You are on page 1of 235

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judicial and

cial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS

MODUL 8 GRAANSKA OBLAST VANPARNINI POSTUPAK

Vodei ekspert: Nedeljko Milijevi, Osnovni sud Banja Luka Konsultanti: Predrag Krsmanovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Nevenka Mitri, sudija Osnovnog suda Banja Luka Mirza Jusufovi,sudija Suda BiH Staka Gojkovi, Vrhovni sud RS Violanda ubari, Okruni sud Banja Luka Asja Razi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Enisa Halilovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Jovanka Jovanovi, predsjednik Osnovnog suda u Doboju

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine

Uvod Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i konsultanata iz razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su pokuali da korisnicima osiguraju praktini instrument koji bi im, kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom radu. Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula koji su elaborirani zahvaljujui velikodunom financiranju od strane EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i koordinacijskom trudu Centara za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine. U okviru ovog Projekta, 13 eksperata, uz pomo priblino istog broja konsultanata, obradili su 13 edukativnih Modula i time pokrili kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane Upravnih odbora Centara za edukaciju sudaca i tuitelja kao najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se pojavili nedavnim pravnim reformama na ovim poljima. Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za edukaciju sudaca i tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od strane lanova pravosua (ali i drugih pravnika) za praktinim edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i pravnom sistemu Bosne i Hercegovine koji se stalno razvija. Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer sposobnosti i volje lanova pravosua u Bosni i Hercegovini predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u Projekat da surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee prepreke u formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji. Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz konstruktivnu kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se ovaj edukativni materijal neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da svoje komentare dostave Centrima za edukaciju sudaca i tuitelja. Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i tuiteljsko vijea zahvaljuju se svim ekspertima, konsultantima i asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov trud i predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom projektu ovakve vrste u Bosni i Hercegovini.. Branko Peri Predsjednik Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine Biljana Mari Direktorica Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Republici Srpskoj Sanela Paripovi Direktorica Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine

VANPARNINI POSTUPAK

SADRAJ UVOD .............................................................................................................................. 3 PODMODUL I - OPTE ODREDBE O VANPARNINOM POSTUKU ............... 4 1. POJAM VANPARNINOG POSTUPKA............................................................... 5 2. OSNOVNE RAZLIKE IZMEU PARNINOG I VANPARNINOG POSTUPKA .................................................................................................................... 6 3. NAELA VANPARNINOG POSTUPKA ............................................................ 8 4. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI ........................................................................... 9 5. PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA ................................................... 9 6. PRAVILA O SUKOBU IZMEU VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA .................................................................................................................. 10 7. SUDSKA PRAKSA ................................................................................................. 10 8. POPIS LITERATURE I SUDSKE PRAKSE ....................................................... 17 PODMODUL II - POSTUPCI ZA UREENJE LINIH STANJA ....................... 20 UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 20 1. ODUZIMANJE I VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI ........................... 21 2. SUDSKA PRAKSA ................................................................................................. 24 3. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ............................................................ 30 4. ZADRAVANJE U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI .......................................... 39 5. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ............................................................ 41 6. PRIJEDLOG ZA PROGLAENJE NESTALOG LICA UMRLIM ................... 45 7. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ........................................................... 48 8. POPIS LITERATURE I SUDSKE PRAKSE ........................................................ 57 PODMODUL III - UREENJE PORODINIH ODNOSA .................................... 59 UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 59 1. POSTUPCI ZA UREENJE PORODINIH ODNOSA ..................................... 60 UVOD ............................................................................................................................ 60 2. DOZVOLA ZA ZAKLJUENJE BRAKA............................................................ 60 3. RJEENJE SUDA O DAVANJU DOZVOLE....................................................... 63 4. PRODUENJE RODITELJSKOG PRAVA ......................................................... 64 5. PRESTANAK RODITELJSKOG PRAVA ........................................................... 65 6. ODUZIMANJE RODITELJSKOG PRAVA......................................................... 65 7. VRAANJE RODITELJSKOG PRAVA .............................................................. 66 8. SUDSKA PRAKSA .................................................................................................. 67 9. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ............................................................ 67 10. POPIS LITERATURE I SUDSKE PRAKSE ...................................................... 82 PODMODUL IV - UREENJE IMOVINSKIH ODNOSA .................................... 83 OPIS PODMODULA ................................................................................................... 83 1. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE.................................................................. 84 2. SUDSKA PRAKSA .................................................................................................. 96 3. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU .......................................................... 101 4. ODREIVANJE NAKNADE ZA EKSPROPRISANE NEPOKRETNOSTI .. 120 5. SUDSKA PRAKSA ............................................................................................... 123 6. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU .......................................................... 125

VANPARNINI POSTUPAK

7. UPRAVLJNJE I KORIENJE ZAJEDNIKIM STVARIMA...................... 131 8. DIOBA STVARI I IMOVINE U SUSVOJINI..................................................... 132 9. SUDSKA PRAKSA ................................................................................................ 136 10. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ........................................................ 144 11. UREENJE MEA ............................................................................................. 157 12. SUDSKA PRAKSA .............................................................................................. 162 12. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ........................................................ 165 13. LITERATURA ..................................................................................................... 174 PODMODUL V UREENJE DRUGIH VANPARNINIH STVARI................. 177 OPIS MODULA.......................................................................................................... 177 1. SASTAVLJANJE I OVJERAVANJE SADRINE ISPRAVA ......................... 178 2. UVANJE ISPRAVA ........................................................................................... 179 3. SUDSKI DEPOZIT ............................................................................................... 180 5. SUDSKA PRAKSA ................................................................................................ 183 6. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU .......................................................... 193 7. LITERATURA ....................................................................................................... 230

VANPARNINI POSTUPAK

UVOD Modul VANPARNINI POSTUPAK je iroka oblast pa materiju nije mogue prezentovati u jednoj cjelini. Ovo je razumljivo, budui da se po pravilima vanparninog postupka vode posebni vanparnini postupci, izvrni postupak, steajni postupak, likvidacioni postupak, postupak upisa u sudski registar itd. Tema ovog rada je materija propisana Zakonom o vanparninom postupku SR Bosne i Hercegovine, koji se u Republici Srpskoj primjenjuje u skladu sa lanom 12. Ustavnog zakona za sprovoenje Ustava Republike Srpske i Zakona o vanparninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, koji zakoni su identini u oba entiteta. Kako vanparnini postupak obuhvata opte i posebne odredbe, posebne odredbe su grupisane u etiri dijela to sam materiju izloio u pet podmodula i to: opte odredbe vanparninog postupka, ureenje linih stanja, ureenje porodinih odnosa, ureenje imovinskih odnosa i ureenje drugih vanparninih stvari. Unutar podmodula dao sam kratak prikaz materije podmodula, nakon toga pojasnio posebne postupke, a potom dao prikaz sudske prakse sudova drava nastalih na podruju bive Jugoslavije. Ovo iz razloga to su se na podruju bive Jugoslavije sve do poetka 1980. godine primjenjivala pravna pravila Zakona o vanparninom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. godine. U tom periodu, a i kasnije, ujednaena je sudska praksa na podruju cijele bive drave. Na ovo sam se odluio iz razloga to stavovi sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini su dosta rijetki i ne obuhvataju sve vrste vanparninih postupaka. Takoe sam naveo objavljenu literaturu iz oblasti vanparninog postupka. Imajui na umu da u sudovima u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine vanparnine postupke vode mlae sudije i struni saradnici uradio sam praktine primjere obrazaca odluka, zapisnika i korespondencije sudova kako bih olakao rad mladim kolegama. U radu sam dao prikaz svih vanparninih postupaka propisanih Zakonom o vanparninom postupku, a ire sam izloio sloenije postupke i to: ostavinski postupak, naknadu za eksproprisane nekretnine, ureenje mea, diobu nekretnina i ureenje porodinih odnosa. Nadam se da e ovakav pristup pomoi kolegama da lake shvate materiju vanparninog postupka to e se odraziti na kvalitetnije i bre rjeavanje vanparninih predmeta.

VANPARNINI POSTUPAK

PODMODUL I - OPTE ODREDBE O VANPARNINOM POSTUKU UVODNE NAPOMENE Kategorije U ovom podmodulu obraena je prva glava Zakona o vanparninom postupku pod naslovom Opte odredbe zakona. Tematske oblasti koje e se obraivati u ovom podmodulu su pojam vanparninog postupka, osnovne razlike izmeu parninog i vanparninog postupka, naela vanparninog postupka, vanredni pravni lijekovi, prijedlozi za ponavljanje postupka i pravila o sukobu izmeu vanparninog i parninog postupka i sudska praksa. Za obradu ovog podmodula potrebno je vrijeme od jedan sat i 30 minuta. U tom vremenskom periodu podmodul e biti predstavljen u formi seminara koji podrazumijeva predavanje u trajanju 30 minuta i diskusiju u trajanju od 30 minuta. Opti cilj podmodula je pomoi sudijama i strunim saradnicima koji sude u vanparninim postupcima da lake i bre identifikuju probleme koji se pojavljuju u konkretnim predmetima te da pomou ove i druge literature pronau praktino rjeenje. Na osnovu zapaanja u ovom i drugim sudovima uoio sam da vanparnine postupke vode sudije sa malo iskustva i struni saradnici. Uoio sam da nedostaje struna literatura iz ove oblasti posebno sudska praksa. Kako je Zakon o vanparninom postupku due vremena u primjeni na ovim podrujima, kao i na podrujima drugih drava nastalih na podruju bive Jugoslavije, to su izjednaeni stavovi sudova iz ove oblasti, pa sam iste sakupio i u ovom radu prezentovao, tako da budu dostupni svima onima koji rade na vanparninom referatu. Opte odredbe propisane su u prvom dijelu zakona od lana 1. do lana 28. Zakona o vanparninom postupku. Do donoenja Zakona o vanparninom postupku Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine u ovoj republici kao i drugim republikama bive Jugoslavije primjenjivala su se pravna pravila Zakona o vanparninom postupku iz 1934. godine. Iz ovog se moe zakljuiti da procedura vanparninog postupka nije pretrpjela neke vee izmjene tako da se mogu koristiti iskustva sudova drugih drava nastalih na podruju bive Jugoslavije. U ovom podmodulu istaknute su razlike izmeu vanparninog i parninog postupka s ciljem da se utvrdi koji se predmeti rjeavaju u vanparninom postupku i time

Trajanje Oblik

Ciljevi edukacije

Opis

VANPARNINI POSTUPAK

otklone greke koje postoje kod rjeavanja vanparninih predmeta. U kratkim crtama pojanjena su naela vanparninog postupka, iz razloga to je vanparnini postupak sumaran postupak, kojim nije regulisana procedura u cijelosti, pa se sudije trebaju pridravati naela postupka, kako bi pojasnili pojedine odredbe zakona. U radu su istaknute situacije kada se prekida postupak, te kada se dozvoljava ponavljanje postupka. Ovaj podmodul sadravae razradu tema-podmodula i to: - pojam vanparninog postupka - osnovne razlike izmeu parninog i vanparninog postupka - naela vanparninog postupka - vanredni pravni lijekovi - prijedlog za ponavljanje postupka - pravila o sukobu izmeu vanparninog i parninog postupka. Mogui predavai/edukatori Dnevni red modula Vodei ekspert Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra. Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul. Nedeljko Milijevi, Osnovni sud Banja Luka

VANPARNINI POSTUPAK

1. POJAM VANPARNINOG POSTUPKA Za razliku od parninog postupka koji prua pravnu zatitu ugroenim ili povrijeenim subjektivnim pravima, u vanparninom postupku ureuju se pravni odnosi u kojima nema spora ili ugroavanja prava. Tu se pravni odnosi moraju urediti sudskim putem, jer izmeu stranaka nema saglasnosti o nainu njihovog ureenja. Rukovodei se svojim potrebama svaki pravni poredak odreuje obim i vrste vanparninih stvari.

2. OSNOVNE RAZLIKE IZMEU PARNINOG I VANPARNINOG POSTUPKA Izmeu parninog i vanparninog postupka postoje slinosti, ali i razlike. Ovdje emo govoriti samo o nekim vanijim razlikama u ova dva postupka. Parnini postupak je rigorozan i snabdjeven je jaim procesnim garancijama za pravilno utvrivanje injenica i zakonitu primjenu prava, dok je vanparnini postupak elastiniji i lake prilagodljiviji specifinim materijama o kojima se u njemu odluuje. Parnini postupak se nikad ne pokree po slubenoj dunosti (ne procedat iudex ex officio), dok se neki vanparnini postupci pokreu po naelu dispozicije, a neki po naelu oficijelnosti, kao to je npr. ostavinski postupak. Svi postupci koji se mogu pokrenuti po slubenoj dunosti istovremeno se mogu pokrenuti i prijedlogom ovlaenog lica. Smatra se da je postupak pokrenut po naelu oficijelnosti i onda kada ga ne pokree sud ve nadleni dravni organ, kao to je npr. organ starateljstva ili javni tuilac. Za razliku od parninog postupka gdje je sud vezan za obim i sadrinu tubenog zahtjeva, u vanparninom postupku sud nije vezan zahtjevom koji je predlaga stavio u prijedlogu. Tako na primjer, ako je srodnik jednog lica traio djelimino lienje poslovne sposobnosti, vanparnini sud moe, na osnovu izvedenih dokaza, odluiti da to lice potpuno lii poslovne sposobnosti. Iz navedenog se moe zakljuiti da predlaga nije duan da u prijedlogu stavi odreeni zahtjev. U vanparninim stvarima koje se odnose na lina i porodina stanja uesnika, kao i u drugim vanparninim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese sa kojima uesnici ne mogu raspolagati, uesnici se u postupku pred sudom ne mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog uesnika, niti zakljuiti sudsko poravnanje. U ovim postupcima sud moe utvrivati i injenice koje uesnici nisu iznijeli, kao i injenice koje meu uesnicima nisu sporne ako su od znaaja za odluivanje (l. 8. Zakona o vanparninom postupku BiH). Vanparnini sud takoe nije vezan oznaenjem uesnika u prijedlogu kojim se pokree postupak, jer svojstvo uesnika ima svako lice o ijim pravima ili pravnim interesima se odluuje. Tako, na primjer, ako je u prijedlogu kojim se pokree ostavinski postupak navedeno da je ostavilac ostavio odreeni broj srodnika koji imaju pravo na nasljeivanje, sud je duan da utvrdi koja su sve lica lanovi odreenog nasljednog reda i da ta lica pozove na roite, iako ih predlaga nije oznaio kao uesnike u postupku.

VANPARNINI POSTUPAK

U parninom postupku tuilac moe povui tubu do zakljuenja glavne rasprave. Od trenutka kad se tueni upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, za povlaenje tube potreban je i njegov pristanak. U vanparninom postupku prijedlog se moe povui do donoenja prvostepene odluke, ali i poslije tog momenta, sve do pravosnanosti, pod uslovom da se povlaenjem prijedloga ne vrijeaju prava ostalih uesnika ili ako ostali uesnici na to pristanu. Ako je prijedlog povuen poslije donoenja prvostepene odluke - prvostepeni sud e odluku ukinuti. Povlaenje prijedloga od strane vie lica vri se njihovom saglasnom izjavom, ako zakonom nije drukije odreeno. Ako su neki uesnici povukli prijedlog, a drugi nisu, oni koji su ostali pri prijedlogu mogu traiti da se postupak nastavi. Prethodno pitanje u vanparninom postupku ima iste bitne karakteristike kao i prethodno pitanje u parninom postupku. Razlika postoji u tome to su ovlaenja vanparninog suda da sam rjeava prethodno pitanje ua od ovlaenja parninog suda. Naime, ako su meu uesnicima vanparninog postupka sporne injenice vane za rjeavanje prethodnog pitanja, sud e ih uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu radi rjeenja prethodnog pitanja. Na parnicu sud e uputiti onog uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim ako zakonom nije drukije odreeno (l. 22). Ako uesnik koji je upuen na parnicu pokrene parnicu u roku koji ne moe biti dui od 30 dana, vanparnini postupak e se prekinuti do pravosnanog okonanja parninog postupka. Ako nijedan od uesnika do zavretka vanparninog postupka ne pokrene parnicu, sud e dovriti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu (l. 23). (Sve to je reeno za upuivanje na parnicu odnosi se i na upuivanje na upravni postupak). Kad odluka suda zavisi od rjeenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organi (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako zakonom nije drukije odreeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u vanparninom postupku u kome je to pitanje rijeeno. Za razliku od parninog postupka gdje moraju uestvovati dvije stranke u vanparninom postupku mogue je postupanje samo sa jednom strankom (npr. lienje poslovne sposobnosti), sa dvije stranke (npr. odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost) i sa vie stranaka (npr. ostavinski postupak). Kada u vanparninom postupku uestvuje vie lica sa svojstvom uesnika, oni po pravilu nisu rasporeeni na dvije meusobno suprotstavljene strane pa otuda u ovom postupku suprotnost interesa redovno nije obiljeje procesnog poloaja uesnika, za razliku od parninog postupka. U vanparninom postupku ira su pravila o stranakoj i procesnoj sposobnosti. Svojstvo stranke priznaje se i nekima kojima se u parnici ne priznaje stranaka sposobnost (npr. organu starateljstva), a nekim osobama kojima se ne priznaje parnina sposobnost doputa se samostalno preduzimanje procesnih radnji, kao to je, na primjer, maloljetnik koji trai dozvolu za stupanje u brak ili lice koje je lieno poslovne sposobnosti pa trai da joj se poslovna sposobnost vrati itd.

