Sie sind auf Seite 1von 33

Graevinski fakultet Sveuilita J. J.

Strossmayera u Osijeku

TEHNIKO CRTANJE i CAD

dr. sc. Nikola Klem, dipl. ing. el. dr.sc. eljko Koki, dipl. ing. arh. mr. sc. Irena Otkovic, dipl. ing. gra.

Osijek, 2006.

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Saetak dijela predavanja iz predmeta Tehniko crtanje i AutoCad koji je sastavljen za potrebe izvoenja nastave po novom nastavnom programu usklaenom sa Bolonjskom deklaracijom koji se primjenjuje prvi puta u akademskoj godini 2005/06.

SADRAJ :
1. NAPUTCI ZA STUDENTE 2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI 3. TEHNIKO CRTANJE
3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. 3.9. 3.10. 3.11. 3.12. 3.13. 3.14. 3.15. 3.16. 3.17. 3.18. 3.19. 3.20. 3.21. 3.22. UVOD OLOVKE TEHNIKE OLOVKE PERO ZA TU I PERO ZA PISANJE RAPIDOGRAFI CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI CRTAA PLOA TROBRIDNO MJERILO VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE FORMATI PAPIRA SLAGANJE NACRTA MJERILO TEHNIKOG CRTEA DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI VRSTE PROJEKATA TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA DEBLJINE CRTA U NACRTIMA KOTIRANJE NACRTA KVALITETA TEHNIKOG CRTEA PROSTORNI PRIKAZI GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

4. ZADATCI ZA VJEBE IZ AUTOCAD-a 5. LITERATURA

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

1. NAPUTCI ZA STUDENTE Uvjeti za potpis


Pravo na potpis stiu studenti koji su redovito prisustvovali predavanjima i vjebama iz predmeta Tehniko crtanje i Cad. Studenti koji tijekom semestra imaju vie od 30% izostanaka sa predavanja ili vjebi (5 ili vie izostanaka) nisu ostvarili pravo na potpis iz navedenog predmeta. Evidencija prisustva vodi se na svim predavanjima i vjebama. Tijekom vjebi studenti e imati dva kololokvija i dvije kontrolne vjebe. Obveza studenata je polagati kolokvije i kontrolne vjebe, a ukupna ocjena prizlazi iz uspjeha na ispitu, kolokvijima i kontrolnim vjebama. Svi studenti su u obvezi biti na predavanjima i vjebama iz Tehnikog crtanja (pogledati Plan predavanja i vjebi). Nakon I kolokvija poinju predavanja i vjebe iz AutoCada. Studenti koji procjenjuju da imaju izvrsno znanje u primjeni AutoCada, mogu uz dogovor sa nastavnikom i asistentom izostati sa vjebi iz Cad-a, ali su obvezi polagati kolokvije i kontrolne vjebe. Studenti koji nisu dolazili na vjebe, a nisu bili dovoljno uspjeni u provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vjebe), nemaju pravo na potpis, gube pravo izlaska na ispit i morat e sluati predmet Tehniko crtanje i Cad idue kolske godine. Studenti na vjebe moraju doi pripremljeni i moraju imati materijal potreban za vjebe, koji e biti dostupan u kopiraonici Graevinskog fakulteta u Drinskoj ulici i na web portalu Graevinskog fakulteta. Studenti koji dou na vjebe bez potrebnog materijala nee moi pristupiti vjebama. Studenti koji su redovito nazoili predavanjima i vjebama i koji su zadovoljili u provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vjebe) ostvarit e pripadajuu ocjenu iz predmeta Tehniko crtanje i Cad. Oni studenti koji nisu zadovoljni postignutim uspjehom, mogu ocjenu popraviti izlaskom na ispit. Studenti su u obvezi imati INDEKS na vjebama, a predoenje INDEKSA je uvjet za pristupanje kolokvijima, kontrolnim vjebama i ispitu.

Ispit
Pravo izlaska na ispit imaju studenti kojima je potpisom nastavnika potvreno da su ispunili svoje obveze vezane za navedeni predmet. Ispit traje 90 minuta i odrava se u Raunalnoj uionici.

Napomene: 1. Studentima koji nemaju svoja raanula na raspolaganju stoje dvije raunalne uionice u Crkvenoj ulici, u terminima u kojima se u uionicama ne odrava nastava. 2. Sve obavjesti i dodatne informacije bit e istaknute na Oglasnim ploama.

