SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju Ivana Luia 3

AQUAE IASAE
Seminarski rad

Zagreb, 2006. Mentor: Domagoj Tonini Student: Maja Grguri

SADRAJ
UVOD2 ARHITEKTURA PRIJE KONSTANTINOVE OBNOVE...3 ARHITEKTURA NAKON KONSTANTINOVE OBNOVE...4 STAMBENI DIO NASELJA.....8 ZAKLJUAK9 POPIS LITERATURE.10 SLIKE...11

UVOD
Varadinske Toplice nalaze se 20km jugoistono od Varadina, na podruju 230km nadmorske visine izmeu terasa Toplike gore i doline Bednje. Gradi je poznat po dva izvora termalne mineralne vode, temperature 56.6 C. voda je bogata sumporom, kalcijem i natrijem, a sadri i vee koliine ljekovitog mulja, to je ini vrlo ljekovitom. Prostor Varadinskih Toplica bio je naseljen ve od paleolitika, no pravi procvat doivljava u vrijeme antike, o emu svjedoe brojni nalazi iz rimskog doba koji se datiraju u vrijeme od poetka 1. do kraja 4. st. Naselje su osnovali Rimljani koji su od 13. g. pr. Kr. do 9. g. osvojili prostor nekadanje provincije Panonije. Ime je dobilo po plemenu Jasa, koje je tada obitavalo na tom podruju. Mjesto je administrativno pripadalo petovianskoj opini (res publica Poetoviensis), koja je kasnije, pod Trajanom, postala kolonija. Budui da se kolonija Ptuj nalazila na strateki izvanrednom poloaju, od toga je profitirala i oblinja Aquae Iasae. Arheoloka iskopavanja zapoela su 50-ih godina 20. st., nastavljena su 80-ih, a traju jo i danas. Istraivanja su pokazala da su Rimljani ve u prvoj polovici 1. st. sagradili kupalite. Tijekom stoljea, terme i javne zgrade su vie puta obnavljani i proirivani. Danas su najbolje poznati i sauvani upravo oni mlai arhitektonski objekti koji potjeu iz vremena cara Konstantina (306.-337.). u to je vrijeme kupalite renovirano i proireno, o emu svjedoi i natpisna ploa pronaena u 18. st. Arheoloka su istraivanja obavljana na povrini dananjeg parka ljeilita, gdje su otkriveni forum i kapitolij. Meutim, lokalitet ipak nije mogue u potpunosti istraiti jer su na mjestima nekadanjih antikih zgrada i ulica izgraeni suvremeni arhitektonski objekti.

ARHITEKTURA PRIJE KONSTANTINOVE OBNOVE

Najstariji dio kompleksa evidentiran je u jugozapadnom dijelu iskopa. Radi se o djelu kupalita iz 1. st., povrine od oko 200m, a koje se sastoji od pravokutnih prostorija i bazena smjera istok-zapad. U ovim prostorima nije bilo sustava za grijanje, a voda je dovoena jednostavnim dugim kanalom to govori o koritenju termalnog izvora. U ovoj fazi kupalite je sluilo za lijeenje vojnika, o emu svjedoe zavjetni natpisi iz ranocarskog vremena. U vrijeme cara Hadrijana (117.-138.) i Antonina Pija (138.-161.) izgrauje se novo kupalite. Od ovog kupalita ostali su vidljivi samo pojedini dijelovi koji su kasnije uklopljeni u Konstantinovo kupalite (dio polukrunog bazena, izdueni uglati bazen, dovratnici i dr.). Za razliku od ranijeg protezanja arhitekture u smjeru istok-zapad, nova se protee u smjeru sjever-jug.1 U 2. st. dio prvobitnog kupalita prestao se upotrebljavati. Kupalina bazilika je oslikana, od ega su ostale samo djelomino sauvane arhitektonsko-iluzionistike slike, karakteristine za antoninski period, te je popoena i opremljena hipokaustinim ureajima. 2 Zapadni portal je zazidan, a otvoren je sjeverni, koji ju je povezivao s novim dijelom kupalita. U to je vrijeme ve bio formiran forum te istoni i zapadni trijem s monumentalnim stubitem, ime su kapitolij i forum postali bolje povezani. Oko izvora je u 2. st. podignut nimfej koji je, s reljefima i natpisima, otkriven u 19. st.3 (Sl. 1.) Kapitolij se sastojao od tri samostojea hrama s odvojenim krovitima.4 Sredinji, najvei hram, bio je posveen Jupiteru, istoni Junoni, a zapadni Minervi. Postament za statuu Junone, iz druge polovice 1. st., pronaen je u sjeveroistonom uglu foruma, a na ulazu Minervina hrama pronaen je kip te boice i postament s natpisom iz prve polovice 2. st. Zgrade iz ovog doba unitene su u poaru prilikom jedne od provala Gota, to spominje i ploa cara Konstantina.5 (Sl. 2.)

