1 SALCUTA KULTURA: Zajedno sa Gumelnica kulturom pripada karpatsko-balkanskom kompleksu tzv.

grafitirane keramike koja se dobrim dijelom razvija na supstratu Bojan kulture. Sve do pred kraj kulture je mirno razdoblje, a tada se poinje granati u dva smjera zbog vanjskih utjecaja (pritisak ernavoda kulture). Vinanska kultura je u odnosu na kompleks s grafitiranom keramikom ve na izdisaju. Njen teritorij se smanjuje, povlai se u centralnu Srbiju. U tipolokom smislu, ornamentalnom pogledu ona se razrgrauje. Na istoku izumiru kasnoneolitske kultureDimini (juna Grka), Larisa i slijedi bronano doba Egeje. Na zapadu: Butmirska kultura je paralelna s Vinanskom. I ona se razgrauje (crnoglaana kanelirana keramika, spiraloidna i spiralna keramika, trakasti ukrasni sustav). Na jadranskom prostoru se Hvarska kultura pretvara u bezlian izraz.Ta kultura ostaje prepoznatljiva samo po tehnolokim svojstvima keramike. ernavoda III-Ezero polazi prema Olteniji i Transilvaniji, pod njenim pritiskom Salcuta kree prema jugu, preko ovog malog dijela istone Srbije koji im ve pripada kreu Moravom i Vardarom i nailaze na prazan prostor (nema vie vinanske). Salcuta IV i Gumelnita D se sputaju juno i to utjee na formiranje Bubanj-Hum i uplevec i Bakarno Gumno kompleksa. Sa podruja Kosova skupine kreu prema Albaniji i C.Gori (Maliq-Tren kultura nositelj ranoeneolitskog razvoja). Dijelom iz C.Gore, dijelom iz Albanije iri se ukraavanje kaneliranjem u Hercegovinu (kraj neolita). Odlika keramike: grafitirana keramika (jednostavne linije ukraavanja) crusted slikana keramika (namaz naneen poslije peenja; koji se lako otire; povrina je mat boje) crnoglaana keramika (gotovo polirana) Vodei oblici: pehari ili askosi sa dvije masivne trakaste drke koje ne prelaze obod Ornamentalni sustav je slian gumelnica kulturi (pravolinijski motivi)

2 Plastika: esti su kotani idoli Datacija: visoka kronologija: oko 3800 niska kronologija: 2600-2000

3 GUMELNICA: Kultura je otkrivena 1926 (Jan Nestor). Srodna je i usporedna sa Salcutom, veim dijelom i mlaom Vinom. Matino joj je podruje u Olteniji od kuda se iri na Vlaku, Dobruu, Trakiju i dio Moldavije. Razvija se na osnovama Bojan (Oltenija, Trakija), Cucutenitripolje (Moldavija), Hamangia (Dobrua), te Marica kulture. Poto sve te kulture neto doprinose koriste se razni kompozitni nazivi.: Aldeni-Gumelnita-Kodadermen-Karanovo VI. Razvojni stupnjevi: Berciu Gumelnica A-D, a Dumitrescu 1-4 Sva su naselja tipa tell, zbijena, debele uslojenosti to je posljedica dugotrajnijeg boravka, rodovsko grupiranih pravokutnih ili kvadratnih zgrada neolitskog naslijea (naeni su i glineni modeli, pa se nagaa o postojanju svetita). Utvrenost se javlja rijetko (to ukazuje na prodore prvih valova Indoevropljana koji su krenuli prema zapadu (marinpoljski tip, Decia Murusului, ezla u obliku konjske glave, schnur, kremeni noevi etc), to jo uvijek nije prava seoba Indoevropljana.).

model hrama

Glavni lokaliteti: Gumelnica, Vidra, Varna, Tangiru, Stoiani, Karanovo IV... I pokapanje je u neolitskom naslijeu; zgrena inhumacija sa prilozima. Privreda je stabilna to je neolitska tradicija, tu se vidi povezanost neolit-eneolit iako se vidi postupna prevaga stoarstva nad zemljoradnjom + lov, ribolov, sakupljanje plodova. Naglaena je i uloga metalurgije (masivne alatke).

4 Keramika: najee su to bikonine zdjele s prstenastim i ukraenim vratom i gornjim konusom, te naglaenim trbuhom. U prvim fazama je popularno kaneliranje, a kasnije slikanje, ali ne zemljanom nego grafitnom bojom (pravocrtni frizovi) popularni su i askosi sa dvije trakaste, masivne ruke koje najee idu od oboda, sa bikoninim donjim dijelom, te leee posude. javljaju se i kruno/kvadratni ukraeni poklopci (sredite se naglaava posebnim kvadratnim poljem), antropomorfne i zoomorfne posude, kotani idoli kao i figuralna plastika srodna vinanskoj (dodiri sa vinanskom su vjerojatno na podruju Transilvanije; Gumelnica je sa svojim fazama 1 i 2 paralelna Vini Plonik 1 i 2) stralucido (straluido): uglaani ornament koji se razikuje od ostatka posude; karakteristian je za Gumelnica kulturu i javlja se bez obzira da li je posuda uglaana ili grube povrine. Karakteristian je za faze 2-4, dok je u prvoj ukraavanje kaneliranjem. karakteristino je i kombiniranje slikanja grafitom i trakastih ornamenata ispunjenih upljim tokama

Metal: od brojnih metalnih predmeta istiu se sjekire-ekii tipa Vidra (otar prijelom izmeu tupog i otrog dijela; proizvode se od prijelaza A na B stupanj) te igle sa spiralnom glavicom.

5 VARNA KULTURA vezana uz uski pojas Crnomorske obale nastaje nakon Sava-Hamandjia kulture (od kraja ranog eneolita) nalazita: Varna, Devnja, Durankulak kultura pokazuje niz svojstava po kojima se povezuje sa Gumelnita kulturom (grafitirana keramika) nalazite Durankulak (nekropola i naselje) koje je postojalo 800 godina i koje je svoj zaetak imalo u kulturi Hamandjia. Nekropola ima preko 1200 grobova i na njima se jasno vide sve promjene u pogrebnim ritusima. Brojni zlatni i bakreni predmeti, te izraevine od spondylusa svjedoe o razvijenoj trgovini. O velikom napretku ekonomije, tehnologije i kulture svjedoe i monumentalne kamene kue za stanovanje, od kojih su neke na dva kata. Osim u Durankulaku kamena arhitektura (koja se razvija od kraja Hamangia kulture) ustanovljena je i na lokalitetu Suvorovo. Poseban znaaj ima nekropola Varna (otkrivena 1972. god.) sa 81 grobom, i koja osim veeg broja praznih grobova ima i nekoliko skupina izuzetno bogatih ukopa. Prvu skupinu ini "simbolini" grobovi bez pokopa. Ovdje treba izdvojiti 3 groba sa glinenim reljefnim maskama sa predstavom lica u prirodnoj veliini (maske nisu peene), sa apliciranim zlatnim ukrasima na mjestu oiju, jagodinih kostiju, nosa i gornje usne, te sa dijademom na elu i vie ukosnih kariica iznad uiju (str. 100, 102). Grobovi su vjerojatno odraz visoke religijske svijesti populacije (mogue da su maske zapravo prikazi boanstava) Ostatak ove skupine ine takoer simboline grobne jame sa velikim brojem priloga ukrasnog i statusnog znaenja. U njima se pronalo oko 2000 predmeta: masivne zlatne lijevane narukvice (str. 96, 101), perlice, bakrene sjekire (str. 112, 113) kamene i zlatne sjekire sa zlatnom drkom od vie cilindrinih segmenata (str. 108, 110), dijademe (str. 101), antropomorfni kotani idoli (str. 116, 119), iskucane predstave bovida (str. 92, 94, 95), zagonetni glistoliki predmeti (sl. 10), zlatni falusi (str. 104), konveksne aplike (str. 105) spiraloidni tapovi i nakit tipa Salte Leone (tanke zlatne trake, str.90).... Iskucane predstave bovida se veu uz kult stoke (brojni primjerci iskucane glave bika), a zanimljivi su i nalazi zlatnih astragala (str. 104) koji su na stranama dobro ispolirani i vjerojatno su namjenjeni za igru. Marijanovi smatra da su vjerojatno u pitanju simbolini pokopi, a da dijadema predstavlja odreeni drutveni poloaj. Ovi grobovi po Ivanovu nisu kenotafi jer ih je previe (oko 30% svih grobova-25 grobova).