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI


TEHNIKO CRTANJE I CAD plan rada 2006/2007.
(2,2) W 1 PREDAVANJA Vrste projekata i njihovih nacrta (Idejno rjeenje, idejni projekt, glavni projekt, izvoaki projekt, projekt odravanja, projekt ruenja. Nacrti u graditeljstvu: arhitektonski, graevinski, urbanistiki, geodetski, elektroinstalacije, strojarski, vodovod i kanalizacija, grijanje. Elementi nacrta, raspored elemenata na nacrtu, formati papira, razmjera, oznake, crte, rafure, opisi, peat, savijanje nacrta. itanje planova Uvod u raunalnu grafiku VJEBE

1v

2 3 4

Upoznavanje sa razliitim projektima i razliitim nacrtima itanje planova I KOLOKVIJ

4v=5p Uvod u AutoCAD (pokretanje programa, podeavanje AutoCAD-a), Priprema za crtanje Zadavanje komandi. Zadavanje podataka, Vjeba prema predavanjima 5 (1) 6 OSNAP. Primjer zadavanja podataka. 01. 11. se gubi (srijeda) odrzati zajednicke vjezbe za dvije grupe ako treba drugi dan Crtanje osnovnih grafikih elemenata. Vjeba prema predavanjima 6 i poetak 7 7 (2/3) Globalni pregled slike Vjeba prema predavanjima 7 (3) 8 Oznaavanje objekata. Komande za modifikacije Vjeba prema predavanjima 8 i 9 (4) 9 Rad sa hvataljkama Komande za umnoavanje objekata. 10 1. Kontrolna vjeba Sloeni objekti (polilinija i blok) Vjeba prema predavanjima 10 (5) Text. Kotiranje. rafiranje. Vjeba prema predavanjima 11 (6) 11 12 13 14 15 Alati. Iscrtavanje na papiru. Razmjena 2. Kontrolna vjeba nacrta meu programima. Zajedniki rad. Kompleksni nacrti (7/8) Demonstratura Kompleksni nacrti (8/9) Demonstratura Demonstratura Kompleksni nacrti (9) II KOLOKVIJ

Ocjena je: I kolokvij 30% + 2 kontrolne vjebe 10% + II kolokvij 60%

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3. TEHNIKO CRTANJE
3.1. UVOD Tehniki crte predstavlja grafiki prikaz graevine ili nekog drugog predmeta temeljem kojeg se graevina moe izvoditi odnosno graditi. Crtei su u povijesti bili sredstvo komuniciranja jo prije pojave pisma. Danas tehniki crte predstavlja komunikaciju ija pravila su usklaena na meunarodnoj razini. Tehniki crte treba biti jasan, pregledan i precizan, kako bi ga razliiti strunjaci mogli tumaiti odnosno koristiti. Razumijevanje tehnikog crtea u graditeljstvu podrazumijeva tehniku pismenost koja je potrebna za sve koji u tom procesu sudjeluju od projektanata do onih koji izvode graevinu. 3.2. OLOVKE Obina olovka sastoji se od grafitne mine odnosno jezgre i drvene obloge okruglog ili esterokutnog presjeka. Glavna znaajka mine je tvrdoa koja ovisi o omjeru grafita i gline u smjesi od koje se proizvodi.

Slika 1. Poloaj olovke pri crtanju Tvrdoa se oznauje meunarodnim oznakama : B (engl. Black: crno) i H (engl. Hard: tvrdo) Ispred slova slova stavljaju se brojke koje oznauju gradaciju tvrdoe: 4B, 5B, 6B - vrlo mekane olovke B, 2B, 3B - mekane olovke HB, H 2H, 3H, - srednje tvrde olovke - tvrde olovke

4H, 5H, 6H - vrlo tvrde olovke

Slika 2. Tvrdoa olovki na papiru 5

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.3. TEHNIKE OLOVKE Postoje dvije osnovne vrste tehnikih olovaka : - tehnika olovka s minom na pad promjera najee 2 mm i duljine 130 mm

Slika 3. Tehnika olovka s minom na pad patentna tehnika olovka s mehanizmom koji istiskuje uvijek istu debljinu mine. Debljine mina su 0,3 ; 0,35 ; 0,5 ; 0,7 ; 0,9 ; 1,0. Patent olovke su najpogodnije za tehniko crtanje jer ostavljaju na papiru crtu stalne irine pa ih ne treba otriti. Precizno prilijeu uz ravnala, trokute i ablone zahvaljujui tankoj metalnoj cjevici u kojoj se nalazi vrh mine.

