SVEUILITE U MOSTARU

Psihologija odgoja i obrazovanja

SEMINARSKI

RAD

Tema: Darovitost

Mostar, 2012.g

studentica: Anita Madunovi

DAROVITOST

POJAM DAROVITOSTI Pod pojmom darovitosti najee se podrazumijevala samo visoka opa inteligencija, koja se izraava kvocijentom inteligencije od 130 ili veim. Lewis Terman je poetkom 90-ih godina dvadesetog stoljea predstavio ovaj pristupa darovitosti. On je istraivao nadarene pojedince. Noviji pristupi pojmu darovitosti ukljuuju i ostale sposobnosti, osim one ope intelektualne. Ukljuuju se i sposobnosti na podruju matematike, glazbe, umjetnosti, kao i motivacija i osobine linosti-one pripadaju ne-kognitivnim imbenicima. Darovitost, prema nekim teoretiarima, razlikuje se od talenta.

1. DEFINICIJE DAROVITOSTI Postoje razliite definicije darovitosti, ovisno o njenim aspektima. Neke od tih definicija u prvi plan stavljaju osobine darovitih, neke od njih fokusirane su na kognitivne modele darovitosti, neke su usmjerene prema postignuu ili prema psihosocijalnim elementima darovitosti.

1.1 Marland, 1971.-Definicija darovitosti

Darovita su djeca ona kod kojih se zbog njihovih iznimnih sposobnosti mogu oekivati visoka postignua, a identificirana su od strunjaka. Kako bi realizirali svoje potencijale za vlastitu dobit i dobrobit zajednice, darovita djeca zahtijevaju obrazovne programe razliite od onih

koje kole nude. Ona pokazuju potencijal ili ve ostvaruju visoko postignue u sljedeim podrujima:1 ope intelektualne sposobnosti specifine akademske, kolske sposobnosti kreativne sposobnosti sposobnost voenja i rukovoenja umjetnike sposobnosti psihomotorne sposobnosti

1.2 Podjela sposobnosti, talenata ili inteligencije prema Gardneru (1983.) Gardner je razliite specifine sposobnosti podijelio na sljedei nain: logiko-matematika lingvistika vizualno-specijalna glazbena interpersonalna intrapersonalna

1.3 Definicija darovitosti Josepha Renzulli-a (1978.) Darovito ponaanje pokazuje interakciju triju osnovnih skupina ljudskih osobina: Iznadprosjene i/ili specifine sposobnosti, visoke usmjerenosti na zadatak i visokog stupnja kreativnosti. Pojedinci koji pokazuju nadareno ponaanje su oni koji imaju ili mogu razviti ovu kombinaciju osobina i primijeniti je u nekom vrijednom podruju ljudske aktivnosti.2

Psihologija obrazovanja-Vlasta Vizek Vidovi, Majda Rijavac, Vesna Vlahovi-teti, Dubravka Miljkovi, str. 127 2 isto, str .127

U skladu s promjenama definicija i pristupa darovitosti, broj darovitih pojedinaca u populaciji se mijenja; Renzulli smatra da je 15-20 % populacije darovito, dok Terman smatra da postoji od 1-1.5 % darovite populacije.

1.4 Osobine darovitih pojedinaca prema J. Whithmore-u

J. Whithmore smatra da daroviti pojedinci:

kad su zainteresirani, ue brzo i lako imaju iznimne sposobnosti pri uenju, zadravanju i upotrebi znanja pri rjeavanju problema koriste potrebno znanje i superiorne vjetine rezoniranja njihov govor ukljuuje napredan rjenik koji prikladno koriste u sloenim jezinim strukturama razumiju sloene i apstraktne ideje u mladoj dobi pokazuju visoku razinu potrage za informacijama imaju osobitu kvalitetu misaonih procesa, stvaraju principe i generalizacije neki daroviti su i kreativni imaju irok raspon interesa, vrlo su znatieljni pokazuju jaku elju za znanjem i razumijevanjem stvari pokazuju interes za izvankolska znanja i imaju posebne hobije imaju sposobnost usmjeravanja vlastitog stjecanja znanja pokazuju nezavisnost u miljenju, nekonformistini su trae razloge i objanjenja za zahtjeve, ogranienja, neeljene dogaaje skloni su perfekcionizmu, samokritini su, postavljaju sami sebi visoke zahtijeve i standarde pokazuju veu osjetljivost za svjetske probleme i moralna pitanja mogu biti netolerantni na ljudske slabosti

2. POUAVANJE DAROVITIH kolski razredi sastoje se od uenika s razliitim sposobnostima; u jednome razredu postoje uenici s prosjenim sposobnostima, kojima je pouavanje i prilagoeno, postoje i oni ispodprosjeni uenici, kao i oni iznadprosjeni. Za uenike koji postiu znatno slabije rezultate od ostalih planiraju se posebni zadaci i aktivnosti koje bi im trebale pomoi dosei odgovarajuu razinu sposobnosti. Daroviti uenici suoeni su s kolskim zahtjevima koji su ispod njihovih sposobnosti i potreba. Takvo je stanje u mnogim kolama dananjice; kada se eli pomoi darovitim uenicima, teko je pronai pravi nain da se to ostvari. Treba izabrati prave metode i naine kako bi se daroviti uenici potakli i podrali.

