlja na sve stranice web sjedita. Vie prikazivanja brojaa pri prelasku sa stranice na stranicu nee poveati broj posjeta jer se uzastopna preuzimanja stranica (surfanje po web sjeditu) smatraju jednim posjetom. S druge strane, ako je modul broja samo na, na primjer, naslovnici, on e se moi poveati samo pri otvaranju naslovnice, to znai da e ostati neregistrirani svi oni posjeti web sjeditu u kojima je bila otvorena neka druga stranica (na primjer posjeti korisnika koji su na web sjedite doli trailicom i potom nisu posjetili naslovnicu). Usputna posljedica: broja broji posjete od trenutka kad je postavljen.

Modul broja s linkom za ureivanje.

Dakle, modul broja treba postaviti na stranicu ili stranice, ovisno o cilju koji se eli postii. Kad je broja postavljen, klikom na link Uredi dobiva se mogunost izbora pojedinih brojaa koji e biti prikazani. Na istom se okviru moe i resetirati statistika.

Moduli

209

CARNetov CMS za kole

Ureivanje statistike: izbor brojaa koji e biti prikazani i link za resetiranje statistike.

VJEBA
Postavite broja na svoje web sjedite. Ponovite to je jedan posjet web sjeditu i eksperimentiranjem analizirajte definiciju. Konkretno, provedite niz pokusa i nakon svakog od njih provjerite stanje brojaa. Isprobajte uobiajeno pregledavanje kolskih stranica. 1. Ako ste bili prijavljeni na stranicama, odjavite se jer se umjesto vas moe prijaviti i neki drugi korisnik; ako niste bili prijavljeni, samo se prijavite. 2. Pristupite kolskom web sjeditu s drugog raunala.

3. Prestanite pregledavati stranice. Vratite se nakon, na primjer,


jednog kolskog sata.

VJEBA
Uz pomo brojaa ustanovite posjeuje li se vie stranica O koli ili Fotogalerija. Uputa: postavite brojae samo na navedene stranice i priekajte nekoliko dana ili tjedana.

Moduli

210

CARNetov CMS za kole

Napomene
Premda je broja posjeta autorima web sjedita vrlo omiljen dodatak, treba uzeti u obzir da on posjetiteljima ne govori puno, a mnogima ak i smeta. Ipak, broja koji se nudi u CARNetovom CMS-u jednostavno je rjeenje kojim svaki administrator moe ustanoviti koliko se posjeuju web stranice njegove kole. Za napredne administratore, vjete ugradnji kda na stranicu, predlaemo ugradnju posebne skripte u zaglavlje web stranica. Ona e podatke o posjetima vaoj stranici slati posluitelju na kojem se za vas vodi statistika. Jedna od takvih besplatnih usluga je Google Analytics, na ijim se stranicama nalazi i primjer kda koji treba ukljuiti na stranicu te detaljne upute. Uporabom posebnih alata za statistiku mogu se dobiti odgovori na razna zanimljiva pitanja kao to su: koliko se dugo zadravaju posjetitelji na stranicama, koje stranice najee posjeuju, to su upisali u trailicu da bi doli na vae web sjedite i mnoga druga. CARNet ne prua podrku za upotrebu usluga izvan CMS-a, kao to je predloeni Google Analytics. Sreom, upute na web stranicama Google Analytics su dovoljno opirne da bi naprednim administratorima trebale biti dovoljne.

Moduli

211

CARNetov CMS za kole

Mali moduli povezani s velikima


Pitanja i odgovori
Modul pitanja i odgovori omoguava objavljivanje podataka u obliku pitanja i odgovora, to polaznici lako itaju. S druge strane, pitanja i odgovori se mogu sortirati i izdvajati po raznim kriterijima, to daje dodatnu ivost pripremljenom sadraju.

Niz pitanja i jedan otvoreni odgovor.

U velikom se modulu prikazuju sva pitanja i odgovori za odreenu stranicu. Mali modul prikazuje zanimljive linkove (Naj 10 pitanja i sl.) te korisnicima kojima je to dozvoljeno omoguava postavljanje pitanja.

Moduli

212

CARNetov CMS za kole

Postavljanje
Nakon postavljanja kolskog web sjedita u CARNetovom CMS-u na svim se stranicama nalazi jedan mali modul pitanja i odgovori. Da bismo potpuno upoznali upravljanje modulima pitanja i odgovori, prvo trebamo postaviti velike module na stranice na kojima elimo objavljivati informacije u obliku pitanja i odgovora. Nakon toga postoje skupine pitanja koja odgovaraju stranicama, te openita grupa s nazivom FAQ (frequently asked questions; esto postavljana pitanja). Pitanja e se grupirati po stranicama, to ima utjecaj i na mali modul. U njemu, funkcijom Uredi postavke modula, moemo izabrati s koje e stranice prikazivati pitanja.

Ako su postavljeni veliki moduli Pitanja i odgovori na stranice Jelovnik i Upisi, u malom modulu Pitanja i odgovori moi e se birati pitanja s tih stranica te iz openite skupine, FAQ.

Nakon poetnog postavljanja modula na stranice treba svaki od modula napuniti pitanjima. To moe uiniti bilo koji korisnik s pravom direktnog objavljivanja. Prvo treba odrediti poetni skup grupa u koje e se svrstavati pitanja. Grupe se mogu postavljati i kasnije, a postavljena se pitanja mogu preslagivati premjetanjem iz grupe u grupu.

Stvaranje nove grupe na stranici Jelovnik.

Moduli

213

CARNetov CMS za kole

Nakon dodavanja grupa slijedi dodavanje pitanja gumbom Dodaj pitanje. Pritom se otvara isti obrazac koji se kasnije moe dobiti ureivanjem pitanja.

Polja u obrascu za ureivanje pitanja su: Pitanje: obian tekst, bez oblikovanja. Postavio: korisnik koji je upisao pitanje. Autor(i): autori pitanja, odnosno odgovora. Objaviti: daje mogunost skrivanja pitanja od obinih posjetitelja. U grupi: grupa pitanja unutar stranice u koju se postavlja pitanje. Odgovor: okvir editora u kojem se moe upisati odgovor.

Moduli

214

CARNetov CMS za kole

Korisnici s pravima direktne objave mogu ureivati sva pitanja, bez obzira na to jesu li njihovi autori ili ne. Pristup ureivanju je klikom na odgovarajue ikone iz popisa pitanja. Postoje jo i ikone za brisanje pitanja te promjenu redoslijeda.

Popis pitanja kako ga vidi korisnik s pravom direktnog objavljivanja.

VJEBA
Postavite modul pitanja i odgovori na dvije stranice. U svakom od njih: 1. postavite po dvije grupe pitanja

2. postavite po jedno do dva pitanja u svaku grupu. Nakon toga stvorite mali modul pitanja i odgovori ili upotrijebite onaj koji je pri stvaranju web sjedita postavljen na sve stranice. Pogledajte s kojih se sve stranica mogu preuzimati pitanja.

Moduli

215

CARNetov CMS za kole

Upotreba
Korisnik u velikom modulu vidi sve postavljene grupe, ak i ako u nekoj od njih nema pitanja. Uz svako pitanje u zagradama je broj itanja (pregledavanja) toga pitanja. Klikom na pitanje prikazuje se odgovor na izabrano pitanje.

Mali modul Pitanja i odgovori.

Ako je postavljen i mali modul vezan uz pitanja s iste stranice, moe se izabrati koja e pitanja biti prikazana: Naj 10 pitanja deset pitanja koja su posjetitelji najvie pregledavali Nedavna pitanja pitanja i odgovori postavljeni u zadnjih mjesec dana sva pitanja klikom na link Arhiva pitanja.

Korisnici s pravom pisanja/predlaganja imaju dodatni okvir Postavite pitanje u kojem mogu postaviti pitanje. Ta pitanja korisnik s pravom objavljivanja vidi najavljena u malom modulu (Imate ... postavljenih pitanja na ovoj stranici). Na postavljena pitanja moe odgovoriti otvarajui veliki modul pitanja i odgovori, a tamo moe postavljena pitanja i obrisati.

Moduli

216

CARNetov CMS za kole

Mali modul pitanja i odgovori u obliku u kojem ga vidi korisnik s pravom pisanja/predlaganja. Takav korisnik moe predloiti pitanje.

Korisnik s pravom direktnog objavljivanja vidi popis predloenih, a neodgovorenih pitanja.

VJEBA
Razmislite od kojih posjetitelja oekujete pitanja te njima postavite dozvolu pisanja/predlaganja za stranicu na kojoj se nalazi mali modul. Zamolite nekoliko korisnika da vam postave pitanja upotrebom malog modula. Svrstajte njihova pitanja u grupe i odgovorite na njih ili ih samo obriite.

U desnom gornjem kutu i malog i velikog modula pitanja i odgovori nalazi se ikona pisma. Klikom na nju se posjetitelj iz iste kole moe pretplatiti na novosti s odgovarajue stranice pitanja i odgovori.

Moduli

217

CARNetov CMS za kole

Kalendar i raspored sati


Modul kalendar najee se prikazuje kao mali modul i slui kao podsjetnik na vane dogaaje.

Mali modul kalendar prikazuje tekui mjesec.

Dogaaji se mogu upisivati izravno u modulu kalendar, ali se mogu i prenositi iz modula vijesti. Postoje dvije osnovne vrste kalendara: globalni kalendar dostupan sa svih stranica kalendar vezan uz pojedinu stranicu kalendar koji se inicijalno prikazuje na pojedinoj stranici.

Pregledavanje kalendara
Modul kalendar se na stranicama pojavljuje u tri razliita oblika: u malom modulu kalendar je prikazan u mjesenom obliku s mogunou prelaska u prethodni i sljedei mjesec u velikom modulu, bilo da je on ukljuen na neku stranicu ili se otvara u novom prozoru, modul se prikazuje u dnevnom, tjednom ili mjesenom obliku u modulu s razredima postoji kalendar u obliku rasporeda sati.

Moduli

218

CARNetov CMS za kole

Tjedni prikaz jelovnika. Slika je iz velikog modula ukljuenog na stranicu koju odravaju kolske kuharice.

Dnevni prikaz rasporeda ureivanja kole. Ovaj je prikaz dobiven klikom na datum u mjesenom prikazu i u istim je bojama u svim izgledima web sjedita.

Moduli

219

CARNetov CMS za kole

U bilo kojem obliku kalendara posjetitelj moe navigacijom mijenjati prikazano razdoblje: dan, tjedan odnosno mjesec ovisno o prikazu.

U malom se modulu iz mjeseca u mjesec prelazi klikovima na strelice lijevo i desno od naziva mjeseca. Klikom na naziv mjeseca kalendar se otvara kao veliki modul u novom prozoru.

U velikom kalendaru posjetitelji mogu birati i prikazano razdoblje, tj. mogu prikazati dnevni, tjedni ili mjeseni kalendar. Vrsta prikaza pamti se za sljedee posjete kalendaru.

Izbor prikaza kalendara i navigacija u velikom modulu.

Ako u kalendaru postoje dogaaji koji se odvijaju u isto vrijeme, najbolje je odgovarajue dane prikazati u dnevnom obliku. Tjedni oblik je najmanje prikladan za takve, kao i za cjelodnevne dogaaje.

U kalendaru se moe ukljuiti ili iskljuiti opcija Prikazani dogaaji svi dogaaji na portalu. Naime, dogaaji se mogu objavljivati kao dogaaji u tzv. generalnom kalendaru, a mogu se vezati i uz neku stranicu. U veini sluajeva posjetitelje zanimaju svi dogaaji, no ne mora biti tako. Na primjer, kuharice mogu u kalendar na stranici Jelovnik upisivati to e se u kolskoj kuhinji jesti svaki pojedini dan. Kad bi svi dogaaji na portalu biti prikazani u kalendaru, svaki dan bi bio oznaen kao znaajan, te drugi vani dogaaji ne bi bili posebno istaknuti.

Moduli

220

CARNetov CMS za kole

Upis dogaaja
Dogaaje u kalendar moe objavljivati svaki korisnik s dozvolom direktnog objavljivanja na odgovarajuoj stranici. Upis dogaaja moe poeti iz bilo kojeg prikaza: iz mjesenog prikaza (velikog ili malog) klikom na datum iz tjednog prikaza o o povlaenjem mia preko priblinog termina dogaaja ili klikom na termin za dogaaj trajanja pola sata

iz dnevnog prikaza linkom Unesi novi dogaaj.

U svakom sluaju, ako nije dovoljno precizno odreen termin ili ako se termin promijeni, taj se podatak, kao i svi drugi, lako moe ispraviti.

Nakon to se u tjednom prikazu miem povue preko termina, otvara se oblai za unos naslova dogaaja. Nakon postavljanja dogaaja, klikom na dogaaj otvara se slian oblai s linkovima Detalji i Obrii.

Moduli

221

CARNetov CMS za kole

Detalji dogaaja.

Polja koja treba unijeti su: naslov datum vrijeme dogaaja: o od... do... vrijeme zaokrueno na 5 minuta (na primjer 13:05 13:50) ili o za dogaaje kojima ne treba unositi vrijeme oznaiti polje Cjelodnevni. U padajuem popisu Stranice unaprijed je oznaena stranica s koje je korisnik doao u ureivanje kalendara. Ta se stranica moe promijeniti, a osobito je zanimljiva mogunost Globalni kalendar. Polja koja se mogu unijeti su: sadraj dogaaja dodatni podaci o dogaaju ponavljanje ponavlja li se dogaaj i kojom uestalou; podloga dogaaja koji se ponavljaju je u tjednom kalendaru siva, za razliku od ostalih dogaaja koji su svijetloplavi podsjetnik polje u kojem se moe postaviti pretplata na obavijest o dogaaju; pretplata se odnosi samo na korisnika koji je upisao dogaaj tip dogaaja podatak koji se u kalendaru pojavljuje u zagradama iza naziva dogaaja.

Moduli

222

CARNetov CMS za kole

Klikom na gumb Ponavljanje dobivaju se parametri koji e odrediti kako e se dogaaj ponavljati. Ako se dogaaj ne ponavlja, parametri se mogu obrisati i sakriti gumbom Jedinstveni.

Ureivanje dogaaja
U dnevnom prikazu dogaaja dostupni su i linkovi za ureivanje, brisanje i dodavanje dogaaja.

U popisu dnevnih dogaaja se uz svaki dogaaj nalaze ikone za ureivanje i brisanje dogaaja. Ispod popisa dogaaja je link za dodavanje dogaaja.

Moduli

223

CARNetov CMS za kole

U tjednom se prikazu dogaaj moe premjetati povlaenjem za traku s vremenom odravanja dogaaja, dok se povlaenjem za oznaku na donjem rubu termina dogaaju moe mijenjati trajanje. Klikom na polje koje oznaava termin pojavljuje se oblai koji sadri linkove Detalji i Obrii za rad s odgovarajuim dogaajem.

Tri naina ureivanja dogaaja u tjednom obliku: promjena poetka dogaaja, ureivanje detalja i promjena duljine trajanja dogaaja.

Napomene o kalendaru
Kod kalendara su ljudi navikli na konzistentnost, pa i va kalendar treba biti takav. Na primjer, ako upiete poetak kolske godine, oekuju se i poetak i kraj zimskih praznika te ostali podaci o kolskoj godini koje odreuje Ministarstvo. Ako u globalni kalendar upiete jedan termin kolskog natjecanja u znanju, trebate upisati sve. Ako u kalendar nekog predmeta upiete datum kolskog natjecanja iz toga predmeta, oekuje se jo barem i datum opinskog natjecanja jer se sigurno nadate da e to nekom od vaih uenika trebati. Izabranu vrstu dogaaja treba pratiti do kraja kolske godine.

Moduli

224

CARNetov CMS za kole

AKTIVNOST
Razmislite koje biste vrste dogaaja vi i vai kolege eljeli upisivati u kalendar. Nakon toga se dogovorite o tehnikim pojedinostima: koji e dogaaji biti upisani u globalnom kalendaru za koje e dogaaje biti upotrijebljeni kalendari vezani uz pojedine stranice (na primjer Dan roda, No imia, Dan voda i slini dani mogu biti na kalendaru vezanom uz stranicu predmeta priroda).

Raspored sati
Raspored je modul kalendar u obliku prikladnom za upis tjednih zaduenja uenika. Stranice s rasporedima stvaraju se pri usklaivanju korisnika za svaki razredni odjel.

Stranica razreda s linkovima na stranice razrednih odjela i linkovima na rasporede razrednih odjela

Poetak rasporeda sati za prijepodnevni turnus.

Dogaaji se upisuju na isti nain kao u bilo kojem drugom kalendaru u tjednom prikazu.

Moduli

225

CARNetov CMS za kole

Jednako kao i u uobiajenom kalendaru, i u rasporedu se svi podaci mogu promijeniti klikom na polje dogaaja i odabirom funkcije Detalji. Kod rasporeda je vano da se kao datum izabere neki datum kojem odgovara dan u tjednu za koji se upisuje kolski sat. Najjednostavnije je da su to dani prvog nastavnog tjedna u kolskoj godini.

Funkcija Detalji u rasporedu jednaka je funkciji ureivanja kod kalendara. Vano je primijetiti da je u polju Stranice postavljena vrijednost Raspored za ... razred.

Za kraj jo napomena o auriranju rasporeda: netoan raspored loiji je od nikakvog rasporeda! Ako raspored sati ne moete odravati, najbolje je da ga potpuno obriete ili mu ispraznite sadraj (obriete sve predmete) inae moe zbuniti nekog uenika.

Moduli

226

CARNetov CMS za kole

Rjenik
Veliki modul rjenik slui za navoenje niza pojmova kojima e se pristupati preko poetnog slova naziva. Mali modul rjenik slui za bri pristup velikom rjeniku. Rjenik moe sluiti kao uobiajeni rjenik, ali moe biti i mala enciklopedija raznih pojmova koji se susreu u koli, nekom predmetu ili slobodnoj aktivnosti.

Rjenik prikazan bez opisa rijei.

Postavljanje i punjenje velikog modula


Za punjenje modula rjenik autor mora imati dozvolu administriranja stranice na kojoj se rjenik nalazi. Nakon postavljanja modula rjenik rjenik je prazan i mogu se samo dodavati novi izrazi.

Prazan rjenik kako ga vide administratori stranice na kojoj se nalazi.

Dodavanje izraza sastoji se od upisivanja izraza, opisa i dodatnih parametara.

Moduli

227

CARNetov CMS za kole

Upis izraza i njegovog opisa.

Ako rjenik sastavlja jedna osoba, preporua se izabirati nepoznatog autora jer e se inae ime pojavljivati u popisu izraza uz svaku natuknicu. Klikom na gumb Dodaj idueg otvara se prozor s mogunou izbora autora. Autor se brie klikom na gumb Ukloni. Nakon to su upisani izrazi, u pregledu rjenika administrator stranice vidi linkove Uredi i Obrii koji se odnose na pojedine izraze.

VJEBA
Za srednju kolu: u rjenik upiite vane toke u koli i uz njih priloite isjeke plana kole. Tako moete uenicima prvih razreda olakati dolazak do raznih kabineta, tajnitva, knjinice itd. Moete dopisati i ostale vane pojmove iz ivota kole od nagradnih slobodnih dana do opisa pedagokih mjera. Za osnovnu kolu: napravite slikovni rjenik za svoje prvaie u kojem ete navesti sav vaan pribor za kolu: papue, runik za brisanje ruku, olovke, gumice itd. U opisu izraza dovoljna je samo slika jer je dovoljno da djeca proitaju naziv pojedinog predmeta.

Moduli

228

CARNetov CMS za kole

Upotreba
Za pretraivanje cijelog rjenika, i izraza i opisa, treba upotrijebiti trailicu. Svaki posjetitelj moe vidjeti popis svih izraza, samo izraza koji poinju odreenim slovom ili izraza koji u sebi sadravaju neku rije. Posjetitelj moe izabrati eli li vidjeti izraze s opisima ili ne.

Popis izraza koji poinju slovom M. Vide se i opisi jer pri zadavanju upita nije bilo oznaeno polje Prikai samo izraze, bez opisa.

Napomene
Radi urednosti popisa svih rijei pri upisivanju izraza odluite hoete li ih pisati poetnim malim slovom (uz iznimke predviene pravopisom) ili velikim.

Budite kreativni pri pronalaenju namjene rjenika!

Moduli

229

CARNetov CMS za kole

Trailica
Trailica je modul koji se najee postavlja u neki od uskih stupaca i to tako da je dostupna sa svih stranica web sjedita. U tom se sluaju u okviru trailice nalazi link Napredno pretraivanje kojim se trailica otvara u sredinjem dijelu stranice kao veliki modul.

Trailica kao mali modul

Trailica kao veliki modul.

Trailica se postavlja bez namjetanja parametara.

Upotreba
Trailicom se pretrauje tekst cijelog web sjedita, pri emu se u obzir uzimaju cijele rijei. Dakle, upit izlet nije jednak upitu izletu. Sadraji koji se pretrauju mogu se ograniiti: na prikazanu stranicu i njene podstranice samo u malom modulu i samo ako postoje podstranice na sadraje pojedinih vrsta modula: vijesti, stranice (statiki HTML), osobe (spajalicu) itd. samo u velikom modulu na odreeno vremensko razdoblje zadnje promjene dokumenta samo u velikom modulu.

Moduli

230

CARNetov CMS za kole

Bez obzira na izabrana dodatna ogranienja, u trailicu se moraju upisati i kljune rijei. Dakle, nije mogue nai sve lanke promijenjene u zadnjih tjedan dana samo izabiranjem datuma i ostavljanjem praznog polja za kljune rijei. Popis rezultata je poredan prema relevantnosti, to znai, na primjer, da e stranice s traenim tekstom u naslovu biti ispred stranica s tekstom u sadraju, stranice s vie pojavljivanja traene rijei ispred onih s manje pojavljivanja i slino. Rezultati pretraivanja mogu se grupirati prema vrsti sadraja (vijesti, stranice, itd.). Novoupisani su sadraji dostupni ovom trailicom sljedei dan. Ako ne zbog preglednosti, onda zbog lakeg pretraivanja treba izbjegavati naslove kao to su Obavijest i Vano. U naslov je bolje staviti rijei vezane uz vijest.

Primjer popisa rezultata grupiranih prema vrsti podataka. Trenutano su prikazane samo vijesti.

VJEBA
Posjetite svoje kolske stranice. Isprobajte: pretraivanje po kljunim rijeima; ustanovite je li trailica osjetljiva na velika i mala slova pretraivanje po datumu; moete li ipak dobiti sve ili gotovo sve lanke iz nekog razdoblja? pretraivanje stranica za razliku od pretraivanja vijesti. grupiranje rezultata po vrsti podataka.

Moduli

231

CARNetov CMS za kole

Fiksni moduli
Modul za prijavu (login modul)
Na svakoj je stranici vidljiv modul za prijavu (login modul) u kojem korisnici mogu upisati svoje korisniko ime i lozinku. Po prijavi se u istom modulu vide ime i prezime prijavljenog korisnika. Ako se korisnik nalazi na web sjeditu svoje kole u login modulu se nalazi i link na ureivanje njegove spajalice. Ako neki korisnik promijeni ime ili prezime, to treba aurirati u administracijskom suelju za kole i uskladiti korisnike s CMS-om.

Login modul prije i poslije prijave.