Slika 4. Tehnika tankopotezna olovka s mehanizmom 3.4. PERO ZA PISANJE I PERO ZA TU

Slika 5. Pero za pisanje (redis pero) i pero za tu Nekada se za tuiranje nacrta koristio puno jednostavniji pribor. Tu se u pera unosio u vidu nekoliko kapi i to vrlo esto. Novija generacija od ovih pera bila su grafos-pera koja su se zadrala u uporabi sve do 70-ih godina prolog stoljea zbog svojih vrlo preciznih mogunosti u crtanju razliitih debljina crta. 6

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.5. RAPIDOGRAFI

Slika 6: - Rapidografi Rapidografi su cjevasta tu-pera koja se danas koriste za crtanje i pisanje. Izumljeni su poetkom pedesetih godina prolog stoljea u tvornici Rotring. Rapidografi ostavljaju jednakomjeran trag tua odreene debljine na podlozi. Glava pera sastoji se od standardizirane cjevice i pomine iglice odreenih dimenzija, s kanaliima za protok tua. Debljina crte ovisi o promjeru cjevice kroz koju tu prolazi. 3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI
CRTAA DASKA

Slika 7. Crtaa daska, t-ravnalo i trokuti 7

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Crtaa daska izrauje se od suhog i mekog drveta (topola ili lipa). Rubovi se izrauju od tvrdog drveta (najee kuhana bukovina). Povrina joj mora biti ravna i glatka, kao i vanjski rubovi jer po njima klizi T-ravnalo ili rajina. T-ravnalo slui za povlaenje horizontalnih linija na papiru i za voenje trokuta. Moe biti plastino, metalno ili drveno s prozirnim plastinim bridom za tuiranje da bi se vidjele susjedne crte. Vrlo je vaan nepomian i vrst spoj glave i ravnala kako bi se osigurala trajna paralelnost crta na papiru. Komplet trokuta sastoji se od dva pravokutna trokuta. Jedan s kutovima od 30o i 60o a drugi s dva kuta od 45o. Trokuti mogu biti plastini, metalni ili drveni, ali sa takvim bridovima koji moraju biti prilagoeni crtanju tuem bez podlijevanja. Trokutima povlaimo vertikalne i kose crte vodei ih po T-ravnalu.

Slika 8. Mogunost crtanja razliitih kutova 3.7. CRTAA PLOA Proizvode se ploe za crtanje za formate papira A3 i A4..Izraene su od vrste, nelomljive i elastine plastike koja vrsto prianja na ravnu podlogu. Na paralelno crtae ravnalo moe se uvrstiti glava koja omoguuje crtanje linija pod razliitim kutovima.

Slika 9. Crtaa ploa i dodatni pribor

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.8. TROBRIDNO MJERILO Upotrebljava se za izradu tehnikih crtea u razliitim mjerilima. Moe biti plastino ili drveno. Zbog svog karakteristinog presjeka pomou njega moe se odmjeravati 6 razliitih mjerila. U graditeljstvu je najpogodnija kombinacija sljedeih mjerila : 1:20 (1:200) ; 1:25 (1:250) ; 1:50 (1:500) ; 1:75 (1:750) ; 1:100 (1:1000) i 1:125 (1:1250).

Slika 10. Trobridno mjerilo 3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE Papir za crtanje moe biti razliite debljine odnosno mase 1m2 izraene u gramima (g/ m2). to je gramatura vea to je papir deblji tj. vri.
Tvrdi crtaci papir ili hammer
- papir slui za crtanje olovkom i tuem - to je bijel neproziran papir vrlo otporan na brisanje i korigiranje - proizvodi se u sljedecim debljinama odnosno gramaturama : 2 100, 150, 200, 250, 300 i 500 g/ m .

Paus papir
- proziran crtaci papir pogodan za kopiranje i umnoavanje 2 - proizvodi se u gramaturama od 40 d0 155 g/m - vrlo dobro podnosi brisanje i korigiranje, - ne smije se ni malo navlaiti jer se nabora i mijenja dimenzije.

Ozalid papir

VRSTE PAPIRA

- kemijskim putem je pripremljen za kopiranje crtea izradenih na paus papiru - umnoava se suhim nacinom pomocu amonijaka - crvenkaste je ili plavkaste boje sa crvenim ili crnim crtama.