VANPARNINI POSTUPAK

3. NAELA VANPARNINOG POSTUPKA Odreene posebnosti vanparninog postupka u odnosu na parnini postupak tiu se i naela ovih postupaka. Usmenost uopte nije karakteristika vanparninog postupka. O prijedlozima uesnika sud odluuje na roitu samo u sluajevima kada je to zakonom odreeno, ili kad ocijeni da je odravanje roita potrebno radi razjanjenja ili utvrivanja odlunih injenica ili kada smatra da je zbog drugih razloga odravanje roita cjelishodno (l. 11. st. 1.). Prema zakonu o vanparninom postupku BiH obavezna su roita: u postupku za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti (l. 35 st. 1.) u postupku za produenje i prestanak roditeljskog prava (l. 84. st. 2.) u postupku za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava (l. 89. st. 2.) u postupku za raspravljanje zaostavtine (l. 124. st. 1.) u postupku za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost (l. 149. st. 1.) u postupku za upravljanje i korienje zajednikim stvarima (l. 156. st. 1.) u postupku za diobu stvari i imovine u suvlasnitvu (l. 164.) u postupku za ponitenje isprava (l. 227.). Izostanak pojedinih uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa, ako zakonom nije drukije odreeno (l. 11. st. 2.). Smatra se da je prijedlog povuen kad predlaga ne doe na prvo roite ako je bio uredno pozvan, a ne postoje optepoznate okolnosti koje su ga sprijeile da doe na roite (l. 12. st. 5.). Naelo neposrednosti, poto je vezano za naelo usmenosti, ima vei znaaj u onim vanparinim postupcima u kojima je obavezno odravanje roita. U vanparninim postupcima u kojima se odluuje o linim i porodinim stanjima uesnika javnost je iskljuena, osim u postupku proglaenja nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti (l. 9. st. 2.). O naelu kontradiktornosti u vanparninom postupku postoje razliita miljenja, ali u savremenoj jugoslovenskoj doktrini preovlauje stanovite da je naelo kontradiktornosti u vanparninom postupku ogranieno u odnosu na ovo naelo u parninom postupku, posebno zato to za neke vanparnine postupke vai pravilo o pozivanju uesnika oglasom a ne dostavljanjem. U parninom postupku sud meritorno odluuje presudom, a u svim drugim sluajevima, tj. u tzv. procesnim pitanjima, odluuje rjeenjem. Izuzetno, odlukom u obliku rjeenja parnini sud odluuje o predmetu spora i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. U vanparninom postupku sud uvijek odluuje u obliku rjeenja - bilo da se radi o tzv. procesnim pitanjima ili o samom predmetu spora. alba je u parninom postupku devolutivan (o njoj odluuje vii sud), suspenzivan (odlae izvrenje kondemnatorne presude) i prekluzivan (podnosi se u strogom roku od 15 dana) redovni pravni lijek. U vanparninom postupku alba u pravilu ima iste ove karakteristike. Meutim, izuzetno ona moe pod odreenim uslovima da ima i sve suprotne karakteristike (remonstrativnost, neprekluzivnost i nesuspenzivnost). a) Remonstrativnost - Prvostepeni sud moe (a ne mora) povodom blagovremeno izjavljene albe novim rjeenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije rjeenje, ako nae da je alba osnovana a time se ne vrijeaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom rjeenju.

VANPARNINI POSTUPAK

Ako prvostepeni sud ne preinai, odnosno ne ukine svoje rjeenje, albu, zajedno sa spisima, dostavie drugostepenom sudu na odluivanje bez obzira da li je alba podnesena u zakonom odreenom roku. b) Neprekluzivnost - Neblagovremenu albu (nije podnesena u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja) prvostepeni sud nee odbaciti nego e je podnijeti na rjeavanje viem sudu. Vii sud moe (a ne mora) uzeti u postupak i rjeavati albu koja je neblagovremeno podnesena pod uslovom da se time ne vrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na rjeenju (l. 20. st. 3.). v) Nesuspenzivnost - Od principa suspenzivnosti sud moe odstupiti ili na osnovu zakona ili na osnovu odluke suda. U Zakonu o vanparninom postupku BiH, na primjer, izriito je odreeno da alba nema suspenzivno dejstvo protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti (l. 42. st. 3.) i protiv reenja o zadravanju u zdravstvenoj organizaciji i putanju iz ove organizacije (l. 58. st. 2.). Sud takoe moe da odlui da iz vanih razloga alba nema suspenzivno dejstvo i onda kada zakon to nije izriito odredio. Meutim, sud ima i suprotna ovlaenja. Naime, sud moe odluiti da izjavljena alba ima suspenzivno dejstvo, iako je zakonom odreeno da alba ne zadrava izvrenje rjeenja. Iz navedenog se moe zakljuiti da su ovlaenja vanparninog suda velika, kako u pogledu odluivanja da alba nema suspenzivno dejstvo, tako i u obrnutom smislu. Prilikom ovog odluivanja sud treba da utvrdi postojanje "vanih razloga", koji u zakonu nisu odreeni. Kad sud odlui da alba ne zadrava izvrenje rjeenja odredie, radi zatite maloljetnika ili drugih lica pod posebnom drutvenom zatitom, polaganje obezbjeenja u gotovom novcu, a izuzetno i u drugom obliku (l. 19. st. 3.).

4. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI U vanparninom postupku u kome se odluuje o stambenim stvarima i o naknadi za eksproprisanu nepokretnost, protiv pravosnanog rjeenja donesenog u drugom stepenu, doputena je revizija (l. 26.).

5. PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA Ureen je drugaije nego u parninom postupku. Po ovom vanrednom pravnom lijeku postupie kao po neblagovremeno podnesenoj albi, ako su ispunjeni uslovi pod kojima drugostepeni sud moe postupati po neblagovremenoj albi (ako se time ne vrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na pobijanom rjeenju). Ukoliko drugostepeni sud nae da ti uslovi ne postoje, vratie predmet prvostepenom sudu radi postupanja po prijedlogu. Protiv rjeenja kojim je postupak pravosnano zavren, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti ako je uesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim organom.

VANPARNINI POSTUPAK

10

6. PRAVILA O SUKOBU IZMEU VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA Moe se desiti da u jednoj pravnoj stvari sud vodi parnini postupak, iako je trebalo primijeniti pravila vanparninog postupka. Zbog toga Zakon o parninom postupku u l. 19. odreuje nain postupanja parninog suda u sluaju da se u toku postupka zakljui da je trebalo voditi vanparnini postupak. Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka. Postupak e se po pravosnanosti rjeenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom. Radnje koje je sproveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka i dr.), kao i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti samo zbog toga to su preduzete u parninom postupku. To je zbog toga to parnini postupak s formalnog aspekta prua vee garancije za njihovu pravilnost i zakonitost od vanparninog postupka. Zakon o vanparninom postupku BiH regulie obrnuti sluaj. Naime, prema l. 15. ako vanparnini sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka, obustavie vanparnini postupak. Po pravosnanosti ove odluke, postupak e se sprovesti po pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom. 7. SUDSKA PRAKSA RJEAVANJE PRETHODNOG PITANJA Vanparnini sud moe reiti prethodno pitanje samo ako meu strankama nema injenica koje su sporne. Iz obrazloenja: Vanparnini postupak je sudski postupak u kome se, po pravilu, odluuje na bazi nespornih injenica. Izuzeci se odreuju izriitim propisom. Takav propis je doputao da se u vanparninom postupku donese reenje koje zamenjuje ugovor o koritenju stana. U tom postupku bilo je moguno da vanparnini sud rei i prethodno pitanje, ukoliko ono nije iziskivalo utvrivanje injenica i razreenje drugih injeninih pitanja od znaaja za reavanje prejudiciranog pitanja. Meutim, u ovom sluaju prethodno pitanje nije bilo isto pravno. Ono je zahtevalo da se razjasne injenice od znaaja za postojanje prava koje omoguuje sukcesiju stanarskog prava od ranijeg nosioca stanarskog prava na tuenog. Zato i nije bilo moguno da o tom prethodnom pitanju odluuje vanparnini sud. On je trebao, u smislu lana 24. Zakona o vanparninom postupku, da prekine postupak i uesnika uputi na parnicu, jer su meu uesnicima bile sporne injenice od znaaja za reavanje prethodnog pitanja. (Reenje Vrhovnog suda Srbije, Rev. 5325/97 od 19.11.1997. godine) DOZVOLJENOST REVIZIJE U vanparninoj stvari u kojoj se ispituje da li su ispunjeni uslovi za priznanje strane sudske odluke revizija nije dozvoljena. Iz obrazloenja:

10

VANPARNINI POSTUPAK

11

Iz spisa proizlazi da je poverilac traio priznanje strane sudske odluke - hitne odluke Trgovakog suda u Parizu broj 11364/88 od 31. januara 1989. godine te da se ista odluka proglasi izvrnom. Za postupanje u ovoj stvari primenjuju se pravila postupka propisana Zakonom o reavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima ("Slubeni list SFRJ", broj 43/82). Prema odredbi lana 101. stav 3. u vezi sa lanom 96. stav 2. Zakona o reavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima, strana sudska, odnosno arbitrana odluka priznaje se i utvruje njena izvrnost. Protiv tog reenja dunik moe izjaviti jedino albu u smislu odredaba lana 101. st. 3. i 4. Zakona. Dakle, u konkretnom sluaju radi se o vanparninoj stvari u kojoj se ispituje da li su ispunjeni uslovi za priznanje sudske odluke iz ega proizlazi da se reenjem o priznanju ne odluuje u meritumu, budui da pravosnana odluka u meritumu ve postoji, te da se u ovom postupku samo trai njeno priznanje. Kako je po odredbi lana 400. ZPP propisano da je revizija dozvoljena protiv reenja kojim je postupak pravosnano okonan, a on je okonan odlukom ije se priznanje trai, to proizlazi da revizija nije dozvoljena. (Vrhovni sud Srbije, Prev. 217/93 od 26. oktobra 1994. godine) SUDSKI ROKOVI Rok koji odredi sud u vanparninom postupku je sudski, a ne i zakonski prekluzivni rok. Iz obrazloenja: Iz obrazloenja pobijanog reenja proizlazi da je prvostepeni sud odbacio tubu iz razloga to je tuilac u vanparninom postupku reenjem suda upuen na parnicu sa nalogom da tubu podnese u roku od 15 dana, a tuilac je takvu tubu, koja je predmet raspravljanja podneo po proteku navedenog roka, pa je naao da je tuba neblagovremena. Okruni sud nalazi da je ovakvo stanovite prvostepenog suda pogreno. Rok za podnoenje tube, koji je dao, sud u vanparninom postupku tuiocu, je sudski, a ne zakonski prekluzivni rok, to znai da tuilac, po proteku toga roka ne gubi pravo na podnoenje ovakve tube. Uostalom tubu za utvrenje prava svojine na nepokretnosti tuilac moe podneti u svako doba, i mimo naloga suda u vanparninom postupku. (Reenje Okrunog suda u Beogradu G. broj 9030/94 od 31. oktobra 1994. godine) SUKOB VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA Sud je uinio bitnu povredu odredaba Zakona o parninom postupku kada je presudom okonao parnicu iz istog injeninog i pravnog osnova, izmeu istih stranaka u predmetu o kome je ranije u vanparninom postupku zakljueno sudsko poravnanje. Iz obrazloenja:

11

VANPARNINI POSTUPAK

12

Pobijana presuda zasniva se na utvrenju da je tuilac tuenom pozajmio 12.000 DEM i da je poravnanjem zakljuenim u vanparninom postupku kod Optinskog suda u B. P. konstatovano da je toga dana tuilac pozajmio tuenom novac od 12.000 nemakih maraka - protivvrednost u dinarima, te da se obavezuje da pozajmljeni iznos od 12.000 DEM protivvrednost u dinarima vrati tuiocu najkasnije za est (6) meseci, te se konstatuje da se ovom poravnanju priznaje snaga izvrne sudske odluke. Tueni je jedan iznos duga vratio tako da je prema nalazu vetaka devizna protivvrednost uplata iznosila 5.589 nemakih maraka po kursu koji je vaio na deviznom tritu na dan 30.10.1991. godine a preostali dug je iznosio 6.411 nemakih maraka u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate. Prvostepeni i drugostepeni sud smatrali su da je tueni duan da vrati navedeni iznos deviza u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate sa zakonskom kamatom, a prema zakljuenom poravnanju. Revizijski sud je smatrao da je izmeu stranaka iz istog pravnog odnosa u predmetu zakljueno sudsko poravnanje u kome su se stranke poravnale u odnosu na obavezu tuenog da tuiocu isplati dinarsku protivvrednost 12.000 DM, te da su prvostepeni i drugostepeni sud odluujui o tubenom zahtevu tuioca o kome je ve zakljueno sudsko poravnanje uinili bitnu povredu odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 2. taka 11. ZPP-a. U zahtevu za zatitu zakonitosti Saveznog dravnog tuioca se istie da je Vrhovni sud Srbije pogreno smatrao da se radi o sudskom poravnanju te da je pogreno primenjen lan 394. stav 2. Zakona o parninom postupku kada je ukinuto prvostepeno i drugostepeno reenje te odbaena tuba. Ukazuje se da je revizijskim reenjem uinjena bitna povreda odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 1. ZPP-a. Ovakav stav u zahtevu za zatitu zakonitosti nije prihvatljiv. lanom 323. Zakona o parninom postupku propisana je obaveza suda da u toku celog postupka po slubenoj dunosti pazi da li se vodi parnica o predmetu o kome je ranije bilo zakljueno sudsko poravnanje i da ukoliko utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kome je ve zakljueno sudsko poravnanje odbaci tubu. Sud je u konkretnom sluaju u toku postupka utvrdio da je o istom potraivanju izmeu istih stranaka zakljueno poravnanje u vanparninom predmetu R. 44/91 pa je sadraj tog poravnanja i komentarisao u presudi. Kako je sudsko poravnanje po svom procesno-pravnom dejstvu izjednaeno sa pravosnanom presudom to kao i kod ocene postojanja pravosnane presude treba imati u vidu da postoji identitet stranaka, identitet zahteva i identitet injeninog osnova. U konkretnom sluaju postoji identitet stranaka jer su u poravnanju uestvovali tuilac i tueni u svojstvu predlagaa i protivnika, postoji identitet zahteva jer se radi o novanom potraivanju nastalom iz istog pravnog osnova, pozajmice 12.000 nemakih maraka i identitet injeninog osnova. Sledom navedenog prvostepeni sud je bio duan da nakon saznanja za postojanje navedenog sudskog poravnanja tubu tuioca odbaci. Kako nije ovako postupio uinio je povredu odredaba Zakona o parninom postupku iz lana 354. stav 2. taka 11. koju nije otklonio ni okruni sud, pa je revizijski sud pravilno postupio kada je reviziju tuenog usvojio i ukinuo drugostepenu i prvostepenu presudu a tubu tuioca odbacio. U postupku pred revizijskim sudom nije uinjena povreda odredaba Zakona o parninom postupku na koju se u zahtevu ukazuje pa je zahtev za zatitu zakonitosti na osnovu lana 393. u vezi lana 415. ZPP-a odbijen. (Savezni sud, Beograd, Gzs. 12/95 od 29.06.1995. godine)

12

VANPARNINI POSTUPAK

13

PREINAENJE ILI UKIDANJE REENJA Drugostepeni sud moe sam ukinuti ili preinaiti svoje ranije reenje, ako se time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. Iz obrazloenja: Odredbom lana 21. stav 1. Zakona o vanparninom postupku predvieno je da prvostepeni sud moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vrea pravo drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. Poto su alioci lica koja su prvostepenim reenjem oglaena za naslednika zaostavtine ostavioca po osnovu zakona i sporazuma o deobi imovine, to se donetim reenjem nee vreati njihova prava zasnovana na tom reenju, pa je samim tim imalo mesta primeni odredbe lana 21. Zakona o vanparninom postupku. (Prema Reenju Okrunog 21. februara 1996. godine) suda u Beogradu G. br. 384/96, od

PREKID VANPARNINOG POSTUPKA Ukoliko su meu strankama u vanparninom postupku sporne injenice vane za reenje prethodnog pitanja, sud e ih uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu radi reenja spornog prava odnosno pravnog odnosa. Iz obrazloenja: Kako se iz spisa vidi predlaga je podneo predlog za fiziku deobu nepokretnosti upisane u ZKUL 577 na KP KO Krnjaa - stambena zgrada i zemljite u povrini od 36 ari na tri jednaka dela. Prema stanju u zemljinim knjigama, stambena zgrada sastoji se od tri prostorije ukupne povrine 32 m2. Protivnik predlagaa drugog reda A. M. kupila je od zemljino knjinog vlasnika . LJ. jednu treinu idealnog dela stambene zgrade i trai da joj se taj deo izdvoji, to predlaga osporava. Prema tome, meu strankama postoji spor o veliini udela i opsega zajednike stvari, pa je pravilno postupio prvostepeni sud kada je doneo pobijano reenje. S obzirom na navedeno, neosnovano predlaga trai da se izvri deoba samo prema zemljino knjinom stanju koje je meu strankama sporno. Protivnik predlagaa A. M. trai vie nego to joj prema stanju u zemljinoj knjizi pripada, pa je pravilno prvostepeni sud postupio kada je protivnika predlagaa A. M. uputio na parnicu smatrajui da je njeno pravo manje verovatno. (Prema Reenju Prvog optinskog suda u Beogradu P-br. 924/93, od 12. januara 1994. godine i Reenje Okrunog suda u Beogradu G. br. 26144/95, od 30. marta 1995. godine) KADA SUD POSTUPA I ODLUUJE U VANPARNINOM PARNINOM POSTUPKU A KADA U

O linim, porodinim imovinskim i drugim pravnim stvarima iz nadlenosti redovnih sudova, koje nisu predviene odredbama lana 1. Zakona o vanparninom postupku, odluuje se u PARNINOM POSTUPKU.

13

VANPARNINI POSTUPAK

14

Iz obrazloenja: "Odredbom lana 50. stav 3. Pravilnika o davanju na korenje stanova iz stambenog fonda Jugoslovenske narodne armije propisano je da, ukoliko nosilac stanarskog prava odbija da se preseli u ponueni stan, o tome odluuje sud u vanparninom postupku. Meutim, prema odredbi lana 1. Zakona o vanparninom postupku, ovim zakonom se odreuju pravila po kojima redovni sudovi postupaju i odluuju o linim, porodinim, imovinskim i drugim pravnim stvarima koje se po ovom ili drugom zakonu reavaju u vanparninom postupku. Odredbe ovog zakona primenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadlenosti redovnih sudova za koje zakonom nije izriito odreeno da se reavaju u vanparninom postupku, ako se ne odnose na zatitu povreenog ili ugroenog prava, niti se zbog uesnika u postupku mogu primeniti odredbe Zakona o parninom postupku. Poto ni Zakon o vanparninom postupku, ni drugim zakonom izriito nije propisano da o zahtevu za preseljenje odluuje vanparnini sud i poto se u ovom sluaju mogu primeniti odredbe Zakona o parninom postupku, prvostepeni sud je pravilno naao da vrsta postupka pred redovnim sudom u ovom sluaju nije mogla biti propisana pravilnikom saveznog sekretara za narodnu odbranu i da postupak u ovoj pravnoj stvari treba sprovesti po pravilima parninog postupka. Meutim, niestepeni sudovi su pogreno nali da predlog predlagaa u ovom sluaju treba odbaciti kao nedozvoljen. Ovo zbog toga, to je odredbom lana 16. Zakona o vanparninom postupku propisano da e sud obustaviti vanparnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka." (Reenje Vrhovnog suda Srbije Rev. 2194/88 od 11.4.1989.)