U nekim dizajnima administratori u login modulu vide izravne linkove na neke vane funkcije za administriranje. U svim su dizajnima te funkcije dostupne i putem izbornika Upravljanje portalom pa ih ovdje nije potrebno posebno navoditi. Na kraju rada korisnik se treba odjaviti, osobito ako radi na javnom raunalu (u knjinici, uionici, zbornici i sl.). Ako se korisnik ne odjavi, sustav smatra da je odustao od rada s CMS-om tek nakon zadanog broja minuta, odreenom u korisnikim postavkama.

Moduli

232

CARNetov CMS za kole

Navigacija
Modul Navigacija objedinjuje, u pravilu, sve stranice web sjedita i omoguava posjetiteljima pristup do njih. No, treba imati na umu da postoje stranice koje nisu u navigaciji. Zadatak administratora web sjedita je, zajedno s cijelom redakcijom, stvoriti loginu strukturu web sjedita i to prenijeti u navigaciju. Za poetak razvoja vlastitog web sjedita moe posluiti unaprijed postavljena struktura web sjedita.

Navigacija i odgovarajue stablo.

Moduli

233

CARNetov CMS za kole

Postavljanje navigacije
Funkcijom Dodaj stranicu svaki korisnik s pravom objavljivanja sadraja moe dodavati linkove u navigaciju. U tom se sluaju link postavlja na posljednje mjesto na zadanoj razini. Funkcija Korisnici iz imenika omoguuje stvaranje stranice djelatnika i razreda te postavljanje odgovarajuih linkova u navigaciju. Raspored i tekst linkova u navigaciji moe mijenjati administrator web sjedita funkcijom Administracija.

Upotreba
Kod prikazivanja poetne stranice prikazana je samo prva razina navigacije, a posebno su oznaene stranice koje imaju podstranice (na prethodnoj slici strelicama udesno). Linkovi na podstranice vide se tek nakon klika na link nadreene stranice.

Navigacija u poetnom stanju i nakon klika na link O koli pokraj kojeg je prikazana strelica. Nakon klika se otvara sljedea razina linkova, a klikom na link Djelatnici otvorila bi se jo jedna razina.

Napomene
Navigacija bi trebala biti sloena logino i to za sve uobiajene kategorije korisnika (mlai uenici, stariji uenici, nastavnici, roditelji, budui uenici,...). To je esto teko postii, ali pomae razgovor s korisnicima ili promatranje korisnika u radu. Jednostavan savjet vezan uz preglednost navigacije odnosi se na duljinu popisa linkova na pojedinoj razini. Naime, smatra se da je idealna duljina popisa od tri do sedam natuknica (52), pa bi navigaciju bilo dobro

Moduli

234

CARNetov CMS za kole

organizirati tako, da se samo rijetko na jednoj razini nalazi manje od tri ili vie od sedam linkova. Iznimke postoje, i to za popise sloene po nekom redu u kojima se korisnici mogu lako snalaziti. U sluaju CMS-ova za kole to je, na primjer, popis djelatnika koji je sloen po abecedi.

VJEBA
Analizirajte navigaciju web sjedita svoje kole. Postoje li na prvoj razini linkovi koji se rijetko upotrebljavaju ili postoje li linkovi u dubini web sjedita koji pokazuju na vrlo popularne stranice? Razmislite o moguoj reorganizaciji navigacije, dogovorite se s ostalim autorima i provedite dogovorene promjene.

Moduli

235

CARNetov CMS za kole

Mrvice kruha (breadcrumbs)


Mrvice kruha ili breadcrumbs pokazuju na kojem se mjestu u navigaciji nalazi prikazana stranica. Ako je posjetitelj stigao na stranicu slijedei navigaciju s poetne stranice, mrvice kruha mogu pokazivati put kojim je doao, no puno su korisnije posjetiteljima koji trailicom dou na neku stranicu iz dubine hijerarhije web sjedita. Njima mrvice kruha pokazuju gdje se nalaze u strukturi web sjedita.

AKTIVNOST
Prisjetite se prie o Ivici i Marici. Ustanovite slinosti i razlike izmeu mrvica kruha u toj prii i na web sjeditima. Uputa: proite svojim web sjeditem promatrajui sadraj modula mrvice kruha.

Postavljanje
Mrvice kruha postavljaju se automatski, ali korisnici s pravom objavljivanja i administriranja mogu utjecati na njihov sadraj.

Na ovoj se stranici triput pojavljuje ime Dora Medi: u modulu breadcrumbs, u navigaciji i kao naslov HTML modula u glavnom dijelu stranice.

Kod dodavanja nove stranice polje Naziv stranice se odnosi na naziv stranice u modulu breadcrumbs, a Kratki naziv stranice je naziv u navigaciji. Sline su oznake i u suelju Administracija.

Moduli

236

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Proite svojom navigacijom. Za svaku stranicu pogledajte da li bi njezin tekst u modulu mrvica kruha mogao glasiti drugaije. Ako ste administrator web sjedita, promijenite nazive koristei se funkcijom Administracija.

Naziv kole i podnoje stranice


Na vrhu svake stranice nalazi se naziv kole, a isto se ime nalazi i u naslovnoj traci web preglednika.

Jedan od moguih izgleda modula naziv kole.

Na dnu stranice nalaze se podaci o koli te podaci o autoru CMS-a.

Podaci o koli i podaci u autoru CMS-a u podnoju stranice.

Postavljanje
Naziv kole se postavlja automatski i povezan je s nazivom kole postavljenom u imeniku ustanova. Isto vrijedi i za adresu kole. Ako kola promijeni ime ili adresu, administrator imenika treba promijeniti odgovarajui podatak u administracijskom suelju te na web sjeditu. Funkcijom Korisnici iz imenika administrator imenika treba uskladiti sve podatke iz imenika pa tako i ime kole.

Moduli

237

CARNetov CMS za kole

Zaglavlje stranice
Zaglavlja svih stranica u CMS-u za pojedinu su kolu meusobno jednaka. Nakon izbora bilo kojeg od raspoloivih izgleda web stranica zaglavlje sadri samo jednu sliku. Kad administrator web sjedita postavi pokaziva mia iznad zaglavlja, u desnom se gornjem kutu pojavljuje ikona s olovkom kojom se dolazi do ureivanja zaglavlja.

Kad je pokaziva mia iznad zaglavlja, u desnom se gornjem kutu pojavljuje ikona za ureivanje.

Zaglavlje je obian statiki HTML modul i njegovo ureivanje jednako je ureivanju istovrsnog modula na bilo kojoj stranici. Jedina je razlika u tome to se zaglavlje pojavljuje na svakoj stranici, pa predstavlja znaajan element u izgledu web sjedita. Zato zaglavlje treba urediti tako da predstavlja kolu, istie se, ali ne toliko da bi smetalo pri pregledavanju stvarnog sadraja stranica.

Novo zaglavlje koje ponovno sadri samo jednu sliku.

U nekim se izgledima web sjedita visina zaglavlja smanjuje ako je upisani sadraj nii od polazne slike, a u drugima ne. U nekim se izgledima visina zaglavlja poveava ako je upisani sadraj vii od polaznog, dok u drugima sadraj koji je ispod predvienog ruba prelazi na podruje predvieno za ostale module. To znai da u nekim izgledima nije poeljno mijenjati visinu zaglavlja.

Moduli

238

CARNetov CMS za kole

Napomene
Uz modul zaglavlje su pohranjene slike za sve izglede web sjedita. Ne preporuamo da te slike briete jer vam mogu posluiti kao orijentacija za veliinu slike pri nekoj sljedeoj promjeni izgleda zaglavlja. Preporua se prije promjene izgleda zaglavlja, na primjer prije stavljanja nove slike, pogledati koje je veliine polazna slika. Ako to i zaboravite, uvijek ete moi doi do traenih brojeva otvarajui originalnu sliku za va dizajn, pohranjenu u mapi uz lanak.

Na polaznom zaglavlju se lako odredi visina alatom dostupnim u svim preglednicima: desni klik na sliku pa treba prikazati svojstva slike.

VJEBA
Pripremite se za promjenu zaglavlja tako da samo promijenite sliku: 1. Pogledajte koje je veliine dosadanja slika. o izgledu web sjedita. Ako znate, moete sloiti i diskretnu Flash animaciju odgovarajuih dimenzija, odnosno proporcija. 3. Nakon dogovora cijele web redakcije isprobajte nekoliko najboljih kandidata za zaglavlje. Vano: promjena slike zaglavlja vidljiva je svim posjetiteljima pa se preporua to manje eksperimentirati. Moete provjeriti kako slika pristaje uz ostale elemente na stranici tako da je ukomponirate u sliku stranice (screenshot, uhvaen tipkom [PrtScr]) Druga je vana napomena da su promjene poeljne, ali su radikalne promjene rijetko dobre. Naime, nakon prevelikih promjena bi posjetitelji mogli izgubiti osjeaj poznatog pri dolasku na vae stranice.

2. Sloite nekoliko prijedloga za sliku zaglavlja uvaavajui dogovore

Moduli

239

CARNetov CMS za kole

Gornji linkovi
Ispod zaglavlja web stranice nalazi se modul linkovi koji se od uobiajene pojave tog modula razlikuje po tri detalja: oblik je prilagoen vodoravnom prikazu sadri link Uredi umjesto ikone s olovkom i linka Uredi linkove, koji slue za pristup ureivanju u malim modulima Linkovi prikazuju se svi linkovi redom, bez naziva grupa.

Sve ostalo, a osobito ureivanje linkova, jednako je kao u modulu linkovi.

Gornji linkovi poetno stanje.

U gornjim se linkovima nakon stvaranja web sjedita nalaze linkovi na druga web sjedita (webmail, knjinica, online teajevi), ali i linkovi na isto web sjedite (spajalica, forum, kontakti). Moemo gledati i drugaije neki linkovi slue za komunikaciju, drugi ne. U svakom sluaju, prema poetnim postavkama web sjeidta se vidi da se u linkove mogu postaviti razliiti sadraji. lanovi kolske web redakcije trebaju dobro razmisliti kojim e linkovima dati ovako istaknuto i lako dostupno mjesto.

VJEBA
Odluite se za jednu vrstu sadraja na koju e voditi gornji linkovi i uredite linkove.

Moduli

240

4. cjelina: Editor

CARNetov CMS za kole

Editor uvod
U CARNetov CMS ukljuen je editor otvorenog kda, CK editor, koji je korisnicima na raspolaganju u gotovo svim poljima za unos teksta viim od jednog reda.

Polje s editorom i upisanim sadrajem.

Nain rada u tom editoru nalik je nainu rada u rairenim programima za obradu teksta (Microsoft Word, OpenOffice Writer i drugi). Premda je po mogunostima skromniji, moe zadovoljiti potrebe svih korisnika od poetnika do iskusnih autora priloga za web stranice.

Editor

242

CARNetov CMS za kole

OPIS POGLAVLJA
U ovom ete poglavlju uoiti slinosti i razlike izmeu programa za pisanje kojim se obino sluite i editora koji je na raspolaganju u CARNetovom CMS-u. Konani ishodi ovise o vaem predznanju, a veina e polaznika nakon poglavlja moi: namjestiti editor u prikazu koji im odgovara upotrebljavati uobiajene funkcije za ureivanje teksta te uvidjeti probleme koji mogu nastati pri kopiranju sadraja iz programa Microsoft Word pronai i upotrijebiti funkcije za oblikovanje znakova i oblikovanje odlomaka umetnuti sliku i postaviti je na eljeno mjesto umetnuti linkove na druge web stranice, kao i na dokumente koje su sami postavili na posluitelj uredno svrstavati tekst u stupce pomou tablica. Polaznici koji znaju raditi u HTML-u vidjet e kako mogu, koristei se svojim znanjem, ovim editorom postii i puno vie nego to to nude ugraene funkcije. Budui da se rauna da su svi itatelji ovog prirunika iskusni korisnici programa za pisanje, vjerujemo da e svatko imati svoje potrebe za upis teksta koje e nastojati ispuniti sluei se kratkim opisima iz lekcija. No, unato tome, pripremljene su kratke vjebe koje bi vam trebale ukazati na vane poslove pri ureivanju teksta kao i na razlike izmeu ovog editora i velikih, komfornih, editora kakvim se sluimo svakodnevno na vlastitim raunalima.

Editor

243

CARNetov CMS za kole

Alatna traka i pisanje


Na vrhu prozora editora nalazi se traka s najee upotrebljavanim alatima. Korisnici koji ne trebaju njezine mogunosti, a ele vee podruje za ureivanje teksta, mogu je sakriti.

Podruje za unos slika s alatnom trakom i bez nje. S jednog na drugi prikaz prelazi se klikom mia na strelicu na desnoj strani trake iznad podruja za unos teksta.

Najvaniji alati dostupni su i desnim klikom mia u podruju za pisanje.

Kontekstni izbornik u trenutku kad je izabran tekst.

U nastavku ove lekcije nalazi se tablica s popisom svih alata. Alati su grupirani prema funkcijama, a ne prema smjetaju na alatnoj traci.

Editor

244

CARNetov CMS za kole

Alatna traka
Promjena pogleda
Prikai / sakrij HTML kd. Ovo je funkcija za napredne autore. Prikaz editora preko cijelog zaslona. Veliina prozora editora se moe mijenjati i povlaenjem miem za desni donji kut okvira editora. Naglaavanje blokova koje slui za jednostavnije razumijevanje oblikovanja. Ispis teksta prikazanog u okviru uz koji se nalazi ikona. Zadravanjem pokazivaa mia iznad pojedinog gumba s ikonom dobiva se opis odgovarajue funkcije.

Uobiajene funkcije izbornika ureivanje (edit)


[ctrl]+[X], [ctrl]+[C], [ctrl]+[V]

Izrei, kopiraj, zalijepi.

Zalijepi tekst kopiran u programu Word. Poniti, ponovi poniteno. Trai, zamijeni unutar prozora editora. Oznai cijeli sadraj polja za ureivanje teksta. [ctrl]+[A] [ctrl]+[Z], [ctrl]+[Y]

Umetanje
Umetni/uredi link, ukloni link, postavi sidro. Umetni sliku, umetni Flash animaciju. Umetni tablicu. Umetni vodoravnu crtu. Umetni smjeka. Umetni simbol. [ctrl]+[L]

Editor

245

CARNetov CMS za kole

Oblikovanje znakova i odlomaka


Obrii oblikovanje. [ctrl]+[B], [ctrl]+[I], [ctrl]+[U]

Podebljaj, ukosi, podvuci, precrtaj.

Indeks, eksponent. Boja znakova i boja podloge znakova. Numeriranje, nabrajanje. Smanjivanje i poveavanje uvlake. Uvueno kao citat. Poravnanje: lijevo, sredinje, desno, obostrano. Stilovi unaprijed definirani u editoru koji veinom nisu u skladu s izgledom stranica. U popisu postoje blok stilovi koji se odnose na cijele odlomke te inline stilovi koji se odnose na dijelove teksta unutar odlomaka. Vrsta sadraja. Na primjer, vrste s oznakama heading preporuaju se za podnaslove jer e tako podnaslovi svih lanaka na web sjeditu biti usklaeni. Promjena fonta i veliine znakova.

VJEBA
Prisjetite se koje funkcije obino upotrebljavate pri radu u obinom programu za obradu teksta. Pronaite odgovarajue funkcije u ovom popisu i isprobajte ih.

Editor

246

CARNetov CMS za kole

Upotreba uzastopnih razmaka


Razmaci slue za razdvajanje rijei, pa su zato dio sadraja dokumenta. Viestruki se razmaci esto upotrebljavaju za postavljanje teksta na eljeno mjesto na stranici, to nije dobro niti u svakodnevnom radu s programom za obradu teksta s ciljem ispisa na papir. Ako se uzastopni razmaci upotrebljavaju pri pripremanju sadraja za web, izgled stranice kod posjetitelja moe biti iznenaujui. Znak [tab] (tabulator) uope nije predvien na web stranicama, a odgovarajua tipka u obrascu za unos podataka teksta slui za skok na sljedee polje.

Tri rezultata postavljanja teksta razmacima koja su nastala zbog razliitih postavki web preglednika posjetitelja. Mogua su i puno vea odstupanja.

VJEBA
Sjetite se svih situacija u kojima razmacima ili tabulatorima gurate tekst udesno. U programima kao to su Microsoft Word i OpenOffice Writer moe vam pomoi ukljuivanje nevidljivih znakova alatom . Ako nikad ne upotrebljavate viestruke razmake, nastavak ove vjebe vam ne treba. Pregledajte popis alata koji su vam na raspolaganju u editoru unutar CMSa i pokuajte ustanoviti u kojim sve situacijama moete viestruke razmake zamijeniti oblikovanjem. Uvjerite se na vlastitom tekstu da je zamjena odgovarajua. U rjeavanju ovog zadatka moe vam pomoi poglavlje o pisanju.

U nastavku poglavlja postoji lekcija koja govori o tablicama. Ona vam takoer moe pomoi da svi posjetitelji va tekst vide onako kako ste ga vi zamislili.

Editor

247

CARNetov CMS za kole

Lijepljenje
Pri kopiranju sadraja u meuspremnik, to se u veini programa obavlja funkcijom Kopiraj ili preacem [ctrl]+C, kopiraju se i sadraj i oblikovanje teksta. Kad se tako zalijepljeni sadraj zalijepi na odredite, esto se moe uoiti nesklad stilova.

Vijesti napisane u editoru CMS-a i vijest prenesena iz programa Word. Promjena fonta nije oigledna svim posjetiteljima, ali svima umanjuje dojam urednosti stranice.

Lijepljenjem sadraja iz programa Word obino se prenosi i niz oblikovanja, ime se znatno poveava koliina pohranjenog sadraja, a daljnje oblikovanje teksta je esto oteano. Zbog svega navedenog, editor u CMS-u ima dvije funkcije za lijepljenje: Zalijepi i Zalijepi kao isti tekst. Pri lijepljenju se moe dogoditi da se, ovisno o sigurnosnim postavkama vaeg web preglednika, tekst zalijepi ili da se pojavi dodatni okvir za lijepljenje. U drugom sluaju treba postupiti prema uputama iz okvira, tj. jo jednom pritisnuti kombinaciju tipaka [ctrl]+V. Ako se sadraj lijepi kao isti tekst, ovakav se prozor pojavljuje uvijek. Ne preporua se mijenjati sigurnosne postavke preglednika ako niste sigurni u posljedice. One su u lanku za web preglednik Firefox opisane na prihvatljiv nain.

Okvir koji se pojavljuje ako je web pregledniku onemoguen pristup meuspremniku. U njemu treba postupiti po uputama.

Editor

248

CARNetov CMS za kole

Zalijepi
Funkcija lijepljenja obino lijepi i sadraj i oblikovanje teksta. No, budui da tekst kopiran iz programa Microsoft Word u sebi nosi mnotvo suvinih podataka o oblikovanju, program prepoznaje takav tekst i pita korisnika eli li ga oistiti. Slino e se dogoditi i ako se lijepi tekst s web stranica koji je takoer potekao iz Wordova dokumenta, ali prije lijepljenja nije oien.

Pitanje koje se pojavljuje pri lijepljenju teksta koji sadri oblikovanje iz programa Microsoft Word. Izbor odgovora OK isti tekst, dok izbor odgovora Cancel lijepi tekst bez ienja.

ienje teksta uva najvanije elemente teksta kao to su: i druge. Slike se iz teksta napisanog u Wordu ne prenose niti u jednom sluaju. odlomci naslovi (ako su oznaeni stilom naslova) nabrajanje tablice Korisnicima koji poznaju jezik HTML preporua se da nakon svakog lijepljenja u ovoj vjebi pogledaju HMTL kd (alat )i usporede dobivene rezultate.

VJEBA
Kopirajte neki tekst iz Wikipedije i zalijepite ga u polje za pisanje. Budui da su na Wikipediji sigurno isti tekstovi, editor nee postaviti nikakvo pitanje. Napiite jednu reenicu u Wordu, kopirajte je i zalijepite u polje za pisanje. Pokuajte prvo sa ienjem, a zatim bez ienja. U Wordu napiite tekst koji sadri neto ili sve od sljedeeg: oblikovani tekst (obojeni, s promijenjenim fontom i sl.) nekoliko odlomaka nabrajanje tablice.

Kopirajte napisani tekst i zalijepite ga na oba naina.

Editor

249

CARNetov CMS za kole

Zalijepi kao isti tekst


Lijepljenje sadraja kao istog teksta uklanja probleme s prenoenjem oblikovanja i vidljivog i nevidljivog. Naalost, tablice se ovim lijepljenjem takoer pretvaraju u obian tekst, a najvanije je da prijelomi odlomaka postaju prijelomi redaka, to se vidi po nedostatku odmaka izmeu (bivih) odlomaka. Zato je ovaj nain kopiranja prikladan za jedan ili mali broj odlomaka, gdje se prijelomi odlomaka mogu umetnuti runo tipkom [enter]. Prijelom odlomka se inae umee pritiskanjem tipke [enter], a prijelom reda pritiskanjem kombinacije tipaka [shift]+[enter].

VJEBA
Kopirajte dva odlomka teksta iz nekog Wordovog dokumenta ili s weba. Eksperimentirajte s lijepljenjem prema ovim uputama: 1. Napiite jednu reenicu teksta i zavrite odlomak (tj. pritisnite tipku [enter]). 2. Zalijepite tekst funkcijom Zalijepi kao isti tekst. 3. Otvorite iza zalijepljenog teksta novi odlomak i napiite jo jednu reenicu. 4. Eksperimentirajte tipkama za poravnanje odlomka (lijevo, sredina, desno, obostrano kopiranom tekstu i zadnjoj reenici. U zadnjem koraku ove vjebe trebali biste vidjeti da je cijeli zalijepljeni tekst jedan odlomak, bez obzira na to to ste kopirali dva odlomka i to postoji prijelom reda izmeu njih. Na kraju, umjesto prijeloma reda izmeu zalijepljenih odlomaka umetnite prijelom odlomka ([enter]). Tekst bi sad trebao djelovati uredno. ) na uvodnoj reenici,

Editor

250

CARNetov CMS za kole

Tablice
Premda zvui trivijalno, treba ponoviti da tablice slue za organiziranje sadraja u retke i stupce. Reeno na drugi nain, kad god imamo skup podataka koji moemo razvrstati po dva kriterija (buduim recima i stupcima tablice), treba razmisliti mogu li nam tablice pomoi u njihovom slaganju na stranicu. Pritom granice redaka i stupaca, odnosno pojedinih elija tablice mogu biti vidljive ili ne. Za itatelja to znai da moda i nee biti svjestan injenice da se sadraj nalazi u tablici.

Umetanje tablice
Tablice se umeu alatom Tablica , nakon ega se otvara obrazac Svojstva tablice u koji treba upisati osnovne podatke o tablici. Premda je dobro odmah procijeniti koji e parametri odgovarati sadraju, vano je napomenuti da se svi parametri mogu mijenjati postavljanjem pokazivaa mia na tablicu, desnim klikom i izborom alata Svojstva tablice.

Parametri pri stvaranju nove tablice i promjeni svojstava tablice.