1 2

Aquae Iasae Varadinske Toplice: vizualizacija rimske arhitekture, Zagreb, Arheoloki muzej, 1997., 11. Gorenc-Viki, Zavrna istraivanja antikog kupalinog kompleksa u Varadinskim Toplicama, VAMZ, 3. ser. sv. IV, 1970., 148. 3 40 godina arheolokih istraivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, katalog izlobe, Zagreb, 1986., 126. 4 Aquae Iasae Varadinske Toplice: vizualizacija rimske arhitekture, Zagreb, Arheoloki muzej, 1997., 11. 5 Ibid, 11.

ARHITEKTURA NAKON KONSTANTINOVE OBNOVE

Monumentalni objekti iz doba cara Konstantina ine jedinstven arhitektonsko-urbanistiki kompleks simetrino komponiran u odnosu na uzdunu os smjera sjever-jug. Mnogobrojni sauvani elementi koji reprezentiraju ovo vrijeme i njegov umjetniki domet bili su dostatni za potpunu rekonstrukciju pojedinih dijelova i cijele arhitektonske kompozicije kasnocarskog razdoblja.6 (Sl. 3. i 4.) BAZILIKA Kupalina bazilika (basilica thermarum) ima oblik izduenog pravokutnika dimenzija 22,5x14,5m. Zidovi su sauvani do visine od oko 2,8m. Sva etiri ugla su pojaana pilastrima kubinog oblika, a na zapadnom zidu se nalaze jo dva pilastra koji su u gornjem dijelu jae oteeni.7 Na sredini zapadnog zida nalaze se zazidana vrata. Na sredini sjevernog zida takoer se nalaze zazidana vrata, a na istonoj i zapadnoj strani istog vidljiva su i bona vrata. Na junom zidu nalaze se monumentalna vrata irine 2,5m s kamenim pragom i tri stepenice. Pred junim vratima se nalazilo predvorje, to se moe zakljuiti prema ostacima postamenta za stupove.8 (Sl. 5.) Na nutarnjem licu zapadnog zida djelomino se sauvao sistem za grijanje od tegula hamata i tubula, kroz koje je strujao topli zrak. Na sjevernom zidu nema traga tubulaciji. Na istonom zidu vide se ostaci tubula, ali su jako poremeeni i oteeni. Na junom zidu nema traga vertikalnom grijanju.9 Svi su zidovi ovoga objekta bili graeni od veih i manjih poluobraenih kamenova, a jezgra im se sastoji iz kamena lomljenaka, koji je vezan bijelo-ukastom bukom sitnog i krupnijeg agregata, bez primjesa opeke.10 Cijela zgrada bila je prekrivena debljim bukanim podom od vapna mijeanog krupnije tucanom opekom, koji je na povrini glaan, te djeluje poput crvene marmorizacije.11

6 7

Aquae Iasae Varadinske Toplice: vizualizacija rimske arhitekture, Zagreb, Arheoloki muzej, 1997., 13. Gorenc-Viki, Istraivanja antiknog kupalita u Varadinskim Toplicama od 1956. do 1959. godine, VAMZ, 3. ser. sv. II, 1961., 185. 8 Ibid., 188. 9 Ibid., 188. 10 Ibid., 189. 11 Ibid., 189.