6 Drugu skupinu ine obini pokopi sa malo priloga (zlatni antropomorfni prilozi (str. 97), spondilske rukavice (str. 117, 118), kremeni noevi, sjekire-ekii tipa Vidra (kratki dekiasti zadnji dio, i izdueni sjekirasti, prednji dio), dlijeta, kljunaste i nefunkcionalne sjekire (str. 112)... Pokap je vezan uz inhumaciju i to u dva oblika: isprueni poloaj na leima i hocker poloaj (zgrenci). Zlatni predmeti su se radili kovanjem i kasnije su polirani sa pijeskom i koom i dosta mali premeti pokazuju visoko zlatarsko umijee. Kamena sjekira u simbolinom grobu je imala drku od drveta koja je bila presvuena sa zlatnim cilindrima. Zanimljivo je da otri dio sjekire ne pokazuje nikakve tragove upotrebe, dok su tragovi struganja uz kamenu povrinu pronaeni na donjem dijelu drke, pa se moe zakljuiti da ovdje nije samo rije o ukraenoj sjekiri, nego o simbolu moi koji se upotrebljavao kao ezlo. Uz jednu od zlatnih sjekira pronaeni je i objekt nejasne namjene (str. 110), koji je vjerojatno bio povezan sa sjekiromezlom. Zlatni antropomorfni prilozi (str. 97,107) se takoer veu uz kultne namjene. Smatra se da predstavljaju ili ljudsko lice ili tijelo, da su idoli ili amuleti.. to se tie bakrenih nalaza pronaen je velik broj svih vrsta alatki. ak je i jedini vrh koplja u JI Europi pronaen na Varni. Zanimljiv je jedinstveni primjer sjekire koja nije imala funkcionalnu vrijednost (str. 112). Mali broj bakrenog nakita (prstenje, narukvica, ukosnica) je posljedica preferiranja zlata kao materijala za izradu nakita. U mnogim se grobovima pronalo i kremenog orua, veinom noeva. Neki od njih su dugi i preko 40 cm, to ih ini nespretnim za upotrebu, i vjerojatno su samo pokazatelj mogunosti kremene industrije. Maleni broj kremenog orua je prouzrokovan koritenjem bakra za izradu alatki. U jednom je "simbolinom" grobu pronaen i mramorni rog u koji je stavljeno nekoliko zlatnih perli. Vaan detalj na rogu je ukras crvenom bojom oko otvora (str. 114). Pronaeni su kotane igle sa gornjim dijelom koji zavrava u obliku volute i kotani idoli (na mramorni idol su bile privrene i zlatne aplikacije, to govori o velikom tovanju tih idola, str. 116). Pronaen je i donji dio enske statue (str. 126) Zanimljiv je i podatak da je vrlo velik broj perli izraen od vrste spondilusa koje nema na Crnom moru, nego je spondilus morao biti uvezen sa Mediterana, pa to govori i o trgovakim vezama. Keramika predstavlja vaan dio inventara grobova. Gotovo da nema groba gdje nije bila neka posuda. No posude su veinom loe kvalitete i ukrasa. Kako je malo vjerovatno da

7 populacija Varne nije poznavala dobru obradu posua, razlog je vjerovatno bio njihova namjena (grobni prilozi). One su se u grob stavljale ili nepeene, ili samo suene, u svakom sluaju odvajane od ostalog posua prije zavrne faze, pa se umjetniki domet lonarstva nije primjenio na njima. One posude koje su se sauvale su ukraene geometrijskim ukrasima raenim grafitnom ili crvenom mineralnom bojom. Kao pravilo se ukraava gornji dio posude ili unutranja strana plitkih zdjela i plitica. Dvije keramike posude izdvajaju se od ostalih. Ono to je jedinstveno kod njih je ukras koji je izveden u zlatu (str. 123).

8 KULTURE U BUGARSKOJ I RUMUNJSKOJ: Sultana Iailava, Gradistea Tangiru, Carcioarle Vidra, Aldeni, Stoiani, Kodadermen, Karanovo VI, Ovarovo kompleks Kodadermen-Gumelnita-Karanovo VI. U periodizaciji te kulture postoje 3 faze: A1 Gumelnita (paralelna sa Cucuteni A3) A2 Sultana B1 Iailava (Ailava) na podruju Rumunjske na stvaranje KGK VI kompleksa utjecala je Bojan kultura (na podruju Vlake na stvaranje Aldeni i Stoiani dijela kompleksa utjee Petresti kultura), dok su na prostoru Bugarske to kulture Marica i Poljanica. naseobine su tipa tell na visokim rjenim terasama i otocima, a za razliku od kasnog neolita ovo su naselja sa fortifikacijskim objektima (nasipi, palisade, rovovi), zbog velikog pritiska nadolazeih populacija. Naselja su preteno ovalnog (na podruju Bugarske etvrtastog) oblika, sa objektima grupiranim u tzv. kvartove (Rumunjska). U Bugarskoj (Poljanica, Ovarevo) prevladava prava urbanistika koncepcija gdje objekti stoje u pravilnim odnosima, sa komunikacijama pod 90. Nastambe su bile velike (neke i dvokatne), a o izgledu na govore mnogi glineni modeli. Za neke modele se smatra da predstavljaju svetita (Ovarevo i Poljanica) Keramika: zdjele istih bikoninih oblika sa prstenastim vratom, poklopci, askosi motivi su geometrijski, ili pravocrtni ili spiralni ukraava se grafitom, bojom, urezivanjem i kaneliranjem antropomorfno/zoomorfni oblici plastike: na ivotinjsko tijelo je aplicirana ljudska glava est je i hipertrofirani trbuh kod statua realistini prikazi glave (bez tijela) plastika se radi od terakote, kosti ili mramora

Kodadermen

Pokapanje: zgreni poloaj sa razliitim vrstama priloga (nakit, orue i keramika) esti su parcijalni pokopi (samo lubanje) za Karanovo VI je karakteristika da su nekropole uvijek zapadno od samog naselja, a pokojnici su uvijek na lijevoj strani sa glavom orijentiranom prema istoku) MARICA: na prostoru JI Bugarske (sliv rijeke Marica) proizala je najvjerojatnije iz kulture Veselinovo (kasni neolit) razvijen je ornamentalni sustav koji je izveden zonalno: urezivanje dosta sloenih geometrijskih motiva sa inkrustracijom KARANOVO V nastaje u Trakiji nakon kulture Marica. U toj su regiji registrirani najstariji rudnici bakra Karanovo V, Azmashka, Mariza, Kirilovo, Yunazite... i dalje se naseljavaju tellovi, ali zbog brzog poveanja populacije, nastaju i nova naselja ukrasi keramike: prevladavaju urezani ornamenti sa bijelom inkrustracijom; prostor izmeu motiva je ispunjen crvenom bojom. Dominantni su linearni motivi DIKILITASH-SLATINO: razvija se u JZ Bugarskoj, oko rijeke Strume, a iri se i na S Grku Slatino, Bulgarchevo, Strumsko, Sitagri III, Paradisos najbolje je dokumentirana na lokalitetu Slatino karakteristine su amfore sa plosnatim rukama i tanjuri na visokoj nozi

10 dva objekta svjedoe o poznavanju astronomije: model pei sa ruicom u obliku falusa, na postamentu oko kojega su grupirani razliiti znakovi, to vjerovatno predstavlja kalendar, kao i glineni, vretenasti vertebrum sa prikazima Velikog medvjeda i Sjevernjae

GRADESHNIZA (GRADENICA) formirana na podruju SZ Bugarske istovremena sa kulturom Malo Karanovo. Starija faza odgovara kulturi Brenica, a mlaa kulturi Gradec veina naselja su jednoslojna (Gradeshniza, Krakra), ali su koriteni i tellovi (Okol-glava, Brenitza...) u svojim istonim dijelovima ova je kulura u dodiru sa kulturom Vadastra (Rumunjska) tipine su velike antropomorfne posude, kao i brojni antropomorfni i zoomorfni prikazi na rtvenicima, drkama,... Takoer je kultura poznata po keramikim tanjurima sa urezanim znakovima, koje neki znanstvenici tumae kao pismo za stariju fazu karakteristini su urezani ornamenti meandra, a za mlau spiralni motivi esto inkrustrirani sa bijelom ili crvenom bojom. ??? POLYANIZA (POLJANICA) SI Bugarska rani Eneolit naselja na tom podruju su kvadratnog oblika i ograena palisadama u ovoj kulturi dominiraju cilindrino-konine posude, koje su ukraene grafitom kao i sa crvenom i bijelom inkrustracijom esto kombiniranom sa vodoravnim lijebljenjem. SAVA (CRNOMORSKO PODRUJE) prvi tellovi na ovom prostoru nastaju tijekom ranog eneolita kada na tom podruju nastaje kultura Sava koja se razvija pod utjecajem kultura Marica i Poljanica

