EUROPA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU Feudalizam: obiljeja i struktura srednjovjekovnog drutva * rani srednji vijek - osnova drutvenog ureenja

su seoske opine, stanovnitvo se bavilo poljoprivredom te je zemlja bila najvea vrijednost i osnova proizvodnje - seljaci su bili slobodni, iskoritavale su se zajednike ume i panjaci - seljaci su zbog raznih bandi i nomadskih naroda traili zatitu lokalnih vojnih voa kojima su u zamjenu davali svoju zemlju; vojni voe su njima tu istu zemlju vraali u zamjenu za radnu snagu i dio plodova seljaci postaju kmetovi * koloni seljaci zakupnici; ljudi koji su se samovoljno obvezali da e za ustupljeno zemljite odreen broj dana u godini obravati gospodarevu zemlju i davati dio uroda (oni su bili osobno slobodni)
vladar (car, knez, kralj) ima svoju ratnu druinu tim vojnim voama ustupa zemlju koju za njega obrauju seljaci visoko plemstvo i sveenstvo nie plemstvo i sveenstvo

duni vladaru vojnu slubu i vjernost za zemlju

graani seljako stanovnitvo (koloni, teaci, kmetovi, slobodnjaci)

feudalizam - seniorsko-vazalni odnos odnos gdje je vladar senior koji je svog podlonog (vazala) obvezao zemljom (feudom) gospodarev feud se naziva i vlastelinstvo:
zajedniki posjed:
- ume, panjaci, vode

(dio zemlje koji na vlastelinstva, no uglavnom s obzirom kmetovi obrauju ovako: za feudalca) dio prihoda feudalcu, desetina Crkvi te selo

alodij * porezne obveze kmetova razlikovala su se je redovni ili izvanredni porez dravi

selita

(seljaci sami obraivali, ali dio davali feudalcu)

novosti u poljoprivredi: eljezni plug, prijelazak s dvopoljnog na tropoljni sustav ivot u gradu: * Italija Genova i Venecija odravale pomorski put s Bizantom, ostala sredita - Firenca, Milan, Pisa * razvoj bankarstva i novarstva * dijelovi grada glavni trg (upravne zgrade i crkva) - gradski knez biran demokratski + vijee uglednih graana (koji postaju patriciji) * ceh strukovna obrtnika udruga kojom su srednjovjekovni obrtnici titili svoje interese i odravali kvalitetu proizvodnje * gilda trgovaka udruga kojom trgovci pojedinog grada tite interese trgovine (cijene) * nastanak veleobrtnikih radionica * bratovtina udruivanje stanovnika zbog gospodarskog i duhovnog uzdizanja

Uzroci kriarskih ratova (1096. 1254.) i poziv pape Urbana II. uzroci: * demografski rast u Europi, potreba za novim prostorima i otvaranjem noivh trgovakih trita * rat idealan nain da se uposli irok sloj ratnika koji su izgubili smisao nakon to su nomadi prestali provaljivati u Europu povod: * Turci Selduci sredinom XI: st. zagospodarili dijelom islamskog svijeta, ukljuujui Bagdadski kalifat * prijetnja je nastavila rasti kad su krenuli na Bizantsko carstvo 1701. bitka kod Manzikerta (kod rijeke Eufrat) poraena bizantska vojska Selduci ire islam i arapsku kulturu to rezultira nemogunou kranskih hodoasnika da sigurno putuju u Jeruzalem * bizantski car Aleksije Komnen obraa se rimskom papi Urbanu II. za pomo koji je 1095. na Crkvenom saboru u Clermontu pozvao krane na osloboenje svetih mjesta u Palestini (onima koji se odazovu bio je obean oprost od grijeha) * borci za osloboenje Kristova groba prozvani kriarima zbog znakova kria na njihovim odorama Prvi kri. rat: * prvi kriari (veinom seljaci) predvoeni propovjednikom Petrom Pustinjakom doli do Carigrada 1096. te ubrzo bivaju potueni jer nemaju pojma o ratovanju * 1097. dolaze prvi vitezovi, pojedini velikai sa svojim vitezovima * 1099. oslobaaju Jeruzalem te vre pokolj nad islamskim stanovnitvom, muslimani u tome nali razlog za veliki dihad Drugi kriarski rat: * zbog pada grofovije Edesa 1147. rat predvodili njemaki car Konrad III. i francuski krlaj Luj VII. nije bio uspjean, kriari su zbog pljakanja okrenuli Bizant protiv sebe i Edesa nije vraena u kranske ruke Trei kriarski rat: * nastao zbog uspona sultana Saladina koji je napao krane te 1187. godine osvojio natrag Jeruzalem * osvajanje Jeruzalema probudilo njemakog cara Fridrika I. Barbarosu, engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca i francuskog kralja Filipa II. Augusta da se prihvate vodstva treeg kriarskog pohoda, ali unato tome rat je za kriare izgubljen 1192. Rikar Lavljeg srca potpisao mir sa Saladinom * osvojili grad Akka koji je postao sreditem Jeruzalemskog kraljevstva etvrti kriarski rat: * u rat su sudjelovali talijanski i francuski vitezovi * trebali su na poziv pape Inocenta III. krenuti u osvajanje Egipta, ali nisu imali dovoljno novaca da ih Mleani prevezu mletaka flota iskoristila tu priliku za osvajanje Zadra 1202. * kriari stigli u Carigrad, opsjeli ga te 1204. godine osnovali Latinsko Carstvo posljedice: Bizant vie ne moe braniti Europu od islamskih osvajanja to je ostavilo mogunost Turcima osmanlija koji e u ime dihada krenut u osvajanje Europe