U sjevernom dijelu graevine nalazi se velika polukruna eksedra, koja je tjemenom prislonjena uz sjeverni zid. Na oba kraja eksedra zavrava pilastrima. Pod je isti crveni pod kao i u cijeloj graevini, samo je neto vieg nivoa te je odvojen stepenicom. Na zapadnom zidu bazilike se sauvala slikarija sokla. Ona je crveno-smee boje, a sastoji se od polja, koja su odvojena okomitim crnim trakama poput pilastra, a u kojima se nalazi crna vitica poloena vertikalno, koja prema dolje zavrava crnim listom vinove loze. Nakon crnih horizontalnih traka, kojima je slikarija sokla obrubljena prema gore, niu se pojasevi i trake crvene i bijele boje, a u irem bijelom pojasu vide se iljaste jajnice smeaste boje.12 Eksedra je i s vanjske i unutranje strane bila bogato ukraena, no slikarije su se tek djelomino sauvale. Svod je bio ukraen poligonalnim kasetama i rombovima s biljnim ornamentima. Pored slikarija na zidovima, pronaeno je i mnogo fragmenata na podu graevine, koji su otpali sa stropova, zida ili svoda eksedre. Na tim se ulomcima javljaju nizovi plavo-bijelih perla, crno obrubljenih, zeleni rombovi s cvjetovima, rozete u kasetama, jajasti niz na crvenoj ili smeoj podlozi, sferni trokuti crvene ili ute boje i dr. (Sl. 6.) Pronaen je i fragment s glavom sveca (bradati mukarac s aureolom), to upuuje na kasniju prenamjenu bazilike za kranski obred.13 O obnovi itave zgrade svjedoi ploa cara Konstantina koja je pronaena jo u 18.st. Na ploi se spominje kako je car Konstantin AQVAS IASAS OLIM VI IGNIS CONSVMPTAS CUM PORTICIBVS ET OMNIBVS ORNAMENTIS AD PRISTINAM FACIEM RESTITVIT Jazijskim Toplicama, neko unitenim silom ognja, s porticima i svim ukrasima povratio prvobitni izgled.14 KUPALITE Prostorije koje su nadograene na kupalinu baziliku u smjeru sjevera i sjeverozapada pripadale su neposredno kupalinom ureaju. Dvije prostorije su sluile kao svlaionice (1 i 3), a bile su parcijalno vertikalno zagrijavane i bogato oslikane.15 (Sl. 7.) Iz obje prostorije se ulazilo u komunikacijsku prostoriju (2), koja je imala samo horizontalno grijanje (kanali ispod poda). Ta je prostorija takoer bila ukraena slikarijama. Iz nje se moglo ui u sjevernu prostoriju (5) s bazenom za hladnu vodu (frigidarium), koja je imala samo horizontalno
12 13

Ibid., 192. Ibid., 193. 14 Ibid., 214. 14 Ibid., 212. 1515 Ibid., 214.

