You are on page 1of 71

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI 01. Uvod, elementi zgrade, materijali u arhitekturi opdenito, primjena, svojstva 1.

. Konstrukcijski elementi su zidovi, podovi, temeli, stropovi, krovovi i ostali dijelovi zgrade koji ine cjelinu ili dio cjeline zgrade, a definiraju prostor i volumen. Napadne sile su sile koje djeluju na konstrukcijski sklop i on se posljedica gravitacije, vjetra, udarnih valova, fizikih udaraca, potresa, pritiska zemlje i podzemne vode te deformacije materijala i tla.

2.

3.

4. 5. 6. 7. 8.

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Elementi fizike zgrade su tehniki i zdrastveni uvjeti (temperatura, prorzraenost, osvjetljenost, vlanost), trajnost, uteda energije i zatita okolia, toplinska zatita, zatita od buke, prostorna akustika, zatita od vlage (kie, vodene pare, kapilarne vode, kondenzata), zatita od poara. Materijali konstrukcije prema namjeni: -konstuktivni materijali i materijali za pregraivanje -materijali za oblogu i zatitu (obloge za interieur, eksterieur i izolacijske obloge) Elementi nosive konstrukcije su oni koji sudjeluju u preuzimanju optereenja i njegovom prjenosu do temeljnog tla. Dijele se na masivne sustave (zidane i betonske konstr. ) i lagane konstruktivne sustave (drvene i eline) Elementi pregraivanja pregrauju prostor unutar zgrade ili ga zatvaraju prema van. Dijele se na unutarnje (pregradne stijene, vrata, pregradni namjetaj...) i vanjske (nenosive stijene, prozori, ostakljene stijene, vrata...). Elementi obrade i zatite imaju ulogu zatite od unutarnjih i vanjskih utjecaja te vizualni dojam. Svojstva materijala utvruju se u laboratorijima za ispitivanje i istraivanje graevinskih materijala. Svojstva koja se laboroatorijski ispituju i deklariraju su ona koja su bitna za konkretnu primjenu materijala: vrstoda, elastinost/plastinost, ilavost/krtost, tronost, homogenost/heterogenost, teina, gustoda/poroznost, promjenjivost obujma, provodljivost topline, provodljivost zvuka, trajnost/podlonost koroziji i vanjskim biolokim utjecajima, gorivost/vatrootpornost. (9) Svojstva koja dodatno zahtjeva i provjerava arhitekt iz estetskih i financijskih razloga su: tekstura, struktura, obradivost, boja, cijena. Svojstva se deklariraju u Normama i Propisima za primjenu materijala. Osnovna mehanika svojstva su: vrstoda, markamaterijala, ilavost i tvrdoda. vrstoda je maksimalno naprezanje pri kojem se razara materijal. Moe biti vlana, tlana, vlana na savijanje i torziju. vrstoda na pritisak je sila/povrina MPa Marka materijala je tlana vrtoda materijala. ilavost je svojstvo materijala da se trajno deformira prije loma. Tvrdoda je otpornost pri prodiranju u sredinu materijala. S obzirom na lokaciju izvedbe izvedba moe biti na gradilitu (in situ) monolitna gradnja ili izvan gradilita montana gradnja. Prednost izvedbe na gradilitu je vii stupanj povezanosti (monolitnost konstrukcije), a nedostatak oplate, potrebno je vie radne snage, dua izvedba, ovisnost o vremenskim prilikama. Prednost montane gradnje je manji broj radne snage, bra izvedba, laka kontrola izvedbe, elementi su jeftiniji u velikim serijama, via kvaliteta elemenata. Nedostatak je ograniena veliina elemenata i skuplji elementi u malim serijama

02.Konstruktivni sustavi zgrada 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Konstruktivni sustavi su sustavi rasporeivanja konstruktivnih elemenata. Na izbor konstrukcije utjee namjena zgrade, optereenj, vrsta materijala, vrsta tla, graevni propisi, brzina izgradnje, klimatski uvjeti, oblikovanje, potresna zona. Osnovni elementi konstrukcije koji se javljaju u svim zgradama su krov, vertikalni nosai, stropovi/grede/svodovi, temelji Sile koje djeluju na konstrukciju su: gravitacija, vjetar, udatni valovi, fiziki udari, zemljotres, deformacija materijala i tla. Kao posljedica gravitacije javlja se vertikalna sila stalno optereenje (vlastita teina), pokretno korisno optereenje i optereenje snijegom Sile od deformacije materijala nastaju zbog temperature i vlage i dovode do stezanja i rastezanja materijala. Rad konstrukcije su mali pomaci i deformacije konstrukcije u granicama doputenog. Dilatacija je prekid u konstrukciji. Dilatacije se izvode kod zgrada vertikalnih duima iznad 35-40 m, odsjecima razliitih visina, zgrada na razliitim kvalitetama tla, mjestima nagle promjene optereenja, primjene razliitih konstruktivnih sustava, viih potresnih zona.

10. Sustav punih nosivih stijena je sustav u kojem se ploa oslanja na 2 usporedna vertikalna elementa ili elemente u oba smjera.

11. Vrste punih nosivih stijena: uzdune, poprene i kombinirane (uzdune i poprene). Raspon stijena je oko 3m, maksimalno 5-6m

12. Nedostaci uzdunih stijena: due proelje ima manje otvore, ograniena dubina prostorija, ograniena fleksibilnost prostora. Prednost poprenih: makasimalna mogudnost otvaranje, organizacija prostora s poprenim prozraivanjem. 13. Stabilitet konstruktivnih sustava osigurava krutost zgrade. Postie se krutodu na savijanje vertikalnih elemenata, mogudnodu da horizontalne konstrukcije preuzmu i horizontalna optereenja i prenesu ih na vertikalne elemente

14. Ukruta preuzima horizontalne i kose napadne sile. To su vertikalni elementi povezani potpuno krutim stropnim ploama, izvode se okomito na smjer glavnih stijena. Razmak izmeu zidova ukrute odreuje vitkost zidova. Materijal za izvedbu punih nosivih stijena su elementi za zidanje (opeka, beton, kamen) ili monolitna izvedba od AB

15. Skeletni sustav je sustav pravilno rasporeenih vertikalnih i horizontalnih elemenata (stupova i greda) gdje grede preuzimaju vertikalno opetereenje sa stropne ploe i prenose ga na stupove.

16. Vrste skeletnih sustava: uzduni, popreni u oba smjera. Raspon kod jednosmjernih stropova je 5-7m, a kod dvosmjernih 8m.

17. Prednost skeletnog sustava: vei rasponi, veda visina zgrade, manja teina konstrukcije, fleksibilan prostor, veda mogunost oblikovanja, maksimalna otvorenost svih proelja. 18. Vrste skeletnog sustava s obzirom na vrstu stropne konstrukcije i poloaj greda: sustav s primarnim gredama, sustav s primarnim i sekundarnim gredama, sustav bez vidljivih greda (plosnati strop, gljivasti strop, kasetirani strop)

19. Za sustave od AB i ukruta se izvodi od AB u 2 okomita smjera ili kao jezgra (oko stubita, dizala..), za sustave od elika kao ukruta se koriste dijagonalni elini elementi (tapovi), za sustave od drva koriste se drveni ili elini dijagonalni elementi (kosnici).

20. Konstruktivni sustav zidane konstrukcije ograniava dimenzije prostora i dozvoljava manje otvore u zidu.

21. Konstruktivni sustav sa AB stijenama omogudava veu slobodu projektiranja i velike ostakljene stijene

22. Konstruktivni skeletni sustav omogudava veliku slobodu projektiranja i naknadnih adapracija i maksimalno osvjetljenje proelja.

23. Prostorni konstruktivni trodimentijonalni sustavi koji djeluju kao jedna cjelina, imaju veliku vrstou i izvode se od AB, elika i drva. To su reetkaste konstrukcije, nabori, ljuske, lananice, atori i pneumetske membrane.

03.a Modularna koordinacija 1. 2. Modularna koordinacija jesustavno odreivanje mjera graevinskih elemenata i sklopova Modularna koordinacija provodi se zbog racionalizacije i industrijalizacije u izgradnji i potrebe da se uskladi proces projektiranja sklopa i proizvodnje elemenata u smislu mjera Prednosti primjene modularne koordinacije su laka suradnja projektanata, proizvoaa i izvoaa, standardni graevinski elementi se koriste za gradnju razliitih tipova zgrada, pojednostavljenje izrade nacrta, jednostavna zamjena elemenata prilikom projektiranja ili izvedbe, bra i ekonominija izvedba. (4) M je jednostavni osnovni modul jednak je duini od 10cm Multimodul su viekratnici osnovnog modula 3M, 6M, 12M, 15M, 30M, 60M Elementi zgrade u idejnim i glavnim projektima kotiraju se u modularnim mjerama (nx10cm) Toleranca je tolerirano odstupanje od nazivne mjera. Blok opeka usklaena je sa SI sustavom modularne koordinacije, blokovi su tlocrtnog formata 1,5M, 2M, 2,5M, 3M, a NF opeka nije usklaena sa SI sustavom pa je tlocrtni modul onutar kojeg se razvija zid 13x13cm

3.

5. 6. 7. 8. 9.

10. Modularne mjere za blok opeku po visini je 1,5M ili 2M, A NF opeke 7,5cm

11. Stvarna tlocrtna dimenzija izvedenih otvora ili dijelova zida, ovisno o postojanju ili nepostojanju sloja morta bit de veda ili manja za 1cm od modularne tlocrtne mjere. 12. Termoblokovi su u pravu vii i iri od obinog bloka (2,5x2,5M) ime se potie bri rad i uteda na mortu

03.b. Masivne zidane konstrukcije, elementi za zidanje od opeke i betona 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Opeka je proizvod od dobre oidene gline, oblikovana u opeke. Keramika je paljena glina. Opeka je paralelo piped i prema veliini moe biti NF (normalnog formata) ili poveanog formata (modularna opeta, blokovi i ploe, radijalna opeka) Opeka prema strukturi moe biti puna i saasta, uplja i porozna Namjena opeka povezana je sa strukturom i oblikom opeta i moe se koristiti kao kostruktivni zid, pregradni zid, obloni zid, oploenja... U opekama veih formata izvode se upljine za lake hvatanje. Veliina i teina opeke prilagoena je rukovanju i smanjenju deformacija pri suenju i peenju Izloenost na kii i mrazu trpi samo fasadna opeka, a ostale s tite bukanjem Od opeke se izvode vatrobrane stijene. Obukana puna opeka ima vatrootpornost 120min. Toplinsko izolacijska svojstva opeke ovise o vlanosti, poroznosti, rasoredu upljina, ispunjenosti reki mortom i vrti morta . Poroziranje je stvaranje zranih pra u opeci prilikom peenja. Izvodi se jer se tako postie bolja toplinska izolacija. Zvuna izolacija kod zidova poeke ovisi o povrnoj masi pregrade, ispunjenosti reke mortom i rasporedu upljina. Nf opeke su pune opeke normalnog formata (250/120/65) Oblona opeka ima ravne bridove i radi se od kvalitetnije gline, postoji i u tamnijim bojama te ima poveanu otpornost na atmosferske priklike, a moguda je i dorada glaziranjem, engobiranjem, pjeskarenjem i reljfiranjem uplje opeke mogu biti normalnog formata ili blokovi vedeg formata (250,290/90,120,190,250/140,190,238,250), s vertikalnim ili horizontalnim upljinama Opeke s horizontalnim upljinama ne smiju se koristiti za izvedbu konstruktivnih zidova Bone stranice openih blokova se profiliraju radi boljeg prijanjanja buke. Visine upljih openih blohova su ugl. 140,190,238,250 ? uplji openi blokovi s poveanom toplinskom izolacijom izvode se kao termoblokovik s umecima ploa toplinske izolacije, rasporedom upljina da bi se produljio put provoenja topline, prekidom toplinskih mostova u rekama, fiksiranjem blokova PUR montanom pjenom umjesto mortom. (21) Termo blok opeke su opeke vedeg formata, od poroznog materijala Rednost termo blokova je veda dimenzija koja omogudava bre zidanje i bolja toplinska izolacija Mortni dep kod termo blokova omogudava da vezivo ne stvara toplinski most u sudarnici i da se zid od bloka povee u cjelinu kod zidanja u visoko potresnim podrujima Termoblok je ugl. debljine 300,380,450, a zidovi 20-30 cm (?) Termo blokovi mogu se koristiti kod niih objekata ili kao vanjski zidovi ispune u skeletnom sustavu gradnje Suvremeni princio zidanja zidova od opeka: velikoformatnimopenim blokovima s vertikalnim upljinama, NFopeka samo za pregradne zidove unutar zgrade koji nose konzolno ovjeene elemente ili kao fasadna opeka. U ostalim sluajevim interieurski zpregradni zidovi izvode se od velikoformatnih upljih ploa. Prednost izvedbe zidova velikoformatnih blokova: bolja toplinska zatita zbog visokoproupljene mase zida, manje toplinskih mostova u sudarnicama i leajnicama, bra izvedba, manja masa zida. uplje ploe od opeke koriste se za izvedbu unutranjih pregradnih zidova, nisu povoljne za nosive zidove. Posebne vrste opeka su prepeka(klinker), amotna opeka, vapnenosilikatne/silikatne opeke i blokovi. Silikatna op eka je opeka od kvarcnog pijeska, vapna i vodepreana pod tlakom i izloena vodenoj pari pod tlakom. Polumontana stropna konstrukcija sastoji se od nosivih gredica i uloka od opeke. Najede koriteni polumontani stropovi su Fert stropovi i Porotherm stropovi. (?) ? Elementi za zidanje od betona mogu biti od normalnog betona i lakog betona. Elementi od normalnog betona koriste se za seklae u potresnim podrujima ili za neobraene zidove pomonih prostorija. Elementi od lakog zamjenjeni su porobetonom. Prednost izvedbe od betonskih blokova: robusan, vodootporan, jeftin, netreba dodatnu obradu. Betonski blokovi mogu se koristiti u zidovima od opeke kao potresni blokovi

22. 23. 24. 25. 26. 27.

28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36.

37. Suvremeni elementi za zidanje od porobetona izvedeni su s perom i utorom na bonim stranama i rupama za prihvat, postoje minimalna odstupanja u dimenzijama, obradivost povrine s minimalnom debljinom sloja buke ili gletanjem , koriste se za pregradbene zidove debljine 7,5; 10;12,5cm i unutarnje nosive zidove debljine 20 i 25cm. 38. Ostala podruja primjene elemenata od porobetona u nosivim konstrukcijama: uloci kod polumontanih stropova, stropne ploe, gredive i uloci(ispune)

04.a Masivne zidane konstrukcije, izvedbe 1. 2. 3. Zidane konstrukcije izvode se kod manjih zgrada i kod zgrada koje su u oblikovnom i prostornom smislu manje zahtjevne. Zidane zgrade izvode se od elemenata povezanih mortom ljepilvim vezivom blokova. Zidovi koji se izvode u dodiru s tlom najede se izvode u monolitnoj AB konstrukciji. Mortovi se sastoje od veziva, agregata i vode. Vrste morta: vapneni mort (vapno, pijesak, voda), vapneno-cementni/produni mort (vapno i cement, pijesak,voda), cementni mort (cement, pijesak, voda), cementni mort (cement, pijesak, voda), polimercementni mort (graevinsko ljepilo tankoslojni mort). Konstruktivni zidovi se zidaju produnim mortom jer ima dovoljnu vrstodu i elastinost te produeno vrijeme vezanja. Debljina morta u sljubnicama je kod obinog morta 8-15mm (leajnice 10-12mm, sudarnice 10mm), a kod tankoslojnog morta 3-5mm Produni mort je mort u kojem su voda, vezivo vapno i cement, agregat pijesak. Koristi se za zidanje konstruktivnih zidova. Vapno daje mortu vedu elastinost i obradivost, a cement vrstodu i krutost. Zidanjem se stvaraju horizontalni redovi koji se nazivaju slojevi zida. Horizontalne sljubnice opeka ili blokova zovu se leajnice, a vertikalne sudarnice. Kod izvedbe zida potrebno je kontrolirati vodoravnost slojeva i okomitost zida. Treba iskoristiti to vie cijelih elemenata, a sjeeni komadi sijeku se na , ili . Leajnice i sudarnice trebaju biti potpuno ispunjene mortom. Sudarnice se nesmijju poklapati u susjednim slojevima zida. Uobiajeno izmicanje sudarnica je duine opeke ili bloka, minimalna je 0.4 visine, ali ne manje od 4 cm.

4. 5. 6.

7. 8.

? Vez je zaatski izsprava nain povezivanja elemenata u cjelinu zida radi postizanja jednake raspodjele opteredenja u zidu. Prema razdiobi venja i dunjaka u zidu razlikujemo vez dunjaka (uzdunjaka) i vez venjaka. Izvode se od opeka NF i opeka velikog formata (blok opeka).

Blokovski (engleski) je povijesni vez od opeka NF.

9.

Ugao i sudar zidova od blok opeke u tipu konstrukcije bez vertikalnih serklaa nain zidanja nosivih zidova novijih zgrada od blok opeka

Ugao zidova od opeke NF tip konstrukcije bez vertikalnih serklaa nain zidanja u starijim zgradama

10. Zidani zidovi osjetljivi su na potrese zbog preuzimanja horizontalnog i vertikalnog optereenja. Zbog opasnosti od potresa u Hrvatskoj postoji ogranienje koje definira tipove zidanih konstrukcije i ograniavaju primjenu nosivih sustava od zidanih elemenata. 11. Zehniki propisi za zidane konstrukcije upuduju na europske norme za primjenu u projektiranju zidanih zgrada. Odreuju osnove projektiranja i djelovanja konstrukcije, projektiranje zidanih konstrukcija, geotehniko projektiranje, projektiranje konstrukcija otpornih na potrese. Prema teknikom propisu zidana konstrukcija izvodi se kao neomeeno (nearmirano) zie, omeeno (nearmirano) zie, arirano zie i prednapeto zie. 12. Mehanika otpornost i stabilnost zidanih konstrukcija u potresnim podrujima postie se zidovima ukrute, AB serklaima koji povezuju sve konstruktivne zidove, krutim stropnim konstrukcijama, armiranim zidovima.

13. Mehanika otpornost i stabilnosti konstrukcije kod neomeenog nearmiranog zia postie se horizontalnim AB serklaima i krutim stropnim konstrukcijama. 14. Mehanika otpornost i stabilnost konstrukcije kod omeenog nearmiranog zia postie se korizontalnim i vertikalnim AB serklaem i krutom stropnom konstrukcijom 15. Mehanika otpornost i stabilnost konstrukcije kod omeenog i armiranog zia postie se hotizontalnim i vertikalnim AB serklaima, krutim stropnim konstrukcijama i AB zidovima. 16. Minimalna debljina konstruktivnog zida u potresnim zonama je 24cm. Za zidanje se koristi produni mort koji je u podrujima male seizmike aktivnosti marke M2,5 za nearmirano i omeeno zie i M5 za armirano zie 17. Kod neomeenog zia u podruju stropne konstrukcije izvodi se horizontalni AB serkla povezan sa krutom AB stropnom konstrukcijom. Horizontalni serklai su vodoravne AB monolitne konstrukcije koje poput prstena povezuju sve konstruktivne zidove. Izvode se na razmacima od maksimalno 6 m, a najede u visini svake stropne ploe. Armiraju se najmanje 4 uzdune ipke. (18)

19. Omeeno zie su zidovi zidani po pravilima zidarskog veza, omeeni bono s vertikalnim AB betonskim serklaima. Vertikalni serklai su uspravni AB elementi koji se izvode na spojevima svih konstruktivnih zidova (uglovi, sudari, krianja) i slobodnim poecima zidova. Izvode se u oplati koja se uklanja ili u elementima koji ostaju u konstrukciji. Vertikalni serkla izvodi se u dimenzijama presjecita zidova, minimalno 24x24cm. Armiraju se minimalno 4 vertikalne eline ipke. Serklai se betoniraju nakon izvedbe zidanog dijela zida. Vertikalni serklai se mogu izvoditi s izmicanjem elemenata, bez izmicanja elemenata (loe rjeenje) i armiranim posebnim elementima (potresnim blokovima)(20)

21. Potresni blokovi s armirani posebni elementi. Kod izvedbe kuta s potresnim blokom u zidu od termo blokova stavlja se dodatna obloga od toplinske izolacije. (22) (?)

23. ? 23. Armirano i prednapeto zie primjenjuje se kad su zidani zidovi izloeni vedim horizontalnim silama (vjetar, potres..) , kada nema dovoljno zidova za ukrudenje, kod izrade predzgotovljenih sustava zia te kod sanacija povjesnih zgrada. 24. Krute stropne konstrukcije u zidanim konstrukcijama su AB monolitne ploe izvedene ljevanjem betona na oplatu (izvedba in situ) pri emu se masa betona povee sa ziem u jednu cjelinu. 25. Monolitiziranje je povezivanje mase betona sa ziem u jednu cjelinu. 26. Najvei broj etaa i minimalna povrina nosivih zidova za svaki smjer u odnosu na povrinu etae: neomeeno nearmirano zie: 7. potresna zona, 3; 3%, 8. potresna zona: 2;5%, 9. potresna zona: 1;6%; omeeno nearmirano: 7. Potresna zona: 7.potresna zona: 4,4%; 8.potresna zona: 3,4%; , 9.potresna zona: 2;4%; armirane konstr.: 7. Potresna zona: 5;5%; 8.potresna zona: 4;5%, 9. potresna zona: 3;5% 27. Ogranienja za zidane konstrukcije prema Tehnikim propisima: nije doputeno projektiranje konzola upetih samo u zie zidane konstrukcije, nije doputeno projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine etae izvedene kao konstrukcije drugih vrsta (betonske, eline i dr.) ili drugog sustava konstrukcije (skeletne...), nije doputeno projektiranje zidanih konstrukcija kojima se zidovi iste etae izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi druge vrste ili sustava konstrukcije. 28. Ogranienja prema tehinikom propisu u zoni temelja i temeljnih etaa: doputa se izvedba betonskih zidova iznad temelja (podrumski zidovi) na koje se nastavlja zidana konstrukcija, gornji rubovi temelja zidane konstrukcije moraju biti meusobno povezani AB veznim gredama ili AB betonskom podnom ploom. 29. Temeljna pravila za projektiranje zidanih konstrukcija u potresnim podrujima prema E8: -nosivi zidovi u dvameusobno okomita smjera -simetrinost ukrudivanja -primjena krutih stropnih konstrukcija -glavninu vertikalnog opteredenja preuzimaju zidovi (75%) -otvori simetrino postavljeni u odnosu na bone zidove -otvori vede povrine trebaju imati AB vertikalne serklae -sudarnice u zidu potpuno ispunjene mortom 31. -neomeeni (nearmirani) zidovi debljina zida min.30.cm, horizontalni serklai na razmaku maksimalno 4m, visina izgradnje do P+1 u viim potresnim zonama -omeeno (nearmirano) zie razmak izmeu serklaa maksimalno 4m, debljina zida minimalno 24cm, Armirano zie debljina zida minimalno 24cm, visina izgradne od P+2 do P+4 ovisno o potresnoj zoni 32. Za izvedbu zia od porobetonskih i betonskih blokova u potresnim podrujima vrijede ista pravila kao i za zidove od opeke 33. Prednost izvedbe zia s porobetonskim blokovima u odnosu na ostale vrste elemenata za zidanje: manja vlastita teina konstrukcije, zidanje u tankom sloju graevinskog polimercementiranog ljepila zbog ravnih povrina i iste veliine svih blokova.

04.b. Masivne zidane konstrukcije, izvedba otvora 1. Konstrukcija gornjeg zavretka otvora mora preuzeti cjelokupno opteredenje od konstrukcija iznad otvora te ga zajedno s vlastitom teinom prenijeti na dijelve zida sa strane

2.

3.

Nadvoji su izloeni savijanju te se izvode od materijala koji dobro podnose i tlana i vlana naprezanja (AB, elik, elikom armirana tankostijena opeka i porobeton), lukovi su konstruktrukcije u kojima se pojavljuju samo tlana naprezanja. Izvode se kao zidane konstrukcije od materijala koji se izloeni samo tlanim naprezanjima (opeka, kamen zidani lukovi) Nadvoji su izloeni savijanju. Donji dio horizontalne grede izloen je vlanoj, a donji tlanoj sili. U lukovima se pojavljuju samo tlana naprezanja pod vertikalnim opteredenjem iznad zida.

4.

5.

Prema nainu izvedbe i vrsti materijala razlikujemo monolitni nadvoj (od AB koji se ulijeva u oplatu na licu mjesta i povezuje sve konstruktivne dijelove u cjelinu) i montani nadvoj (nadvoj od predzgotovljenih elemenata od AB, elika, armirane tankostijene opeke ili armiranih gredica porobetona ) Leaji nadvoja iznose 20cm u konstruktivnim zidovima i 12cmu pregradnim zidovima.

6.

Nadvoj se izvodi u irini zida od betona koji se pojaava (armira) s elinim ipkama. Broj potrebnih ipki i dimenzija profila ovisi o rasponu otvora i opteredenju koje preuzima nadvoj. Visina nadvoja priblino se odreuje s 1/10 do 1/15 svijetlog raspona otvora.

7.

Armirano betonski zidovi u vanjskom se zidu s vanjske strane izoliraju ploama toplinske izolacije. Ploe toplinske izolacije su najede kombi ploe (troslojne ploe s jezgrom od polistirena ili kamene vune) koje se ulau u oplatu prije betoniranja nadvoja.

8.