Djeji kriarski rat: * oko nekoliko tisua djece (okupljalo ih se od oko 1212.-1215.) trebalo je osloboditi Svetu zemlju jer su oni za razliku od kriara bezgrijeni, no to je samo rezultiralo njihovom smru i prodajom u roblje Peti kriarski rat: * 1217. 1221. * pokrenut pod vodstvom Leopolda Austrijskog i hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. * cilj: osvajanje Egipta neuspjeno esti kriarski rat: * pod vodstvom njemakog cara Fridrika II. zapoeo 1228. g. * diplomatska nagodba izmeu njega i egipatskog sultana Al-Kamila kranima vraeni Betlehem, Nazaret i Jeruzalem (za 10 godina opet u muslimanskim rukama) Sedmi (1248. - 1254.) i osmi (1270.) kriarski rat: * pokrenuo ih francuski kralj Luj IX. Sveti * prvi usmjeren protiv Egipta, a drugi protiv Tunisa elja za uvrivanjem kranske pozicije u Akki u Palestini * pad Akke 1291. oznaav akraj kriarskih pohoda Posljedice kriarskih ratova * osnivanje malih kriarskih dravica u Svetoj zemlji rezultiralo upoznavanjem islamske kulture razvoj trgovine, trgovina bogata tkaninama, draguljima i zainima * nove poljoprivredne kulture marelica, ria, lubenica, limun, pojaana upotreba eera Osnivanje duhovno-vitekih redova * podreeni papi * ivanovci (vitezovi sv. Ivana, malteki vitezovi) osniva: Gerard iz Amalfija on je sagradio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Jeruzalemu i hospital za bolesne i nemone hodoasnike * templari (siromani Kristovi vitezovi) osniva: Hugo de Payns 1119. g. svrha: obrana hodoasnika koji hodoaste Svetom zemljom * teutonci njemaki vitezovi, igraju veliku ulogu u kolonizaciji pribaltikih zemalja - lanovi reda meusobno povezani zavjetom i nisu se smjeli eniti - hijerarhija: vitezovi titonoe (ratnici), braa pomonici te sveenici duhovnici Hrvatska i kriari * Knjiga o putu u Jeruzalem Rajmund dAguiles (prvi kriarski rat) * zapisi grofa Villehardouina i Roberta de Cleryja (etvrti kri. rat, osvajanje Zadra 1202.) * Andrija II. sudjelovao u petom kriarskom ratu Samuilovo Carstvo * nastalo 976. iz ustanka protiv bizantske vlasti od etiriju brae Samuilo glavni * prijestolnica Prespa, a zatim Ohrid * Bazilije II. prvi zapoinje izravne napade na S.C. 1014. g. kod Belasice blizu dananje Strumice

