BASLER

PLEMENA DAORSA
PRILOG ILIRSKOJ NUMOGRAFIJI
Pri<likom pI'e<gleda ter ena i snimanja na Gradini u
kod Stoca, 1956. godine, na padini nie sjevernih stepenica akropole otkriven
je bronzani i,lirskog plemena Daorsa. Primjerak je
a plemenitom zelenom patinom. Pripada varijanti. Na aversu
je pr ika,zan desni o>braz mukarca s .pe.ta,som na .g;laVli.i .guatko.m, na sve iStrane
pa kratko podianom kosom. Na reversu je prikazana a
uz rub povie nje u luku natpis D.AOPLD.N. Primj'erak se sada
nalazi u Zibirci Zemaljskog muzeja, inv. br. 12.815.
Ovo je bio prvi nalaz jednog na .gradini. Do toga
na uci su bila poznata svega primjerka ove vrste, u dvije nomi
nale, od toga su dva primjerka bila u nekoliko navrata kratko opisana.! Za
dosad objavljene primjerke ovog novca, zabiljeene prvi put u katalOlgu car
ske zbirke u jo' 1779. gadine,2 mjesto nallazla nije bilo poznato.
j e htio da je ovaj na' primjerak iz 1956. godine otkriven upravo na
gradini, koju s mnogo razl oga smatramo g,lavnim gradom Daorsa.
S obzirom da su novci ove vrste rijetki, literatura o njima je malo
brojna , a za neke pwbleme u vezi s njima nisu jo definitivni za
Nas stoga zanima nekoliko pitanja, tako:
a) g.dje su, i kada, kovani novci,
b) koja drutvena z,ajednica ih je izdavala,
c) koja je pr ilkazana na aversu,
d) kojem va.lutnom sistemu Ipri-pada InaJ primjerak.
Teritorij plemena Daorsa nije bio velik. Negdje u III i II stare
ere njegovu zapadnu granicu su visovi iznad desne obale Donje Neretve.
Zvonigrad povie Pologa i Gradina povie Poto'k'a mogle bi se zbog
! E. E e 'k h e ll, lVIrusei CaesaJrei ViIlld()Jbern6nsis iI1UffiOrI'Uiffi vetmVUffi ,
Wien 1779, vo). I , .l; .J. V. S e h loss e Ir, Besehreirbumg der alrtg;r ieeMschen Mu=en,
Wien 1893, sMo 42, tab. III, sr!. 13; K. P a ot .s e h, Zbir.k e rimskih i Sltarina II
bos.-here. muzej.u, GZM XXVI (1914), str. 143, sl. 4 i 5; D. R e n ct a
- M i o e v i P,rolegomenailLrs.k<pj nl\.l!ffiog.rahji, Go.dinjak NDBhH IH, Scura.jevo
1965, str. 87.
2 E. E e ik h o. c.
334
BASLER
v
1 O
li
1
"-
SirO
O
10
ill! l<>
km
Karta ras!pro-s t,rarnjenoo1ti plemenslm g
gradnje (pritesani kvadri) smatrati dijel om njihove kulturne batine, a to
bi ujedno bile i utvrde plemenskog prema sjeveru, odnosno
sjeverozapadu. Granice prema ist oku nisu ustanovljene, no izgleda da su Ne
vesinjsko i polje, pa dolina Trebinjice i priobaIno Jadran
skog mora biJliizv'an .plemens.kog tenitorija. Potkraj I st. st3Jre ere 'Pleme je
brojilo svega 17 dekurija (vjerojatno rodovskih zajednica).
NOVCre PLEMENA DAORSA
335
vina i urbaniziranog na o vrlo sna
nom privrednom potencijalu ovog plemen'a, a ta snaga nije se mogla osni
vat i na ljudstva, poljoprivredi ili nego prvenstveno na
trgovini. Daorsi su, kako iZJgleda, ZJbog svog poloaja u junoj Hercegovini
vremenom doli u priliku da budu posrednici
regija na visoravnima u i poljoprivrednog regiona prema moru. Ne
mala zasluga pripada i mediteransk{)j trgovini, koja -je dobav1jala ovamo pro
izvode zanatstva. Nije zato to su se oni vrlo rano da kuju svoj
vlastiti novac. Roba koju su kao i posrednici mo,gli iznositi na
mediteransko trite (po svoj prilici vuna, koa, proizvodi i
svakako je spadala u kategoriju traenog artikla, jer samo na taj oni
su se mogli pojaviti u svijetu sa vlastitom monetom.
Novac Daorsa datiran je u II st. stare ere.