Monolitni AB nadvoj iznad prozora s toplinskom izolacijom zid s provjetravanom fasadnom oblogom od opeke

9. Izgubljena oplata je oplata koja ostaje ugraena jer se ne eli ili ne moe ukloniti. 10. Elementi izgubljene oplate koji doprinose toplinskoj izolaciji vanjskih nadvoja: porobetonski elementi(lagani, elijasti beton), elementi s integriranom toplinskom izolacijom za vanjske nadvoje.

11. Montani nadvoji razlikuju se prema vrsti materijala: AB, elini, od armirane tankostijene opeke, od armiranog laganog betona (porobetona) 12.

13. elini nadvoji najede se izvode kod naknadno probijenih otvora u zidovima. eline nadvoje treba zatititi od korozije i/il i poara (s premazima, vatrootpornim bukama, zalijevanjem u betonu ili s oblogama od negorivih ploa) 14. Montani nadvoji od armirane tankostijene opeke elementi od tankostijene opeke irine 9 ili 12cm, a duine 25cm slau se po duini i ispunjavaju cementnim mortom ili sitnozrnim betonom u koji se ulau eline ipke. Tvore se gredice nadvoji koji se polau iznad otvora. Prema visini se razlikuje niski nadvoj (raspon do 150cm) i visoki nadvoj (raspon do 250cm)

15. Luk je horizontalni ili zakrivljeni konstruktivni element oslonjen na dva uporita koji premoduje otvor na zidu (preuzima opteredenja od zida iznad njega). 16. Na uporitima se pojavljuje kosa sila koja nastoji odgurnuti leaj. Najpovoljnije je da je sila na uporitu pod to strmijim nagibom (horizontalna komponenta sile to manja)

05.a. Masivne konstrukcije masivne stijene 1. 2. Stijene su vertikalni elementi zgrade koji ograuju ili pregrauju prostorije. Zid je ui pojam i odnosi se samo na zidane st ijene Stijene se u odnosu na preuzimanje opteredenja djele na konstruktivne (nosive i nosive stijene ukrute) koje imaju ulogu preuzimanja opteredenja i nenosive stijene (pregradne stijene, fasadne oblone stijene) koje nose samo vlastitu teinu i imaju funkciju pregraivanja Stijene u odnosu na nain izvedbe djele se na zidane (zidane od elemenata povezanih mortom ili ljepilom), monolitne stijene (beton izliven u oplatu) i montane stijene (sastavljene montaom od gotovih elemenata) Stijene u odnosu na vlastitu teinu djele se na masivne/teke stijene (opeka, kamen, teki beton...) lake stijene (lagani beton, drvo, metal, gipskarton...) U masivne stijene ubrajamo zidane stijene od opeke, betona i kamena, AB monolitne stijene i masivne stijene od montanih elemenata. Povrinska teina stijena u pravilu je veda od 100kg/m2 Lagane stijene izraene su od drvene ili metalne konstrukcije stupova i greda, obostrane obloge od razliitih materijala,ispune meuprostora s materijalima za toplinske i/ili zvune izolacije. Sustavi laganih vanjskih stijena imaju u svom sastavu vedu debljinu toplinske izolacije zbog potrebe zatite unutarnjeg prostora od pregrijavanja i ohlaivanja. Masivne zidane stijene mogu biti konstruktivne ili imati ulogu pregraivanja. Kod konstruktivnih minimalna debljina zida je 24 cm, a kod pregradnih je manja. Tanji zidovi koji nose konzolno ovjeene elemente ili su u njima izvode prorezi za provoenje instalacija vode i odvodnje trebali bi biti od opeka NF ili openih ploa povedane nosivosti debljine 12-15 cm. Jednostruki masivni zidovi su oni koji cijelom svojom tlocrtnom povrinom zidanog zida sudjeluju u preuzimanju opteredenja. Sastoje se od jednog zidanog zida, obukanog obinom bukom (tankim zavrnim slojem za zaglaivanje zida) Zbog potrebe dodatnih slojeva s drugim funkcijama jednostruki zidovi od opeke postaju jednostruki vieslojni.

3. 4. 5. 6.

7.

8.

9.

Zidovi od opeke i blokova sa upljinom su zidovi koji se sastoje od dva zida na odreenom meuramaku (odvojeni upljinom). Najede samo jedan preuzima opteredenje, a drugi ima ulogu vanjske obloge i zatite. Razlikujemo zidove sa upljinom koja sudjeluje u toplinskom otporu i zidove sa upljinom koja ima ulogu izolacije od vlage. Kod vanjskih zidova debljina upljine je 12 cm, a najvie 10cm u potresnim podrujima. Najveda neprekinuta visina upljine je 10m, ali se ugl izvodi u visini svake stropne ploe uz dodatno pridranje oblonog zida za nosivi zid. Zidovi moraju biti meusobno povezani nehrajudim metalnim sponkama (minimalno 5kom/m2) u horizontalnom razmaku do 3m.

10. Zidovi sa upljinom kao toplinskom izlacijom zidaju se kao nosivi ili nenosivi zidovi kod pregraivanjan prostora prema van. Nosivi zid mora biti debljine minimalno 24cm. Moe se izvoditi s praznom ili djelomino praznom (dio zauzima toplinska izolacija) upljinom gdje treba osigurati mirovanje zraka to se postie prekidom upljine redom venjaka koji slui i za povezivanje dva zida, a zidovi moraju biti dobro obostrano obukani ili kao upljina ispunjena toplinskom izolacijom gdje se zidovi povezuju metalnim sponkama i moraju biti dobro obostrano obukani.

11. Zidovi sa upljinom koja ima ulogu izolacije od vlage imaju obloni zid od vidljive fasadne opeke NF ili silikatne opeke ili blokova. upljina mora biti dobro provjetravana da bi se iz zida odvela vlaga uzrokovana kiom il vlagom nastalom zbog izjednaavanja parnog pritiska (unutarnja vlaga). Debljina upljine mora iznositi 3-4cm kod hrapavih i minimalno 2cm kod glatkih obloga. Otvori za ulaz i izlaz zraka trebaju biti dovoljne veliine, a smjeteni su na vrhu i dnu upljine.

12. Kod zidova u kojima upljina ima ulogu toplinskog izolatora zid je dobro obostrano obukan i onemogudeni je protok zraka, dok je kod zidova sa upljinom koja ima ulogu izolacije od vlage potrebno prozraivanje pa se obloni zid ne buka i postoje otvori za ulaz i izlaz zraka (mortom neispunjene sudarnice). 13. Obloni i nosivi zid povezuju se nehrajudim metalnim nosaima ili od armiranom betona. Nosa sadri hozontalnu plou za oslanjanje oblonog zida. Elementi su pojedinani ili ograniene duine radi jakog toplinskog rastezanja materijala. Oblikovani su da omogudavaju vertikalno strujanje zraka. Razmak horizontalnih oslonaca oblonog zida je do 3m. 14. U ravnini stropne konstrukcije je prekid upljine zbog armitanobetonskog istaka na koji se oslanja vanjski zid. Vanjski rub AB istaka mora biti toplinski izoliran. Zbog premale toplinske izolacije na betonu(moguda maksimalno 4cm) izbjegva se takvo oslanjanje. Najpovoljnija je izolacija s elementom za prekid toplinskog mosta (toplinsko izolacijska plona s tlanom i vlanom armaturom) jer omogudava istu debljinu toplinske izolacije u svim dijelovima zia i minimalan toplinski most. (15)

16. ? 17. Otvori za ulaz i izlaz zraka izvode se na najniem i najviem mjestu upljine tako da se sudarnice ne ispune mortom. Prema normi otvori za provjetravanje trebaju po dunom metru upljine iznositi za ulaz i izlaz zraka po 1500mm2

18. Izvedba oblonog zida s oslanjanjem na AB istake dozvoljena je samo uz ugradnju elemenata za prekid toplinskog mosta da bi se sprijeila pojava gljivica i plijesni zbog hladnih povrina betona u interiuru

19. Izvedba oblonog zida na metalnim nosaima nehrajudi elini nosai usidreni su u stropnu konstrukciju. To je povoljnija varijanta jer je AB zid kontinuirano zatiden istom toplinskom izolacijom, a ventilacija je neprekinuta nosaima.

20. Metalni horizontalni oslonci preporuljivo se izvode s elastinom ispunom leajnice oblonog zida ispod kontinuiranog horizontalnog oslonca radi razliite temperaturne dilatacije nosivog i oblonog zida. Koristi se za izvedbu nadvoja iznad otvora u oblonom zidu (?)

21. 22. 23. 24.

Pogledaj 18. Pitanje Pogledaj sva pitanja u ovom poglavlju vezana za upljine s ulogom izolacije od vlage -.Kompozitni zidovi su mjeoviti zidovi od opeke i nekog drugog materijala. Suvremeno se kompozitni zidovi izvode od kamena i betona. Obino kod dananjih dvostrukih zidova sa upljinom koja ej zapunjena toplinskom izolacijom, gdje je kompozitni zid vanjski obloni zid kada se eli vidjeti vii masivni kameni zidani zid izvana na proelju. Najede u Dalmaciji. 25. AB stijene su konstruktivni dijelovi zgrade koji se izvode u debljinama od minimalno 15cm. Kod stijena koje imaju i neku drugu funkciju izvode se i dodatni slojevi prema potrebi i funkciji (npr. Obloga s toplinskom izolacijom). Jednoslojne AB stijene izvode se samo kao unutranje konstruktivne stijene u istim mikroklimatskim uvijetima

26. Vieslojne AB stijene kompaktno obloene i stijene s provjetravanom oblogom

27. Vieslojne AB stijene s vanjskom provjetravanom oblogom od fasadne opeke 1- Fasadna ili silikatna opeka 12cm 2- Provjetravani zrani sloj min.4cm 3- Toplinska izolacija 8-10cm 4- AB stijena 15-20cm 5- Unutranja buka 1,5-2cm 6- Nehrajude sidro 3-4mm

28. Vieslojna AB stijena s vanjskom provjetravanom oblogom od kamenih ploa 1- Kamena ploa 3-4cm 2- Provjetravani zrani sloj min 2cm 3- Toplinska izolacija 8-10cm 4- AB stijena 15-20cm 5- Unutranja buka 1,5-2cm 6- Nehrajude sidro

29. Vieslojna kompaktna AB stijena sa upljinom koja sudjeluje u toplinskom otporu 1- Vanjska buka 2- Zid od uplje opeke NF 12cm 3- Toplinska izolacija 8-10cm 4- AB zid 15-20cm 5- Unutarnja buka 1,5-2cm 6Nehrajude sidro

30. Montani skeletni sustav sastoji se od montanih nosivih elemenata (atupova, greda i stropova) , a stijene mogu biti montani AB paneli, zidani zidovi i montane lagane stijene 31. Oblone vanjske stijene kod montanih skeletnih sustava mogu biti -montane AB fasadne stijene (paneli) predzgotovljeni AB elementi (paneli) -montani sendvi zidni paneli velikoploni troslojni paneli (AB-toplinska izolacija-AB) -montani armirani lakobetonski elementi stijena (porobetonske montane ploe)-sustav armiranih porobetonskih ploa na montanoj nosivoj AB skeletnoj konstrukciji ili elinoj nosivoj skeletnoj konstrukciji -montani paneli od armirane tankostijene opeke paneli od posebnih blokova peene gline koji su meusobno spojeni mortom i armirani elinim ipkama, izrauju se kao puni paneli i paneli s otvorima za vrata i prozore i ugraenim nadvojem, visine su etae, duine 2-3m, na spjevima se dodatno armiraju i monolitiziraju 32. Prednost montanog skeletnog sustava u odnosu na monolitnu izvedbu ab nosivih konstrukcija je bra i jednostavija izvedba na gradilitu. 33. Montane konstrukcije izvode se od panela se postavljaju i meusobno spajaju na gradilitu. Spajaju se u ravnini stropa i na uglovima se sustav povezuje (dodatno armira) i monolitizira s AB izvedenim in situ 34. Plumontane AB stijene stijene kod kojih se nakon montae na poziciju u zgradi i postave armature sredinji dio ispunjava betonom.

1. 2.

3.

4.

05.b. Masivne konstrukcije pregradni ne nosivi zidovii stijene Pregrani nenosivi zid ili stijena je graevni dio koji pregrauje prostor i ne preuzima opteredenja drugih graevnih dijelova Masivne nenosive stijene mogu se izvesti kao zidane pregradne stijene od opeka ili ploa (opeke i blokovi od peene gline, obinog i laganog betona, staklene opeke...), pregradne stijene izvedene od ploa u visini etae (ploe od porobetona, gipsa, drvocementa...) i monolitne pregradne stijene od AB Zidane pregradne stijene od opeka ili ploa izvode se u dunjakom vezu u debljinama koje su odreene dimenzijama elemenata od kojih su zidane. Debljina zida u pravilu nije veda od 12cm. Debljina zida od opeke NF je 12 i 6,5cm, a zida od blokova i ploa 8; 9; 10; 11,5; 12; 15 i <19. Zidane pregradne stijene opeke NF debljine 6,5cm zidaju se opekom poloenom sjekomice (na kant) i izvodi se kod manjih povrina zidova (priblino 4m2) i ne podnose oslabljenja zbog voenja instalacija. Da se postigne veda vrstoda zidaju se u cementnom mortu i armiraju.

Zidane pregrade od opeke ND debljine 12cm zidaju se s opekom poloenom irom stranom kao leajem. Od svih zidanih pregradnih stijena imaju najvedu vrstodu, mogu preuzeti manja opteredenja drugih elemenata i podnose oslabljenje zida zbog provoenja instalacija i oslanjanja konzolnih elemenata.

5. 6.

7. 8.

9.

Pregradni zidovi od opeke za provoenje instalacija provode se od opeke NF, debljine 12 cm. Zidane pregradne stijene od blok opeke debljine vede od 19cm izvode se kao nenosivi zidovi tamo gdje su potrebne vede povrine zidova i kad se izvodi vanjska pregrada u skeletnom sustavu (zidovi ispune). Kod vedih duina i visina potrebna je izvedba horizontalnih i vertikalnih serklaa. Spajanje pregradnog zida s nosivim zidom moe se izvesti krutom ili elastinom vezom. Kruta veza je pomodu utora ili elinog sidra, a elastina je s utorom ili metalnim profilom i elastinim materijalom. Svaki spoj sa stropom obavezno se zbog progiba izvodi s elastinom vezom. Zidovi trebaju biti izvedeni do nosivog dijela stropa zbog zvune izolacije. Spoj sa stropom treba biti izveden sa dilatacijom. Varijante spoja zida i stropa: elini profili (L, U), elastini materijal i kit, spoj sa zvuno izoliranim sputenim stropom Spoj s podom treba biti sa vrstom vezom (mort). Zidovi koji imaju vedu teinu trebaju biti zidani na vlastitim temeljima ili na ojaanoj AB podlozi.

10.

Za vanjske stijene od staklene opeke proizvode se posebne staklene opeke i okviri za njihovo ugraivanje zbog zahtjevane toplinske izolacije. Unutarnje stijene od staklene opeke izvode se u mortu(zidane), s rekama zapunjenim silikonskim kitom ili suhomontanim postupkom. Opeke u mortu zidaju se nearmirane za ploine do 10-12m2, armiraju se sa elinim ipkama ili metalnim trakama. Dananja izvedba je u metalnim okvirima s posebnom armaturom. U metalnom okviru koristi se spojnik (graninik, distancer) koji slui kao vodilica za bre i preciznije postavljanje staklenih opeka te pridravanje armature. Kod izvedbe s rekama ispunjenim silikonskim kitom dio reke uz vanjske rubove se fugira obostrano. Suhim postupkom zid se izvodi u reetkastim okvirima. Okviri imaju otvore veliine staklene opeke u koje se ona ugrauje i mehaniki uvrduje. 11. AB monier stijene najede se izvode kao pregrade s velikim ploinama u zgradama s vedim rasponima i gdje je potrebna veda vrstoda pregradne stijene. Nisu adaptabilne. 12. AB monier stijene su tankoarmirane betonske stijene koje se izvode u oplati s jednostrukom (debljina manja od 10cm)ili dvostrukom armaturnom mreom/rabitz mrea (debljina veda od 10cm). Debljina zida stijene je od 8 do 12cm.

05.c Obloni materijali i elementi od paljene gline i ostali keramiki materijali 1. Oblone uplje opeke i blokovi imaju boje kvalitete u odnosu na obine opeke i blokove. Bolja glina, manja odstupanja u dimanzijama, otriji bridovi, tamnije boje, vie marke. Oblona opeka moe biti opeka NF s hrizontalnim i vertikalnim upljinama, opeka povedanog formata s vertikalnim upljinama, razne fasadne ploe i elementi,interieurske pune i akustike perforirane ploe s ispunom asporpcijskim vlaknastim materijalom (filc, mineralna vuna) Posebne vrste opeka su prepeka/klinker (visoko otporna na mraz, kemikalije, habanje, za prostore izloene agresivnim utjecajima, podna i zidna oploenja), amotna opeka (vatrostalna poeka za prostore i konstrukcije izloene dugotrajnim visokim temperaturama) i vapnenosilikatne/silikavne opeke i blokovi (kvarcni pijesak, vapno, voda, preane pod tlakom i izlagane vodenoj pari pod visokim pritiskom, bijele boje) Grubi keramiki elementi su dimnjaki elementi, dekorativni elementi, galanterija, drenane i kanalizacijske cijevi, drobljena cigla. Crijep je pokrovni materijal raen od keramike smanjene poroznosti i povedane otpornosti na mraz, povedane otpornosti na udar i lom, vodonepropusan za minimalno 2,5h i ima minimalan sadraj topivih soli (ne tolerira se eflorescencija). Izvodi se kao vuen crijep (ekstrudiranje- izvlaenje gline kroz usnike) koji ima samo uzdune profilacije i tlaen crijep koji je prean u kalupima i ima uzdune i poprene profilacije. Moguda je dodatna dorada crijepa engobiranjem (jednolko obojena mat povrina) i glaziranje (glatka i sjajna povrina u boji). Ekspandirana glina moe biti u obliku granula ili kuglica. Granule ekspandirane gline u rasutom stanju koriste se kao nasip za izravnanja, drenane slojeve u zelenom krov, sloj za zadravanje vlage, zatitni i ukrasni povrinski sloj oko zelenila. Laki termoblokovi izvode se s granulama ekspandirane gline kao jednozrnatim agregatom. Laki betoni sadre agregat od granula ekspandirane gline. Fini keramiki materijali su ploice i sanitarni keramiki materijali. Ploice su keramiki fini materijal za zidne i podne obloge. Keramike ploice imaju vidljiv tanki sloj glazirane povrine na paljenoj glini. Podne ploice u pravilu su povedane otpornosti na udar i habanje. Po potrebi se kod podnih ploica izvodi reljefna protuklizna povrina za povedanu protukliznost u mokrim i radnim prostorijama. Porculanske(gres/umjetnogranitne) ploice su mineralna masa preana pod vrlo visokim pritiskom, staljena peenjem na vrlo visokim temperaturama i voskootporna na mraz i habanje. Gres ploice dostupne su i u izrazito velikim i tankim formatima, armirane karbonskom mreicom sa stranje strane i koriste se i za podne i fasadne obloge u eksterieuru, ventilirane fasadne obloge, krovne obloge, fotonaponske krovne panele. Nisu glazirane kao keramike ploice, imaju isti sastav po cijelom presjeku materijala. Povrinska obrada gres ploica moe biti mat, polirana i reljefna(protuklizna).

2.

3. 4.

5.

6. 7. 8.

9.

6. Masivne konstrukcije beton i armirani beton 1. 2. Beton je materijal sastavljen od mnogo komponenti, umjetni kamen nastao mijeanjem hidraulikog veziva, ispune i vode. Komponente su mu: cement (vezni materijal u betonu) agregat (ispuna najede pijesak i ljunak) voda (omogudava kemijski proces stvrdnjavanja i daje smjesi plastinost potrebnu za ugradnju) Beton se moe ugraivati u opatu koja mu daje oblik i u kojoj se smjesa stvrdne na zraku ili u vodi. izlijevanjem na horizontalne povrine (betonska oplata, ploe) prskanjem pod tlakom na vertikalne povrine (torkretiranje torket beton) Cement u betonu je anorgansko hidrauliko vezivo koje reagira s vodom (hidratizira) i ovrduje na zraku ali i pod vodom. U betonu obavija i slijepljuje agregat. Dobiva se peenjam vapnenca i gline (ili lapora/tupine mijeavine vapnenca i gline), te mljevenjam dobivenog proizvoda u prah. Pri hidrataciji cementa razvija se toplina, pogotovo kod AC hidratacijaksa toplina. (po kemijskom sastavu cementi se dijele na: Silikatni (kalcijevi silikati) koji je najvie u primjeni Portland cement (sivi) PC, te bijeli Portland cement BPC (izmnimno brzovezujudi visokokvalitetni PC s kvalitetnijom kaolinskom glinom) (4. Pitanje) Aluminatni (kalcijevi aluminati) koji vrlo brzo ovrdava AC (pogodan za rad pri niskom temperaturama) ) Vrijeme vezivanja je vrijeme potrebno Agregat u betonu je inaktivna zrnata ispuna koja zauzima min. volumena betona te bitno utjee na vrstodu betona. Poeljno je da ga je to vie u betonu, jer im ga je vie to je potrebno manje cementa (agregat je jeftiniji od cementa). Najeda se koristi smjesa kamenih zrna razliite veliine (pijesak do 4mm, ljunak 4mm promjera) Granulometrijski sastav agregata je udio pojedinih veliina zrna (frakcija). Njime se postie uteda cementa, manja poroznost te veda vrstoda betona. Maksimalna veliina zrna kod AB je 31,5mm, koja je definirana zbog horizontalnog razmaka ipki armatura. Frakcije agregata su veliine maksimalnog zrna agregata. Grupacija po veliinama: 0-4; 4-8; 8-16; 16-31,5; 31,5-63; 63-125mm Podjela agregata s obzirom na podrijetlo dijelimo na prirodne i umjetne agregate. Prirodni: - teki (normalni) priprodni kameni agregat ljunak (obluci), pijesak Lagani tuf, vulkanski plovuac, lava, organski agregati Umjetni: - teki (drobljeni kameni agregat) ljunak i pijesak, drobljeni beton, opeka Lagani ekspandirana glina, ljaka (za one koji ne znaju to je troska, otpaci pri taljenju ruda), perlitne granule, polistiren granule i dr. (11. i 12. pitanje) Vodocementni faktor (v/c) je koliinski odnos mase vode i cementa u svjeem betonu. (Voda u betonu ima ulogu otvrdnjavati beton (hidratacija betona), ali i za olakanje ugradnje betona (daje masi betona konzistenciju i plastinost). Koliina vode za hidrataciju je znatno manja od koliine vode za ugradnju, te viak vode nevezane hidratacijom nepovoljno utjee na svojstva betona. Vie vode koristimo kod konstrukcija koej se nabijaju, dok konstrukcije s ulocima armature koje su tanke i njene koristimo vie vode (itkiji beton)) Podjela betona prema teini ovisi o vrsti (teini) agregata, granulometrijskom sastavu agregata, te poroznosti mase betona. Dijelimo ih na tri skupine: Lagani: 300-1900 kg/m (nosivi 800-1900, izolacijski 300-800) Normalni: 2200-2400 kg/m Teki: 3000-5000 kg/m (svi tipovi mogu biti armirani ili nearmirani) Laki betoni primijenjuju se kao toplinski izolatori, te za nosive elemente kod manjih opteredenja konsturkcija. (porozni su, male gustode - = 0,10 0,60 W/mK) Laganim betonima mala gustoda moe se postidi razvijanjem plina ili pjene kemijskim postupcima(porozirani betoni) (plinobetoni i pjenobetoni, agregat samo pijesak) ili betonski lakim granulatom od perlita, EPS granula (stiropor), ekspandirane gline... MB je marka betona koja definira vrstodu na pritisak Mpa. Oznaava se u projektima za svaki elemenst i konstrukciju u skladu s izloenosti opteredenja (to je stari nain oznaavanja betona prema vrstodi) Tlana vrtsoda definira se tako da kocki ovrsnulog betona nakon 28 dana ispituje vrstoda na pritisak koju beton pokazuje prilikom ispitivanja. Vlana vrstoda je 8-12 puta manja od tlane.

3.

5. 6.

7. 8. 9. 10.

13.

14.

15. 16.

17.

18. 19. 20. Klasom betona uz vrstodu definiramo i posebna mehanika svojstvakao vodonepropusnost, vlanu vrstodu, otpornost na smrzavanje, habanje, kemikalije... 21. Konzistencija betona je koliina vode u betonu. Dijelimo ih na: Vlani beton: koliina vode 6% teine suhe smjese (100-130 l/m) (ostaje u grudi kad se stisne; nabijanje runo ili mehaniki u slojevima 15-20cm dok se na povrini ne pojavi voda; s manjim koliinama postie se velika vrstoda) Plastini beton: koliina vode 8-10% teine suhe smjese (150-180 l/m) (mekan poput tijesta ali ne tee; pri nabijanju se brzo na povrini pojavi voda; olakana ugradnja za izradu konstrukcija od AB; s istom koliinom cementa vrstoda samo 5080% vrstode vlanog betona) Tekudi ili itki beton koliina vode oko 9-15% teine suhe smjese (180-300 l/m) (tee po kosini nagiba 1:3; nabijanje nije potrebno, niti mogude; s istom koliinom cementa vrstoda samo 30-50% vrstode vlanog betona; lako dolazi do segregacije (odvajanje i taloenje krupnih zrna na dnu) radi konzistencije; skuplja se pri stvrdnjavanju vie nego betoni druge konzistencije radi velike koliine vode) 22. 23.