Transparentni papir
- vrsta je prozirnog papira za kopiranje - osnovni crte kopira se na transparentni papir s paus papira, a zatim se na svaku kopiju crtaju dopune. - u projektima zgrada najcece su to razlicite vrste instalacija na istim tlocrtima.

Papir za skiciranje ili skicn papir


- prozirni tanki i savitljivi papir teine 20-40 g/ m najcece se proizvodi u rolama.
2

Pisaci papir
- prizvodi se od sulfitne celuloze, a upotrebljava se za izradu listovnog papira najbolje kvalitete 2 - teine je 50-100 g/m , a to je deblji bolje podnosi brisanje.

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.10. FORMATI PAPIRA Veliine papira su normirane i odgovaraju DIN normama (Deutsche Industrie Norm) koje se primjenjuju kao meunarodni standard. Formati se oznauju slovom i brojem. irine i duljine razliitih formata papira imaju sljedee karakteristike: - odnos irine i duljine je 1: 2 = 1:1,414 (stranica kvadrata prema njegovoj dijagonali) - iz veeg se formata na manji prelazi sustavom raspolavljanja - omjer povrina susjednih formata je 2:1. Najvei format A0 ima povrinu 1 m2, A1 ima povrinu od 0,5 m2, itd.

Format A gotove mjere u mm


A0 A1 A2 A3 A4 A5 6 A7 A8 841 x 1189 594 x 841 420 x 594 297 x 420 210 x 297 148 x 210 105 x 148 74 x 105 52 x 74

Format A sirove mjere u mm


A0 A1 A2 A3 A4 880 x 1230 625 x 880 450 x 625 330 x 450 240 x 330

Tablica 1. Formati papira Vei formati papira reda A kupuju se u sirovim dimenzijama. Na rubovima se esto piu zabiljeke ili se raspisuje rapidograf. Formati papira reda B upotrebljavaju se za knjige asopise i broure, a formati reda C i D upotrebljavaju se za izradu papirne konfekcije (mape, omotnice, fascikli, kuverte i sl.).

3.11. SLAGANJE NACRTA Savijanje crtea, kako bi se oni uvezali u projekte, precizno je odreeno posebnim pravilima. Uredno sloeni nacrti omoguuju omoguuju njihovo lae i jednostavnije itanje. Svi formati nacrta vei od A4 savijaju se i dovode na format A4. Prilikom savijanja stranica na kojoj je sastavnica mora da bude sa gornje strane savijenog crtea. Na taj nain moe se jednostavnim listanjem presavijenih crtea znati koji se sadraj nalazi na papiru bez rastvaranja crtea.

10

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

VN STA SA ICA

210

25

185

297

25

105

105 420

185

Slika 11. Slaganje papira formata A3

11

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

SA VN STA I CA

210

25

185

420 297

123

25 60

60

185 700

185

185

Slika 12. Savijanje veeg formata papira 3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA U razliitim vrstama projekata prikazuju se graevine ili predmeti razliitih veliina. Budui da njihova stvarna veliina uglavnom prevelika za prikazivanje na ogranienom formatu papira, graevne ili predmeti crtaju se u odreenim mjerilima. Smanjiti graevinu na crteu u nekom mjerilu znai smanjiti sve njene dimenzije onoliko puta koliko navedeno mjerilo iznosi. O mjerilu ovisi duljina crta na crteu, a ne veliina graevine ili predmeta u naravi. Mjerilo predouje odnos veliina na crteu prema istim tim veliinama u naravi. Bez obzira u kojem mjerilu se crte crta u njega se uvijek unose stvarne veliine.

12

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Mjerilo se na crteu predouje u obliku omjera dvaju brojeva (1:100 , 1:50). Prvi se broj (djeljenik) odnosi na mjere na crteu, a drugi (djelitelj) se odnosi na stvarne mjere u naravi. U mjerilu 1:100 znamo da su sve stvarne dimenzije graevine umanjene 100 puta. Mjerilo 1:100 znai da 1 centimetar na papiru znai 100 centimetara u naravi. Ako neka stvarna dimenzija graevine iznosi 12 metara na papiru emo je nacrtati kao duinu duljine 12 cm jer je 12 m : 100 = 12 cm. Na kotnim crtama u nacrtima uvijek se upisuju stvarne mjere u centimetrima.

