Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
SADRAJ 1. 2. 3. 4. 5. Openito ....................................................................................................................... 1 Dimenzioniranje na moment savijanja .......................................................................... 3 Proraun na poprene sile............................................................................................ 8 Zidni nosai optereeni koncentriranim optereenjem ............................................... 10 Dimenzioniranje modelom reetke ............................................................................. 12 5.1. 5.2. 6. 7. 8. Nosivost vlanog tapa reetke........................................................................... 17 Nosivost tlanog tapa reetke ........................................................................... 17
Armiranje zidnog nosaa ............................................................................................ 19 Primjer prorauna zidnog nosaa............................................................................... 22 Literatura .................................................................................................................... 24
Zidni nosai
1. Openito
Zidni nosai su ravni povrinski nosai optereeni u svojoj ravnini, kod kojih je raspon manji od tri visine grede. Smanjivanjem odnosa L/h ispod dva, dijagrami normalnih naprezanja x i deformacija odstupaju od pravca, odnosno vie ne vrijedi Bernoullijeva hipoteza ravnih poprenih presjeka. Zidni nosai pojavljuju se u konstrukcijama kao zidovi zgrada, bunkera, silosa i mostova, kao vertikalne dijafragme oslonjene na pojedinane stupove, zidove ili temelje.
Slika 1.1 Dijagrami normalnih naprezanja u gredi i zidnim nosaima. Normalna naprezanja y okomita na uzdunu os, ovise po obliku i predznaku o tome da li se optereenje nalazi na gornjem ili donjem rubu nosaa. U grednim nosaima ta se naprezanja mogu zanemariti dok se u zidnim nosaima moraju uzeti u obzir kod prorauna poprene armature.
Slika 1.2 Dijagrami naprezanja u zidnom nosau. Razdioba normalnih i posminih naprezanja ovisi o nainu oslanjanja zidnog nosaa. Nosai mogu biti oslonjeni po cijeloj visini brida ili na dnu.
Zidni nosai
a) zidni nosa
b) greda
Slika 1.5 Trajektorije naprezanja za djelovanje na zid s gornje, odnosno s donje strane
2
Zidni nosai
Zidni nosai moraju imati minimalnu debljinu "b" da se osigura bona stabilnost koja ovisi o optereenju, odnosu L/h, te o tome je li nosa ukruen ploama na donjem i gornjem rubu ili stupovima, odnosno poprenim zidovima u podruju leaja. Takoer u podruju leaja mogu biti kritini glavni kosi tlani naponi, te je potrebno provjeriti prijenos sila na oslonce.
(2.1)
gdje je: Msd = g Mg + q Mq - raunski moment savijanja (2.2) Mg i Mq - momenti savijanja za upotrebno optereenje dobiveni na isti nain kao za gredne nosae. fyd=fyk/s raunska granica poputanja elika Izrazi za krak unutarnjih sila predloeni Model propisima CEB-FIP. Krak unutarnjih sila za zidni nosa na dva leaja: z=0.2(L+2h), za h=L z=0.6h Krak unutarnjih sila za kontinuirani nosa: z=0.2(L+1.5h) , za h=L z=0.5h Izrazi za krak unutarnjih sila predloeni prema DIN 1045-1. Prosta greda: zF=0.3h(3-h/L) za 0.5<h/L<1.0 zF=0.6L za h/L >1.0 Prvo polje i drugi leaj kontinuiranog nosaa zF = zS = 0.5h(1.9-h/L) za 0.4<h/L<1.0 (2.7)
3
(2.3) (2.4)
(2.5) (2.6)
Zidni nosai
zF = zS = 0.45L za h/L> 1.0 Ostala polja i leaji kontinuiranog nosaa: zF = zS = 0.5h(1.8-h/L) 0.3<h/L<1.0 zF = zS = 0.4L za h/L> 1.0 Konzola: zS = 0.65Lk + 0.10 h za 1,0<h/Lk<2,0 zS = 0.85Lk za h/Lk>2,0
Tablica 2.1 Koeficijent horizontalne sile za sustav proste grede (odnos Z/P).