24. Beton se moe proizvoditi unutar gradilita runo ili strojno u manjim mjealicama (moe se i organizirati tvornica betona (betonara) na gradilitu kod velikih ili nepristupanih gradilita) ili izvan gradilita (tvornica pa se transportom dovozi do gradilita). 25. Transport do gradilita kamionima mjealicama (mikseri), radius dopreme cca 30km, ugradnja pumpama za beton na kamionu mjealici ili na posebnom kamionu pumpi. Pumpe za transport mogu biti: stabilne ili auto-pumpe. 26. Kod velikih ili nepristupanih gradilita organizira se tvornica betona na gradilitu (betonara). Pogon poinje tako da se vae agregat te cement koji se potom mijeaju na razini opsluivanja iznad transportnog vozila. Te se sipa u transpotno sredstvo i vozi se do tonog mjesta izlijevanja ili prskanja betona. 27. Tvornica betona je pogon za proizvodnju betona. 28. Tvornica betona se organizira na gradilitu kada je gradilite veliko ili nedostupno. 29. Vrijeme ugradnje betona je najvie sat vremena nakon pripreme smjese s vodom, prije nego to beton pone vezati. 30. 31. Obrade svjeeg betona kod betona izlijevanih na ravne povrine: Povrinska: nakon ulijevanja betona na povrinu poda ili oplatu stropne ploe, povrinski vibrator betona s laserskim navoenjem idealno zaravna povrine svjeeg betona, bez potrebe za naknadnim niveliranjem ili zaglaivanjem Dubinska: ugradnja betona u oplatu zida s pumpom za beton kojoj je zadnji dio cijevi fleksibilan, te se nakon ulijevanja sloja od 20cm beton vibrira pervibratorima ili oplatnim vibratorima prije ugradnje slijededeg sloja betona. 32. Njega svjeeg betona je briga da se svjei beton soro stvrdne bez obzira na hladnodu ili vrudinu. Ljeti se to radi polijevanjem vodom i zatitom od jakog sunca pokrivanjem min 14 dana (pokuavanje sprjeavanje prebrzog isuivanja i pregrijavanja), dok se zimi beton pokrivanjem folijama ili filcom te grijanjem ugraenog betona pokuava sprjeiti smrzavanje vode u jo svjeem betonu. 33. Monolitni beton je beton izveden u in situ (na gradilitu), lijevanjem u oplate ili na vrstu podlogu ili prskanjem na podlogu. To je jedan od podjele elemenata od betona prema nainu izvedbe. 34. Predgotovljeni ili prefabricirani beton je element proizveden u tvornici betonskih prefabrikata ili na gradilitu, te naknadn o montirani na svoju konanu poziciju ugradnje. To je jedan od podjele elemenata od betona prema nainu izvedbe. 35. Podjela laganih betona prema nainu postizanja male gustode je na beton s laganim agregatom (mineralnim ili organskim), jednozrnati beton ili porasti beton (porobeton ili delijasti beton). 36. Betoni s laganim prirodnim (mineralnim) agregatom su betoni od plovudca, vulkanske lave, zgure visokih pedi, loine zgure (ljake), ekspandirane opeke (glinopor, liapor), ekspandiranog kriljca, ekspandiranih granula perlita (male nosivosti toplinska izolacija, betonske podloge), mljevene opeke i protupoarni beton (vermikulit buka). Primjenjuje se za olakani beton i termo blokove, te za sustav nosivih i oblonih termo blokova za gradnju pasivnih kuda (agregat ekspandirana glina). 37. Drvocement su samo uvjetno betoni materijali visoke poroznosti i male nosivosti, a primjenjuju se za toplinske izolacije u ploama, lijevanim namazima ili izgubljenim oplatama, s cementom kao vezivom. (Betoni s laganim organskim agregatom su razni organski biljni otpad koji je mineraliziran (konzerviran) kao to su drveno iverje, strugotina, piljevina, uka, slama, mljeveno pluto). Jo ih zovemo drvolit ili heraklit). 38. Beton s EPS granulama primjenjuje se za betonske podloge male teine, izravnavanja, termoizolacijske konstrucijske betone s termiki modificiranim EPS (MEPS) granulama. 39. Jednozrnati beton je porozni beton gustode 1200-2000 kg/m kojem je agregat jednozrnati ljunak ili drugi jednozrnati agregat jedna frakcija ljunka. Koristi se za betonske blokete, ekspandiranu glinu (liapor termoblokovi i sl.) 40. Porasti betoni su porobetoni ili delijasti betoni (16. Pitanje: Laganim betonima mala gustoda moe se postidi razvijanjem plina ili pjene kemijskim postupcima(porozirani betoni) (plinobetoni i pjenobetoni, agregat samo pijesak) ili betonski lakim granulatom od perlita, EPS granula (stiropor), ekspandirane gline... ) Razlika u odnosu na ostale lake betone je marka betona i ploa koja se smanjuje s povedanjem toplinske izolacije i gustode (veda poroznost bolja toplinska izolacija) Pjenobeton: dodaju ime se sredstva za pjenjenje (industrijski sapuni) u masu betona od sitnog agregata, a pjena nastaje mjeanjem smjese. Taj beton je male vrstode i dobre toplinske izolacije. Koristi se za namaze u nagibu na krovnim plohama koji nisu velike povrinske teine sloja, a dostatne su vrstode, te za prefabricirane elemente (betocel i CLC (Neopor) konstruktivni laki beton (50% mase obinog betona)) Plinobetoni: dodaje im se aluminijski prah u masu silikatnog pijeska, cementa i vode razvijaju se plinovi i bubrenje mase u kalupima (rezanje na blokove ili ploe i zaparivanje u autoklaima vodena para pod visokim tlakom; kao predgotovljeni nosivi ili nenosivi elementi blokovi za zidanje zidova, zidane i stropne ploe, toplinsko izolacijske oblone ploe (Multipor) 41. Plinobetoni su suvremeni lagani beton koji imaju najbolja toplinskoizolacijska svojstva (vidi 40.) 42. Prednost izvedbe zidova od porastog betona je toplinska izolacija koja je bolja ako je poroznost veda. 43. Posebne vrste cementnih oblonih ploa 44. Obrade vidljivie povrine gotovog betona kod podova i zidova su: Obrade podova: terazzo (brueno), tokano (ozrneno), kulir (isprano), pjeskareno Obrade zidova: tokano, pjeskareno, kulir, u glatkoj oplati, u oplati s matricom 45. Povrina betona prefabriciranog betona je kvalitetnija jer se izvedba izvodi u glatkim metalnim kalupima na vibrostolovima pa se dobije glatka povrina betona, dok su kod monolitnog betona este pogreke u strukturi i na povrini zbog pomaka u ravnini oplatnog platna, deformacije oplate, segregacije agregata (gnijezdo), curenja betona ili cementnog mlijekana spojevima oplata... 46. Mogudi naini prekrivanja povrine betona su: bukanjem osim kada je povrina izvedena u glatkoj opalti jer je onda oteano Gletanjem kada nema vedih neravnina (tankoslojna gips buka) Lienjem bojama za beton na odgovarajudem prednamazu (primer), lienje lazurnim bojama za beton i zatitinim bezbojnim silikonskim premazima u eksterijeru, u interijeru uz prethodno navedeno mogude je i lakiranje

47. 48. Armirani beton je beton koji je jednostrano ili obostrano obloen gustim ianim (rabic) plativom (armaturne mree ili ipke) u vie slojeva koje su savijene i povezane u eljenoj formi. Izvodi se kako bi se ojaala vrstoda betona na vlak, jer sam beton ima veliku vrstodu na tlak, a malu na savijanje i vlak (8-12 puta manju), dok elik ima veliku vrstodu i na vlak i na tlak. 49. - Kod slobodno poloenih ploa glavna armatura nalazi se u doljnjem dijelu ploe Kod konzolnih ploa glavna armatura nalazi se u gornjem dijelu ploe Armatura se mora postaviti u tono odreene poloaje kako bi preuzela vlane sile, ali i slie smicanja i torzije. Na pozicijama djelovanja vlanih sila pri deformacijama su primarne pozicije armiranja betona. 50. Slobodno poloena AB stropna ploa

Kontinuirana AB stropna ploa

51. Upeta AB stropna ploa

Konzolna AB stropna ploa

52. elik i beton se meusobno mogu kombinirati zbog toga to se: Beton pri stvrdnjavanju skuplja ime izaziva pritisak na oploje armature (vrsta veza na mjestu dodira betona i elika) Zbog prijanjanja betona za elik omoguduje meusobno preuzimanje napona (spregnuta konstrukcija) Zbog gotovo istog (velikog) koeficijenta toplinskog izduenja: = 1,2 mm/m za 100C Te zbog toga to beton titi elik od korozije i od visokih temperatura 53. Zbog insolacije i oscilacija kojima su izloene betonske povrine poeljno je termiki dilatirati beton u manje odsjeke ili vizualno kontrolirati poziciju pukotina usjecima u beton letvama ugraenim u oplatu. (dnevna ljetna oscilacija dimenzija za t=30C (kod tamnih povrina betona) je 3,6 mm/10m) 54. Najedi oblici graevinskog elika za armirani beton su okrugle ipke povezane u razne forme armature te se naede kod nas koriste glatki tipovi (glatka armatura GA), rebrasti tipovi (rebrasta armatura RA) te mreasti tipovi armature od glatke (MAG) i rebraste (MAR) ice. 55. Naknadno pojaavanje betonskih greda su vanjska armatura karbonskih vlakna ili elini limovi lijepljeni epoksi smolama na vlanu zonu betonskog nosaa. 56. Nosivi predgotovljeni elementi od normalnog armiranog i prednapregnutog betona su: razna betonska galanterija (rubnjaci, ahtovi, lijebovi, ogradni elementi...); oplonici od betona; stube; montane uplje ploe , pune ploe, TT ploe prefabricirani elementi od prednapregnutog betona (PNP)...; montani stubini krakovi; elementi gredica i ispuna za polumontane stropove (PNP betona); montani fasadni jednostruki ili sendvi paneli; blokovi za zidanje od normalnog betona; elementi za ventilacijske kanale od betona; elementi za zidanje dimnjaka ili elementi etane visine dimnjaka; prefabricirani stupovi, grede, krovni nosai; montani nadvoji, grede.... 57. Betonska galanterija su prefabricirani i povrinski finalizirani elementi predvieni za montau bez dorade. To su tipa cijevi, kanalice, klupe, oplonici, rubnjaci, ahtovi, lijebovi, ogradni elementi... 58.

7a Masivne monolitne konstrukcije izvedba i oplate 1. Prednosti izvedbe masivnih monolitnih konstrukcija u arhitektonskom i konstrukcijskom oblikovanju zgada su: mogudnost izvedbe perforacija nosivih stijena mogudnost izvedbe konzolnih istaka mogudnost izvedbe asimetrinih pozicija oslonaca mogudnost izvedbe nediletiranje monolitne AB konstrukcije brueni beton terazzo, armirani mikrovlaknima mogudnost izvedbe velikih konzolnih istaka kod kutijastih monolitnih AB konstrukcija (zidovi, pod i strop kao jedna monolitna konzolna konstrukcija (sanduasta 'cijev') mogudnost izvedbe vitkih AB lamela i plastinih formi (beton armiran vlaknima) mogudnost izvedbe AB zidova kao visokostijenih konzolnih nosaa (zidni nosai) 2. Izvedba masivnih konstrukcija moe biti: Na gradilitu na mjestu izvedbe u zgradi (monolitne konstrukcije) izvedba in situ (izvedba u oplati AB monolitne konstrukcije) Izvan gradilita polumontane i montane konstrukcije (predgotovljeni AM elementi koji se ugrauju na gradilitu Konstruktivni sustavi mogu biti sustavi punih nosivih stijena (zid, ploa) ili skeletni sustav (stup, greda, ploa). 3. Prednosti izvedbe masivnih monolitnih sustava zgrada u odnosu na zidane su te da pune ab stijene omoguduju slobodniju prostornu predispoziciju i vede otvore. Pogotovo kada je odnos izmeu skeletnog sustava koji prua jo vie prostornih mogudnosti u odnosu na pune nosive stijene. 4. Zidovi ispune su pregrade koje nemaju ulogu preuzimanja opteredenja ved se koriste za zatvaranje prostora prema vanjskom prostoru. Pregradni nenosivi zidovi su pregrade koje se koriste za formiranje manjih prostora unutar zgrade. 5. Uvjet za izvedbu skeletnog monolitnog masivnog sustava zgrade je taj da je potrebno imati ukruenje koje se najede izvodi s ab punim stijenama za ukrutu. Te stijene za ukrutu moraju biti postavljene u dva meusobno suprotna smjera (popreno uzduno). 6. Izvedbe monolitnih konstrukcija moraju imati pripremljene i ugraene na odreenom mjestu u zgradi (in situ) za to je potrebno sredstvo oblik, forma, za ugranju betona: iskop za temelj ili oplata za ostale graevne dijelove (stijena, strop, greda, stup, krov...) Monolitne konstrukcije mogu biti betonske ili armiranobetonske konstrukcije. Betonske konstrukcije su one koje su izloene samo tlanim naprezanjima (izvode se kod temelja koji nisu izloeni vlanim silama, za neke nearmirane zidove i uglavnom kao podloge za podove i krovove. Armiranobetonske konstrukcije su one koje su izloene savijanju (i tlanim i vlanim naprezanjim a) (izvode se za nosive (konstruktivne) elemene). Armatura preuzima vlana naprezanja. (ponovi kod 6 predavanja pitanja od 48. Pitanja) 7. Betonske podloge koje se izvode u zgradama za podove trebaju imati odreenu vrstodu da bi bile postojane i ravne podloge za polaganje hodne obloge (poda) i da ne bi dolazilo do nastanka pukotina u betonu, pa se tako te betonske podloge armiraju elinom mreom, elinih ili sintetikim vlaknima te se ne smatraju armiranim betonom u uem smislu. 8. Armirano betonske kostrukcije su armirani dijelovi konstrukcije zgrade koji preuzimaju opteredenja (konstruktivni dijelovi zgrade), te dimenzija elemenata, koliinu i raspored armature odreeni cu statikim proraunom koji rade ovlateni ininjeri graevine. 9. Faze izvedbe monolitnih ab elemenata zgrade dijelimo na: Pripremu oplate Postavu armature Betoniranje Obrada svjeeg betona (vibriranje radi popune svih dijelova u oplati s betonom, vakumsko izvlaenje vode kod tekudeg betona, nabijanje vlanog) Njegu betona (zatita od presuivanja ili smrzavanja dok beton ne vee) 10. Uvjeti za ugradnju betona kod monolitnih ab elemenata zgradesu: Oplata treba biti vrsta da se prilikom betoniranja ne deformira (u protivnom de graevni dio biti deformiran) Armatura mora biti poloena prema armaturnim planovima izraenim na temelju statikog rauna, vrsto povezana da ne doe do pomicanja pri ugradnji betona ili pri vibriranju betona (ukoliko doe do pomaka armature graevni dio nede imatu proraunatu nosivost) 11. Podjela armature kod monolitnih (i montanih) ab elemenata zgrade se dijeli prema poloaju i svrsi koju preuzimaju: GLAVNA ARMATURA preuzima glavna opteredenja RAZDJELNA ARMATURA povezuje glavnu armaturu, osigurava odreeni meurazmak te preuzima dio drugih naprezanja (nalazi se u zidovima i stropnim ploama) SPONE (VILICE) povezuju betonsku jezgru, armaturu, vlanu i tlanu zonu te preuzimaju napone na posmik MONTANA (konstrukcijaska) ARMATURA slui za ispravno i lake armiranja

12. Debljina zatitnog sloja betona kod armiranobetonskih elemenata je odreena debljina sloja betonaod ruba elementa do ipke armature koji titi od korozije i od poara. Te minimalne debljine zatitnih slojeva armature su propisane za pojedine elementa. Ovise od tome gdje se nalazi taj element (unutra ili vani prostora) te o (ne)pristupanosti mjesta. Ovise jo i o kojem elementu je rije (ploe, ljuske, zidovi; grede; stupovi) 13. Prednapregnuti beton (PNP beton) je ab element koji je podvrgnut pritisku stalne vanjske sile (sile prenaprezanja) u vlanoj zoni. Imamo dva naina prednaprezanja: Prednaprezanje prianjanjem (adhezijom) prije betoniranja se armatura zategne, betonira se, a zatezanje se otputa nakon to beton ovrsne Prednaprezanje kablovima u ab element se ugrade cijevi, naknadno se kroz cijevi provlai armatura (snopovi ica), injektira se mikrobetonom te se armatura prednapree Prednosti PNP ab elemenata su manji utroak koliine armature te laka (tanja konstrukcija) za istu nosivost. (najveda primjena PNP AB je kod montanih elemenata) 14. AB monolitne stijene su vertikalni graevni dio ija je duina veda od 5 debljina graevnog dijela dok oni koji ima kradu duinu ulazi u kategoriju stupa. Stijene se razlikuju prema debljini na nosive ab stijene (min debljine 15cm) i na tankostijene ab stijene monier stijene (debljine 8-12cm) (koje se koriste za pregradne stijene, balkonske ograde, parapete i samonosive stijene vede vrtode). 15. AB stijene armiraju se u dvostrukoj oplati a jednostrukom ili dvostrukom armaturom. Tanke stijene (monier stijene) se koriste za pregradne stijene, balkonske ograde, parapete i samonosive stijene vede vrtode. Moguda je izvedba u jednostavnoj oplat kao nabacivani ili torkert beton (prskanjem pod tlakom na vertikalne povrine - torkretiranje).

16. Monolitni AB skeletni sustavi:

17. AB stupovi mogu biti raznih oblika (okrugli, kvadratni, pravokutni, sloeni) Dijelimo ih na obine AB stupove, ovijene ili utegnute stupove i ovijene stupove u kombinaciji s elinim profilima.

(Razmak vilica u stupu ne smije biti preveliki jer moe dodi do deformacije armature i loma stupa. Najvedi meurazmak vilica treba biti jednak uoj stranici tlocrtnog presjeka stupa. )

18. Glavna armatura AB grede je u ab elementu dimenzionirana, oblikovana i smjetena prema statikom raunu smjetena u vlanim zonama. (ponovi 6.pred od 48.pitanja) (Iskaz armature nacrti za rezanje i savijanje armature na gradilitu, izraun koliina (teine) i vrste pojedinih profila ili mrea elemenata.)

19. Oplate kod izvedbr betonskih i ab konsturkcija su pomodne konsttrukcije za izvedbu dotinih monolitnih konstrukcija. Prema nainu izrade i upotrebe oplate razlikujemo: Oplate izraene na mjestu ugradnje od pojedinanih dijelova (klasine drvene oplate) Polumontane oplate spremne za montau Ugraene, tzv izgubljene oplate Premjestive oplate Klizne oplate

(
20. Vrste oplatnih platna

(Trajnost materijala oplatnog platna uvjetuje i omogudava broj primjena oplate prije otrajalosti (izloenost mehanikim opteredenjima, vlazi, habanju). Povrinska hrapavnost oplatnog pltana uvjetuje potrebu ili onemugudava bukanje betona. Betoni izvedeni u oplatama s glatkim oplatnim platnima od preraenog drva i metala u pravilu se ne bukaju.) 21. Matrica je vrsta oplatnog platna koja na betonskom zidu djeluje kao otisak kalupa. Dobiva se ugradnjom posebnog sloja (traka ili folija) s otiskom odreene strukture radi dobienog eljenog dekorativnog uzorka na povrini betona. 22. Elementi koji se koriste za odravanje stabilne forme unutar oplate pri ugradnji betona su ice ili plastine cijevi: Pritezanje icom i razupiranje letvom Pritezanje vijkom i razupiranje plastinom cijevi (Nakon skidanja oplate u zidu ostaje otvor koji treba zapuniti mortom.)

23.

O kvaliteti same oplate i kvaliteti postave oplate ovisi izgled i struktura betonske plohe nakon skidanja oplate. Betonski dijelovi najede trebaju naknadnu doradu plohe: bruenje, izravnavanje plohe (gletanje), bukanje i sl, ovisno o stanju plohe nakon uklanjanja oplate i konanoj vidljivosti plohe. 24. Oplate za monolitne betonske ili AB konstrukcije dijelimo na mjesto ugradnje pojedinanih dijelova. Imamo: Klasine oplate: oplatu niske stijene, oplatu visoke stijene ((po postavljanju oplate iste)) polumontane oplate velikoplona oplatna vodootporne ukoene ploe (perploe) na drvenom okviru velikoplone oplate od ukoene ploe sa elinim ukrutama i elinim podupiraima

25. Izgubljena oplata za ab i betonske stijene su elementi koji imaju ulogu oplate ali ostaju kao dio sustava zida (vrlo esto s toplinsko-izolacijskom funkcijom). Ti elementi se zidaju ili slau, a upljina u sredini se ispunjava betonom. Materijali koji se koriste kao izgubljena oplata mogu biti: vanjske kombi ploe, drvolit (s unutarnje strane), drvocementni elementi, polistiren (vanjska strana elementa ima vedu debljinu zbog bolje toplinske zatite isorast blokovi), uplja opeka. 26. Naini izvedba i materijali oplata ab stupova su: Klasina oplata od dasaka, oplata od montanih panela Kartonske impregnirane cijevi za oplate stupova eline polucijevi za oplate okruglih stupova Oplata od ukoene ploe s L-podupiraima za etvrtaste profile stupova raznih dimenzija Oplate od polistirenske pjene (EPS) za atipine profilirane oblike (stupovi, ali i drugi ab elementi) Oplata profiliranih stupova s podupiraima Klizna oplata Premjestiva oplata 27. Razlika u betoniranju ab stijena u izvedbi kod premjestive i klizne opate je ta to klizanje ide povremeno ili kontinuirano s kontinuiranim uljevanjem betona (silosi, dimnjaci), te se kod premjestive oplate oplata podie za 1/3 visine stijene.

7b Masivne monolitne konstrukcije stropovi 1. Stropovi se sastoje od 3 osnovna funkcionalna dijela: Podne konstrukcije Nosive konstrukcije Podgleda

2.

3. 4. 5.

6.

Materijali za izvedbu nosivih konstrukcija stropova su ab ravne ploe i rebrasti stropovi. Prema statikom konceptu ploa moe biti: Oslonjena na dva ili vie leita Upeta na jednom ili vie leita Kontinuirano oslonjena ili upeta Konzolna (prepust) (ponovi 6.pred 50. pitanje pa nadalje) Oplata stropova kupolna konstrukcija od nearmiranog betona samo tlane sile u konstrukciji stropa AB monolitnim stropovima debljine ploa mogu biti od 12-20 cm. Rasponi na kojima se rade su kod jednosmjernih ploa do 56m, a na dvosmjernim do 8x8m. Povedanje raspona ab monolitnih stropova za ravne monolitne ab ploe iznad navedenih vrijednosti (kod jednosmjernih ploa do 5-6m, a na dvosmjernim do 8x8m) iziskuju deblje ploe s vie armature pri emu su takve ploe teke i neekonomine te se tada izvode drugi oblici stropnih ab konstrukcija. Gljivaste stropne ploe su dvosmjerne ab ploe debljine 15cm i vie bez greda. Spoj stupa sa stropnom ploom je sa stropnim proirenjem (pojaanjem, kapitelom, gljivom) smanjenje mogudnosti proboja ploe na osloncu (glavi stupa). Raspon stupova moe biti 5-7m. Prednosti ovoga stropa je u slobodnom podgledu ispod stropa gdje se mogu voditi kanali ventilacije ili klimaizacije bez potrebe da se sptaju zbog greda. Te zbog istog razloga visina etae moe biti manja nego kod stropova s gredama.

7.

Ravne ploe s gredama (Henebique strop) su ploe koje izvodimo s gredama kako bi samo ploi smanjili raspon jer na vedim rasponima te ploe nisu ekonomine. Razmaci izmeu greda (raspon ploe) su od 1,5 do 3m, a rasponi stropa ovise o visini greda. Na vedim rasponima se oni primarnih mogu uvesti i sekundarne grede kojima se osigurava optimalan raspon ploe. Debljina ploe ovisi od rasponu ploe a treba iznositi manje od 8cm.

8.

i 9. AB monolitni rebrasti stropovi su oni stropovi koji imaju rebra (tanje grede) na manjem razmaku (40-70cm; najedi je 50cm). Rebra mogu biti postavljena u jednom smjeru, u dva smjera ili nepravilno (kazetiranji, rotiljni stropovi). AB ploa koja je oslonjena na rebra je zbog malog raspona male debljine (min 4cm - debljina ploe se priblino odreuje s 1/10 raspona). Rebra su tanka a debljina rebra je najmanje 5scm uobiajeno 8-10cm. Rebro je esto na donjem kraju ue (8cm) a na gornjem ire (12 cm) radi olakavanja skidanja oplate podgleda. Rasponi su vedi mogu biti i do 12 m, a visina stropa 30-50 cm. S obzirom da su rebra uska i visoka, kod rebara u jenom smjeru na velikim rasponima treba izvesti rebro za ukrudenja iji je smjer poprijeko smjera rebara, a postavljaju se na max razmacim a do 3m. 10. Monolitni sitnorebriasti ab stropovi izvode se u oplati koja se uklanja (danas rijetka izvedba, zamjenjuje ih sitnorebriasti strop s izgubljenom oplatom). Kod izvedba masivnih pregradnih zidova na njima mora se paziti gdje de se zid postaviti, te da se u skladu s time podeblja ploa ili rebro zbog preuzimanja opteredenjapregradnog zida koje optereduje plou.