Editor

251

CARNetov CMS za kole

I kod stvaranja nove tablice i kod promjene svojstava mogu se postaviti ovi parametri: broj Redova: broj redaka tablice; na ve stvorenoj tablici se ne moe mijenjati iz ovog okvira, nego izravnim radom na tablici, to e biti opisano u nastavku ove lekcije broj Kolona: broj stupaca tablice; na ve stvorenoj tablici se ne moe mijenjati iz ovog okvira, nego izravnim radom na tablici irina tablice: irina tablice u pikselima ili postotku irine prostora koji sadri tablicu; ako irinu izraavate u pikselima, dobro e vam doi podatak da je irina sredinjeg prostora za sadraj u svim izgledima malo vea od 500 piksela Zaglavlje: elije koje e u nekim izgledima web sjedita biti istaknute u odnosu na ostale; izabire se Prvi red ako su u njemu opisi stupaca, Prva kolona ako su u njoj opisi redaka, a Oba ako su opisi redaka u prvom stupcu, a opisi stupaca u prvom retku tablice Veliina okvira: debljina ruba elija u pikselima; 0 ako tablica ne smije imati vidljiv rub Prostornost elija: razmak izmeu elija Razmak elija: odmak od sadraja do ruba elija Poravnanje tablice: vodoravni smjetaj tablice unutar podruja za sadraj; rezultat se ne vidi u svim preglednicima Naslov tablice: naslov koji se ispisuje iznad tablice Saetak: opis tablice koji se ne vidi na web stranici, ali ga vide itai zaslona namijenjeni slijepim osobama. Da bi tablica bila lake razumljiva slijepim posjetiteljima koji se koriste itaima stranica, u njezine parametre treba upisati naslov i(li) saetak.

Tablica s parametrima iz prethodne slike, naknadno ispunjena podacima.

Savjet: nakon tablice uvijek ostavite jedan prazan red da biste mogli nastaviti pisati.

Editor

252

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Stvorite probni lanak te u njemu krai uvod i tablicu. Sadraj tablice moe biti jednak sadraju tablice iz primjera.

VJEBA
Stvorite popis zaduenja za ureenje kole i kolskog dvorita. Neka to bude tablica bez rubova nalik na ovu: Lonanice na hodnicima Mirta Margareta Melita Ureenje putova Lovro Luka Lav Koenje trave Ema Eva Emil ... ...

Ispred tablice se mora nalaziti uvod, a iza tablice jo barem jedna motivirajua reenica. Uputa: tablica ima dva stupca i redova koliko je razliitih poslova. Svaki uenik je u svom odlomku (ili redu). Pazite na vertikalno poravnanje elija, te na razmak izmeu elija i(li) odmak sadraja elija od ruba.

Editor

253

CARNetov CMS za kole

Dodavanje i brisanje redaka i stupaca


Tablici se naknadno mogu dodavati i brisati pojedine elije, reci i stupci. Budui da se u praksi pokazuje najkorisnijim raditi s cijelim stupcima i recima, u ovoj lekciji neemo raditi s pojedinanim elijama. Korisnik koji to eli, moe isprobati odgovarajue funkcije koje se nalaze na slinom mjestu kao i funkcije koje rade s recima i stupcima. Nakon to je tablica postavljena, desni klik na tablicu daje pristup do funkcija s tablicom, recima, stupcima i elijama.

Kontekstni izbornik koji se dobiva desnim klikom na tablicu i izbor podizbornika red daju oigledne mogunosti za dodavanje i brisanje redaka.

Ako su na tablici oznaene elije iz vie redaka, funkcijom Izbrii redove briu se svi odgovarajui reci. Analogno vrijedi i za stupce.

VJEBA
Dodajte tablici iz prethodne vjebe jo jedan redak ili stupac. Moete se posluiti tablicom iz prethodnog primjera i dodati stupac Porijeklo oznake te retke koji odgovaraju tvrdoama olovaka 2H i 2B.

Editor

254

CARNetov CMS za kole

Spajanje i dijeljenje elija tablice


Ponekad se dogaa da se u nizu elija treba ponavljati isti podatak. U tom sluaju je dobro spojiti odgovarajui niz elija, a podatak napisati samo jednom. elije se spajaju tako da se izaberu te se spoje desnim klikom i izborom podizbornika elija i funkcije Spoji elije.

Dvije elije koje se odnose na meke olovke su spojene, a upravo su izabrane elije koje se odnose na tvrde olovke i koje tek treba spojiti.

Funkcija Spoji desno spaja eliju u kojoj se nalazi pokaziva mia sa elijom desno od nje. Omoguena je samo ako je izabrana jedna elija i postoji elija desno od nje. Analogno vrijedi i za funkciju Spoji dolje.

VJEBA
Po potrebi dodajte jo neki stupac ili redak tablici te isprobajte spajanje elija na nain koji vam izgleda prihvatljiviji s prethodnim izabiranjem svih elija koje treba spojiti i s izabiranjem samo jedne elije. Moete se posluiti primjerom sa slike.

Svaka se elija moe podijeliti na dvije postavljanjem mia na nju i upotrebom funkcija Podijeli eliju vodoravno i Podijeli eliju okomito (vertikalno). To se osobito odnosi na spojene elije za koje se kasnije ustanovi da bi ih trebalo razdvojiti.

Editor

255

CARNetov CMS za kole

Oblikovanje elija tablice


Kao i tablica, svaka elija ima svojstva koja se mogu mijenjati bilo kada nakon postavljanja tablice. Funkcija Svojstva elije dostupna je desnim klikom na eliju ili niz izabranih elija i izborom podizbornika elija.

Svojstva koja se mogu vidjeti ili promijeniti su: irina: irina elije; utjee na cijeli stupac pa ju je najbolje postaviti s izabranim svim elijama stupca ili stupaca na koje se odnosi. Visina: visina elije; utjee na cijeli redak, pa ju je najbolje postaviti s izabranim svim elijama retka ili redaka na koje se odnosi. Prelazak u novi red: ako je postavljen na vrijednost ne, sadraj elije prelazi u novi red samo ako je umetnut prijelom reda ili prijelom odlomka; ako je postavljen na vrijednost da, sadraj elije prelazi u novi red kad naie na rub elije. Vodoravno poravnanje: isto kao i odgovarajua tipka za vodoravno poravnavanje odlomaka na alatnoj traci. Okomito poravnanje: vertikalno poravnavanje sadraja, to je osobito vano kad se u jednom redu nalaze elije pune sadraja i elije s malo sadraja. Vrsta elije: podatak ili zaglavlje; zaglavlje slui za opise redaka, odnosno stupaca i u pravilu je istaknuto u odnosu na elije s podacima. Rows span i Column span: za spojene elije pokazuje od koliko se elija sastoje i jesu li to elije iz nekoliko redaka (row span) ili nekoliko stupaca (column span); nije dobro mijenjati ove podatke. Boja pozadine: boja pozadine elije; obino se bira klikom na gumb Choose te izborom boje ili upisivanjem heksadekadskog kda boje u RGB obliku u polje za unos boje. Boja ruba: boja ruba elije, bira se na isti nain kao i boja pozadine; debljina rubova odreuje se kod svojstava tablice. Ako irina i(li) visina pojedinih elija nisu meusobno u skladu ili nisu u skladu sa irinom i(li) visinom tablice, preglednik sm odreuje nove irine i(li) visine stupaca, odnosno redaka.

Editor

256

CARNetov CMS za kole

Ako su izabrane elije s razliitim svojstvima i promijeni se neko svojstvo, sva se svojstva izjednaavaju. Zato je, na primjer, dobro prije ureivanja ostalih svojstava elija postaviti boju rubova elija koja im je najvjerojatnije zajednika.

VJEBA
Obojite svoju tablicu: 1. Izaberite sve elije svoje tablice i obojite im rubove. izabrati?). 3. Pogledajte tablicu. 4. Eksperimentirajte s razmakom izmeu elija postavite ga na 0, pogledajte rubove tablice, postavite ga na neku vidljivu vrijednost, na primjer 6 piksela, pa ponovno pogledajte rezultat. Na kraju se odluite za izgled koji vam najvie odgovara.

2. Obojite pozadinu elijama zaglavlja (to trebate prije toga

Editor

257

CARNetov CMS za kole

Slike
U tekstovima koji se piu u programu Word slike su najee ukljuene u dokument. Na web stranicama situacija je drugaija: web stranica kao HTML dokument sadri tekst prikazan na stranici dok su slike uvijek u posebnim datotekama. One se mogu nalaziti na istom ili na drugom posluitelju. Zbog opisane situacije, a i naina postavljanja slika u CMS, slike koje se umeu u tekst moraju biti pohranjene kao datoteke (tj. ne mogu se samo kopirati slike u polje za unos sadraja), a zatim se te datoteke moraju postaviti na neki posluitelj. U praksi je to najee posluitelj na kojem se nalazi cijelo web sjedite. Za web stranice se slike u pravilu prireuju u jednom od formata: JPEG, PNG i GIF. Te vrste datoteka prihvaa i CARNetov CMS.

Umetanje slika
Umetanje slika zapoinje postavljanjem pokazivaa mia na mjesto na kojem e se nalaziti slika i izborom alata Slika .

Najjednostavniji nain umetanja slika je umetanje u prazni odlomak.

Prvo se otvara dijaloki okvir Slika u kojem treba odrediti odakle dolazi slika.

Dijaloki okvir Svojstva slika. U polje URL se moe upisati adresa bilo koje slike ve postavljene na Internet.

Ako sliku tek treba postaviti na server, izabire se gumb Pretrai server, ime se dolazi do mogunosti postavljanja slike na posluitelj i izbora slike koja e biti umetnuta.

Editor

258

CARNetov CMS za kole

Okvir za postavljanje slika uz lanak. Prvo treba postaviti dokument na posluitelj (Browse, Upload), a zatim klikom na njegovo ime prenijeti adresu slike u okvir za unos podataka o linku.

Nakon prenoenja slike na posluitelj i prijenosa adrese slike u okvir sa svojstvima slike treba upisati i preostala svojstva. Budui da se sva svojstva mogu mijenjati naknadno, o njima e biti rijei u nastavku ove lekcije, pod naslovom Promjena svojstava slike.

VJEBA
Pripremite sliku tako da bude irine najvie 500 piksela. Ako jo ne znate smanjivati slike, preuzmite za vjebu neku sliku odgovarajue dimenzije s Interneta. Umetnite sliku u tekst na najjednostavniji nain: 1. Napiite barem dvije reenice, svaku u svom odlomku. 2. Izmeu odlomaka umetnite prazan red (u stvari prazan odlomak) i postavite pokaziva mia na njega. Situacija bi trebala biti nalik na onu iz prve slike u ovoj lekciji. 3. Umetnite sliku tako da je prvo postavite na posluitelj u funkciji Pretrai server. 4. Centrirajte sliku gumbom s alatne trake koji slui za centriranje odlomaka.

Editor

259

CARNetov CMS za kole

Dijaloki okvir Slika nudi mogunost upisa adrese (URL) slike, to je dobro ako je slika ve objavljena na Internetu. Izravno umetanje adrese slike s Interneta upotrebljava se, na primjer, u sluaju ako se vaa slika nalazi u nekoj javnoj galeriji, na primjer Flickr, Picassa i drugi. Slika se moe nalaziti i u galeriji na vaem web sjeditu. Ako se izabire mogunost upisa adrese, prvo adresu treba kopirati. Na primjer, ako je slika u galeriji, prikaite sliku, te desnim klikom i izborom prikaza svojstava slike naite adresu slike. U nekim se preglednicima moe i izravno kopirati adresa slika. Kopirajte adresu i zalijepite je u polje URL.

Kopiranje adrese slike u web pregledniku Firefox.

VJEBA
Umetnite sliku iz galerije na vaem web sjeditu na isti nain kao prethodnu: stvaranjem praznog odlomka, umetanjem slike te centriranjem odlomka. Ako nemate galeriju, posluite se za vjebu bilo kojom slikom s weba.

Editor

260

CARNetov CMS za kole

Promjena svojstava slike


Okvir za odreivanje svojstava slike moe se otvoriti bilo kad nakon umetanja slike samo treba oznaiti sliku i izabrati gumb Slika .

Slika editora: slika u tekstu je izabrana, to se vidi po hvataljkama na njezinim rubovima.

Okvir za unos svojstava slike ne razlikuje se od okvira koje je bio prikazan pri postavljanju slike. Mijenjati se mogu sva svojstva, pa ak i izvor slike (URL) te sama slika. Ako se na posluitelj postavlja nova verzija slike s istim imenom, sustav nee prebrisati staru datoteku, nego e postaviti novu pod novim imenom. Na primjer, ako se datoteka zove bojice.jpg, datoteka prenesena u drugom postavljanju zove se bojice(1).jpg. Promjena imena se moe sprijeiti tako da se na posluitelju prvo obrie stara verzija datoteke.

Editor

261

CARNetov CMS za kole

Okvir Svojstva slika.

Svojstva su redom: URL, adresa slike, polje je koje smo upoznali kod umetanja slike. Alternativni tekst tekst koji se prikazuje kad (ili dok) slika nije prikazana; alternativni tekst itaju itai zaslona namijenjeni slijepim osobama. Iako nije obavezan parametar, alternativni tekst je poeljno upisati za sve slike koje nose sadraj. irina i Visina su irina i visina prikaza slike u web pregledniku. Okvir debljina okvira oko slike; boja okvira zadana je izgledom web sjedita. Hspace vodoravni odmak slike od susjednog teksta. Vspace vertikalni odmak slike od susjednog teksta. Poravnaj poloaj slike u odnosu na tekst; neporavnato znai da se slika ponaa kao slovo u tekstu, dok su lijevo i desno poloaji slike oko kojih se omata tekst. Od svih navedenih podataka najvanije je ispravno odrediti irinu i visinu, ime emo se baviti u nastavku lekcije.

Editor

262

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Pripremite dvije male slike jednakih irina, na primjer oko 200 piksela. Pripremite i dulji tekst pet odlomaka generiranih na web stranici Lorem ipsum e biti dovoljno. 1. Umetnite prvu sliku tako da prije umetanja pokaziva mia pozicionirate ispred prvog odlomka. Slici postavite poravnanje na desno. 2. Umetnite drugu sliku tako da prije umetanja pokaziva mia pozicionirate ispred etvrtog odlomka. I ovu sliku poravnajte desno. Pregledajte dokument. U nastavku vjebe upoznat emo se s tonim poloajem slike. 1. Povucite prvu sliku tako da pokaziva mia stoji ispred prvog znaka u drugom odlomku. Kamo se slika smjestila? 2. Povucite prvu sliku tako da pokaziva mia stoji iza prvog znaka u prvom odlomku. Kamo se sad smjestila slika?

3. Konano, povucite sliku tako da pokaziva mia stoji ispred prvog


znaka u prvom odlomku. Jeste li dobili izgled lanka kakav je bio prije upoznavanja tonog smjetanja slike?

Editor

263

CARNetov CMS za kole

Dimenzije slike
Nakon upisivanja adrese slike bilo ukljuivanjem s vlastitog, bilo s drugog posluitelja, ona se pokazuje u polju pretpregled (Preview). irina i visina slike se postavljaju u odgovarajua polja. Sliku je najbolje ostaviti u originalnoj veliini, tj. ne mijenjati parametre irina i Visina u editoru. Da bi se to moglo postii, sliku treba prije postavljanja na posluitelj smanjiti na eljenu veliinu. No, slika se moe prikazati i u drugim veliinama. Prikaz u poveanom obliku nije preporuljiv iz estetskih razloga slika je mutna, a rubovi objekata neuredni. Prikaz u smanjenom obliku se u iznimnim situacijama moe tolerirati. Pritom treba imati na umu da posjetitelj prima sliku u izvornoj veliini, to za velike slike (na primjer s fotoaparata) i sporije veze moe potrajati, ime se umanjuje doivljaj pregledavanja stranica. Slika se moe prikazati u eljenoj veliini tako da se upie eljena irina ili visina, a drugi se podatak rauna automatski tako da slika zadri proporcije. To je posljedica zakljuanog lokota pokraj polja irina i Visina. Lokot se klikom moe i otkljuati, ime se slobodno mogu upisivati i irina visina. Ipak, treba uzeti u obzir da slikama, osobito fotografijama, najee nije dobro neproporcionalno mijenjati dimenzije. Originalne dimenzije slike mogu se dobiti klikom na ikonu pokraj lokota . Slici se moe smanjivati i poveavati veliina prikaza povlaenjem za hvataljke. Upotreba kutnih hvataljki osigurava zadravanje omjera irine i visine slika, tj. spreava deformiranje likova i predmeta na slici.

Pri promjeni veliine prikaza slike hvataljkama korisnik moe pratiti dimenzije budueg prikaza u pravokutniku pokraj pokazivaa mia. Unato tome, ovaj je nain smanjivanja slike manje precizan od upisivanja brojeva.

Editor

264

CARNetov CMS za kole

Ako se u lanku nalazi vie slika, jednostavno je postii da one budu jednako poravnate te da budu iste irine. Time se znaajno, a bez veih napora, poveava urednost stranica.

VJEBA
Napiite tekst od tri odlomka, od kojih se svaki moe sastojati i samo od po jedne reenice. 1. Dodajte u tekst dvije slike razliitih irina (neka se razlikuju za 10 do 100 piksela) i postavite je izmeu odlomaka (parametar Poravnaj ostavite na neporavnato). Kako vam izgleda stranica? 2. Centrirajte odlomke u kojima se nalaze slike. Kako vam izgleda stranica? 3. Uredite stranicu smanjivanjem slika na zajedniku irinu. Zajedniku irinu moete izabrati kao manju od dvaju irina. Kako vam sad izgleda stranica?

Editor

265

CARNetov CMS za kole

Napomene
Slike su vaan dio sadraja i ovo se poglavlje o slikama isplati dobro prouiti, zajedno s cjelinom o pripremi slika. Naime, za privlaenje itatelja obino se upotrebljavaju dva sredstva: naglaavanje teksta i dodavanje slika. Pritom je naglaavanje teksta veliinom znakova, bojama, podebljanjem i sl. puno bre i jednostavnije, dok se za pripremu slika treba potruditi: autor treba biti na pravom mjestu u pravo vrijeme i fotografirati, sliku treba urediti i konano, postaviti je u lanak. S druge strane, treba uzeti u obzir da se lanak prireuje jednom, a ita mnogo tisua puta, pa se isplati potruditi. Naime, ispravno izabrana i dobro postavljena slika i privlai itatelje i nosi informaciju, to znai da je za tekst znaajnija od samog naglaavanja teksta. Uostalom, odavno je poznato da slika govori vie od 1000 rijei.

Na slici moe biti i link, to se obino upotrebljava u tri razliite situacije: postavi se logotip neke tvrtke ili ustanove pa klik na logotip odvodi na njezine stranice u statikom HTML-u, kao malom modulu, postavi se niz bannera od kojih svaki vodi na po jedno web sjedite (nekoliko takvih modula moete vidjeti na web sjeditu www.skole.hr) na web stranicu se postavi mala slika, a klikom na malu sliku se otvara vea, esto u posebnom prozoru.

VJEBA
Pripremite plan prizemlja kole (u slikovnom ili PDF formatu), te ga cijelog umanjite ili prvo izreite privlaan dio i potom umanjite. Mala slika neka bude irine prikladne za objavljivanje na stranici. Umetnite malu sliku na neku od podstranica stranice O koli (na primjer, podstranica se moe zvati Kako se snai u koli?). Na upravo umetnutu sliku postavite link koji vodi na veliki plan prizemlja. To moete uiniti i s kartice Link okvira Svojstva slike, a moete i uobiajenim nainom postavljanja linkova. Ponovite postupak za ostale katove vae kole.

Editor

266

CARNetov CMS za kole

Linkovi
Linkovi mogu voditi do raznih sadraja na raznim mjestima. Budui da se malo razlikuje nain ukljuivanja linka u tekst ovisno o mjestu sadraja na koji elimo da vodi link, bavit emo se linkovima koji vode: do sadraja na drugim web sjeditima do neke druge stranice unutar kolskog web sjedita do datoteke koju ste postavili na posluitelj, a koju posjetitelji mogu preuzeti na svoje raunalo. Linkovi se mogu postaviti i tako da sadre adresu elektronike pote, no tu vrstu linkova neemo opisivati u ovoj lekciji. Naime, takvi se linkovi ne preporuaju, a dva su osnovna razloga za to: Adresa napisana kao link vidljiva je programima zlonamjernih vlasnika, pa se lako moe nai na popisu adresa kojima se alju neeljene poruke (spam). Da bi adresa funkcionirala kao link izravno za slanje poruka, na raunalu mora biti ispravno postavljen klijentski program za elektroniku potu. To znai da vam poruke nee moi slati posjetitelji koji su trenutano na tuem raunalu, u gostima te posjetitelji koji upotrebljavaju iskljuivo webmail sustave koji ne omoguavaju povezivanje s takvim linkovima. Za kontakt se preporua upotrijebiti obrasce, ime se rjeavaju oba navedena problema.

Editor

267

CARNetov CMS za kole

Postavljanje linkova na druge sadraje na webu


Ako elite umetnuti linkove na druge stranice, moete samo zalijepiti adresu i ona e biti pretvorena u link. Naalost, tekst s tako umetnutim linkom obino ne djeluje pregledno, osobito ako je adresa vrlo dugaka. Link koji e stajati na nekom opisnom tekstu ili na slici se umee sljedeim nizom koraka: 1. Oznaite rije, niz rijei ili sliku koja e biti link. stranicu na koju elite da vodi link. 3. Kopirajte cijelu adresu stranice. 4. Vratite se u prozor ili na karticu na kojoj ureujete lanak. 5. Izaberite ikonu za umetanje linkova ili pritisnite [ctrl]+[L].

2. U drugom prozoru ili drugoj kartici web preglednika otvorite

6. U polje za adresu kopirajte adresu i pritisnite gumb OK.

ak i ako u polje URL kopirate cijelu adresu, editor e vam je skratiti za naziv protokola (http), koji je naveden lijevo.

VJEBA
Umetnite dva linka jedan jednostavnim lijepljenjem adrese, a drugi postavljanjem linka na neku rije. Tako ete dobiti linkove oblika http://www.carnet.hr/cms_za_skole i stranice CARNetovog CMS-a. Ako ve znate, postavite sliku i link na nju kao to je u ovom okviru postavljen na CARNetov logo. Spremite tekst i testirajte sve postavljene linkove.

Hoe li se stranica za koju je zadano da se otvara u novom prozoru otvarati zaista u novom prozoru ili na novoj kartici, ovisi o postavkama preglednika.

Editor

268

CARNetov CMS za kole

Ponekad je dobro za linkove koji vode na druga web sjedita zadati da se odgovarajue stranice otvaraju u novim prozorima odnosno novim karticama, dok je za stranice koje su na istom web sjeditu najbolje da se otvore u istom prozoru preglednika. Mjesto otvaranja nove stranice zadaje se na kartici Meta:

Za otvaranje stranice u novom prozoru treba izabrati Novi prozor (_blank) iz polja Meta kartice Meta.

Na ovaj se nain najee postavljaju linkovi na stranice s drugih web sjedita, ali se moe primijeniti i za stranice s vlastitog. Postupak je jednak opisanom: prvo treba kopirati adresu stranice na koju treba voditi link, a zatim tu adresu zalijepiti u polje URL okvira za postavljanje linkova.

VJEBA
Objavite odluku o upisima u vau kolu. U tekst postavite link koji e voditi na stranicu O koli ili na neku drugi stranicu u kojoj predstavljate posebnosti svoje kole.

Editor

269

CARNetov CMS za kole

Promjena svojstava linkova


Ako elite bilo to naknadno promijeniti na linku, pokaziva mia trebate postaviti na rije i(li) na sliku na kojoj je link (ne treba izabirati tekst) i izabrati alat za umetanje i ureivanje linkova . . Linkovi se najjednostavnije uklanjaju izborom alata Ukloni link

VJEBA
Promijenite prethodno postavljene linkove na druga web sjedita tako da se otvaraju u novim prozorima. Testirajte linkove.