PRAVOSNANOST ODLUKE VANPARNINOG SUDA Pravosnanost reenja u vanparninom postupku ne spreava da se o tom zahtevu odluuje u parnici, pod odreenim zakonskim uslovima. Iz obrazloenja: "Pravilno je prvostepeni sud doneo pobijanu odluku u smislu lana 151. stav 1. Zakona o vanparninom postupku SRS (ZVP), a ovo iz razloga da je protivnik po ovoj pravnoj stvari istakla da je vlasnik na idealnoj 1/2 predmetne zaostavtine, i to po osnovu sticanja u branoj zajednici sa ostaviocem, pa je tako izmeu stranaka dolo do spora u odnosu na pravo svojine na predmetnoj imovini, a takoe i u odnosu na udeo u istoj. U albi se, u stvari, istie da je sve prednje ve raspravljeno pravosnanim reenjem nadlenog ostavinskog suda. Meutim, po lanu 26. ZVP pravosnano reenje u vanparninom postupku ne spreava da se po istom zahtevu odluuje u parnici, a naroito ako se radi o pravu svojine ili drugom pravnom osnovu koji je nezavisan od prava na naslee. Zbog toga, u smislu lana 150 ZVP obavezno e se prekinuti postupak po fizikoj deobi, iako se

14

VANPARNINI POSTUPAK

15

zahtev zasniva na pravosnanom reenju ostavinskog suda, ukoliko neko od uesnika istakne da ima pravo svojine na istoj stvari, ali po drugom pravnom osnovu, jer to znai da je sporno pitanje predmet deobe ili eventualno udela u toj imovini, a takoe se u tom sluaju predlaga obavezno upuuje na parnicu." (Reenje Okrunog suda u Kraljevu G 1101/89 od 16. DI 1989.) PREINAENJE SOPSTVENE ODLUKE Prvostepeni sud kao vanparnini povodom albe, moe sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom. Prvostepeni sud je doneo reenje po ovoj pravnoj stvari o raspravljanju zaostavtine ostavioca i oglasio za zakonske naslednike odreene uesnike, a potom povodom albe jednog uesnika doneo je novo reenje kojim je odredio prekid postupka po ovoj pravnoj stvari i uputio odreenog uesnika na parnicu protiv drugog uesnika radi utvrivanja odreenih injenica. Iz obrazloenja: "U smislu lana 21. Zakona o vanparninom postupku ("Sl. glasnik SRS" broj 25/82) prvostepeni sud kao vanparnini moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju, s tim to e u suprotnom albu zajedno sa spisima dostaviti drugostepenom sudu na reavanje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom." (Reenje Okrunog suda u Kraljevu G 101/90 od 7. II 1990)

DOZVOLJENOST REVIZIJE Revizija protiv reenja o prekidu postupka nije dozvoljena. Iz obrazloenja: "Prvostepenim reenjem odbijen je prekid postupka do okonanja spora u predmetu broj P 7405/88, te je odreeno da e se postupak nakon toga nastaviti. Drugostepenim reenjem alba predlagaa je odbijena i navedeno prvostepeno reenje potvreno. Predlagateljica je izjavila reviziju protiv navedenog drugostepenog reenja. Prema odredbi lana 28. stav 1. Zakona o vanparninom postupku ("Sl. list SAPV", br. 27/88"), revizija u vanparninom postupku nije dozvoljena, ukoliko ovim ili drugim zakonom nije odreeno drugaije. Prema odredbi stava 2. istog lana, u vanparninom postupku u kome se odluuje, izmeu ostalog, i o vanparninim stvarima koje se odnose na stanarsko pravo, protiv pravosnanog reenja drugostepenog suda moe se izjaviti revizija, ukoliko ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno.

15

VANPARNINI POSTUPAK

16

Prema odredbi lana 31. navedenog Zakona o vanparninom postupku, u vanparninom postupku shodno se primenjuju odredbe o parninom postupku ukoliko ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno. Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv reenja drugostepenog suda kojim je postupak pravosnano zavren (lan 400. stav 1. ZPP). Kako se, u konkretnom sluaju, radi o prvostepenom reenju kojim je postupak prekinut, to znai da drugostepenim reenjem, protiv kojeg je izjavljena revizija, postupak nije pravosnano zavren. Stoga je revizija kao nedozvoljena odbaena." (Reenje Vrhovnog suda Vojvodine Rev. 704/89 od 30. VII 1989.) IZJAVLJIVANJE REVIZIJE U vanparninom postupku nije doputena revizija protiv drugo-stepenog rjeenja, osim u sluaju kada je to zakonom izriito propisano. Iz obrazloenja: Zakon o redovnim sudovima ("Slubeni list SRBiH", broj 19/86) propisuje da e se u vanparninim stvarima u pogledu nadlenosti suda za rjeavanje zahtjeva za zatitu zakonitosti koji podie javni tuilac, uslova za podizanje zahtjeva i drugih pitanja postupka shodno primjenjivati odredbe Zakona o parninom postupku (lan 111 stav 4.). Meutim, taj zakon ne predvia mogunost izjavljivanja revizije u vanparninom postupku. Prema sadanjem Zakonu o vanparninom postupku u principu nije predviena revizija u tom postupku, osim revizije u postupku o stambenim stvarima i o naknadama za eksproprisane nekretnine (lan 26. Zakona o vanparninom postupku). (Vrhovni sud BiH, broj Rev. 479/89 od 20. 3. 1990. godine. Tako i Rev. 219/89 od 17. 11. 1989. godine) lanovi 26. i 231. Zakona o vanparninom postupku DOPUTENOST REVIZIJE U vanparninom postupku je doputena revizija samo kada je to zakonom izriito propisano Iz obrazloenja: U naelu u vanparninom postupku nije doputena revizija. Na ovo upuuje i odredba iz lana 111. stav 4. Zakona o redovnim sudovima, koji pored zahtjeva za zatitu zakonitosti ne predvia reviziju kao vanredno pravno sredstvo protiv pravomone odluke drugostepenog suda. Zakon o vanparninom postupku, koji se u ovom sluaju ne moe primijeniti, jer je prvostepeno rjeenje donijeto prije stupanja na snagu ovog zakona, (lan 231.) propisuje da se u vanparninom postupku moe izjaviti revizija samo u stambenim stvarima i u postupku odreivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti (lan 26.) Time, razumije se, nije iskljuena mogunost da se posebnim zakonom za odreeni vanparnini postupak predvidi revizija kao vanredno pravno sredstvo protiv pravomonih drugostepenih odluka. (Vrhovni sud BiH, Rev. 274/90 od 17. 8. 1990. godine)

16

VANPARNINI POSTUPAK

17

PRETHODNO PITANJE U VANPARNINOM POSTUPKU Vanparnini sud moe reiti prethodno pitanje samo ako meu strankama nema injenica koje su sporne. "Vanparnini postupak je sudski postupak u kome se, po pravilu, odluuje na bazi nespornih injenica. Izuzeci se odreuju izriitim propisom. Takav propis je doputao da se u vanparninom postupku donese reenje koje zamenjuje ugovor o koritenju stana. U tom postupku bilo je moguno da vanparnini sud rei i prethodno pitanje, ukoliko ono nije iziskivalo utvrivanje injenica i razjanjenje drugih injeninih pitanja od znaaja za reavanje prejudiciranog pitanja. Meutim, u ovom sluaju prethodno pitanje nije bilo isto pravno. Ono je zahtevalo da se razjasne injenice od znaaja za postojanje prava koje omoguuje sukcesiju stanarskog prava od ranijeg nosioca stanarskog prava na tuenog. Zato i nije bilo mogue da o tom prethodnom pitanju odluuje vanparnini sud. On je trebalo, u smislu lana 24. Zakona o vanparninom postupku, da prekine postupak i uesnika uputi na parnicu, jer su meu uesnicima bile sporne injenice od znaaja za reavanje prethodnog pitanja." (Reenje Vrhovnog suda Srbije, Rev. 5325/97 od 19. novembra 1997. godine).

8. POPIS LITERATURE I SUDSKE PRAKSE U toku izrade modula koristio sam sljedee: Zakon o vanparninom postupku Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR BiH, br. 10/89, od 23. marta 1989. godine), koji je u primjeni u Republici Srpskoj na osnovu lana 12. Ustavnog zakona za sprovoenje Ustava Republike Srpske. Zakon o vanparninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Slubeni list Federacije Bosne i Hercegovine, br. 2/98, od 20. januara 1998. godine) Zakon o parninom postupku Republike Srpske Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine Sudska praksa Vrhovnog suda SR Bosne i Hercegovine Sudska praksa Vrhovnog suda Republike Srpske Sudska praksa Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Sudska praksa Vrhovnog suda Srbije Sudska praksa drugostepenih sudova iz Srbije ALIJA: Pravna priroda vanparninog postupka, Pravna misao, 11-12/1987. DIKA: O dopustivosti revizije u izvanparninom postupku, Pravna misao, 1112/1987. UREV: Prisilna hospitalizacija psihijatrijskih bolesnika, Glasnik AKV, Novi Sad, 11-12/1988.

17

VANPARNINI POSTUPAK

18

JANEVSKI: Vanparnine stvari, koje bi sud mogao da poveri notarima, Pravni ivot, Beograd, 12/03, tom. 4. KAHNI: Vanparnini postupak, Sarajevo 1968. KAHNI: Problem upotrebe pravnih lekova u vanparninim postupcima, Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1962. KRMPOTI: Vanparnini predmeti kod suda opte nadlenosti, Odvjetnik, Zagreb, 9-10/1964. LAZAREVI: O pojmu i poloaju stranke i uesnika u vanparninom postupku, Naa zakonitost, Zagreb, 5/1955. MARKOVI: Obustava parninog postupka, Pravni ivot, Beograd, 1/1965. MOMILOVI-IVANOVI: Nasledno pravo, Beograd-Banja Luka, 2003. PALAKOVI: Vanparnini postupci zakonodavne kompetencije i ocjena sadanjeg stanja, Zbornik radova, Budva, 1996. PALAKOVI: Sposobnost biti uesnik u vanparninom postupku, Pravni ivot, Beograd, 7-8/1993. PETRUI: Opti reim reavanja prethodnog pitanja u vanparninom postupku, Pravni ivot, Beograd, 12/2001. POZNI, B. RAKI-VODINELI: Graansko procesno pravo, 15. izmenjeno i dopunjeno izdanje, Savremena administracija, Beograd, 1999. RAJOVI-IVANOVI-MOMILOVI: Graansko procesno pravo, Banja Luka, 2001. RAJOVI: Naela parninog, vanparninog i izvrnog postupka, Pravni ivot, Beograd, 12/2003. RAKI-VODINELI: (Ne)potrebnost vanparninog postupka, knjiga o graanskosudskom postupku, 2. tom, Pravni ivot, 1989, i Pravni ivot 1/1990. SALMA M.: Osnovni problemi razgranienja vanparninog od parninog i upravnog postupka, Pravni ivot, Beograd, 12/2003, tom 4. STAMENKOVI: Prekid vanparninog postupka i upuivanje na parnicu, Knjiga o graanskom sudskom postupku, 2. tom, Pravni ivot, Beograd, 1989. STANKOVI G.: Graansko procesno pravo, Ni, 2004. STANKOVI G.: Vanparnino procesno pravo, Ni, 2004. STAROVI-KEA: Graansko procesno pravo, Novi Sad, 1998. STAROVI - Spor i prethodno pitanje u vanparninom postupku, Pravo-teorija i praksa, Novi Sad 1-2/1989. STAROVI : Vanparnino i izvrno pravo, Pravni fakultet Novi Sad, 1992. TRIVA: Pravna sredstva protiv sudskih odluka u izvanparninim stvarima, Pravna misao, 11-12/1997. ZEEVI: Komentar zakona o vanparninom postupku sa obrascima za praktinu primjenu, Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo, 2001.

18

VANPARNINI POSTUPAK

19

IVANOVI: Osnovne razlike izmeu parninog i vanparninog postupka, Godinjak Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, 2000.

19

VANPARNINI POSTUPAK

20

PODMODUL II - POSTUPCI ZA UREENJE LINIH STANJA UVODNE NAPOMENE Kategorije U ovom podmodulu obraeno je poglavlje Zakona o vanparninom postupku pod naslovom - Ureenje linih stanja (l. 29-73.). Tematske oblasti koje e se obraivati u ovom podmodulu su: oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti, zadravanje u zdravstvenoj organizaciji, proglaenje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti. U radu su prvo pojanjeni ovi instituti, zatim je dat pregled sudske prakse, a nakon toga obrasci za praktinu primjenu, kao i popis strune literature objavljene na ovu temu. Za obradu ovog podmodula potrebno je vrijeme od 1 sat i 30 minuta. U tom vremenskom periodu podmodul e biti predstavljen u formi seminara koji podrazumijeva predavanje u trajanju 30 minuta, vjebe u trajanju 30 minuta i diskusiju u trajanju od 30 minuta. Na strune saradnike i sudije sa nedovoljnim iskustvom ele se prenijeti osnovna znanja o vanparninom postupku i to poglavlja koja ureuju lina stanja graana kako bi isti mogli uz pomo materije iz ovog podmodula i korienja druge raspoloive literature uspjeno voditi navedene postupke. Za korisnike podmodula sa iskustvom eli se putem iznoenja stavova u ovom radu, kao i sudske prakse sudova sa podruja bive Jugoslavije unaprijediti steeno znanje i pomoi u rjeavanju sloenih predmeta ove vrste. Radi lakeg razumijevanja ove materije koja je obimna u podmodulu emo obraditi temu oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti, zadravanje u zdravstvenoj organizaciji, proglaenje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti. Opis Razlog za podmodul Postupci za ureenje linih stanja, kao bitna oblast za edukaciju je usavravanje znanja iz ove oblasti, radi lakeg poimanja ove materije. Ovo tim prije to je postupak ove materije ureen Zakonom o vanparninom postupku a materijalne pretpostavke Zakonom o porodinim odnosima kao i nekim drugim propisima. Zato o ovoj materiji ima malo objavljenih radova i veoma mali broj stavova sudske prakse sudova u

Trajanje

Oblik

Ciljevi edukacije

20

VANPARNINI POSTUPAK

21

Bosni i Hercegovini. Kako se radi o ureenju linih stanja kojima se zadire u osnovna ljudska prava to je neophodno dobro poznavanje kako zakonskih tekstova tako i sudske prakse. Mogui predavai-edukatori U sluaju odravanja seminara na ovu temu predava e biti voditelj ovog modula i konsultant koji je uestvovao u pripremi modula.

1. ODUZIMANJE I VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI Opte napomene - Ovaj postupak regulie pravila postupanja u sluajevima kada se nekom punoljetnom licu oduzme potpuno ili djelimino poslovna sposobnost, kao i pravila u sluajevima kada mu se ta poslovna sposobnost vraa. Osnovni atributi fizikih lica i drugih subjekata prava su pravna i poslovna sposobnost. Pravna sposobnost je sposobnost biti nosilac prava i obaveza. Fizika lica stiu pravnu sposobnost roenjem, a ponekada i prije roenja, kao to je npr. sluaj kod nasljeivanja sa nasciturusom. Pravna sposobnost prestaje smru ili proglaenjem nestalog lica za umrlo. Poslovna sposobnost je sposobnost da se svojim izjavama volje stiu prava i obaveze i uopte da se preduzimaju pravne radnje. Poslovna sposobnost stie se punoljetstvom, tj. sa navrenih 18 godina ivota, kao i stupanjem u brak sa navrenih 16 godina po odobrenju nadlenog vanparninog suda. U sluaju razvoda braka prije punoljetstva maloljetno lice zadrava potpunu poslovnu sposobnost. Lica do 14 godina ivota su potpuno poslovno nesposobna. Njihova prava i interese zastupaju njihovi zakonski zastupnici (roditelji). Lica od 14-18 godina ivota su ogranieno poslovno sposobna. Ona mogu da preduzimaju samo pravne poslove manjeg znaaja, a za poslove veeg znaaja potrebno je odobrenje njihovih roditelja odnosno organa starateljstva, ukoliko zakonom nije drukije odreeno. Licu e potpuno biti oduzeta poslovna sposobnost, ako usljed duevne bolesti, duevne zaostalosti i drugih uzroka, nije sposobno za normalno rasuivanje, pa zbog toga nije u stanju da se samo stara o svojim pravima i interesima. Duevna bolest (izofrenija, paranoja, manino-depresivna psihoza i dr.) treba da je trajnije prirode. Duevna zaostalost (oligofrenija) predstavlja stanje zaustavljenog ili nedovrenog razuma, koje se posebno karakterie skromnim intelektualnim sposobnostima. Tri su glavne vrste oligofrenije: debili (kao dijete od 8-12 god.), imbecili (kao dijete od 4-8 god.) i idioti (kao dijete do 4 god.). Sud e djelimino oduzeti poslovnu sposobnost takoe zbog duevne bolesti i duevne zaostalosti, kao i drugih uzroka, ali one treba da nisu takvog intenziteta i trajanja da bi se licu potpuno oduzela poslovna sposobnost. Pokretanje postupka - Ovaj postupak pokree se na prijedlog organa starateljstva; javnog tuioca; branog druga, deteta i roditelja onog lica za koje se

21

VANPARNINI POSTUPAK

22

predlae oduzimanje, odnosno vraanje poslovne sposobnosti; dede, babe, brata, sestre, unuka i drugih lica, ukoliko trajno ive u istom porodinom domainstvu sa licem za koje se predlae oduzimanje, odnosno vraanje poslovne sposobnosti; lica kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ukoliko ono moe da shvati znaaj i pravne posljedice svoga prijedloga; drugih lica, ukoliko je to predvieno zakonom. Postupak moe pokrenuti i sud po slubenoj dunosti (l. 30.). Sporno je kako e postupiti vanparnini sud kada je prijedlog podnelo lice koje nije Zakonom ovlaeno na to. U sudskoj praksi ima miljenja da se prijedlog kojeg je podnijelo neovlaeno lice ne moe odbaciti ako je postupak ve zapoet, jer je sud ionako ovlaen da postupak pokrene po slubenoj dunosti. Za voenje postupka nadlean je sud na ijem podruju lice kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ima prebivalite, odnosno boravite (l. 31.). Prijedlog za pokretanje postupka treba da sadri injenice na kojima se zasniva kao i dokaze kojima se te injenice utvruju ili ine vjerovatnim. Ako postupak nije pokrenuo organ starateljstva, prijedlog mora da sadri podatke iz kojih proizlazi ovlaenje za pokretanje postupka, tj. injenice iz kojih se vidi srodstvo predlagaa sa licem ija se poslovna sposobnost ispituje, ili brana veza ili srodstvo i ivot u porodinoj zajednici sa tim licem. Ako je lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost vlasnik nepokretnih stvari, sud e bez odlaganja, radi zabiljebe voenja postupka, obavijestiti dravni organ nadlean za voenje zemljino-knjine evidencije. O pokretanju postupka sud takoe obavjetava optinski organ uprave nadlean za poslove voenja matinih knjiga u kojima je upisano lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost, radi evidentiranja voenja postupka (l. 32 i 33). Postupak - U ovom postupku sud utvruje da li je punoljetno lice zbog potpune ili djelimine nesposobnosti za rasuivanje u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima, te da u skladu s tim potpuno ili djelimino oduzme poslovnu sposobnost punoljetnom licu, ili potpuno ili djelimino vrati poslovnu sposobnost onom punoljetnom licu kod kojeg su prestali razlozi za potpuno, odnosno djelimino oduzimanje poslovne sposobnosti (l. 29. st. 1.). U skladu sa odredbama iz l. 84. Zakona o parninom postupku, sud e postaviti privremenog zastupnika licu ija se sposobnost ispituje. Postupak za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti je hitan postupak. Na sva roita za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlaga, staratelj lica kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost, odnosno njegov privremeni zastupnik i organ starateljstva. Lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost poziva se na roite, osim ako ovo lice po ocjeni suda nije u stanju da shvati znaaj i pravne posljedice svog uea u postupku (l. 29. st. 2. i l. 34.). Sud odluuje na osnovu injenica utvrenih na roitu. Ako je lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost smjeteno u organizaciju koja obavlja zdravstvenu djelatnost, sud moe u toj organizaciji odrati roite na kojem e sasluati protivnika predlagaa (l. 35.). Lice prema kome se postupak vodi mora pregledati vjetak medicinske struke odgovarajue specijalnosti koji e dati nalaz i miljenje o njegovom duevnom stanju i sposobnostima za rasuivanje. Vjetaenje se vri u prisustvu sudije, osim kada se obavlja u zdravstvenoj organizaciji (l.36.).