grijanje. I ova prostorija, kao i svod bazena, bili su bogato oslikani. U centralnom dijelu bila je prostorija (4) s toplim zrakom (tepidarium). (Sl. 8. i 9.) Sjeverno od te prostorije nalazila se prostorija 7, a zapadno od nje prostorija 8. Obje su sluile za vruu kupelj (caldarium). Kaldarij prema zapadu zavrava polukrunim bazenom, a na junoj je strani neto kasnije nadograen pravokutni bazen (9) koji je sluio kao znojnica (sudatorium).16 FORUM Prostor foruma i zapadni trijem nisu u potpunosti istraeni, ali su u cijelosti otkriveni ostali trijemovi. Od njihovih kolonada sauvane su in situ baze stupova u junom trijemu te baza stupa u uglu sjevernog i istonog trijema.17 Forum je sa sve etiri strane bio zatvoren trijemovima, a dimenzije su mu bile 22x24m. cijelom sjevernom stranom protezalo se monumentalno stubite kojim se prilazilo hramovima i sjevernom trijemu. Kolonada sjevernog trijema oblikovana je nejednako razmaknutim stupovima povezanim lukovima koji su naglaavali ulaze u hramove, za razliku od kolonada ostalih trijemova koje se sastoje od jednolikog niza stupova povezanih horizontalnim kamenim gredama. (Sl. 10.) Na forumu je naeno kameno oploenje za koje su upotrijebljeni i razni spomenici iz ranijeg vremena. Na sredini foruma nalazio se izvor ljekovite vode, odnosno nimfej-bunar. O njegovom izrazito kultnom karakteru govori niz votivnih spomenika s natpisima, koje su ljudi tijekom nekoliko stoljea posveivali nimfama kao zahvalu ili molbu za ozdravljenje. 18 Ovi spomenici naeni su kao spolije u zidovima ili oploenju, a pokazuju da su neki donatori dolazili ak i iz udaljenih dijelova Carstva, to ukazuje na veliki ugled koji su ove toplice imale u rimskom svijetu. Prilikom istraivanja foruma i trijemova pronaena je i velika koliina ulomaka konstruktivnih i ukrasnih elemenata: stupova, baza, kapitela, arhitrava, konzola, lukova te pilastara, na temelju kojih se moglo rekonstruirati niz detalja. U Konstantinovo doba forum je dobio izuzetno monumentalan izgled, ime je naglaena funkcija javnog prostora. KAPITOLIJ

16 17 18

Aquae Iasae Varadinske Toplice: vizualizacija rimske arhitekture, Zagreb, Arheoloki muzej, 1997., 18. Ibid., 19.

Pri obnovi kompleksa u 4.st. dolo je do velikih promjena u izgledu kapitolija u odnosu na prijanju fazu iz 2.st. (Sl. 11.) Zateeno stanje pokazuje asimetrinost tlocrtne kompozicije hramova. Jupiterov hram je produbljen i proiren, prislonjen na Minervin hram, a njegov portal je tom prilikom izgubio centralni poloaj, to je vidljivo prema sauvanom kamenom pragu uz koji je pronaeno i uruenje rasteretnog luka vrata. U ovoj fazi hramovi su natkriveni zajednikim krovitima.19 (Sl. 12.) Zbog nastale asimetrinosti sredinjeg dijela kapitolija, ispred njega je izgraen sjeverni trijem kojega je kombinirana kolonada postala zapravo prednja fasada itavog kapitolija. Unutarnji prostor tog trijema, odnosno njegova stranja fasada, razvedena je pilastrima raznih veliina i konstrukcija. Na sjeveroistonoj i sjeverozapadnoj strani izgraena je po jedna pravokutna prostorija. Kako bi se osigurao pristup u obje prostorije probijeni su portali u vanjskim masivnim zidovima zapadnog i istonog trijema.20

STAMBENI DIO NASELJA

19 20

Ibid., 21. Ibid., 21.