11 tellovi Sava, Zonevo... tipino za ovu kulturu je ukras sastavljen od grupe paralelnih urezanih linija inkrustriranih sa bijelom bojom, tvorei kutne motive. Ovakav nain ukrasa je prihvaen i od kulture Hamangia, od koje je Sava preuzela ukraavanje sa urezanim ili igosanim trokutima koji okruuju centralni motiv. (Hamangia kultura nastaje u srednjem neolitu na podruju Dobrue)

Mislioc: Hamangia

PROBLEMI Na kraju neolitskog razdoblja pojavile su se dva etnokulturoloka kompleksa. Prvi je poznat po imenu Kodjadrmen (SI Bugarska)-Gumelnita (Muntenija)-Karanovo VI (Trakija). Kompleks je otkriven na brojnim tellovima (Ovcharovo, Poljanica, Karanovo, Azmashka, Ezero...), i nekropolama (Viniza, Omurtag...). U keramici dominiraju bikonini oblici kao i askosi. Poveava se broj bakrenog orua, a pojavljuju se i masivne kremene sjekire. Procvjetala je i idoloplastika koja je raena od raznih materijala (terakota, kost, mramor, zlato...). Antropomorfne i zoomorfne posude se koriste za ritualne svrhe (iako su svi ovi religijski objekti pronaeni i u susjednim kulturama (Varna i Krivodol) oni su najbrojniji i najljepi u KGK VI kompleksu. Drugi kompleks je Krivodol-Salkuca-Bubanj-Hum. Za razliku od ostatka Bugarske, na podruju Krivodol kulture nisu se naseljavali tellovi, a naselja se nalaze na visokim i zatienim podrujima (Krivodol, Pekljuk-Okol Glava, Sadovez...). Jedino su iznimka prostori dodira ovog kompleksa sa KGK kompleksom, gdje su pronaeni tellovi sa mijeanom keramikom oba kompleksa. Od ukrasa dominira pozitivni ???, a u drugoj polovici razvoja pojavljuje se slikanje sa crvenom i utom bojom.

12 Z. MARKOVI: NEKI
PROBLEMI GENEZE I RAZVOJA LASINJSKE KULTURE SA POSEBNIM OSVRTOM NA

BANIJSKU I KORDUNSKU REGIJU

keramika Stichband: datirana u kasni horizont lengyelskih kultura (Nitra-Brodzany i Ludanice). Od Stichband keramike lasinjska kultura preuzima osnovni nain ukraavanja: ukraavanje bockanjem, zarezivanjem i moda igosanjem u razliitim nizovima. budui da u cijeloj lasinjskoj keramografiji nema pouzdanih badenskih elemenata, Markovi smatra da cijeloj badenskoj kulturi prethodi cijela lasinjska kultura, kao i jedan dio Retz-Gajary kulture. lasinjska kultura je nedvojbeno starija i od vuedolske i kostolake u ovom smislu razmatra se i problem geneze lasinjske kulture. Kako je u zap. Maarskoj dokazano lasinjska kultura ne slijedi Lengyel Zengovarkony nego Lengyel III fazu (NitraBrodzany). U kontinentalnoj Sloveniji ona slijedi nakon alpsko-lngyeske kulture. dokaze o utjecaju hvarsko-lisiike kulture na lasinjsku nalazimo na nekoliko lokaliteta (akovec kod Josipdola, Lasinja...). Markovi smatra i da je butmirska kultura mogla utjecati na lasinjsku kulturu (plastine spirale S, luna i vertikalna plastina rebra...)

13 A. BENAC: O ODNOSIMA VUEDOLSKE I KOSTOLAKE GRUPE Kostolaku grupu je kao posebnu cjelinu izdvojio Vladimir Miloji. On je oznaio neke osnovne karakteristike te grupe (niske zdjele kao novi oblik i Frchenstich kao osnovnu ornamentalnu tehniku), te ukazao na bliskost cotofeni i kostolake kulture. Garaanin je sasvim dobro uoio vezu badenske i kostolake grupe pa stoga i govori o badensko-kostolakoj grupi u Srbiji, smatrajui da ista kostolaka i ne postoji, to se pokazalo krivo, jer su isti kostolaki slojevi pronaeni na lokalitetu Pivnica kod Odaka (prvi lokalitet na kojem su pronaeni). Do dodira izmeu kostolake i vuledolske dolazilo je samo u panonskoj regiji, a i ovdje se radi o sjevernim nalazitima koja su smjetena u dolini Dunava. Prostor izmeu Save i Dunava je bio jedan od osnovnih pravaca kretanja kostolakih skupina, a u isto vrijeme je na tom podruju postojala jaa koncentracija vuedolskih naselja, pa se kontakti nisu mogli izbjei, no gledajui u cjelini odnosi ove dvije kulture nisu bili prisni niti prijateljski. U alpskoj podgrupi se ne primjeuju utjecaji kostolake kulture, jer su oni ondje nadomjeteni utjecajima zvonolikih pehara.

14 NIKOLA TASI: BADENSKI I VUEDOLSKI KULTURNI KOMPLEKS U YU sahranjivanje u vuedolskoj kulturi: 1. sahranjivanje u zgrenom poloaju u grobnim komorama 2. sahranjivanje pod tumulima uz spaljivanje pokojnika i stavljanje ostataka u posudeurne 3. skeletno sahranjivanje pod tumulima u kovezima od kamenih ploa (samo u junim oblastima u okviru jadranske zone)

15 TISZAPOLGAR KULTURA karakteriziraju je nalazita tankog sloja (kratkotrajni boravak uvjetovan stoarstvom), a samo se u junom dijelu kulture uz jednoslojna naselja, javljaju podjednako i naselja tipa tell (na teritoriju Dezk grupe). posude uglavnom nisu ukraene, javlja se ukraavanje najee sa dvije paralelne istokane crte ili istokani oblik dijamanta, te vrlo rijetko i urezivanje od zlatnih nalaza javlja se vrsta privjesaka od tankih krunih ploica lima sa dvije perforacije (uice) preko kojih je privjesak apliciran. ukoliko su nekropola i naselje u blizini, tada je najee naselje na jednoj, a nekropola na drugoj strani rijeke. Razmjerno je vei broj naselja, nego nekropola, ali su nekropole vee. Iz toga proizlazi da kada se neko naselje napusti, na nekropolu se i dalje pokopava. grobovi su pravokutne jame i nemaju nikakvu konstrukciju. Vlada poprilian red kod pokapanja, a primjeuje se i grupiranje u pravilne cjeline (obiteljske veze???) Za ovu kulturu su karakteristine sjekire-ekii. Stariji tip-Vidra se poinje proizvoditi na poetku Tiszapolgar kulture, dok se mlai tip-Plonik proizvodi od Tiszapolgar II faze. datacija: 3600/3500-3300/3200

16 BODROGKERESZTUR KULTURA ovo je vrijeme kad se zapaaju prvi rezultati prekida sa neolitskim tradicijama. Zemljoradnja vie nije najznaajniji element ishrane. u naseobinskom dijelu nema gotovo nikakve razlike od Tiszapolgar kod pokapanja vlada jo vei red. U enskim grobovima se oko kukova stavljaju ogrlice od perli (krenjak), a uz glavu zlatni predmeti. U mukim grobovima se polae orue i oruje i to najee uz glavu zlatni nalaz iz Progara kod Zemuna koji predstavlja stiliziranu antropomorfnu, ensku figuru (Brukner misli da su utjecaji na takve figure doli sa istoka: slini nalazi od zlata i kamena na lokalitetima od istonog Mediterana, preko Bugarske i Rumunjske).