22

VANPARNINI POSTUPAK

23

Ukoliko je za utvrivanje duevnog stanja i sposobnosti za rasuivanje lica kome se oduzima poslovna sposobnost po miljenju vjetaka medicinske struke neophodno da se ono smjesti u zdravstvenu organizaciju, sud moe donijeti rjeenje kojim e odrediti da ovo lice privremeno, ali najdue tri mjeseca bude smjeteno u takvoj organizaciji. Ako se zdravstvena organizacija nalazi van podruja suda koji sprovodi postupak, ovaj sud e potrebne radnje izvesti putem nadlenog suda. Protiv rjeenja suda o smjetaju lica u zdravstvenu organizaciju, dozvoljena je alba (l. 37.). Odluka - Kad utvrdi da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud e licu prema kome se vodi postupak, potpuno ili djelimino oduzeti poslovnu sposobnost. Sud moe (a ne mora) odloiti donoenje rjeenja o djeliminom oduzimanju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava, ako se osnovano moe oekivati da e se lice prema kome se postupak vodi uzdrati od zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava. Donoenje ovog rjeenja uvijek e se odloiti ako se lice samoinicijativno ili na prijedlog suda podvrgne lijeenju u zdravstvenoj organizaciji. Donoenje rjeenja odlae se na vrijeme od est do dvanaest mjeseci. Rjeenje o odlaganju opozvae se ako lice kome se oduzima poslovna sposobnost nastavi sa zloupotrebom alkohola ili drugih opojnih sredstava u vrijeme odlaganja donoenja rjeenja (l. 38. i 39.). alba - Protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti albu mogu izjaviti lica koja su uestvovala u postupku u roku od tri dana od dana prijema rjeenja. Lice kome se oduzima poslovna sposobnost moe izjaviti albu bez obzira na svoje zdravstveno stanje. alba ne zadrava izvrenje rjeenja, ako sud, iz opravdanih razloga, drukije ne odlui. Prvostepeni sud e albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema albe (l.42.). Sud e dostaviti pravosnano rjeenje o oduzimanju odnosno vraanju poslovne sposobnosti optinskom organu uprave nadlenom za poslove voenja matinih knjiga radi upisa u matinu knjigu roenih i dravnom organu nadlenom za voenje zemljino-knjine evidencije (l. 43.). Vraanje poslovne sposobnosti - Kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta poslovna sposobnost, sud e po slubenoj dunosti ili na prijedlog lica koja su ovlaena da pokrenu postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti, sprovesti postupak i zavisno od njegovih rezultata donijeti rjeenje kojim se protivniku predlagaa potpuno ili djelimino vraa poslovna sposobnost. U postupku vraanja poslovne sposobnosti shodno se primjenjuju odredbe o oduzimanju poslovne sposobnosti (l. 40. i 41.). Trokove postupka oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti snosi predlaga (l. 44.).

23

VANPARNINI POSTUPAK

24

2. SUDSKA PRAKSA Nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra bez obavljenog pregleda i razgovora sa licem za koga je pokrenut ostupak oduzimanja poslovne sposobnosti o potrebi upuivanja na kliniku radi ispitivanja i lijeenja ne moe se prihvatiti. Iz obrazloenja Predlaga je podnio prijedlog za oduzimanje poslovne sposobnosti protivniku predlagaa. U postupku je odreeno vjetaenje po vjetaku neuropsihijatru prema kome je vjetak bio duan da pregleda lice prema kome se vodi postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti te da pismeni nalaz i miljenje o njegovom duevnom stanju i sposobnostima za rasuivanje kao i da se izjasni da li je navedeno lice sposobno da se brine o svojim pravima i interesima. Vjetak neuropsihijatar je dao svoje miljenje samo na osnovu uvida u spis navodei da bi lice bilo neophodno uputiti na forenziko odjeljenje psihijatrijske klinike u Banja Luci da se izvri ispitivanje i lijeenje. Nakon toga sud je rjeenjem odredio privremeno smjetanje lica prema kome se vodi postupak oduzimanja poslovne sposobnosti na forenziko odjeljenje radi psihijatrijske klinike u Banja Luci u trajanju od 3 mjeseca radi vjetaenja utvrivanja duevnog stanja i sposobnosti za rasuivanje. Pravilno je prvostepeni primjenio materijalno pravo kada je donio rjeenje kojim je odredio vjetaenje po vjetaku neuropsihijatru radi utvrivanja duevnog stanja i mogunosti rasuivanja lica prema kome se vodi postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti i naloio dostavljanje miljenja nakon pregleda imenovane zato je imao uporite u odredbi lana 36. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. Meutim, svoj nalaz i miljenje vjetak nije dao u skladu sa uputama prvostepenog suda a niti u skladu sa odredbama lana 36. stav 2. Zakona o vanparninom postupku jer je bez pregleda i razgovora, samo na osnovu uvida u spis dao miljenje da je imenovanu potrebno uputiti na kliniku radi ispitivanja i lijeenja. Takav nalaz pvostepeni sud nije mogao prihvatiti iz kojih razloga je preuranjen zakljuak prvostepenog suda o potrebi smjetanja imenovane na kliniku, bez argmentovanog nalaza i miljenja vjetaka neuropsihijatra koji prije davanja takvog miljenja mora pregledati lice o kome se vodi postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti. Iz tih razloga rjeenje kjoe je donio prvostepeni sud doneeno je na osnovu nepotpuno utvrenog injeninog stanja i pogrene primjene materijalnog stanja na tetu lica prema kome se vodi postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti. (Iz rjeenja Okrumnog suda u Doboju br. G-92/02, od 18.2.2002. godine) Nezavisno od vremena nastupanja mentalne zaostalosti, sudska odluka o liavanju poslovne sposobnosti nema retroaktivno dejstvo, ve ima pravno dejstvo od dana dostavljanja odluke. Prvostepeni sud je zbog mentalne zaostalosti doneo reenje na osnovu kojeg se potpuno liava poslovne sposobnosti protivnik predlagaa, za kojeg je u toku postupka utvreno da je od svoje mladosti mentalno zaostalo - retardirano lice. Drugostepeni sud je albu predlagaa kao neosnovanu odbio i prvostepeno reenje je u celosti potvrdio. Iz obrazloenja:

24

VANPARNINI POSTUPAK

25

Neosnovani su navodi albe da je u interesu protivnika predlagaa da liavanje njegove poslovne sposobnosti ima dejstvo od vremena kada je nastalo stanje koje je osnov za donoenje odluke. Nezavisno od vremena kada je nastupila mentalna zaostalost protivnika predlagaa, prema pravnim pravilima koja izviru iz paragrafa 198. predratnog Zakona o vanparninom postupku, a koja se primenjuju na podruju SAPV na osnovu Zakona o nevanosti pravnih propisa donetih pre 6. aprila 1941. godine ("Slubeni list FRJ", br. 86/46) odluka sa kojom se poslovna sposobnost oduzima ili vraa, ili potpuno lienje poslovne sposobnosti, ima pravno dejstvo od onog dana kada je dostavljena odluka, s tim da sud moe u odluci odloiti njeno dejstvo do onog dana kada odluka postane pravosnana. (Reenje Vieg suda u Subotici, G. 825/87 od 23. D 1987.) Ne moe se odbaciti predlog za lienje poslovne sposobnosti kada je postupak ve zapoet, iako predlaga ne spada u krug lica iz lana 32. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. Iz obrazloenja: Okruni sud je ukinuo reenje optinskog suda, kojim je odbaen kao nedozvoljen predlog za lienje poslovne sposobnosti protivnika. Po lanu 32. stav 1. Zakona o vanparninom postupku (ZOVP) postupak za lienje poslovne sposobnosti sud pokree i vodi po slubenoj dunosti, bilo da ga je sam pokrenuo, bilo da su to uinila ovlatena lica ili organi u lanu 3. stav ZOVP. Tano je da predlaga ne spada u krug lica iz lana 32. stav 1. jer je razvedeni brani drug, ali je sud zapoeo postupak i treba da oceni da li ima osnova da se postupak vodi po slubenoj dunosti ili ne. Prema tome, ne moe se odbaciti predlog za voenje postupka, ve sud prema okolnostima sluaja odluuje da li i dalje treba voditi postupak po slubenoj dunosti. (Odluka Okrunog suda u Poarevcu, G. 643/90, od 11. IV 1990.) Protiv reenja o lienju poslovne sposobnosti donesenog u prvostepenom postupku, lice koje je lieno poslovne sposobnosti moe izjaviti albu, bez obzira na svoje duevno stanje. Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u Aleksincu R. 98/97 od 18. novembra 1997. godine stavom prvim izreke konstatovano je da se liava potpuno poslovne sposobnosti R.D. usled postojanja duevne bolesti. Stavom drugim izreke konstatovano je da e se to reenje po njegovoj pravosnanosti dostaviti Centru za socijalni rad u Aleksincu i matinoj kancelariji u Rutovcu. Reenjem Okrunog suda u Niu G. 724/98 od 9. aprila 1998. godine odbijena je alba protivnika predlagaa i prvostepeno reenje potvreno. Protiv reenja drugostepenog suda protivnik predlagaa je izjavio revizju zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka i pogrene primene materijalnog prava.

25

VANPARNINI POSTUPAK

26

Ocenjujui dozvoljenost izjavljene revizije u smislu lana 389. stav 2. ZPP Vrhovni sud je naao da ista nije dozvoljena. Pobijanim reenjem je odlueno da se liava potpuno poslovne sposobnosti protivnik predlagaa R. D. Prema odredbi lana 389. stav 2. ZPP revizija nije dozvoljena, ako ju je izjavilo lice koje nije ovlaeno na podnoenje revizije. Prema odredbi lana 40. stav 3. Zakona o vanparninom postupku, protiv reenja o lienju poslovne sposobnosti donesenog u prvostepenom postupku, lice koje je lieno poslovne sposobnosti moe izjaviti albu, bez obzira na svoje duevno stanje. Meutim, kada je to prvostepeno reenje potvreno drugostepenim reenjem postalo je pravosnano, onda lice lieno poslovne sposobnosti gubi parninu sposobnost, jer je u smislu lana 275. Zakona o braku i porodinim odnosima stavljeno pod starateljstvo, a u smislu lana 277. stav 1. istog zakona propisano je da staralac lica, koje je potpuno lieno poslovne sposobnosti, ima dunosti i prava staraoca maloletnog lica koje nije navrilo 14. godina ivota, to znai da se lice lieno poslovne sposobnosti pravosnanim reenjem upodobljava licu koje nije navrilo 14. godina ivota. Takva lica nisu poslovnao sposobna i nemaju parninu sposobnost, tako da u smislu lana 80. stav 1. ZPP moraju imati u parnici zakonskog zastupnika, na to sud u toku celog postupka pazi po slubenoj dunosti, shodno odredbi lana 82. istog Zakona. Poto protivnik predlagaa R. D. u momentu podnoenja revizije vie nije bio poslovno sposoban, odnosno nije imao parninu sposobnost, onda ovlaenje koje je dao advokatu S. M. da u njegovo ime podnese reviziju nije pravno valjano, tako da se u ovom sluaju u smislu odredbe lana 389. stav 2. ZPP ima smatrati da je revizija izjavljena od neovlaenog lica. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 4879/98 od 08.09.1998. godine) U postupku pred organom starateljstva za postavljanje privremenog staraoca licu za koje je pokrenut sudski postupak za liavanje poslovne sposobnosti poloaj stranke ima samo lice o ijoj se poslovnoj sposobnosti odluuje, a lice koje je pokrenulo sudski postupak za liavanje poslovne sposobnosti moe da uestvuje u postupku pred sudom koji odluuje o osnovanosti predloga za liavanje poslovne sposobnosti, u skladu sa odredbom lana 37. Zakona o vanparninom postupku ("Slubeni glasnik SRS", br. 25/82 i 48/88). Iz obrazloenja: Ovo proizlazi iz svrhe starateljstva nad punoletnim licima, koja je odreena odredbom lana 219. st. 2. i 3. Zakona o braku i porodinim odnosima ("Sl. glasnik SRS", br. 22/80 i 11/88 i "Sl. glasnik RS", br. 22/93 i 35/94), kojima je propisano da je svrha starateljstva nad punoletnim licem zatita njihove linosti i obezbeavanja imovinskih i drugih prava i interesa. Kako se u postupku pred organom starateljstva ne odluuje o pravima i iteresima lica po ijem predlogu je pokrenut postupak za liavanje poslovne sposobnosti, ve je iskljuivi cilj zatita prava i interesa lica za koje je sud obavestio organ starateljstva da je pokrenut postupak za liavanje poslovne sposobnosti, organ starateljstva nije obavezan u tom postupku da omogui uee, niti da dostavi reenje o postavljenju

26

VANPARNINI POSTUPAK

27

privremenog staraoca, licu po ijem predlogu je pokrenut postupak, za liavanje poslovne sposobnosti. (Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, 3/98; Slubeni glasnik Beograd)

Staralac lica lienog poslovne sposobnosti koji nije podneo predlog za vraanje poslovne sposobnosti, nema pravo na podnoenje albe protiv reenja kojim je njegovom tieniku vraena poslovna sposobnost u postupku u kome ga je zastupao staralac za poseban sluaj. Iz obrazloenja: Reenjem optinskog suda u potpunosti je vraena poslovna sposobnost predlagau u vanparninom predmetu kojim je traio da mu se ova sposobnost vrati. Protiv ovoga reenja njegova supruga, koja je po reenju o stavljanju pod starateljstvo predlagaa postavljena za njegovog staraoca, je podnela albu. Optinski sud je odbacio ovu albu smatrajui da je ona nedozvoljena, jer je reenjem centra za socijalni rad postavljen privremeni staralac predlagau u postupku vraanja poslovne sposobnosti. Prvostepeni sud smatra da je supruga predlagaa u prethodnom postupku postavljena za staraoca da bi se savesno starala o linosti, pravima i interesima svog tienika, ali da nije ovlaena da uestvuje u postupku vraanja poslovne sposobnosti. Drugostepeni sud je potvrdio ovo reenje smatrajui da je sud trebalo da pozove staraoca, ali ne i suprugu predlagaa, jer se radi o zahtevu za vraanje poslovne sposobnosti koja je predlagau privremeno bila oduzeta i to upravo na predlog njegove supruge, to znai da su im interesi bili suprotni. Zato smatra da je pravilna odluka suda da, kada je od centra za socijalni rad traio postavljenje privremenog staraoca, staralac predlagaa gubi pravo na izjavljivanje albe protiv reenja kojim se predlagau vraa poslovna sposobnost. Po oceni Vrhovnog suda, pravilna je odluka prvostepenog suda o odbacivanju albe. Meutim, razlozi za odbacivanje albe nalaze se u odredbama lana 42. stav 1. i lana 32. Zakona o vanparninom postupku. Po lanu 42. Zakona o vanparninom postupku kada prestanu razlozi zbog kojih je lice lieno poslovne sposobnosti, sud e, po slubenoj dunosti, kao i po predlogu organa starateljstva i lica iz lana 32. istog zakona, doneti reenje o vraanju poslovne sposobnosti. Lica koja, u smislu odredaba lana 32. istog zakona, imaju pravo na podnoenje predloga radi vraanja poslovne sposobnosti su organ starateljstva, brani drug, dete ili roditelj lica koje je lieno poslovne sposobnosti. U konkretnom sluaju, predlog za liavanje predlagaa podnela je njegova supruga, koja je, posle donoenja reenja o liavanju poslovne sposobnosti, postavljena i za njegovog staraoca. Ona je, shodno navedenim zakonskim odredbama, imala pravo i da podnese predlog za vraanje poslovne sposobnosti predlagaa, odnosno svog tienika. Meutim, kako ona ovaj predlog nije podnela, ve je to uinio sam predlaga, ona nema pravo da se podnoenjem albe naknadno ukljui u ovaj vanparnini postupak. (Vrhovni sud Srbije, rev. 1734/93 od 2. juna 1993. godine)

27

VANPARNINI POSTUPAK

28

Nije dozvoljena revizija protiv rjeenja o oduzimanju poslovne sposobnosti. Iz obrazloenja: Interpretacijom odredaba iz lana 111. stav 4. Zakona o redovnim sudovima SR BiH u vezi lana 382. i 400. Zakona o parninom postupku proizlazi da se revizijom ne moe pobijati rjeenje drugostepenog syda donijeto u vanparninom postupku osim u sluajy ako je to predvieno zakonom. Kako je pobijena odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti R. M. donijeta u vanparninom postupku (lan 205. i 219. Porodinog zakona), a posebnim zakonom nije propisano da se protiv takvog rjeenja moe izjaviti revizija (lan 26. Zakona o vanparninom postupku), odlueno je da se revizija odbaci kao nedoputena (lan 382. u vezi lana 400. stav 4. ZPP). (Vrhovni sud BiH, broj Rev. 354/89 od 25. januara 1990. godine) Sama injenica pokrenutog postupka lienja poslovne sposobnosti ne nalae sudu i obavezu provedbe dokaza vjetaenjem, ako psihofiziko stanje zdravlja predloenice niim nije dovedeno u sumnju. "Ovaj postupak pokrenut na prijedlog srodnika predloenice po l. 367. st. 1. Zakona o braku i porodinim odnosima (ZBPO). Prema odredbi l. 368. st. 1. istog zakona, propisano je da se u takvom prijedlogu moraju navesti injenice na kojima se temelji prijedlog i predloiti dokazi kojima se te injenice, utvruju, dok je u st. 2. iste odredbe propisano da sud moe pozvati podnosioca prijedloga da podnese lijeniku svjedodbu ili druge isprave o psihofizikom stanju osobe o kojoj se provodi postupak. Naime, psihofiziko stanje osobe temelj je raspravljanja u ovoj vrsti postupka. Zato je u postupku bilo potrebno utvrditi da li se na strani predloenice radi o osobi koja se zbog nekih razloga predvienih odredbom iz l. 205. prije spomenutog zakona nije u mogunosti sama brinuti o svojim pravima i interesima. Meutim, da bi sud mogao usmjeriti svoje raspravljanje na utvrivanje gornjih okolnosti potrebno je da onaj koji predlae provoenje ovakvog postupka navede uzroke zbog kojih smatra da odreena osoba nije u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima. Ti uzroci mogu leati u postojanju neke duevne bolesti, duevne zaostalosti kao i eventualno u injenici prekomjernog uivanja alkohola, opojnih droga ili zbog senilnosti. U svojem prijedlogu predlagateljica nije precizirala uzrok osim to je navedeno da se ona nalazi u poznim godinama (83 godine). Tijekom postupka predlagateljica i nadalje nije precizirala uzroke, a uostalom to ne ini niti sada u svojoj albi. Zbog toga, albenim navodima predlagateljice nije mogla dovesti u sumnju odluku suda prvog stupnja i njegovo utvrenje da se na strani predloenice radi o osobi sa takvim psihofizikim stanjem da je ona u mogunosti sama brinuti se o svojim pravima i interesima. Kako predlagateljica niim relevantnim nije dovela u sumnju psihofiziko stanje zdravlja predloenice, a ona ne dovodi u sumnju niti iznesenim albenim navodima, to za sud prvog stupnja nije postojala obaveza postupanja po l. 370. st. 1. ZBPO-a, pa