Stambeni dio naselja bio je na padinama breuljka, a dananje je naselje izgraeno upravo na tom prostoru, pa su podaci o stambenoj arhitekturi nedovoljni za rekonstrukciju izgleda pojedinih objekata i samog naselja. Na istraenom prostoru podno breuljka ustanovljene su dvije faze izgradnje. Iz 1. i 2. st. potjee drvena arhitektura koja pokazuje starosjedilaku tradiciju u nainu gradnje. Prostorije su pravokutne i izduene s podovima od gline i dasaka, a ovdje naena keramika domaeg karaktera pomijeana je s importiranom luksuznom keramikom italskih, galskih i germanskih radionica. Drvena je arhitektura stradala u poaru, a u 3. i 4. st. ovdje se nastavlja izgradnja o emu govori nalaz zidova od kamena. Ovaj objekt je imao slian tlocrt prostorija. Nalazi keramike iz ovog sloja su vrlo brojni, ali preteno domae proizvodnje. Raznovrsnost i koliina naenog sitnog arheolokog materijala u prvom i drugom stratumu ukazuje na trgovino-sajmeni karakter ovog dijela naselja.21 Poznato je da je car Konstantin uveo tjedne sajmove, no Aquae Iasae su vjerojatno ve od ranije imale tradiciju sajamskog gradia, jer su mjesta, kao to su termalna kupalita, morala imati vei opticaj robe radi zadovoljenja potreba gostiju i pacijenata.22

ZAKLJUAK

21
22

40 godina arheolokih istraivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, katalog izlobe, Zagreb, 1986., 126.

Viki-Belani, B., Prilog istraivanju naseobinskog kompleksa u Varadinskim Toplicama, VAMZ, 3. ser. sv. IV, 1970., 123.

Sveukupna analiza otkrivenog dijela antikog kupalita pokazuje dugotrajan razvoj u kojem se prilino jasno ocrtavaju elementi i komponente koji su doveli do oblikovanja tog specifinog spomenikog kompleksa. Konstantinova obnova je tono fiksirana dedikativnom ploom koja je tu pronaena. U tom su razdoblju nastale i izvjesne adaptacije koje su vidljive u kompleksu nadograenih prostorija na kupalitu. Razdoblje stradavanja od poara, evakuacije ili pljake ne moe se tono odrediti, ali pada vjerojatno u nesigurno doba borbi Konstantinovih nasljednika. Koliko god su prigodom oblikovanja kupalinog kompleksa i njegovih sjevernih nadogradnja stalno upotrebljavani neki stariji elementi, ipak je najstvaralakiji biljeg ostavilo razdoblje ranog 4. st. u kojemu je elja za reprezentacijom i potreba obnove ljeilinog ivota nala i dovoljno materijalnih mogunosti da to ostvari i likovno monumentalizira.

POPIS LITERATURE

10

Gorenc-Viki, Istraivanja antiknog kupalita u Varadinskim Toplicama od 1956. do 1959. godine, VAMZ, 3. ser. sv. II, 1961., 181-223. Gorenc-Viki, Zavrna istraivanja antikog kupalinog kompleksa u Varadinskim Toplicama, VAMZ, 3. ser. sv. IV, 1970., 121-157. 40 godina arheolokih istraivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, katalog izlobe, Zagreb, 1986. Aquae Iasae Varadinske Toplice: vizualizacija rimske arhitekture, Zagreb, Arheoloki muzej, 1997.

Sve slike su preuzete iz Aquae Iasae Varadinske Toplice: vizualizacija rimske arhitekture, Zagreb, Arheoloki muzej, 1997., osim slika 6 i 7 koje su preuzete iz Gorenc-Viki, Istraivanja antiknog kupalita u Varadinskim Toplicama od 1956. do 1959. godine, VAMZ, 3. ser. sv. II, 1961., 181-223.

SLIKE

11

Sl. 1. Nimfej reljef

rimske javne

Sl. 2. Kompleks arhitekture

12

Sl. 3. Rekonstrukcija kompleksa nakon Konstantinove obnove

Sl. 4. 3D model kompleksa rimske javne arhitekture

13

Sl. 5. Bazilika

Sl. 6. Detalji zidnih slikarija

14

Sl. 7. Tlocrt kupalita s nadograenim prostorijama

Sl. 8. Detalj kupalita (tepidarium)

Sl. 9. Detalj kupalita (frigidarium)

15

Sl. 10. 3D model foruma s kapitolijem

Sl. 11. Rekonstrukcija kapitolija iz 2. st.

Sl. 12. 3D model kapitolija iz 4. st.

16

17