17 BADENSKA KULTURA teorija o JI porijeklu (Dimitrijevi, Kaliz, Miloji). Dosta hipotetina teza. Ona se objanjavala nalazima kalupa za izlijevanje listolikih bodea sa Sarvaa koji pokazuju utjecaje sa Lemnosa, nalazima antropomorfnih urni iz Centera kod Ozda koji se usporeuju sa Trojom II, te nalazima kua sa apsidnim zavretkom u Vuedolu i Sarvau koji pokazuju slinost sa kuama Rahmani kulture u Tesaliji. Kasnije se ispostavilo da kalupi sa Sarvaa pripadaju kostolakoj ili vuedolskoj kulturi???, urne podsjeaju na trojanske, ali ne previe i premali ih je broj, a nastambe sa apsidom su kostolake. Veliki problem ove teze je i to nema usputnih postaja (naselja) na migracionom putu. elementi koji se veu uz stepske utjecaje (otrobikonina profilacija, polumjeseaste drke, model kola...) vezani su uz najstariji horizont Boleraz elementi koji pokazuju utjecaje iz Grke (apsidne kue) vjerojatno potjeu od malih grupica preseljenog stanovnitva koje je sudjelovalo u formiranju badenske kulture.

18 ENEOLIT: predavanja 1999/2000g Uvod: Povijesne promjene odvijaju se kroz dva osnovna modela: 1) polaganim postupnim promjenama s lakim uspostavljanjem uzrono-posljedinih veza, lako se postavljaju razvojni nizovi 2) skokovite promjene Procesi bakrenog doba: 1) METALIZACIJA 2) VELIKE ETNIKE PROMJENE -oba teku paralelno, neovisno jedan o drugom no ipak se proimaju Migracije traju 1000 godina te je zavretkom ovog procesa promijenjena etnika slika evrope, kasnije se pojavljuju Hetiti, Ruminji ali i preci Grka, Ilira Traana ali i Rimljana i Kelta.. Za poetak uporabe bakra nuna su dva uvjeta: 1) povijesne okolnosti 2) prirodne mogunosti Do kraja neolita ve su definirana sva kamena i kremena orua, a tehnike izrade (okresivanje i glaanje) nisu mogle pruiti nita novo. Ove tehnike su bile u neskladu sa sve veim zahtjevima kasnoneolitske populacije. Javila se potreba za novim materijalom. Bakar se sam nudio jer je uz zlato i ivu jedini metal koji se u prirodi nalazi samorodan, bez predradnji potrebnih za izradu. Oksidne i sulfidne rude: kuprit, malahit i azurit ne trae predradnje. Mogu se odmah eksploatirati. Bakar se ne da okresivati ni glaati, ali se da oblikovati. Prvi pokuaj obrade je analogija neolitskim tehnikama; hladno kovanje. Sve spektralne i mehanografske analize najranijeg bakra pokazuju da se radi o samorodnom bakru ili o bakru iz oksidnih ruda te da je obraivan kovanjem.Daljni razvoj tehnike obrade iao je prirodno: toplo kovanje i taljenje. Puno vaniji od samog metalurkog postupka je ono to on donosiekonomske i drutvene promjene. Tradic.neolitska privreda (zemljoradnja, lov, ribolov, sakupljanje-dostupno je svim lanovima populacije). Za uporabu bakra je trebalo znati prepoznati nalazite doi do rude i preraditi je, a to nisu znali svi lanovi zajedniceuvanje znanja rui ekonomsku i drutvenu strukturu iz

19 neolitika..Ta mala skupina ljudi zadrava proizvodnju, distribuciju i trgovinu, to dovodi do velikih promjena u drutvenoj strukturi zajednice, rui se sustav vrijednosti, zakon ponude i potranje se mjenja. Koncentriranje ekonomske moi na malom broju pojedinaca vode do davanja socijalnih privilegija tim pojedincima (to dalje vodi do knezova u bronci, robovlasnikog drutva itd.) Etnike promjene Centar tih promjena je Crnomorsko (stepsko) podruje od Ukrajine do Mandurije nomadsko stoarstvo, zajednice na relativno niskom razvojnom stupnju u odnosu na neolitske populacije, ali ve poznaju bakar. Preseljavanje prema zapadu uvjetovano klimatskim promjenama - sue, te traenje novih leita bakra.. 1.val seobe zahvatio je Istoni Balkan i Podunavlje. Jedan val potie drugi, pa imamo sukcesivne valove seoba od kraja 3. na po 2. tis.. POKAZATELJI KRETANJA: Najizrazitiji pokazatelj ovih kretanja su: spec.bojne sjekire, schnur-keramika (utiskivanje niti u vlanu glinu) pokapanje pod tumulima (uvrijeeno u stepskim podrujima)

U isto vrijeme dok prodiru stepski utjecaji sa istoka, sa Pirinejskog poluotoka kree jedan val prema zapadu, prema istono alpskom prostoru Glockenbecher kultura (kultura zvonolikih pehara) karakteriziraju je posude oblika okrenutog zvona, nazubljenog kotaia i megalitski grobovi. Susret kulture zvonolikih pehara i stepskih naroda donio je brojne sukobe, no jo nemamo dovoljno podataka za to. Niz unitenja uzokuje pomicanje preostalog stanovnitva prema jugu Balkana. ukras raen pomou

20 ENEOLIT BAKRENO DOBA HALKOLITIK PERIOD PRIJELAZA IZ NEOLITA U BRONANO DOBA: Razliiti nazivi su rezultat razliitih kriterija - potreba da se karakter razdoblja izrazi njegovim nazivom NEOLIT-produktivna privreda -promjene u karakteru proizvodnje sredstava(okresivanje ali i glaanje) -sloenija religiozna struktura -sloenija drutvena struktura HALKOLITIK-halkos + litos = bakar + kamen, rijetko se koristi samo kod bugarskih prapovj. Uveo ga je Melart; funkcionira u Anadoliji; to nije samo vrijeme koje podrazumijeva uporabu bakrenih predmeta nego vrijeme produetka tradicije i razvoja naselja koja emo kasnije nazivati protourbanim i urbanim. PERIOD PRIJELAZA IZ NEOLITIKA U BRONANO DOBA-u evropskoj literaturi rijetko; srpska i bugarska literatura (M.Garaanin); eneolitik kao jedna kratkotrajna faza prijelaza iz neolita u bronano doba(2100/2200-1800bc) ENEOLIT-NOVO KAMENO DOBA-pokuava se u prvi plan dovesti postojanje kontinuiteta izmeu neolita i eneolita. U finalnom neolitu ima niz pojava koje e se prenijeti u eneolit uz odreenu transformaciju; postoje i kulture koje nastaju u eneolitu kao posljedica migracionih kretanja i nemaju nita zajedniko s autohtonim kulturama; kulture koje su nastale sloenim preplitanjem izmeu autohtonih i doseljenih elemenata..dakle razlikuje tri grupe kultura. 1).kulture iji se ivot nastavlja-kontinuitet 2).novonastale migracijama s istoka na zapad-potpuni diskontinuitet 3).mijeanjem autohtonih i novih elemenata-novi entitet BAKRENO DOBA-inzistira na bakrenim izraevinama i njihovim uvoenjem u iru uporabu pa se odreuje prema tome koja je kultura eneolitska, a koja ne. Postoji velik broj kultura koje koriste bakar prije eneolita: Catal Huyuk-6.ti sloj iz srednjeg neolita, Hacilar slojevi 9-6 kasni neolit; Dimini-Sesklo mlai neolit u Tesaliji, Rumunjska-predcucuteni kultura; Rudna Glava (rudnik vina vinanska-Plonik (ostava 1.i 2.-masivni bakreni predmeti), kultura), Gornja Tuzla; lengyelska kultura nekropola Baateni. Neke eneolitske kulture nemaju u svom inventaru bakrene nalaze