28

VANPARNINI POSTUPAK

29

utoliko nije se ukazivala ni potreba medicinskog vjetaenja". (upanijski sud u Rijeci, G. 678/1998. od 9.9. 1998. godine) I u situaciji ako ne postoje uvjeti za prisilni smjetaj predloenika u psihijatrijsku ustanovu, lijeenje se moe nastaviti odlukom suda ako se radi o osobi kod koje se odgovarajui terapijski uspjesi ne mogu postii izvan psihijatrijske ustanove. "Slijedom toga na strani predloenika nisu ispunjene pretpostavke za njegov prisilni smjetaj u psihijatrijskoj ustanovi, a one predviene odredbom iz l. 22. st. 1. ZZODS. Naime, iz svega navedenog proizilazi da se na strani predloenika, dodue, radi o osobi s teim duevnim smetnjama ali on zbog ovih smetnji ozbiljno i izravno ne ugroava vlastiti ivot, jer je svjestan i kritian prema svojoj bolesti pa se, dapae, u pogoranjima i sam javlja na lijeenje. Osim toga, a prema naenim utvrenjima ne postoje indikacije da bi predloenik mogao ozbiljno i izravno ugroziti zdravlje ili sigurnost drugih osoba. Tako za sud, slijedom utvrenja iz provedenog postupka, ne postoje vie uvjeti da bi se nakon roka unutar kojega je bilo odreeno prisilno zadravanje predloenika, ovaj i dalje odlukom suda sada prisilno smjestio u psihijatrijskoj ustanovi. Prema tome, smjetaj predloenika u psihijatrijskoj ustanovi moe biti sada samo po postupku predvienim za dobrovoljni smjetaj propisan odredbom iz l. 21. ZZODS. Utoliko je valjalo odluiti u prilog nepostojanja uvjeta za prisilni smjetaj predloenika i prestanka do sada odreenog prisilnog zadravanja, a pozivom na odredbu iz l. 33. st. 1. ZZODS. Ovo sve ne iskljuuje mogunost daljnjeg lijeenja predloenika u navedenoj psihijatrijskoj ustanovi, koje bi po miljenju sasluanog vjetaka bilo opravdano kroz razdoblje od najvie dva tjedna gledano od razdoblja predloenikovog opoziva dobrovoljnog pristanka na lijeenje (2. veljae 1999. g.). Ovo i stoga jer je predloenik daljnje lijeenje u postojeoj psihijatrijskoj ustanovi u Rijeci spreman prihvatiti. Na strani lijenika iz iste psihijatrijske ustanove ne postoji sumnja u potrebu daljnjeg lijeenja unutar psihijatrijske ustanove. Slijedom toga nalazi se da su steeni uvjeti za primjenu odredaba iz l. 21. st. 3. ZZODS, pa s time u svezi i donoenje odluke ovoga suda kako to proizilazi iz toke III. izreke ovog rjeenja. Daljnji je smjetaj, dakle, predloenika valjalo odrediti, ali sada po postupku iz l. 21. ZZODS u ogranienom trajanju do, dakle, najdalje 15. veljae 1999. g. Naime, slijedom naenih utvrenja u ovako provedenom postupku za oekivati je da e se odgovarajui terapijski uspjesi kod predloenika postii samo unutar postojee psihijatrijske ustanove, ali u ogranienom trajanju."

29

VANPARNINI POSTUPAK

30

3. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU PRIJEDLOG ZA ODUZIMANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: Centar za socijalni rad Banja Luka Radi: Oduzimanja poslovne sposobnosti bb. PRIJEDLOG , kerka iz Banje Luke, ul. Davida trpca broj 32, roena 14.02.1938. godine, je bolesna i nije u mogunosti da se brine o svojim obavezama. Dokaz: Uvid u izvod iz matine knjige roenih, uvid u medicinsku dokumentaciju. je smjetena u duevnoj bolnici Garevac kod Modrie gdje se lijei od duevne bolesti i nema izgleda za izljeenje. je nesposobna da se brine o svojim pravima i obavezama, da upravlja imovinom, pa o njoj brine njena majka koja je stara 75 godina i sama bolesna i nesposobna za privreivanje. Dokaz: Vjetaenje po - neuropsihijatru, a po potrebi i drugi dokazi. vjetaku medicinske struke iz Banja Luke Savska ulica

Kako nema izgleda za izljeenje , a nema ko da vodi brigu o njoj, a sama nije u mogunosti da titi svoje interese, to temeljem lana 30 Zakona o vanparninom postupku predlaemo da sud nakon javne rasprave i izvoenja predloenih dokaza donese sljedee R J E E NJ E , keri Janka iz Banje Luke, ul. Davida trpca broj 32, oduzima se potpuno poslovna sposobnost. Banja Luka, 6.10.1994. godine Direktor Centra:

30

VANPARNINI POSTUPAK

31

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ZA ODUZIMANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI R-60/94 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 7.11.1994. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su pristupili za danas pozvani punomonik Centra za socijalni rad Banja Luka , tienik , privremeni staratelj i vjetak medicinske struke dr . Pun. predlagaa izjavi da u cijelosti ostaje kod prijedloga za potpuno oduzimanje poslovne sposobnosti iz Banje Luke. Izjavljuje da je due vremena tienica bolesna, da boluje od duevne bolesti, zbog ega se esto nalazi na lijeenju, te da nije u mogunosti da brine o svojim pravima i obavezama, odnosno da titi svoj interes i upravlja imovinom. izjavi da je veoma bolesna, da se nalazi u bolnici, da o njoj vodi brigu majka, te da je potrebno da neko vodi o njoj brigu i titi njene interese. Privremeni staralac izjavi da je saglasan da se tienici poslovna sposobnost jer nije u mogunosti da brine o sebi. Sud donosi R J E E NJ E Sasluae se medicinski vjetak. Medicinski vjetak dr , sin , neuropsihijatar iz Banje Luke, star 50 godina, nesrodan sa strankama, zakleti sudski vjetak izjavi: Na osnovu priloene medicinske dokumentacije - istorije bolesti Psihijatrijske klinike u Banjoj Luci i medicinske dokumentacije duevne bolnice Garevac, kao i na osnovu pregleda vidljivo je da je tienica lijeena na Psihijatrijskoj klinici u Banjoj Luci od 1.5. do 1.6., 1991. godine i od 1.4. do 15.6.1992. godine, u duevnoj bolnici Garevac od 15.3. do 8.5.1993. godine, od 1.2.1994. do 15.3.1994. godine i od 17.9.1994. do danas pod dijagnozom arterosklerotina demencija, modana i generalizovana arteroskleroza i eerna bolest. Iz podataka koji su dobiveni u toku hospitalizacije vidljivo je da je ranije lijeena u Vojnoj bolnici Sarajevo, a od njene unuke se saznaje da je prije dolaska u bolnicu poela da govori nepovezano, da pria sa mrtvima, stalno ih doziva, ustaje i kupi svoje stvari, te iako se nalazi u svojoj kui, trai da ide kui, neadekvatno odgovara na postavljena pitanja, pria sa predmetima i slikama, nudi im da jedu, veoma slabo jede. Dobiva se podatak da se u slinom stanju nalazila i nekoliko godina ranije, priloeni su nalazi interniste iz kojih se vidi da je pored eerne bolesti lijeena i zbog oduzme

31

VANPARNINI POSTUPAK

32

povienog arterijskog pritiska, zatim poremeaja rada srca koji se manifestuje ekstrasistolama, imala je i dekompenzaciju srca (poputanje sranih miia). Iz istorije bolesti, kao i dananjeg uvida u stanje bolesnice, vidljivo je da je kod nje dolo do razvoja tzv. hroninog modanog sindroma koji se manifestuje izraenim promjenama u intelektualnom i mnestikom. Kod bolesnice postoji globalan poremeaj pamenja koji ide retrospektivno prema njenom roenju. Dezorijentacija je izraena u vremenu i prostoru, uglavnom prema linostima. Naime, postoji samo globalan uvid u linost sa kojima je stalno u kontaktu iako te linosti u potpunosti ne poznaje. ak je oteena autopsihika orijentacija, tj. orijentacija prema samoj sebi. tienica zna da kae kako joj je ime, ali ne moe da se sjeti svog ni branog, ni djevojakog prezimena. Ovakvi poremeaji nastaju iz vie razloga. Ponekad je uzrok nepoznat i dolazi sa odreenim godinama starosti pa ih nazivamo senilnim demencijama (starakim demencijama). U ovom sluaju pored senijuma postoji i bolestan proces na krvnim sudovima u vidu arteroskleroze, zatim promjene na srcu, te eerna bolest, to moe uticati na bri razvoj dementnog procesa. Imajui na umu poetak, tok i sadanje stanje posebna se bolest poela razvijati prije vie od dvije godine. Vidljivo je da je sadanje stanje definitivno, naalost, ne moe se oekivati poboljanje intelektualnih procesa, a samo iskustvo pokazuje da se ove promjene progrediraju tj. pogoravaju se u toku sljedeih mjeseci i godina. Imajui na umu sve iznijeto: Miljenja sam da , roena 1938. godine, boluje od teke demencije. Stanje bolesti je takvo (ne raunajui ostala oboljenja) da ona nije sposobna za samostalan ivot i privreivanje, nije sposobna da vodi brigu o sebi, odnosno nije u stanju da titi svoje interese. Zbog toga smatram da joj je potrebno u potpunosti oduzeti poslovnu sposobnost i odrediti staratelja koji e tititi njene interese. Stranke izjavljuju da nemaju primjedbi na nalaz vjetaka, te da nemaju prijedloga za izvoenje novih dokaza. Sud donosi R J E E NJ E Izvrie se uvid u izvod iz matine knjige roenih, izdat od Matinog ureda Banja Luka 5.9.1994. godine, u medicinsku dokumentaciju Psihijatrijske klinike u Banjoj Luci i duevne bolnice Garevac, Modria. Vri se uvid u navedenu dokumentaciju. Roite je zavreno. Zapisniar: PP Sudija:

32

VANPARNINI POSTUPAK

33

RJEENJE O ODUZIMANJU POSLOVNE SPOSOBNOSTI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-60/94 Dana, 7.11.1994. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , kao sudiji pojedincu, rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po prijedlogu Centra za socijalni rad Banja Luka, radi oduzimanja poslovne sposobnosti iz Banje Luke, ul. Davida trpca broj 32, na roitu odranom dana 7.11.1999. godine, donio je sljedee R J E E NJ E , keri Janka iz Banje Luke, ul. Davida trpca br. 32. roenoj 14.2.1938. godine oduzima se potpuno poslovna sposobnost. Po pravosnanosti, rjeenje dostaviti Matinom uredu Banja Luka radi upisa u matinu knjigu roenih i zemljino- knjinom odjeljenju ovog suda radi upisa u zemljine knjige. Obrazloenje Centar za socijalni rad Banja Luka, podnio je ovom sudu prijedlog radi oduzimanja poslovne sposobnosti , keri Janka iz Banje Luke. Rjeenjem ovog suda od 15.10.1994. godine postavljena je Banje Luke za privremenog staratelja . iz

U dokaznom postupku izvreno je medicinsko vjetaenje po vjetaku dr izvren uvid u izvod iz matine knjige roenih Matinog ureda Banja Luka, uvid u medicinsku dokumentaciju Psihijatrijske bolnice Banja Luka i duevne bolnice Garevac. Provedenim dokazima, a naroito nalazom i miljenjem vjetaka medicinske struke dr , neuropsihijatra iz Banje Luke, utvreno je da ima dijagnozu arterosklerotine demencije, modane i generalizovane arteroskleroze i eerne bolesti kao i drugih hroninih bolesti, te nije sposobna da samostalno ivi i privreuje, da vodi brigu o sebi, odnosno nije u stanju da titi svoje interese. Stoga je sud temeljem l. 38. Zakona o vanparninom postupku u potpunosti oduzeo poslovnu sposobnost. SUDIJA

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku 3 dana od dana prijema rjeenja, putem ovog suda. alba ne zadrava izvrenje.

33

VANPARNINI POSTUPAK

34

PRIJEDLOG ZA VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: iz Banje Luke, ul. Branka opia br. 5 iz Banje Luke, ul. Branka

Radi: Vraanja poslovne sposobnosti opia br. 5 PRIJEDLOG

Rijeenjem Osnovnog suda Banja Luka br. R-73/95 od 15.2.1995. djelimino je lien poslovne sposobnosti moj sin iz Banje Luke, ul. Branka opia br. 5, zbog uzimanja droge. Dokaz: Uvid u spis toga suda br. R-73/95. Moj sin je nedavno zavrio lijeenje na Psihijatrijskoj klinici u Banjoj Luci i prestao je sa upotrebom droge. Po miljenju ljekara, on je potpuno izlijeen i moe sam da titi svoje interese. Dokaz: Uvid u medicinsku dokumentaciju i sasluanje medicinskog vjetaka. Kako je moj sin izlijeen i prestao sa upotrebom droge, te ima namjeru da zasnuje radni odnos, predlaem da sud, nakon odranog roita i izvoenjem dokaza, donese sljedee R J E E NJ E , sinu br. 5 VRAA SE poslovna sposobnost. U Banjoj Luci, 1.5.1996. godine Predlaga: iz Banje Luke, ul. Branka opia

34

VANPARNINI POSTUPAK

35

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ZA VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI R-201/96 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci 30.5.1996. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su na dananje roite pristupili predlaga staratelj , medicinski vjetak dr i lice lieno poslovne sposobnosti. Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga za vraanje poslovne sposobnosti . Nadaljeizjavljuje da je njegovom sinu Savi Saviu djelimino oduzeta poslovna sposobnost rjeenjem ovog suda broj R-75/93 od 15. februara 1995. godine, da je nakon toga njegov sin podvrgnut lijeenju u Psihijatrijskoj klinici u Banjoj Luci, jedno vrijeme kliniki, a jedno vrijeme ambulantno, radi uklanjanja zavisnosti od opojnih sredstava. Ve due vremena je prestao da uzima opojna sredstva, a poeo se interesovati za uenje i poslove koji se obavljaju u kui. Iz tog razloga smatram da postoje uslovi za vraanje poslovne sposobnosti , te da je sposoban da se sam brine o svojim interesima. Staratelj koji titi interese izjavljuje da postoje uslovi za vraanje poslovne sposobnosti poto je prestao da koristi narkotina sredstva, prihvata lijeenje i saradnju starateljskog organa. izjavljuje da je tano da je on jedno vrijeme uzimao narkotina sredstva, a da je to inio u vrijeme rata, da bi lake prebrodio psihiku krizu izazvanu pogibijom svojih ratnih drugova a takoe i zbog neizvjesnosti ivljenja u ratnom okruenju. Shvatio je da je to to ini greka pa je uz saradnju sa zdravstvenim radnicima Psihijatrijske bolnice u Banjoj Luci i socijalnim radnicima Centra za socijalni rad Banja Luka i uz veliku podrku rodbine i prijatelja uspio da prekine s upotrebom opojnih sredstava i da ih ve 6 mjeseci ne uzima. Takoe izjavljuje da e uskoro poeti da radi u trgovakoj radnji, koja je vlasnitvo njegove tetke , a ima namjeru i da nastavi studij na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci u svojstvu vanrednog studenta. Moli sud da mu vrati poslovnu sposobnost, kako bi sam mogao da se brine o svojim pravima i obavezama. Sud donosi , ,

35

VANPARNINI POSTUPAK

36

R J E E NJ E Sasluae se medicinski vjetak, dr . Vjetak medicinske struke dr , neuropsihijatar iz Banje Luke, star 52 godine, nesrodan sa strankama, zakleti sudski vjetak, daje na zapisnik Nalaz i miljenje Na osnovu uvida u medicinsku dokumentaciju, uvida u spis R-75/95 kao i na osnovu pregleda utvrdio sam da je uspjeno zavrio lijeenje na Psihijatrijskoj klinici u Banjoj Luci, te da je prestao sa uzimanjem opojnih sredstava, da je psihiki stabilan i da vie nije zavisan od konzumiranja narkotinih sredstava. Smatram da je kao mlad ovjek star svega 24 godine sposoban da se brine o sebi i titi svoje interese. Predlaem sudu da vrati poslovnu sposobnost u potpunosti. Takva odluka suda e stimulativno djelovati i ohrabrivati da se smjelije ukljui u drutveni ivot, da sam obezbjeuje sredstva za svoje izdravanje, da nastavi studij na ekonomskom fakultetu koji je sa uspjehom zapoeo, ime e se ukljuiti u ranije drutvo i potpuno otkloniti potrebu za uzimanjem droge. Predlaga izjavljuje da nema drugih prijedloga za izvoenjem dokaza. Staratelj izjavljuje da nema prijedloga za izvoenjem novih dokaza. Vri se uvid u spis ovog suda br. R-75/95 i u medicinsku dokumentaciju. Sud donosi R J E E NJ E Vraa se poslovna sposobnost , sinu iz Banje Luke, ul. Branka opia br. 5, oduzeta rjeenjem ovog suda R-73/95 od 12.2.1995. god. Po pravosnanosti, Rjeenje dostaviti matiaru SO Banja Luka, radi upisa u matinu knjigu, Centru za socijalni rad Banja Luka, radi prestanka starateljstva, zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda radi brisanja zabiljeke o oduzimanju poslovne sposobnosti upisane u zemljinoj knjizi. Zapisniar PP Sudija

36

VANPARNINI POSTUPAK

37

RJEENJE O VRAANJU POSLOVNE SPOSOBNOSTI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-201/96 Dana 30.5.1996. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji , kao sudiji pojedincu, rjeavajui u vanparninom predmetu po prijedlogu predlagaa iz Banja Luke, ul. Branka opia br. 5, za vraanje poslovne sposobnosti iz Banje Luke, nakon odranog roita od 30.5.1996. godine donio je sljedee R J E E NJ E Vraa se poslovna sposobnost , sinu Marka iz Banje Luke, ul. Branka opia br. 5. oduzeta rjeenjem ovog suda R-73/95 od 12.2.1995. god. Po pravosnanosti, Rjeenje dostaviti matiaru SO Banja Luka, radi upisa u matinu knjigu, Centru za socijalni rad Banja Luka, radi prestanka starateljstva, zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda radi brisanja zabiljeke o oduzimanju poslovne sposobnosti upisane u zemljinoj knjizi. Obrazloenje Rjeenjem toga suda broj R-73/95 od 15. februara 1995. godine oduzeta je poslovna sposobnost iz Banje Luke, zbog korienja opojnih sredstava. , otac , podnio je prijedlog za vraanje poslovne sposobnosti u kojem navodi da je njegov sin potpuno izlijeen i da vie ne koristi drogu. Staratelj se nije usprotivio vraanju poslovne sposobnosti, te je izvijestio sud da je lijeenje uspjeno zavreno i da vie ne uzima drogu. Na roitu sud je uzeo izjavu od koji je upoznao sud sa tokom i ishodom svog lijeenja, sa injenicom da ne koristi drogu i da ima namjeru da zasnuje radni odnos u trgovinskoj radnji njegove tetke i da obnovi studij na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci. Medicinski vjetak dr , neuropsihijatar, miljenja je da treba vratiti poslovnu sposobnost jer je njegovo lijeenje zavreno i prestao je uzimati drogu, te da e vraanje poslovne sposobnosti ohrabriti da se uhvati u kotac sa ivotnim problemima. Sud je miljenja da su ispunjeni uslovi za vraanje poslovne sposobnosti da e on kao mlad ovjek, star 24 godine, biti sposoban da definitivno otkloni slabosti koje su dovele do "traenja spasa" u opojnim sredstvima, te da e vraanje poslovne sposobnosti ohrabriti i stimulisati da smjelije krene u rjeavanje ivotnih problema i izgradnji i jaanju svoje linosti.