Uspon i pad dinastije Komnena * uvoenje sustava pronija zemljinih posjeda slinih feudima * kriza u Bizantu 1071. zarobljavanje cara Romana IV. od strane Selduka * Aleksije I. Komnen (1081.-1118.) osniva dinastije Komnen - reorganizirao vojnu i dravnu upravu oslanjajui se na krupne zemljoposjednike - zaratio s Normanima u junoj Italiji, Peenezima na sjeveru bizanta te Rakom na Balkanu - postao je inicijator prvog kriarskog rata * Emanuel Komnen (1143. 1180.) - dodatno uvrstio bizantsku vlast na Balkanu, obnovio tenje za stvaranje Rimskog Carstva - pokorio Raku i okomio se na austro-ugarsku dravu pa je Stjepan III. prepustio dio Hrvatske juno od Krke, Bosnu, Srijem i Dalmaciju - nakon njega mo Bizanta pada Latinsko Carstvo * kriari po dolasku u Carigrad ruse Bizantsko Carstvo sin svrgnutog cara Izaka Angela, Aleksije Angel zamolio ih je da ga pokuaju vratit na prijestolje uspjeli su, ali je bivi car pobjegao s dravnom blagajnom tako da su kriari odluili sruiti B.C. 1204. god. * nastaju Latinsko Carstvo, Solunsko Kraljevstvo, Atensko-tebansko vojvodstvo i Ahajdska kneevina * Venecija se najvie okoristila propau trgovaki putevi * 1261. nikejski car Mihajlo Paleolog uz pomo Genove vraa Carigrad i ponovno uspostavlja Bizantsko Carstvo, ali vise nikad nije bilo mono Bugarska * u X. st. pokoren od strane Bizanta zbog stanja feudalne anarhije * 1185. braa Petar i Asen podigli ustanak protiv Bizanta te su uz pomo rakog velikog upana Stefana Nemanje i Kumana izborili neovisnost * arhiepiskopija (nadbiskupija u pravoslavlju) stvorena u Trnovu Asen prima carsku krunu Drugo bugarsko carstvo * tijekom Kalojana Bugarska se proirila i postala najjaa drava na Balkanu * nakon smrti Ivana Asena II. (1241.) opet zavladala feudalna anarhija Raka (Srbija) * bila pod bizantskim utjecajem oslobodio ju Stefan Nemanja koji je uspostavio dravu * njegov sin Stefan Nemanji 1217. g. dobiva naslov kralja, a mlai, Sava, naslov vrhovnog poglavara Srpske pravoslavne crkve * najznaajniji vladar Duan (XIV. st.) 1346. se proglasio carem Srba i Grka, izdao zakonik * srpska vojska poraena od strane Turaka, 1389. g. se ponovno okuplja bitka na Kosovom polju Vlaka * kraj XIII. st. Ivan Besaraba Moldavija * XIV. st. * vojvoda Stjepan Vezi oko 1500. godine void uspjene ratove protiv Turaka

Venecija * ime dobilo po plemenu Veneta * prvo spominjanje IX. st. Civitas Venetiana * na elu je dud s tribunima (predstavnici bogatijeg stalea) * glavni posrednik u trgovini izmeu Istoka i Zapada * XII. st. Republika sv. Marka Engleska * nakon bitke kod Hastingsa princ Vilim postaje kralj, a njega nasljeuje Henrik I. koji podupire razvoj gradova i trgovine * nakon smrti Henrika I. Engleska u banani jer vlada samovolja plemstva * dolaz grof od Anjoua Henrik Plantagenet, odnosno Henrik II. (XII. st.) te uvodi red u suski sustav i jaa kraljevsku vlast u Francuskoj ima vise posjeda nego sam francuski kralj te je u svoje vrijeme bio najmoniji u Europi * naslijedio ga je sin Rikard I. (Lavljeg Srca) koji se iao borit u kriarske ratova pa je umjesto njega vladao njegov brat Ivan Bez Zemlje te kad se vratio otiao je u Francusku boriti se s Filipom II. * nakon Rikardove smrti prijestolje nasljeuje Ivan Bez Zemlje koji nastavlja voditi ratove protiv Francuske, ali neuspjeno; sukobio se s papom Inocentom III. jer je imenovao nadbiskupa Canterburyja zbog ega se uveo interdikt u Engleskoj, a Ivan se izopio iz crkve * potisnut sa svih strana, izdao je 1215. Veliku povelju sloboda (Magna Charta Libertatum): - sam sebi ograniava vlast, ne smije samostalno raspisivati i poviavati porez, nitko ne smije biti osuen bez sudske odluke, izabrano 25 velikaa koji ga konstantno nadziru u izvravanju povelje te se imaju pravo pobuniti * nakon Ivana dolazi Henrik III. u njegovo se doba vijee 25 velikaa poinje nazivati parlamentom - Henrik si je htio poveati ovlasti pa je htio opozvati Veliku povelju sloboda, no otpor ga je sprijeio - morao je 1237. povelju dopuniti tzv. Oxfordskim statutima prema kojijma je kralj bio obvezan sazvati parlament tri puta godinje te je parlamentu dano da izabiru visoke dravne slubenike Francuska (od XII. sredine XIV. st.) dinastija Capet: Luj IV. Debeli jaao kraljevsku vlast Filip II. August ratovao s engleskim kraljevima te pridobio veinu posjeda u Francuskoj, podupirao je razvoj gradova, a novac od poreza ulagao je u jaanje kraljevske uprave Luj IX. Sveti 1259. okonao ratove s Engleskom; uvodi novani sustav ime je ubrzao optjecaj novca i trgovine, uvodi kraljevski sud za pmeike sudove Filip IV. Lijepi: * vrhunac dinastije Capet * njemu je uvijek trebalo puno novaca da vodi dravu pa je ak i Crkvi nametao davanja to ga je dovelo u sukob s papom Bonifacijem VIII., posuivao je novac i od drugih gradova i te dugove pretvarao u stalne poreze * svi su bili nezadovoljni tako da je morao sazvati dravne stalee koji su zatim postali savjetodavno tijelo i odluivali o raspisivanju poreza