21

PERIODIZACIJA Sam naziv je konvencija, bitno je ta se pod tim nazivom podrazumijeva. Cjelinu jednog razdoblja ine sve njegove komponente. Razliiti kriteriji unose i probleme u periodizaciji pa jedna od prvih je 30 tih godina, HILDEBRAND: tri stupnja, u osnovi su bakreni predmeti, koristi termine eneolit i bakreno doba 1.fazaeneolit, upraba sitnih bakrenih predmeta (igle nakit) 2.fazarano bakreno doba, uporaba masivnog bakrenog orua bez rupa za usaivanje 3.fazapuno (razvijeno) bakreno doba, uporaba bakrenih sjekira sa otvorom za drku Ova podjela nije poduprta stratigrafskim opaanjima jer se sjekire s otvorom javljaju i ranije. MAARSKA i RUMUNJSKA: bakreno doba-3 stupnja BUGARSKA: 4 stupnja, rani, srednji, kasni eneolit i period prijelaza izmeu eneolita u bronano doba SRBIJA: Garaanin HRVATSKA-3 periodni sustav, na Jadranu dvije faze BLISKI ISTOK: 2 RAZVOJNA STUPNJA: rani i kasni eneolit Znai za eneolit vai 3 djelna podjela, ali uz uvaavanje regionalnih specifinosti. APSOLUTNA KRONOLOGIJA: Tri metodoloka pristupa. 1) tzv.niska kronologija se temelji na povezivanju s podrujima s preciznom i relativno sigurnom kronologijom (Egeja, Mala Azija, Egipat) Miloji, Garaanin, Benac, Tkali, Dimitrijevi (umjerena niska kronologija) 2) visoka kronologija se temelji na C14 metodi - razlike oko 1400g.; Melart, Neustupny, Kritar, Srejovi, Jovanovi Visoki datumi-vei datum-dublja starost Nii datumi-manja starost 3500(vis.)-2100(nisk.) Niska kronologija:
a)

Tartania-lokalitet vin. kulture u Transilvaniji: dosta rani A-B2, ploice sa piktografskim pismom usporedba sa Jerdet-naser u Mezopotamiji

22
b)

Kalupi za listolike bodee iz Sarvaa analogija sa Poliohmi na Lemnosu Badenski nalazi na lokalitetu Hagia Kosmos

c) Minijska keramika u Bubnju

d)

Istina je negdje u sredini visoke i niske kronologije. Eneolit poinje u drugoj polovini 4 tisuljea i traje do 2 tisuljea (oko 3500-2100/2000) RELATIVNI KRONOLOKI RASPON: Okvir izmeu neolita i bronanog doba, vrijeme koje podrazumijeva paralelnu upotrebu bakrenih i kamenih artefakata, pojavljuju se novi tipovi keramike i nova ornamentika, promjene u duhovnoj kulturi koje se manifestiraju u nedostatku antropomorfne plastike i novi nain pokapanja pod tumulima. Mijenja se topografija naselja naselja gradinskog tipa. U ekonomskom smislu irenje proizvodne osnove, razvoj novih djelatnosti i njihova specijalizacija. niz implikacija na drutvenom planu, raspad neolitskih zajednica, nastajanje jezgra patrijahalnog rodovskog ureenja, promjene u odnosu zemljoradnja-stoarstvo.

23 BAKRENE SJEKIRE I OSTALI BAKRENI I ZLATNI NALAZI: Pitanje rudarstva malo je podataka osim onih iz vinanske kulture sa lokaliteta Rudna Glava; zelenkasta boja je indikator. Skida se humus do bakarne ile, stvara se platforma koja slui za odlaganje iskopane rude, okvirno 15-20m dubine, 1.5-2 m irine, ekspolatacija se nije obavljala otrim predmetom nego masivnim maljevima (obluci vulkanskog porijekla koji na povrini imaju plitki ljeb za koji se vezivao konop - taj malj se koristio kao klatno).U oknima su vidljivi i ostaci loenja-zagrijavanje i hlaenje od ega bakar puca pa ga je lake vaditi. Keramika potvruje da se zaista radi o vinanskoj kulturi. Razvoj tehnika kovanja: 1.hladno kovanje 2.toplo kovanje 3.tehnika lijevanja Teko je rei je li tipoloki razvoj bio potaknut tehnolokim razvojem ili obratno. prelazak na serijsku proizvodnju tehnika iskivanja ili tehnika izbijanja jezgre prije lijevanja; na mjesto drke ulae se keramiki ep, zapoinje i uporaba kalupa od gline, nekad od mekog kamena. Karpatsko-podunavska metalurgija bakra predstavlja lokalnu pojavu. Treba li tu raunati sa jednim primarnim centrom ili je bilo vie centara: Balamar(Transilvanija) je lokalitet s najstarijim bakrenim nalazom: prizmatino ilo izraeno tehnikom hladnog kovanja. (kultura Cris-srednji neolit) Anadolija sloj 9 u Catal Hujuku (stariji neolit) Cernica u Transilvaniji; nalazi bakrenih perli koje pripadaju poetku kulture Boian; istovremeni nalazi u Dimini. Izvoare I bakrena ila etvrtastog presjeka, hladno kovanje, ila s povijenom glavom i narukvice od uvijene ice (faza Cucuteni A) Karbun bogata ostava (800 predmeta) od kamena, mramora, koljke; masivna sjekira eki od mramora, ali i 444 bakrena predmetauglavnom utilitarni predmeti: ila itd., ali i masivna bakrena sjekira-eki koja je u tipolokom smislu prenijela obrazac ove mramorne sjekire, prenoenje neolitskog okresivanja i glaanja na novi materijal kultura Tripolje A

24 Horodnica (ist.Galicija, Dnjepar), 9 sjekira sa krino postavljenim otricama, 1

plosnata sjekira, 1 bakreni bode sa drkom, bakrena dijadema ili ogrlica; Tripolje B ZengovarkonyMaarska, nekropola lengyelske kulture, 350 grobova, u oko 10% grobova bakrene perlice, prstenje, narukvicekasni neolitik Jeviovicelengyelska kultura Stari Zamkybakrena dlijeta, cilindrinim usadkom Male Levarebakreni bode, sjekira sa krinim otricama, plosnata sjekira Brzesc Kujawskibakrene narukvice od spiralno uvijene ice, perle, ogrlice Svi ovi nalazi pripadaju neolitskim kulturama to dokazuje se bakar pojavljivao ve u srednjem/kasnom neolitiku.Tada on jo nema karakter privredne grane; nema serijske proizvodnje nego se iri petrografska osnova. Najvei dio je izraen tehnikom hladnog kovanja. Vano je to da ovo dokazuje da se bakar u isto vrijeme poinje koristiti na raznim mjestima i to je odgovor da li ima 1 ili vie centara. BAKRENI NALAZI U EX-YU: Vinanska kultura od Makedonije do Maarske (Potisja) dio zapadne Bugarske, Transilvanija, dio Banata, ali i istona Srbija oko Bora i Majdanpeka - jedno od najbogatijih rudnih leita. Fafos-kod Kosovske Mitrovice; Divostin kod Kragujevca (bakrene perle), Vina (bakrene perle), Gornja Tuzla (sitni predmeti, udice, igle, ali i nakit Salte Leone) Plonik-3 ostave sluajno otkrivene; ukupno 30 tak masivnih predmeta; 1.ostava: sjekire dlijeta, sjekira-eki tip 2.ostava: 2 sjekire tog tipa 3.ostava: 3 takve sjekire G.Tuzla-slojevi III i II (starevaka i vinanska kultura), plavkasto zelenkasta boja od sekundarnog oksidiranja bakrene rude, to dokazuje da je bila vrlo razvijena prerada bakra. Na podruju sjeverne Hrvatske u ovo doba nema industrije bakra. BiH-butmirska kultura se dotie s vinanskom; samo Obre II (III-faza) amorfni bakar, inae ga u BiH nema U BiH nalazimo odreen broj bakrenih sjekira uz dolini Bosne, Vrbasa i Une; komunikacija Bosne s Panonijom, one su posljedica razmjene; u Bosni e se takva situacija zadrati sve do ila, plosnate sjekire, sjekira s jednom otricom i