2.1 Akceleracija Akceleracija je pojam kojim se oznaava svladavanje obrazovnog procesa bre i/ili u mlaoj dobi nego to je to uobiajeno. Ideja akceleracije temelji se na sljedeim naelima; 1. daroviti uenici bre usvajaju znanja 2. takvi uenici bre svladavaju program, ije svladavanje udovoljava njihovim obrazovnim potrebama 3. sadraji programa prikladni su za darovite uenike, ali im nisu dostupni zbog dobne, odnosno razredne barijere Postoje razni naini kojima se akceleracija moe provesti u koli; neki od njih mogui su i u naim kolama, dok nam neki nisu dostupni. Najzahtjevniji oblik akceleracije je preskakanje razreda. Na taj nain se provodi akceleracija samo ako dijete u velikoj mjeri nadmauje razred u kojemu se nalazi. Takva promjena utjee na samo dijete, ali i na njegovu okolinu, druge uenike, uitelje i roditelje. 2.2 Obogaenje programa Osim akceleracije, obogaenje programa je jo jedan nain na koji se moe pristupiti obrazovnim potrebama darovite djece. Oni koji se zalau za obogaenje programa ne zalau 5

se za akceleraciju jer misle kako ona ne moe zadovoljiti obrazovne potrebe darovitih uenika. kolski programi koncentrirani su na ui skup vjetina i znanja, te su nedostatni za darovite, koji ele obogaene mogunosti primjene i elaboracije znanja. Meutim, osim samog programa potrebno je prilagoditi i nain pouavanja, koje djeci treba omoguiti kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj. Obogaenje programa ponajprije treba uvaavati djeje interese, kao i njihove osobine i sposobnosti, budui da se kroz obogaenje potuje jedinstvena priroda svakog djeteta. Akceleraciju i obogaenje programa treba paljivo kombinirati jer oba naina imaju svoje prednosti.

2.3 Uitelji i uiteljice darovite djece kolski sustav treba darovitoj djeci omoguiti odgovarajue programe, struan rad u identifikaciji uenika i izvedbi programa, te treba omoguiti struno savjetovanje darovite djece, njihovih obitelji i uitelja. Osim uitelja, s darovitom djecom mogu raditi i strunjaci koji ne rade u koli-mentori. Takav nain pouavanja pokazuje povoljne rezultate. Uiteljice mogu djelovati na razliite naine; mogu ohrabriti ili suzbijati interese djece, mogu razvijati ili suzbijati njihovu kreativnost, kritiko miljenje i postignua

2.4 Poeljne osobine uitelja i uiteljica darovite djece( Baldwin 1993.) 3 Filozofske: svjestan filozofskih pitanja vezanih uz darovitost, sklon obrazovanju darovitih, ima tone ideje o darovitosti. Profesionalne: osposobljen za rad s darovitima, fleksibilno koristi vrijeme, pokazuje potrebu za postignuem, dobro poznaje svoje podruje, sposoban poticati uenike, dobro poznaje strategije pouavanja,razvija blizak odnos s uenicima, osigurava dobru okolinsku potporu.
3

Psihologija obrazovanja-Vlasta Vizek Vidovi, Majda Rijavac, Vesna Vlahovi-teti, Dubravka Miljkovi, str. 131.

Profesionalne/osobne: ima kompetenciju i interes za uenje, orijentiran na proces, znatieljan u uenju, poticajan, razumije stres i neuobiajena ponaanja, ima pozitivan stav prema uenicima, dobro obrazovan, dobro organiziran, irokih je interesa, razumije elju za znanjem, motivira uenike.

Osobne: ima IQ 130 ili vie, samopouzdan, topla je osoba, bez negativizma, ima originalne zamisli, entuzijast, ima dobar smisao za humor, ima sposobnost analize, intuitivan, ima istraivaki um, samo-discipliniran, sklon perfekcionizmu u vlastitom radu, sklon otporu vanjskom autoritetu, nenasilan i bez elje da kanjava, kreativan, visokih verbalnih sposobnosti, pokazuje darovito ponaanje, empatian, fleksibilan, ima visoku razinu energije.

ZAKLJUAK Djeca e imati veu ansu razviti svoju darovitost ako je okolina prepozna. Djeca takoer trebaju prihvatiti svoju darovitost kao izazov, a ona e se najvjerojatnije realizirati ako ju prati i niz sretnih okolnosti. Veoma je vano usmjeravati djeje aktivnosti i osigurati okolinsku potporu djeci, s ciljem same realizacije darovitosti.

Sadraj DAROVITOST2 POJAM DAROVITOSTI2 1. DEFINICIJE DAROVITOSTI2 1.1 Marland, 1971.-Definicija darovitosti...2 1.2 Podjela sposobnosti, talenata ili inteligencije prema Gardneru (1983.)....3 1.3 Definicija darovitosti Josepha Renzulli-a (1978.)3 1.4 Osobine darovitih pojedinaca prema J. Whithmore-u4

2. POUAVANJE DAROVITIH...5

2.1 Akceleracija.5 2.2 Obogaenje programa5 2.3 Uitelji i uiteljice darovite djece..6 2.4 Poeljne osobine uitelja i uiteljica darovite djece( Baldwin 1993.).6

ZAKLJUAK....8 Sadraj9

Literatura; Psihologija obrazovanja-Vlasta Vizek Vidovi, Majda Rijavac, Vesna Vlahovi-teti, Dubravka Miljkovi - Zagreb, 2003.

10