Sie sind auf Seite 1von 87

KONSTRUKCIJE OPLOJA ZGRADE

1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oploja na masivne i lagane i koja je bitna razlika izmeu njih (sa gledita fizikalnih procesa) ?

MASIVNE

LAGANE

2. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima jednoslojnih zidova.

POROTHERM BLOK - toplinsko-izolacijski blok YTONG BLOK - plinobetonski blok

3. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima vieslojnih zidova kada je T.I. blie vanjskoj strani.

4. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima vieslojnih zidova kada je T.I. unutar konstrukcije.

5. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima vieslojnih zidova kada je T.I. blie unutarnjoj strani.

6. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima vieslojnih zidova kada je T.I. u cijeloj debljini graevnog dijela.

7. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od oblone opeke ili keramike.

8. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploa.

9. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata.

10. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploa.

11. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata.

12. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ili slinih ploa.

OSTAKLJENE FASADE
1. Navedite vrste ostakljenih fasada.

2. Navedite i opiite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade.

3. Nacrtajte podni prikljuak kontinuirane ostakljene fasade.

4./5. Opiite i skicom prikaite pojedinu vrstu ostakljenih fasada: a) kontinuirane, b) strukturalne, c) polustrukturalne, d) kombinirane, e) element fasade, f) dvostruke fasade, g) tokasto uvrene fasade.

a)

b)

c)

d)

e)

f)

g)

6. Koje su prednosti element fasada u odnosu na klasine ostakljene fasade ?

7. Koje su prednosti dvostrukih fasada ?

8. Navedite i skicom prikaite osnovne grupe dvostrukih fasada s obzirom na provjetrivanje.

DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE


1. Kao sustav, ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedee:

2. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod razliitih kompozicija ostakljenja.

3. Opiite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline U.

4. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa. Navedite ih i svaki opiite.

5. Opiite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju.

6. Opiite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju.

7. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja.

8. Obrazloite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje).

9. Obrazloite kakva je osvjetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene fasade.

10. Obrazloite svojstva zvune izolacije dvostruke fasade.

PROELJA - OTVORI, IZVEDBA I UGRADNJA


1. to nazivamo simetrino, a to asimetrino IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetrinog IZO stakla ?

2. Navedite i objasnite mogue deformacije IZO stakla.

3. Nacrtajte i opiite crte prikljuka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom.

4. to su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugraenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme.

5. Navedite mogue naine ugradnje prozora. Opiite pojedini nain ugradnje.

6. to je propisano Tehnikim propisom za prozore i vrata ?

7. to je zidarsko sidro ? Nacrtajte primjer uvrenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra.

8. Nacrtajte prozor i prozorsku klupicu (vanjska i unutarnja). Opiite crte.

9. Navedite i napiite ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid.

PREGRADNE STIJENE
1. to podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih stijena i koji se zahtjevi postavljaju na iste ?

2. Navedite mogue naine izvedbe pregradnih nenosivih zidova i stijena.

3. vrsto ugraene stijene. Nabrojite vrste vrsto ugraenih stijena i materijale od kojih se izvode.

3. vrsto ugraene stijene. Prikaite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke razliitih debljin a) s kratkim opisom posebnosti pri izvedbi (kada se zidaju, kako koriste...)

spoj zidanih pregradnih zidova (prema pravilima veza)

spoj sa nosivim zidom (utorom)

spoj sa metalnom sponom

3. Prikaite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Meukatne konstrukcije armiranobetonske ploe d=20cm s izvedenim plivajuim podom i sputenim stropom.

6. Pregrade od porobetonskih blokova - opiite ukratko nain izvedbe i posebnosti.

7. vrsto ugraene stijene. Prikaite varijante stijena od ploa visine etae s posebnostima pri izvedbi.

8. Prikaite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe.

9. Stijene od staklenih U-lamela - mogui naini izvedbe.

10. to su Monier stijene i kako se izvode ? Opiite i prikaite crteom.

11. Prikaite varijante montanih stijena s posebnostima izvedbe.

spojevi s podom i stropom

SUHOMONTANI SUSTAVI
1. to se podrazumijeva pod suhomontana gradnja ? Navedite prednosti suhomontane gradnje.

2. to su gips-kartonske ploe ? Navedite vrste gips-kartonskih ploa.