MJERILO = 1:1

MJERILO = 1:2

MJERILO = 1:5 MJERILO = 1:10 MJERILO = 1:25 MJERILO = 1:50 MJERILO = 1:100
Slika 13. - Mjerila 13

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI Primjenom razliitih mjerila u zemljopisnim kartama mogue je prikazati razliite zemljopisne cjeline (karte kontinenata, drava, regija i sl.). U Republici Hrvatskoj dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora. Dokumenti prostornog ureenja su: 1. Strategija i Program prostornog ureenja Drave 2. Prostorni planovi: - Prostorni plan upanije i Grada Zagreba - Prostorni plan podruja posebnih obiljeja (nacionalni parkovi, parkovi prirode) - Prostorni plan ureenja opine grada - Generalni urbanistiki plan - Urbanistiki plan ureenja - Detaljni plan ureenja 3.14. VRSTE PROJEKATA 3.14.1 Projekti niskogradnje Proces projektiranja hijerahijski je ureen proces. Poveanjem projktne razine (od studije i idejnog projekta prema glavnom i izvedbenom projektu) smanjuje se irina pristupa, a poveava se detaljnost analiza. Odluke koje imaju najznaajnije ekonomske, prostorne, ekoloke i dr. posljedice donose se u ranim projektnim fazama. Zadatak projektnog tima i donosioca odluka je da svakoj projektnoj fazi pristupaju sa punom strunom panjom i kompetencijom, potujui metodoloke korake istraivanja optimalnog rjeenja po velikom i sve veem broju kriterija, od kojih su samo neki striktno tehniki. Vraanje na raniju projektnu fazu zbog struno neutemeljenih odluka vue za sobom niz negativnih posljedica kao to su viestruko poveanje trokova projektiranja, produenje rokova izrade projekta i dr. 3.14.1.1 Izvangradske prometnice Prikazan je pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja za infrastrukturne objekte kao to su izvangradske ceste (slika 14). Mjerila koja su dana u algoritmu trebaju se shvatiti uvjetno. Mjerilo zavisi o veliini objekta i potrebne detaljnosti dokumentacije na odreenoj projektnoj razini. MJ 1:100 000 (MJ 1:25 000) MJ 1:100 000 ili 1:25 000 MJ 1:25 000 MJ 1:10 000 ili 1:5000 MJ 1:5000 ili 1:2000 MJ 1:1000 ili 1:500

14

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

PROMETNO TEHNI KA STUDIJA - analiza opravdanosti - -strategije,razvojni planovi,sintezne karte ogranienja... - u okviru planskih dokumenata analizira se optimalan koridor MJ= 1:25 000, 1:10 000 REZULTAT: OPTIMALAN KORIDOR

Zato?

IDEJNI PROJEKT Gdje? - projektiraju se i analiziraju varijantna rjeenja MJ= 1:5 000, 1: 2500, 1: 1000 LOKACIJSKA DOZVOLA REZULTAT : OPTIMALNA TRASA

GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT - detaljna razrada elemenata trase - optimizacija gra evinskih radova - organizacija gra enja - izvedbeni projekt daje detalje vane za izvoenje objekta MJ= 1:1000, 1: 500, 1:250, 1:100

REZULTAT: FINALNA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Kako?

GRAEVINSKA DOZVOLA IZVOENJE

PROJEKT IZVEDENOG STANJA - izmjene u odnosu na glavni i izvedbeni projekt ukoliko je do izmjena dolo - osnovna dokumentacija u periodu eksploatacije i odravanja - polazna dokumentacija za planiranje rekonstrukcije UPORABNA DOZVOLA

EKSPLOATACIJA

Projekt izvedenog stanja postoji Projekt izvedenog stanja nije potreban

Slika 14. - Pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja izvangraskih cesta Pratea projketna dokumentacija po svojoj detaljnosti prati razinu osnovne projektne dokumentacije. Pratei projekti su: o geoloki projekt (vrste tla i debljina slojeva, hidrogeologija-reimi nadzemnih i podzemnih voda i dr.), 15