h/L 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 1.1 1.2 1.5 >2.0
c/L=0.1 0.37 0.21 0.27 0.24 0.22 0.21 0.21 0.20 0.20 0.20
c/L=0.1 0.66 0.55 0.45 0.38 0.32 0.27 0.24 0.22 0.20 0.20
c/L=0.1 0.50 0.41 0.35 0.30 0.26 0.23 0.22 0.20 0.19 0.19
c/L=0.1 0.66 0.53 0.46 0.42 0.41 0.40 0.40 0.40 0.40 0.40
c/L=0.1 0.50 0.42 0.36 0.32 0.30 0.29 0.29 0.28 0.28 0.28
Zidni nosai
Tablica 2.2 Koeficijent horizontalne sile za sustav grede preko dva raspona (odnos Z/P).
h/L 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 1.5 >2.0
c/L=0.1 0.26 0.27 0.22 0.24 0.19 0.22 0.18 0.21 0.17 0.20 0.16 0.19 0.15 0.19 0.14 0.19 0.14 0.19
c/L=0.1 0.55 0.44 0.47 0.31 0.41 0.25 0.36 0.23 0.33 0.24 0.30 0.25 0.28 0.26 0.20 0.27 0.18 0.27
c/L=0.1 0.39 0.37 0.35 0.29 0.31 0.24 0.29 0.22 0.27 0.22 0.25 0.22 0.23 0.23 0.19 0.24 0.17 0.24
c/L=0.1 0.55 0.44 0.47 0.32 0.43 0.27 0.40 0.27 0.38 0.30 0.37 0.32 0.36 0.34 0.36 0.34 0.36 0.34
c/L=0.1 0.39 0.39 0.35 0.32 0.32 0.28 0.30 0.27 0.29 0.28 0.28 0.30 0.27 0.31 0.25 0.32 0.25 0.32 ZF/P ZS/P ZF/P ZS/P ZF/P ZS/P ZF/P ZS/P ZF/P ZS/P ZF/P ZS/P ZF/P ZS/P ZF/P ZS/P ZF/P ZS/P
Zidni nosai
Dobivenu armaturu treba smjestiti u polju na visini 0.15h, odnosno 0.15L kada je h > L.
Zidni nosai
Slika 2.4 Armiranje zidnog nosaa prema PBAB. Nad leajem kontinuiranog zidnog nosaa armatura se rasporeuje na visini 0.6h kada je L/h < 1.0, a kada je 1.0 < L/h < 2.0, dijeli se na Asr=0.5(L/h-1.0)As na visini 0.2h i As-Asr na visini 0.6h.
Slika 2.5 Raspored armature nad leajem kontinuiranog nosaa prema PBAB. Minimalna povrina glavne armature u polju i nad leajem, prema Pravilniku za beton i armirani beton, odreuje se po izrazu: Asmin = kbhfct,m/fyk gdje je: fctm - srednja vlana vrstoa betona k=0.22...za h/L=0.4 k=0.20...za h/L=0.5 k=0.15..:za h/L>1.0 fyk - karakteristina granica poputanja elika. Zidni nosai kojih je visina h>L tretiraju se kao zidni nosai visine h=L. Minimalna debljina nosaa, da ne bi dolo do izboenja tlanog pojasa, odreuje se ovisno o optereenju i kakvoi betona. Za slobodno oslonjene nosae vrijedi: Za
qSLS 1 < s h 52
onda je bmin =
1 qSLS 3 10 cm 2 100 s h
(2.13)
Zidni nosai
Za
qSLS 1 s h 52
onda je bmin =
3 qSLS h 10 cm 2 s L
(2.14)
Ako zidni nosa nije ojaan stupovima ili poprenim zidovima, odnosno ako se optereenje zidnog nosaa prenosi direktno na leaj, tada se raunske reakcije ograniavaju, prema PBAB, izrazima: RSdA 0.68fcdb (c + hf) - za krajnji leaj RSdB 1.02fcdb (c + 2hf) - za srednji leaj gdje je: c - irina leaja hf - debljina eventualne ploe ili pojasnice koja ukruuje donji rub zidnog nosaa. (2.16) (2.17)
Zidni nosai
Slika 3.2 Slom zidnog nosaa bez otvora optereenog s dvije sile.