Meu svojstvima linkova, na kartici Napredno, nalazi se polje Advisory naslov u koje se moe napisati opis linka. Taj se opis pojavljuje kad se pokaziva mia postavi iznad linka, a itaju ga i itai zaslona za slijepe. On ne moe biti zamjena za paljivo biranje rijei, odnosno slika na koje e biti postavljen link, ali, uz dosljednu primjenu, moe olakati praenje stranica svim posjetiteljima.

Opis linka upisan u polju Advisory naslov pojavljuje se u svim novijim preglednicima.

Editor

270

CARNetov CMS za kole

Linkovi na dokumente izvan lanka


Na prethodno opisani nain povezuju se uglavnom web stranice, bilo s drugih ili s istog web sjedita. Na isti se nain mogu povezati dokumenti drugih vrsta.

VJEBA
Otvorite stranicu s uputama za upotrebu CARNetovog CMS-a. Uoite na njoj link na PDF dokument s uputama za korisnike te kopirajte adresu linka. Toan postupak ovisi o pregledniku u kojem ste otvorili stranicu, no uvijek se adresa linka kopira desnim klikom mia na link i izborom funkcije Copy Link, Copy Shortcut ili sline. Napiite kratak lanak u kojem ete navesti link na upute za korisnike CARNetovog CMS-a (kao u ovoj reenici). Takav bi lanak trebao biti namijenjen samo autorima na vaem web sjeditu pa mu moete dodijeliti i odgovarajue dozvole ili smjestiti na stranicu kojoj mogu pristupiti samo lanovi grupe autora na vaem web sjeditu.

Slino se moe postaviti i link na bilo koji dokument pohranjen na vlastitom web sjeditu u modulu dokumenti. Iako su dozvoljene sve vrste datoteka, bilo bi dobro kad bi dokumenti bili vrste koju mogu otvoriti svi korisnici, tj. da posjetitelje izborom vrste datoteka ne prisiljavate na kupnju programa. Vrlo praktina vrsta datoteka za tekstove sa slikama je PDF.

Da bi se kopirala adresa zadnje verzije dokumenta, treba u popisu dokumenata kliknuti na njegovo ime nakon ega e se otvoriti stranica s njegovim svojstvima. Na toj stranici se nalazi izravan link na dokument iju adresu treba kopirati.

Editor

271

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Postavite kolski kurikulum u modul dokumenti (ili neki dokument koji e glumiti kurikulum dok pravi ne bude napisan). Kurikulum je vaan dokument pa ete link na njega postaviti na razna mjesta: u neki modul vrste dokumenti za prikaz, ali i u razne lanke. Na stranicu O koli uz tekst o posebnostima kole postavite link na kurikulum. Uputa: da biste dobili adresu kurikuluma, otvorite u modulu dokumenti stranicu s podacima o tom dokumentu, te s nje kopirajte adresu kurikuluma.

Linkovi na dokumente pohranjene uz lanak


Dokument se moe postaviti i iskljuivo za potrebe lanka. Moe ga se priloiti lanku vijesti ili statikom HTML modulu, ime se dobiva link na dokument iza lanka, ali se link na dokument moe postaviti i u tekstu: na jednoj ili na nizu rijei ili na slici u tekstu. Da bi se dokument priloio tekstu i unutar teksta postavio link na njega, treba izabrati gumb Pretrai server pri umetanju linkova.

Prvi korak prema postavljanju dokumenta vezanog uz lanak na server je klik na gumb Pretrai server.

Editor

272

CARNetov CMS za kole

Daljnji postupak je slian postupku umetanju slika: 1. Dokument se treba prvo izabrati s vlastitog raunala (Browse) te postaviti (Upload) na posluitelj. 2. Nakon toga treba izabrati dokument.

Okvir za postavljanje dokumenata uz lanak. Prvo treba postaviti dokument na posluitelj (Browse, Upload), a zatim klikom na njegovo ime prenijeti adresu dokumenta u okvir za unos podataka o linku.

Vano je napomenuti da su ovako postavljeni dokumenti vezani uz lanak i da se ne vide ni u jednom drugom pregledu datoteka osim u pregledu datoteka uz lanak u koji su umetnuti. Dodatno je vano da se tim pregledom ne vide iste datoteke kao pri pregledu slika uz lanak. Dokumenti vezani uz lanak mogu se brisati klikom na ikonu za brisanje koja se nalazi na kraju reda odgovarajueg dokumenta. Ako se predvia da e linkovi iz vie lanaka voditi na isti dokument, onda je taj dokument najbolje postaviti na posluitelj u modulu Dokumenti.

VJEBA
Napiite lanak o sljedeoj kolskoj priredbi. Uz lanak priloite program priredbe, koji ete povezati uz neku rije ili skupinu rijei iz lanka.

Editor

273

CARNetov CMS za kole

Flash animacije
Uobiajeno je da se unutar web stranica osim teksta i slika nalaze i video sadraji, to otvara mnoge mogunosti prezentiranja informacija. U poetku je s videom bilo mnotvo problema, a prosjenim je korisnicima weba najmanje razumljiva bila nunost instaliranja raznih dodataka web preglednicima da bi se mogli pregledavati razni filmovi. Zadnjih je godina situacija gotovo idealna. Veina je video sadraja pohranjena u Flash obliku, pa i veina korisnika weba na svom raunalu imaju dodatak pregledniku koji im omoguava pregledavanje takvih sadraja. Video isjeci s poznatog web sjedita YouTube su najpoznatiji primjer. Za umetanje Flash animacija u editoru koji se upotrebljava u CARNetovom CMS-u slui alat s ikonom koja podsjea na simbol Flasha, .

Ukljuivanje Flash animacija


Korisnici koji znaju proizvesti Flash animaciju na svom e raunalu imati SWF datoteku koju e trebati postaviti na raunalo. Svi e ostali vjerojatno svoj video prvo postaviti na neko web sjedite kao to je YouTube, a zatim ga ukljuiti kao vanjski sadraj. Postupak postavljanja animacije nalik je postavljanju slika: moete ili upisati adresu videa ili gumbom Browse otvoriti prozor u kojem moete svoj video postaviti na posluitelj. Video mora biti u Flash formatu, odnosno datoteka mora imati proirenje swf. Vlastite Flash animacije s motivima iz kole se esto umeu kao jedini sadraj u zaglavlje stranica. Vie o izradi Flash animacija moete nauiti u odgovarajuem CARNetovom teaju.

Nakon klika na gumb Pretrai server dobiva se mogunost izbora Flash animacija postavljenih uz lanak i mogunost postavljanja novih.

AKTIVNOST
Prouite kako biste video sa svog mobitela ili video kamere postavili na

Editor

274

CARNetov CMS za kole

YouTube ili neko slino web sjedite. Za probu snimite neki pokus ili demonstraciju koju izvodite u nastavi. Napiite tekst o odgovarajuoj nastavnoj jedinici i umetnite video.

Prethodno opisani koraci ukljuivanja videa nisu jednostavni. Naime, ako se ukljuuje video objavljen na nekom web sjeditu, prvo treba doi do njegove adrese. Kao i u sluaju umetanja vlastite Flash animacije, to treba biti adresa swf datoteke, a nain dolaska do te adrese ovisi u web sjeditu na kojem se video nalazi. Na primjer, u sluaju da je video na web sjeditu YouTube, postupak je sljedei: 1. Kliknite na gumb Ugradi, te kopirajte sadraj polja s HTML kdom koje se otvorilo. 2. Zalijepite sadraj u bilo koji editor. 3. U zalijepljenom sadraju naite dio koji sadri tekst src (na primjer, src="http://www.youtube.com/v/RiPijdxqEc&hl=en_US&fs=1&") te kopirajte sadraj koji se nalazi unutar navodnika. 4. Zalijepite sadraj u polje URL. Nakon lijepljenja trebat e jo namjestiti ostale parametre.

Kopiranje kda za ukljuivanje videa s web sjedita YouTube (postupak se moe promijeniti; ovo je stanje iz proljea 2010.)

Neka web sjedita prikazuju i izravne adrese videa koje moete ukljuiti pa ih ne morate pronalaziti unutar relativno nepreglednog HMTL kda.

Editor

275

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Izaberite neki video na web sjeditu YouTube i ukljuite ga u jedan statiki HTML modul ili u sadraj vijesti. Neka video bude sam u svom odlomku, tako da ga moete centrirati bez utjecaja na odlomak ispred i odlomak iza videa. Uputa: ako vam se pri centriranju videa centrira i odlomak ispred njega, znai da se oni nalaze u istom odlomku. Problem moete rijeiti umetanjem jednog znaka [enter] neposredno ispred videa. Slino, ako se pri centriranju videa centrira tekst iza njega, umetnite jedan [enter] neposredno iza videa.

Svojstva animacija
Svojstva Flash animacije se, kao i svojstva slika, mogu promijeniti i nakon umetanja animacije. Treba u editoru samo izabrati animaciju i kliknuti na ikonu Flash .

Prvi podaci koji se moraju upisati za Flash animaciju su njena irina i visina. Budui da se ti brojevi mogu upisati proizvoljno, vano je da se oni izaberu tako da slika ne djeluje proireno ili sueno. Ako ste autor svoje animacije, onda znate koje su dozvoljene dimenzije. Ako elite promijeniti veliinu videa, morate irinu proporcionalno. Ako preuzimate animaciju s, recimo, web sjedita YouTube, onda trebate ustanoviti koje su dimenzije odgovarajue. irinu i visinu moete vidjeti u kdu koji ste kopirali da biste doli do adrese videa. Na primjer, ako tamo stoji width="480" height="385", onda moete vrijednosti 480 i 385 kopirati u polja irina i Visina. Te vrijednosti odgovaraju irinama sredinjeg stupca u svim izgledima web sjedita, no moete izabrati i druge vrijednosti proporcionalne navedenima. Polja Hspace i Vspace, kao i kod slika, odreuju prostor oko videa. Te se opcije relativno rijetko upotrebljavaju jer se video obino ukljuuje kao jedini sadraj u svom odlomku, a ne postavlja ga se pokraj teksta. Tako video u odnosu na odlomke dobiva uobiajeni razmak izmeu odlomaka. i visinu mijenjati

Editor

276

CARNetov CMS za kole

Video u posebnom odlomku izmeu dvaju odlomaka teksta. Odlomci teksta su obostrano poravnati, a video je centriran.

Na drugoj kartici okvira sa svojstvima, kartici Svojstva, nalaze se parametri, meu kojima su najvaniji: AutoPlay omoguava automatsko pokretanje videa. Nuno je ukljuiti AutoPlay za, na primjer, sliku u zaglavlju. Video isjeci s, na primjer, web sjedita YouTube u sebi imaju gumb na koji se mora kliknuti da bi se pokrenuli ak i ako je AutoPlay ukljuen. Ponavljaj takoer opcija koju treba ukljuiti za ukrasne Flash animacije, dok je za ostale bolje da korisnik, ako eli, sam pokrene animaciju ispoetka. Vrsta prozora treba postaviti na Transparent da bi se izbjeglo postavljanje videa ispred teksta pri kasnijem ureivanju lanka.

VJEBA
Namjestite parametre za animaciju koju ste ukljuili u prethodnoj vjebi po svojim potrebama. U svakom sluaju postavite parametar Vrsta prozora na Transparent da vam ne bi bilo oteano ispravljanje teksta koji se nalazi u blizini videa.

Editor

277

CARNetov CMS za kole

Rad s HTML kdom


Korisnici upoznati s HTML-om ve e pri ureivanju teksta pomou alata editora primijetiti da su na dnu polja za unos ispisani HTML elementi koji sadre dio teksta na kojem se nalazi pokaziva mia.

Pokaziva mia je na polju sa sadrajem tvrda, a niz HTML tagova pokazuje da se on nalazi u eliji tablice.

Naprednijim korisnicima korisna e biti i funkcija Pokai blokove prijeloma odlomaka.

jer

e im pomoi u uoavanju odlomaka te razlikovanju prijeloma reda od

Istaknuti blokovi u tekstu. U zadnjem je odlomku prijelom reda, a ne prijelom odlomka nakon rijei voluptatem.

Punu e kontrolu korisnici koji su ve radili u HTML-u imati ako funkcijom Kd teksta. otvore tekstni editor u kojem vide i mogu mijenjati HTML kd svog

Editor

278

CARNetov CMS za kole

Kd stranice se ureuje u obinom tekstnom editoru.

Budui da je ovo poglavlje namijenjeno korisnicima koji ve vladaju ili barem dobro poznaju HTML, ovdje emo navesti samo nekoliko ideja koje se mogu ostvariti upotrebom ovoga alata: dodavanje okviria pokraj teksta (div elemenata) s istaknutim tekstom dodavanje funkcija ostvarenih jezikom JavaScript promjena izgleda web sjedita ostvarena vlastitom CSS datotekom i funkcijom koja mijenja izgled ukljuivanje satelitskog prikaza zemljopisnih podruja povezanih s vaim lankom objavljenih na web sjeditu maps.google.com Svi su ovi, pa i mnogi drugi, dodaci mogui zato jer se pri izlasku iz editora pohranjuju svi upisani sadraji, tj. editor ne izbacuje nepoeljne sadraje kao to to ine editori u nekim drugim CMS-ovima.

AKTIVNOST
Kao naprednim korisnicima u ovoj lekciji vam nisu potrebni dodatni poticaji. Sjetite se to biste htjeli ugraditi u svoje lanke i uinite to!

Editor

279

5. cjelina: Priprema slika

CARNetov CMS za kole

Priprema slika uvod


U ovom ete se poglavlju upoznati sa zahtjevima koje moraju ispunjavati slike namijenjene za objavljivanje na web stranicama. Nakon toga emo zajedno provjeriti ispunjavaju li vae slike te uvjete te, ukoliko ne ispunjavaju, pokazati kako u nekoliko koraka prilagoditi sliku.

OPIS POGLAVLJA
Na kraju ovog poglavlja ete moi: odluiti se za vrstu datoteke sa slikom doi do odgovarajue slike izrezati viak slike s rubova smanjiti sliku na veliinu prikladnu za objavljivanje na webu.

To je dovoljno za ispravno objavljivanje slika. Ako elite vie, na primjer: slika. potpuno razumjeti alate opisane u ovoj lekciji rotirati sliku urediti boje na blijedoj, pretamnoj ili slici s drugaijim pogrekama u boji izrezati pozadinu sa slike. preporuamo da nakon itanja ove cjeline posjetite CARNetov teaj obrade

AKTIVNOST
Provjerite u kojim sve ureajima imate fotoaparat u mobitelu, kameri ili kao samostalan ureaj. Fotografirajte za vjebu bilo to iz svoje okoline svakim od raspoloivih fotoaparata i slike kopirajte u raunalo.

Moete li provesti prethodnu aktivnost ili imate neki problem? U sljedeih e nekoliko lekcija biti opisani razni naini dolaska do slika. Predlaemo da dobro prouite poglavlje o fotoaparatu, a prema potrebi pregledate i ostale. Nakon to se vae eljene slike nau u raunalu, prelazimo na obradu slika.

Priprema slika

281

CARNetov CMS za kole

Slike s fotoaparata
Danas su najee dvije mogunosti za prijenos sadraja s fotoaparata na raunalo: uporabom USB kabla bluetooth vezom.

Simbol za USB vezu.

Simbol za bluetooth vezu.

Ako imate prijenosno raunalo novijeg datuma, vjerojatno imate mogunost spajanja bluetooth vezom u osobnu mreu (PAN, personal area network) s drugim ureajima. To je najjednostavniji nain prijenosa i preporua se da barem jednom isprobate prijenos fotografija s mobitela na raunalo ili s mobitela na mobitel na taj nain. Ako vae raunalo nije opremljeno bluetooth sueljem, moete prenijeti fotografije na raunalo kolege koje ima mogunost povezivanja bluetooth vezom. Na vlastito raunalo moete prenijeti fotografije raunalnom mreom ili nekim od ureaja za pohranu (na primjer USB diskovima). Prijenos icom je malo sloeniji jer razliite vrste fotoaparata ili mobitela esto imaju razliite kablove pa morate imati odgovarajui. To moe biti teak problem ako svoj kabel nemate sa sobom, a elite prenijeti slike na raunalo. Osim toga, ponekad treba na raunalo instalirati program za komunikaciju sa snimaem fotografija (fotoaparatom, mobitelom i drugima).

Priprema slika

282

CARNetov CMS za kole

Nepoznavanje postupka prijenosa podataka ne moe biti izgovor jer svi veliki proizvoai tzv. potroake elektronike imaju upute za svoje ureaje na webu. Pritom su proizvoai svjesni da su dobre upute sredstvo za privlaenje i zadravanje korisnika pa se veina njih jako trudi oko jednostavnosti i izgleda tih uputa.

Stranica jednog od proizvoaa mobitela s istaknutim sadrajima za uenje za obine korisnike.

VJEBA
Ako niste nikad (sami) prenosili fotografije sa svog mobitela ili fotoaparata na raunalo, pokuajte to. Prema potrebi pronaite prirunik koji ste dobili uz ureaj i(li) potraite savjete na web sjeditu proizvoaa.

Priprema slika

283

CARNetov CMS za kole

Slike koje nisu fotografije


Slike stvorene nekim od programa za vektorsku grafiku ne mogu se prikazati u svim preglednicima. Zato prije objavljivanja na webu slike treba izvesti (eksportirati) u rasterski oblik, tj. kao bitmape. Odgovarajua funkcija obino je smjetena u izborniku Datoteka (File) programa u kojem su slike stvorene. Zanimljivo je da svoju sliku moete izvesti u bilo kojoj veliini, to vam daje mogunost da odmah pripremite sliku veliine koja vam treba za objavljivanje na web sjeditu te preskoite ostatak poglavlja. No, veina se korisnika raunala ne slui takvim programima, nego skice, grafikone ili druge slike s velikim jednobojnim plohama nalazi u drugim programima. Kako doi do tih slika? Format SVG razvijen je da bi se omoguio prikaz slika u vektorskom formatu u web preglednicima. No, jo se ne moe raunati da svi posjetitelji imaju mogunost prikaza slika u tom formatu.

Slike iz programa paketa Microsoft Office


Ako su slike u nekom dokumentu paketa Microsoft Office, najjednostavnije je iskoristiti ugraene mogunosti pohranjivanja dokumenata. Dokument prvo treba spremiti u uobiajenom formatu (doc/docx, ppt/pptx,...) jer se tako sigurno spremaju sva oblikovanja i dodatni objekti. Nakon toga dokument treba spremiti u HTML obliku jer se time slike spremaju kao pojedinane datoteke u odvojenu mapu koja se nalazi na istom mjestu kao i HTML datoteka, a ima i slino ime.

Inkscape je trenutano jedan od najboljih besplatnih programa za vektorsku grafiku (proljee 2011.).

Wordov dokument sa slikama.

Slike koje se nakon spremanja u HTML formatu nalaze u posebnoj mapi.

Priprema slika

284

CARNetov CMS za kole

VJEBA
U bilo kojem od programa paketa Microsoft Office nacrtajte sliku. To moe biti slika sastavljena od ugraenih oblika, isjeak crtea, grafikon ili neto etvrto. Spremite dokument u izvornom obliku. Neka se datoteka zove razni_crtezi. Spremite jo jednom dokument u HTML obliku. Neka se datoteka zove razni_crtezi. Prouite to ste dobili: 1. U mapi u koju ste spremili datoteku naite mapu naziva razni_crtezi_datoteke.

2. Uite u tu mapu i uoite pohranjene slike. U kojem su formatu ili


formatima?

Priprema slika

285

CARNetov CMS za kole

Hvatanje slike ekrana


Posjetiteljima esto treba opisati neki postupak, a to je najjednostavnije uiniti uz priloene slike ekrana koje e vidjeti tijekom provoenja postupka. Sadraj ekrana se moe kopirati u meuspremnik (clipboard) tipkom [PrtScr]. Kombinacijom tipaka [alt]+[PrtScr] kopira se samo slika aktivnog prozora. Kopirani sadraj najbolje je zalijepiti kao novu sliku u nekom od grafikih programa i spremiti u PNG formatu. Odgovarajua funkcija se najee nalazi u izborniku Edit uz naredbu Zalijepi (Paste) i njeno ime govori da se sadraj meuspremnika lijepi kao novi dokument (na primjer Paste as new image). Openito, JPEG format se pokazuje najboljim za fotografije, dok je PNG format najbolji za slike s jasnim plohama. Format GIF ostaje u uporabi samo za slike s malo boja.

VJEBA
Izaberite neki od prozora koji imate otvoren na raunalu: prozor programa ili dijaloki okvir. Ako nije u prednjem planu, aktivirajte ga klikom mia. Kopirajte sliku aktivnog prozora kombinacijom tipaka [alt]+[PrtScr]. Zalijepite kopiranu sliku u izabrani program za rad sa slikama. Ako je to Paint.NET, onda to moete uiniti funkcijom Edit > Paste into New Image. Spremite sliku u PNG formatu. Sliku moete spremiti i u GIF i JPEG formatu. Gledajui ih uveano i u prirodnoj veliini, usporedite kvalitetu i veliine slika. Kopiranu sliku moete zalijepiti i u druge programe: Bojanje (Paint), Word ili bilo koji drugi program koji prihvaa slike.

Priprema slika

286

CARNetov CMS za kole

Slike su na papiru
Ako su slike na papiru, najjednostavnije ih je skenirati. Suelje programa za skeniranje nije jednako kod svih proizvoaa, odnosno modela skenera, no postoje neke zakonitosti.

Suelje programa za skeniranje ovisi o skeneru koji upotrebljavamo, a ne o programu za obradu slika.

Najvanije je zajedniko svojstvo svih suelja da se izravno ili posredno moe odrediti veliina skenirane slike. Naime, u suelju za skeniranje se moe namjestiti razluivost (rezolucija) skeniranja kojom se odreuje u koliko e se piksela pretvoriti jedan in predloka. Jedinica je dpi, dot per inch (tokica po inu). Na zaslonu se, pa tako i na web stranicama, jedan piksel slike prikazuje jednim pikselom zaslona, pa se zato skeniranjem s izabranom veom rezolucijom dobivaju vee slike.

Priprema slika

287

CARNetov CMS za kole

Predloak skeniran razluivou 75 dpi.

Predloak skeniran razluivou 150 dpi daje na ekranu sliku dvostruko vee irine i visine u odnosu na sliku dobivenu skeniranjem razluivou 75 dpi.

VJEBA
Ako pri ruci imate skener, pokuajte skenirati neki asopis, iskaznicu ili drugi tiskani materijal iz kolskoga muzeja. Skenirajte isti predloak raznim razluivostima te usporedite veliine dobivenih slika (na primjer zadravanjem pokazivaa mia iznad prikazane slike u popisu datoteka).

Slike koje se nalaze na papiru mogu se i fotografirati, pri emu treba paziti na kut pod kojim se fotografira najee fotoaparat treba namjestiti tono iznad slike. Inae se pravokutni papir pretvara u trapez, to na fotografiji moe djelovati neprirodno.

Priprema slika

288

CARNetov CMS za kole

Privremeno rjeenje: slike s weba


Pri uenju se moete posluiti i slikama s weba, iako je bolje navikavati se na slike kakve proizvode autori u vaoj koli. Pri izboru slika za web sjedite kole morate paziti na autorska prava jer je svaki objavljeni sadraj autorsko djelo, pa tako i sadraj na webu. Ukratko, ako nije drugaije navedeno, sadraje smijete ukljuivati na svoje web sjedite samo uz pisanu dozvolu autora. Za potrebe vjebanja, kao to je to sluaj u ovom priruniku, moete se posluiti slikama drugih autora. Osim toga, postoje i zbirke slika koje slobodno moete upotrebljavati, o emu se trebate informirati na web sjeditu s kojeg preuzimate slike. Slike moete pohraniti s web stranica koje posjeujete, a moete i krenuti u potragu za slikama. Zakon o autorskim i srodnim pravima objavljen je 2003. godine, a doivio je izmjene i dopune 2007.