11. Skica jedne varijante bezoplatne (oplata koja se ne uklanja) izvedbe monolitnog ab stropa (olakani stropovi za vede raspone, podgled pogodan za bukanje)

12. Materijali za izvedbu ispuna kod bezoplatne izvedbe sitnorebriastog ab stropa u jednom i/ili oba smjera mogu biti: ispune od opekarskih elemenata, elementima laganog betona, PEHD kazetaza za izgubljene opeke kazete s nogicama za distanciranje od oplate (najsuvremenija izvedba). 13. Kazetirani (rotiljni stropovi su sitnorebriasti stropovi s rebrima u oba smjera. Varijante izvedbe pojaanja leajeva stropova su:

14. 15. Distanciranjem armature od oplate monolitnie ab stropne ploe osigurava se zatitni sloj ispod armature. Postavljaju se elementi za pridravanje gornje armature (u-koara; element od plastike; razni betonski distanceri sa ili bez vezice) 16. Prije betoniranja stropne ploe potrebno je posatviti sve elemente za razvod instalacija (npr. razvod instalacija elektrike), te oplatu na mjestima gdje su predvieni otvori u stropu (npr otvor za prodor dimnjaka, ventilacija i kanalizacijskih cijevi). Armature treba biti poloena prema statikom raunu, dobro povezana meusobno i s armaturaom drugih graevnih dijelova. 17. Plan oplate je izvedbeni nacrt tlocrta s pogledom odozdo prema gore: Nosivi sustav zgrade se sijee horizontalnom ravninom cca 1m od poda (ista razina koja sijee zgrada za prikaz tlocrta etae zgrade) Prikazuje se samo nosiva vertikalna i horizontalna (strop) konstrukcija s pogledom odozdo) Prikazuju se presjeci na pojedinim dijelovima tlocrta , tzv PREVALJENI PRESJECI kojima se dodatno pojanjava izvedba nosive konstrukcije U stropnoj ploi treba crtati sve otvore u stropu koji su potrebni za voenje instalacija, dimnjaka i sl. Svi elementi tlocrta i prevaljeni presjeci trebaju biti odgovarajude kotirani: Tlocrt se kotira sa svim kotama duina Prevaljeni presjeci s duinskim i visinskim kotama

8a Masivna stubita osnove

1.

2.

Dimenzioniranje stuba dovodi se u vezu s prosjenom duljinom ljudskog koraka po horizontalnoj povrini ( = 63-64cm). to je povrina strmija, korak postaje kradi, i pri uspinjanju po stubama normalne visine (13-19cm) korak se smanjuje za dvostruku visinu. (Stubita su konstrukcije za pjeaku komunikaciju izmeu katova i svladavanje raznih visinskih razlika izmeu horizontalnih povrina.) Formule za odreivanje irina stuba: Za Vst (visinu stube) 13-19cm -> st (irina stube) = 63 (64) 2 x Vst Za Vst > 19cm -> st = 500 / Vst Za Vst < 13cm -> st = 48 Vst Stuba je jedinini element stubita koji se sastoji od horizontalne plohe NASTUP ili GAZITE i okomite plohe ELO. Visina stube je vertikalna udaljenost izmeu gornjih ploha gazita dviju gornjih ploha gazita dviju stuba u slijedu. irina stube je horizontalna mjera udaljenosti od ruba nastupa do projekcije ruba nastupa gornje stube. (Odnosom irine i visine stube definiran je nagib kraka odnos se ne smije mijenjati tijekom uspona.) Visine i irine stuba koje su propisane za: Zgrade javne, poslovne i stambene (zgrada s 10 i vie stanova) (i stambeno-poslovne) namjene) -> Vst max 15cm; st min 33 (obiteljske kude mogu imati vede visine od 19 do 22cm) (kole visina stube ne smoje biti veda od 15cm, a irina stube mora biti najmanje 33cm)

3.

Smjer uspinjanja (linija hoda) (ne pie nigdje ali po meni bi to trebalo biti ovako nekako) je linija koja se crta u tlocrtu stepenica (najede po sredini stepenita) od nastupne ili poetne stube (gdje se stavlja kruid kao poetak uspinjanja) pa do istupne ili zavrne stube gdje se stavlja strelica koja oznaava smjer uspinjanja. (stubita se sastoje od krakova (kontinuirani niz stuba) i podesta)

- shema jednokrakog ravnog stubita

4.

Gornje pitanje + shema dvokrakog dvosmjernog ravnog stubita (malo jo s vie detalja, kao ovo gornje pitanje ;) )

5.

PODEST stubita ili odmorite slui za prekid penjanja ili za promjenu smjera kretanja glavni podeseti su na razinama stropova, a meupodesti su izmeu razina stropova. Duljina podesta se oderuje prema formuli duljina podesta = nkrakova x 63 (64) + st

(
6. 7. 8. 9.

)
Prva stuba u kraku je POETNA ili NASTUPNA stuba. Zadnja stuba je ZAVRNA ili ISTUPNA stuba koja je ujedno i sastavni dio podesta. Stubini krak mora imati najmanje 3 stube, a najvie 18 (obino u jednom kraku ima 10-12 stuba, ali ne vie od 15; a podest se postavlja poslije 15 stube). Vrste vertikalnih komunikacija s obzirom na nagib su: Rampe (0-20) Stube (15-25) Ljestvene = brodske stube (45-75) Ljestve (75-90) Visina kata je visina od gotovog poda nieg do gotovog poda vieg kata. Svijetla visina stubita je visina od najgornjeg sloja obloge na stubi pa do podgleda godnjeg stubinog kraka (ili stropa). Skica 3.pitanje irina krakova ovisi o namjeni stubita i o prometu koji se oekuje. Pod korisnom irinim kraka (SVIJETLA IRINA KRAKA) podrazumjeva se irina mjerena izmeu rukohvata i zida. Propisana svijetla irina kraka u unutarnjem prostoru zgrada javne, poslovne i stambene namjene (i stambeno-poslovne) iznosi najmanje 110cm. (Radne i pomodne prostorije moe biti manja od 110cm, ali mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u zgradi.) (U kolama mora mora iznositi najmanje 120cm)

10. Stubita u individualnim obiteljskim kudama: Visine stuba mogu biti vede visine od 19 do 22cm irina stubita moe biti manja od 110cm, ali mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u zgradi.

11. Obloge stubita mogu biti: Cementi premaz Kamene ploe i cementni mort Drvena obloga i potkonstrukcija Keramike ploice i graevinsko ljepilo Linoleum ili guma 12. Zatita i ojaanje rubova stuba moe se raditi metalnim profilima, tvrdom gumom ili plastinim rubnim profilom.

13. Visina rukohvata i zatitne ograde na stubitu mora biti na visini od 100 cm iznad gornje povrine gazita, mjereno okomito od sredine gazita do vrha rukohvata odnosno ograde.

14. Rukohvat je obino od tvrdog drveta, metala ili polimernog materijala oblih rubova oblik je vezan na dimenziju ake. Moraju biti izvedeni tako da ruka moe po njima kliziti bez prekida.

15. Naini kojima se metalna ipka rukohvata uvrduje u stube su :

16. Puna parapetna ograda kod masivnog stubita radi se kao 'monier' stijena (7a pred 14.-15. Pitanje)debljine 8-10cm povezana s konstrukcijom kraka. Povrina se moe bukati ili obloiti kamenim/drvenim ploama.

17. Stubita se dijele prema: - poloaju u zgradi: vanjska unutranja - vanosti u namjeni: glavna sporedna - obliku u tlocrtu: ravna, lomljena (L, U, T oblika) i krivolinijska (zavojita, mjeovita, polukruna i kruna) - broju krakova: jednokraka dvokraka viekraka - konstrukcijama i materijalima: lagana masivna - statikoj shemi: konzolna gredna - obliku jedinine nastupne plohe u tlocrtu: ravne klinaste savijene - obliku u presjeku: dio krute ravne plohe blok stupe tlokutaskog oblika ili oblika prema odabiru (s jorizontalnom gaznom povrinom)

18.

Podjela masivnih stubita: (21.pitanje) - od AB monolitne izvedbe: AB ploasta stubita ije ploe krakova mogu biti pune s nabetoniranim stubama (najede) ili naborane izvode se in situ u oplati (19.pitanje) - od AB montane izvedbe: gotovi manji ili vedi elementi proizvedeni u tvornicama, izvan gradilita, od predzgotovljenih AB elemenata, moguda runa montaa (laka preferikacija) ili montana kranom (teka prefebrikacija) (20.pitanje)

22. Detalj gornjeg leaja stubinog kraka masivnog stubita zatita od udarne buke (priguni elementi) - spajanje stubinog kraka i podesta

23. Detalj donjeg leaja stubinog kraka masivnog stubita zatita od udarne buke (priguni elementi) - spajanje stubinog kraka i podesta

24.

u tlocrtu svakog kata prikazuje se horizontalni presjek kroz stubite ugl.na 1/3 visine kata iznad razine poda. Crta se smjer uspinjanja (sredinja linija, linija hoda) koja se oznaava punom tankom linijom po sredini kraka tako da se kruidem oznai poetak,a strenicom zavretak uspinjanja od kata do kata. Kod zavojitih stuba smjer uspinjanja je 45cm od zida. U idejnom projektu crtaju se krakovi sa stubama, podesti i smjer uspinjanja i ne kotira se. U glavnom projektu crta se kao u idejnom ali se na smjer uspinjanja dodaje broj stuba kao razlomak visina i irina stuba u prikazanom kraku, a ograda se oznaava shematski. U izvedbenom projektu crtaju se konstrukcijski detalji i upisuje se redni broj gazita na svaku stubu, detaljno se kotiraju sve mjere. 25. Treba formulom ( 63 2 Vst = st) dobiti dimenzije stepenica za dobivenu visinu etae (od gotovog poda donje etae do gotovog poda gornje etae mogude visine (kao u programima kaj smo radili) 280, 300, 320). I zatim nacrtati dobivene stepenice na primjeru: - jednokrakog stubita - dvokrakog jednosmjernog stubita - dvokrakog dvosmjernog ravnog stubita

DIMENZIONIRANJE STUBINOG PROSTORA a) b) c) d) e) V(etae) : propisanom visinom stuba za zgradu odereene namjene (u ovom sluaju stambene zgrade 15-22cm) = X X -> cca broj visina (zaokrui ga na neki broj koliko visina eli imati X1) V(etae) : X1 = Vst (provjeri pae li ti po propisima) 63 (64) 2Vst = st Na hodnoj liniji de imati ove brojeve: X1 1 x st / X1 x Vst Podest (min) = 63 (64) + st

Primjeri tlocrta samo stepenica za visinu etae 280cm

8b Masivne konstrukcije polumontani stropovi 1. Polumontana masivna stropna konstrukcija izvodi se od dva osnovna dijela: Montani elementi konstruktivni montani elementi koji su prefabricirani i slue za savladavanje raspone izmeu nosivih zidova (gredice, tanke ploe); montani elementi ISPUNA kojima se ispunjavaju upljine izmeu ili iznad nosivih elemenata stropa In situ lijevani beton za povezivanje elemenata i tlani dio stropa beton se izlijeva na ili izmeu montanih elemenata stropa i monolizira (povezuje) montane dijelove stropa u krutu cjelinu obino je koncentriran u tlanoj zoni i ev. rebrima (tlana betonska ploa izlivena in situ) Montani elementi koji su mogudi pri izvedbi polumontanih stropova su konstruktivni montani elementi koji su prefabricirani i slue za savladavanje raspone izmeu nosivih zidova (gredice, tanke ploe) montani elementi ISPUNA kojima se ispunjavaju upljine izmeu ili iznad nosivih elemenata stropa beton prilikom izvedbe polumontanih stropova obino je koncentriran u tlanoj zoni i ev. rebrima (tlana betonska ploa izlivena in situ). Ovisno o formi konstruktivnih montanih elemenata i ispuna, izlijevanjem betona fomira se konatruktivna sitnorebriasta jednosmejrna, uplja ili puna ab stropna ploa, dok je kod monolitne masivne ab stropne ploe.. AB polumontani stropovi, ako zanemarimo montane ispune, konstruktivno funkioniraju kao jednosmjerne ploe. Varijante nosvih dijelova polumontanih stropova kod bezoplatne izvedbe: AB rebra Rebra od AB tankostijene opeke (nosai rebra) AB ploa (nosa tanka ploa)

2.

3. 4. 5. 6.

7.

Polumontani strop od prednapregnutih AB gredica s ispunama od lakog betona nakon postave gredica i ispuna postavlja se armatura tlane ploe te se betonira. Debljine stropa ako je debljina blok ispune 18cm + 4cm tlane ploe onda je strop 22cm + slojevi poda i podgleda Razmak osovniskih gredica je 50cm.

8.

Prednosti izvedbe... Polumontani 'Fert' strop je strop od armirane tankostjene opeke s ispunama od upljih blok-ispuna. Razmaci izmeu gredica ovise o irini ispune, tako da je osovinski meurazmak gredica 40 ili 50 cm, dok je tlana ploa min 4cm, a visina ispune 16cm. to znai da nam je stopna ploa debela 20cm (16+4).

9.

Formiranje poprenih rebra je za ukrutu stopa s razmacima elemenata za ispunu. Razmak elemenata za sve polumontane stropove s ulocima je najvie 3m. (rebra ravnomjerno rasporeena unuatr ploa vedeg razmaka.)

10. Spregnute polumontane stropne ploe na oplati od valovitog lima puno nosivost postiu tek s izvedbom betonske tlane ploe. elini limovi, valovito profilirani za nosivost, naborani unutar rebara za bolju prionljivost betona. Valoviti lim s poprenim naborima ujedno je i izgubljena oplata i armatura vlane zone stropne ploe.

11. Usporedba polumontanih stropova u odnosu na monolitne: Prednosti: bezoplatna izvedba, manja teina stropne konstrukcije, bra izvedba Mane: slabija zvuna izolacije, veda elastinost stropa 12. Rasporeivanje nosivih elemenata u polumontanosm stropu kod izvedbe otvora: bijeli strop

13. Polumontani 'bijeli' strop od prednapregnutih ab polugotovljenih gredica i ispune od porobetonskih blokova (blokovi su bijele boje). debljina stropa: 15cm osovinski razmak gredica 68cm (pojedinane gredice) ili 75 (udvojene gredice) prednost izvedbe: to je jedan od rijetkih polumontanih stropova kod kojeg neke gredice mogu preuzeti opteredenje drugih gredica iz drugog smjera. Te gredice ili leajnice su izraene s dodatnom armaturom koja onogudava naslanjanje.

14. 15. 'Omnia' ploe je strop koji se sastoji od predzgotovljene ab ploe (4-6cm) ili trake dijelom vidljive armature iznad ploe noene reetkastokm armaturom. Nnakon montane ploe ili trake betonira se preostali dio u potrebnoj visini. 16. Omnia strop s predzgotovljenim tankim stropnim ploama: Rasponi max 700cm (600, 500 (540? ne vidim kaj pie, koji broj u skripti), 360, 300 Dimenzije debljina su: (skica pod 17 se odnosi i na ovo pitanje, tj od tuda se iitava to)

17. Polumontani Omnia strop (mislim da treba ovaj donji presjek, a ne ovaj lijevi)

18. Omnia ploa s olakanjima od uplje opeke ili polistiren bloka (samo jedna varijanta opis i skica)

19. Masivne kose stropne ploe s polumontanim stropnim elementima se izvode tako da se stropni elementi oslanjaju na zidove ili grede (gornji rub zida je u nagibu ili je greda u nagibu). Izvode se na isti nain kao kod vodoravnih stropova. Kod vedih kut ova nagiba problem moe biti betoniranje tlane ploe (opasnost od puzanja betona).

8c Masivne konstrukcije montani stropovi i zidani stropovi svodovi 1. Vrste masivnih montanih stropova: Ravne stropne ploe (pune ploe i uplje ploe) rasponi do 6m Rebrasti stropovi (od jednog elementa i od dva elementa) raspon do 12m Krutost montanih stropnih ploa na horizontalne sile postie: Samonosive ploe pune konstruktivne visine, betom se monolitiziraju samo spojevi ploa meusobno i za obodne nosive elemente za postizanje horizontalne krutosti konstrukcije zgrade. Montani stropovi sa punim ab ploama su: Od normalnog betona (jednosmjerne i dvosmjerne) Od lakog betona (porobeton) Montani stropovi sa upljim ab ploama su: Od normalnog betona (upljine prazne ili ispunjene toplinsko-izolacijskim materijalom kao izgubljenom oplatom) Montani rebrasti ab stropovi: Od jednog elementa rebro i ploa zajedno Od dva elementa posebno rebro, posebno ploa Svodovi se izvode zidanjem od opeke ili kamena u mortu u zakrivljenim oblicima prema posebnim pravilima zidanja zbog ega se u nosivom dijelu konstrukcije javljaju samo tlane sile. Oslanjaju se na uporita (zidovi ili stupovi vedih dimenzija). Izravnanje gornje plohe radi izvedbe konstrukcije poda izvodi se: Pomodu nasipa pijeska ili nekog drugog granulata Pomodu sloja laganog betona Pri rekonstrukciji zgrada sa masivnim zidanim stropovima svodovima nije poeljno uklanjanje nasipa i odteredenje svoda jer nasip stabilizira svod.

2.

3.

4. 5.

6. 7.

8.

9 Sustavi temeljenja zgrada 1. 2. 3. Temelji su najnii konstuktivni dijelovi zgrade u neposrednom kontaktu s tlom. Ispod donje plohe temelja u tlu se javljaju naponi pritiska te se tlo sabija. Preduvjet za odabir konstrukcije temelja zgrade je poznavanje kvalitete temeljnog tla to moe odluiti o izboru konstruktivnog sustava zgrade, izboru oblika temeljenja i dubine temeljenja. Plitko temeljenje najede u visokogradnji (zgradama), za uobiajena opteredenja i standardne kvalitete tla Duboko temeljenje rijee u visokogradnji, uglavnom za opteredenja temelja, kod slabo nosivih tla, kod temeljenja u vodi i sl (Venecija, Ciudad Mexico..) Plitko temeljenje najede u visokogradnji (zgradama), za uobiajena opteredenja i standardne kvalitete tla. Vrste plitkog temeljanja: temeljna traka, temelj samac, temeljni nosa, temeljna ploa, temeljni rotilj.

4.

5. 6.

Duboki iskop je iskop za temeljenje koji je dublji/vedi od 2m. Oblici temelja za plitko temeljenje

7.

8.

Duboko temeljenje je temeljenje na vedim dubinama. Primjenjuje se rijee u visokogradnji, uglavnom za opteredenja temelja, kod slabo nosivih tla, kod temeljenja u vodi i sl (Venecija, Ciudad Mexico..) ako je nosivo tlo u vedoj dubini ili su posebno velika opteredenja (silosi, strojarnice termodentrala, stupovi mostova, vrlo visoke zgrade...) Oblici dubokog temeljenja su: piloti, bunati, kesoni. Temeljenje na PILOTIMA mogudi nain noenja kod pilota te oslanjanje zgrade na pilote

9.

Pravilo za odreivanje dubine temelja kod plitkog temeljenja je da temelji idu do nosivog tla i ispod dubine sm rzavanja tla.

10. Odreivanje minimalne dimenzije donje plohe temelja kod plitkod temeljenja ovisi o: Opasnosti od klizanja povrinskih slojeva (ovisi o sastavu tla i povedava se s povedanjem vlanosti tla) Vrsti tla na stijenama nije ograniena dubina ukoliko nema dotoka vode u dno temelja u zoni smrzavanja, na ljunku i pijesku moe dubina temeljenja biti 50cm ako je nivo podzemne vode nii. Opasnosti od smrzavanja tla (dubine smrzavanja tla u HR: u primorskim krajevima 40-60cm; u nizinskim kontintalnim krajevima 80-120; u planinskim krajevima do 140cm) Dimenzioniranje temelja odreuje se na temelju opteredenja i nosivosti tla.

11. Opteredenje zgrade i temelja na tlo ne smije prelaziti doputeno opteredenje tla jer eksdentrinost opteredanje ima za posljedicu napona u tlu ispod temelja u podruju gdje djeluje ekscentrina sila. to je ekscentritet vedi to je vedi napon. 12. Sjedanje zgrade zbijanje tla ispod zgrade dolazi zbog opteredenja zgrade te dolazi do deformacija tla ispod temelja. Veliina sjedanja zgrade ovisi o opteredenju i vrsti tla (sklonosti tla zbijanju). Mogudi problemi su neravnomjerno sjedanje zgrade koje moe dovesti do dodatnih naprezanja u konstrukcijama zgrade i temelja to moe dovesti do pucanja konstrukcije. 13. Sprijeavanje diferencijalnog slijeganja temelja zgrada je povezivanjem temeljnih traka poprenim temeljima ili temelja samaca s ceznim gredama, te armiranja i kod inae nearmiranih temeljnih traka.

14. Nepovoljni uvjeti kod temeljenja a. Zgrada velike duine b. Nejednaka kvaliteta temeljnog tla c. Nejednolika opteredenja zbog zbrajanja opteredenja d. Razliite dubine temelja e. Isuenje tlazbog promjene razine podzemne vode f. Dodatno opteredenje od dogradnji

Uvjeti za postizanje ravnomjernog sjedanja temelja: - tlo dovoljen nosivosti - izbjegavanje zbrajanja opteredenja od susjednih temelja u malim dubinama - temeljenje na isti nain, na istoj vrsti tla - ujednaeno opteredenje cijele zgrade - temeljenje na istu dubinu - postignut isti napon u tlu Ukoliko nije mogude ispunjavanje uvjeta izvode se DILATACIJE i u podruju temelja.

15. Materijal za izvedbu temelja je beton. Oblici nearmiranih temelja: temeljne trake, temeljni samci Oblici armiranih temelja: temeljne trake, temeljni samci, temeljne ploe (iskljuivo do AB) Temelje je potrebno armirati kada se u njima pojavljuju vlana naprezanja (glavna armatura se postavlja u vlanoj zoni temelja). (skica koja? ega? ) 16. Nearmirane temeljne trake izvode kod sustava punih nosivih stijena. Zbog irenja opteredenja kod vedih dimenzija temelji su oblikovani pomodu linije irenja opteredenja u betonu (trake trepezastog ili stepenastog oblika).

Nearmirani temeljni samci izvode se kod stupova skeletnih konstruktivnih sustava. Oblikovanje isto kao kod neAB temeljnih traka. Zbog ukrudenja trebaju se meusobno povezati temeljnih trakama ili temeljnim ab gredama. 17. Armirani temelji se izvode na prethodno ivedenoj betonskoj podlozi min debljine 5 cm (najede 10cm) koja je potrebna za postavu armature.

18. Zbog ukrudivanja konstruktivnog sustava potrebno je sve temelje samce meusobno povezati. Povezivanje se izvodi s ab gredama za ukrutu vezne grede. Oblik i poloaj grede za ukrutu moe biti razliit (pravokutan, kao kontragreda i sl.)

19. Temeljne ploe izvodimo: - kada na relativno malu plotinu ispod zgrade treba prenijeti znatno opteredenje (potrebe plotine temelja bi zauzimale velik dio tlocrtne povrine zgrade) - kod slabije nosivih tla (potrebne plotine temelja bi zauzimale velik dio tlocrtne povrine zgrade) - kod visokog nivoa podzemne vode (izvodi se temeljna ploa u obliku korita zgrade s podrumima) Prednost je to temeljna ploa ravnomjerno rasporeuje opteredenje ispod cijele zgrade ime osigurava ravnomjerno sjedanje zgrade.

20. Kod visokog nivoa podzemne vode temelji zgrade s podrumom izvode se u obliku korita (temeljna ploa i podrumski zidovi kao ujedinjena ab konstrukcija kada, korito). 21. Dubina temeljenja kod ravne temeljne ploe esto je veda nego li to zahtjeva konstruiranje temelja zbog razloga izvedbe temelja ispode dubine smrzavanja. U tim sluajevima se izmeu slojeva poda i temeljne ploe izvodi nasip (ljunka).

22. Temeljnu plou s pojaanjima izvodi se u sluajevima vedeg opteredenja.

23. Temelji i oslanjanja pregradnih nenosivih zidova na tlo

24. Iskopi: - Plitki iskop je iskop do dubine 2m - Duboki iskop je iskop na dubini vedoj od 2m - iroki iskop se izvodi za vede dubine iskopa kada se bone stranice izvode u nagibu (za nevezana tla i poluvezana tla nagib je 1:1 do 1:1,25 s prekidima kosine s bankinom) - kod zgrada s podrumom iskop treba biti iri od zgrade za irinu obodnog radnog (manipulativnog) prostora (obodno min 50cm). - izvodi se kako bi se omogudio prostor za iskope za temelje i izvedbu oplate s podupiraima za podrumske zidove 25. Pogledaj 24. Pitanje 26. Nanosna skela je skela koja zajedno s konopcima definira poziciju iskopa i budude zgrade unutar graevinske jame (osi konstrukcije?) 27. Osiguravanje (podupiranje) bonih stranica irokog iskopa za temeljenje i izvedbu podzemnih etaa izvodi se s oplatom (drvenom, elinom, kombinacijom elika i betonskih ploa) koja je dobro uvrdena sidrena. (mlaznim betonom torkret beton; nosaima i ispunom od betona (ili ispunom od drvenih pragova); elinim murjem s geosidrima; drvenom oplatom) 28. Temeljenje na razliitim uvjetima na terenu djelomino podrumljene zgrade (skice - 2,3,4,5) opisi svojim rijeima

29. Temeljenje s temeljnim trakama na terenu u nagibu (skica pitanja ispred br 6) 30. Nadtemeljni zid potporni zidovi savladavaju visinske razlike na terenu. Konstrukcije potpornih zidova i njihovih temelja oblikovane su na nain da preuzimaju bono opteredenje zemlje i prenesu ga na temeljno tlo. (nisam ziher dal je to to)

31. Nakon izvedene betonske podloge na nabijenom ljunku (min 5cm, najede 10cm), na betonskoj podlozi se izvodi hidroizolacija koja se zatiduje od opasnosti otedenja sa slojem betona ili cementnog morta (3-4 cm). (Na to se onda stavlja sustav armature temeljne ploe i zalijeva se betonom.) 32. Nova zgrada (koja se odvaja od postojede dilatacijom) treba biti temeljena na istoj dubini kao i postojeda ili dublje. Izvedbom se ne smije naruiti stabilitet postojedih zgrada. a) Ukoliko je nova zgrada na vedoj dubini potrebno je postojedi temelj podbetonirati do iste dubine na kojoj je temelj nove zgrade b) Ukoliko je postojeda zgrada na vedoj dubini, temelj nove zgrade izvodi se do iste te dubine postojede zgrade.