2. Navedite (i prikaite crteom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada.

4. Lagana pregrada - od ega se sastoji ? Prikaite crteom s opisom.

5. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim ploama i metalnom potkonstrukcijom osnovne vrste. Prikaite crteom s opisom.

d= 12.5mm, D= 75,100,125mm, h= 50,75,100mm

d= 2*12.5mm, D= 100,125,150mmm, h= 50,75,100mm

d=3*12.5mm, D=125,150,175mm, h=50,75,100mm

d= 2*12.5mm, D= 155,205,255mm, h= 105,155,205mm

d= 2*12.5mm, D>= 220mm, h>= 170mm 6. Opiite i prikaite crteom nain izvedbe laganih pregrada od gipskartonskih ploa na metalnoj potkonstrukciji.

7. Nacrtajte i opiite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploa na metalnoj potkonstrukciji.

W112 8. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama. Prikaite crteom dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim ploama na elinoj potkonst.

9. Navedite o emu ovisi doputena visina pregradnih zidova izvedenih gipskartonskim ploama na metalnoj potkonstrukciji.

10. Opiite nain ugradnje sanitarne opreme na lagane gipskartonske pregrade. Sanitarna oprema ugrauje se pomou posebnih elinih nosaa koji se ugrauju ve pri samoj montai laganih stijena izmeu vertikalnih CW profila. a) elini nosa za tipski zidni WC, predmontirana oprema s ugraenim vodokotliem b) nosa za umivaonike s priloenom potrebnom opremom za montau pribora c) elini nosa za zidne bojlere, montaa sa dva okomita UA profila s tipskim utinim kutnicima na podu i na stropu

a)

b)

c)

11. Naini vjeanja tereta na lagane gipskartonske pregrade (skica).

12. Zidne obloge od gipskartonskih ploa. Kada se koriste. Navesti i opisati nain izvedbe.

13. Prikaite crteom i opiite zidnu oblogu od gipskartonskih ploa za poboljanje zvune izolacije masivne pregrade.

14. Stupnjevi kvalitete zavrne obrade povrina.

15. Navedite osnovne vrste plivajuih podova izvedenih gipskartonskim ploama.

16. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opiite primjer plivajueg poda izvedenog gipskartonskim ploama.
VIDIFLOOR ili TUBF141 iz prolog pitanja. Paziti na PE foliju!

17. Povieni (dvostruki) pod - opiite i prikaite crteom. STINJENE GIPS-VLAKNASTE PLOE 600x1200 mm (25/13 mm) ili 600x600 mm (38 mm) - postupno postavljanje elinih nosaa s navojem - maximalna fleksibilnost kod naknade montae nosaa i ploa - pod je opteretiv ve nakon postavljenog 1. sloja ploa - vie od 90% slobodnog prostora u podnoj upljini

- elini nosai se lijepe pod posebnim ljepilom - standardni razmaci nosaa su 600mm bez meusobnih poprenih ukruta - PVC ploice poloene su na eline, a tite od prenosa udarne buke - nosai se postavljaju na spojevima ploa 1. sloja, ploe se ne lijepe za nosae

18. Nabrojite i ukratko opiite vrste sputenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gipskartonskim ploama.

19. Nacrtajte (spoj stropa i zida) i opiite sputeni strop izveden gipskartonskim ploama na elinoj potkonstrukciji - direktni ovjes.

20. Nacrtajte (spoj stropa i zida) i opiite sputeni strop izveden gipskartonskim ploama na elinoj potkonstrukciji - na visilicama.

21. Nacrtajte (spoj stropa i zida) i opiite samonosivi sputeni strop izveden gipskartonskim ploama s elinom potkonstrukcijom.

Ovdje je protupoarna zatita samo odozdo!! Moe biti i obostrana (tada je max. irina prostorije 4,00m) ili bez nje (onda 5,50m). 22. Sputeni stropovi od gipskartonskih ploa na metalnoj potkonstrukciji. Kada se moraju izvesti dilatacije u sputenim stropovima. Prikaite crte s opisom dilatacijskog spoja.

23. Kada se izvode sputeni stropovi s akustik ploama? Prikaite crteom s opisom.

Zbog vee apsorpcije zvuka?? 24. Dvostruki sputeni strop - kada se izvodi? Prikaite crteom s opisom.