37

VANPARNINI POSTUPAK

38

Nakon iznesenog, sud je temeljem lana 40. Zakona o vanparninom postupku odluio kao u izreci Rjeenja. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 3 dana, po prijemu istog, putem ovog suda. alba ne zadrava izvrenje.

38

VANPARNINI POSTUPAK

39

4. ZADRAVANJE U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI Opte napomene - U ovom postupku odluuje se o zadravanju duevno bolesnog lica u zdravstvenoj organizaciji kada je zbog prirode bolesti neophodno da to lice bude ogranieno u slobodi kretanja ili kontaktiranja sa spoljnjim svijetom, kao i njegovom otputanju kad prestanu razlozi zbog kojih je zadrano. Cilj postupka je obezbjeivanje staranja o licima koja se smijetaju u zdravstvenu organizaciju za lijeenje duevnih bolesti, ali i spreavanje eventualnih zloupotreba od strane drugih lica pa ak i same zdravstvene organizacije, s obzirom da se ova lica u te organizacije najee stavljaju protiv svoje volje. Poto se ovdje radi o najirem ogranienju slobode kretanja ovih lica, Zakon o vanparninom postupku BiH je detaljno regulisao postupak prijema ovih lica u zdravstvenu organizaciju, kako u sluaju kada ona dolaze svojevoljno radi lijeenja, tako i u sluaju kada se ona smijetaju bez njihove saglasnosti, odnosno bez odluke suda (l. 45-59). Postupak dobrovoljnog zadravanja - Dobrovoljno lijeenje i zadravanje duevno bolesnog lica u zdravstvenoj organizaciji mora da ispunjava zakonom predviene uslove da bi bilo punovano. Lice koje stupa u ovu ustanovu radi lijeenja mora dati svoju saglasnost: 1) u pismenom obliku pred ovlaenim organom zdravstvene organizacije, 2) u prisustvu dva punoljetna lica, koja su poslovno sposobna i pismena, a nisu zaposlena u toj zdravstvenoj organizaciji i nisu krvni srodnici primljenog lica u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, a u pobonoj liniji zakljuno sa etvrtim stepenom. Svjedok ne moe biti ni brani drug primljenog lica, srodnik po tazbini do drugog stepena, kao ni lice koje ga je dovelo u zdravstvenu organizaciju, 3) izjavu o dobrovoljnom stupanju u zdravstvenu organizaciju moe dati samo lice koje je "prema prirodi bolesti u stanju da da takvu saglasnost", tj. koje je u stanju da shvati znaenje i pravne posljedice takve izjave. Ako lice bude primljeno u zdravstvenu organizaciju na lijeenje, zdravstvena organizacija je duna da u roku 24 asa o tom obavijesti sud podnoenjem pismenog obavjetenja. Postupak prinudnog zadravanja - Sudski postupak se uvijek vodi kada nisu ispunjeni uslovi za dobrovoljno stupanje u zdravstvenu organizaciju. Postupak se pokree prijavom zdravstvene organizacije sudu. Ova ustanova je duna da u roku od 24 asa od prijema lica koje nije dalo saglasnost za smjetaj, o tome obavijesti sud na ijem se podruju nalazi ta organizacija. Obavetenje mora da sadri podatke o primljenom licu i licu koje ga je dovelo u zdravstvenu organizaciju. Uz obavjetenje zdravstvena organizacija treba da dostavi sudu, po mogunosti, i podatke o prirodi i stepenu bolesti sa raspoloivom medicinskom dokumentacijom. Zdravstvena organizacija je duna da sudu podnese prijavu i kad je primljeno lice opozvalo ranije datu saglasnost za stupanje u ovu ustanovu, a ovlaeno lice ili organ te zdravstvene organizacije smatra da je potrebno njegovo dalje zadravanje. Rok od 24 asa za obavjetavanje suda tee od dana opozivanja saglasnosti. im sud primi prijavu ili na drugi nain sazna za prinudno zadravanje u zdravstvenoj organizaciji, vodi postupak po slubenoj dunosti.

39

VANPARNINI POSTUPAK

40

Obavjetenja sudu ne podnose se ako je duevno bolesno lice zadrano u zdravstvenoj organizaciji na osnovu odluke donesene u postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti ili u krivinom, odnosno prekrajnom postupku. Nakon pokretanja postupka o zadravanju duevno bolesnog lica u zdravstvenoj organizaciji, sud e preduzeti mjere da to lice odmah pregleda vjetak medicinske struke odgovarajue specijalnosti i da d nalaz i miljenje o duevnom stanju i sposobnosti za rasuivanje. Sud je duan da ispita sve okolnosti koje su od znaaja za donoenje rjeenja i da saslua sva lica koja imaju saznanje o bitnim injenicama. Ukoliko je to mogue, i ako to nee tetno uticati na zdravlje duevno bolesnog lica, sud e sasluati i to lice. Postupak je hitan, a to se najbolje vidi po kratkom zakonskom roku za donoenje odluke. Po zavrenom postupku sud je duan odmah, a najkasnije u roku od tri dana, da donese rjeenje kojim e odluiti da li se lice zadrano u zdravstvenoj organizaciji moe i dalje zadrati ili e se pustiti iz zdravstvene organizacije. O svojoj odluci sud obavjetava organ starateljstva. Najdue vrijeme zadravanja u zdravstvenoj organizaciji iznosi godinu dana. Medutim, ako zdravstvena organizacija ocijeni da zadrano lice treba da ostane na lijeenju i po isteku vremena odreenog u rjeenju suda, duna je da 30 dana prije isteka tog vremena predloi sudu produenje zadravanja. Suprotno, sud moe i prije isteka vremena odreenog za zadravanje u zdravstvenoj organizaciji, po slubenoj dunosti ili na prijedlog zadranog lica, njegovog staratelja kao i lica, odnosno organa iz lana 30. Zakona, da odlui o putanju lica iz zdravstvene organizacije, ako utvrdi da se njegovo zdravstveno stanje poboljalo u tolikoj mjeri da su prestali razlozi za dalje zadravanje. albu protiv rjeenja o zadravanju u zdravstvenoj organizaciji i putanju iz ove organizacije mogu izjaviti zdravstvena organizacija koja je zadrala duevno bolesno lice, zadrano lice, njegov staratelj, odnosno privremeni zastupnik i organ starateljstva i to u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. albu, zajedno sa spisima, prvostepeni sud e bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu koji je duan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema albe. Trokove postupka snosi optina na ijem podruju zadrano lice ima prebivalite odnosno boravite.

(upanijski sud u Rijeci, R 20/1999. od 9. 2. 1999. godine)

40

VANPARNINI POSTUPAK

41

5. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU OBAVIJEST O ZADRAVANJU LICA U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI PSIHIJATRIJSKA BOLNICA BANJA LUKA BROJ: 390/99 Dana: 31. avgust 1999. godine OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINO ODJELJENJE Predmet: Zadravanje u bolnici Noas je u ovu bolnicu u pratnji rodbine i policije doveden iz Omarske. Po kazivanju brata zdravstveno stanje je u posljednjih deset dana veoma teko, razdraljiv je, napada druga lica i postaje opasan po okolinu pa su ga, mimo njegove volje, doveli u bolnicu. Ordinirajui ljekar dr je pregledao , te na osnovu prijedloga i medicinske dokumentacije koju je dostavila rodbina i istorije bolesti koja se nalazi u ovoj bolnici utvrdio da boluje od izofrenije paranoja, da je bolest uznapredovala, te da ga je, radi bezbjednosti, kako njega tako i drugih lica, neophodno zadrati u bolnici pod stalnim tretmanom. Kako je za zadravanje lica u bolnici mimo njegove volje neophodno rjeenje suda, to predlaem da sud po hitnom postupku provede postupak i donese rjeenje o zadravanju iz Omarske u psihijatrijskoj bolnici u roku od godinu dana. U Banjoj Luci, 31.8.1999. godine Naelnik bolnice:

41

VANPARNINI POSTUPAK

42

RJEENJE O PREGLEDU LICA ZADRANOG U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: P-150/99 Dana 31. avgusta 1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji u vanparninom postupku pokrenutom na osnovu pismene prijave Psihijatrijske bolnice Banja Luka, kojom je sud obavijeten da je iz Omarske zadran u psihijatrijskoj bolnici, donio je sljedee R J E E NJ E Nalae se da iz Omarske pregleda sudski vjetak dr neuropsihijatar iz Banje Luke, ul. Vuka Karadia broj 33, radi utvrivanja da li je potrebno njegovo dalje zadravanje na lijeenju u Psihijatrijskoj bolnici u Banjoj Luci. Radi linog sasluanja iz Omarske i pregleda koji e obaviti ljekar vjetak, roite se odreuje na licu mjesta, u psihijatrijskoj bolnici 2.9.1999. godine u 13 asova. POUKA: Protiv ovog rjeenja nije doputena alba. Sudija:

DNA! Psihijatrijska bolnica Banja Luka Doktor 33 Psihijatrijska bolnica Banja Luka sudski vjetak iz Banje Luke, ul. Vuka Karadia br.

42

VANPARNINI POSTUPAK

43

ZAPISNIK O PREGLEDU LICA ZADRANOG U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI P-150/99 ZAPISNIK Sastavljen u ime Osnovnog suda u Banjoj Luci u Psihijatrijskoj bolnici Banja Luka 2.9.1999. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Sudija je sa zapisniarem stigao na lice mjesta u Psihijatrijsku bolnicu Banja Luka, radi sasluanja iz Omarske, ije zadravanje radi lijeenja trai bolnica, te sasluanje dr , sudskog vjetaka neuropsihijatra. Sudija konstatuje da se moe lino sasluati. zbog tekog zdravstvenog stanja ne

Sudski vjetak dr , neuropsihijatar, je pozvan da pregleda , da tano opie sve to uoi, te da u skladu sa pravilima struke d miljenje o potrebi zadravanja navedenog pacijenta u bolnici. Dr , sin , specijalista neuropsihijatar iz Banje Luke, roen u Prijedoru, star 49 godina, nesrodan sa izjavi: Pregledao sam koji je zadran na lijeenju u Psihijatrijskoj bolnici Banja Luka i kod koga je postavljena dijagnoza izofrenija paranoja. S obzirom na prirodu te bolesti, smatram da se pacijent mora zadrati u Psihijatrijskoj bolnici radi lijeenja i uvanja. Sud donosi R J E E NJ E mora se zadrati u Psihijatrijskoj bolnici u Banjoj Luci i vrijeme zadravanja je jedna godina. Zapisniar Doktor Sudija

43

VANPARNINI POSTUPAK

44

RJEENJE O ZADRAVANJU LICA U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: P-150/99 Dana 31. avgust 1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji u vanparninom predmetu, radi zadravanja lica u bolnici za duevne bolesti, nakon pokuaja sasluanja iz Omarske i pregleda koji je obavio ljekar , na roitu odranom 2.9.1999. godine u Psihijatrijskoj bolnici donio je sljedee

R J E E NJ E iz Omarske mora se zadrati na lijeenju u Psihijatrijskoj bolnici u Banjoj Luci u trajanju od jedne godine. Ovo rjeenje se nee dostaviti Obrazloenje Psihijatrijska bolnica u Banjoj Luci obavijestila je ovaj sud dopisom od 31. avgusta 1999. godine da je tog dana zadran u bolnici iz Omarske pod dijagnozom izofrenija paranoja. Povodom te obavijesti sud je zakazao roite na Neuropsihijatrijskoj bolnici u Banjoj Luci. Sud nije mogao sasluati njegovog zdravstvenog stanja. licu mjesta, u zbog .

Sud je sasluao ljekara vjetaka , neuropsihijatra iz Banje Luke, koji je, nakon to je pregledao , izjavio da pacijent boluje od izofrenije paranoje i da je neophodno da bude due vrijeme zadran na lijeenju u Psihijatrijskoj klinici u Banjoj Luci. S obzirom na nalaz vjetaka medicinske struke sud je odredio da se iz Omarske zadri na lijeenju u Psihijatrijskoj klinici u Banjoj Luci i to u maksimalno dozvoljenom roku na osnovu lana 54. Zakona o vanparninom postupku. Odlueno je da se rjeenje ne dostavlja zdravstveno stanje ne dozvoljava. Sudija: jer to njegovo

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 8 dana. alba se podnosi u tri primjerka ovom sudu, a o istoj odluuje Okruni sud u Banjoj Luci. alba ne zadrava izvrenje.

44

VANPARNINI POSTUPAK

45

6. PRIJEDLOG ZA PROGLAENJE NESTALOG LICA UMRLIM

Opte napomene - U ovom postupku sud odluuje o proglaenju nestalih lica umrlim i dokazivanju smrti (l. 60-73.). Proglaenje nestalog lica za umrlo ima za ona prava u kojima je od znaaja injenica smrti iste one posljedice kao i stvarna (faktika) smrt. U nasljednom pravu pravosnano rjeenje kojim je odreeno lice proglaeno umrlim vodi otvaranju nasljea i dalje u ostavinski postupak. Uslovi za proglaenje - Umrlim licem proglasie se: 1) lice o ijem ivotu za posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od ijeg je roenja proteklo ezdeset godina, 2) lice o ijem ivotu za posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koje je vjerovatno da vie nije ivo, 3) lice koje je nestalo u brodolomu, saobraajnoj nesrei, poaru, poplavi, zemljotresu ili kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za est mjeseci od dana prestanka takve opasnosti, 4) lice koje je nestalo u toku rata ili u vezi sa ratnim dogaajima, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti, za godinu dana od dana prestanka neprijateljstava. Rokovi iz ta. 1) i 2) prethodnog stava raunaju se od dana kad je prema posljednjim vijestima nestalo lice nesumnjivo bilo ivo, a ako se taj dan ne moe tano utvrditi, ti rokovi poinju tei istekom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestalo lice, prema posljednjim vijestima, bilo ivo. Pokretanje postupka - Prijedlog za proglaenje nestalog lica umrlim i prijedlog za dokazivanje smrti moe podneti svako fiziko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresovan dravni organ. Prijedlog naroito treba da sadri naziv suda, ime i prezime lica za koje se predlae da se proglasi umrlim, odnosno iju smrt treba dokazati, datum roenja i posljednje prebivalite, odnosno boravite tog lica, injenice na kojima se zasniva prijedlog, dokaze kojima se utvruju te injenice, pravni interes predlagaa za podnoenje prijedloga, kao i ime i prezime, odnosno naziv predlagaa i njegovu adresu. Uz prijedlog se mora podnijeti i izvod iz matine knjige roenih za lice na koje se prijedlog odnosi. Tok postupka - Prvostepeni postupak se sastoji iz tri stadijuma. U prvom stadijumu, po prijemu prijedloga, sud provjerava da li su ispunjene pretpostavke za voenje postupka. U tom cilju sud moe sasluati predlagaa i svjedoke, pribaviti potrebne podatke i izvjetaje i zatraiti od organa starateljstva da licu na koje se prijedlog odnosi odredi staratelja. Ako sud ocijeni da nisu ispunjeni uslovi da se postupak pokrene, donijee rjeenje kojim e prijedlog odbaciti. U drugom stadijumu, ako sud ocijeni da su ispunjeni uslovi da se postupak pokrene, objavie u "Slubenom glasniku" oglas da je postupak pokrenut. U oglasu e navesti bitne okolnosti na kojima se prijedlog zasniva, pozvae nestalo lice da se javi, kao i ostala lica kojima su poznati bilo kakvi podaci o ivotu ili smrti nestalog da to jave

45

VANPARNINI POSTUPAK

46

sudu u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja oglasa. Oglas takoe treba da sadri naznaku dana, mjeseca i godine za koje se smatra da je to lice umrlo. Trei stadijum postupka otpoinje poslije isteka oglasnog roka, ako se nestalo lice ne javi i ako nema tragova da je jo u ivotu. Sud e sasluati staratelja, a po potrebi i predlagaa i nakon to sprovede i druge dokaze i to utvrdi da su ispunjeni zakonski uslovi, donijee rjeenje o proglaenju nestalog lica za umrlo. U rjeenju e se naznaiti dan, mjesec i godina, a po mogunosti i as koji se ima smatrati kao vrijeme smrti nestalog lica. Kao dan smrti smatra se dan kada je nestalo lice vjerovatno umrlo ili dan koji vjerovatno nije preivjelo. Ako taj dan ne moe da se utvrdi, kao dan smrti smatra se prvi dan poslije isteka rokova koji su odreeni u zakonskim razlozima za proglaenje nestalog lica za umrlo. alba - Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu albu mogu izjaviti predlaga i staratelj lica koje je nestalo, odnosno lica za koje se smrt dokazuje. Pravosnano rjeenje o proglaenju nestalog lica umrlim, odnosno o dokazivanju smrti sud e dostaviti optinskom organu uprave nadlenom za poslove voenja matinih knjiga, radi upisa u matinu knjigu umrlih. Pravne posljedice proglaenja nestalog lica umrlim - Ove posljedice sastoje se u tome kao da je lice umrlo prirodnom smru. U imovinsko-pravnom smislu smatra se da je linost lica proglaenog za umrlo prestala, tako da se za njega ne moe vriti nikakvo pravno sticanje, njegova nenasljediva imovinska prava se gase, a nad preostalom imovinom se otvara nasljeivanje. Zahtjevi treih lica koji su uslovljeni njegovom smru oivljavaju, tj. postaju potpuni, kao to je na primjer sluaj sa sumom iz osiguranja ivota, ili penzije za udovicu. Suprotno, njegovom smru (proglaenjem) neki pravni odnosi prestaju, kao to je na primjer brak, tako da drugi suprunik moe da stupi u brak . U teoriji je sporno da li sudska odluka kojom je jedno lice proglaeno za umrlo ima konstitutivno ili deklarativno dejstvo. Pristalice konstitutivnog shvatanja sudske odluke uzimaju dan proglaenja umrlog kao dan smrti, dok pristalice deklarativnog shvatanja, koje preovlauje, sudskoj odluci daju deklarativni smisao i kao dan smrti uzimaju dan kada su ispunjeni zakonski uslovi za pretpostavku smrti. Ukidanje i preinaenje rjeenja o proglaenju nestalog lica umrlim - Ako se lice proglaeno za umrlo lino javi sudu i predloi da se stavi van snage rjeenje kojim je proglaeno umrlim, sud e, poto utvrdi njegovu istovjetnost sa licem koje je proglaeno umrlim, bez daljeg postupka staviti van snage to rjeenje. Ako je lice koje je proglaeno umrlim ivo ili je umrlo drugog dana, a ne onog dana koji se po rjeenju suda smatra kao dan njegove smrti, svako fiziko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresovani dravni organ mogu zahtijevati od suda da se rjeenje o proglaenju nestalog lica umrlim stavi van snage, odnosno preinai. O pokretanju postupka bez odlaganja e se obavijestiti sud koji je nadlean za raspravljanje zaostavtine tog lica. Ako je ostavinski postupak u toku - prekinue se, a ako je zaostavtina pravosnano raspravljena i ako je izvren upis u zemljine knjige ili druge javne knjige o nepokretnostima, naredie se da se u ove knjige stavi zabiljeka o pokretanju postupka za stavljanje van snage, odnosno preinaenje rjeenja o proglaenju nestalog lica umrlim.