25 kasnog eneolita-kad e se razviti bakrena proizvodnja. Sve do kasnog eneolita sjekire iz Bosne nije mogue povezati s nekom od eneolitskih kultura (lasinjska, badenska itd). Tek s dolaskom nosilaca vuedolske kulture to se mijenja. Do tad sporadini nalazi uz Vrbas, Bosnu, djelomino Drinuposljedica veza s Karpatsko-podunavskim prostorom . Dalmacija- u kulturi Hvar-Lisiii nema bakrenih predmeta, jer nema prirodnih resursa, no u Dugopolju, Nevestu, Uneiu, Solinu, Splitu-3 nalaze se u ostavama jednostavni primjerci sjekira-ekia i sjekira sa krino postavljenim otricama (jedino lokalitet Lukovo (Kvarner)sjekira baniabikk tipa); Vela pilja-masivna bakrena narukvica, sjekira +; Grapeva pilja sjekira iz sloja koji se ne moe sa sigurnou datirati. U Dalmaciji nema autohtone proizvodnje sjekira, to za posljedicu ima odravanje ekonomskih veza s podrujima gdje je proizvodnja bakrenih sjekira postala privredna grana. Putevi kretanja sjekira bi u tom sluaju trebali biti unski i neretvanski pravac. No unski se odmah eleminira jer je na tom potezu nema nego jedna sjekira, a Neretva nije mogla biti komunikacijski pravac jer dolina Neretve zapravo ne postoji (samo od Mostara do Metkovia), ostalo su klisure. U Dalmaciji nema najmlaih formi sjekira (lepezaste i baniabikk) to znai da je u vrijeme proizvodnje tih sjekira ta prirodna veza prekinuta. Istona Slavonija: velika koncentracija ovih nalaza. Jedino tu postoje rudita bakra. Nije sluajno to je u Bosni vu.kultura zauzela sjev.i zap.dio jer se tu moe eksploatirati bakar. Sjekira iz Osijekaunikat, nema utilitarni karakter, ona je statusni simbol, ima istu vrijednost kao i ezlo (usporedba sa Varnom). Ona je jedini primjerak u badenskoj kulturi. Ima krino postavljene otrice i lijevanu drku. Vuedol- megaron lijevaa bakra; Zecovi, Debelo Brdo, osim kalupa i pei (ognjita sa uzdignutim rubovima na jednoj stvarni otvori za istjecanje otopljenog bakra) Donja Dolinagruba ker.posuda koninog oblika sa izduenom drkom( zbog toplotnog efekta) Podruje Bl. Istoka i Anadolije u ovo vrijeme ipak nema odluujuu ulogu za poetak metalurgije bakra u jugoistonoj Europi jer: 1. izmeu Bliskog Istoka, Anadolije i Karpatsko-podunavskog prostora nema nikakvih stanica koja bi upuivala u tom pravcu

26 2. u M.Aziji, Anadoliji pa ni Trakiji gotovo i nema bakrenih sjekira koje nalazimo na balkansko-podunavskom prostoru. Bakrene sjekire: U poetku su jednodijelni kalupi, a kod baniabikk sjekira nuan je dvodijelni kalup (u oba dijela kalupa otvor za ulijevanje bakra). od Male Azije do srednje Evrope, osobita koncentracija u Karpatskom bazenu sluajni nalazi ili ostave, malo je nalazita koja se mogu sa sigurnou datirati Javljaju se na kraju neolita i traju do kraja eneolita i onda sasvim nestaju. Tipoloki obrasci ovih sjekira nemaju veze s oblicima iz bronanog doba. Prihvaena je podjela na nekoliko osnovnih tipova bakrenih sjekira:
1) 2)

sjekire sline dlijetima, plosnate, etvrtastog presjeka sjekire ekii, prve masivne forme, sjekirasti dio uvijek isti, a ekiasti varira. Gornji i donji dio mogu stajati ravno, luno povijeni ili pod kutom sa 2 otrice, gornja otrija ravna ili luna lepezaste, plosnate sjekire, otrica naglaena izrazito lunog oblika; nema variranja jer je to razvijena forma

3) 4)

5) sa usadnikom, tuljcem, variraju u duinama profilaciji i veliini otrice (Baniabikk) Zlato se koristi samo za izradu nakita ili antropomorfnih predmeta: Salte Leone nakit od ice gusto namotane oko kotanog tapia, za umetanje u kosu Nepembrik isto to ali od uske trake, spiralno nmotavanje, bronano doba Najraniji nalazi zlata: sloj Dimini kulture Nezrisko-Tripolje kultura Ovade, Tipurmure-Cucuteni/tripolje Trajan, Vidra Nosa kod Subotice Progar, Vajska Split-Gripe Nin-Privlaka Jasladanji

27 Hatvan Ujtelep, Pustaistvanhaza Moigrad (poseban privjesak od kg) Debrecin

28 NEOLITSKE KULTURE BALKANSKO-ANADOLSKOG KOMPLEKSA: Od sjevera prema jugu------------------kompleks lengyelske kulture, najvei dio srednje Europe POTISKA KULTURA-----------------u potiskom podruju CUCUTENI+TRIPOLJE--------------slikana keramika (ukrajinsko-moldavijsko podruje) BOIAN-----------------------------------istoni Balkan danas Rumunjska i Bugarska HAMANGIA----------------------------Dobrua VADASTRA----------------------------ukras igosanjem VELUKO-PORODINSKA kultura-Makedonija KARANOVO III, VESELINOVO---Grka DIMINI----------------------------------U Tesaliji, 4 stupnja, evoluirati e u RAHMANI pa u LARISA kulturu. VINA-----------------------------------od Makedonije do Banata BUTMIR HVAR-LISIII Zajednike karakteristike: 1.crno glaana keramika 2.ukraavanje kaneliranjem 3.antropomorfna figuralna plastika predstave ena: materijalizacija kulta plodnosti, Magnae Mater o kojoj ovisimo.U kasnom neolitiku ove kulture ulaze u svoju degenerirajuu fazu, trae se novi izrazi. Ne radi se o degeneriranju populacije, o nestajanju ljudi, oni ostaju na istom mjestu, gube se tipna obiljeja koja predstavljaju osobnu kartu jedne kulture.

29 RANOENEOLITSKE KULTURE: 1. lengyelska kultura 2. tiszapolgar (stariji stupanj) i bodrogkeresztur (mlai stupanj), na potiskom podruju; najranije eneolitske pojave 3. kulture na osnovi boian kulture: a) gumelnita (varna) b) salcuta 4. vina-ue podruje srbije i umadije 5. lisiii-hvar, ne nestaje 6. butmir gubi se spiraloidni i trakasti ukras 7. 4.tisuljeejo traje halkolitik Anadolije Na ovako sloenu sliku prodiru te stepske pojave: -DECIA MURESULUI (Dea Mureului)-Transilvanija -HORODISTEA FOLTESTI (Horodite Folteti) -HAMANGIA-CERNA VODA/EZERO

30 INDOEUROPLJANI Jedna od najstarijih stepskih populacija: Ovaj problem prva je prepoznala lingvistika (arheologija se kasno ukljuila jer nije imala arheoloku grau). Uoeno je da postoji itav niz slinih naziva za iste pojmove rodbinskih veza, brojeve, statuse, biljke, itd. te da postoje slinosti u strukturi samih jezika. Tokom povijesti je prihvaena teza da se svi jezici dijele u dvije grupe: istonu (satemsku: indijski, romski, staroperzijski, partski, slavenski, albanski...) i zapadnu (centumsku: keltski, italski, germanski, grki). Prvo se mislilo da je razlog tome jedan prajezik (time se dolo i do drugih krivih zakljuaka), no nova teorija kae da su indoeuropljani zapravo bili velik broj pokretnih zajednica, koje su se dodirivale i da je to uvjetovalo slinosti u jeziku (nastale radi prevladavanja govornih razlika; stvaranjem zajednikih formi i rijei). Pitanje, a na koje arheologija treba dati odgovor, je kada je i gdje dolo do integracije skupina, a time i jezika. U neolitu nije moglo doi do toga, jer su kulture vrlo statine, vezane su uz zemlju (poljoprivreda), pa se ne kreu velikim prostorom. Kako migracije zavravaju poetkom bronanog doba, logian je odgovor da su migracije poele tijekom eneolita, kada se brojne populacije koje su se bavile stoarstvom sele bez nekog cilja iz prostora junoruskih stepa (najvei prodor je bio krajem eneolita i poetkom bronanog doba). 1.nekropole marinpoljskog tipa prva nekropola istraivana 1920-1930, dugo je bila poseban fenomen kojeg nije bilo mogue smjestiti ni kronoloki ni kulturno. Ona pripada zajednicama koje u ekonomskom smislu nisu na viem razvojnom stupnju od lovako sakupljake privredemobilne populacije. Nain pokapanja: dugake grobne jame, pokojnici se zasipaju crvenom bojom (isto znaenje kao i oker kod drugih stepskih populacija-boja ivota). Uporeba boje (OKER/CRVENA), datira jo iz paleolitika, empirijska veza izmeu boje i ivota: istjecanje krviistjecanje ivota; mrtvako bljedilo, na ovaj nain posipanjem vraa se prirodna boja. Pokojnici su poloeni u zgrenom poloaju na lijevi ili desni bok, mogu biti i na leima s nogama prema prsima.U ovim grobovima gotovo uope nema keramike, ve se redovito javljaju veliki noevi od tesanog kamena, perle i karakteristina vrsta buzdovana( juno ruske stepe) 2.jamna kultura -pit grave, grubengrave, kurgan kultura(M.Gimbutas) -ovaj termin obuhvaa sva pokapanja pod tumulima