33. DIJAFRAGMA je AB konzolni zid iz tla dodatno sidren u bono tlo koji se postavlja u sluaju neposredne blizine susjednih zgrada, kada je dubina znatno veda od dubine postojedih temelja kojim se osigurava iskop graevinske jame. (debljina zida dijafragme je 50-60-80...cm) Uloga: stabiliziranje i podupiranje tla Dijafragma i konstrukcije osiguranja graevne jame se sidre bono u tlo pomodu pilota-sidra (geo-sidra). Naini sidrenja su: a) buenje tla / zbijanje cijevi b) uvlaenja sidra u cijev c) injektiranje mlaznim betonom d) uvrivanje i napinjanje sidra

( ) Dimenzije dijafragme se odreuju statikim proraunom (debljina, dubina u tlu, poloaj, dubina i 'jaina' sidara-pilota). Skica neke dijafragme. Tu ih je par pa si izaberi ;)

34.

Slijededa pitanja su ista kao i ona gore pa nema smisla ni pisati ih ponovno: 35.-do 12.; 36.-15.; 37.-15.; 38.-19.; 39.-24.; 40.-28.,29.; 41.-32.;42.-33. 43. A) tlo koje nije dobro zbijeno i nema dovoljnu nosivost moe se poboljati u pogledu nosivosti tla na nekoliko naina: - postupkom dubokog vibracijskog zbijanja tla - izvedbom ljunanih stupova - izvedbom ljunanih stupova sa cementom suspenzijom - postupkom mlaznog injektiranja tla sa cementnom suspenzijom - izvedbom betonskih stupova (pilota) B) izvedba temelja na pilotima

10. predavanje, Fizika zgrade

1. Koji fizikalni utjecaji na zgrade moraju biti obuhvadeni pri projektiranju, izvedbi i uporabi zgrada - toplina, vlaga, zvuk, svjetlo, poar 2. Koliko toplinske energije se priblino troi u sektoru zgradarstva, kojim parametrom iskazujemo potronju toplinske energi je za grijanje u Hrvatskoj Podruje zgradarstva s ~ 40 % udjela potronje energije ima znatan utjecaj na ukupnu potronju energije u gospodarstvu. Mogude je znaajno smanjenje potronje energije s odgovarajudim mjerama toplinske zatite u zgradama. Razina toplinske zatite i racionalne uporabe energije u RH se mjeri godinjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje zgrade: Q H,nd [kWh/a]. 3. Nazivi kategorija energetski efikasno projektiranih i izvedenih zgrada, to je nZEB - niskoenergetske zgrade 40 kWh/(ma) - pasivne zgrade 15 kWh/(ma) - nula-energetske zgrade ~ 0 kWh/(ma) Prema direktivi EPBD/2010/31/EU u cilju smanjenja emisije staklenikih plinova i poboljanja energetskih svojstava u zgradama predvieno je postizanje standarda blizu nula-energetske zgrade (nZEB) za sve novogradnje do 2020. godine (do 2018 za nove javne zgrade). 4. to je po definiciji pasivna kuda, u pogledu sustava za grijanje, kako se ostvaruje zagrijavanje pasivne kud e Pasivna kuda - kuda koja nema klasini sustav grijanja (kotlovnica, pedi, ogrjevna tijela). Potrebnu toplinu za grijanje i PTV zadovoljavaju toplinski dobici od sunca, boravka ljudi, opreme. Nuna je visoka razina toplinske izolacije i maksimalna zrakotjesnosti te radi toga izvedba mehanike ventilacije zraka s rekuperacijom otpadne topline (prijenos topline iz otpadnog na svjei zrak). 5. Vrste ventilacije zgrada, kakav sustav ventilacije je nuan kod energetski efikasno projektiranih i izvedenih zgrada i za to Ventilacija se ostvaruje: - prirodno putem prozora - prirodnim dovoenjem zraka izvana i mehanikim odvoenjem - ureajima za ventilaciju s rekuperacijom otpadne topline (prebacivanje topline s otpadnog zraka na svjei zrak preko izmjenjivaa topline) - nuni kod ventilacije energetski efikasnih zgrada 6. Kako se pristupa projektiranju energetski efikasno projektiranih zgrada u pogledu dobitaka topline Niskoenergetske, pasivne i nulenergetske kude projektiraju se, izmeu ostalog, na nain da se boravini prostori otvaraju prema suncu radi toplinskih dobitaka od sunca koji de smanjiti potrebnu toplinu za grijanje u periodu grijanja. 7. Isplativost ekonomskih ulaganja kod energetski efikasnih zgrada u izvedbi i eksploataciji Zgrade koje trebaju manje topline za grijanje imaju manje trokove za nabavku energije te su ekonominije tijekom vijeka trajanja zgrade. Poetna veda ulaganja zbog pojaane toplinske zatite, posebnih tehnikih instalacija i upotrebe obnovljivih izvora energije isplate se ubrzo nakon nekog vremena koritenja zgrade. 8. to su aktivne ili plus energetske zgrade - active house - plus energetske zgrade (koritenje obn. izvora en. - prvenstveno en. sunca) 9. Osim direktnih sunevih dobitaka topline kroz otvore, pomodu kojih ureaja se jo koristi energija sunca u zgradama - na razini godine veda proizvodnja nego potronja energije, viak elektrine energije se skladiti (akumulatori - skuplje) ili se elektrina energija isporuuje u mreu u vrijeme vede proizvodnje od potronje (po vioj tarifi - cijeni) i uzima iz mree u trenucima vede potronje od proizvodnje (po nioj tarifi) 10. to je energetsko certificiranje zgrada Energetskim certificiranjem se utvruje: - potrebna toplinska energija za grijanje zgrade Q H,nd *kWh/(ma)+ (trenutna razina certificiranja u RH) ili - sveukupni energetski konzum zgrade (grijanje, hlaenje, PTV, ventilacija, rasvjeta, pomodni sustavi) svedeno na razinu primarne energije *kWh/(ma) ili MJ /(ma)+ ili emisiju CO2 *kg/(ma)+ (carbon footprint) razina certificiranja u EU, a u skoro i u RH 11. Za koje zgrade je obvezno energetsko certificiranje, tko ga provodi Prema direktivi EPBD/2010/31/EU predvieno je u EU obavezno energetsko certificiranje zgrada s grijanim boravinim prostorima kod: - svih novih zgrada - vedih rekonstrukcija postojedih zgrada - svih javnih zgrada (u RH do 31.12.2012. za zgrade > 1000 m) - svih zgrada ili dijelova zgrada (stan, poslovni prostor) koje su na tritu nekretnina Energetski certifikatori: - ovlatene osobe za energetsko certificiranje zgrada s odgovarajudom specijalistikom edukacijom - inenjeri ili MA arhitektonske, graevinske, elektro ili strojarske struke. 12. Koji je (prema sadanjim propisima) najnii doputen energetski razred za nove zgrade ili potpuno rekonstruirane postojede zgrade -G 13. Osim novih zgrada, koje se jo zgrade moraju obavezno energetski certificirati, na to to utjee na tri tu nekretnina

- vedih rekonstrukcija postojedih zgrada - svih javnih zgrada (u RH do 31.12.2012. za zgrade > 1000 m) - svih zgrada ili dijelova zgrada (stan, poslovni prostor) koje su na tritu nekretnina Obaveza izrade energetskog certifikata za javne zgrade i zgrade na tritu s vidljivo naznaenim energetskim razredom zgrade: - utjecaj na trite nekretnina - poticaj korisnika na mogudnosti energetskih poboljanja zgrada 14. Koja je funkcija i koji su ciljevi toplinske zatite zgrada Funkcija toplinske zatite: zatita od vanjskih ili unutarnjih utjecaja uslijed promjene temperature i vlage Cilj toplinske zatite: 1. ugodan boravak u unutarnjem prostoru - sprjeavanje prevelikog ohlaivanja ili pregrijavanja unutarnjeg prostora izbjegavanje graevinske tete - sprjeavanje kondenzacije vodene pare unutar konstrukcija i kroz to propadanje materijala i promjenu svojstava materijala - sprjeavanje prevelikih deformacija uslijed temperaturnih dilatacija (temperaturni rad) 2. higijensko-tehniki uvjeti za boravak - sprjeavanje pojave gljivica i plijesni zbog povrinske kondenzacije vodene pare, zadovoljavajuda kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima (vlanost, temperatura, mikrobioloka ispravnost, kisik, estice, tetni plinovi) 15. to je ispravan fizikalni proces u toplinskoj zatiti zgrada - u konstrukcijama treba osigurati ispravan fizikalni proces (konstrukcije bez kondenzacije vodene pare unutar elemenata ili na njima) 16. Koje su metode u projektiranju i planiranju kojima se postie povedana uteda energije i toplinska zatita zgrada Pristup projektiranju treba biti sa stanovita: - urbanistikog i prostornog planiranja, - oblikovanja zgrade (faktor oblika) - primjene optimalnih materijala toplinskih izolacija dobrih toplinsko izolacijskih svojstava, - projektiranja elemenata i njihovih spojeva, - primjene dnevnog svjetla i prirodne ventilacije, - koritenja obnovljivih izvora energije, - ugradnje opreme i tehnikih sustava niske potronje energije 17. Utjecaji smjetaja zgrade u prostor na energetsku efikasnost zgrade Konfiguracija terena, vjetrovitost, blizina vode i osunanost terena imaju znaaj za stvaranje mikroklime prostora (vanjska temperatura). Gubici topline zgrade ovise o izloenosti zgrade nepovoljnim utjecajima. 18. Karakteristike zgrada koje su orijentacijski i oblikovno pasivno solarno efikasna arhitektura 19. to je bioklimatski pristup pri projektiranju zgrada BIOKLIMATSKO PROJEKTIRANJE iskoritavanje uvjeta okolia za ostvarenje pasivnog grijanja, hlaenja, ventilacije, prirodnog osvjetljenja. 20. Ovisnost geometrije zgrade i gubitaka topline, to je faktor oblika, kada je povoljniji za isti volumen zgrade Promjena oblika tijela zgrade utjee na veliinu vanjskog oploja ------------------------ Ralanjivanje tijela zgrade utjee na povedanje povrine vanjskog oploja---------------------------------------------------- to je oblik zgrade kompaktniji to je faktor oblika manji zgrada de imati manje oploje za isti volumen, a time i manje gubitke topline. FAKTOR OBLIKA f0 f0 = A / Ve (m-1) A = vanjsko oploje Ve = grijani volumen 21. Kako smanjujemo transmisijske gubitke topline kroz ovojnicu zgrade i kada imamo nepovoljniji faktor oblika zgrade Transmisijski gubici topline biti de to manji to je plotina oploja grijanog dijela zgrade A (m2) manja u odnosu na obujam grijanog dijela zgrade Ve (m3). Oblikovanje zgrade ima vanu ulogu u procesu projektiranja energetske efikasnosti zgrade jer direktno utjee na vrijednost faktora oblika. U procesu projektiranja nije uvijek mogude postidi povoljan faktor oblika. Smanjenje transmisijskih gubitaka topline kroz oploje (ovojnicu) grijanog dijela zgrade se u najvedoj mjeri postie: - visokim toplinskoizolacijskim vrijednostima graevnih dijelova oploja zgrade i/ili termorefleksnim slojevima - izvedbom detalja zgrade bez ili s minimalnim toplinskim mostovima 22. Naini prijenosa energije i prolaska topline kroz ovojnicu zgrade

Koliina topline koja de prodi u najvedem dijelu ovisi o sastavu graevnog dijela, o materijalima i njihovim debljinama. Ukupan prolazak topline kroz graevni dio dogaa se strujanjem unutarnjeg (toplog) zraka prema obodnom graevnom dijelu, provoenjem topline kroz slojeve materijala graevnog dijela te ponovno strujanjem od graevnog dijela prema (hladnom) vanjskom zraku zimi (ljeti obrnuto). 23. Kako se naziva i iskazuje fizikalni pokazatelj toplinske provodljivosti materijala, oznaka, jedinica i znaenje njegove veliine - projektna vrijednost toplinske provodljivosti materijala izraena u W/(mK) (to je manji, materijal je bolji toplinski izolator)

24. Omjer toplinske provodljivosti materijala kod toplinsko izolacijskih materijala i armiranog betona 1:60 25. O koja dva faktora ovisi toplinski otpor R sloja materijala ugraenog u ovojnicu zgrade Povrinske temperature i temperature u dodirnim ravninama slojeva materijala unutar graevnog dijela ovise o: - toplinskoizolacijskim svojstvima materijala 1, 2 (W/m.K) toplinska provodljivost - debljinama slojeva d1, d2 (m) 26. Kako moemo poboljati toplinski otpor odabranog sloja oblonog materijala za toplinsku izolaciju zgrade - dodatne obloge? 27. Kako moemo poboljati toplinski otpor materijala nosive konstrukcije za istu debljinu slojeva konstrukcije ovojnice zgrade, bez dodatnih obloga 28. to je koeficijent U, kako se iskazuje, to njegova veliina pokazuje o toplinsko izolacijskim svojstvima graevnog dijela zgrade Prorauni koeficijenta prolaska topline U *W/(m2K)+ (U koeficijent graevnog dijela zgrade zidovi, podovi, krovovi, otvori) U = 1 / RT W/(m2K) Rt- ukupan toplinski otpor Primjer prorauna koeficijenta prolaska topline U Graevni element je sljededeg sastava (gledano iznutra): produna buka 2 cm prod.buke = 1,00 W/(mK) zid od blok opeke 29 cm blok opeke = 0,48 W/(mK) produna buka 3 cm prod.buke = 1,00 W/(mK) Toplinski otpor: RT = Rsi + R1 + R2 + ... Rn + Rse Rsi = 0,13 (m2K)/W; Ri = d/; Rse = 0,04 (m2 . K)/W RT = 0,13 + 0,02/1,00 + 0,29/0,48 + 0,03/1,00 + 0,04 = 0,824 (m2 . K)/W Koeficijent prolaska topline: U = 1 / RT U = 1 / 0,824 = 1,21 W/(m2 . K) Ako se dobivena vrijednost usporedi s doputenim vrijednostima (u tablicama) moe se zakljuiti da ovakav zid NE ZADOVOLJAVA niti jedan zahtjev. 29. to se moe napraviti za postizanje boljih toplinsko izolacijskih svojstava pojedinog graevnog dijela z grade (zid, pod krov, otvor) Ukoliko se treba promijeniti sastav elementa radi postizanja boljih toplinsko-izolacijskih svojstava moe se primijeniti sljedede: 1. povedati debljinu sloja materijala 2. primijeniti materijal s boljim toplinsko-izolacijskim svojstvima (manja vrijednost !) 3. dodati sloj toplinsko-izolacijskog materijala 30. Utjecaji vlage na zgradu -------

31. Kako nazivamo zatitu od vanjskih utjecaja vlage, kako izvodimo tu zatitu kod pojedinih graevnih dijelova zgrade HIDROIZOLACIJA Na krovu: - pokrovom za brzu odvodnju na kosom krovu - hidroizolacijskim vodonepropusnim slojem na ravnom krovu Na zidu: - vanjskim zavrnim slojem - vodoodbojnim ili vodonepropusnim Na graevnim dijelovima u dodiru s tlom:

- hidroizolacijskim vodonepropusnim slojevima 32. Kakvim izvodimo zatitu od utjecaja vlage iz unutranjih prostora U graevnim dijelovima: fizikalno ispravnim sastavom (bez unutarnje kondenzacije vodene pare) Na unutarnjoj povrini: postizanjem unutarnje povrinske temperature iznad temperature roenja (dobra toplinska izoliranost) Graevni dijelovi izloeni vodi: hidroizolacijama Graevna vlaga od izgradnje: prirodnim procesom suenja (sastav graevnog dijela koji to omoguduje) 33. Koji su mogudi nepovoljni utjecaji vlage iz unutranjih prostorija pri neispravnom fizikalnom procesu u ili na graevnom dijelu zgrade koji ini ovojnicu zgrade prema negrijanom ili vanjskom prostoru

1. 2. 3. 4. 1 Normalna difuzija vodene pare bez kondenzacije ispravan fizikalni proces 2 - Kondenzat! hladni i relativno paronepropusni sloj izvana u zoni niske temperature 3 - Parna brana - sloj koji sprjeava ulazak vodne pare u slojeve u kojima bi dolo do kondenzacije (ispravan fizikalni proces, ali je potrebno je osigurati dobro provjetravanje prostorije jer nema normalne difuzije vodene pare) 4 - Kondenzat! hladna povrina sloja u zoni niske temperature 35. Opis i skica vieslojnih graevnih dijelova ovojnice grijanog dijela zgrade s toplinsko izolacijskim slojem s grijane (toplije) strane pregrade - difuzija vodene pare i pozicija pojave unutranje kondenzacije, te kako se problem rjeava Kod vanjskih zidova treba izbjegavati postavu paronepropusnih slojeva s vanjske strane zida jer de oni zaustaviti ili usporiti difuziju vodene pare kroz zid na nepovoljnom mjestu (hladna zona) te de se pojaviti unutarnja kondenzacija vodene pare i navlaenje slojeva pregrade. VIDI 37. ZA SKICU 36. Zato je povoljnije izvoditi graevne dijelove ovojnice zgrade s toplinsko izolacijskim slojem s vanjske (negrijane) strane Odmicanje paronepropusnog materijala i stvaranje ventilirane zrane upljine omogudava nesmetan prolazak vodene pare u vanjski prostor (ispravan fizikalni proces). 37. Skice i opisi neispravne i ispravne izvedbe vanjskih zidova grijanih prostora kod izvedbe paronepropusne vanjske obloge zidova

38. Skice i opisi neispravne i ispravne izvedbe krovova grijanih prostora kod izvedbe paronepropusne vanjske obloge krovova zgrade TOPLI KROV Svi slojevi krova su u meusobnom kontaktu. Zbog paronepropusnog zavrnog sloja krova potrebno je prije toplinske izolacije ugraditi paronepropusni sloj parnu branu. Iako je difuzija vodene pare zaustavljena (vodena para ne ulazi u toplinsku izolaciju), do kondenzacije vodene pare unutar krova ne dolazi, jer je (zbog prisustva toplinske izolacije) temperatura na tom mjestu povoljna (iznad temperature roenja). 39. Koji fasadni i krovni obloni materijali su paronepropusni i kako se fasadna ili krovna vanjska obloga s tim materijalima mora izvesti da bi se osigurao ispravan fizikalni proces u graevnom dijelu VIDI 38. 40. Prednosti izvedbe ventilirane (provjetravane) fasadne ili krovne obloge u pogledu fizikalnih svojstava graevnog dijela z grade - toplinska izolacija kao sloj velike paropropusnosti i pada temperature je izvana, sa zimi hladnije strane, titi unutranji dio graevnog dijela od hlaenja zimi i pregrijavanja ljeti

- masivni sloj nosive konstrukcije zatiden od temperaturnih dilatacija, omogudena akumulacija topline u masivnoj konstrukciji zimi - paropropusnost cijele konstrukcije, normalna difuzija vodne pare, radi odvajanja vanjske vodootporne i vodonepropusne fasadne obloge s vertikalno ventiliranim zranim slojem - zrani ventiliran prostor omogudava evakuiranje vlage i ljetno hlaenje fasadne ili krovne obloge 41. Kako se naziva sloj u graevnom dijelu koji zaustavlja dolazak vodene pare u hladnu zonu graevnog dijela, to se time postie Parna brana 42. Zato dolazi do unutranje povrinske kondenzacije vodne pare kod graevnih dijelova zgrade, koje su njene posljedice Povrinska kondenzacija se primjeduje na unutarnjim plohama oploja kao roenje. Na staklu kao zamagljenje, a na zidovima i stropovima roenje ima za posljedicu razvoj gljivica i plijesni koje su opasne po zdravlje. Povrinska kondenzacija javlja se kod: - neizoliranih obodnih pregrada, - nedovoljno izoliranih obodnih pregrada, - prostora visoke vlanosti bez provjetravanja - izraenih i neizoliranih toplinskih mostova (geometrijskih i konstruktivnih) - iza namjetaja prislonjenog uz obodne pregrade prema negrijanom ili vanjskom prostoru Primjer pojavljivanja povrinske kondenzacije kad je unutranja povrinska temperatura pregrade niska: za unutranja temperaturu prostorije + 20 :C i vlanost 60%, povrinska kondenzacija de se desiti kada je unutranja povrinska temperatura pregrade nia od +12 :C - vlanost zraka na povrini pregrade prelazi 100% - viak vodene pare, koju ohlaeni zrak u kontaktu s pregradom ne moe upiti kondenzira se ). 43. to su toplinski mostovi kod graevnih dijelova zgrade Toplinski mostovi su mjesta u oploju grijanog dijela zgrade gdje se toplinski tok mijenja radi promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela. Promjena materijala: Mjesto gdje su spajaju razliiti materijali je toplinski most zbog razliitih pojedinanih svojstava materijala i kroz to razliitih tokova topline i uzajamnog djelovanja. Promjena debljine i geometrije: Mjesta gdje je promjena debljine sloja materijala ili promjena geometrije graevnog dijela je toplinski most jer postoji razlika izmeu povrina kroz koje ulazi i izlazi toplina. Na toplinskim mostovima je povedan gubitak topline s kojim treba raunati kod toplinske bilance zgrade. 44. Koja je veza izmeu toplinskih mostova i unutranje povrinske kondenzacije vlage na graevnim d ijelovima ovojnice zgrade Zbog povedanih toplinskih gubitaka na toplinskim mostovima postoji razlika u unutarnjim povrinskim temperaturama izmeu karakteristinog dijela oploja i mjesta gdje je toplinski most. Ukoliko je unutarnja povrinska temperatura preniska moe dodi do povrinske kondenzacije vodene pare. 45. Konstruktivni toplinski mostovi na zgradama - pozicije na zgradi i mogude eliminiranje objasniti na skici presjeka zgrade konstruktivni toplinski mostovi mjesto povedanog toplinskog toka u oploju grijanog dijela graevine zbog neizoliranih dijelova nosive konstrukcije

Potrebno je postidi kontinuitet obodne toplinske izolacije, te svesti toplinske mostove samo na minimalne geometrijske (kutevi), izbjedi konstruktivne toplinske mostove (prodori konstrukcijskih materijala koji su dobri vodii topline.

46. Skica sloja zida i stropne ploe kod konzolnih ab istaka balkona ili ab nosaa fasadne obloge od opeke - naznaiti poziciju kod koje bi dolazilo do unutranje povrinske kondenzacije, kada ne bi bio ugraen element za prekid toplinskog m osta zone zimske unutranje povrinske kondenzacije (niske temperature povrine betona), za sluaj da toplinski most nije obloen ili prekinut posebnim elementima s toplinskom izolacijom

47. Masivni i laki graevni dijelovi zgrade u pogledu ljetne toplinske stabilnosti, kako se poboljava kod lakih pregrada Masivni graevni dijelovi imaju zadovoljavajuda svojstva toplinske zatite u ljetnom vremenu (ljetna toplinska stabilnost) ne pregrijavaju se jer akumuliraju toplinu. Lagani graevni dijelovi (s plonom masom manjom od 100 kg/m2) imaju zadovoljavajuda svojstva samo ako imaju dobru toplinsku izolaciju (vrijednost koeficijenta prolaska topline U je dovoljno niska): U < 0,35 [W/(m2K)] za lake zidove i U < 0,35 [W/(m2K)] za lake krovove ) 48. Ljetna toplinska zatita transparentnih graevnih dijelova zgrade, mogudnosti i najpovoljnije rjeenje za zatitu od pregrijavanja ostakljene plohe trebaju imati zatitu od direktnog sunevog zraenja koje prodire u unutarnji prostor. Zatita od sunca kod ostakljenih ploha moe se postidi: - s elementima (ureajima) za zatitu od sunca ispred ostakljene plohe - sa staklima koja imaju nizak stupanj proputanja suneve energije (g) - sa zasjenjenjima, istacima i sl. Pri odreivanju zatite od sunca (proraunu) kod vedih plotina ostakljenja i nepovoljnih orijentacija potrebne su i kombinacije razliitih mogudnosti . Energetski najpovoljnije rjeenje je kad ostakljena ploha ima vanjske pomine elemente za zatitu od sunca (zatita od insolacije ljeti, omogudeni toplinski dobici zimi). 49. Koji je najnepovoljniji nain i pozicija zatite od sunca kod transparentnih pregrada u ovojnici zgrade Smjetaj zatite od sunca ispred ostakljene plohe u unutarnjem prostoru je najnepovoljniji jer se unutarnji prostor pregrijava zraenjem topline s elementa za zasjenjenje koji je unutar prostorije. Takvo rjeenje de se koristiti kod malih plotina ostakljenih ploha i kao dodatna zatita uz primjenu druge zatite koja prema proraunu nije bila dovoljna. 50. Zato su u pogledu ukupne potrebne energije za grijanje i hlaenje zgrade nepovoljna vanjska refleksna stakla kod ostaklj enja ovojnice zgrade Refleksna vanjska ostakljenja kao zatita od sunca: zahtijevaju aktivni sustav hlaenja zgrade ljeti, zimske toplinske dobitke od sunca, niska razina prirodne osvijetljenosti prostora zimi. 51. Na to se odnosi zvuna zatita u zgradama, kako mora biti projektirana zvuna zatita graevnih dijelova i zgrade kao cjeline Odnosi se na zatitu od buke i vibracija. Zgrada i graevni dijelovi trebaju biti projektirani na nain: - da se u unutarnjim prostorima postigne mir potreban za ivot i rad, - da zgrada sa svojom djelatnosti nije ometajuda prema okolini. Zatita se postie materijalima i konstruk. koje priguuju buku i sprjeavaju prijenos buke. 52. Skice prijenosa zranog i udarnog zvuka izmeu prostorija u zgradama

udarni (uglavnom strukturalno)

zrani (uglavnom zrano, ali i strukturalno)

53. Kako se postie povedana zatita od zranog prijenosa zvuka u zgradama kod pregradnih stijena i meukatnih konstrukcija Postie se materijalima i pregradama koje svojom povrinskom masom (kg/m2) pruaju dovoljnu izolaciju od zranog zvuka ili posebnim sastavima lakih vieslojnih pregrada sa savitljivim stjenkama s ispunom od filca mineralne vune.