* dravni stalei stali na stranu kralja u sukobu s papom tako da papa biva utamnien, a Filip stavlja Klementa V. na vlast kojemu je kralj rekao da premjesti prijestolnicu iz Rima u Avignon time 1309. zapoinje avinjonsko ropstvo koje traje do 1377. * kako je cijelo vrijeme posuivao, a nije htio vratiti, naposlijetku se odluio da uniti templare kako im ne bi trebao vraat dug i u tome je uspio Engleska i Francuska u stogodinjem ratu (1337. 1453.) * Filip IV. Lijepi umire bez mukog naslijednika te se postavlja dinastija Valois koji su pobona obitelj obitelji Capet * s druge strane engleski kralj Edvard III. htio je francusko prijestolje jer mu je stara bila ki Lijepog povod ratu * razlog rata: bogata pokrajina Flandrija gdje je bio razvijen obrt i suknarska manufaktura koja je obraivala vunu iz Engleske * godine 1429. Jeanne d'Arc razbija englesku opsadu grada Orleansa te postaje poznata kao Ivana Orleanska, no Englezi su ju na prevaru zatvorili i spalili na lomai * Karlo VII., kojeg je Ivana dovela do prijestolja napokon istjerao Engleze iz Francuske pobjedom kod Castillona 1453. * crna smrt epidemija kuge koja je pokosila gotovo treinu stanovnika u Europi * akerija francuski ustanak seljaka Rat rua: * nastao izmeu dinastije Lancester i York u Engleskoj zbog borbe za prijestolje * Lancesteri imali crvenu ruu na grub, a York bijelu pa je po tome dobio naziv * zavrava 1485. kad dolazi Henrik VII. Tudor na vlast Pirenejski poluotok: * rekonkvista borba za osloboenje Pirenejskog poluotoka od Arapa (Maura) * na poluotoku se nalazi vise malih arapskih i kranskih dravica * najjae kraljevstvo bilo Kraljevstvo Aragon i Kraljevstvo Kastilja * 1469. g. Ferdinand Aragonski i Izabela od Kastilje se ene te time spajaju svoja dva kraljevstva u jedno veliko Kraljevstvo panjolska * 1492. panjolska pokorila Arape u njihovom zadnjem uporitu na poluotoku u Granadi Obitelj Medici: * bogata bankarska obitelj * najpozantiji Cosimo Medici Stariji i Lorenzo Velianstveni * oni su ulagali velike svote novaca u razvoj umjetnosti i znanost te su bili mecene mnogim tadanjim knjievnicima i umjetnicima * u njihovo vrijeme Firenza doivljava izniman kulturni napredak Uspon eke * eki vladari tokom XIII. st. stalno ire vlast * bili toliko moni da se kralj kandidirao za njemakog cara, no izabran Rudolf Habsburgovac uslijedio rat izmeu njih dvoje, ali je eki kralj poginuo 1278. na Mohakom polju