31 -junoruske-crnomorske stepe -niz varijanti u kulturi, no mogu se obuhvatiti 2 kronoloke faze: 1.jamna (tumul, pokop u grobnoj prostoriji koja je ukopana ispod razine zdravice) 2. katakomba u obje faze pokapanje u zgrenom poloaju uz uporabu okera; u najveem broju grobova vie sobaporodine grobnice u okviru rodovskog drutvenog ureenja; buene kamene sjekire-ekii, perlice, ogrlice, kamene ili kotane, schnur keramika, posude s krinom nogom i velike jajaste posude s grubo urezanim krivocrtnim ornamentima zaprena kola 3.Gorodosk-Usatovo kultura -na podruju Ukrajine, razbija kulturno jedinstvo starije tripoljske kulture (slikana keramika Cucuteni-tripolje) -pokapanje pod tumulima, tijela nekad na posebnim platformama izraenim od lomljenog kamena, mogu biti pokrivena kamenom; zgreni poloaj -schnur keramika, posebna znaajka gruba keramika ukraena utiskivanjem nokta ili nekog instrumenta i kratki mali zarezi -nastambe zemunikog tipa ovalnog oblika i jednostavne etvrtaste zgrade na povrini zemlje 4.pokapanje u grobovima u obliku krinje Podolija, Volonija i zap.Ukrajina -iste vrste priloga (buene sjekire-ekii, schnur, zgreni poloaj, oker, vei broj kostura u grobu) Ove pojave je mogue pratiti u dugom vremenskom slijedu to omoguava razumijebanje njihove geneze.Meu ovim pojavama postoje kronoloke razlike, one e utjecati na karpatskopodunavski kompleks. Ima i pojedinanih nalaza stepskog karaktera: veliki noevi od tesanog kamena (lok. Lastva kod Trebinja...), kamena ezla u obliku konjske glave (ovaj tip nalaza se pojavljuje u okviru inventara kod onih kulturnih grupa koje nisu indoeuropskog karaktera),...

32 Proces indoeuropeizacije nije jednosmjeran. Autohtone kulture raspolau bogatijim kulturnim sadrajem nego doljaci, pa je teko prepoznati koje sve karakteristike preuzimaju od doljaka, jer su one najee ekonomskog karaktera (tumuli, dugi noevi, ezla...) STEPSKI UTJECAJI: 1.) Decia Muresuluinekropola u Transilvaniji; dugo je bila usamljena dok nije povezana s nekropolama marinpoljskog tipa. Gotovo potpuna odsutnost keramike, dugi noevi i perle. Tu je dolo do prvog prodora Indoeuropljana. 2.) Horodistea-Foltesti kultura nastaje kao posljedica irenja indoeuropskih utjecaja na prostor Moldavije (Cucuteni). Dugo je smatrana zavrnim stupnjem Cucuteni kulture. Prije se mislilo da je Horodistea-Foltesti kultura vezana uz B stupanj ili da predstavlja C stupanj, ali Horodistea-Foltesti je zapravo lokalna varijanta Gordosk-Usatovo kulture. 3.) Istovremeno, na podruju Hamangia kulture (uz djelovanje Gorodosk kulture i egejske utjecaje) dolazi do formiranja erna Voda kultura (Cernavoda-Ezero) ernavoda I Renie ernavoda III Celei ernavoda II Horodistea-Foltesti u stratigrafskom ne u kulturnom smislu ernavoda I Renie: rani eneolit. Najranija eneolitska kultura. Karakteriziraju je naselja gradinskog tipa. Kod izrade posuda za uvrivanje se koriste izmrvljene koljke: Ukrasi idu od apliciranih plastinih traka, utiskaivanja koljki, utiskivanja vrpce... ernavoda III Celei: srednji neolit. Jedan dio slijedi stariju fazu (izmrvljene koljke), ali se javlja i fina keramika sivih i crnih tonova. Ukraavanje je kaneliranjem i urezivanjem. Ova je faza izravno utjecala na pomicanje Salcute iz Rumunjske i stvaranje Boleraz kulture. Iz matinog prostora (zap. Crnomorje) ernavoda III prodire na prostor Transilvanije i potiskuje Salcuta kulturu (jedan dio prema vinanskoj pa nastaje Bubanj-Hum kultura, na podruju Pelagonije formira se Bakarno Gumno-uplevac kompleks, u Albaniji Maliq AB...). Nositelji ernavoda kulture nisu se dugo zadrali u Transilvaniji nego idu prema Slavoniji to uzrokuje stvaranje ernavoda-Boleraz kompleksa. Vrlo su vane pojave koje vuku porijeklo iz ernavoda kulture: velike amfore i visoki lonaci imaju aplicirane plastine trake sa ukrasom utiskivanja prsta, masivne potkoviaste drke isto modelirane utiskivanjem prsta, urezani motiv riblje kosti.

33 ernavoda II je zapravo Horodistea-Foltesti: kasni eneolit. Pomjeranje Cernavoda kulture dovelo je do dalekosenih posljedica. Cernavoda III kree dalje prema zapadu, do Srijema i SlavonijeBoleraz-Cernavoda III, odnosno najraniji sloj BADENSKE kulture. Na temelju Badenske izrasti e KOSTOLAKA, a na osnovi nje VUEDOLSKA. Zato je Cernavoda bitna, jer je izazvala niz pomicanja koja su odredila kulturnu sliku Europe onog vremena.

34 CUCUTENI KULTURA: dobila je ime po lokalitetu Cucuteni Bajeni, a poznata je i sa lokaliteta Trajan, Izvoare, Feldeeni.... Prostorno obuhvaa Moldaviju i S. Munteniju karakteristina su naselja na uzvisinama, ali je broj utvrenih naselja skroman. Prisutan je rodovski tip organizacije. ispoetka dominira zemljoradnja, no u kasnijim fazama prevaga ide na stoarstvo Cucuteni kultura 1. Predcucuteni ( tri podfaze) 2. Cucuteni A------bikromna slikana keramika (tri podfaze) 3. Cucuteni AB----bikromna i trikromna slikana keramika 4. Cucuteni B------samo trikromna slikana keramika (periodizacija temeljena na tipologiji i ornamentici). Dvobojna (bikromna) tehnika se radi sa crvenom i bijelom bojom, dok se u AB fazi dodaje i crna. U ranijoj periodizaciji je bila izdvojena i C1 faza Cucuteni kulture, zbog stepskih elemenata (nekropole tipa Gordosk-Usatovo-pokapanje u kovezima), no to se danas izdvaja kao Horodistea-Foltesti kultura, koja je lokalna varijanta Gordosk-Usatovo kulture Cucuteni kultura pripada moldavsko-ukrajinskom kompleksu kasnog neolita i ranog eneoluta, kojemu pripada i tripoljski kompleks, sa 4 razvojna stupnja (A, B1, B2, C) Postoje sinkronizmi i za Cucuteni i Tripolje: Predcucuteni Tripolje A Cucuteni A Tripolje B/1 Cucuteni AB Tripolje B/2 Cucuteni B Tripolje C
Cucuteni A Cucuteni B

35 BLISKI ISTOK: RANI HALKOLITIK 5600-5200 BC Neolit Anadolije zavrio je razaranjem i paljenjem.Nepoznati su uzroci i ruitelji.Sva takva razaranja posljedica kult.i civilizacijskih srazova raznih populacija. U ranom eneolitu obnavlja se ivot na ovim nalazitima, obnavljaju ga iste populacije. U materijalnoj kulturi se to i vidi, najbolje u keramici. Kasni neolit Anadolije. Prevladavanje monokromne keramike, vrlo fine fakture, kao da su izraene na lonarskom kolu. Tek krajem neolita javlja se slikana keramika, motivi uvijek izvedeni tamnijom bojom na svijetlijoj podlozi; jednostavni geometrijski ornamenti. Rani halkolitik-kasni neolitiknema promjena u keramici. Osnovni tip su zdjele: blago bikonine zdjele s vremenom se kvantitativno poveava broj slikanih primjeraka; otrije prelamanje bikoninih formi; dalje krivocrtne sve sloenije kompozicije. crveno slikana keramika (na svijetloj osnovi tamnim motivima) smeim i sl. kao boja monokromne keramike pravocrtni motivi, prekrivanje cijele povrine posude stereotiponost figuralne plastike, cijela povrina prekrivena ornamentom; oi se katkad prikazuju umetanjem crnog opsidijana (nekad i pupak); obino se radi o enskim predstavama, ali sada se ve gasi kult Magnae Mater Kao i u ranom i kasnom neolitiku i u halkolitiku imamo 3 podruja: 1.KILIKIJA: MERSSIN 2.SREDINJI PLATO: CATAL HUYUK , KHAN HASSAN 3.JUGOZAP. ANADOLIJA: HACILAR , BEYCESULTAN CATAL HYK: Otkriven je 1958. To je nalazite tipa tell, sa kulturnim slojevima debelim preko 15 m, sa 14 graevinskih horizonata i preko 1000 kua. Slojevi 14-2 pripadaju ranom, a 1-0 kasnom neolitiku. nastambe su orijentirane oko neke vrste unutranjeg dvorita, a prema nalazima keramike smatra se da su to neka vrsta deponija, a da se komunikacija odvijala preko krovova. Kue imaju kamene temelje i najmanje dvije prostorije. Na zapadu se nalazi ostava, a na jugu pe