Jednoslojni zid s povrinskom masom 380 kg/m2 ima zvunu izolaciju 52 dB. To je zahtjev (minimalna vrijednost) za zidove izmeu dva stana u RH. Ovu vrijednost postiu: - obukani zidovi od blok opeke (neporozirane) debljine 30 cm ili posebne blok opeke povedane mase za pregrade izmeu stanova - stijene od armiranog betona debljine 16 cm ili - vieslojne lake gipskartonske pregrade posebne izvedbe 54. Kako se postie povedana zatita od udarnog prijenosa zvuka u zgradama kod meukatnih konstrukcija i podova Postie se ugradnjom elastinog sloja u slojeve poda koji sprjeava direktan prijenos buke. 55. Kako se moe postidi izoliranje bunih prostora, pogonskih ureaja ili instalacija od boravinih prostora pri projektiranju zgrade Izoliranje izvora buke Tlocrtnom dispozicijom prostora s ometajudim izvorima buke moe se postidi smanjenje utjecaja izvora buke na ostale prostore u zgradi Prijenos buke od ureaja sprjeavamo ugradnjom ureaja na elastine podloke ili dilatiranjem konstrukcija bune prostorije od ostalih konstrukcija. Buka od instalacija (vode, kanalizacije, ventilacije,..) Prodori kroz graevne dijelove radi voenja instalacija trebaju biti zvuno izolirani i elastino dilatirani da se buka instalacija ne prenosi na konstrukciju zgrade. Prostorije s instalacijama trebaju biti grupirane, a instalacije ne treba voditi u pregradama prema boravinim prostorima. 56. to je prostorna (arhitektonska) akustika, koji je osnovni kriterij dobre arhitektonske akustike Zadovoljavajuda prostorna akustika se postie: - oblikovanjem prostora, - konstruiranjem i rasporeivanjem dodatnih elemenata radi postizanja boljih akustikih svojstava prostora, - apsorpcijskim svojstvima materijala obodnih ploha prostorije (zidovi, prozori, pod, strop). Osnovni kriterij za dobru akustiku je vrijeme odjeka T. Zadovoljavajude vrijeme odjeka ovisno o namjeni prostorije: predavaonica T =0,6 - 0,8 s; koncertna dvorana T = 2,4 s 57. Kako se u projektiranju prostorija i odabiru materijala obloga moe postidi dobra arhitektonska akustika prostorije Vidi 56. + Profiliranje poprenog presjeka dvorana za bolju ujnost u svim dijelovima auditorija (reflektori) i minimalnu jeku (apsorberi).

58. Kako se mjeri osvijetljenost prostorije prirodnim (dnevnim) svjetlom, to je potrebno izmijeniti ako nije zadovoljavajuda Osvijetljenost prostorije ovisi o vrsti, veliini i smjetaju prozirne plohe, o osvijetljenosti vanjskog prostora, te o putevima dopiranja sunevog svjetla u prostoriju. Mjeri se faktorom D ili DF (Daylight - factor), koji oznaava odnos izmeu osvijetljenosti prostorije i istodobne jaine osvijetljenosti vanjskog prostora (%). Umjetna rasvjeta? - Osvijetljenost prostorije umjetnim svjetlom ovisi o vrsti rasvjetnog tijela, smjeru obasjavanja i rasporedu i poloaju rasvjetnih tijela u prostoriji, kao i o boji i refleksivnosti ploha. 59. Kako moraju biti projektirane zgrade u pogledu zatite od poara, to je potrebno osigurati u sluaju po ara Zgrade trebaju biti izgraene na nain da se sprijei nastajanje i irenje poara i dima. U sluaju poara zahtijeva se da se zgradi i dijelovima zgrade moe pristupiti s vozilima i ureajima za spaavanje ljudi i ivotinja i uinkovito gasiti poar. 60. Mjere za ispunjenje zahtjeva zatite od poara nabrojiti - aktivne mjere: sustavi za samostalno aktiviranje (ureaji za dojavu dima i vatre, sprinkleri, ureaji za gaenje i ureaji za automatsko odvoenje dima i topline) - pasivne mjere: konstrukcijska rjeenja zgrade i dijelova zgrade (vatrootporne pregrade poarni zidovi, vatrootporne obloge) 61. Kako se sprjeava prenoenje poara izmeu sektora (poarnih odsjeaka) zgrade, horizontalno i vertikalno Vede zgrade odijeliti poarnim zidovima radi sprjeavanja irenja poara horizontalno i vertikalno.

Spreavanje horizontalnog prijenosa poara

Spreavanje vertikalnog prijenosa poara

62. Protupoarne pregrade i materijali - povoljni materijali za izvedbu masivnih protupoarnih pregrada, materijali za protupoarnu zatitu elinih i drvenih konstrukcija Razlikujemo 7 razreda ponaanja materijala u poaru: A1, A2, B, C, D, E, F. U zgradarstvu se mogu koristiti razredi A (A1 i A2) i B (B1 i B2). Negorivi materijali su klase A1 i A2. IZVEDBA PROTUPOARNOG ZIDA NA KROVU Zid je iznad drvenog krova izdignut 30 cm. ZATITA DRVENE I ELINE NOSIVE KONSTRUKCIJE s oblogom od negorivih ploa ili s protupoarnim premazom

11.predavanje Materijali toplinske izolacije 1. to su toplinsko izolacijski materijali, za to se koriste u zgradama - posebno razvijeni suvremeni graevinski materijali - ugrauju se u konstrukcije zgrada iz razloga: toplinske zatite (zimsko razdoblje) - smanjenje odvoenja topline iz zgrada (smanjenja toplinskih gubitaka) - postizanja unutarnje povrinske temperature iznad toke roenja toplinska stabilnost (ljetno razdoblje): - zatita konstruktivnih dijelova zgrade od velikih temperaturnih razlika, odnosno toplinskih naprezanja - postizanje ujednaene temperature unutarnjeg prostora, odnosno zatita od pregrijavanja 2. Najpovoljniji poloaj toplinske izolacije na konstruktivnim elementima ovojnice zgrade - zato poloaj toplinske izolacije najpovoljniji s vanjske (zimi hladnije) strane. Pozicije unutar slojeva vanjske konstrukcije ili na unutarnjoj strani su nepovoljnije za postizanje ispravnog fizikalnog procesa. Smjetaj toplinske izolacije s unutarnje strane povoljniji je samo za prostore koji se povremeno griju (kazaline i koncertne dvorane, sportske dvorane i sl.) gdje je potrebno brzo zagrijavanje volumena zraka bez akumuliranja topline u masivnoj konstrukciji. 3. Zahtjevi koji se postavljaju za suvremene toplinsko izolacijske materijale - dobra toplinsko izolacijska svojstva - vrstoda - postojanost oblika - negorivost - vodoneupojnost - postojanost na starenje, truljenje, vibracije - paropropusnost - kemijska neutralnost i ekoloka prihvatljivost 4. Toplinska provodljivost suvremenih toplinsko izolacijskih materijala - suvremeni toplinsko izolacijski materijali koji se koriste u zgradarstvu (elementima zgrada) minimalnom debljinom postiu dobru toplinsko izolacijsku vrijednost u pogledu kondukcije (provoenja) topline - materijali male gustode (10-150 kg/m) - male provodljivosti topline: = 0.025 do 0.050 W/mK (grupe toplinske provodljivosti 025 do 050) - povedani zahtjevi za utedu energije rezultiraju povedanjem debljina izolacija, no bududi da su ovi materijali optimizirani do maksimuma, uz njih se ne moe postidi efikasno daljnje poboljanje toplinskih standarda (niskoenergetska, pasivna kuda) 5. Primjena toplinsko izolacijskih materijala s obzirom na vrstodu - kao uvjet za toplinske izolacije postavlja se samo kod odreenih konstrukcija: - velika tlana vrstoda kod konstrukcija iznad kojih su ceste, parkiralita, skladini prostori - odreena minimalna tlana vrstoda kod izvedbe podova, u krovovima, ovisno o poloaju toplinske izolacije, - odreena minimalna tlana i vlana vrstoda na kontaktnim proeljima (buka na toplinskoj izolaciji), ovisno i o vrsti i debljini buke. 6. Naini prijenosa toplinske energije -provoenjem kroz materijal (kondukcija) -strujanjem tekudina ili plinova (konvekcija) -zraenjem (radijacija) 7. to je fizikalna veliina , koja je mjerna jedinica, odnos veliine i dobrih toplinsko izolacijskih svojstva materijala - materijali male gustode (10-150 kg/m) - male provodljivosti topline: = 0.025 do 0.050 W/mK (grupe toplinske provodljivosti 025 do 050) 8. Koji se toplinsko izolacijski materijali smatraju vodoneupojnima, zato je to bitno - vie ili manje vodoupojni (najede organskog prirodnog porijekla) do gotovo potpuno vodoneupojni (anorganskog ili organskog umjetnog porijekla) poput pjenastog stakla (foamglas) i ekstrudiranog polistirena (XPS). - svojstvo vodoupojnosti odrediti de mogudu poziciju i nain primjene toplinske izolacije (iskljuivo primjena vodoneupojnih materijala u pozicijama gdje je TI izloena vodi) 9. Koji su toplinsko izolacijski materijali visoko paropropusni, a koji su visoko paronepropusni - visoka paropropusnost - poeljna kod vanjskih pozicija TI materijala (mineralne vune - paropropusne kao i zrak: 1 - visoka paronepropusnost - poeljna kod unutranjih pozicija TI materijala (XPS: = 50-200; foamglas: = 70000 - apsolutna parna brana) 10. Utjecaj vode i vlage na toplinsku provodljivost toplinsko izolacijskih materijala 11. Toplinsko izolacijski materijali prema porijeklu - organski toplinsko izolacijski materijali prirodni - organski toplinsko izolacijski materijali umjetni - anorganski toplinsko izolacijski materijali - toplinsko izolacijski materijali sloenog porijekla (vieslojni)

12. Nabrojite nekoliko specijalnih toplinsko izolacijskih materijala - transparentne toplinske izolacije za solarne upijae - refleksne folije za izolaciju zraenja topline (IC radijaciju) - vakuumski izolacijske ploe - nanogel materijali - keramiki termorefleksni premazi, itd... 13. Nabroji nekoliko najede koritenih prirodnih organskih toplinsko izolacijskih materijala - ekspandirano pluto ploe, pamuk filc, celulozna vlakna - rasuti materijal, drvena vuna 14. Nabroji nekoliko najede koritenih umjetnih organskih toplinsko izolacijskih materijala - EPS - ekspandirani polistiren, ploe XPS - ekstrudirani polistiren 15. to je EPS, a to je XPS, razlike u materijalu i svojstvima XPS ekstrudirani polistiren struktura zatvorenih delija minimalna vodoupojnost zadravanje toplinskoizolacijskih svojstava i s vanjske strane hidroizolacije na ravnom krovu i u tlu (osim kod konstrukcija u podzemnoj vodi) EPS - ekspandirani polistiren grafitne ploe (Neopor - 20% bolja izolacija od EPS F) = 0,032 0,035 W/mK, dugotrajniji, otporniji na truljenje i starenje nedostatak: za temperature via od +30 C, mora se postavljati pod zastorom EPS - ekspandirani polistiren mjeane grafitne ploe (Dalmatiner 032 Caparol) - 20% bolji toplinsko izolacijski od EPS F (eliminirani nedostaci Neopora) 16. to je PUR a to je PIR, kako se i zato povedava toplinska izolacija ploa od PUR ili PIR PUR ili PIR poliuretan ili poliizocijanurat u ploama kairanima Al folijom s rubnim preklopima za minimalne venetilacijske gubitke topline Z preklopi ili preklopi na pero i utor aluminijska folija povedava izolacijsku vrijednost materijala aluminij kao visokorefleksni materijal za IC zraenje reflektira toplinsko zraenje (izolacija radijacijskih gubitaka topline u kombinaciji s izolacijom od kondukcijskih gubitaka topline Zatvorena struktura delija potpuna vodoneupojnost materijala 17. Nabroji nekoliko najede koritenih anorganskih toplinsko izolacijskih materijala MW - staklena vuna filc MW - kamena vuna ploe ekspandirani perlit nasip CG - pjenasto staklo 18. to su toplinsko izolacijski materijali sloenog porijekla i za to se koriste kombi ploe s EPS jezgrom kombi ploe s MW jezgrom Dalje ne znam 19. to je trensparentna toplinska izolacija, njena namjena - toplinska izolacija vanjskih transparentnih (prozori) i netransparentnih ploha (zidovi) - primaju i prenose topline na unutarnji dio konstrukcije ili na sustave za dodatno zagrijavanje - veliki broj horizontalno smjetenih uskih cjevica, obostrano zatvorenih staklenom ili polikarbonatnom plohom - horizontalni poloaj cjevica, zbog niskog nagiba sunevih zraka zimi omogudava propust toplinskog zraenja, a ljeti je zbog strmih sunevih zraka spreava 20. Princip toplinske izolacije refleksnih folija, podruje i nain primjene - radijacijom (zraenjem) se gubi najvie topline iz zgrada - reflektira se toplina natrag u prostor zimi, zadrava van prostora ljeti - aluminijske folije ne smiju biti u kontaktu s podlogom, a meusobno su razmaknute kako bi se postigao efekt refleksije IC zraenja - najpogodnija primjena u kosom krovu 21. to je VIP, svojstva i mogudnost primjene, mane - VIP - izolacija na principu termos boce (vacuum insulation panels) - vakuumske ploe su vrlo osjetljive na otedenja, problematine za uvrdenje i prilagoavanje - folije i ploe su jake parne brane, te ih je potrebno na spojevima dobro brtviti s unutranje strane 22. Oblici (forme) toplinsko izolacijskih proizvoda i primjereno podruje primjene - ploe (tvrde i polutvrde) za toplinsku izolaciju zidova, podova i ravnih krovova (gdje toplinska izolacija treba imati dovoljnu vrstodu) - role (smotci, bale) - filcevi meka struktura materijala, ali i manja vrstoda) za kose krovove, lake konstrukcije i svuda gdje se prostor zapunjava toplinskom izolacijom. - rasuti materijal i posebni oblici toplinsko izolacijska smjesa za upuhavanje u zatvoreni prostor (upljina izmeu dva zida i sl.) toplinsko izolacijska pjena za trcanje na pripremljenu podlogu gdje se zapjeni i otvrdne

toplinsko izolacijska smjesa tekude konzistencije za ulijevanje u predvieni prostor - kalup (toplinsko izolacijski paneli i sl.) gdje se zapjeni i otvrdne toplinsko izolacijski nasipi (podni nasipi perlita ili granula ekspandiranog polistirena). 23. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju kod podova na tlu i kod podova iznad negrijanog - ploe EPS, XPS, PUR, tvrde ploe MW 24. Najprikladniji materijali za toplinsku (i zvunu) izolaciju kod podova meukatnih konstrukcija izmeu grijanih prostora - elastificirane ploe EPS, tvrde ploe MW 25. Materijali neprikladni za zvunu izolaciju od topota (udarnog prijenosa zvuka) kod podova meukatnih konstrukcija i podova na tlu 26. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju kod ravnih masivnih krovova - ploe EPS, XPS, PUR ploe i pjene, tvrde ploe MW (samo neprohodni krovovi!), Foamglas 27. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju kod ravnih lakih krovova - ploe EPS, XPS, PUR ploe i pjene, tvrde ploe MW (samo neprohodni krovovi), Foamglas 28. Materijali za ploe rezane u nagibu za toplinsku izolaciju kod ravnih lakih krovova - ploe EPS, XPS, tvrde ploe MW, Foamglas 29. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju kod podova potkrovlja bez opteredenja - meke ploe ili filc MW; nasip ili upuhivana TI kao ispuna zranog meuprostora podnih slojeva 30. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju kod kosih lakih krovova iznad potkrovlja - meke ploe ili filc MW; nasip ili upuhivana TI kao ispuna zranog meuprostora krovnih slojeva; prskana PUR pjena 31. Princip dvoslojne toplinske izolacije kod lakih krovova iznad potkrovlja, razlozi izvedbe - izvedba u dva sloja s preklapanjima spojeva ploa ili filca i parnom branom u podgledu - kamena vuna (MW) - toplinska izolacija kosog lakog krova iznad potkrovlja - izvedba u dva sloja s preklapanjima spojeva ploa ili filca i parnom branom u podgledu - staklena vuna (MW) - toplinska izolacija kosog lakog krova iznad potkrovlja - izvedba prskane PUR pjene i izvedba refleksne folije 32. Najprikladniji materijali za toplinsku i zvunu izolaciju kod ispuna lakih pregradnih stijena - meke ploe ili filc MW; upuhivana TI kao ispuna zranog meuprostora krovnih slojeva; prskana PUR pjena 33. to je ETICS sustav toplinske izolacije - toplinska izolacija vanjskog zida s toplinskom izolacijom i tankoslojnom polimercementnom bukom (kontaktna fasada ETICS): tvrde fasadne ploe MW, fasadne ploe EPS, fasadne lamele kamene vune 34. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju kod ETICS sustava toplinske izolacije - tvrde fasadne ploe MW, fasadne ploe EPS, fasadne lamele kamene vune 35. Slojevi sustava ETICS i ukupne debljine slojeva vanjske buke

36. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju zidova u zoni podnoja kod ETICS sustava toplinske izolacije - fasadne ploe EPS, u zoni prskanja kie i kontakta s tlom XPS 37. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju kod ventiliranih fasadnih obloga - fasadne ploe MW (kamena ili staklena vuna), ne EPS ili XPS bez obloge bukom 38. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju kod zidova u tlu i zidova u zoni podnoja uz teren, terase i balkone - PE folija 39. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju kod podova na tlu s velikim opteredenjima - ploe XPS - optimalno! 40. Najprikladniji materijali za toplinsku izolaciju kod obrnutih ravnih krovova

- toplinska izolacija ravnog krova, iznad hidroizolacije (u mokroj zoni!) - inverzni krov: ploe XPS ili Foamglas - toplinska izolacija nadozida ravnog krova, iznad hidroizolacije (u mokroj zoni!) - inverzni krov: ploe XPS ili Foamglas 41. to je foamglas - CG , zato nije potrebna parna brana pri izvedbi slojeva ravnih krovova s foamglasom - Foamglas (apsolutna parna brana) lijepi se bitumenom 42. Prosjene debljine slojeva klasinih toplinsko izolacijskih materijala za standard niskoenergetske i pasivne gradnje Uobiajene debljine: 2 14 cm (do 20 cm) Ploe: MW, EPS, XPS 100x50 do 60x120 cm (debljine u skoku po 1 cm ) kombi ploe 200x50 (d = 2.5; 5; 7.5; 10 cm) foamglas 60x60 cm (debljine u skoku po 1 cm) role - MW: 100x250-800 cm (ovisno o debljini, u skoku po 1 cm) 43. Koji konstruktivni sustavi omogudavaju malu ukupnu debljinu zidova i krovova i istovremeno visoke debljine slojeva toplinske izolacije, na to je pri tom potrebno paziti - laki zid i krov drvo kao dobar toplinski izolator ne predstavlja znaajan toplinski most (povedani gubitak topline) - skeletna drvena konstrukcija ispunjena i obostrani prekrivena toplinskom izolacijom smanjuje bruto debljinu zida

12.predavanje Materijali zavrnih obloga buke, obloge, premazi 1. Vrste mogudih obrada ploha stijena i podgleda stropova - buke - premazi - obloge 2. Svrha vanjskih obrada stijena, o emu ovisi odabir Vanjske obrade tite stijene od: - atmosferilija - mehanikih otedenja - temperaturnih promjena Odabir vrste zavrne obrade ovisi o: - estetskom dojmu - klimatskim uvjetima - ekonominosti - vrsti i stanju podloge 3. Zato se izvodi zavrni sloj - obloga stijena i podgleda stropova Radi: - tehnikih razloga - izravnavanje neravnina, zatita od atmosferilija - estetskih razloga - prekrivanje materijale da se ne vide, postizanje efekta - higijenskih razloga - lake idenje i odravanje 4. Zahtjevi za zavrni sloj vanjskih obrada stijena - dovoljna mehanika vrstoda - dobro prijanjanje za temeljni sloj - podlogu ili mogudnost montae - dovoljno ilav i elastian - vodonepropustan (vodoodbojan) - paropropustan (kod kontaktnih obloga) - izdrljiv na vlaenje i suenje, smrzavanje, otapanje (vanjske obloge) - nekodljiv za korisnike prostora (unutranje obloge) 5. buke na bazi mineralnih veziva vrste, debljine - debljine u cm (1 - 5 cm) - vapnene, cementne, vapnenocementne buke - mjeavine s ispunom agregatom - pijeskom i vodom (koriste se i kao mortovi veziva) - gipsane, vapno-gipsane buke, silikatne (najede bez punila - agregata) 6. buke na bazi sintetskih veziva vrste, debljine - debljine u mm (1 - 4 mm) - silikonske (zavrne fasadne buke) - akrilatne (zavrne fasadne buke) - silikatno-silikonske (zavrne fasadne buke) - polimercementne (koriste se i kao mortovi - veziva) 7. Koje se vrste buka koriste i kao veziva mortovi kod zidanih konstrukcija - polimercementne (sint.) - vapnene, cementne, vapnenocementne buke - mjeavine s ispunom agregatom - pijeskom i vodom (min.) 8. Priprema podloge za mineralne buke - zdrava i ista - stabilna (na novom zidu nakon slijeganja zida: 4-6 tjedana) - priblino istog koeficijenta toplinskog izduenja t kao i buke - hrapava zbog boljeg prijanjanja: opeka: oidene reke u dubini 1-2 cm, natrcana rijetkim produnim ili cementnim mortom (za izvedbu mineralnih buka) beton: natrcan rijetkim cementnim mortom 1:2 u dva sloja (2.sloj nakon 24 sata) (za izvedbu mineralnih buka) - ne suvie porozna (porozne podloge prethodno moiti vodom) 9. Povoljni uvjeti i nain izvedbe vanjskih buka - u povoljnim klimatskim uvjetima - pravilan proces vezanja i suenja - najbolje u proljede ili ranu jesen, ujutro, u danima bez jakog sunca - vanjska buka na proelju treba biti izvedena odjednom, bez prekida 10. Naini izvedbe mineralne buke na vrstim podlogama runo - izvode se tzv. "marke" ili "pogae" veliine cca 15/15 cm na razmacima 1-2 m u vodoravnom i okomitom smjeru u debljini predvienog sloja buke - izvoenju buke izmeu pojedinih "pogaa" - okomite trake buke uz pomod okomito postavljene letve za izravnanje nabacivanjem - preostali prostor izmeu traka buke ispunjava se bukom i vodoravnim potezanjem letve postie ista debljina strojno - uvrduju se mortom ili mehaniki metalne letve vodilice na zid i kutove na distanci od zida u debljini predvienog sloja buke - pumpom za buku - torkret metodom nabacuje se na zid buka - potezanjem letve postie se ista debljina buke u prostoru izmeu vodilica 11. Vrste podlone buke, ovisno o podlozi - gipsvapnena i vapnena buka za unutarnje izvedbe - neotporne na vlagu - cementna za izvedbu kamene buke i u vlanim prostorijama - polimercementna za izvedbu tankih buka na glatkim toplinsko - izolacijskim ploama - produna buka na podlogama od opeke, betona, kamena, betonskih bloketa - laka produna buka na podlogama od "kombi" ploa, porobetonu i sl.