25. Kasetirani sputeni strop - prikaite crteom s opisom.

26. Klima stropovi - kratak opis s crteom i prednosti.

ZATITA OD POARA
1. Navedite produkte izgaranja u poaru.

2. Navedite faze razvoja poara.

3. to je ukupno, a to specifino poarno optereenje? Kakvo specifino poarno optereenje moe imati zgrada ?

4. Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu panju kod projektiranja zatite od poara zgrada.

5. to je otpornost na poar ?

6. Ukratko opiite ponaanje elinih konstrukcija u poaru.

7. Ukratko opiite ponaanje drvenih konstrukcija u poaru.

Kod dimenzioniranja presjeka najbolje je poveati presjek zbog djelovanja poara! Drvo se od poara takoer titi zatitnim premazima.

8. Navedite osnovna naela zatite od poara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije (zatite od poara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata.

9. to je poarni sektor ?

10. to je evakuacijski put? O emu ovisi projektiranje evakuacijskih putova ?

11. Objasnite vatrogasni pristup.

Osnovni elementi vatrogasnih pristupa

STAKLO U ARHITEKTURI
1_proizvodi od stakla u arhitekturi: -openita podjela stakla -uplje staklo, -ravno staklo, -staklena vlakna. -proizvodi od stakla u arhitekturi: -ravno staklo, -stakleni blokovi, opeke, crijepovi,.... , -staklena vlakna (optika vlakna, staklena vuna, ....), -staklena pjena (toplinska izolacija).
-sirovine za proizvodnju stakla su osnovne (koje ulaze u konstituciju s takla) i pomone sirovine \sredstva za bojenje, bistrenje, homogeniziranje, zamuivanje \ -osnovna sirovina za proizvodnju stakla je kremeni pijesak SiO2 / silcicij-dioksid. u kvalitetnom kremenom pijesku maseni udio SiO2 mora biti vei od 98%, a udio Fe2O3 ne smije biti vei od 0.05%. fizikalna i kemijska svojstva stakla najvie ovise o njegovom kemijskom sastavu. kako kemijski sastav stakla ovisi o vrsti i koliini upotrijebljenih sirovina, to e i svojstva stakla biti u izravnoj vezi sa sirovinama (oksidima).

2_naini proizvodnje ravnog stakla: -topljenje stakla vri se u kadnim peima (bazenima) gdje se vri proces topljenje i preiavanja, te bistrenja i hlaenja tj. homogeniziranja mase. preko vunih kanala masa se prebacuje u bunare iz kojih se razliitim postupcima izvlai u obliku staklene trake koja se automatskim postupkom ree u ploe odreene veliine. -proizvodnja ravnog stakla danas -lijevanjem ili izvlaenjem izravno iz taline: - vueno staklo (izvlaenje staklene trake iz taline), - "float" postupak (od 1959. - tvrtka Pilkington Brothers), - ljevano (valjano) staklo (talina se izljeva meu rotirajue valjke). 3_tehnoloki postupci obrade stakla:
-rezanje -poliranje -buenje -bruenje -graviranje -pjeskarenje -jetkanje -kaljenje -savijanje -emajliranje -laminiranje -ljepljenje

4_float postupak proizvodnje stakla:

-tehnoloki postupak proizvodnje stakla koji danas prevladava u svijetu -postupak proizvodnje: -iroka traka rastopljene staklene mase klizi po tekuem metalu (kositar) u komori s kontroliranom atmosferom nakon ega se postepeno hladi. tim postupkom dobivamo staklo idealno ravne povrine (kao povrina tekuine). -osobitost osnovnog proizvod: -bezbojnost -prozirnost i bistrina staklene mase -ujednaenost debljine i paralelnost povrina -najvee proizvodne dimenzije stakla \600x321 cm\ odreene su, mogunostima transporta -nain pripreme sirovina i mogunosti dodavanja raznih primjesa u osnovnu smjesu omoguili su proizvodnju stakala u razliitim bojama i sa razliitim osobitostima. na takvo se staklo, toplo ili hladno, razliitim tehnolokim postupcima mogu nanositi razliiti slojevi ime se dobivaju stakla za najrazliitije namjene. -iz navedenih razloga ova stakla su podloga za proizvodnju drugih vrsta stakla