3
To je, vrijeme u
kojem se prelama sudbina Ilira, pa je tako gotovo svaka .godina presudna za
tok Kako se ovo vrijeme predstavlja za Daorse epohu najvI
eg privrednog uspona - to moe potrajati sve do u rane decenije I sc.
stare ere.
plemena Daorsa. Vel. pr. 2:1
Foto : Marija Seve!'
emisija ovog naeg tipa bismo za vrijeme u kome
se kuju tipovi Ballaios (167-135), a teko bismo ih mogli pretpostaviti u
vremenu vladanja kralja Gentija (181-168). U ta vremena Daorsi su uklju
u i privrednu zajednicu ovih vladara. Moda bi bilo najre
alnije staviti ga u vrijeme u kome je druga zajednica, kovala
svoj novac vrlo ovom naem. To je bila Skodra.
4
Novac o kojem je
kovan je u rasponu vremena neposredno nakon rasula ilirske drave
168. godine. Za Daorse to vrijeme nove konsolidacije pod ne
j asnim uslovima saveznitva sa Rimom, i uprave Ballaiosa, nekog lokalnog
dinasta koji nam je poznat samo po mnogim novcima. Sk'adar u to vrijeme
kuje monetu koja je tipoloki bliska novcima Daorsa,') a razlikuje se uglav
nom po izgledu portretirane osobe na aversu, i natpisa na reversu
6
- to
je razumljivo ako su u pitanju dvije odijeljene zajednice, koje su bile uklju
u isti tok historijskog razvoja. Za razli'ku od skadarske emisije sa Zeu
som (?) na aversu i na reversu, ova emisija Daorsa bila je vjerojatno
3 K. P a Ls c h, o. c.
4 B a s l e ,r, NekJrqpola na Velim Ledinama u GO:s'tildu (DOU1.ja Zeta), GZM
NS, XXIV (1969), sM. 8.
5 Vidi: -GZM NS, XXIV (1969), -tab. XXXI, hr. II 'i 12; S. I.s l a m i, Le mon
nayaJge de Slkodira, LussolS et Gen-thim, Stuidia A.lbanica IIIIl , T;ilralna 1966, Slk 225
253, .taJb. III.
6 Zbog iSttroeo10s.ti, na novcima iJZ br. 79 i 90 u GO'sti-lJ'\l J.
nije z3!Pazio ,ime magistrataj,s;poo na rever5U.
336
DURO BASLER
kratka vije,ka. Vrlo brzo ovdje je mogla nastupiti epoha emisija Ballaiosa,
dua i ekspanzivnija od one sa imenom Daorsa.
u vidu skadarsku emisiju, mi dolazimo u priliku da naslov
LlAOPH1N povie primimo kao genitiv plurala imena za jednice koja je
izdavala ovaj novac, pa prema tome se u osnovi te moda nal aze i ele
menti imena grada u kojem je kovan ovaj novac.
Ostaje nam jo neodgovareno pitanje koju predsta lj a portret na
aversu. Zbog petasasa je misao da bi to bio Hermes,' ali je po
stojala i sumnjaR zbog d'a je taj petasos prikazan bez kri la , to je
za Hermesa Zato bi, upravo jedno ilirsko pl e me uzelo
na novac lik Hermesa, kada to nije nigdje drugo bilo n o. Zbu
njuje nas i lik na skadarskom novcu, koji se znatno razlik uj e od ovog naeg
primjerka, a to je ranije J. - uostalom kao i S. Islami!! - deter
minirao kao lik Zeusa, na osnovu primjeraka to je izdav ao Dirahij.
Nije da se na daorsijskom aversu nalazi neki port ret kon
kretne moda nekog plemenskog prepozita iz vremena kada j bila
likvidirana vlast kralja Gentija, a nije bHa uspostavljena ona k r alja Ballaiosa.
Moda je to samo lik vladara koji u tom nije ni postojao, ali
se zbog vremena morao na novcu pojaviti.
I, kao posljednje, ostaje nam pitanje valute. Srodnost, dakle i istovre
menosIt sa monetom Skadra d"()'kazuju ne samo likovne paralele, nE;gu i
osobine tj. v eli ilJ1 a i teina prirrnjeraka:
1. Gostilj, grob 79: diam. 19,00 ; teina 4,80 gr.
2. Gostilj, grob 90: diam. 18,00; teina 4,60 gr.
3. (bez diam. 17,30; teina 5,50,gr.
IO
Kako vidi mo, obje emisije predstavljaju prihlino istu valutnu vrijed
nost. Numografima bi trebalo prepusti ti ocjenu u koji monetarni sistem su
bili ovi no teoko bi se mogla prihvatiti misao da j e u pi
tanju neka ilirska varijanta.
7 S c h .1 o s s e r, o. c., Sitr. 42.
8 R en d ,i - M 'i o e v i o. c., iSJtr. 87.
9 B a s 1 e If, GOSiti,lij, Sitr. 8 - zabunom je napisano Herlwl; I s I a m i,
o. c., stlf. 237.
10 Av. diam. dkomLto 17,3, vodo!rav,nv 16,5 mm. !:tka lI1a ,revers<u je za :priJb}.
90" ororeruuta ,prema averS'U. Teina vi'a'k zbog koje je nasta:lo pr,i
likomkovanda. Bez toga bi teina iz!Dosila pri.blilno 4,80