Slika 3.3 Slom zidnog nosaa prema F. Leonhardtu. Prema Pravilniku za BAB minimalna armatura iznosi: 0.25% betonskog presjeka za B 240 (GA 240/360), 0.20% betonskog presjeka za B 400 (RA 400/500) i 0.15% betonskog presjeka za B500 (MA 500/550),
i postavlja se obostrano za svaki smjer. Slino je to regulirano propisima drugih zemalja te Model- propisima CEB-FIP. Osim toga, Pravilnikom za BAB sugerira se proguenje mree u blizini leaja na polovicu razmaka. U tlani pojas treba postaviti barem dvije ipke radi povezivanja vertikalne armature te pojaanja tlane zone. Pri veim poprenim silama bit e potrebno proraunati armaturu hrpta koja se sastoji od horizontalne i vertikalne armature. Ako optereenje djeluje na donjem rubu, vertikalnoj armaturi treba dodati jo armaturu za prijenos tog tereta u gornju zonu:
Asw = qSd 1.35g + 1.5q = f yd f yd
(3.1)
Zidni nosai
q - promjenjivo optereenje po jedinici duljine Asw - dodatna vertikalna armatura po jedinici duljine. Prema PBAB, slino kao i prema Model-propisima CEB-FIP, potrebno je proraunati vertikalnu i horizontalnu armaturu u hrptu zidnog nosaa posredno oslonjenog kada je raunska poprena sila vea od jedne treine maksimalne: VSd > 1/3VSd,max gdje je VSd,max = 0.1bh0.85fcd Raunska poprena sila ni u kojem sluaju ne smije prekoraiti maksimalnu. Vertikalna armatura proraunava se po izrazu:
Asw = VSd f yd
0.8 VSd f yd
(3.2)
a horizontalna bit e:
Asw ,h =
(3.3)
Tu armaturu valja staviti u blizini leaja prema uputama u pravilniku, dok se ostalo podruje armira minimalnom armaturom.
Zidni nosai
Slika 4.1 Dodatna armatura za prihvaanje koncentrirane sile F. Djelovanje velikih koncentriranih sila po visini zidnog nosaa, kao to je optereenje poprenog zida, treba prihvatiti dodatnim vertikalnim sponama koje se polau po cijeloj visini nosaa ili sponama i dodatnom kosom armaturom u podruju djelovanja koncentriranih sila na nosa. Kosom armaturom moe se prihvatiti najvie 60% ukupne sile. Objeeni koncentrirani teret valja u cijelosti vertikalnim sponama prenijeti u gornju zonu nosaa.
Slika 4.2 Kontinuirani zidni nosa i oslonjen na konzolni dio zidnog nosaa II Konzolni dio nosaa II proraunava se kao kratka konzola indirektno optereena silom F (Sl. 4.2). Pretpostavlja se da pola sile F djeluje na gornjem rubu, a pola na donjem rubu konzole. Sile se rastavljaju u horizontalne i kose komponente. Armatura se proraunava po izrazima: As1 =
Asw = As1 =
FSd , s1 f yd
0.5 FSd f yd 0.5 FSd sin f yd
11
Zidni nosai
Proraun zidnih nosaa reetkastim modelom (strut-tie model) posebno je koristan kad u zidnom nosau postoje otvori.
12
Zidni nosai
Slika 5.4 Proraunski model zidnog nosaa s otvorom. Metodom topoloke optimizacije moe se odrediti ispravan proraunski model.
Slika 5.5 Dva proraunska modela zidnog nosaa a) dobar model b) lo model.
13
Zidni nosai
U ovisnosti o predznaku sile u voru razlikujemo vorove CCC, CCT, CTT, TTT. Oznaka C-compression (tlak) a T-tension(vlak).
Slika 5.9 Reetkasti model zidnog nosaa preko dva raspona ista visina.
14
Zidni nosai
Slika 5.10 Reetkasti model zidnog nosaa preko dva raspona razliita visina.
Donji dio teine zida potrebno je uzeti u proraun za sile vjeanja. Za zidni nosa h>L uzeti 0.5L a za h<L uzeti 0.7h.