5_kaljeno staklo. karakteristike: -su stakla dobivena naknadnom doradom i spadaju u grupu sigurnosnih stakala - postupak proizvodnje: -ponovnim zagrijavanjem ravnog stakla na 600oC staklo omeka. naglim hlaenjem omekanog stakla dobiva se staklo u ijim je vanjskim slojevima stvoren napon pritiska, a u unutranjim slojevima napon vlaka. ovo naponsko stanje pozitivno utjee na poveanje otpornosti stakla na udar i toplinske razlike. Ukoliko doe do loma kaljenog stakla osloboeni naponi uzrokuju prskanje stakla u male komadie tupih bridova koji ostaju meusobno labavo povezani. ova stakla se ugrauju se na mjestima gdje se trai poveana otpornost na mehanike udarce i sigurnost u sluaju loma -"Heat Soak Test" -kaljeno staklo se prije stavljanja u promet "testira" zagrijavanjem u komori na 300oC. u sluaju prisustva nikl sulfida staklo e se slomiti. -djelomino kaljena stakla: -dobivaju se zagrijavanjem ravnog stakla na 600oC te postupnim hlaenjem. ovo staklo za razliku od kaljenog stakla prilikom loma uzrokuje pucanje stakla od mjesta udarca prema rubu staklene ploe \ne raspada se u male komadie\

6,7_laminirano staklo, vrste:

-laminat koji je sastavljen od dvije ili vie ploa stakla koje su meusobno slijepljene po cijeloj povrini pomou jedne ili vie folija. ta folija je polyvinil-butyrale (PVB), a njene su odlike prozirnost, izdrljivost, elastinost i adhezija na staklo -laminirana stakla pripadaju u grupu sigurnosnih stakala: -sigurnost od loma \zatita od ozljede kod loma stakla\ -neprobojnost (odgovarajue kombinacije u sastavu laminiranog stakla sposobne su izdrati ponovljene silovite udarce tvrdim predmetom, pa ak i projektile ispaljene iz vatrenog oruja \zatita od baenog predmeta, zatita od provale, zatita od vatrenog oruja, zatita od eksplozije\ -razliite kombinacije vrste i debljine stakala kao i folija omoguavaju nam udovoljavanje odreene sigurnosti, ali i postizanje drugih zahtjeva: -zatita od prekomjernog sunevog zraenja, -zatita od gubitka topline, -folije u boji i za neprozirnost, -zvuna izolacija, -postizanje vee vrstoe stakla \lijepljeno sigurnosno staklo\ 8_reflektirajua stakla. vrste: -stakla za kontrolu svjetlosti i energije sunca -na jednoj povrini reflektirajuih stakala nalazi se vrlo tanki depozit koji selektivno djeluje prema ukupnom sunevom zraenju. nanoenje refleksnog sloja izvodi se postupkom gdje se tijekom proizvodnje stakla, na jo toplu masu, nanosi prskanjem ili zapraivanjem sloj selektivnih metalnih oksida koji utonu u masu

-stakla niske emisije (LOW-E)-kontrola gubitka energije: -u proizvodnji stakla na povrinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zraenje (IC - zrake). Kroz stakla "niske emisije" gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vraaju natrag u pravcu iz kojeg ona dolazi

9_ljevano \valjano\ staklo. vrste: -razvilo se od lijevanja taline na ravnu povrinu i izravnavanja valjkom. Danas se talina lije meu vodom hlaene valjke, koji ga oblikuju u kontinuiranu traku odreene irine i debljine. -lijevano stakolo se proizvodi kao: -ornament staklo \ravno ljevano staklo ija je prozirnost zamuena time to su mu u jednu ili obije povrine trajno utisnuti motivi-spreavanje izravnog pogleda-privatnost\ -brazdasto staklo, -sirovo staklo, -armirano (iano) staklo \ravno ljevano staklo s dodanom ianom armaturom. ovo staklo nije sigurnosno ali ime neke osobine sigurnosnog stakla-prilikom loma ne rasipa se ve ostaje povezano ianom armaturom\ 10_vrste stakla prema obliku loma:

11_IZO staklo. crte i opis:

12_poboljana TI IZO stakla: -pojaana toplinska zatita postie se primjenom IZO stakla kojima su tehnoloki poboljana svojstva djelovanjem na prijenos i zraenje toplinskog protoka: -zamjena suhog zraka inertnim plinovima je prvi korak. -drugi korak je koritenje u sastavu IZO stakla LOW -E stakla (na povrinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zraenje IC - zrake). kroz stakla "niske emisije" gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vraaju natrag upravcu iz kojeg ona dolazi