Podaci uz smanjeni prikaz slike u pretraivanju slika trailicom Google.

Na popisu rezultata pretrage slika jasno su oznaene irina i visina slike u pikselima.

Priprema slika

289

CARNetov CMS za kole

Trailici Google korisnik moe zadati priblinu ili tonu veliinu slike, nakon ega u popisu rezultata dobiva samo slike odgovarajue veliine.

Uz prikaz rezultata pretraivanja nalazi se nekoliko popisa za suavanje rezultata pretrage. Jedan od njih odnosi se na odreivanje veliine slike, no zanimljivi su i ostali, prije svega prikazivanje slika koje su preteno zadane boje.

U popisu rezultata slike su umanjene pa nakon odluke o izboru slike treba kliknuti na sliku i time otvoriti stranicu koja sadri sliku u izvornoj veliini. Slika se pohranjuje na raunalo desnim klikom na sliku i odabirom funkcije Spremi sliku kao... (toan naziv funkcije ovisi o web pregledniku koji upotrebljavate).

Stranica s koje se lako dolazi do slike u izvornoj veliini.

Priprema slika

290

CARNetov CMS za kole

VJEBA
Za rad u ovoj lekciji e vam trebati nekoliko velikih slika (irine vee od 1000 piksela). Pronaite nekoliko takvih slika. Bilo bi dobro kad bi slike sadravale viak sadraja, tako da osjetite potrebu iz svake od njih izrezati zanimljiv dio. Ako e vam kasnije zatrebati jo neka slika, lako ete je pronai.

Priprema slika

291

CARNetov CMS za kole

Izbor programa
Uz operacijski sustav Windows dobiva se program Windows preglednik slike i faksa za pregledavanje slika. Za rad sa slikama isporuuje se program Bojanje (Paint), no gledano zajedno, ta dva programa nisu dovoljna za prilagoavanje slika za objavljivanje na webu. Veini je korisnika sinonim za obradu slika program PhotoShop. To je moan program, mogunosti puno veih nego to je veini korisnika potrebno i cijene vee no to su spremni platiti. Meu korisnicima koji se grafikom bave amaterski PhotoShop susreemo najee u obliku piratskih instalacija. Za osnovnu obradu slika preporuamo jedan od sljedeih besplatnih programa:

The GIMP

Paint.NET

IrfanView

Picassa

Prva dva programa su programi za obradu slika, dok su druga dva preglednici s mogunou ureivanja slika. Osnove obrade slika bit e pokazane na programu Paint.NET, premda se moe pratiti i na drugim programima. Od navedenih programa trenutano The GIMP korisnicima prua najvie mogunosti. On ima i dobru budunost zahvaljujui zajednici programera koji ga razvijaju, no zbog suelja koje zahtijeva nekoliko dana za privikavanje nije izabran za rad na ovom priruniku. Svima koji ga ele upoznati predlaemo CARNetov online teaj Obrada slika pomou GIMP-a. Budui da e u ovom poglavlju biti opisani nain rada s naglaskom na osnovnim principima, ono se moe pratiti u bilo kojem programu. Openito, tijekom rada u bilo kojem od jaih programa mogu se pratiti tutorijali za bilo koji drugi. Da biste mogli prevoditi upute, na primjer s fotoopingskog na gimpovski jezik, treba samo nauiti osnovne operacije sa slikama. Sve su slike u ovom teaju ureene GIMP-om.

AKTIVNOST
Provjerite koje programe za obradu slike imate instalirane na svom raunalu. Ako nemate niti jedan ili ako ste se odluili za najjednostavniji nain svladavanja sadraja ovog poglavlja, instalirajte Paint.NET.

Priprema slika

292

CARNetov CMS za kole

Odreivanje veliine slika


U poglavlju o umetanju slika cjeline o editoru bilo je pokazano da je slike najbolje umetati bez promjene veliine, tj. bez uporabe hvataljki i(li) upisivanja irine i visine. Tada se slike prikazuju u pregledniku u prirodnoj veliini, tako da je jedan piksel slike prikazan jednim pikselom monitora. Pritom razluivost (rezolucija) slike ne igra nikakvu ulogu. Ako se slike u editoru smanje upotrebom hvataljki, smanjuje se samo njihov prikaz, dok se na posluitelju pohranjuju i mreom prenose i dalje originalne, ogromne, slike. Pogledajte statistiku o veliinama ekrana posjetitelja koje nudi W3Schools. Rije je o posjetiteljima s vjerojatno malo novijim monitorima od monitora prosjene populacije.

Dananji su monitori razliitih oblika i veliina, ali se moe uzeti irina od 1000 piksela kao donja granica irine zaslona. S tim su u skladu i izgledi web sjedita koji su na raspolaganju kolama.

Jedan od izgleda kolskog web sjedita i dimenzije vane za pripremu slika.

Dakle, za duljinu vee stranice slike u tekstu moemo uzeti 500 piksela, a za irinu slike u stupcu sa strane 200 ili malo manje piksela. To nisu propisane veliine, ali je dobro da se svi autori koji surauju na jednom web sjeditu dogovore o veliini slika. Naime, samo lanci sa slikama meusobno jednakih veliina djeluju uredno. Za slike saetka vijesti vrijede drugaija pravila.

Priprema slika

293

CARNetov CMS za kole

Kako doznati veliinu slike?


Puno podataka o slici, pa tako i njena veliina, mogu se doznati iz tzv. Exif tagova koji se zapisuju pri fotografiranju, a mogu se mijenjati pri daljnjim pohranjivanjima slika: 1. Naite sliku programom Windows Explorer (Moji dokumenti, Moje raunalo, Radna povrina) ili je otvorite Windows preglednikom slika i faksa. 2. Kliknite desnom tipkom mia na sliku > Svojstva > kartica Saetak > gumb Dodatno. 3. Prvi podaci u dobivenom okviru su irina i visina slike u pikselima.

Fotografija i dio okvira Svojstva slike koji pokazuje njenu veliinu. Fotografija je mala u odnosu na veinu ostalih jer je preuzeta s relativno starog mobitela.

Priprema slika

294

CARNetov CMS za kole

Veliina slike iz fotoaparata


Dananji fotoaparati proizvode vrlo velike slike, to omoguava kvalitetan ispis fotografija u velikim formatima. No, slike namijenjene ukljuivanju na web stranice mogu i trebaju biti puno manje.

Usporedba slike s fotoaparata u prirodnoj veliini i veliine monitora.

VJEBA
Upoznajmo se s veliinom slika s fotoaparata u odnosu prema veliini slika na monitorima. 1. Otvorite programom Windows preglednik slika i faksa neku sliku s fotoaparata ili veliku sliku s weba. 2. Pritisnite gumb Stvarna veliina ([ctrl]+[A]) da biste dobili sliku prikazanu u prirodnoj veliini (jedan piksel slike je jedan piksel zaslona). 3. Koliko je puta vea slika od zaslona? 4. Vratite uobiajeni prikaz slike gumbom Najbolje pristajanje ([ctrl]+[B]).

Priprema slika

295

CARNetov CMS za kole

Veliina izvezenih slika


Pokazali smo da se slike nacrtane programima paketa Microsoft Office mogu izvesti, a sad je prigoda da pogledamo koliko su velike takve slike. Veliina slika u pikselima se moe predvidjeti. Naime, Office radi s razluivou 96 dpi, to znai da e slika irine oko 5,08 cm, to iznosi 2 ina, nakon izvoza biti irine 2 x 96 px = 192 px.

Slika irine 5,08 cm.

VJEBA
Prouite veliine slika izvezenih u vjebi izvoza slika. Usporedite veliine sa svojim oekivanjima. Nacrtajte u programu Word ili nekom drugom programu paketa Microsoft Office grafikon koji e nakon izvoza biti irine oko 400 px. Uputa: irina grafikona na stranici bi trebala biti 400/96 ina, to iznosi oko 10,6 cm.

Priprema slika

296

CARNetov CMS za kole

Rad
Za objavljivanje na webu sliku je dovoljno smanjiti.

Dio slike u originalnoj veliini (preneseno s fotoaparata).

Smanjena i obrezana slika.

No, pokazuje se da na prosjenim slikama esto postoji podruje uz rubove koje je dobro izrezati, ime slika takoer postaje manja, a motiv se vie istie. Naime, paljivim se izrezivanjem moe popraviti kompozicija.

Samo smanjena slika.

Izrezana i smanjena slika.

Postupak koji treba provesti prije objavljivanja slike na webu je: izrezivanje slike smanjivanje slike izotravanje slike.

esto se ukljuuju i neki napredniji koraci, kao to su rotacija slike prije izrezivanja (da bi graevine i ljudi stajali uspravno) te ispravljanje boja prije smanjivanja slike.

Priprema slika

297

CARNetov CMS za kole

AKTIVNOST
Naite nekoliko slika koje biste rado stavili na web stranice. To mogu biti slike vezane uz va predmet, a mogu biti i vezane uz kolu openito.

Izrezivanje slike (crop)


U programu Paint.NET slike se izrezuju u dva koraka: 1. izbor eljenog dijela slike 2. izrezivanje. eljeni dio se izabire alatom Rectangle Select (preac: [S]).

Izbor alata Rectangle Select.

Da bi sve slike na stranici, odnosno web sjeditu, izgledale skladno, pravokutnik mora imati omjer irine i visine za koji su se dogovorili autori priloga na web sjeditu. Dananji fotoaparati najee imaju omjer irine i visine slika 4:3 ili 3:2 pa je dobro odluiti se za jedan od ova dva omjera.

Slika izrezana u omjeru 3:2.

Slika izrezana u omjeru 4:3.

Ako se odluimo za omjer 4:3, nakon izabiranja alata Rectangle Select u traci svojstava alata prvo treba odabrati Fixed ratio pa onda i irinu (Width) 4 i visinu (Height) 3.

Priprema slika

298

CARNetov CMS za kole

Svojstva alata Rectangle Select.

Dio slike koji e biti izabran je tijekom izabiranja zatamnjen, a dimenzije izabranog dijela vide se na traci stanja na dnu prozora programa Paint.NET. Pri izabiranju je vano da slika ostane vea ili jednaka veliini koju bi trebala imati na web stranici. Naime, slika se moe smanjivati uz zadravanje ili minimalno smanjivanje kvalitete, dok nakon poveavanja slika izgleda loije nego prije promjene veliine.

eljeni dio slike se izabire razvlaenjem pravokutnika preko podruja budue slike.

Dobro je pri izabiranju pokuati popraviti kompoziciju. esto pomae staro pravilo treina, prema kojem se glavni dijelovi slike trebaju nalaziti na nekom od presjeka vodoravnih i uspravnih linija koje sliku dijele na treine.

Priprema slika

299

CARNetov CMS za kole

Izabiranje dijela slike s nacrtanim treinama kao pomo u odreivanju kompozicije.

Nakon izbora slijedi izrezivanje: Image > Crop to Selection, to se moe postii i klikom na alat Crop .

VJEBA
Izaberite jednu pripremljenu fotografiju. Izreite je jednom tako da omjer stranica bude 3:4 (ili 4:3), a drugi put 2:3 (ili 3:2). Pohranite obje izrezane slike. Radi lakeg praenja u sljedeim vjebama neka se jedna od njih zove omjer_34, a druga omjer_23. Napomena: originalne je slike uvijek dobro sauvati jer ete ih moda jednom htjeti upotrijebiti na drugi nain.

VJEBA
Izaberite jednu pripremljenu fotografiju. Zadravajui omjer 3:4 ili 4:3 izreite sliku na nekoliko razliitih naina, tako da svaki put istaknete neki drugi detalj. Pokuajte jednom staviti glavni motiv u sredinu slike, drugi put na treinu slike. Varirajte koliinu slobodnog prostora oko slike i glavni motiv. Slike pohranite pod imenima izrezano_1, izrezano_2, izrezano_3 itd.

Priprema slika

300

CARNetov CMS za kole

Smanjivanje slike
Sljedei korak je smanjivanje slike: Image > Resize... Meu parametrima treba izabrati Absolute size, gdje nakon otvaranja prozora Resize stoje irina i visina otvorene slike u pikselima.

Dijaloki okvir Resize.

Vano je da je izabran parametar Maintain aspect ratio te nakon toga treba upisati, na primjer, dogovorenu irinu. Izlaskom iz polja za irinu (Width) automatski se rauna visina (Height). Nakon smanjivanja slike dobro ju je prikazati u pripadnoj veliini: zoom 100%.

Alati za poveavanje i smanjivanje slike (zoom).

VJEBA
Stvorite mapu s imenom Pripremljeno za web. Smanjite sve pripremljene slike tako da im irine budu 400 piksela. Spremite ih u mapu Pripremljeno za web. Originale sauvajte!

Priprema slika

301

CARNetov CMS za kole

Izotravanje slike
Korak uobiajen nakon smanjivanja slike je izotravanje, koje je potrebno zbog neizbjenog zaokruivanja pri raunanju novih boja piksela. U programu Paint.NET izotravanje je dostupno iz izbornika Effects > Photo > Sharpen, nakon ega treba izabrati intenzitet izotravanja.

Izbor intenziteta izotravanja. Vea vrijednost ne daje nuno i bolji rezultat, pa se zato preporua da pratite pretpregled efekta na slici.

VJEBA
Izotrite pripremljene slike iz mape Pripremljeno za web.

Zavrni zadaci i napomene


Do sada ste u ovoj lekciji pripremili slike, a sad treba vidjeti kako smanjivanje djeluje na web stranicama.

VJEBA
Stvorite jednu novu vijest ili statiki HMTL modul i u lanak stavite slike omjer_34 i omjer_23. Neka slike budu izmeu odlomaka, centrirano. Stvorite jo jedan lanak i u njega slike omjer_34 i sve slike izrezano_X pripremljene ranije u ovom poglavlju. I te slike stavite izmeu odlomaka i centrirajte. Pogledajte jednu i drugu vijest. Koja vam djeluje urednije? Moete se vratiti na dio ove lekcije o izrezivanju slike.

Priprema slika

302

CARNetov CMS za kole

Primjer teksta sa slikama u raznim omjerima (prve dvije slike) i sa slikama razliitih dimenzija (trea je slika ua od prethodnih).

Ovime smo proli nune korake za obradu slika u programu Paint.NET. Slino se radi u svim programima za obradu slika, a svi ti programi nude i puno vie. Zato preporuamo da nakon ovog prirunika proete teaj Obrada slika pomou GIMP-a na Nacionalnom portalu za udaljeno uenje Nikola Tesla.

Priprema slika

303

6. cjelina: O pisanju

CARNetov CMS za kole

O pisanju uvod
Uvoenjem raunala kao pomagala za pisanje korisnicima je dan u ruke moan alat. Uslijedili su razni oblici poduke namijenjeni irokom krugu korisnika koji objanjavaju mogunosti programa za upis i oblikovanje teksta. Rezultat takvog pristupa je da veina korisnika moe slijediti konkretnu uputu za upis i oblikovanje teksta. Znatno ih manji broj moe oblikovati tekst onako kako su to zamislili, a jo ih manje moe zamisliti kako bi trebao izgledati dobro oblikovan tekst. Koliko smo se puta uope zapitali piemo li tako da na itatelj moe lako itati napisani tekst? Budui da ete na svoje web sjedite ipak veinom postavljati tekstove (s ukljuenom multimedijom), a svojim web sjeditem elite privui i zadrati posjetitelje, trebat ete se pozabaviti i ovom temom. Kao to je ranije najavljeno, korist od nje ete osjetiti pri svakom pisanju i oblikovanju teksta.

Prva hrvatska tiskana knjiga (izvor: Nacionalna i sveuilina biblioteka u Zagrebu). Zahtjevi na preglednost se mijenjaju ovisno o raspoloivoj tehnologiji. Danas svatko moe na svom raunalu proizvesti tekst profesionalnog izgleda.

O pisanju

305

CARNetov CMS za kole

Kae se da je sadraj kralj, a u ovom emo poglavlju opisati kako sluiti tom kralju pisanjem. Sluiti mu se moe i paljivim odabirom i pripremom slika, to je opisano u poglavlju o slikama.

OPIS POGLAVLJA
Cilj je ovog poglavlja provesti vas kroz vane probleme koji mogu nastati nepravilnom (najee pretjeranom) upotrebom oblikovanja teksta. Zbog toga je u ovom poglavlju vie primjera, a manje opisa nego u drugima, a vi ete na kraju odluiti kako ete dalje raditi. Ovo poglavlje nije sveobuhvatni vodi za pisanje, nego samo popis sluajeva u kojima se malom promjenom u nainu rada moe znaajno unaprijediti izgled teksta i posjetiteljima olakati itanje. Na kraju ovoga poglavlja ete moi objasniti i pokazati na primjerima: kako oblikovanje znakova utjee na itanje teksta kako oblikovanje odlomaka utjee na itanje teksta kako male promjene u stilu pisanja utjeu na itanje teksta.

Promjena tekstova ovisi o alatu koji upotrebljavate, a u naem je sluaju rije o editoru ugraenom u CARNetov CMS. Aktivnosti u ovom poglavlju ukljuuju promatranje svojih i tuih tekstova napisanih bilo kojim alatom. Osim promatranja, oekuje se da ete eksperimentirati sa svojim tekstovima pokuavajui ih uiniti urednijim i lakim za itanje.

AKTIVNOST
Pogledajte svoje tekstove pisane u Wordu, u nekom sustavu za objavljivanje podataka na webu ili u nekom treem programu, odnosno sustavu. Izgledaju li uvijek onako kako ste ih zamislili? Ako ne, vrijeme je za ponavljanje poglavlja oeditoru. Pogledajte tue tekstove. itate li ih glatko? to biste savjetovali autoru da bi itanje bilo lake? Na prethodna dva pitanja moete odgovoriti gledajui neki vlastiti tekst, ali je sigurno da ete tee odgovoriti na pitanje. No, to sad nije niti vano pozivamo vas da o ovoj aktivnosti razmiljate itajui cijelo ovo poglavlje.

O pisanju

306

CARNetov CMS za kole

Kako itamo?
Kad bismo itali svako slovo, u knjigama ne bi bilo pogreaka. No, pogreaka uvijek ima, katkad i u drugom ili treem ispravljenom izdanju. U emu je problem? Navodno itamo tako da pogledom hvatamo 5-10 znakova odjednom, a kao granice podruja nam slue razmaci. Naravno, ako je rije dulja, pomaemo si ime moemo, a to su najee dulje crte, poput onih na slovima j, g, k, l i drugima. Pogledajte sljedee primjere: Jeste li pronali koju pogreku u pisanju u ovom priruniku? Svjesni smo da je mogla preostati neka od njih, premda je tekst pregledalo etvero ljudi i jedan program (provjera pravopisa u editoru u kojem je pisan prirunik).

Aoccdrnig to a rscheearch at an Elingsh uinervtisy, it deosn't mttaer in waht oredr the ltteers in a wrod are, the olny iprmoetnt tihng is taht frist and lsat ltteer is at the rghit pclae. The rset can be a toatl mses and you can sitll raed it wouthit porbelm. Tihs is bcuseae we do not raed ervey lteter by itslef but the wrod as a wlohe. Izvor: Joomla, primjeri lanaka postavljeni pri instalaciji sustava

Perma itsraivanjima jendog engleksog svieulita, poptuno je sveejdno kjoim se resdolijedom piu solva u nkeoj rijei, jeidno je btnio da pvro i psoljednje slovo bduu isparvno naipasni. Osatatk moe btii skorz izmejan, a da rijei iapk bduu lkao itljvie. To se dogaa ztao jer vojek ne tia sovlo po svolo, ngeo cjielu rjie ojdednom. Izvor prijevoda: FFZG

Osim navigiranja po pojedinim dijelovima slova, itatelju u snalaenju u tekstu pomau i krupniji detalji: prazni prostori izmeu odlomaka, naslovi, podnaslovi i istaknuti dijelovi teksta, nabrajanje, i ostali detalji oblikovanja i pisanja teksta. Upravo emo se zbog toga pozabaviti ovim detaljima pisanja.

AKTIVNOST
Jeste li primijetili to sve utjee na vae uoavanje lanaka ili vanih dijelova tekstova u knjigama, asopisima, novinama, na webu?

O pisanju

307

CARNetov CMS za kole

Znakovi (slova)
Tipkovnica prvenstveno slui za upis teksta i tako je to od vremena prvih pisaih strojeva. No, u dananjem pisanju tipkovnica igra tek manju ulogu, a glavni je igra program za ureivanje teksta. Mogunosti su nam danas puno vee od onih koje su bile ostvarive pisaim strojevima, pa ak i pisanjem rukom koje naizgled nudi beskonano mogunosti. U nastavku ove lekcije koncentrirat emo se na izgled pojedinih znakova, tj. na oblikovanje znakova. To su funkcije koje se u programu Word nalaze u skupini Font. One preteno odgovaraju promjeni intonacije u govoru i jako su vani kako autorima, tako i itateljima.

Verzal
Tekst napisan velikim slovima (verzal) istie se u odnosu na okolni tekst i zato se u nedostatku drugih sredstava, pri pisanju rukom ili strojem za pisanje, upotrebljava za naglaavanje teksta. No, tekst napisan velikim tiskanim slovima ima sve znakove iste visine, to oteava itanje. Zbog toga, a i zbog mnogih drugih mogunosti naglaavanja dijela teksta (na primjer bojom i podebljanjem), verzal se vie ne upotrebljava za naglaavanje teksta. Danas se preporua velika tiskana slova upotrebljavati u tekstovima tamo gdje je to pravopisom predvieno: za velika poetna slova imena i u skraenicama. U izdvojenim kraim tekstovima, kao to su, na primjer, naslovi ili ilustracije, velika se tiskana slova mogu upotrebljavati bez znaajnog oteavanja itanja. U internetskoj komunikaciji pisanje verzalom dobilo je novu ulogu i smatra se vikanjem.

O pisanju

308

CARNetov CMS za kole

U davna je vremena tipkovnica bila jedino sredstvo za pisanje i oblikovanje teksta pa smo se za naglaavanje dijelova teksta sluili SVIM NJEZINIM MOGUNOSTIMA. Najjednostavnije sredstvo za NAGLAAVANJE TEKSTA je bilo ukljuivanje stalnog pisanja velikih slova. Uspjeh je bio zajamen pogled privuen, itanje usporeno, pa prema tome, i vie vremena za razmiljanje. Ako itatelji nisu prije odustali od itanja...

U davna je vremena tipkovnica bila jedino sredstvo za pisanje i oblikovanje teksta pa smo se za naglaavanje dijelova teksta sluili svim njezinim mogunostima. Najjednostavnije sredstvo za naglaavanje teksta je bilo ukljuivanje stalnog pisanja velikih slova. Uspjeh je bio zajamen pogled privuen, itanje usporeno, pa, prema tome, i vie vremena za razmiljanje. Ako itatelji nisu prije odustali od itanja...

Moemo se zapitati zato uope treba upotrebljavati velika slova. Velika slova na poetku reenica, zajedno s interpunkcijom i razmakom ispred njega, daju nam do znanja da je prethodna reenica zavrena te da moemo zastati i razmisliti o njoj. Velika slova u kraticama takoer nas usporavaju i daju do znanja da sljedei tekst trebamo proitati i shvatiti kao kraticu. Je li nain pisanja naziva ustanove CARNet pogrean?