Husitski ratovi: * esima se nije svidio njemaki utjecaj u ekoj te je nastao pokret na ijem je elu bio professor prakog sveuilita Jan Hus koji se zalagao i za reform Crkve u smislu povratka na siromatvo i prevoenja Biblije na narodni jezik * njemaki car igmund Luksemburki i Crkva su skuili da Husovo djelovanje moe izazvati nevolje stoga je Hus 1415. pozvan u crkveni sabor u Konstanzi da obrazloi svoje stavove * tamo su ga proglasili heretikom i spalili ga te je to bio povod za konaan ustanak eha * sukob zapoinje 1419. u Pragu te igy vodi par neuspjenih ratova protiv njih i njihovih tabora (oklopnih vozila za opskrbu) * tzv. taboriani, radikalni husiti s Janom ikom na elu su pobjeivali carske trupe, no kad su vodstvo preuzeli umjereni husiti srea se okrenula * 1433. zavravaju ratovi nagodbom umjerenih husita s igmundom * to nije okonalo nemire jer su taboriani nastavili ratovati jo osamdesetak godina Ruska srednjovjekovna drava: * naslijedili pravoslavlje jer se Ivan III. oenio bizantskom princezom Sofijom Paleolog, a Bizant propada dolaskom Osmanlija * Ivan IV. Grozni pokorio samovoljne ruske velikae, istjerao Mongole iz Polvoja te ih nastavlja goniti iza Urala ime je proirio granice Rusije i na azijski kontinet pa se 1547. proglaava carem - izvrio mnoge reforme te uspostavio jaku sredinju vlast nazvanu samodravlje, parlament duma imalo samo savjetodavnu ulogu Uspon Osmanskog Carstva, osvajaki ratovi * Turci Osmanlije s emirom Osmanom stvaraju samostalnu dravu * Osman je bio gazija broac za islamsku vjeru, imao je mnogo pristaa * naslijedio ga je Orhan koji je uetverostruio podruje osmanske drave i koji je bio saveznik s Bizantom * 1353. Osmanlije osvojile utvrdu Cimpe na poluotoku Galipolju * 1354. osvojena Angora Orhan se proglaava sultanom * Murat I. nastavio osvajanja, 1361. osvaja Hadrianopol i tamo premjeta prijestolnicu, takoer nametnuo Bizantu godinji danak * 1371. godine u skuobu na rijeci Marici Osmanlije porazili Srbe * 1382. osvojena Bugarska * 1389. okupila se srpska vojska pod vodstvom kneza Lazara te im je bosanski kralj Tvrtko poslao pomo uslijedila bitka na Kosovom polju Lazar i Murat mrtvi, Srbija postaje trajno ovisna o Osmanskom Carstvu * 1396. bitka kod Nikopolja igmund sa europskim vitezovima pokuao zbaciti Osmanlije, ali bivaju potueni * 1402. Osmanlije poraene kod Ankare od strane Mongola kratki zastoj s ratovanjem * 1444. bitka kod Varde Ivan Hunjadi (Janko Sabinjanin), ponovni poraz kranske vojske u pokuaju da srue Osmanlije * Mehmed II.(el Fatih) 1453. rui Carigrad koji je preimenovao u Istambul * 1459. godine osvajaju Srbiju, 1463. Bosansko kraljevstvo, Albaniju (1478.) i Hercegovinu (1482.)

sultan Sulejman II. Velianstveni: * vrhunac moi Osmanskog Carstva * 1521. osvaja Beograd "klju Ugarske" te na Mohakom polju 1526. porazio je ugarskohrvatsku vojsku, osvojio Budi mi velike dijelove Ugarske i Hrvatske * Sulejman II. poginuo 1566. kod Sigeta, Osmani slabe * spahije konjanici koji su za vojnu slubu dobivali zemlju (spahiluk) * janjiari elitne jedinice pjeaka oni su plaani novcem * erijat skup muslimanskih vjerskih, graanskih i kaznenih zakonskih odredbi zasnovan na Kur'anu * vani podanici sultana su veliki vezir i divan (dravno vijee) * carstov podijeljeno na paaluke (beglerbegluke) kojima su upravljali beglerbegovi, paaluci na sandake kojima su upravljali sandak-begovi, a sandaci su se dijelili na nahije * kadije sudske ovlasti, dunost da sultanu jave to rade pojedini upravitelji * hara porez, haralije sakupljai poreza