36 (kvadratna). Gotovo u svim kuama otkrivene su nie sa keramikim i atropomorfnim figurama i sa freskama kuno svetite

postoji sahranjivanje ispod kua (u zgrenom poloaju), enski su kosturi obojani crvenom, plavom ili zelenom bojom, dok muki nisu obojani. U enskim grobovima se nalaze kotane patule, lice i nakit, a u mukim oruje, alatke i peetnjaci. U svim grobovima imamo ostatke tkanine i drvenog posua, no nema keramike. Razvijena je i litika proizvodnja. imamo tri tipa antropomorfnih figura (mramor, alabaster, kasnije glina): 1. anikonine 2. semianikonine 3. naturalistiki modeli: uglavnom predstavljaju enu u razliitim ivotnim razdobljima, a mogu biti stojee, sjedee ili povezane sa tronom. muko i ensko boanstvo u pozi tzv. svetog braka

37 freske sakralnog karaktera predstavljaju samo glave bika, dok se ostalo fresko slikarstvo kree od jednostavnih geometrijskih oblika, do scena i ivota i pejzanog slikarstva. To je jedinstvena pojava u neolitiku ovog podruja. tek se od 6. horizonta javljaju keramiki proizvodi (jednostavne forme) peetnjaci od gline: cilindrini predmeti na kojima su izvedene sloene kompozicije. Niti jedan nije isti, a sluili su vjerojatno kao znak pripadnosti. Neolit Anatolije je zavrio opim razaranjem nepoznatog uzroka, ali je paradoks da halkolitska naselja oivljavaju iste neolitske populacije, pa zapravo imamo kontinuirani razvoj, unato razaranju. Nakon Catal Huyuka njegovo mjeto po vanosti zauzima Hacilar i to slojevi: IX-VI kasni neolit V-I rani halkolitik Halkolitik: naselja zbijenog tipa, ali nisu bila prostorno definirana (bedemom, granicom); sad se bedem gradi od erpia (suena glina); naselje ima gotovo pravilan pravokutni oblik; na sjeveru dva ulaza i na jugu jedan. Kue su gotovo jednake kasnoneolitskim 2 prostorije trijem, graene od erpia; prostori sa ognjitima i glinenim sanducima za uvanje cerlalija; na zapadnoj strani 3 silosa za cerlalije, a ispred su pei. Na sjeveroistonoj strani naselja najvaniji dio je pravokutna prostorija s pominim pregradama pregraena u 2 dijela: svetite, nia=oltar, to je primjer najstarijeg svetita (zajednikog za razliku od Catal Huyuka gdje imamo kune oltare sa figurinama itd.). Ispod podnice hrama otkrivena su tri groba od kojih je jedan vjerojatno kultni. Osnova gospodarstva je zemljoradnja (dvije vrste itarica) i stoarstvo. HACILAR II je uniten u poaru, a ivot je obnovljen nedaleko, na pretkeramikoj humki, od istog stanovnitva. HACILAR I , kruni oblik, bedem prosjeene debljine 4 m, sredinji prostor slobodan; isti tip kua koje su odvojene praznim prostorima odnosno privatnim dvoritima; promjer 150 m, naselje uniteno kao i Hacilar II; keramika je dovedena do savrenstva. U starijoj fazi je to keramika slikana tamnom bojom na crvenoj podlozi, a u mlaoj tamni ornament na bijelim ili svijetlim osnovama. Prevladava dvozonalna dekoracija i tzv. "Hacilar" ruka u obliku stilizirane ivotinjske glave sa oima od opsidijana. Figuralna plastika se sve vie shematizira, i svodi se na stajae figure bez detalja osim oiju od opsidijana.

38 Ruenje Hacilara oznaava kraj ranog halkolitika Anadolije, na njeno mjesto dolazi kultura BEYCESULTAN. BEYCESULTAN: loe istraeno samo naselje, vie se zna o keramikoj prozvodnji: gruba faktura, tamne stijenke. -loptasti recipijent: -izrazito visoki lijevkasto proireni vrat , trakaste masivne drke sputaju se od oboda, -posude s izrazito razgranatim gornjim dijelom -keramika je primitivnija, grube fakture, podsjeaju na kasnoneolitsku produkciju, (odlika tog dijela Europe u kasnom neolitu - crno glaana keramika, bikonine forme). Ovo je mogue jer je kasni neolit JI Europe jednak kasnom halkolitiku Anatolije -metalizirajui ok-u keramici oponaanje bakrenih posuda. U glini je lake izvesti zaobljeni oblik, dok je u bakru on bikonian Kasni halkolitik Anadolije je istovremen kasnom neolitu Balkana jugoist.Europe (odatle analogije) -ukraavanje nije esto, ornamentalno polje nije stijenka posude nego obod (vie se vidi nego stijenka), svi ornamenti su izvedeni slikanjem, obinom bijelom bojom. -vei broj bakrenih igala, probojaca, ila bodei masivna narukvica Nakon propasti Catal Huyuka centralni lokalite postaje CHAN HASAN (od ranog neolita do kasnog halkolitika), naalost nije istraen do kraja kao Catal Huyuk. Naselje izrazito zbijenog tipa, kue doslovno nalijepljene jedna na drugu, uvijek dvije prostorije (glavna i sporedna); pe, ognjite i spremite hrane, ojaanja zidova koja ukazuju da su kue imale i gornji kat. -keramika produkcija: slino kao i u Hacilaru, izrazito zaobljen recipijent, slikana keramika (tamno na svijetlo), geometrijski motivi jednostavni i raskono grupirani. -Bikonine posude Beycesultan tipa CHAN HASAN ostaje glavni predstavnik Anadolije i u kasnom halkolitiku. Arhitektura je slabo poznata, pojava prototipa megarona (najstarija forma u grkoj hramskoj arh.) Keramika gotovo bez ukrasa, po tome se pribliava Beycesultan kuluri. S druge strane na podruju Kilikije vaan je lokalitet MERSSIN. Ovo je jedino mjesto na kojem nije utvren razorni prelazak s kasnog neolita u rani halkolit. Istraena je mala povrina najmlaeg naselja. Ovo naselje je naprednija forma naselja u Hacilaru, bedem debljine 4 m, postojanje ulaza flankiranog s dvije kule, nastambe grupirane uz bedem i radijalno se ire, dio naselja koji je sluio za smjetaj posade tvrave (branitelja). Nastambe nisu bile samo prizemnice, a svaka je imala dvorite.

39 KRONOLOGIJA: Catal Hyk: (ne postoji srednji neolit) horizont 14-2: rani neolit (6500-5700) horizont 1-0: kasni neolit (5700-5400) Khan Hasan: slojevi 7-4: kasni neolitik (5700-5400) slojevi 3-2B: rani halkolitik (5400-5000) slojevi 2A-1: kasni halkolitik (5000-4200) Hacilar: slojevi IX-VI: kasni neolitik (5700-5400) slojevi V-I: rani halkolitik (5400-5000) Beycesultan: slojevi XL-XX: kasni halkolitik (4800-4000) Merssin: slojevi XXXII-XXVIII: rani neolitik (6500-5700) slojevi XXVII-XXV: kasni neolitik (5700-5400) slojevi XXIV-XX: rani halkolitik (5400-4800) slojevi XIX-XVI: kasni halkolitik (4800-4000)