AKTIVNOST
Ako imate dobar razlog, moete pisati velikim tiskanim slovima. Posjetite web stranice arheolokog nalazita Andautonije i pokuajte otkriti njihov razlog za pisanje velikim slovima. Uputa: pronaite sat i datum na njihovim stranicama, moda e vam i oni pomoi. Oznake AKTIVNOST i VJEBE u ovom su priruniku grafike oznake koje se pojavljuju u prepoznatljivim okvirima. One su funkcijom nalik ikonama, te nisu namijenjene itanju, nego prepoznavanju.

O pisanju

309

CARNetov CMS za kole

Podebljavanje
Podebljavanje teksta je dobar nain isticanja kratkih dijelova teksta. No, podebljavanje dugih dijelova teksta oteava itanje usporedite sami.

U davna je vremena tipkovnica bila jedino sredstvo za pisanje i oblikovanje teksta, pa su se ljudi za naglaavanje dijelova teksta sluili svim njezinim mogunostima. Strpljivi su se autori nekoliko puta vraali na pojedine rijei i ponovno ih tipkali. Time su dobili podebljana slova. Uspjeh je bio zajamen pogled privuen, itanje usporeno, pa prema tome, i itatelji su dobili vie vremena za razmiljanje. No, dananje je podebljavanje vie od samog zacrnjivanja teksta, a i lake je podebljati preveliki odlomak.

U davna je vremena tipkovnica bila jedino sredstvo za pisanje i oblikovanje teksta pa su se ljudi za naglaavanje dijelova teksta sluili svim njezinim mogunostima. Strpljivi su se autori nekoliko puta vraali na pojedine rijei i ponovno ih tipkali. Time su dobili podebljana slova. Uspjeh je bio zajamen pogled privuen, itanje usporeno, pa prema tome, i itatelji su dobili vie vremena za razmiljanje. No, dananje je podebljavanje vie od samog zacrnjivanja teksta, a i lake je podebljati preveliki odlomak.

Umjesto podebljavanje cijelih vanih vijesti preporua se umetanje slike odgovarajueg sadraja koja e privui pogled posjetitelja, a nee oteati itanje. Podebljavanje kratkih, vanih, dijelova teksta se i dalje preporua.

AKTIVNOST
Usporedite isticanje vanih dijelova teksta: podebljavanjem promjenom boje promjenom boje i podebljavanjem promjenom boje podloge.

Bilo bi dobro kad bi barem u saecima vijesti unutar jednog modula vijesti svi autori upotrebljavali istu metodu naglaavanja vanih dijelova teksta. Moete li se dogovoriti? Moete li odrediti boju ili dvije koje ete upotrebljavati?

O pisanju

310

CARNetov CMS za kole

Podvlaenje
Podvlaenje je osobito praktina metoda isticanja teksta pri pisanju rukom. Naalost, i ta metoda ima svoje nedostatke. Nedostatak vezan uz itanje je da podvlaka prelazi preko znakova koji se dijelom nalaze ispod osnovne linije (g, j, p) i tako ih djelomino prekrivaju. To, oekivano, usporava itanje. Nedostatak vezan uz obiaje na webu je da podvlaka ima svoje uobiajeno znaenje podvueni tekst veini korisnika predstavlja link. Zato se esto dogaa da korisnici klikaju po podvuenom tekstu, ni ne primjeujui da to nije link, tj. da nisu dobili odgovarajui izgled pokazivaa mia (najee ruku s ispruenim kaiprstom).

U davna je vremena tipkovnica bila jedino sredstvo za pisanje i oblikovanje teksta, pa su se ljudi za naglaavanje dijelova teksta sluili svim njezinim mogunostima. Napredni pisai su se rado vraali na ve napisani tekst i preko napisanog teksta pisali podvlake. Uspjeh je bio zajamen pogled privuen, itanje usporeno, pa je itatelj dobio vie vremena za razmiljanje. Pri pisanju olovkom podvlaenje je prirodan postupak, samo malo dulji od pokazivanja vanog teksta olovkom. Sreom, pri oblikovanju teksta raunalom postoje i druge metode naglaavanja teksta.

U davna je vremena tipkovnica bila jedino sredstvo za pisanje i oblikovanje teksta, pa su se ljudi za naglaavanje dijelova teksta sluili svim njezinim mogunostima. Napredni pisai su se rado vraali na ve napisani tekst i preko napisanog teksta pisali podvlake. Uspjeh je bio zajamen pogled privuen, itanje usporeno, pa je itatelj dobio vie vremena za razmiljanje. Pri pisanju olovkom podvlaenje je prirodan postupak, samo malo dulji od pokazivanja vanog teksta olovkom. Sreom, pri oblikovanju teksta raunalom postoje i druge metode naglaavanja teksta.

Vjerujemo da ste u prethodno, poglavlju pronali dobar nain isticanja dijelova teksta podebljavanjem i promjenom boje te da vam podvlaenje u veini sluajeva vie nije niti potrebno.

O pisanju

311

CARNetov CMS za kole

AKTIVNOST
Je li vam ostala neka situacija u kojoj je podvlaenje neizbjeno? Ne tvrdimo da od sada nadalje neete ba nikad upotrebljavati podvlaenje. Uostalom, u cijelom je ovom poglavlju rije o openitim tekstovima, a sigurno postoje i specifine situacije.

Kosa slova
Kosa slova nekim korisnicima djeluju manje strojno, no treba uzeti u obzir da se tee itaju od uspravnih. Kosa slova katkad dobro dou za estitku ili za drugi tekst koji nije vano cijeli proitati, a za koji treba istaknuti da se izdvaja od ostatka teksta. Osim toga, raunala su ve dovoljno dugo s nama da su kosa slova dobila svoju uobiajenu funkciju u tekstu. Kosa se slova upotrebljavaju za strane rijei u tekstu. Moda ih neete upotrebljavati u predmetima u kojima se sadraj nije mijenjao zadnjih stotinu godina, no, vjerujte, u informatici ih je napretek. Slino vrijedi i za rijei iz argona ukljuene u tekst pisan knjienim jezikom, a ponekad i za rijei koje treba proitati u prenesenom znaenju. Sve su to situacije u kojima se itatelj treba zaustaviti i na krae vrijeme promijeniti nain itanja i razumijevanja teksta. Kratki citati odvojeni od teksta takoer se mogu pisati kosim slovima. Tako zaustavljamo itatelja i dajemo mu do znanja da se mijenja autor.

Sadraj je kralj. itajui ovo poglavlje moete stvoriti dojam da je oblikovanje teksta usko vezano uz sadraj i unaprijed propisano. Zaista, za znakove tipa italic danas postoji ve poprilino vrsta praksa upotrebe. Sreom je isticanje teksta u rukama autora, odnosno skupine autora koji stvaraju jedno djelo (na primjer kolske web stranice).

O pisanju

312

CARNetov CMS za kole

AKTIVNOST
Analizirajte upotrebu kosih slova u ovom priruniku. Pogledajte i kad se upotrebljavaju i rijei, odnosno fraze u navodnicima. Slaete li se s takvom upotrebom ili biste neto promijenili?

Izbor fonta i veliine znakova


Izborom fonta moe se u programima za pisanje utjecati na atmosferu koja se prenosi tekstom. Autori u programima za pisanje mogu birati meu svim fontovima instaliranim na svom raunalu, ispisati dokument (na obinom ili PDF pisau) i biti siguran da e svi itatelji vidjeti tekst napisan upravo onim fontom koji je autor zamislio. Kad se objavljuju tekstovi na webu, situacija je drugaija: prenosi se tekst, a pri prikazivanju teksta na ekranu upotrebljavaju se fontovi instalirani na raunalu posjetitelja. Budui da ne moraju na svim raunalima biti instalirani isti fontovi, preporua se upotreba ogranienog skupa fontova (tzv. websafe fontova). To je razlog zbog kojeg je u editoru na raspolaganju za izbor svega nekoliko fontova. Bez obzira na vrstu teksta u pravilu vrijedi da u tekstu nije dobro imati vie od dva fonta. To za lanke na webu znai da je najbolje ostaviti font koji je odreen izabranim izgledom web sjedita, a dobro je i to manje mijenjati veliinu. Naime, tekst lanka e se nakon objavljivanja nai na stranici zajedno s naslovom, podacima o autoru i okolnim modulima koji se svi meusobno razlikuju oblikovanjem. Uvoenje dodatnih fontova ili veliina znakova samo optereuje izgled stranice i oteava itanje. Font Comic sans se nalazi u popisu raspoloivih fontova zbog zahtjeva korisnika. No, treba uzeti u obzir da je on standardno instaliran samo na operacijskom sustavu Windows, te da e u ostalima tekst izgledati drugaije!

U tekstovima esto treba naglasiti pojedine dijelove. To se moe uiniti na razne naine, a esto se upotrebljava i promjena fonta i veliine znakova.
Razmislite prije promjene fonta!

Iako mnogi posjetitelji nee primijetiti promjenu fonta, svima ostaje dojam neurednosti.

O pisanju

313

CARNetov CMS za kole

Naravno, kao i kod naglaavanja pojedinih dijelova teksta, i ovom se problemu moe doskoiti dogovorom autora. Dobro je da podnaslovi u svim lancima (ako postoje) budu u istom stilu. Da to bude usklaeno s izgledom web sjedita, preporua se izabrati neki oblik (polje Format) za naslove - heading1, heading2 i sl. Ako za neku potrebu isticanja teksta ne odgovara niti jedan od predloenih oblika, dogovorite se koje ete oblikovanje upotrijebiti i upotrebljavajte ga dosljedno. To osobito vrijedi ako se isticanja nalaze u saecima vijesti.

AKTIVNOST
Jeste li u zadnje vrijeme vidjeli lanak ili neki drugi tekst s mjeavinom fontova i veliina znakova? Ako jeste, uzmite taj tekst i pokuajte ga urediti tako da ima najvie dva fonta i najvie tri veliine znakova. Usporedite original i preureeni tekst. Sigurno postoji razlika u dojmovima koje ostavljaju moete li rei kako vam koji od njih djeluje?

O pisanju

314

CARNetov CMS za kole

Odlomci
Oblikovanje odlomaka se odnosi na oblike teksta koje vidimo prije neko to ponemo raspoznavati slova. Tu su prije svega irina odlomka, razmak meu redovima i meu odlomcima, grafike oznake kod nabrajanja.

Broj znakova u redu


Prvo pogledajte sljedea tri primjera razliitih irina.

Fotografsko itanje, tj. itanje jednim pogledom na stranicu ne postoji. ak i kad gledamo slike, na pogled luta (to jako veseli teoretiare umjetnosti, psihologe i elektrotehniare pa eksperimentiraju na veliko). Dok itamo pomiemo oi, u teim sluajevima glavu, u najteim se moramo i sami pomaknuti. Koliko to utjee na mogunost praenja napisanog, koliko na nau koncentraciju? Usporedite za poetak tekstove razliitih irina na ovoj stranici, a kasnije, itajui tekstove s raznih stranica i iz raznih knjiga, pokuajte odrediti svoj optimum. On ovisi i o razmaku izmeu redova, ali neke orijentacijske veliine moete odrediti.

Fotografsko itanje, tj. itanje jednim pogledom na stranicu ne postoji. ak i kad gledamo slike, na pogled luta (to jako veseli teoretiare umjetnosti, psihologe i elektrotehniare pa eksperimentiraju na veliko). Dok itamo pomiemo oi, u teim sluajevima glavu, u najteim se moramo i sami pomaknuti. Koliko to utjee na mogunost praenja napisanog, koliko na nau koncentraciju? Usporedite za poetak tekstove razliitih irina na ovoj stranici, a kasnije, itajui tekstove s raznih stranica i iz raznih knjiga, pokuajte odrediti svoj optimum. On ovisi i o razmaku izmeu redova, ali neke orijentacijske veliine moete odrediti.

Fotografsko itanje, tj. itanje jednim pogledom na stranicu ne postoji. ak i kad gledamo slike, na pogled luta (to jako veseli teoretiare umjetnosti, psihologe i elektrotehniare pa eksperimentiraju na veliko). Dok itamo pomiemo oi, u teim sluajevima glavu, u najteim se moramo i sami pomaknuti. Koliko to utjee na mogunost praenja napisanog, koliko na nau koncentraciju? Usporedite za poetak tekstove razliitih irina na ovoj stranici,

O pisanju

315

CARNetov CMS za kole

Optimalan broj znakova u redu ovisi prije svega o upotrijebljenom fontu, razmaku izmeu redova i vjetini i navikama itatelja ciljane publike, ali i o drugim svojstvima teksta. No, neke su orijentacijske veliine poznate. itajui dugake redove itatelji se umaraju i pri itanju cijelog reda bez prekida i pri dolasku do poetka sljedeeg reda. Preuzak tekst obino je nezgodan zbog preeste potrebe prelaska u novi red, to prekida itanje. Ako je uzak tekst obostrano poravnat, pojavljuju se razmaci bitno razliitih duljina. Sreom, o duljini redaka se u CARNetovom CMS-u ne trebate brinuti. Oni su odreeni izabranim izgledom te primjereni uenicima prosjene oekivane starosti i vjetine itanja. Obino se kao poeljna duljina retka uzima 50-80 znakova (ukljuujui bjeline, iz ega je jasno da izmeu dvaju rijei stoji uvijek samo jedna bjelina).

AKTIVNOST
Usporedite za poetak tekstove razliitih irina na ovoj stranici, a kasnije, itajui tekstove s raznih stranica i iz raznih knjiga, pokuajte odrediti svoj optimum. Pokuajte odrediti optimum za svoje uenike osobito ako radite s djecom koja su tek prije nekoliko godina poela itati i jo nisu vjeti itai.

Nabrajanje i numeriranje
Znakovi za nabrajanje slue za privlaenje pogleda i jednako isticanje sadraja svake od natuknica. Prije nabrajanja najee je nuno napisati uvodnu reenicu ili dio reenice da bi se znalo o emu je rije. Nabrajanje ili numeriranje se upotrebljavaju u sljedeim situacijama: popisi u kojima elimo jednako istaknuti svaku stavku popisi u kojima treba istaknuti redoslijed (i, na primjer, oznaavati obavljeno). Pritom treba uzeti u obzir da se pod nabrajanjem smatra tekst oblikovan alatom za nabrajanje, a ne samo pisanjem crtica. Nadalje, numeriranje se upotrebljava onda kad je vaan redoslijed, dok je u ostalim sluajevima bolje itatelje ne zamarati dodatnim podacima brojevima.

O pisanju

316

CARNetov CMS za kole

Lorem ipsum: dolor sit amet consectetur adipiscing elit aliquam auctor viverra elit id scelerisque tortor luctus et in hac habitasse platea dictumst.

Lorem ipsum: - dolor sit amet - consectetur adipiscing elit - aliquam auctor viverra elit - id scelerisque tortor luctus et in hac habitasse platea dictumst. Suspendisse diam lectus, pretium ut congue vitae, tempus eu tortor.

Suspendisse diam lectus, pretium ut congue vitae, tempus eu tortor.

Nabrajanje ostvareno alatom za nabrajanje i pisanjem crtica.

Dobro je razmisliti o ovim temama: piemo li pune reenice ili ne je li prvo slovo natuknice veliko ili ne, to ovisi o odgovoru na prethodno pitanje, a ne o automatskom ispravljanju malog slova ugraenom u program kada stavljati interpunkcije (uobiajeno je stavljati iza punih reenica; ako su u nabrajanju samo skupine rijei, stavlja se samo zarez iza zadnje natuknice) hoe li se natuknice moi itati i neovisno o uvodnom tekstu (to se moe postii time da, ako poinju imenicom, to bude imenica u nominativu ili imenica u nekom drugom padeu s prijedlogom). Openito, sve natuknice moraju biti meusobno usklaene i sadrajem i stilom (na primjer: sve trebaju sadravati po rije ili nekoliko rijei, sve trebaju biti nepune reenice ili sve trebaju biti reenice).

O pisanju

317

CARNetov CMS za kole

Prijelom reda i prijelom odlomka


U poetku razvoja web-a svi su odlomci bili odmaknuti jedan od drugoga. Budui da u to vrijeme veina korisnika u ostalim programima za obradu teksta nije imala razmake meu odlomcima, smetala ih je ta novost (premda je bilo oigledno da ona poveava itljivost). Rjeenje je naeno u prijelomu reda znaku koji se najee upisuje kombinacijom tipaka [shift]+[enter]. Odlomci koji se lijepe jedan na drugi su postali toliko uobiajeni, da su neki poznati WYSIWYG editori za izradu web stranica i nakon pritiskanja tipke [enter] poeli umetati prijelom reda. Ova je povijesna pria vana zato jer se i danas na webu nalazi mnotvo lanaka s prijelomima redaka na mjestima na kojima bismo oekivali prijelome odlomaka. Ako kopirate takve tekstove, morate biti svjesni te razlike. Ona postaje oigledna pri pokuaju centriranja nekog od odlomaka tada se povue i nekoliko susjednih.

Prijelomi redaka i prijelomi odlomaka prikazani kao nevidljivi znakovi u programu Word. Prikazana je jedna uobiajena primjena.

Ako piete lanke na uobiajen nain, svaki znak [enter] bit e pretvoren u prijelom odlomka. Navedenih problema morate biti svjesni ako lijepite sadraje bilo kopirane s drugih mjesta na webu, bilo iz drugih programa funkcijom Zalijepi kao tekst.

O pisanju

318

CARNetov CMS za kole

Primjer kombinacije prijeloma reda i prijeloma odlomaka koji djeluje neuredno. Radi prikaza nevidljivih znakova slika je preuzeta iz programa Word.

VJEBA
Provjerite imate li negdje na webu situaciju kao slici prije ove vjebe, tj. kombinaciju prijeloma redova i prijeloma odlomaka. Ispravite tekstove tako da djeluju uredno.

VJEBA
Pokuajte zalijepiti sadraj napisan u programu Word funkcijom Zalijepi kao tekst. Naite prijelome redaka tako da pritisnete na nekom mjestu tipku [enter] i uoite razlike. Ispravite tekst tako da djeluje uredno.

O pisanju

319

CARNetov CMS za kole

Tekst
Svaki autor eli napisati tekst koji e itateljima efikasno prenijeti informaciju. Neki e vai autori biti vjetiji u pisanju, neki manje vjeti, neki s vie, neki s manje iskustva. No, zajedniko je svima da mogu paziti na neka jednostavna pravila koja znatno olakavaju itanje njihovih uradaka. Sva se navedena pravila odnose na tekst, no ponovno naglaavamo da su slike ravnopravan dio sadraja i da ih je dobro ukljuiti u tekst kad god smatrate da bi mogli olakati prenoenje informacije. Poinjemo od najvanijeg pravila: svi tekstovi moraju biti pravopisno ispravni ako ni zbog ega drugog, onda zato jer se nalaze na stranicama obrazovne ustanove. Dakle, nenamjernim pogrekama u pisanju (tipfelerima) i klasinim pravopisnim pogrekama nije mjestu na kolskim web stranicama. Izbor velikih i malih slova takoer je zadan pravopisom, a pretpostavlja se upotreba dijakritikih znakova (tj. pisanje naih slova kako u lancima, tako i na forumu i ostalim dijelovima kolskog web sjedita). Vezano uz pisanje mnoge autore treba upozoriti i na ispravno pisanje interpunkcija i razmaka. Pravilo je da se veina interpunkcija nalazi neposredno iza rijei iza koje slijede, a da se nakon interpunkcije pie razmak. Osim iz estetskih razloga, to je vano zato jer je razmak u pravilu dozvola za prijelom reda. Autore koji su u dilemi treba uputiti na promatranje naina pisanja u bilo kojoj knjizi. Dio kolskih web stranica moe biti napisan u dijalektu kraja u kojem se nalazi kola. To mogu biti, na primjer, stranice grupe koja se bavi obiajima svog kraja.

AKTIVNOST
Upotreba pravopisa nije sramota. Postavite pravopis u svoj kutak za itanje. Povremeno bez gledanja otvorite neku stranicu, pogledajte sadraj i razmislite o njemu.

O pisanju

320

CARNetov CMS za kole

Naslovi
Naslovi su vani u svim modulima, a osobito u modulima vijesti. O njima treba razmiljati kao o jednom od sredstava za privlaenje pozornosti itatelja. Dobri naslovi ne sadre rijei koje nisu relevantne za lanak, sadre relevantne rijei i uz to nisu predugi. Pogledajmo primjere:

Obavijest Ovo je naslov koji ne govori nita jasno je da su u modulu vijesti uglavnom obavijesti. Obavijest o odravanju nastave dana 23.12. Rije obavijest je, kao i u prethodnom primjeru, viak. Uz to, pitanje je koliko e uenika povezati datum sa zadnjim danom polugodita. 23.12. raspored Ovaj je naslov kratak i privlaan, ali ostaje problem datuma koji moda nekim uenicima daje drugaiju informaciju nego to smo je mi htjeli prenijeti. Zadnji dan polugodita Ovo je naslov koji e sigurno privui uenike. Zadnji dan polugodita raspored Preciznija inaica prethodnog primjera. Raspored za zadnji dan polugodita Naslov naizgled slian prethodnom, ali s drugaijim naglaskom.

AKTIVNOST
Pogledajte naslove u svim modulima vijesti na svom web sjeditu. Biste li neto promijenili? Porazgovarajte s ostalim autorima o ovoj temi.

O pisanju

321

CARNetov CMS za kole

Sadraj
Pri pisanju tekstova kao prvo treba voditi rauna o ciljanoj publici, tj. o potencijalnim itateljima te stil prilagoditi njima. To je osobito vano u osnovnim kolama, koje pohaaju uenici koji su tek nauili itati, kao i uenici koji samostalno trae podatke na webu. Stil lanaka mora biti novinarski, dakle bez dugog uvoda treba odmah prijei na vano. Prevedeno na jezik lanaka u modulima vijesti, to znai da se u saetku mora nalaziti motivirajui tekst koji e privui sve itatelje zainteresirane za cijelu vijest. Naime, oni koje ne privue uvod, nee kliknuti na link Opirnije i vidjeti ostatak vijesti. Budui da je koncentracija pri itanju s monitora slabija od koncentracije pri itanju s papira, a poznato je i da je tee itati tekst s monitora, reenice u tekstovima pisanim za web moraju biti krae, a rijei jednostavnije. Osobito je vano da odlomci ne budu predugaki i da se u jednom odlomku govori o jednoj temi. Dobra mjesta za prelazak u novi odlomak su promjena mjesta radnje, promjena osoba o kojima se pie i sl. Dugi su odlomci vrlo esti, osobito kod autora-amatera koji piu lakoom kojom govore. Takve je autore najbolje podsjetiti na injenicu da bi u govoru ipak katkad radili dulje pauze (i moda pritom pogledali sugovornika) kao znak da prelaze na novu temu. esto su upravo takva mjesta dobre toke za podjelu teksta na odlomke. Navedene savjete nije uvijek lako potivati, pa je zato dobro da svaki tekst osim autora proita jo jedna osoba.

AKTIVNOST
Pogledajte tekstove na web sjeditu svoje kole. Prvo pogledajte odlomke i razmislite: o duljini odlomaka o temi ili temama u pojedinom odlomku o mogunosti drugaije podjele teksta u odlomke.