- toplinsko izolacijska buka - izvodi se na svim podlogama 12. Slojevi buke i ukupna debljina kod izvedbe buke na vrstim masivnim podlogama 1. Temeljni sloj - najede tzv. cementni "pric ili cementni nabaaj, rijetki cementni mort koji se ne izvodi na podlogama od glatkih toplinskih izolacija (npr. na polistirenu) kod izvedbe tankoslojnih buka 2.Izvedba podlone buke - nanosi se na temeljni sloj nakon 24 sata (na podlogama od toplinskih izolacija s drvenom vunom kao to su kombi ploe tek nakon 3-4 tjedna) - nanosi se na navlaeni temeljni sloj u jednom ili u dva sloja: - u jednom sloju se izvodi gruba buka debljine 1,5-2 cm kada se na nju izvodi deblji vanjski zavrni sloj (1-1,5 cm) - u dva sloja se izvodi gruba i fina buka ukupne debljine do 2,5 cm kada je debljina vanjskog zavrnog sloja tanja (do 1 cm) 3.buka ili premaz 13. Slojevi buke i ukupna debljina kod izvedbe buke na podlogama toplinsko izolacijskih ploa - izvedba na toplinsko izolacijskim ploama (meke podloge): EPS, XPS, MW, kombi ploe, foamglas, PUR ploe,... - izvedba na termoblokovima (vrste podloge): plinobeton, porozirana opeka, drvobetonski blokovi,... - buka se izvodi razliito, ovisno o vrsti toplinske i vrstodi sloja izolacije te debljini i vrsti buke. 14. to je nosa buke svrha i materijali, a to armatura buke - svrha i materijali Ukoliko je potrebno podlona buka se moe armirati ili izvesti na nosau buke - nosa buke je element koji nosi buku na dijelovima gdje nema podloge ili je podloga slabije vrstode - armatura buke je element u buci koji joj daje vrstodu ili je povezuje da ne popuca na spojevima razliitih materijala podloga rabitz pletivo (nosa buke ili armatura buke) - mrea od pocinane ice debljine 0,7-1,0 mm, okanca mree kvadratina ili poligonalna vel. 10-15 mm. isteg metal (nosa buke ili armatura buke) - razvueni (istegnuti) perforirani lim debljine 0,2-0,5 mm - lim gusto zarezan s izmakom susjednih redova, zatim razvuen. stakleno pletivo (armatura buke) - alkalno otporna staklena mreica za armiranje polimercementne buke na glatkim toplinskim izolacijama ili lake produne buke na troslojnim toplinsko izolacijskim, tzv. kombi ploama. Ostali nosai buke - povijesna (nekadanja) primjena kod podgleda drvenih, rebrastih i elinih stropova: pletivo od trske i pletivo od drvenih letvica, pletivo od ice s krievima od paljene gline. 15. Gipsvapnena i vapnena buka Gipsvapnena i vapnena buka kao unutarnja buka izvodi se s vezivom vapnom i gipsom ili samo vapnom i agregatom pijeskom i vodom. Omjer veziva i pijeska 1:2, 1:3 i 1: 4. Izvodi se u debljini 1,5 do 2 cm. Neotporna na vodu i vlagu (bubrenje, truljenje buke) 16. Cementna buka Cementna buka se izvodi najede kao podloga u omjeru 1:3, a za vedu vrstodu 1:1 i 1:2. Koristi se kod prostorija gdje se barata s vodom. Izvodi se u debljini 1,5 do 2 cm esto joj se dodaju i dodaci za vodonepropusnost. Koristi se i za izvedbu kamene buke. Neelastina, potrebno je dilatirati u polja veliine stranica 1 do 2 m u svim smjerovima kod izvedbe fasadne kamene buke. 17. Polimercementna buka Polimercementna buka se koristi za izvedbu buke na glatkim toplinskim izolacijama (polistiren i mineralna vuna) i kod izvedbe hidroizolacijskih buka ili premaza. Debljine je 1 do 5 mm, armirana alkalno otpornim staklenim pletivom. Sastoji se od cementne buke uz dodatak lateksa. Toplinsko izolacijske ploe se ne smiju moiti vodom. 18. Produna buka, omjeri materijala Produna buka (cementno-vapnena) se sastoji od veziva vapna i cementa, pijeska i vode. Koristi se kao podlona buka i kao vanjska zavrna. Omjer cementa-vapna-pijeska je 1:2:4 i 1:3:6. Izvodi se u debljini 1,5 do 2,5 cm. 19. Laka i toplinskoizolacijska buka Laka produna buka nanosi se u sloju od 10-20 mm. Izvodi se na troslojnim toplinsko izolacijskim ploama s drvocementnim zavrnim slojem ("kombi" ploe) uz armiranje alkalno otpornim staklenim pletivom. Agregat je perlit i pijesak, ima snien koeficijent toplinske vodljivosti = 0.47 W/mK, a toplinsko izolacijske ploe na kojima se izvodi se ne smiju moiti vodom. Toplinsko izolacijska buka je produna buka s lakim agregatom (perlit, vlakna mineralne vune, granule polistirena), a izvodi se u debljinama do 6 cm (armirane i deblje). buke deblje od 5 cm izvode se u dva sloja. Koeficijent toplinske vodljivosti = 0.10-0.13 W/mK. 20. Zavrni sloj kod bukanja, mogude izvedbe zavrnog sloja Zavrni sloj je ukrasni zatitni sloj za koji se podloga ne moi prije izvedbe. Najede je to gotov pripravak u obliku suhih smjesa kojima se dodaje voda ili gotovih masa. Vrste zavrnog sloja : - buke - premazi(razliite su debljine) buke za zavrni sloj mogu biti: - mineralne buke - sintetske buke 21. Plemenite i silikatne zavrne buke, materijali, svojstva, debljine Mineralne buke izvode se na podlonu buku nakon 5-10 dana, a mogu biti: - plemenite buke - silikatne buke Plemenite buke se izvode u debljini 5-15 mm, a sastoje se od cementa, vapna, pijeska, veliine zrna 2-7 mm, dodataka, pigmenata za boju i vode.

Silikatne buke se nanose u debljini od 1.5-3 mm, a sastoje se od silikatnog veziva, pijeska veliine zrna 0.5-2.5 mm, dodataka, pigmenata za boju i vode. Mineralne buke su povoljne paropropusnosti, slabe vodoodbojnosti i elastinosti - ne koristiti tamne tonove. Tankoslojne silikatne buke su povoljne po cijeni, a tankoslojne mineralne buke za zavrne slojeve na toplinsko-izolacijskim ploama su jeftine cijenom i kvalitetom (prakaste - Bavarske i sl.) 22. Sintetske zavrne buke, materijali, svojstva, debljine - izvode se na podlonu buku nakon 2-3 tjedna - debljine su 1-10 mm (najede 1-3 mm) Sastav sintetskih buka je na bazi vodenih disperzija polimernih smola ili smolnih rastvora (vodena disperzija ili smolni rastvor, pijesak veliine zrna 0.8-2.5 mm, punila, pigmenti). Najede zavrne fasadne sintetske buke danas (tankoslojne): Silikonske buke - vodootporne, male paropropusnosti, povoljne elastinosti, samo manje saturirani - svjetliji tonovi (ne prima puno pigmenta), znatno skuplja od silikatne Akrilatne buke - vodootporne, male paropropusnosti, povoljne elastinosti, moe biti i u tamnijim tonovima, najskuplja Silikonsko silikatne buke - kombinacija dobrih svojstava obje buke, skuplja od silikatne Plastini kulir - vodootporne buke na bazi sintetskih smola i plastinih agregata za izvedbu podnoja zidova uz teren ili pod terase (sokl, plinta) 23. Naini obrade zavrne buke s mineralnim vezivima zaglaena buka - struktura plohe je glatka i jednolina. Zaglauje se drvenim ili metalnim gladilicama. strugana buka - struktura plohe je s nejednolikim udubljenjima koja nastaju razliitim alatima: - erana strugana metalnim noem - sep strugana gladilicom od polistirena - eljana strugana drvenim ili metalnim "eljevima" - zaribana strugana plastinom gladilicom koja izaziva kotrljanje zrnaca prskana buka - struktura plohe je otra i ravnomjerna. Prskanje je runo tzv. "jeom" ili strojno "pitoljem". valjana buka - struktura plohe je ravnomjerna i hrapava, a nastaje potezanjem spuvastim valjkom vodoravno, zatim okomito. "tokana" (zrnasta) buka - izvedba samo na kamenoj buci. Struktura plohe je gruba, zrnasta, nastaje kada 10 dana po izvedbi buke obraujemo povrinu ekidem "zrnarom" runo ili strojno. bruena buka - izvedba samo na kamenoj buci. Struktura plohe je fina, glatka, bruena strojevima za bruenje i poliranje (terazzo obrada). prana buka - samo na kamenoj buci. Struktura plohe je s vidljivim zrncima, nastaje ispiranjem povrinskog sloja buke vodom. liena - zaglaena za premaze. Premaz se nanos kistovima, etkama ili valjcima. 24. Kamena buka Najede se izvodi na mjestima koja su izloena otedenjima (podnoje zida - sokl) i na armirano betonskim i betonskim zidovima (uglavnom u vani). To je cementni mort s probranim plemenitim agregatom (kamena zrnca od kvalitetnije vrste kamena, esto i u boji) te se naziva i umjetni kamen. Naziva se kamenom bukom zbog mogude povrinske obrade alatom za obradu naravnog kamena (klesarskom obradom moe se zapoeti nakon 10 dana: zrnanje ili bruenje). Debljina zajedno s podlonom bukom je 3-6 cm. Veliina zrnaca je 3-12 mm, a moguda su i veda zrnca. Kod kamene buke treba izvesti temperaturne reke (dilatacije). buka se moe izvesti na dva naina: Na podlonu cementnu buku omjera 1:3, debljine 1,5 cm i vie ili direktno na armirano betonski ili betonski zid (prethodno preprican rijetkim cementnim mortom). 25. Naini obrade zavrne cementne buke - zrnanje ili bruenje 26. to je kulir, a to terazzo obrada kamene buke, nain izvedbe Prana kamena buka ili kulir (Coulier) je kamena buka s posebnom povrinskom obradom. Prepoznatljiva je po tome to su kamena zrnca vidljiva na povrini. To se moe izvesti na dva naina: 1 - nakon to se povrina kamene buke zagladi, oprezno se opere povrinska prevlaka cementa kod ega postaju vidljiva kamena zrnca. Nakon pranja povrina se ponovo zagladi i nakon 3-4 dana se ispere razrijeenom solnom kiselinom. 2 - oplatu u kojoj demo izvesti kamenu buku premaemo sredstvom koje sprjeava povrinsko vezanje cementa. Nakon skidanja oplate povrina se vodom i etkama ispere. Terazzo nema :/ 27. Vodootporne zavrne fasadne buke pogodne za izvedbu podnoja zidova 28. Premazi kao zavrni sloj buke ili obrada povrine konstruktivnog elementa - razlika izmeu vanjskih i unutranji premaza Premazi kao dekorativni zavrni sloj za prekrivanje debljine su cca 0.8 mm. Trebaju biti vodonepropusni i paropropusni. Sastav im je na bazi vodenih disperzija sintetskih smola, estice su veliine 0.1-2 (nisu povoljni jer se ljute) ili na bazi smolnih rastvora u organskom rastvarau s esticama veliine 0.002-0.006 (povoljniji su jer lake prodiru u podlogu i jer su paropropusniji). Vanjski premazi - vodoodbojni, netopivi, paropropusni Unutranji premazi - paropropusni, perivi, neprljajudi za odjedu, ... 29. Specijalni premazi za razne svrhe na stijenama

Specijalni premazi za razne svrhe - prednamazi (primeri) za osiguranje povedane prionjivosti na podlogu - hidroizolacijski premazi (silikonski i sl.) - lazurni dekorativni premazi za beton, itd.. 30. Specijalne buke i premazi protupoarna buka U debljini 4-5 cm titi od poara 2 sata (F120). Sastav je od vatrootpornih veziva, agregata, punila i vode (vermikulitna buka). Na elik se nanosi na prethodno nanesen polimercementni mort, na ostale konstrukcije na cementni "pric". protupoarni premaz U debljini 1-2 mm, na visokoj temperaturi ekspandira i stvara gustu mikroporoznu pjenu. Sastav premaza za metalnu konstrukciju na bazi sintetskih smola, titanovog oksida i anorganskih soli, za drvenu konstrukciju na bazi sintetskih polimera. baritna buka Za zatitu od zraenja. Sastav je cement, baritni pijesak, vapno, dodaci i voda. Nanosi se u dva sloja po 1-2 cm (ovisno o jaini zraenja) na cementni "pric". Treba biti rabicirana. hidroizolacijska buka Nanosi se na beton ili opeku obukanu cementnim mortom u tri sloja ukupne debljine 4-6 mm. Slui za zatitu od vlage, kod sanacija vlanih zidova. Sastav je na bazi mineralnih veziva i dodataka za nepropusnost. hidroizolacijski premaz Nanosi se na oidenu i zdravu podlogu betona, kamena ili opeke u dva sloja etkom ili valjskom, po potrebi armira staklenom mreicom. Polimercementna elastina masa koja trpi i negativni tlak vode, radi hrapavosti moe se na njoj izvoditi obloga ploicama u ljepilu ili bukanje. 31. Namazi za izravnanja i korekturu povrina masivnih stijena i stropova glet namaz - tankoslojna gipsana masa koja se nanosi pahtlanjem na unutranje povrine zidova i stropova s mikropukotinama ili neravninama do 2 mm, debljina sloja 0 - 2 mm (betonski zidovi i stropovi koji se ne bukaju prije lienja, fine korekcije buke ili obloge zidova gips ploama u interieuru) korekturni namaz - tankoslojna polimercementna masa koja se nanosi pahtlanjem na povrinu sa mikropukotinama ili neravninama (korekcije betonskih zidova i sl. u vanjskom prostoru) 32. Funkcija obloga stijena, nain uvrdenja Obloge vanjskih i unutarnjih ploha imaju zatitno - estetsku ulogu. Izvode se privrdenjem na pojedinane nosae ili ede na posebno postavljenu nosivu potkonstrukciju. 33. Najede unutarnje obloge stijena - kamene ploe privrdene sidrima, vijcima ili mortom - drvene, gipskartonske ili gipsvlaknaste ploe na drvenoj ili metalnoj potkonstrukciji 34. Najede vanjske obloge stijena - kamene ploe - oblona opeka ili obloga kamenim klesancima - ploe i elementi od paljene gline - drvene ploe, daske - HPL ploe - keramike ploe - lim - staklo - vlaknocementne ploe - plastine ploe (polikarbonati, PVC, akrili, itd...) 35. Zato vanjske obloge stijena trebaju biti izvedene s provjetravanom potkonstrukcijom Svaka vanjska obloga treba biti izvedena s ventiliranim zranim slojem radi ispravnog fizikalnog procesa, a izvedba ili nain privrdenja ovisi o vrsti obloge. 36. Obloge stijena s aluminijskim limom - povrinska zatita metala - plastificirani ili eloksirani lim, debljine 1-2 mm - valovit ili u ploama sa ukrudenim rubovima na potkonstrukciji

37. to je podni namaz, funkcija, moguda veziva i nazivi - zaravnanje grubo izvedene podne konstrukcije - vrsti sloj iznad toplinske izolacije kao podloga za izvedbu slojeva poda - uobiajen je njemaki izraz estrich (glazura) - prema vezivu namaz moe biti cementni ili anhidrid namaz danas dominantni naini izvedbe (betonska ili gips masa) 38. Mogude izvedbe podnih namaza - estriha u odnosu na vrstu nosivu podlogu - bez izvedbe plivajudeg namaza (direktno na podlogu) - s izvedbom plivajudeg namaza za priguenje prijenosa udarnog zvuka (topota) na obodne krute konstrukcije

39. Svojstva cementnog namaza, izvedba - esto se izvodi kao mikrobeton (frakcije kamenog agregata do 4 mm) plastine konzistencije, armiran armaturnom mreom - ne moe se dobro zagladiti u izvedbi - potrebno je izvesti naknadno izravnanje masom za niveliranje za zahtjevnije podne obloge - isti cementni namaz (samo pijesak kao agregat), vlane konzistencije - armirana se mikrovlaknima od polipropilena ili elinim vlaknima, kod uobiajenih podnih opteredenja bez armaturne mree - zaravnanje helikopterima u izvedbi, nije potrebno naknadno zaglaivanje - sporo suenje, kao i svi betoni - parket se moe izvoditi tek nakon 3-6 mjeseci od izvedbe - brzosuedi cementni estih je bitno skuplji (parket nakon min. 1 mjesec) 40. Svojstva anhidrid namaza, izvedba - tekuda konzistencija, armiran armaturnom mreom po potrebi - tekudina koja je glatke povrine kao i voda (samonivelirajudi namaz) - nije potrebno nikakvo naknadno izravnanje - realtivno brzo suenje (gips) uz veliko oslobaanje vode u prostor - parket se moe izvoditi nakon cca 1 mjesec - slaba otpornost na vlagu 41. Suhi estrih, izvedba, svojstva - suhi estrih - nije namaz, ved sustav podnih montanih ploa - suhomontana izvedba sloja za zaravnanje grubo izvedene podne konstrukcije (nasip granula i podne ploe) ili vrstog sloja iznad podne toplinske ili zvune izolacije - ploe vlaknocementa, gipskartona, OSB u dva ili vie slojeva s izmaknutim preklopima ploa, - nasip od perlita, polistiren granula, pijeska - nema mokrog rada ni ekanja na isuivanje podloge za zavrnu podu oblogu! 13. predavanje Materijali kamen

1. 2.

Za koje elemente zgrade se tradicijski koristi kamen u arhitekturi? Uglavnom izvedba konstruktivnih elemenata - zidovi, lukovi, ali i ulice, plonici, stubita, dekoracije. Za koje elemente zgrade se uglavnom koristi kamen u suvremenoj arhitekturi i zato? Uglavnom oblaganja- oploenja podova, fasadne i interieurske obloge, jer je skup, teak za obradu i ugradnju. Koja su osnovna svojstva kamena koja uvjetuju njegovo koritenje danas Trajan i vrst materijal, lijepog i ugodnog (LOL!)izgleda, ali i skup, teak za obradu i ugradnju to uvjetuje njegovo suvremeno koritenje samo kao materijala za obloge. Podjela kamena prema porijeklu Magmatski - granit, gabro (dubinski), bazalt (izljevni) Sedimentni - pjeenjaci, vapnenci Metamorfni - mramori, serpentin

3.

4.

5. Vrste i svojstva eruptivnog (magmatskog)kamena - vrst, otporan na vanjske utjecaje, teko obradiv, sitnozrnat, ali omogudava preciznu obradu, glaanje vjean 6. Vrste i svojstva metamorfnog kamena - mramori - najreprezentativniji kamen, uglavnom se koristi samo za obloge u interuerima 7. Vrste i svojstva sedimentnog kamena - taloenje mehaniki usitnjenog materijala koji se kemijski i kristalizacijom vee ili organogeni sedimenti 8. Nabroji nevezane kamene sedimente koji se koriste u graditeljstvu - sipar, ljunak, pijesak, les, glina 9. Vrste ljunka prema porijeklu - ljunak - drobljenac i oblutci agregat za beton - dekorativni ili zatitni ljunak 10. to je pijesak? - pijesak - agregat 2 mm 11. vrstoda kamena na pritisak i savijanje - odnos i to on uvjetuje kod izvedbe konstruktivnih elemenata od kamena pritisak (tlak) MPa savijanje Mpa mramor 60-230 6-15 vapnenac 15-200 6-15 gabro 150-250 10-20

granit

100-250 10-20 vrstoda na vlak i savijanje je vrlo mala, te se kamen ne koristi u konstrukcijama izloenima vlanim silama i savijanju.

12. Gustoda - teina kamena u odnosu na ostale graevinske materijale - ovisi o strukturi (poroznosti ili kompaktnosti): 2400 3500 kg/m3 13. Gdje se zahtjeva otpornost kamena na habanje - vana za podne obloge, stubita 14. Kamen kao vodi topline - zato je nepovoljan - kamen je dobar vodi topline u pravilu, ali hladan pod odvodi toplinu 15. O emu ovisi boja i tekstura kamena - ovisi o uedu minerala koji daju pigment kamenu, kao i o zaprljanju organskim dodacima i ili kamena 16. tetni vanjski utjecaji na kamen i ostale graevinske materijale tetni vanjski utjecaji - fiziki: oscilacija temperature, visoke temperature, smrzavica, kia, vjetar - kemijski: vlaga, agresivne vode i atmosfera, dim, aa, humus - bioloki: alge, mahovine, liajevi, biljke 17. Osnovne (poetne) obrade kamen - lomljeni - kalani - industrijski rezani - klesani - drobljeni kamen (za ljunak)

18. Naknadne (arhitektonske) obrade kamena udarne obrade kamena: - bunja, bunjasti kamen - ozrnani (tokani) - brazdani ostale mogude naknadne obrade: - brueni i glaani (polirani) - pjeskareni - paljeni - kitani 19. Njega i zatita povrina s oblogama do kamena Njega kamena - pranje toplom vodom, pranje vodom pod pritiskom, etkanje, ali samo etkama od dlake ili plastike, ne elinim, deterdenti za kamen, bez sredstava za otapanje kamenca, pjeskarenje (voda pod pritiskom s pijeskom) Zatita povrine kamena - silikonski hidrofobni / vodoodbojni premazi, te antigrafitni premazi 20. Osnovna pravila za zidanje kamenom - kamen se polae u zidu onako kako je leao u prirodi - kameni element u pravilu lei na svojoj iroj plohi - dimenzije elemenata od kamena ovise o vrsti kamena, vrstodi i obradivosti - debljine zidova 40 80 cm - u jednoj toki sastaju se najvie tri reke na licu zida - na uglovima i uz otvore primjenjuju se vede dimenzije kamenih blokova 21. Uobiajene debljine nosivih zidova od kamena - debljine zidova 40 80 cm

22. Zidovi od kamena prema stupnju obrade - zid od lomljenog kamena - zid od ploastog kamena - zid od obraenog ravnog kamena - zid od klesanaca 23. to su kompozitni zidovi od kamena, nabroji vrste Kompozitni zidovi su mjeoviti zidovi od kamena - obraeni- neobraeni kamen (obino bukano iznutra) - obraeni kamen - opeka ili beton; - klesanci - opeka ili beton 24. Izvedba toplinske izolacije ili toplinske sanacije konstruktivnih zidova od kamena s vidljivim kamenom na vanjskom licu zida, skica izvedbe i opis 25. Problemi koji se javljaju kod toplinske izolacije

kamenih zidova iznutra i kako se rjeavaju - problem s oblogom unutranje folije za parnu branu, koja se obavezno moraizvoditi sa zimi toplije strane zida, kakone bi dolo do kondenzacije vodene pare koja difudira prema vani, na poziciji unutranjog lica kamenog zida - PE folija ili Al folija za parnu branu ne smije se buiti i ne moe se obukati (glatka folija) - potrebno je izvesti dodatnu potkonstrukciju za oblogu zida gipskartonskim ili drvenim ploama, potkonstrukcija fiksiranu u pod i strop, bez buenja parne brane, ploe unutranje oplate fiksirane na potkonstrukciju ili obzid s vidljivim unutranjim licem (klesanci ili vidljiva opeka) ili obzid opekom za pregradne zidove koja se obuka (obzid kao nosa buke).

26. Nabroji nekoliko arhitektonskih zavrnih elemenata od kamena kamena galanterija kod zidova od kamena - profilirane kamen klupice s okapnicama, prozorski okviri palete itd., horizontalne brisoleje od kamena . 27. Obloge zidova kamenom prema debljini kamena od kojeg se izvode - klesancima (8 - 10 cm, ev. 6 cm) - ploama (3 - 5 cm, iznimno 2 cm) debljina ovisi o veliini ploa 28. Obloge zidova kamenom prema nainu izvedbe - polaganja - uz nosivi zid - obloga odmaknuta od nosivog zida - samonosivi obzid ili oploenje na sponkama 29. Razlika izmeu vanjskih i unutarnjih obloga kamenom - zalijevanje poleine kamena cementnim mortom ili lijepljenje u graevinsko ljepilo (nije pogodno za vanjske obloge - dugorono moe dodi do otpadanja sa fasade kamenih ploa uvrdenih samo lijepljenjem - za vanjske primjene obavezno je i mehaniko uvrdenje nehrajudim sponkama!) JEDINO KAJ SAM NALA O VANJSKIM OBLOGAMA KAMENOM 30. Vanjska obloga zidova s kamenom kod toplinski izoliranih vanjskih ab stijena dvostruki zid s ventiliranom upljinom skica i opis

30. 31. 31. Vanjska obloga zidova s kamenom kod toplinski izoliranih vanjskih ab stijena dvostruki zid sa upljinom koja sudjeluje u toplinskom otporu skica i opis 32. Vanjska obloga zidova s kamenim ploama na sponkama kod toplinski izoliranih vanjskih ab stijena skica i opis zida i sponki

33. Pozicija ovjesa i izgled sponki za obloge zidova s kamenim ploama skice i opis sponki i privrdenja kamenih ploa

34. Sredstva za uvrdenje vanjskih obloga kamenom u ploama i mogude pozicije

35. Zato nije preporuljivo urdenje vanjskih obloga kamenom ljepljenjem na podlogu lijepljenje kamene izvana na zidove - samo za nie objekte, radi nepouzdanosti lijepljenja kao veze kamene obloge na vertikalnu podlogu. 36. to su gambioni, namjena Gambioni su iane koare napunjene krupnim kamenim materijalom; jednostavna i ekonomina izvedba potpornih zidova na terenu, barijera za buku ili pregradnih zidovi u vanjskom prostoru. 37. Vrste podnih obloga od kamena prema debljini obloga se izvodi: - tanjim ploama (2-4 cm, ljepljeno na vrstu betonsku podlogu) - debljim ploama (6-12 cm, polagane u leaj pijeska ili suhog cementnog morta)

- prizmama (granitne kocke i kvadri od 5x5x5 do 18x18x27 cm, polagane u leaj pijeska ili sitnog drobljenca) - nepravilnim ili zaobljenim kamenim oploenjem vedeg ili manjeg formata (kaldrma - polagano u leaj pijeska ili sitnog drobljenca) - ljunkom zalivenim ili utisnutim u betonsku podlogu ili isprane betonske povrine (prani kulir na vrstoj betonskoj podlozi) 38. Debljine ploa za podne obloge od kamena i nain polaganja VIDI 37. 39. Dimenzije prizmi za podne obloge od kamena i nain polaganja VIDI 37.

14. Podovi

1.

to su podovi u irem smislu, a to u ue smislu znaenja termina?