46

VANPARNINI POSTUPAK

47

Sud e staviti van snage, odnosno preinaiti svoje ranije rjeenje ako utvrdi da je nestalo lice koje je proglaeno umrlim ivo ili da je umrlo drugog dana, a ne onog koji se po rjeenju suda smatra kao dan njegove smrti. Pravosnano rjeenje dostavie se optinskom organu uprave nadlenom za poslove voenja matine knjige, sudu nadlenom za raspravljanje zaostavtine i organu starateljstva. Ako se utvrdi da je lice koje je proglaeno umrlim umrlo drugog dana, a ne onog dana koji se po rjeenju smatra kao dan njegove smrti, onda nasljeivanje i sve druge pravne posljedice moraju se prilagoditi prema stvarnom danu smrti. Lice koje je kao pretpostavljeni nasljednik ili iz drugog pravnog osnova posjedovalo imovinu lica proglaenog za umrlo i tu imovinu koristilo, duno je da vrati samo ono ime se obogatilo, ukoliko mu nije dokazana nesavjesnost. Ako sud na osnovu sprovedenog postupka ocijeni da nema mjesta stavljanju van snage ili preinaenju ranijeg reenja, dostavie pravosnano rjeenje o tome sudu nadlenom za raspravljanje zaostavtine radi daljeg postupanja, odnosno brisanja zabiljeke u zemljinoj knjizi i drugim javnim knjigama o nepokretnostima. Predlaga snosi trokove postupka za proglaenje nestalog lica umrlim i dokazivanje smrti. Dokazivanje smrti - Ovaj postupak se primjenjuje u sluaju kada se injenica smrti jednog lica ne moe dokazati ispravama predvienim zakonima o matinim knjigama. Postupak za dokazivanje smrti poiva na injenici da je lice umrlo, ali se njegova smrt ne moe upisati u matine knjige, jer ne postoji isprava na osnovu koje se taj upis vri. Ovdje se dokazuje samo fizika smrt jednog lica i predlae se da sud donese rjeenje kojim se ta injenica utvruje. Svako lice koje ima pravni interes moe pokrenuti postupak kao i javni tuilac. Na ovaj postupak se shodno primjenjuju pravila postupka o proglaenju nestalog lica za umrlo.

47

VANPARNINI POSTUPAK

48

7. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: R a d i : Proglaenje nestalog iz Banje Luke, Marika broj 20 umrlim

PRIJEDLOG Stric mog mua , sin , ro , roen 7.5.1924. godine u Trnu, optina Laktai, otiao je 1941. godine u vojsku i od tada se nije pojavio, niti se o njegovom ivotu bilo ta zna, pa se pretpostavlja da je poginuo u toku rata. D o k a z : Sasluanje svjedoka izvodak. iz Trna, uvid u IMKR i ZK

Rjeenjem Centra za socijalni rad Banja Luka od 25.3.1999. godine za privremenog staratelja, koji e zastupati interese nestalog , postavljen je , iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia br. 19. D o k a z : Rjeenje Centra za socijalni rad Banja Luka od 25.3.1999. godine. Kako imam pravni interes da se nestali iz Trna proglasi umrlim, te da se provede ostavinski postupak iza njega, kako bi se mogao nastaviti postupak diobe nekretnina koje se vode u suvlasnitvu nestalog i mene, to predlaem da sud nakon provedenog postupka donese sljedee RJEENJE Nestali , sin ro. , roen 7.5.1924. godine u Trnu, optina Laktai, proglaava se umrlim, a kao dan njegove smrti utvruje se 16. maj 1946. godine. Nalae se Matinom uredu u Trnu da upie injenicu smrti matinu knjigu. U Laktaima, 27.3.1999. godine Predlaga: u

48

VANPARNINI POSTUPAK

49

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU PROGLAENJA NESTALOG LICA ZA UMRLO OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-201/99 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 18.5.1999. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje da su pristupili za danas pozvani predlaga privremeni staratelj i svjedok . Predlaga izjavi da ostaje kod prijedloga, i da trai proglaenje nestalog iz Trna umrlim, radi rjeavanja imovinsko-pravnih pitanja. Navodi da se nestali vodi kao suvlasnik u Z.K. ul. br. 15 K.O. Trn sa 1/5 dijela, a da se on, predlaga, vodi kao suvlasnik u tom uloku sa 4/5 dijela, pa kako ima interesa da se izvri dioba nekretnina, a to nije mogue poto raspravi treba da prisustvuje suvlasnik, to ima pravni interes da se proglasi umrlim, a da se nakon toga provede ostavinska rasprava iza njega i utvrde njegovi nasljednici kako bi se mogao provesti postupak diobe nekretnina u navedenom uloku. Po njegovom saznanju, je nestao tokom 1941. godine i od tada se nije pojavljivao, niti se o njemu bilo ta zna. Prisutni , koga je Centar postavio za privremenog staratelja, izjavljuje da se ne protivi proglaenju za umrlog. Svjedok upozoren izjavi: , sin Ilije iz Trna, star 60 godina, nesrodan, propisno ,

Nestali je moj susjed od prije rata pa se tako poznajemo. Posljednji put sam ga vidio u decembru 1941. godine u Kotor Varou. Bili smo pripadnici domobranske jedinice koja je bila locirana u Kotor Varou. On je ostao u Kotor Varou a ja sam prekomandovan u Tesli. Od tada ga nisam vie vidio, niti sam bilo ta saznao o njemu i pretpostavljam da je mrtav. Svjedok vie nema ta izjaviti, te za svjedoka daljih pitanja nema. Sud donosi RJEENJE Objavie se oglas u Slubenom glasniku. Nalae se predlagau da predujmi trokove oglasa u iznosu od 25,00 KM. Zapisniar: PP Sudija

49

VANPARNINI POSTUPAK

50

OGLAS U POSTUPKU PROGLAENJA NESTALOG LICA ZA UMRLO OGLAS Kod ovog suda vodi se postupak po prijedlogu iz Banje Luke, ul. Marika broj 20, radi proglaenja umrlim , sina , ro. , roenog 7.5.1924. godine u Trnu, Laktai, koji je nestao u decembru 1941. godine u vrijeme ratnih dogaanja. Poziva se svako lice koje o ivotu imenovanog neto zna da se javi ovom sudu ili privremenom staraocu iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia broj 19, u roku od tri mjeseca, od dana objavljivanja oglasa. U protivnom e nestali biti proglaen umrlim. Osnovni sud u Banjoj Luci Broj: R 201/99

DOPIS SLUBENOM GLASNIKU ZA OBJAVU OGLASA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-201/99 Dana 18.5.1999. godine SLUBENI GLASNIK RS BANJA LUKA U prilogu akta dostavljamo vam oglas ovog suda u predmetu broj R-201/99, a povodom prijedloga iz Banje Luke, Marika broj 20, za proglaenje nestalog iz Trna, Marika broj 25, umrlim. Potrebno je da oglas objavite u "Slubenom glasniku" a primjerak lista da dostavite ovom sudu pozivom na broj R-201/99. Dostavljamo vam uplatnicu o uplaenim trokovima objave oglasa. Sudija:

50

VANPARNINI POSTUPAK

51

RJEENJE O PROGLAENJU NESTALOG LICA UMRLIM OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-201/99 Dana 27.9.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji , rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau iz Banje Luke, ul. Marika broj 20, za proglaenje umrlim nestalog iz Banje Luke, ul. Marika broj 25, iji je privremeni staratelj iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia br. 19, po provedenom postupku donio je dana 27.9.1999. godine sljedee RJEENJE Nestali , sin , ro. , roen 7.5.1924. godine u Trnu, optina Laktai, proglaava se umrlim, a kao dan njegove smrti odreuje se 16. maj 1946. godine. Nalae se Matinom uredu u Trnu da upie injenicu smrti matinu knjigu, po pravosnanosti ovog rjeenja. Obrazloenje Predlaga iz Banje Luke podnijela je ovom sudu prijedlog da se proglasi umrlim nestali iz Trna. U prijedlogu navodi da je roen 1924. godine u Trnu, optina Laktai, da je krajem 1941. godine otiao u vojsku i da se poslije toga nije vratio niti se javlja, te da o njegovom ivotu nema nikakvih vijesti, pa pretpostavlja da je poginuo u toku rata. Proglaenje umrlim zahtijeva da bi se iza istog proveo ostavinski postupak, proglasili nasljednici i upisali u zemljinu knjigu, kako bi se proveo postupak diobe nekretnina u ZK ul. br. 15 K.O. Trn u kojem se kao suvlasnici vode nestali i predlaga. Privremeni staratelj nestalog nestalog umrlim. U dokaznom postupku sud je sasluao svjedoka , izvrio uvid u izvod iz matine knjige roenih za , uvid u zemljino-knjini izvodak za nekretnine upisane u ZK ul. br. 15 KO Trn, te objavio oglas u "Slubenom glasniku RS". Svjedok izjavio je da je nestali prije rata ivio u Trnu, te da se poznaju jer su bili komije. Takoe je izjavio da su i on bili pripadnici domobranske jedinice u Kotor Varou odakle je on u decembru 1941. otiao u prekomandu a ostao u Kotor Varou, te da ga od tada nije vidio, niti je dobio bilo kakva saznanja da je iv, pa pretpostavlja da je poginuo u toku rata. Sud je objavio oglas u "Slubenom glasniku RS" br. 7/99 od 25.6.1999. godine. Oglasom je pozvao svako lice koje o ivotu nestalog neto zna da se javi sudu ili privremenom staratelju u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja oglasa. Ovaj rok je protekao bezuspjeno. se nije usprotivio proglaenju u

51

VANPARNINI POSTUPAK

52

Na osnovu izloenog sud je udovoljio zahtjevu predlagaa, a svoju odluku temelji na l. 61. i 67. Zakona o vanparninom postupku. Nestali je nestao u ratu, pa je datum smrti utvren na dan kada se navrava godina dana od prestanka neprijateljstava. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana po prijemu istog, putem ovog suda.

PRIJEDLOG ZA DOKAZIVANJE SMRTI OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: iz Banje Luke, ul. Branka opia br. 10

PRIJEDLOG dokazivanje smrti Moja sestra roena 26.10.1909. godine u Banjoj Luci, poginula je prilikom bombardovanja Banje Luke dana 19.9.1944. godine. injenica smrti moje sestre nije upisana u matine knjige umrlih. Dokaz: Sasluanje svjedoka Branka Radievia br. 7, te br. 7. i iz Banje Luke, ul. , privremenog staratelja, iz B. Luke, ul. Krfska

Kako imam pravni interes da se utvrdi smrt moje sestre jer se njena smrt ne moe dokazati ispravama predvienim Zakonom o matinim knjigama, to predlaem da sud nakon odranog roita i izvoenja predloenih dokaza donese sljedee

R J E E NJ E Utvruje se smrt , keri oca i majke , roene 26.10.1909. godine u Banjoj Luci, sa danom 19.9.1944. godine, u mjestu Banja Luka. Nalae se Matinom uredu Banja Luka da injenicu smrti upie u matine knjige. U Banjoj Luci, 8.9.1999. godine Predlaga:

52

VANPARNINI POSTUPAK

53

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ZA DOKAZIVANJE SMRTI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-35.98 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 31.10.1998. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su pristupili za danas pozvani predlaga privremeni staratelj i svjedoci i , .

Prisutne svjedoke sud upozorava na obavezu govorenja istine u smislu l. 243. ZPP-u, te upuuje u hodnik da saekaju red sasluanja. Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga i navodi iz prijedloga, te nadalje izjavljuje da je njegova sestra i da dokazivanje smrti trai kako bi mogao iza nje provesti ostavinski postupak i izvriti diobu nekretnina, budui da su suvlasnici na nekretninama, pa bez provoenja ostavinske rasprave nije u mogunosti zavriti postupak diobe. Predlaga predaje na uvid sudu izvod iz matine knjige roenih izdat od strane Matinog ureda Banja Luka 27.10.1998. godine. Uvidom u izvod utvruje se da je roena 26.10. 1909. godine, a kerka je i ro. . Prema podacima izvoda je zakljuila brak sa . , privremeni staratelj , izjavljuje da se ne protivi prijedlogu za utvrenje smrti Sasluae se predloeni svjedoci. Svjedok: ro. predlagaa, propisno upozorena izjavi: iz Banje Luke, stara 70 godina, sestra

je moja sestra. Poginula je za vrijeme bombardovanja Banje Luke 19.9.1944. godine. Ja sam tog dana bila kod roaka u drugom dijelu grada. Kada sam dola kui vidjela sam da je naa kua poruena, da se oko kue okupilo mnogo ljudi. Vidjela sam da je sestra mrtva, a od prisutnih sam ula da je bomba pogodila nau kuu, i tom prilikom je sestra poginula, a majka ranjena. Sahranili smo sestru, ali s obzirom na injenicu da je otac bio u vojsci, majka ranjena, a ja i brat maloljetni, nismo ni prijavili smrt nae sestre. A osim toga Matini ured tada nije ni radio usljed ratnih dogaanja. Svjedok nema vie ta da izjavi, za svjedoka daljih pitanja nema, trokove ne trai.

53

VANPARNINI POSTUPAK

54

Svjedok: godina, zet predlagaa, izjavi: Nisam vidio kada je rodbine i komija uo da je Luke 19.9.1944. godine.

iz Banje Luke, ul. Branka Radievia br. 7, star 75 poginula, ali sam od svoje supruge, njene poginula prilikom bombardovanja Banje

Svjedok nema vie ta da izjavi, za svjedoka nema pitanja, a trokove ne trai. Predlaga izjavljuje da nema drugih prijedloga za izvoenje dokaza, predlae da sud objavi oglas u "Slubenom glasniku" a on se obevezuje da plati trokove objave oglasa. Predlae da sud nakon isteka zakonskog roka, bez novog zakazivanja roita, odlui o zahtjevu i rjeenje dostavi strankama. Privremeni staratelj izjavljuje da nema prijedloga za izvoenje novih dokaza, saglasan je da se objavi oglas u "Slubenom glasniku", te nakon isteka zakonskog roka, bez zakazivanja novog roita, odlui o zahtjevu. Sud donosi R J E E NJ E Roite je dovreno. Objavie se oglas u "Slubenom glasniku RS". Obavezuje se predlaga da u roku 10 dana uplati 20,00 KM na ime objave oglasa u "Slybenom glasniku RS", te sudu dostavi kopiju uplatnice. Zapisniar PP S u d i j a:

OGLAS U POSTUPKU ZA DOKAZIVANJE SMRTI

O G L A S Kod ovog suda vodi se postupak po prijedlogu iz Banje Luke, ul. Branka opia broj 10 za dokazivanje smrti ro. , keri i , roene , koja je roena u Banjoj Luci 26.10.1909. godine, a pretpostavlja se da je poginula prilikom bombardovanja Banje Luke 19. septembra 1944. godine. Poziva se svako lice koje o ivotu imenovane neto zna da to javi ovom sudu ili privremenom staratelju iz Banje Luke, ul. Krfska broj 7, u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog oglasa. U protivnom sud e donijeti rjeenje kojim se prihvata kao dokazana injenica smrti

OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-35.98 S u d i j a:

54

VANPARNINI POSTUPAK

55

DOPIS SLUBENOM GLASNIKU RADI OBJAVE OGLASA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-35/98 Dana 31.10.1998. godine SLUBENI GLASNIK RS BANJA LUKA Dostavlja vam se oglas ovog suda broj R-35/98 od 31.10.1998. godine s tim da isti objavite u narednom broju "Slubenog glasnika", a sud pismeno obavijestite u kojem broju ste oglas objavili ili da dostavite taj broj "Slubenog glasnika" pozivom na broj R-35/98. U prilogu vam dostavljamo kopiju uplatnice kao dokaz da je objava oglasa plaena. S u d i j a:

RJEENJE O DOKAZIVANJU SMRTI NESTALOG LICA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ:R-35/98 Dana 2.2.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau Branka opia broj 10, radi dokazivanja smrti dana 2.2.1999. godine sljedee R J E E NJ E Utvruje se smrt godine u Banjoj Luci, keri , ro. i . ro. , roene 26.10.1909. . , rjeavajui u iz Banje Luke, ul. iz Banje Luke, donio je

Kao datum njene smrti utvruje se 19.9.1944. godine. Nalae se Matinom uredu Banja Luka da injenicu smrti upie u matine knjige umrlih, po pravosnanosti rjeenja. Obrazloenje

55

VANPARNINI POSTUPAK

56

Predlaga smrti

podnio je ovom sudu prijedlog za dokazivanje

. U prijedlogu navodi da je njegova sestra smrtno stradala prilikom bombardovanja Banje Luke 19. septembra 1944. godine a da zbog ratnih okolnosti smrt nije upisana u matine knjige. Kako ima interesa da se njegova sestra proglasi umrlom, predloio je da sud nakon provedenog postupka utvrdi smrt . U dokaznom postupku sud je sasluao svjedoke i iz Banje Luke, izvrio uvid u izvod iz matine knjige roenih izdat od Matinog ureda Banja Luka 27.10.1998. godine te objavio oglas u "Slubenom glasniku RS". Provedenim dokazima sud je utvrdio da je zahtjev predlagaa osnovan. Sasluanjem svjedoka i sud je utvrdio da je smrtno ranjena u svom stanu u Banjoj Luci prilikom bombardovanja Banje Luke 19.9.1944. godine. Takoe, sasluanjem navedenih svjedoka sud je utvrdio da smrt nije prijavljena niti upisana u matine knjige umrlih Matinog ureda Banja Luka jer niko nije prijavio njenu smrt, niti je u to vrijeme funkcionisala matina sluba. Na oglas objavljen u "Slubenom glasniku RS" 17.11.1998. godine i poziv sudu da svako ko neto zna o smrti to javi ovom sudu ili privremenom staratelju iz Banje Luke u zakonskom roku od 30 dana, niko se nije javio i potvrdio da je iva. Zbog toga je sud odluio da je utvrena smrt iz Banje Luke, pa je na osnovu lana 61. stav 4. i lana 66. stav 2. Zakona o vanparninom postupku zahtjev usvojio. Kao dan smrti odreen je 19.9.1944. godine kada je smrtno ranjena i preminula u Banjoj Luci prilikom bombardovanja. S u d i j a:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

56

VANPARNINI POSTUPAK

57

8. POPIS LITERATURE I SUDSKE PRAKSE U toku izrade modula koristio sam sljedee: - Zakon o vanparninom postupku Bosne i Hercegovine - Zakon o vanparninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine - Zakon za zatitu osoba sa duevnim smetnjama Federacije Bosne i Hercegovine - Porodini zakon Republike Srpske - Porodini zakon Federacije Bosne i Hercegovine - Sudska praksa Vrhovnog suda SR Bosne i Hercegovine - Sudska praksa Okrunog suda Doboj - Sudska praksa Vrhovnog suda Srbije - Sudska praksa drugostepenih sudova iz Srbije i Hrvatske - Drugostepene odluke Kantonalnog suda Tuzla i Okrunog suda Banja Luka - ALIJA-OMANOVI: Graansko procesno pravo, Sarajevu, Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2000. Univerzitet u

- IZMOVI-URII: Graansko procesno pravo, Podgorica, 1997. - DRAKI: Staranje o licima pod posebnom drutvenom zatitom u vanparninom postupku, II. tom, Pravni ivot, Beograd, 1989. - HLAA: Neki sadraji mjere rjeenja poslovne spobnosti, Domet, 10/1985. - KAMHI: Vanparnini postupak, Sarajevo, 1968. - KORLAET-NIKOLI: Problem hospitalizacije psihijatrijskih bolesnika, civilno-pravni status i problemi zatite psihijatrijskih bolesnika, Zagreb, 1967. (str. 151-163). - OSTOJI: Medicinsko i pravno reguliranje psihijatrijskih bolesnika, civilno-pravni status i problemi zatite psihijatrijskih bolesnika, Zagreb, 1967, (str. 163-171). - POZNI, B. RAKI-VODINELI: Graansko procesno pravo 15. izmijenjeno dopunjeno izdanje, Savremena administracija, Beograd, 1999. - RAJOVI-IVANOVI-MOMILOVI: Graansko procesno pravo, Banja Luka, 2001. - STANKOVI G.: Vanparnino procesno pravo, Ni, 1984. - STANKOVI A.: Proglaenje nestalih lica za umrle u naem pravu, Pravni ivot, Beograd, 7-8/1990.