Ako ste vi autor lanka, prvo pohranite stranicu sa lankom na svoje raunalo, a zatim preuredite lanak. Usporedite rezultate. Kasnije se moete baviti rijeima (tj. upotrebom uobiajenih rijei umjesto rijei koje moda nee razumjeti svi posjetitelji web sjedita). Najsloeniji je od navedenih poslova analiza duljina i smisla reenica, pa taj posao moete ostaviti za kraj. Ponavljajte ovu vjebu sve do potpune automatizacije.

O pisanju

322

7. cjelina Organizacija rada

CARNetov CMS za kole

Organizacija rada uvod


Web, pa tako i CARNetov CMS za kole, prua mnotvo mogunosti za objavljivanje sadraja. Kao administratori, na svom sjeditu moete isprobati sve alate i ukljuiti najrazliitije sadraje tako e vae web sjedite postati neobino i puno iznenaenja. Kao administratori moete biti dobri prema svojim kolegama i ispuniti im svaku elju vezanu uz postavljanje stranica i modula, odnosno uz dodjeljivanje dozvola. Vode li navedene mogunosti prema boljem web sjeditu? Eksperimentiranje moe biti zanimljivo u poetku najvie autorima, malo manje redovitim posjetiteljima koji trae zabavu na web sjeditu, a jo manje onima koji na web sjeditu trae informaciju. No, dugorono gledano, vidi se da treba planirati i izgled i sadraj web sjedita. Naravno, neete moi znati koliko e i kakvih lanaka biti objavljeno, ali se globalna struktura web sjedita moe i mora predvidjeti. Postojanje plana dobro doe i u tzv. sunim fazama u razvoju web sjedita, kada autori imaju dojam da im je ponestalo ideja. Pogled na plan moe otkriti da su teme nadohvat ruke kao to obino i jesu.

Organizacija rada

324

CARNetov CMS za kole

OPIS POGLAVLJA
U ovom je poglavlju opisana jedna mogunost razvoja kolskog web sjedita od odluke o poetku rada preko putanja u pogon do svakodnevnog rada. Poglavlje zavrava ulaskom u drugi ciklus razvoja, tj. praenjem reakcija i skupljanjem dojmova posjetitelja te odlukama o promjenama na web sjeditu. Na kraju ovoga poglavlja moi ete: navesti koji su pripremni poslovi potrebni prije izrade web sjedita navesti koje poslove trebate provesti u CMS-u da bi vae web sjedite prikazivalo upravo ono to elite pokazati navesti poslove koje trebate provesti u prvim satima ili danima postojanja kolskog web sjedita. Provedba ovih poslova opisana je u cjelinama Administriranje i Moduli. No, ak i ako vas taj sadraj ne zanima, moi ete proitati ovu cjelinama barem do razine razumijevanja postupka izrade web sjedita. Budui da je web sjedite proizvod koji se moe usavravati, moi ete svoja znanja o razvoju proizvoda (na primjer programa) usporediti s razvojem web sjedita. Tijekom rada na ovom poglavlju imat ete priliku kroz razne aktivnosti razmisliti o organizaciji rada na web sjeditu u vaoj koli, usporediti je s predloenom organizacijom, te na kraju odluiti kako elite raditi u sljedeem razdoblju. U planiranju e vam pomoi i lekcija o irenju kruga autora i strunom usavravanju postojeih autora.

Organizacija rada

325

CARNetov CMS za kole

Poetni poslovi bez raunala


Trenutak u kojem se pojavi potreba za izradom web sjedita ili temeljitom rekonstrukcijom novog prilika je za razmiljanje o organizaciji posla vezanog uz objavljivanje podataka. Naime, ve dugo je vremena jasno da odravanje web stranice prosjeno velike kole nije posao koji moe raditi jedan ovjek niti vremenski, niti znanjem. Prvi posao koji treba odraditi, a vezan je uz rad na web sjeditu kole, okupljanje je skupine zainteresiranih autora. Budui da su ravnatelji kola odgovorni za informacije koje objavljuje kola, dobro bi bilo kad bi i ravnatelj bio u toj skupini ili kad bi barem sudjelovao na pripremnim sastancima.

Za koga i zato radimo?


Slijedi prvi sastanak budue web redakcije na ijem dnevnom redu mora biti jedna teka tema. Nije rije o izgledu web sjedita, nije rije o bojama, animacijama, veselim sadrajima rije je o odgovorima na dva pitanja: Tko su potencijalni posjetitelji budueg web sjedita kole? emu im web sjedite kole treba sluiti? Dogaa se da ustanove i tvrtke postavljaju web sjedite samo zato jer je uobiajeno biti prisutan na webu bez jasne koncepcije. To se kasnije oituje kroz kaotinost ili zastarjelost sadraja na njihovom web sjeditu.

Naime, web sjedite ne bi trebalo izgledati jednako ako elimo da ono bude radni materijal za uenike kole, ako elimo da web sjedite slui za zabavu i uvrivanje zajednice uenika ili ako je kola privatna i eli svojim stranicama privui to vie uenika zainteresiranih upravo za njezin program.

Prvo treba odrediti koju skupinu posjetitelja elimo, i pokuati odrediti emu im web sjedite treba sluiti.

Organizacija rada

326

CARNetov CMS za kole

Moda smatrate da postoji vie ciljanih skupina posjetitelja. U tom sluaju treba odrediti oekivanja svake od tih skupina. Odgovore nakon sastanka podijelite svakom lanu budue web redakcije i zamolite ih da dre odgovore na vidljivom mjestu. Naime, esta je pogreka da se ubrzo nakon poetka rada zaborave posjetitelji pa autori ponu objavljivati sadraje koje oni ele objaviti, a ne koji posjetiteljima mogu koristiti bilo za ozbiljne poslove, bilo za zabavu.

AKTIVNOST
Odgovorite za sebe na pitanja postavljena na ovoj stranici: kome treba sluiti web sjedite vae kole i u koju svrhu. Zamolite i ostale lanove vae web redakcije, odnosno suradnike na kolskom web sjeditu, da odgovore na isto pitanje. Organizirajte svoje odgovore tako da u nekoliko rijei moete odgovoriti na pitanje iz naslova: za koga i zato radimo?

AKTIVNOST
Posjetite nekoliko web sjedita kola sline vrste kao to je vaa (s obzirom na uzrast, smjer, vlasnitvo) u Hrvatskoj te u bliim i daljim dravama. Prouite sadraj i pokuajte odrediti namjenu svakog od tih web sjedita.

Organizacija rada

327

CARNetov CMS za kole

O emu emo pisati i koliko esto?


Kad znamo to posjetitelji oekuju, mogu se otprilike definirati teme. Ne treba to biti detaljno, puno je vanije u ovom trenutku ne izgubiti iz vida ciljeve nego definirati teme do kraja. Uz teme se obino prirodno veu i autori koji mogu i ele pokrivati pojedina podruja. Uz sadraj je vezana i dinamika objavljivanja sadraja. To moe biti posljedica prirode sadraja (na primjer lanci o odigranim utakmicama ovise o rasporedu utakmica), a moe biti posljedica drugih okolnosti. Naime, s jedne strane imamo potrebe posjetitelja koje smo ustanovili u prethodnoj toki, ali s druge strane postoji raspoloivo slobodno vrijeme autora koje dozvoljavaju pripremu priloga u odreenom tempu. Budui da su autori priloga na kolskim web sjeditima obino volonteri (nastavnici i uenici koji rade u slobodno vrijeme), dinamika objavljivanja sadraja je obino kompromis izmeu poeljne i mogue dinamike. U ovom trenutku treba realno sagledati potrebe i mogunosti i pokuati predvidjeti kojim bi se tempom mogli objavljivati sadraji i koji e to sadraji biti. Naime, o vrsti sadraja i dinamici objavljivanja ovisi i izgled web sjedita, osobito naslovnice.

AKTIVNOST
Bez obzira na to imate li ve web sjedite ili ne, pokuajte definirati teme o kojima bi trebalo pisati da biste zadovoljili postavljene ciljeve za pojedine skupine posjetitelja. Imate li za sva podruja potencijalne autore? Moete li osigurati odgovarajuu dinamiku objavljivanja sadraja? Porazgovarajte o ovim temama s ostalim autorima i napravite zajedniki plan.

Organizacija rada

328

CARNetov CMS za kole

AKTIVNOST
Ako ve imate web sjedite, sigurno ste se u nekom trenutku zatekli u potekoama zbog pitanja s ove stranice, recimo zbog pitanja o dinamici objavljivanja sadraja i stranicama koje su (pre)dugo bez novih vijesti. Imate li ideju za rjeavanje tih problema?

AKTIVNOST
Pokuajte, promatrajui razna web sjedita (moe i postojee web sjedite svoje kole), ustanoviti kako dinamika objavljivanja materijala utjee na organizaciju web sjedita. Konkretno, razmislite kako dinamika objavljivanja sadraja utjee na: dizajn naslovnice na izbornik na module koji se nalaze na stranicama.

Organizacija rada

329

CARNetov CMS za kole

Ostale teme
Zanimljivo je odmah razmisliti i o mogunostima irenja skupa autora. No, budui da je obino rije o korisnicima koji su iz bilo kojeg razloga manje spremni za rad na web sjeditu, dobro je prvo uhodati organizaciju podjelu posla i organizaciju web sjedita s autorima koji su se prvi javili. Naime, esto je druga generacija autora tehniki manje potkovana pa se u sluaju nekih veih promjena na web sjeditu mogu javiti sumnje u itav sustav, to nije preporuljivo. Osim toga, unato spremljenim materijalima za uenje u ovom priruniku, vjerojatno e trebati organizirati i podrku u koli.

Na poetku je zgodno porazgovarati i o eljama za arhiviranje web sjedita. U tom e vam pitanju pomoi poglavlje u cjelini Administriranje koje izravno govori o tom problemu. Moda postoje i neke druge teme, specifine za vau kolu i vau okolinu. Prvi sastanak je prilika za iznoenje svih eventualnih dilema pa savjetujemo da ne brzate s prelaskom na sljedeu fazu.

AKTIVNOST
Porazgovarajte s kolegama o moguem irenju skupa autora. Motivacija za ovakav razgovor je jednostavna: ako samo dvadeset nastavnika u koli objavljuje po jedan lanak mjeseno, to je ve po jedan lanak svaki radni dan, to je za malu kolu sasvim dovoljan broj.

Organizacija rada

330

CARNetov CMS za kole

Poetak rada vezan uz CMS


Prvi sastanak web redakcije nije bio vezan uz tehnologiju i odnosio se iskljuivo na sadraj web sjedita. Nakon njega slijedi skiciranje web sjedita. Premda ovaj korak ne bi trebao ovisiti o alatu kojim se stvara web sjedite, poznavanje mogunosti CMS-a dat e vam dodatnu sigurnost. Budui da u ovom priruniku znamo da radite s CARNetovom CMS-u, i mi emo se referencirati upravo na strukture unutar tog CMS-a koje e biti ostvarene na vaem web sjeditu.

Vertikalna navigacija
Vertikalna navigacija je osnovni nain pristupa veini sadraja na vaem web sjeditu. Vertikalna navigacija treba biti postavljena tako da vaim posjetiteljima djeluje logino i da stranice koje se ee posjeuju budu lako dostupne (to, zbog uvjeta loginosti, ne znai uvijek da su dostupne s prve razine navigacije). Izrada vertikalne navigacije sastoji se od nekoliko koraka: skiciranje hijerarhijske mape web sjedita odreivanje dozvola za autore (tj. dozvola pisanja, objavljivanja i administriranja) za cijelo web sjedite, pojedine skupine stranica, odnosno stranice odreivanje dozvola pristupa (tj. dozvole itanja) pojedinim stranicama. Pri odreivanju dozvola prisjetite se grupa korisnika, a osobito mogunosti definiranja vlastitih grupa. Tako moete stvoriti grupu autori na kojoj e biti svi autori na vaem web sjeditu ili nekoliko grupa autora, svaku za svoj dio (autori_uprava, autori_razredna_nastava, itd.).

Organizacija rada

331

CARNetov CMS za kole

Planiranje navigacije zavrava skicom nalik na sljedeu sliku.

Jednostavan primjer skice dijela hijerarhijske strukture web sjedita zajedno s dozvolama.

AKTIVNOST
Skicirajte hijerarhijsku strukturu web sjedita vae kole. Odredite elite li autorima dati dozvolu pisanja, odnosno objavljivanja na cijelom web sjeditu ili po dijelovima. Po potrebi popiite potrebne grupe korisnika te na skici oznaite dozvole. Ponovite isto za posjetitelje i dozvole itanja.

Organizacija rada

332

CARNetov CMS za kole

Sadraj sredinjeg dijela naslovnice


Velik broj posjetitelja dolazi na web sjedite linkovima koje su dobili u popisu rezultata pretraivanja i prvo vide neku od stranica iz unutranjosti web sjedita. No, mnogi se ubrzo upitaju ije su to stranice i to sve sadre te ubrzo otvore i naslovnicu. Kao i na svim ostalim stranicama, tako se i u sredinjem dijelu naslovnice mogu nalaziti razliiti moduli. Inicijalno je postavljen modul vijesti, no pokazuje se da to zadovoljava potrebe samo nekih kola. U ovom emo poglavlju usporediti nekoliko ideja za naslovnicu, to vam moe biti poticaj za daljnje istraivanje.

U kolama u kojima nema puno autora dogaa se da mjesecima nema novosti na naslovnici. U takvim sluajevima, ak i ako su sadraji kvalitetni, naslovnica daje dojam zaputenosti. Jedno rjeenje je statiki HTML modul sa slikom kole, osnovnim podacima, izrazom dobrodolice, diskretnom animacijom i(li) neim slinim. Premda takve naslovnice openito nisu najbolje rjeenje, puno su bolje od zastarjelih vijesti koje djeluju kao da je kola mjesecima zatvorena.

Tri ideje za sredinji dio naslovnice: statiki HTML modul (prikazana je cijela naslovnica), te RSS modul i modul vijesti (prikazani su samo moduli).

Organizacija rada

333

CARNetov CMS za kole

Druga je krajnost web sjedite na kojem postoji mnotvo aktivnih autora koji objavljuju vijesti, svaki u svojoj rubrici. U tom je sluaju nezgodno jednog od njih, onog tko pie za modul na naslovnici, isticati, a ostale, koji vrijedno rade u dubini web sjedita zanemarivati. Rjeenje je na naslovnicu staviti popis naslova ili naslova i saetaka vijesti iz svih aktivnih modula vijesti, to se postie dodavanjem jednog ili veeg broja RSS modula. Tako e sve novosti biti lako dostupne s naslovnice, a svaki e posjetitelj vidjeti da je na vaem web sjeditu vrlo ivo. Poetna postavka za naslovnice kolskih web sjedita, modul vijesti, odgovara srednjem intenzitetu objavljivanja vijesti. Tri spomenute ideje za glavni modul na naslovnici pokrivaju potrebe i mogunosti raznih kola. Ne smije se zaboraviti da se moduli mogu i kombinirati pa tako moete iznad glavnog modula na naslovnici postaviti statiki HTML modul s, na primjer, bannerom koji upuuje na skori vani dogaaj u koli. Ovime nisu iscrpljene sve mogunosti. Tako, na primjer, tehniki potkovani administratori mogu postaviti iframe modul u kojem e se pokazivati slika s web kamere u koli ili kolskom vrtu. Na primjer, u zimi ona moe biti usmjerena prema kuici za ptice koju uenici niih razreda odravaju i u kojoj hrane ptice. Niz RSS modula nalazi se na naslovnici web sjedita www.skole.hr.

AKTIVNOST
Ozbiljno razmotrite razne mogunosti za naslovnicu. Ozbiljno znai da se ne zadrite na starom rjeenju samo zato jer svi imaju takvu naslovnicu ili zato jer je tako bilo do sada. Razmotrite svaki od modula kao kandidat za naslovnicu.

Organizacija rada

334

CARNetov CMS za kole

Izgled stranica
Pri vrhu web stranica obino stoji slika logo organizacije ili tvrtke koja je vlasnik web sjedita. Nakon mnogih godina upotrebe weba posjetitelji na tom mjestu oekuju sliku koja identificira vlasnika web sjedita te moda i upuuje na sadraj koji se moe oekivati.

Oznaka vlasnika web sjedita pri vrhu web stranica olakava prepoznavanje ustanove, odnosno tvrtke.

Na svim stranicama web sjedita u CARNetovom CMS-u stoji zaglavlje statiki HTML modul u koji se postavlja sadraj uobiajen za to mjesto na web stranici. Izrada zaglavlja, najee slike ili diskretne Flash animacije, zbog svega je navedenog odgovoran posao o ijem rezultatu ovisi konaan izgled web stranica. Prije izrade zaglavlja treba odgovoriti barem na sljedeih nekoliko pitanja: Po emu se vaa kola razlikuje od drugih? to elite poruiti svim posjetiteljima o vaoj koli? Ima li vaa kola neke boje koje je karakteriziraju? Ima li kola moda svoj grb, zatitni znak, maskotu?

Nakon to web redakcija ili iri krug ljudi vezanih uz kolu odgovori na prethodna pitanja, dobro je napraviti nekoliko prijedloga za zaglavlje uzimajui u obzir odgovore na prethodna pitanja. Ako je potrebno, u ovom koraku promijenite izgled web sjedita koje je administrator resursa postavio pri prvom posjetu. Ovom poslu treba pristupiti paljivo i odgovorno jer zaglavlje web sjedita predstavlja vanu toku koja odreuje vizualni identitet kole, a poznato je da vizualni identitet nije poeljno radikalno mijenjati. Dakle, sljedeih nekoliko godina bi bilo dobro da opi izgled web sjedita, a osobito zaglavlje, mijenjate samo u malim koracima. Sjetite se bilo koje velike marke i prouite kako je mijenjala logo i boje kroz dulje vremensko razdoblje. 335

Organizacija rada

CARNetov CMS za kole

Boje koje se definiraju u ovom koraku bi bilo dobro upotrebljavati na svim stranicama. Na primjer, ako ste uz osnovnu boju izgleda web sjedita kao drugu broju izabrali zelenu, bilo bi dobro istu boju upotrebljavati za naglaavanje dijelova teksta. Ostaje jo jedno pitanje: koliko boja? Obino je dovoljno izabrati jednu do dvije dodatne boje za isticanje detalja. Moe biti rije o boji komplementarnoj osnovnoj boji vaeg izabranog izgleda, mogu biti dvije boje bliske komplementarnoj ili neka trea kombinacija. Raspitajte se o uobiajenim i poeljnim kombinacijama kod nastavnika likovnog odgoja, odnosno likovne umjetnosti u vaoj koli ili potraite neki od izvora na webu (na primjer stranice Uiteljske akademije u Zagrebu). Dodatno provjerite kako tu boju vide ljudi s problemima pri razlikovanju boja.

AKTIVNOST
Odgovorite na pitanja vezana uz zaglavlje, a koja se nalaze na ovoj stranici. Skicirajte nekoliko ideja za zaglavlje, a neka isto naprave i vai kolege. Nekoliko najboljih prijedloga realizirajte, te izaberite zaglavlje. Moete za miljenje pitati sve uenike svoje kole. Upotrijebite anketu koja e se nalaziti na istoj stranici na kojoj e se nalaziti obavijest o promjeni zaglavlja vaeg web sjedita. Moete upotrijebiti i modul izrada obrasca. Bilo bi dobro kad bi cijela akcija zavrila postavljanjem novog zaglavlja koje bolje prezentira vau kolu od starog.

Organizacija rada

336

CARNetov CMS za kole

Sadraj pojedinih stranica


to ste definirali do sada? Imate navigaciju, zajedno s dozvolama pristupa pojedinim granama u navigaciji. Imate odreen konaan izgled web sjedita (tj. izabran dizajn), te definirano zaglavlje. U prvog fazi postavljanja web sjedita ostao vam je jo jedan detalj poetno rasporeivanje modula. Prvo za svaku stranicu u navigaciji trebate postaviti velike module ovisno o eljenom sadraju stranice, a zatim za svaku stranicu odrediti koje male module elite na njoj. Funkcija malih modula bi trebala biti nadopuna sadraja objavljenog u sredinjem dijelu stranice. Pri izboru malih modula s dodatnim sadrajem treba uzeti u obzir da previe modula moe na posjetitelja djelovati tako da ih potpuno prestane primjeivati. Pametan raspored malih modula i izmjena modula od jedne do druge stranice ili skupine stranica moe istaknuti te module i njihov sadraj. To ne znai da su module koji se nalaze na svim stranicama web sjedita loi, nego samo da ih treba rasporeivati paljivo. Pri svrstavanju modula na stranice pomoi e vam skica hijerarhijske strukture vaeg web sjedita. Nemojte zaboraviti zakljuke razmiljanja o rasporedu modula takoer upisati na pregled stranica svoga web sjedita.

U vezi s ovom temom moete se vratiti na pitanja odreivanja dozvola. Naime, ak ni autori koji imaju pravo direktnog objavljivanja na nekoj stranici ne mogu ureivati sadraje modula na svojoj stranici. Ako je to tako, jasno je da oni ne mogu niti dodavati nove module. Zato moete odluiti da nekim autorima date pravo administriranja njihovih stranica. Jedino nezgodno to mogu napraviti s tako jakom dozvolom je dodijeliti dozvole na stranici nekom nepouzdanom autoru. Dakle, administratore stranica treba upozoriti na njihova prava kao i na dunost osiguranja sadraja povjerenih im stranica.

AKTIVNOST
Odradite zajedno s autorima zaduenim za pojedine dijelove web sjedita ovaj naporan posao: za svaku stranicu odredite prvo koji e se veliki moduli nalaziti u sredinjem dijelu, a zatim i kako ete aktivirati posjetitelje dodatnim malim modulima.

Organizacija rada

337

CARNetov CMS za kole

Izgled lanaka
Na kraju treba rei nekoliko rijei i o zajednikim svojstvima svih lanaka na web sjeditu. To su teme o kojima se trebaju dogovoriti iskusniji autori, recimo web redakcija, a onda trebaju zakljuke prenijeti svim autorima. Ve smo vie puta spominjali da je najbolje da lanci budu ujednaeni stilom, bez (puno) dodatnog oblikovanja, a da se posjetitelje privlai drugim metodama (izborom naslova, informativnim slikama itd.). Na to treba skrenuti panju svim autorima, ali postoje i druge teme koje e vae web sjedite uiniti urednim i privlanim. Ako ste se dogovorili za upotrebu nekoliko boja na svom web sjeditu, bilo bi dobro kad bi se upravo te boje upotrebljavale za isticanje teksta u svim lancima.

Originalni isjeak crtea i isjeak crtea s bojama usklaenim s bojama CARNetova LMS-a.

Organizacija rada

338

CARNetov CMS za kole

Autorima esto treba skrenuti pozornost i na dimenzije i poloaj slika. Budui da radite u CARNetovom CMS-u, moete razmisliti o dvije specifine i jednoj openitoj temi: dimenzije slika saetaka lanaka da bi popisi vijesti djelovali urednije upotreba slika u tekstu u saecima vijesti (dakle slika koje nisu nuno sve meusobno poravnate na isti nain, a ponavljaju se i u prikazu cijelog lanka) dimenzije slika koje e se upotrebljavati u lancima, kako e biti postavljene u odnosu na tekst i kako oblikovane (odmak od teksta, okvir i sl.); naime, slike jednakih dimenzija na cijelom web sjeditu daju stranicama dojam urednosti.

Mijeanje razliito postavljenih slika u saecima esto nije najbolja odluka, a slino vrijedi i za mijeanje raznih veliina slika.