Podovi su u irem smislu svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla, a prema potrebi sastoje se od podloge, izolacije(toplinske i zvune) i zatite i zavrnog gornjeg sloja poda. U uem smislu pod je samo gornji zavrni sloj po kojemu se hoda ili se kredu vozila (vidljiva obloga). 2. Skica i opis slojeva poda i ostale konstrukcije kod meukatne konstrukcije i kod poda na tlu

3. O emu ovisi izbor zavrne obloge poda, kakva svojstva mora imati Izbor vrste materijala za pod ovisi o namjeni prostorije, prometu u prostorijama, podnoj podlozi, raspoloivim sredstvima i sl. Zavrna podna (hodna) ploha treba funkcionalno odgovarati potrebama kretanja. Ispravan izbor poda vaan je s higijenskog i estetskog stanovita, a taj izbor neposredno utjee na visinu graevnih trokova, kao i na trokove uzdravanja graevine. Pod mora biti ravan, ali ne suvie gladak niti klizav. Nasuprot tome, ne smije biti niti izrazito hrapav jer se time povedava habanje i stvaranje praine, idenje poda je oteano. U odreenim sluajevima neki de se dodatni zahtjevi modi postidi i odreenim nainom izvedbe podne konstrukcije (sportske dvorane, baletni pod), a katkada ak i nosiva stropna konstrukcija preuzima neke zahtjeve (karakteristike toplinske i zvune izolacije, osiguranje vodonepropusnosti, sistem osiguranja od elektrinog udara), ali ipak de vedinu zahtjeva morati zadovoljiti prvenstveno sam zavrni sloj, odnosno podna obloga. Polaemo ga kad su svi vaniji obrtniki radovi zavreni i kad su prostorije prema vani zatvorene. 4. Opdeniti tehniko-uporabni zahtjevi za pod Pod mora imati ravnu i ne previe hrapavu povrinu Pod mora biti otporan na povrinsko troenje i Pod treba biti stabilan i dovoljno vrst na ploni pritisak Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zatitu Pod u stambenim i radnim prostorijama mora biti topao Pod mora osigurati dovoljnu zvunu izolaciju Pod se mora lagano istiti, odravati i popravljati.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

5. Kako se osigurava toplinska zatita i ispravan fizikalni proces kod podova iznad negrijanog ili otvorenog, pozicija parne bra ne Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zatitu, tj. povoljnu toplinsku izolaciju stropova i difuziju vodene pare kroz stropnu konstrukciju iznad negrijanog ili vanjskog prostora. Poloaj toplinskog zatitnog sloja u stropu vrlo je vaan s obzirom na difuziju vodene pare i mogudnost stvaranja kondenzata u konstrukciji. Kondenzacija vodene pare nastaje kad para difuzijom, kroz kapilare i pukotine, prodire u unutranjost konstrukcije i dopire do slojeva ija je temperatura nia od temperature roenja. Kako bi se izbjegla pojava kondenzata, treba ili sprijeiti prodor pare u konstrukciju ugraivanjem paronepropusne membrane parne brane (Al ili PE folije, bitumenska traka s ulokom Al folije i sl.) ili omoguditi slobodno strujanje zraka ugradbom paroodvodnog sloja (uplje opeke, rebrasta bitumenska ljepenka, ljepenka s krupnim donjim posipom i sl.). Toplinski zatitni sloj treba ugraditi po mogudnosti na hladnoj strani stropne konstrukcije, a ako to nije mogude, obavezno je ugraditi parnu branu sa strane grijanog prostora u odnosu na sloja toplinske izolacije.

6.

Skica i opis slojeva meukatne konstrukcije iznad negrijanog ili otvorenog s toplinskom izolacijom u podnim slojevima suhomontana konstrukcija i podna konstrukcija s estrihom

7.

Skica i opis slojeva meukatne konstrukcije iznad negrijanog ili otvorenog prostora s toplinskom izolacijom u podgledu stropa - varijanta podgleda stropa s oblogom ploama i s oblogom bukom

8. Podjela podovi obzirom na toplinu poda, ime se izraava, navedite po dva primjera iz svake kategorije po toplini poda Toplina poda se izraava koeficijentom toplinskog odvoenja (S). Topli pod (S < 6 W/m2K) - pluto, iverica, guma, linoleum Polutopli pod (6 < S < 10 W /m2K) - PVC ploe, sadreni namaz, asfaltbeton Hladni pod (10 < S < 20 W /m2K) - cementni namaz (estrih), teraco namaz, keramike ploice Vrlo hladni pod (S > 20 W /m2K) - ploe od prirodnog kamena, eline ploe - limovi 9. Zvuna izolacija meukatne konstrukcije za zrani zvuk - minimalna povrinska masa masivnih stropova, bez dodatnih slojeva Zvuna izolacija za zrani zvuk (zrani prijenos zvuka) se postie dovoljnom masom stropne konstrukcije ili izvedbom dodatnog punog ovjeenog punog (ne upljikavog!) podgleda stropa koji treba biti to neovisniji o stropnoj konstrukciji (elastini ovjes) i ispunjen vlaknastim zvunoapsorpcijskim materijalima MW, filc. 10. Zvuna izolacija meukatne konstrukcije za udarni prijenos zvuka varijante mogude izvedbe podnih slojeva za izolaciju od topota Zvuna izolacija za udarni zvuk (strukturalni prijenos zvuka preko krutih konstrukcija) izvedbom podlonih slojeva plivajudeg poda ili elastine zavrne podne obloge. Zvunoj izolaciji izmeu prostora i smanjenju jeke u prostoru mogu doprinijeti znatno tekstilne podne obloge (veliki uredski prostori, hodnici znatno smanjenje jeke i razine buke u prostoriji, a time i smanjenje prijenosa buke u okolne prostorije). Armiranobetonski stropovi mase 350 kg/m zadovoljavaju s obzirom na zvunu izolaciju za zrani zvuk i bez dodatnih obloga, ali ne i za udarni. Smanjenje udarnog zvuka (topota) postie se izvedbom poda od elastinih materijala obloge (guma, linoleum, tekstilne i sintetske prevlake) koji sami apsorbiraju udarni zvuk ili imaju dodatne podlone elastine folije, izvedbom konstrukcije plivajudeg poda ili ulaganjem elastinog sloja ispod zavrnog sloja podne obloge ili nosive potkonstrukcije poda (elastini podloci ispod ili iznad drvenih ili elinih podnih gredica).

11. Zvuna izolacija meukatne konstrukcije za udarni prijenos zvuka skice i opis varijanti mogude izvedbe podnih slojeva

12. to je plivajudi pod, nain izvedbe Plivajudi se pod obino radi u obliku 3.55 cm debeloga lagano armiranoga mikrobetonskoga namaza (samo male granulacije ljunka) ili kao cementni namaz - estrih koji je poloen preko elastinog sloja elastinih, ne previe stiljivih materijala - ploe EPS, pjenaste PE folije ili tvrde ploe mineralne vune dobro zatidene folijom od vlage iz estriha ili slini elastini materijali (sjeckana guma u ploama, itd). Namaz mora biti odijeljen elastinim slojem i od bonih stijena i od donjih slojeva i do prodora instalacija kroz podne slojeve. 13. Posebni tehniko-uporabni zahtjevi za pod - gdje se zahtijeva povedana protukliznost poda, a gdje otpornost poda na mraz 1. vatrosigurnost (kole, radionice i prostorije s lakoupaljivim materijalom, bolnice, tavani); 2. nepropusnost za vodu i otpornost na vlagu (kupaonice, kuhinje); 3. povedana protukliznost (terase, nenatkriveni balkoni i loggie, bazeni, vanjska stubita); 4. otporanost na mraz (hladnjae ili prostori izvan zgrada); 5. osiguranje zatite od spoja s elektrinom instalacijom i od skupljanja statikog elektriciteta (radionice); 6. otpornost na djelovanje kemikalija (laboratoriji, skladita, prostorije koje se moraju povremeno dezinficirati). 14. Kako odabrati pod za odreenu prostoriju. Navedite dva primjera Niti jedan pod ne odgovara svim tim zahtjevima!Treba odabrati onaj koji je najbolji za odreenu namjenu prostorije. Podovi izloeni vlazi ili vatri moraju se izvesti iskljuivo kao masivni, bez prisustva materijala podlonoga truljenju odnosno gorenju. Podovi u stanovima (boravine prostorije) trebaju biti topli, dovoljno elastini i imati mogudnost dovoljnog priguenja zvuka udara i zranog zvuka premasusjednim stanovima (sve prostorije). U uredskim prostorima trai se topli pod, dovoljno elastian i s naroito dobrim svojstvom priguenja zvuka u prostoru (zvuna apsorpcija zranog zvuka, smanjenje jeke u prostoriji). 15. Oznaavanje podova u nacrtima i prilikom izvedbe zgrade, to je visina kata U izvedbenim nacrtima potrebno je za svaku prostoriju upisati vrstu zavrne obloge poda i njegovu visinsku kotu, povrinu podne obloge i opseg koji treba obraditi kutnim letvicama ili oploenjem podnoja zida. Visina kata je visina od gotovog poda prizemlja do gotovog poda kata.

16. Pozicija kote 0.00 u zgradi Ista stvar kao 15. pitanje, za svaku prostoriju... 17. to je "vagris" Prilikom izvedbe zgrade u svim se prostorijama po obodnim stijenama oznai vodoravna crta koja se nalazi tono jedan metar iznad povrine

bududeg gotovoga poda (niveleta za odmjeravanje budude pozicije poda, vagris). 18. Kada se zahtijeva i kako se izvodi prislanjanje vrata uz pod skice i opisi Radi boljeg zatvaranja vrata izmeu prostorija koje slue u razliite svrhe potrebno je vratno krilo prisloniti uz prag visine 12 cm. Zbog toga se postavi poseban prag ako prostorije imaju istu visinu poda ili, bolje, pod prostorije iz koje se otvaraju vrata izvede se 12 cm vie od poda prostorije u koju se vrata otvaraju. Prag je obino od istoga materijala kao pod, od kamena ili drva, a po potrebi metalnim profilima ojaan po rubovima.

19. Razvrstavanje podova prema izgledu i nainu izvedbe zavrnog sloja PODOVI S REKAMA 1. Podovi od prirodnog ili umjetnog kamena, paljene gline i sintetskih materijala, 2. Drveni podovi i podovi od pluta, 3. Stakleni i metalni podovi PODOVI BEZ REKI 1. Namazi, 2. Prevlake. Nabrojite po tri esta primjera materijala za podove s rekama Prema vrsti materijala razlikuju se podovi od prirodnog ili umjetnog kamena, drveni podovi, podovi od asfaltnih, azbestnih ili PVC ploa te stakleni i metalni podovi za posebne namjene. 20. Mane podova s rekama ????? nema, savreni su. 21. to su namazi, a to podne prevlake. Navedite po dva primjera Namazi su smjese razliitih sastava koje se u mekanome stanju nanose u tankim ili debljim slojevima na vrstu i ravnu podlogu na kojoj otvrdnu gubitkom vode, kemijskim procesom ili ohlaivanjem. Namazi mogu posluiti i kao podloga drugoj vrsti poda. Zahtijeva mokri postupak u zavrnoj fazi izvedbe zgrade to je vrlo neugodno jer produljuje vrijeme izvedbe radi dugotrajnog suenja. Betonsk i, cementni, teraco, sadreni, asfaltni. Prevlake slue za oblaganje podova, a proizvode se ili u obliku manjih ploa ili pak tepiha ili smotaka (rola) velike povrine. Lijepe se, napinju ili polau na ravnu, glatku i suhu podlogu zatidenu od vlage, a reke se obrade na nain da su skoro nevidljive. Tekstilne, iglane, velur, proivene, linoleum, PVC, gumene. 22. Namazi koji slue kao vrste podloge za druge zavrne podne obloge - najee danas koritene vrste materijala i debljine Upotrebljavaju se: betonski, cementni, anhidrid (gips) namazi kao podloni namazi za druge vrste podova. Najede se izvodi betonski ili cementni namazi debljine 4,0 cm. 23. Namazi umjetnih spojeva koji slue kao zavrna podna obloga najee danas koritene vrste materijala i debljine Upotrebljavaju se: teraco (brueni betonski namaz), asfaltni i magnezitni namazi kao zavrni debeloslojni podni namazi (min. 4 cm). Tankoslojni zavrni podni namazi se izvode na bazi sintetskih veziva - poliuretanski i epoksidni namazi (2-5 mm).

15. Sustavi dimnjaka i ventilacija

1.

TO JE DIMNJAK, MATERIJALI, SVOJSTVA

Def.1. DIMNJACI su vertikalni kanali izgraeni u zgradi ili izvan nje od nesagorivog materijala kojima se odvode plinovi sagorijevanja goriva (kruto, tekude ili plinovito) iz jednog ili vie loita. Def.2. DIMNJAKje dio graevnog sklopa graevine, u obliku vertikalnog ili priblino vertikalnog kanala postojan na poar ae, koji slui za siguran i neometan odvod u vanjsku atmosferu dimnih plinova nastalih radom na dimnjak prikljuenog ureaja za loenje. Dimnjak je sastavni dio sustava grijanja. Uvjeti da gorivo potpuno sagori, dade optimalnu koliinu topline i minimalno zagauje vanjski okoli je dobra konstrukcija dimnjaka, dovoljna koliina kisika i kvalitetno gorivo. SVOJSTVA DIMNJAKA - nesagoriv i otporan na visoke temperature, nepropustan,otporan na kemijsko djelovanje plinova sagorijevanja (kiselootporan), dovoljno vrst na mehanika naprezanja, dobar toplinski izolator. OBLIK SVIJETLOG PRESJEKA DIMOVODNOG KANALA - pravokutni ili kvadratini (definira se odnosom stranica a/b ili a/a) - okrugli (definira se unutarnjim promjerom) MATERIJALI ZA IZVEDBU DIMOVODNOG KANALA - danas: amot i nekorozirajudi elini lim, prije: opeka, beton 2. NA EMU SE TEMELJI DJELOVANJE DIMNJAKA I KAKVO STANJE ZRAKA U DIMNJAKU TREBA POSTIDI

Djelovanje dimnjaka se temelji na razlici gustode toplih plinova sagorijevanja i vanjskog hladnog zraka (toplinski uzgon, ovisi o razlici temperature plinova i vanjskog zraka, visini dimnjaka, trenju pri strujanju i razlici pritisaka na ulazu i izlazu plinova). Kretanje plinova u dimnjaku moe biti: - strujanje - treba ga postidi - zastoj - treba ga izbjedi jer dimnjak ne funkcionira - protustrujanje - treba ga izbjedi jer je opasno za ivot i zdravlje 3. TO JE PRIUVNI/REZERVNI DIMNJAK?

Priuvni dimnjakjest dimnjak najmanje plotine svijetlog otvora 200 cm2 koji slui za prikljuenje ureaja za loenje na kruta goriva u izvanrednim uvjetima. 4. POLOAJ DIMNJAKA U ZGRADI I UVJET IZVEDBE VEZANI NA POLOAJ, VISINA DIMNJAKA IZNAD KROVA (SKICA)

POLOAJ DIMNJAKA U ZGRADI - u toploj zoni zgrade - u negrijanojzoni zgrade ili vani treba biti dodatno toplinski izoliran - na dovoljnoj udaljenosti od drvene ili metalne nk ili propisno protupoarno zatiden VISINA DIMNJAKA IZNAD KROVA odreuje se zbog sigurnosnih protupoarnih i funkcionalnih razloga - osigurava povoljno strujanje plinova u dimovodnom kanalu - uvjetovana visinom objekta, poloajem samog dimnjaka na objektu, visinom okolnih objekata i konfiguracijom okolnog terena - prema min. korisnoj visini (proraunava se za velika loita, za mala loita je min. 4,5 m)

5. Podjela 1:

VRSTE DIMNJAKA

Montani dimnjakje dimnjak koji se izvodi na gradilitu od meusobno usklaenih graevnih proizvoda. Predgotovljeni (sistemski) dimnjakje dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan gradilita od meusobno usklaenih graevnih proizvoda i drugih proizvoda, koji se kao predgotovljeni graevni proizvod ugrauje u graevinu. Zidani dimnjakje dimnjak koji se zida na gradilitu od punih opeka. Priuvni dimnjakjest dimnjak najmanje plotine svijetlog otvora 200 cm2 koji slui za prikljuenje ureaja za loenje na kruta goriva u izvanrednim uvjetima. Podjela 2: prema broju loita: - vlastiti dimnjaci - prikljueno jedno loite na jedan dimovodni kanal - sabirni dimnjaci - prikljueno vie loita na jedan dimovodni kanal - koriste se za mala loita prema mjestu ugradnje: - ugraeni dimnjaci - u sklopu zgrade - samostojedi dimnjaci - izvan sklopa zgrade prema nainu izvedbe i materijalu: klasian nain izvedbe - zidani u sklopu zida od opeke NF predgotovljena izvedba - elementi ugraeni izvan konstruktivnih zidova montana izvedba - elementi ugraeni izvan konstruktivnih zidova 6. TROSLOJNI MONTANI DIMNJAK. OPIS I SKICA S TLOCRTNIM POZICIJAMA I PRODORIMA KROZ MASIVNU MEUKATNU KOONSTRUKCIJU ZGRADE TROSLOJNI MONTANI DIMNJACI (TMD) ZA VLASTITE I SABIRNE DIMNJAKE Dimnjaci od gotovih elemenata ili u kombinaciji gotovih elemenata i zidanog obzida. Sastoje se od: - ELEMENTA ZA DIMOVODNI KANAL od amota ili nekorozirajudeg elinog lima Element okruglog ili etvrtastog presjeka od amota, svijetlog presjeka od 13,5 do 100 cm, duine 33 i 100 cm. Elementi se spajaju utorenjem i lijepe specijalnim kitom. elini elementi su cijevi okruglog presjeka, a najede se koriste za etane dimnjake (gotova troslojna konstrukcija visine jedne etae), svijetlog presjeka 13 do 20 cm. Spajaju se pomodu elinih nastavaka s brtvljenjem spoja mineralnom vunom. - PLATA Plat je omota od laganog betona ili uplje opeke visine 33 cm ili 100 cm. Platevi se spajaju s mortom. Prvi plat se postavlja u leaj morta na temelj i zapunjava betonom do visine. Time se postie izmicanje spojeva elemenata kanala i plateva (razlog je postizanje nepropusnosti gotovog dimnjaka). - MINERALNE VUNE Mineralna vuna u obliku vrpce ili punoplone zakrivljene ploe smjetena je izmeu dimovodnog kanala i plata. Vrpca mineralne vune je smjetena kod spojeva plateva. Primjeniv je za sve vrste goriva (kruta, tekuda i plinovita), isto tako za razliite vrste i kapacitete pedi i kotlova, kao i za otvorena loita.

7.

TO JE ETANI DIMNJAK?

Troslojni element visine etae. Pogodan je za sve vrste goriva. Pogodan je za sve vrste objekata s naglaskom na viekatne i viestambene zgrade. Tehnologija montanog sustava gradnje, koji osigurava ujednaenu kvalitetu izrade i vedu brzinu gradnje. 8. SASTAV TROSLOJNIH DIMNJAKA OD NEKOROZIRAJUDEG ELIKA Sastoje se od nekorozirajude eline cijevi ili cijevi od tehnike keramike, mineralne vune i obloge od lima ili zidanog obzida. - dimnjaci od tehnike keramike s vanjskim platom od nekorozirajudeg elika - dimnjaci od dvostrukog nekorozirajudeg elinog lima dimnjaci od nekorozirajudeg elinog lima s obzidom

9.

OSNOVNI NAINI PROZRAIVANJA prirodno - toplinski uzgon - princip rada: razlika u temperaturi zraka prostorije koju prozraujemo i temperature zraka okoline (to je temperaturna razlika veda to je uzgon jai i samo prozraivanje je bolje) prinudno (prisilno) - mehaniki uzgon - strujanje zraka postie ventilatorom - prostorno sloenije dispozicije 10. VARIJANTE PRIRODNOG PROZRAIVANJA moe biti kroz: - prozore otvaranjem prozora, velika izmjena zraka u vrlo kratkom vremenu - reke zrak prolazi kroz reke prozora, vrata i drugih otvora u zidu - vertikalne kanale U kudanstvima je i dalje najeda primjena prirodnog prozraivanja. Tehnikim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08) odreeno je da je minimalna koliina svjeeg zraka jednaka 0,5 izmjena zraka na sat, to se odnosi i na planirano prozraivanje prostora (otvorima na proelju ili mehanikom ventilacijom) i na infiltraciju kroz reke u konstrukciji i izmeu graevinskih dijelova. 11. KOD KOJIH PROSTORIJA JE OBAVEZNA IZVEDBA KANALA ZA PROZRAIVANJE, VRSTE KANALA - prostorije koje nemaju mogudnost direktnog prozraivanja kroz prozor (nalaze se unutar stambenog objekta) npr. sanitarne prostorije - kupaonice, WC-i, kuhinjske nie, prostorije za grijanje, kotlovnice i sl. VENTILACIJSKI KANALI Slue za pravilnu izmjenu zraka u prostorijama bez prozora ili za dodatnu ventilaciju. PRIRODNO PROZRAIVANJE VERTIKALNIM KANALIMA - pojedinanim - uobiajeno za zgrade visine do P + 4 - svaka prostorija u zgradi treba svoj vlastiti kanal preduvjet: stanovi moraju imati prozore koji se nalaze na 2 nasuprotne strane (popreno prozraivanje) - sabirnim - za zgrade visine iznad P+4 - u svakom katu se na isti k. prikljuuje 1 do 2 prostorije USPOREDBA SUSTAVA PROZRAIVANJA - sa sabirnim kanalima - manja uinkovitost tj. smanjeno prozraivanje - za istu svrhu predvien kanal svijetlog otvora povrina od cca 50 cm2 - manja tlocrtna povrina - s pojedinanim kanalima - velika uinkovitost - svaka prostorija, koja se prozrauje, spojena je na kanal svijetlog presjeka od 150 m2 - veda tlocrtna povrina

12. MATERIJALI, VISINE I PROFILI POJEDINANIH KANALA ZA PROZRAIVANJE - materijal - kanali od krunih ili etvrtastih elemenata od betona, keramike, plastike ili lima - visina kanala - iznad ravnog krova: visina snijega + 50 cm - iznad kosog krova: min. 50 cm iznad viih dijelova krova - presjek kanala - pojedinani kanali - okrugli svijetli presjek min. 110 cm2, etvrtasti min. 140 cm2, - sabirni kanali okrugli svijetli presjek min. 230 cm2, etvrtasti min. 300 cm2, maks. 500 cm2 13. VISINA KANALA ZA PROZRAIVANJE IZNAD KROVA - iznad ravnog krova: visina snijega + 50 cm - iznad kosog krova: min. 50 cm iznad viih dijelova krova 14. VARIJANTE IZVEDBE OBLONIH PREGRADNIH ZIDOVA ZA VERTIKALNE KANALE VENTILACIJE I KANALIZACIJSKE CIJEVI OBLAGANJE ZIDOVA Zidne obloge i ahtovi sastoje se od: metalne podkonstrukcije s jednostranom jednostrukom ili dvostrukom oblogom (iz Knauf Fireboard ploa ime se postie protupoarni zahtjev F90). LAGANA OBLOGA: - gipskartonske ploe 2x1,25 cm na metalnoj potkonstrukciji - zvuna zatita (MW)

15. ZATO JE POTREBNO MEHANIKO PROZRAIVANJE KOD PASIVNIH I NISKOENERGETSKIH KUDA Bitno je naglasiti da pasivne kude ne koriste konvencionalne sustave grijanja, nego koriste razne metode sloenih sustava ventilacije s rekuperacijom i tehnologije toplinske izolacije. Putem prirodne ventilacije ne moe se tono dozirati koliina zraka jer je esto prevelika razlika izmeu vanjske temperature, smjera vjetra i individualnih navika ljudi. Pored svega, ne moe se nadoknaditi niti izgubljena toplina. Sustavi za provjetravanje osiguravaju konstantnu izmjenu zraka, iskoritavaju toplinu iz odbaenog zraka i vre pravilnu raspodjelu zraka u svim prostorijama. ZRAKOTIJESNOST / ZRAKONEPROPUSNOST ZGRADA Zgrade koje su izvedene s viim stupnjem toplinske izolacije u odnosu na standardne zahtjeve energetskih karakteristika zrakopropusnost zgrada predstavlja znaajan udio u toplinskim gubicima. 16. NAINI I UVJETI PROVJETRAVANJA PROSTORIJA KOD NISKOENERGETSKIH KONCEPATA GRADNJE ZGRADA DECENTRALIZIRANI SUSTAV Izvodi se zasebno za pojedini prostor ili dio prostora i mogude je njegovo koritenje neovisno o ostalim sustavima. Ugradnja sustava ventilacije predstavlja namjeru regulirane razdiobe zraka unutar zgrade. Dovedeni zrak koristi se za ostvarivanje prihvatljive kvalitete unutarnjeg zraka i kriterija toplinske ugodnosti. CENTRALIZIRANI / CENTRALNI SUSTAV Sustav podrazumijeva pripremu zraka te potrebne rashladne i/ili toplinske energije na jednom mjestu za cijelu graevinu ili neki njen vedi dio. Prisilno provjetravanje vri se u centraliziranim sustavima u kombinaciji s rekuperacijom topline, tj. predavanjem topline otpadnog zraka svjeem ulaznom zraku. Odsis zraka obavlja se iz kupaonice i kuhinje, a ubacivanje zraka (odsis iz rekuperatora) obavlja se u prostorijama u kojima se najvie boravi. Karakteristina je podjela prostora na tlanu zonu (sobe i boravak) i odsisnu zonu (kuhinja i sanitarije), dok se kroz hodnike vri prestrujavanje zraka izmeu tih zona prestrujna zona. 17. NE ZNAM, PUSTITE ME VIE S TIM GLUPIM DIMNJACIMA!!! XD