13_stakla za zatitu od vatre: -vatrootpornost podazumijeva sposobnost nekog materijala \graevnog dijela\ da pod utjecajem vatre zadrava u potpunosti ili djelomino fiziku cjelovitost i stabilnost, cjelovitost na prolazn plamena, dima i vruih plinova, prolaz topline, te maksimalni toplinski tok u kW/m2 sa strane izloene djelovanju vatre na suprotnu, neizloenu, stranu. -klasifikacija stakla odreena je opisanim osobitostima i vremenom potrebnim da se staklo raspadne - mjereno uvijek u intervalima 15, 30, 60, 90 i 120 minuta od trenutka paljenja plamena do raspada staklene ploe. testiran mora bit cijeli sustav \staklo, okvir, nain ostakljenja i tehnologija ugradnje\

14_vrste sigurnosnih stakala:

-emajlirana stakla \dekorativna sigurnosna stakla kod kojih se na obraene ravne ploe na koje se prije kaljenja nanese posebna boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje koja se zatim zapee. takav nanos boje je otporan na mehannika oteenja i starenja\ -stakla sa sitotiskom \dekorativna sigurnosna stakla s nanesenom bojom tehnikom sitotiska, grafika\ -satinirana stakla \dekorativna stakla kod kojih se djelomina prozirnost postie obradom jedne povrine staklene ploe kiselinom-jetkanje\ -stakla za zatitu od vatre -stakla za zatitu od buke \stakla se sastoje od dviju ili vie ploa stakla koje su meusobno povezane s jednom ili vie akustinih PVB folija\ -antirefleksno staklo \koristi se za ostakljenja gdje bi odbljesak - reflektiranje svjetlosti moglo predstavljati ometajuifaktor. ova stakla izrauju se posebnim premazom-coating koji se nanose pomou magnetron postupka\ 15_parametri koji odreuju staklo:

-svjetlosni parametri: -prolaz \transmisija\ svjetlosti -parametar pokazuje koliinu svjetlosti u % koja prolazi kroz staklo -odbijanje \refleksija\ svjetlosti -parametar pokazuje koliinu suneve svjetlosti u % koja se odbija (reflektira) od povrine stakla -energetski \toplinski paramtri\ -direktni prolaz \transmisija energije\ -parametar pokazuje koliinu toplinskog zraenja Sunca u % koja neposredno (direktno) prolazi kroz staklo

-odbijanje \refleksija\ energije -parametar pokazuje koliinu energije u % koja se odbija (reflektira) od povrine stakla -upijanje \apsorpcija\ energije -parametar pokazuje koliinu toplinskog zraenja Sunca u % koju staklo upija (apsorbira) pri emu se podie njegova vlastita temperatura (zagrijava se). ta se temperatura prenosi na obije strane stakla -ukupni prolaz energije \solarni faktor\ -parametar pokazuje zbroj (sumu) suneve energije koja je kroz staklo prola neposredno (direktno) i one koja je kroz staklo prola posredno (indirektno) tj. zraenjem apsorbirane energije iz samog stakla u prostor iza stakla -koeficijent zasjenjenja -parametar pokazuje odnos ukupno proputene energije kroz staklo koje se promatra i ukupno proputene energije kroz bezbojno staklo debljine 3 mm -koeficijent toplinske provodljivosti -parametar koji pokazuje prolaz toplinske energije iz toplijeg u hladniji prostor kroz odreenu prepreku -razmjerni dobitak topline -parametar koji uvijek pokazuje stvarni prolaz ukupne toplinske energije iz okoline u prostorije kroz razliita stakla pod uvijek istim, propisanim (normiranim) uvjetima -indeks selektivnosti -parametar koji pokazuje odnos izmeu ukupno proputene svjetlosti i ukupno proputene energije -sigurnosni parametri 16_stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje:

gtot = Fw x g x Fc

Fw faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva zraenja, = 0,9 g stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje kod okomitog upada zraenja utvruje se prema HRN EN Fc faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja -vrijednosti veliina gi FC u pravilu, utvruju se mjerenjima, a mogu biti tabline vrijednosti. ovise o tipu ostakljenja