Organizacija rada

339

CARNetov CMS za kole

Moete porazgovarati i o izboru slika koje se upotrebljavaju za privlaenje panje posjetitelja pojedinom lanku. Jako je dobro da su te slike na cijelom web sjeditu ili barem na njegovim pojedinim dijelovima ujednaene. Na primjer, za ilustracije u ovom priruniku upotrijebljeni su Microsoftovi isjeci crtea, istog ili slinih stilova. Da bi se uklopili u prirunik, svaki od njih je razgrupiran i boje su mu usklaene s bojama CARNetova LMS-a. Vi moete kao ilustracije upotrijebiti i radove uenika nastale na raunalu ili skenirane minijature simbole koje e uenici klasinim tehnikama nacrtati posebno za ovu svrhu. Vano je samo da ti simboli budu na neki nain usklaeni. Usklaivanje se moe provesti izborom boja za koje ste se odluili na prethodnoj stranici, ali ve i jednaki okviri na svim slikama mogu stvoriti dojam urednosti. Tako bi budilica iz prethodnog primjera mogla biti znak za neku akciju kojoj uskoro istie rok. Autore treba uputiti na cjelinu O pisanju.

AKTIVNOST
Posjetite nekoliko web sjedita i uoite na koje sve naine standardizacija boja i slika utjee na urednost pojedinih stranica i dojam o cjelovitosti web sjedita.

Organizacija rada

340

CARNetov CMS za kole

Poetno objavljivanje na web sjeditu


Nakon to je zavreno planiranje, dolazi laki dio posla unos sadraja koji su pripremljeni za objavljivanje u CMS-u. Tehniku rada moete nai u cjelini Moduli (prvenstveno poglavlja o modulima vijesti i statiki HMTL), a ovdje emo samo popisati najvanije poslove.

Korisnici web sjedita kole: posao zapoinje administrator imenika, resursa ili kole, nastavljaju administratori web sjedita i pojedinih stranica, a na kraju sadraj puni mnotvo autora.

Netko od administratora web sjedita, to su u poetku administratori imenika, administratori resursa i administratori kola, treba: Posao izabrati izgled web sjedita postaviti eljeni materijal u zaglavlje postaviti navigaciju (tj. stranice) barem prve razine ako je potrebno, uskladiti korisnike s imenikom (to je uinjeno pri stvaranju web sjedita, no moda se neto promijenilo) eventualno stvoriti grupe korisnika iji e lanovi imati neke posebne dozvole na nekim stranicama ili cijelom web sjeditu postaviti dozvole za administratore pojedinih dijelova ili cijelog web sjedita. nastavljaju administratori pojedinih stranica ili netko od novoimenovanih administratora web sjedita. Ako oni nisu imenovani, posao nastavlja administrator koji je postavio web sjedite. Dva posla koja treba odraditi su:

Organizacija rada

341

CARNetov CMS za kole

postavljanje podstranica postavljanje odgovarajuih modula na svaku od stranica (uz eventualno brisanje neodgovarajuih) punjenje svih modula za koje je potrebna dozvola administriranja (upute za pojedini modul moete nai u cjelini Moduli).

U sljedeem koraku rad nastavlja jo vei skup korisnika svi autori. Oni moraju poeti puniti module u sredinjem dijelu stranice: statike HTML module, module pitanja i odgovori, kalendar, dokumente te galerije. Nakon poetnog punjenja sadraja tempo e biti znatno laki, ali podjela posla ostaje.

AKTIVNOST
Ako ste tek stvorili web sjedite svoje kole, ponite ga puniti sadrajem. Ako ste u rekonstrukciji web sjedita kole, uredite web sjedite prema novim potrebama i eljama.

Organizacija rada

342

CARNetov CMS za kole

Dodatna edukacija autora


Kad prva skupina autora pokrene web sjedite, vrijeme je za dvije vrste novih poslova: irenje kruga autora i proirivanje znanja postojeeg skupa autora. U ovoj emo lekciji ukratko opisati navedene poslove.

Da bi se mogao proiriti krug autora, prvo treba potencijalne autore upoznati s nainom rada kolskoga web sjedita. Da bi to bilo mogue, predlaemo da se svi nastavnici, jednako kao i zainteresirani uenici, upoznaju s prvom cjelinom ovog prirunika, Odakle dolaze i to su u stvari web stranice. Potencijalne autore treba upoznati s tehnikom rada. Konkretno, trebat e im cjelina Moduli, tonije modulima vijesti i statikom HTML modulu. Budui da je za rad u oba modula vano poznavanje editora ugraenog u CMS, autori moraju upoznati i editor, a budui da se oekuje da e autori svoje tekstove oplemenjivati slikama, osobito fotografijama, to je opisano u dvije zasebne cjelinama. Vana je i cjelina O pisanju. Moda e novim autorima trebati (tehnika ili moralna) podrka i unutar kole. Kao vaan argument koji moete upotrijebiti pri davanju moralne podrke je da e veinu znanja za koja smo rekli da e morati svladati moi upotrebljavati svakodnevno pri pisanju i dodavanju slika u raznim programima.

Postavlja se pitanje to jo mogu nauiti administratori koji su proli cijeli ovaj prirunik i uspjeno svakodnevno rade u CMS-u ili autori koji uspjeno objavljuju lanke. Kao prvo, preporuamo tri CARNetova online teaja: Obrada slika pomou GIMP-a Izrada animacija pomou Flasha Obrada audio/video zapisa. Teajevi za samostalno uenje dostupni su putem adrese: lms.carnet.hr.

Osim tih teajeva, preporuamo da se ozbiljno pozabavite tehnikom fotografiranja. Naime, premda se programima za obradu slika fotografija moe znaajno poboljati, dobra polazna fotografija je ipak nezamjenjiva sirovina. Osim s openitim pravilima fotografiranja kao to su procjena svjetlosnih uvjeta na mjestu fotografiranja i kompozicija fotografije, bilo bi dobro da se svaki autor detaljno upozna s fotoaparatom koji posjeduje. To se osobito odnosi na fotoaparat u mobitelu koji veina ljudi danas stalno nosi sa sobom.

Organizacija rada

343

CARNetov CMS za kole

Ne smije se zaboraviti niti snimanje videa, za to takoer preporuamo to temeljitije svladavanje tehnike. Uz video ide i neizostavno uenje postavljanja uradaka na web sjedita kao to je YouTube, to je danas najjednostavnija metoda objavljivanja videa.

Zadnjom temom koju emo vam predloiti neete poboljati svoje tehniko znanje, tovie, neete postii nikakve mjerljive rezultate. No, ako je temeljito svladate, ona e posjetiteljima znaajno olakati upotrebu vaega web sjedita. Predlaemo da prosurfate webom tako da potraite stranice koje govore o sljedeim pojmovima: usability (upotrebljivost) i readability (itkost) u kombinaciji s frazom web page ili web site. Rije je o jednostavnim savjetima za pisanje i organiziranje materijala koja posjetiteljima olakavaju itanje. Ako primijenite te savjete, od kojih su neki navedeni u poglavlju O pisanju, neki ve ugraeni u CMS, a neke ete moda prvi put vidjeti, moi ete znaajno olakati snalaenje posjetitelja u navigaciji i tekstovima te omoguiti posjetiteljima da lako pregledaju vei broj vaih stranica.

AKTIVNOST
Razmislite to biste sljedee rado uili. Tko bi od vaih kolega mogao profitirati ukljuivanjem u skup autora web sjedita ili nekog njegovog dijela?

Organizacija rada

344

CARNetov CMS za kole

Povratna informacija i promjene na web sjeditu


Kad je web sjedite postavljeno, autori objavljuju lanke, a posjetitelji pregledavaju stranice. Za web redakciju je nakon prvih nekoliko tjedana vrijeme da pogleda odgovara li njihov proizvod svojim posjetiteljima. Budui da je web sjedite, slino kao i programi, nematerijalni proizvod, relativno je lako ispraviti pogreke i tako ga unaprijediti. U praksi se odmah ispravljaju samo velike pogreke, a male se zapisuju i ekaju prvu veu promjenu na web sjeditu ako to usporedimo s programom, bila bi to verzija 2.0 vaega weba.

Svi bi sudionici u izgradnji weba trebali pratiti i biljeiti eventualne probleme za koje vide da ih posjetitelji (ili oni sami) susreu. U dobivanju povratne informacije od posjetitelja mogu pomoi i izravni razgovori s posjetiteljima, anketa meu korisnicima iz kole, praenje posjetitelja dok trae neki podatak na web sjeditu. Nakon to se prikupe podaci od posjetitelja, za miljenje treba pitati i autore. Kroz razgovor se moe ustanoviti osjeaju li se ugodno u svojoj novog radnoj okolini ili ih neto sputava. Pokuajte od svih sudionika uti to bi eljeli imati na web sjeditu. Sve ideje neete moi ispuniti, ali dobre ideje za osvjeenje sadraja, organizacije i izgleda uvijek dobro dou. Konano, ui krug autora, web redakcija, moe razmisliti kako unaprijediti organizaciju web sjedita. Pritom je dobro: sjetiti se ciljeva postavljenih prije poetka izrade weba i ocijeniti koji su od njih ispunjeni, a koji nisu; neki su ciljevi moda postali nevani, a moda su se pojavili i neki novi proi i ostalim detaljima planiranja, a osobito navigacijom, rasporedom modula u sredinjim dijelovima stranica te rasporedom malih modula i ustanoviti ispunjavaju li oni svoju svrhu; moda neki od njih treba obrisati, a moda dodati neki novi. Ovaj je posao jednako vaan kao poetno planiranje i ne treba brzati pri njegovom provoenju. Naime, ako se na web sjeditu dulje vrijeme nita ne mijenja, posjetitelji se zasite te ih samo izvrsni stari sadraji mogu i dalje privlaiti. Jako velike promjene, kao to smo ranije rekli, nisu poeljne, no treba ih provesti ako je to nuno. S druge strane, manje promjene (na primjer manja

Organizacija rada

345

CARNetov CMS za kole

promjena zaglavlja, modula, naina postavljanja slika i sl.) aktivirat e stalne posjetitelje i tako ih potaknuti da se i dalje vraaju na vae web sjedite.

Ovime smo doli do poetka drugog ciklusa razvoja vaega web sjedita. Iako vjerujemo da vam je sadraj ovog poglavlja dijelom ve poznat, smatrali smo da je dobro da vas potaknemo da razmiljate i o detaljima koji su malo dalje od tehnike rada u CMS-u.

Kota nalik opisanom u ovom poglavlju sigurno vam je poznat iz drugih aktivnosti.

AKTIVNOST
Ako ve imate kolsko web sjedite, pogledajte ga novim oima: to je dobro i to treba zadrati, a to treba odbaciti? Kako osvjeiti web sjedite i privui nove posjetitelje? Ako nemate web sjedite, pokuajte na isti nain ocijeniti neko drugo i razmisliti to biste vi uinili da ste u njegovoj redakciji.

Organizacija rada

346

CARNetov CMS za kole

Rjenik
Administrator imenika (AI) Administrator imenika je zaposlenik kole koji se bavi administriranjem podataka o korisnicima u svojoj koli i jo nekim srodnim poslovima. Najee dunosti administratora imenika su upisivanje novih korisnika i promjena lozinki koje su korisnici zaboravili. Preporua se da administrator imenika bude osoba koja se i inae bavi odravanjem popisa uenika u koli. Administrator imenika koji je ujedno i administrator resursa naziva se administrator kole (A). Na CARNetovim stranicama moete proitati vie o administratorima imenika. Administrator resursa (AR) Administrator resursa je zaposlenik kole koji se je prema CARNetu odgovoran za resurse koji su koli dani na raspolaganje. Najee dunosti administratora resursa danas su vezane uz web stranice kole i uz praenje opeg tehnikog i sigurnosnog stanja raunalnokomunikacijskog sustava kole. Zato se preporua da administrator resursa bude osoba s odgovarajuim informatikim znanjem. Administrator resursa koji je ujedno i administrator imenika naziva se administrator kole (A). Na CARNetovim stranicama moete proitati vie o administratorima resursa. Banner Sliica standardnih dimenzija koja se stavlja na web sjedita kao reklama i link na drugo web sjedite. Dimenzije su standardne jer se esto na web sjeditima (osobito portalima) iznajmljuju prostori za prikazivanje reklama bannera, pri emu se u istom prostoru reklame mijenjaju da bi bile uoljivije. ita zaslona za slijepe osobe Program koji podatke vidljive na zaslonu pretvara u zvuni oblik. Osnovni ita ekrana za engleski jezik imaju svi korisnici operacijskog sustava Windows XP i novijih. On se moe ukljuiti na Upravljakoj ploi meu Odrednicama pristupanosti. Vie o problemu prilagoavanja moete nai na stranicama o e-pristupanosti.

Dodaci

347

CARNetov CMS za kole DNS (domain name system) Sustav koji omoguava pretvaranje naziva domena u adrese koje odreuju raunala (IP adrese) i, po potrebi, obratno. Sustav je organiziran hijerarhijski i svaka zemlja ima svoju vrnu domenu za Hrvatsku je vrna domena hr. Nadalje, postoji upravitelj za domenu hr koji dodjeljuje domene sljedee razine. Tehniki, upravitelj za domenu hr vodi evidenciju o domenskim posluiteljima sljedee razine da bi upiti o IP adresi bili proslijeeni korak blie konanom rjeenju adresi raunala s kojim korisnik eli izmijeniti podatke. Domena Zamiljeno podruje na Internetu koje odgovara nekoj skupini sadraja ili usluga. Preko niza domena odreuje se adresa raunala na kojem se nalazi eljeni sadraj ili usluga. Internetski prostor podijeljen je prvo na vrne domene, od kojih neke odgovaraju zemljama (hr, ba, uk, aq itd.), a druge grupiraju sadraje po drugim kriterijima (com, org, travel, museum itd.). Unutar vrnih domena definiraju se sekundarne domene (skole, carnet), pa tako imamo skole.hr, carnet.hr, itd. Poddomene se mogu definirati i dalje, pa unutar domene skole.hr moemo imati poddomenu os-ostro-pero, pa toj koli odgovara puno ime domene os-ostro-pero.skole.hr. Fiziki se raunala ne moraju nalaziti na podruju svoje domene. V. i DNS. Dreamweaver Vrlo poznat WYSIWYG editor za web stranice (u pravilu HTML dokumente), krajem 90-ih jedini profesionalni alat te vrste, a jo nekoliko sljedeih godina prvi izbor veine web dizajnera. Dreamweaver je komercijalan program, ali je danas rairen meu ostalim zahvaljujui velikom broju piratskih kopija. Exif tagovi Podaci koji se pri fotografiranju pohranjuju u datoteku sa slikom. To su model kamere, vrijeme snimanja, nain snimanja (otvor blende, ekspozicija, vrsta bljeskalice) i mnogi drugi. Pri obradi slike ti se podaci mogu promijeniti. Exif tagovi se za sliku prikazanu, na primjer, u programu Windows preglednik slike i faksa, mogu vidjeti desnim klikom na sliku, odabirom Svojstva te kartice Saetak. Ako svojstva nisu prikazana, treba jo kliknuti na gumb Dodatno.

Dodaci

348

CARNetov CMS za kole Flash Format tvrtke Adobe koji omoguava pohranjivanje animacija i drugih statikih i dinamikih sadraja u vektorskom obliku. Flash format je vrlo popularan na webu jer se u njemu mogu pohraniti reklame, galerije, crtii, simulacije, igre, pa ak i cijela web sjedita. Danas se Flash najee upotrebljava pri pregledavanju videa s poznatog web sjedita YouTube. Moemo raunati da praktiki svaki posjetitelj ima dodatak pregledniku koji omoguava pregledavanje sadraja u Flash formatu. FrontPage WYSIWYG editor za izradu web sjedita koji su kole dobile od MZO-a u paketu Microsoftovih proizvoda. Njegov je razvoj zavren i 2006. godine je zamijenjen paketom Microsoft Expression Web. Danas (2010.) se umjesto programa FrontPage moe upotrijebiti slian, ali usavren besplatan program Microsoft SharePoint Designer 2007. U kontekstu rada s CARNetovim CMS-om ovi programi mogu posluiti za napredno testiranje HTML kda za korisnike koji u editoru ele raditi s kdom. HTML dokument Dokument pisan jezikom HTML (HTML kdom) koji mogu interpretirati web preglednici. Sadri tekst web stranice i adrese ostalih sadraja, na primjer slika. Klasino, autori HTML dokumente pohranjuju na posluitelj i od tamo se isporuuju posjetiteljima web sjedita. Danas, sve ee, HTML dokumente stvaraju programi na posluiteljima na temelju pohranjenog sadraja te statusa i postavki posjetitelja u trenutku kad prime zahtjev za web stranicom. Takvi programi ine vaan dio svakog CMS-a. JPEG JPEG je format koji se trenutano pokazuje najprikladnijim za pohranjivanje fotografija. Fotografije pohranjene u JPEG formatu su zadovoljavajue kvalitete uz relativno malu veliinu datoteke. Ekstenzije za odgovarajuu vrstu datoteke su jpg i jpeg.

Dodaci

349

CARNetov CMS za kole Kd boje u RGB obliku Za prikaz boje na monitorima upotrebljava se RGB opis boje. To znai da se boja opisuje trima brojevima, pri emu prvi oznaava udio crvene (R red), drugi zelene (G green), a trei plave boje (B blue). Danas je najee svaki od te tri boje veliine jednog bajta pa se moe prikazati dvoznamenkastim heksadekadskim brojem. Ta se tri broja obino piu jedan za drugim, pa su tako dvije nijanse crvene boje #ff0000, #690000. Boje u ovakvom obliku prikazuje veina grafikih programa pa je tako korisnicima koji se bave oblikovanjem taj oblik postao prirodan. MX record Zapis u DNS-u koji odreuje na koje e se raunalo slati pota koja u adresi primatelja ima odreenu domenu (na primjer pota koja stie na adresu ime.prezime@ostro-pero.hr bit e isporuena posluitelju elektronike pote za sve kole). Portal Web sjedite koje bi veem broju posjetitelja trebala biti poetna stranica, glavni ulaz (portal) na Internet. Obino sadri vijesti iz raznih podruja, trailicu unutar portala i trailicu weba, razne mogunosti za komunikaciju i druge sadraje. PDF (portable data format) Format tvrtke Adobe, odnedavno u meunarodnim standardima, koji neovisno o operacijskom sustavu i ostalim programima instaliranim na raunalu primatelju dokumenta omoguava pregledavanje tuih dokumenata koji sadre tekst, ali i slike stvorene rasterskom ili vektorskom grafikom. Korisnik koji zaprimi PDF dokument ne mora imati program u kojem je dokument stvoren, ali ga moe vidjeti u istom obliku kao i autor. Budui da su i programi za stvaranje PDF dokumenata i za njihovo pregledavanje esto besplatni, format se rairio kao program za distribuciju dokumenata u elektronikom obliku. Na suprotnoj strani stoje, na primjer, dokumenti stvoreni u programu Microsoft Word koji zahtijevaju preglednike tvrtke Microsoft, to esto povlai i odgovarajui operacijski sustav, te instalirane fontove koje je imao i autor dokumenta. Program otvorenog kda Besplatan program u kojem se vidi i smije mijenjati izvorni kd (open source program). Od toga mogu imati koristi korisnici koji su ujedno programeri jer mogu program dograditi, odnosno prilagoditi svojim potrebama.

Dodaci

350

CARNetov CMS za kole Rasterska grafika Nain izrade slika pri emu su osnovni elementi slika jednobojni pikseli. Na ekranu se svaki piksel prikazuje kao vrlo mali kvadrati pa se piksele esto naziva i tokicama. Iz vremena kad je svaki piksel mogao biti crn ili bijel potjee ime bitmapa za sliku nastalu rasterskom grafikom. Tipini primjeri primjene rasterske grafike su fotografije i skenirane slike. V. vektorska grafika. Sekundarna domena Poddomena vrne domene. Na primjer, carnet i skole su sekundarne domene u vrnoj domeni hr jer postoje puna imena domena carnet.hr i skole.hr. Sve kole imaju svoju domenu nie razine u domeni skole.hr, na primjer os-ostro-pero s punim imenom domene os-ostro-pero.skole.hr. kole kao pravni subjekti mogu registrirati svoju sekundarnu domenu, na primjer ostro-pero.hr. Sjednica (session) U kontekstu posjeta web sjeditima sjednica je niz uzastopnih preuzimanja stranica s istog raunala. Kolike mogu biti stanke izmeu preuzimanja sadraja (tj. koliko se vremena predvia za itanje jedne stanice) ovisi o postavkama sustava. Vano je da se u sustavima koji zahtijevaju prijavu (logiranje) sjedniceprekidaju automatski nakon odreenog vremena neaktivnosti. Time se smanjuje mogunost upotrebe korisnikog identiteta privremeno odsutnog korisnika. Thumbnail Smanjena slika (u operacijskom sustavu Windows minijatura), koja slui za laki izbor slike. Klikom na smanjenu sliku pokazuje se slika u originalnoj veliini ili veliini primjerenoj monitoru. Doslovno prevedeno, thumbnail bi znailo nokat na palcu.

Dodaci

351

CARNetov CMS za kole URI (uniform resource identifier) Niz znakova koji jedinstveno odreuje (identificira) eljeni sadraj. U sluaju web stranica kao to je CARNetov CMS sastoji se od naziva protokola (na primjer http), nekih znakova iza naziva protokola (://), punog imena domene kojim se odreuje raunalo na kojem je sadraj (www.ostro-pero.hr) te naziva koji odreuje sadraj . Taj se naziv slobodno upisuje pri stvaranju novih stranica, ali esto oponaa hijerarhiju iz navigacije upotrebom kosih crta (/skola/povijest/18.stoljece). V. URL. URL (uniform resource locator) Niz znakova koji odreuje nain dolaska do eljenog sadraja. U sluaju web stranica sastoji se od naziva protokola (na primjer http), punog imena domene kojim se odreuje raunalo na kojem je sadraj (www.prvo-pero.hr), niza mapa u kojem se nalazi datoteka sa sadrajem te imena datoteke koji odreuju smjetaj sadraja na raunalu (/skola/povijest/18.stoljece/index.htm). Osim toga, tu su jo neki znakovi (://) iza naziva protokola. V. URI. Vektorska grafika Nain izrade slika, pri emu su osnovni elementi slike objekti kojima su pridruena odreena svojstva. Tipini objekti su geometrijski likovi: pravokutnici, elipse, crte, krivulje raznih oblika itd. Tipina svojstva su: nain i(li)boja ispune, boja obruba, vrsta crte i debljina obruba. Tipino podruje primjene vektorske grafike je tehniko crtanje, no zbog lakog manipuliranja objektima vektorska grafika je jako vana i u dizajnu. V. rasterska grafika. WYSIWYG (what you see is what you get) Vrsta editora kod kojih se odmah pri ureivanju tekst vidi u obliku u kojem bi bio prikazan pri pregledavanju ili ispisan. U kontekstu izrade web stranica editor koji nisu WYSIWYG su HTML editori u kojima autori gledaju HTML kd, a za pregledavanje sadraja se slue web preglednikom.

Dodaci

352

CARNetov CMS za kole

Linkovi vezani uz CARNetov CMS


CARNetov CMS: slubene stranice CARNetova CMS-a Webfestival 2008. natjecanje Skockajte web 2009. natjecanje webova 2010

CARNetove usluge usko vezane uz CMS: hosting usluga za osnovne i srednje kole Wikidesk stranice s uputama koje odravaju suradnici CARNetovog helpdeska Editor ukljuen u CARNetov CMS: originalna dokumentacija za CKEditor

Dodaci

353

Das könnte Ihnen auch gefallen