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

o projekt geodetskog obiljeavanja (geodetske podloge za projektiranje, reperne toke, GIS i dr.), o projekt kolnike konstrukcije (tip, debljina, slojevi kolnike konstrukcije, rezultirajui nagibi, odvodnja i dr.), o projekti inenjerskih konstrukcija i objekata (propusti, mostovi, vijadukti, tuneli i dr.) o projekt tehnikih mjera zatite okolia (od procjene i modeliranja utjecaja do zatitnih konstrukcija), o projekti prateih objekata ( benzinske crpke, servisne stanice i dr.), o prometno-tehnike opreme (vertikalna i horizontalna prometna signalizacija, rasvjeta i dr.) o u gradskim uvjetima projekti instalacija i komunalne infrastrukture i drugi projekti. Algoritam je u osnovnim koracima analogno primjenjiv i na proces projektiranja izvangradskih sustava eljeznikog prometa. 3.14.1.2 Gradske prometnice Zbog postojanja i detaljnosti planskih dokumenata u urbanim uvjetima projektiranje gradskih prometnica zapoinje na razini Idejnog projekta. U ostalim koracima osnovni principi razrade projektnih faza analogni su izvangraskim prometnicama i prikazanom algoritmu na slici 13. 3.14.2 Projekti hidrogradnje 3.14.2.1 Linijski objekti Za linijske objekte hidrogradnje (vodne graevine za melioraciju, vodoopskrbu i odvodnju, plovni putevi i dr.) analogno je primjenjiv prikazan algoritam na slici 14. 3.14.2.2 Pojedinani objekti Za pojedinane objekte hidrogradnje (regulacijske i zatitne vodne graevine, brane, ureaji za proiavanje otpadnih i pitkih voda, vodocrpilita, luke, pristanita i dr.) vrijede principi opisani u Poglavlju 14.3 Projekti visokogradnje. 3.14.3 Projekti visokogradnje Proces definiranja neke graevine na papiru zapoinje arhitektovom zamisli od idejne skice pa sve do Detaljnog nacrta. Svaki stupanj razrade nacrta odreen je pravilima koja razlikuju sljedee vrste nacrta i projekata: 1. SITUACIJSKI NACRT 2. IDEJNI PROJEKT (Idejno rjeenje i Idejni projekt) 3. GLAVNI PROJEKT 4. INSTALACIJSKI PROJEKT 5. IZVEDBENI PROJEKT (palirski) 6. PLANOVI OPLATE 7. DETALJNI NACRTI 8. KONSTRUKCIJSKI NACRTI MJ 1:500 ILI 1:1000 MJ 1:200 ILI 1:500 MJ 1:100 MJ 1:100 MJ 1:50 MJ 1:50 MJ 1:25 1:20 1:10 1:5 1:2 1:1 MJERILO PREMA POTREBI 16

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.14.3.1. Situacijski nacrti crtaju se u mjerilu 1:500, a za vee graevine u 1:1000. Prikazuju poloaj graevine na parceli i njenu okolicu sa svim pripadajuim podacima.

Slika 15. Situacija 3.14.3.2. Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 ili 1:500, a za manje zgrade i u 1:100. Sadre idejno rjeenje postavljenog projektnog zadatka. Odreuju funkciju, osnovnu nosivu konstrukciju i oblik graevine. Slue za ishoenje Lokacijske dozvole, odnosno dobivanje suglasnosti za izradu Glavnog projekta. Slue i za utvrivanje priblinog predrauna graevine.

Slika 16. Idejni projekt 3.14.3.3. Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100, a iznimno za velike graevine u 1:200. Izrauju se po usvojenom Idejnom projektu. Utvruju koncepciju, funkciju i konstrukciju zgrade te njezin oblik. Slue za opis radova, predraun trokova, statiki proraun, kao 17

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

podloga za Izvedbeni projekt i razradu instalacija. Glavni projekt slui za ishoenje Graevinske dozvole.

Slika 17. Glavni projekt 3.14.3.4. Instalacijski projekti crtaju se u mjerilu 1:100 i to za svaku vrstu instalacija u graevini posebno (vodovod, odvodnja, grijanje, plin, klimatizacija, elektrine, telefonske, protupoarne, sigurnosne, gromobranske, raunalne instalacije, instalacije ozvuenja itd.). 3.14.3.5. Izvedbeni projekti (palirski) crtaju se u mjerilu 1:50, a izrauju se temeljem Glavnog projekta. Slue za izvoenje graevinskih radova na gradilitu i njihovog usklaivanja sa zavrnim obrtnikim radovima.

Slika 18. Izvedbeni projekt 18

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.14.3.6. Planovi oplate crtaju se u mjerilu 1:50, a definiraju sve potrebne detalje za izvedbu armirano-betonskih elemenata i njihovih oplata iznad odreene etae.