Zidni nosai
16
Zidni nosai
N Sd = As f yd
As = NSd f yd
(5.1)
RD,max =
fck
= 0.85
(5.2)
Ovisno o vrsti vora, nosivost se rauna prema izrazima: Za vor CCC vor je u tlaku:
RD,max =
= 1.0 1 1
fck
= 0.9 0.85
(5.3) (5.4)
17
Zidni nosai
RD,max =
fck
= 0.765 0.85
(5.5) (5.6)
= 0.85 1 1
RD,max =
fck
= 0.675 0.85
(5.7) (5.8)
= 0.75 1 1
Ako su naprezanja u betonu vea od nosivosti betona na tlak potrebno je postaviti tlanu armaturu:
NSd = A c RD,max + A s f yd
Potrebna armatura rauna se po izrazu:
(5.9)
As =
NSd A c RD,max f yd
(5.10)
18
Zidni nosai
Zidni nosai
20
Zidni nosai
Slika 6.5 Armatura konzolnog zidnog nosaa kod sudara dva zida.
21
Zidni nosai
Na gornjem rubu: g1=200 kN/m q1=100 kN/m Na donjem rubu: g2=50 kN/m q2=40 kN/m Proraunski raspon Leff=6.0m Teina zida g3=0.3*4.2*25=31.5 kN/m Raunsko optereenje na vrhu zida qsd1=1.35*200+1.5*100=420 kN/m Raunsko optereenje na dnu zida qsd2=1.35*(50+31.5)+1.5*40=170 kN/m Ukupno raunsko optreenje qsd=420+170=590 kN/m Raunski moment: Msd=0.125*590*62=2655kNm Raunska poprena sila: Qsd=0.5*590*6=1770kNm Raunska vrstoa betona:
f cd =
f ck
50 = 43.48 kN / cm 2 1.15
22
Zidni nosai
Odabrano 622 (22.81 cm2) Proraunski model baziran na modelu tlano-vlanih tapova
Sila u tlanom tapu Fcd=Rsd/sin=1770/sin62.63=1993 kN Sila u vlanom tapu Ftd=Rsd/tan=1770/tan62.63=916 kN Potrebna vlana armatura:
As1 = Ftd 916 = = 21.07cm2 f yd 43.48
c =
Zidni nosai
c =
Armatura za vjeanje: Optereenje na donjem rubu+vlastita teina zida qsd2=1.35(50+31.5)+1.5*40=170.0kN/m Ukupna armatura za vjeanje: As=qsd2/fyd=170/43.48=3.91 cm2/m Armatura na jednoj strani zida: As1=3.91/2=1.95 cm2/m Minimalna armatura Asmin=(0.075/100)*30*100=2.25 cm2/m
8. Literatura
Tehniki propis za betonske konstrukcije, NN 101/05 HRN ENV 1991-1 EUROKOD 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije 1. dio: Osnove projektiranja, Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2005. [3] HRN ENV 1992-1-1 EUROKOD 2: Projektiranje betonskih konstrukcija 1.1 dio: Opa pravila i pravila za zgrade, Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2004. [4] Jure Radi i suradnici: Betonske Konstrukcije Prirunik, Hrvatska sveuilina naklada, Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, SECON HNDK, Andris, Zagreb, 2006. [5] Jure Radi i suradnici: Betonske Konstrukcije Rijeeni primjeri, Hrvatska sveuilina naklada, Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Andris, Zagreb, 2006. [6] Ivan Tomii: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb, 1996. [7] Schlaich, J.; Schfer, K.: Design and detailing of structural concrete using strutand-tie models, The Structural Engineer, Vol 69, No. 6, 1991. [8] FIP Recommendations: Practical Design of Structural Concrete. FIP-Commission 3 "Practical Design", Sept. 1996. Publ.: SETO, London, Sept. 1999. [9] CEB-FIP MC 90: Design of concrete structures. CEB-FIP-Model-Code 1990. Thomas Telford,1993. [10] Betonkalender 1998 - Teil 1, Ernst & Sohn Verlag. [11] Betonkalender 1998 - Teil 2, Ernst & Sohn Verlag. [12] Leonhardt F. and Walther R.,Wandartiger Trger, DAfStb Heft 178, Wilhelm Ernst & Sohn, Berlin, 1966. [1] [2]
24