Slika 19. Plan oplate 3.14.3.7. Detaljni nacrti crtaju kao daljnja razrada izvedbenih nacrta. Mjerilo je prilagoeno vrsti i veliini elemenata koje prikazuju.

Slika 20. Detalj prozora 3.14.3.8. Konstrukcijski nacrti su radioniki nacrti elinih i drvenih konstrukcija i planovi savijanja armature. Crtaju se u mjerilu prema potrebi, a slue za izvedbu konstrukcija i instalacija.

19

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA Razliite vrste projekata graevina uvijek sadre tlocrte (tlorise), presjeke i proelja (poglede). Tlocrt (tloris) prikazuje projekciju presjeka horizontalne ravnine za pojedine katove graevine. Poloaj zamiljene horizontalne linije presjeka postavlja se u pravilu na 1 metar visine od poda pojedine etae. Svi presjeeni konstruktivni dijelovi crtaju se punim debelim crtama, a svi nepresjeeni vidljivi dijelovi, tankim punim crtama

Slika 21. Tlocrt I kata Presjek prikazuje projekciju presjeka vertikalne ravnine kroz karakteristina mjesta graevine, a obvezno kroz stubite i ulaz u zgradu. Broj presjeka ovisi o vrsti graevine, a crta ih se onoliki broj koliko ih je potrebno za jasno itanje projekta. Mjesto presjeka oznauje se u tlocrtu debelom crtom crta-toka. Ako je presjek postavljen u pravcu oznauje se samo poetak i kraj ravnine presjeka, a ako je linija presjeka lomljena onda se u tlocrtu oznauje i mjesto loma. Presjeci se crtaju, kao i tlocrti, da se svi presjeeni konstruktivni dijelovi crtaju punim debelim crtama, Svi nepresjeeni vidljivi dijelovi crtaju se tankim punim crtama, a zaklonjeni i nevidljivi dijelovi, potrebni za tono itanje nacrta, crtaju se tankim crtkanim crtama.
935

600

300

SUSJED

-16,7

0,0

- 48

-267

Slika 22. Presjek kroz kuu vertikalnom ravninim 20

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Proelja (pogledi) prikazuju vertikalnu ravninu projekcije koja lei paralelno sa jednom stranicom tlocrta graevine. Crtaju se uvijek 4 proelja koja se u pravilu poklapaju s 4 strane svijeta (sjever, jug, zapad i istok).

Slika 23. Proelje 3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA Preglednost i jasnoa tehnikog crtea postie se razliitim vrstama i debljinama (irinama) crta. Odabir debljina pojedinih crta ovisi o veliini formata papira i o mjerilu crtea. U sljedeoj tablici navedene su debljine (irine) crta u razliitim mjerilima tehnikog crtea. Vrste crta iroka puna srednje iroka puna uska puna srednje iroka isprekidana uska isprekidana iroka toka-crta uska toka-crta sredinjice, simetrale 21 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18 Primjena konture presjeenih dijelova zgrade i terena vidljivi bridovi zgrade, konture manjih ili uskih presjeenih dijelova zgrade, pogledi rasteri, kotne crte, rafiranja, sanitarna oprema i namjetaj, hodne linije na stubitima nevidljivi bridovi zgrade, otvori u stropu, sredinjice krovnih roenica i drvenih greda sporedni nevidljivi bridovi, prekidi i prikazivanja obiljeavanje ravnina presjeka, regulacijska i graevinska linija Mjerilo 1:50 1:100 0,7 0,5

1:1 1,4

1:10 1,0

1:200 0,35

0,7

0,5

0,35

0,25

0,18

0,5

0,35

0,25

0,18

0,18

0,7

0,5

0,35

0,25

0,18

0,5 1,4

0,35 1,0

0,25 0,7

0,18 0,5

0,18 0,35

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Vrste crta slobodnom rukom

Primjena oznaka drva u presjeku, slojnice terena, kamen dijelovi zgrade koji se rue, sporedne crte

1:1 0,5

1:10 0,35

Mjerilo 1:50 1:100 0,25 0,18

1:200 0,18

tokasta

0,5

0,35

0,25

0,18

0,18

Tablica 2. Debljina crta u nacrtima 3.17. KOTIRANJE NACRTA Kotiranje nacrta neophodan je dio svakog tehnikog crtea, a predstavlja unoenje stvarnih mjera u nacrte. Sve mjere koje se unose u graevinskim nacrtima daju se u centimetrima. Povrine prostorija u tlocrtima daju se u m2. Kotne crte moraju biti paralelne, a pomone kotne crte okomito na dio koji se kotira. Kotne crte i pomone kotne crte su tanke pune neprekinute crte. Kotni brojevi upisuju se u sredini iznad kotne crte. Ogranienja kotnih crta, odnosno presjek kotne crte sa pomonom kotnom crtom moe se crtati na sljedea tri naina:

Slika 24. Glavne i pomone kotne crte Kotne crte u pravilu se postavljaju sa svih strana tlocrta. Kod viestrukog kotiranja uz nacrt bliim se kotnim crtama kotiraju manji dijelovi, a krajnjim kotnim crtama cjelokupna veliina objekta. Meusobna udaljenost kotnih crta i njihova udaljenost od crtea ovise o mjerilu crtea i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da idu kroz cijelu graevinu.

22

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

30 130 30 130 30 30 450 630


Slika 25. Nain kotiranja tlocrta

30

90

30

Visinske kote u tlocrtu oznauju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta, proziran lijevo iznad crte, a crni desno ispod crte. Iznad crte upisuje se kota gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje povrine nosive stropne konstrukcije. Sve visinske kote u tlocrtu i presjeku daju se u odnosu na visinsku kotu +/- 0,0 koja je visina gotovog poda stubinog prostora prizemlja u svakoj zgradi. Visinske kote u presjeku oznauju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta lijevo ispod crte. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje povrine nosive stropne konstrukcije. Visinske kote podgleda i donjih dijelova konstrukcije u presjeku oznauju se horizontalnom crtom i crnim pravokutnim trokutom, kojem vrh dodiruje ravninu podgleda.

TLOCRT

PRESJEK
300 292

300 292

276
Slika 26. Visinske kote u tlocrtu i presjeku

3.18. KVALITETA TEHNIKOG CRTEA Kvaliteta tehnikog crtea najvie se primjeuje u spojevima i krianjima pojedinih crta. Spajanju zakrivljenih i ravnih crta treba posvetiti posebnu pozornost. Spoj trba izvesti tako da se ne primijeti irina osnovne crte. Na sljedeem crteu (slika 27.) vidi se ispravan i neispravan nain crtanja na istim primjerima.

23

350

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Slika 27. Kvaliteta tehnikog crtea 3.19. PROSTORNI PRIKAZI Prikazi graevina u ortogonalnim projekcijama (tlocrtima, presjecima i pogledima) esto ne omoguuju dovoljno jasno objanjenje graevine, pogotovo za one koji ne znaju itati tehnike crtee. Zbog toga se preporua izrada i prostornih prikaza graevina koji su gotovo neophodni u Idejnim projektima. Aksonometrija, izometrija, perspektivni prikaz kao i maketa bitno e olakati vizualizaciju trodimenzionalnog objekta odnosno budue graevine. Iz prostornog prikaza vidljive su sve tri glavne dimenzije graevine predoene na dvodimenzionalnoj ravnini plohe papira. Aksonometrija je prostorni prikaz koji je vrlo pogodan za prostorno predstavljanje neke graevine. Za razliku od perspektivnih prikaza aksonometrija omoguuje mjerenje, kotiranje veliine graevine. Karakteristika aksonometrije je da se najee ravnina tlocrta crta u pravoj veliini sa okomitim kutovima izmeu duine i irine objekta, a da se visina dodaje pod odreenim kutom (najee 450). Kod aksonomerijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju takvima i na crteu.

24

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Slika 28. Aksonometrija sloenog geometrijskog tijela Izometrija je nain prostornog prikaza u kojem kutovi izmeu duljine, irine i visine objekta iznose 1200. Kod izometrijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju takvima i na crteu.

Slika 29. Izometrija sloenog geometrijskog tijela Perspektivni prikazi daju najvjerniju, gotovo fotografsku, sliku nekog objekta ili predmeta. Kod perspektivnih se crtea paralene crte, koje se udaljavaju od promatraeva oka, crtaju tako da se sastaju ili spajaju u toki nedogleda na liniji horizonta.

Slika 30. Perspektiva sloenog geometrijskog tijela

25

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Slika 31. Aksonometrija

Slika 32. Perspektiva

Slika 33. - Izometrija

26

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.20. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA

27

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

28

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.21. GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME

29

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

30

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

31

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

32

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.22. GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

33