57

VANPARNINI POSTUPAK

58

- STANKOVI G.: Postupak za davanje dozvole za stupanje u brak u sluaju maloljetnosti, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Niu, 1982. - TRIVA: Hospitalizacija psihijatrijskih bolesnika, Civilno-pravni status i problemi zatite psihijatrijskih bolesnika, Zagreb, 1967. - WEDAM-LUKI: Prisilna hospitalizacija psihijatrijskih bolesnika, Knjiga o graanskom sudskom postupku, II. Tom, Pravni ivot, Beograd, 1989. - ZUGLIA: Nekoliko pitanja u vezi s vanparninim postupcima o ureenju statusnih odnosa, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1-2/1951. - ZUGLIA: Mijenjanje poslovne sposobnosti odlukom suda, organa starateljstva i drugim injenicama, Naa zakonitost, Zagreb, 4/1954. - IVANOVI: Postupak za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti, Znaenje, Doboj, 40/2001. - IVANOVI: Postupci za ureenje porodinih odnosa, Srpska pravna misao, Banja Luka, 1-4/2000. - IVANOVI: Postupak za proglaenje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti, Poslovne novine, Srpsko Sarajevo, 92/2001.

58

VANPARNINI POSTUPAK

59

PODMODUL III - UREENJE PORODINIH ODNOSA UVODNE NAPOMENE Kategorije U ovom podmodulu obraeno je poglavlje Zakona o vanparninom postupku pod naslovom - Ureenje porodinih odnosa (l. 74-90). Materijalnopravni propis koji ureuje ovu oblast je Zakon o porodinim odnosima Federacije Bosne i Hercegovine i Porodini zakon Republike Srpske. Tematske oblasti koje e se obraivati u ovom podmodulu su dozvola za zakljuenje braka, produenje i prestanak roditeljskog prava i oduzimanje i vraanje roditeljskog prava. U radu su prvo pojanjeni ovi instituti, zatim je dat pregled sudske prakse, a nakon toga obrasci za praktinu primjenu kao i opis strune literature objavljen na ovu temu autora sa podruja bive Jugoslavije. Trajanje Za obradu ovog podmodula potrebno je vrijeme od jedan sat i trideset minuta. Oblik U tom vremenskom periodu modul e biti predstavljen u formi seminara koji podrazumijeva predavanje u trajanju 30 minuta, praktinu vjebu u trajanju 30 minuta i diskusiju u trajanju 30 minuta. Ciljevi edukacije Sudije koje sude u predmetima iz navedenih oblasti kao i na strune saradnike i pripravnike ele se prenijeti osnovna znanja iz poglavlja koja ureuju porodine odnose kako bi bre i lake savladali ovu problematiku, sluei se materijom iznesenom u podmodulu kao i navedenom sudskom praksom i literaturom objavljenom na teme iz ove oblasti. Na osnovu zapaanja koje sam stekao u voenju ovih postupaka uoio sam da se malo panje posveuje vanparninom postupku, uopte, da sudovi ne raspolau literaturom iz ove oblasti. Smatram da e znanja koja steknu prouavajui materiju iznesenu u podmodulu kao i korienje navedene literature pomoi da sa uspjehom rjeavaju ove predmete. Opis Zakon o porodinim odnosima propisuje materijalnopravne pretpostavke za ureenje porodinih odnosa dok proceduru voenja postupaka za zakljuenje braka, produenje i prestanak roditeljskog prava kao i postupka za oduzimanje i vraanje

59

VANPARNINI POSTUPAK

60

roditeljskog prava propisuje zakon o vanparninom postupku. No za uspjeno voenje ovih, kao i drugih postupaka, neophodno je poznavanje Zakona o parninom postupku koji se primjenjuje u situacijama koje nisu obuhvaene Zakonom o vanparninom postupku. Kako se radi o vrlo osjetljivoj materiji koja zadire u porodine odnose, kako bi se izbjegle greke koje zadiru u osnovna ljudska prava, to je neophodno dobro poznavanje kako materijalnopravnih tako i procesnih zakona koji ureuju ovu materiju. Mogui predavai edukatori U sluaju odravanja seminara na ovu temu predavai e biti voditelj ovog modula i konsultant koji je uestvovao u pripremi modula.

1. POSTUPCI ZA UREENJE PORODINIH ODNOSA UVOD U Zakonu o vanparninom postupku u glavi drugoj pod naslovom Posebne odredbe kao taka B je naslovljeno ureenje porodinih odnosa. Zakon u tom dijelu regulie tri cjeline: dozvolu za zakljuenje braka, produenje i prestanak roditeljskog prava i oduzimanje i vraanje roditeljskog prava. Predmet naeg interesovanja u ovom radu e uz analizu postojeih odredaba biti i ureenje porodinih odnosa koji nisu posebno obraeni u ovom Zakonu, a Porodini zakon ukazuje da se imaju primijeniti odredbe vanparninog postupka. 2. DOZVOLA ZA ZAKLJUENJE BRAKA Maloljetniku Porodini zakon je branu smetnju maloljetstva iznad 16 godina ivota svrstao u otklonjive brane smetnje. Ovim zakonom je propisano da Osnovni sud moe u vanparninom postupku dozvoliti da brak zakljui maloljetnik stariji od 16 godina ako utvrdi da je to lice tjelesno i duevno sposobno za vrenje prava i dunosti koje proizlaze iz braka. Sam postupak za davanje dozvole maloljetnom licu za zakljuenje braka regulisan je odredbama Zakona o vanparninom postupku. Zakon je dao jedino maloljetnom licu mogunost da osnovnom sudu stavi prijedlog za pokretanje postupka davanja dozvole za zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti. Predlaga, maloljetno lice nema potpunu poslovnu sposobnost, ali ga Zakon izjadnaava u ovoj vanparninoj radnji sa licem koje ima poslovnu sposobnost.

60

VANPARNINI POSTUPAK

61

Maloljetnik, stariji od 16 godina, u svom predlogu duan je da najprije napie svoje line podatke, datum, mjesto roenja, ime i prezime svojih roditelja, kao i djevojako prezime majke, da li su roditelji zaposleni i imovne prilike roditelja. U predlogu treba opisati i line podatke lica s kojim maloljetnik eli zakljuiti brak. Osim imena i prezimena i datuma roenja treba prezentovati sudu i imovinske prilike u kojima ivi budui brani drug maloljetnog lica. Nakon prijema prijedloga sud bi trebao odmah uputiti dopis nadlenom centru za socijalni rad da dostavi sudu nalaz i miljenje o prijedlogu za izdavanje dozvole za zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti. Nakon toga trebao bi zakazati roite. Po naem miljenju, da bi mogao pravilno primjeniti odredbu lana 76. stav 3. Zakona, sud bi na prvo roite trebao pozvati samo predlagaa, jer bi na taj nain mogao odmah otkloniti svaku sumnju da li je maloljetnik svojom slobodnom voljom podnio prijedlog ili je na to od nekoga nagovoren ili prisiljen. Na taj nain bi mogao sasluati predlagaa da li je doista on sam podnio prijedlog, ta misli o samom inu sklapanja braka i na sudiji je da procjeni kakve su sposobnosti maloljetnika da shvati svu ozbiljnost branih odnosa i da li je to linost koja e moi ponijeti sav teret branih obaveza. Ako bi se sudija odluio da, radi ekonominosti postupka i koncentrisanja raspravljanja, na istom roitu saslua i maloljetnika, njegove roditelje i lice sa kojim maloljetnik namjerava stupiti u brak, onda e imati iskaz maloljetnika dat zasigurno pod uticajem ostalih uesnika. Kod davanja obaveze sudu koja lica mora sasluati, zakon je taksativno nabrojao kada se nee sasluavati roditelji kome je oduzeto roditeljsko pravo. Sudu je dano na ocjenu da li e sasluati roditelja kome nije oduzeto roditeljsko pravo, ali bez opravdanih razloga ne vri roditeljsko pravo. Sa ovim posljednjim sluajem susree se sud u sluaju kada prijedlog podnosi maloljetnik iji roditelji formalno nisu razveli brak, a faktiki je brana zajednica prekinuta i oni ne ive zajedno, a otac ili majka ne kontaktiraju sa djetetom, u ovom sluaju predlagaem. Odredba stava drugog, lana 76. daje mogunost sudu da uopte takvog roditelja ne sasluava, to bi znailo da sud nije ni duan da ga obavjetava o roitima. Po naem miljenju sud ne bi trebao sasluavati ni onog roditelja koji ivi i radi u inostranstvu, iako on iz opravdanih razloga ne vri roditeljsko pravo. Zakon nalae sudu da mora utvrditi i lina svojstva lica s kojim predlaga eli da zakljui brak. Kako e to sud odrediti to Zakon ne propisuje. Jednim sasluanjem toga lica sud sasvim sigurno ne moe odrediti lina svojstva lica, jer se on za pola sata, koliko traje roite za njegovo ispitivanje moe lano predstaviti sudu, osobito kada su u pitanju karakterne osobine linosti. Sudu ostaje jedino da se osloni na nalaz i miljenje centra za socijalni rad. Kada je taj nalaz radio struni tim centra sastavljen od psihologa, pedagoga i pravnika, ili da zatrai miljenje zdravstvene organizacije i za lice s kojim predlaga ima namjeru da zakljui brak. Sud bi trebao u toku postupka voditi rauna o ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti porodice. Pred sudom se nalazi teak zadatak da ne narui naelo o posebnoj zatiti maloljetne djece, a opet da pravilno procijeni, da li je odriv brak koji bi sklopio predlaga i lice s kojim bi on elio sklopiti brak. Nije isto ivjeti u bilo kojoj sredini. To je jasno i zakonodavcu koji nareuje sudu da vodi rauna i o vaeim shvaanjima sredine. U nekoj sredini obiaj je da se djevojka

61

VANPARNINI POSTUPAK

62

udaje prije navrene punoljetnosti i normalno je da se udaje za znatno starije lice, sredina to prihvaa kao normu uobiajenog ponaanja. U drugim sredinama to nije uobiajeno i onda se sud ograniava na svaki individualni sluaj. Zakon daje mogunost sudu da provede i svaki drugi dokaz ako je to potrebno. Tekoe na koje nailazi sudija kod ove vrste vanparninog postupka su ogromne. Zakon je dao mnogo obaveza sudiji pojedincu osnovnog suda koji rjeava ove predmete, koje on u praksi uopte ne moe provesti. Sudija bi morao svaki takav predmet raditi mjesecima, uz najmanje tri vjetaenja. Prvo vjetaenje bi se odnosilo na psihike i fizike sposobnosti maloljetnika da shvati znaaj braka i njegovu sposobnost za roditelje. Drugo vjetaenje bi se odnosilo na lina svojstva lica s kojim maloljetnik treba da zakljui brak koje bi trebao izvriti neuropsihijatar. Tree vjetaenje bi se vrilo po graevinskom, i eventualno, poljoprivrednom vjetaku na okolnosti imovinskih prilika lica s kojim maloljetnik treba zakljuiti brak. U sudskoj praksi je situacija sasvim drugaija od one koju idealizuje zakon. Budui brani drugovi najprije zakau svadbeno veselje za odreeni dan i pozovu uzvanike. Onda odu do matiara da prijave zakljuenje braka koji im saoptava da su duni pribaviti dozvolu suda za zakljuenje braka jer ih, u protivnom, taj dan ne moe vjenati jer je jedan brani drug maloljetan. To je iznenaenje za brane drugove u sredini u kojoj je normalno da se djevojka sa esnaest godina udaje i onda poinje njihova trka sa vremenom i borba za pravosnano rjeenje suda kojim bi se dozvolilo zakljuenje braka. Prijedlog se kao hitan zaprima kod osnovnog suda i moli upisniar da istog asa formira predmet i dostavi ga hitno ureujuem sudiji. Za upisniarem koji nosi predmet odmah na sudijina vrata kucaju budui brani drugovi i slijede molbe da se roite zakae odmah, da e oni otii sami isti dan u centar za socijalni rad, da se ne eka zakonski rok od osam dana od asa zakazivanja do odravanja roita, da se ne upuuju pozivi roditeljima maloljetnika ve e ih oni sami dovesti u vrijeme kada to kae sudija, a zamolie i predstavnika centra za socijalni rad da doe na to roite. Redovno, u veini sluajeva, uz prijedlog se prilae potvrda nadlenog ginekologa da je predlagateljica nekoliko mjeseci u drugom stanju. Sud je ve u startu u ulozi gvoa na nakovnju gdje ga pritie, kao eki, injenica da e u sluaju neizdavanja dozvole doi do roenja vanbranog djeteta, a nakovanj, temelj na osnovu ega sudi. Zakon ga obavezuje da provodi proceduru. Sudija e rodovno preuzeti ulogu spasitelja svadbe, a ne braka i uinie kako to trae budui brani drugovi koji e svakodnevno optereivati sudiju svojim dolascima i molbama. Na istom roitu e biti sasluani budui brani drugovi i roditelji, ako ih maloljetnik ima ili su dostupni sudu, ili staratelj djeteta koje nema roditelja da se brine o njegovim pravima i interesima, ili usvojitelj predlagaa ako je predlaga usvojeno lice. Proitae se nalaz i miljenje ginekologa o graviditetu predlagateljice i zakljuak ljekara da je ona duevno i tjelesno sposobna za zakljuenje braka ili dovesti na roite da on to kao sudski vjetak kae.

62

VANPARNINI POSTUPAK

63

3. RJEENJE SUDA O DAVANJU DOZVOLE Sud je duan dostaviti rjeenje o dozvoli sklapanja braka predlagau, licu sa kojim predlaga eli da zakljui brak, roditeljima, a ako nema roditelje onda usvojiocu ili staratelju predlagaa i nadlenom organu starateljstva. Odmah poslije roita sudija se opsjeda da diktira reenje, dok su svi tu da se odmah mogu odrei prava na albu. Poslije toga se mole radnici nadlenog centra za socijalni rad da na sudskoj dostavnici napiu da se nee aliti, kako bi sud mogao proglasiti rjeenje pravosnanim. Ako bi sluajno sud odbio prijedlog predlagaa za davanje dozvole za sklapanje braka onda takvo rjeenje dostavlja samo predlagau, jer on jedini ima pravo albe protiv takvog rjeenja. U porodinom zakonu nije iskljueno da oba budua brana druga budu maloljetna, ali Zakon o vanparninom postupku ima samo pojam predlagaa, kao jedinke, a ne vie njih, pa se moe izvesti zakljuak da oba budua brana druga ne bi mogla zajedniki to predloiti sudu. Ovo je argument koji odmah ima i svoj protivargument. Ako je jedan maloljetnik zasnovao radni odnos i dobro zarauje nema razloga da mu se ne dozvoli zakljuenje braka. Ako je sposoban da izdrava sebe i ostvaruje viak prihoda moe izdravati i porodicu. Miljenja smo da bi trebalo ukinuti porodino-pravnom normom branu smetnju maloljetstva iznad 16 godina. U postupku davanja dozvole za sklapanje braka ne moe se provesti u praksi zamisao zakonodavca da se doe do apsolutno sigurnog zakljuka da je maloljetnik zreo za brak. To to se vrlo brzo takvi brakovi raspadaju, ne moe biti putokaz, jer je kod nas u porastu raspad brakova u raznim dobnim okvirima branih drugova. a) Tazbinskim srodnicima U Porodinom zakonu je u otklonjivu branu smetnju uvrteno tazbinsko srodstvo u prvom stepenu prave linije. Osnovni sud u vanparninom postupku moe dozvoliti da brak zakljue tazbinski srodnici ako za to postoje opravdani razlozi. U Zakonu o vanparninom postupku o tome nema posebne odredbe o postupanju u tim sluajevima, jer je on regulisao samo postupak za davanje dozvole za sklapanje braka maloljetniku. Za razliku od maloljetnog predlagaa, ovde bi oboje buduih branih drugova trebalo biti u svojstvu predlagaa. Ovakve vrste prijedloga pred sudom su doista vrlo rijetke. U nekim sudovima takvog prijedloga nema godinama. Predlagai su lica koja su dola u poziciju tazbinskih srodnika. Usljed smrti svoga roditelja ili djeteta ili prestankom na drugi nain toga braka izmeu roditelja ili djeteta i drugog branog druga oni su stekli mogunost da zakljue brak ako im to sud dozvoli. Sredina uglavnom ne prihvaa takvu vrstu brakova, ali oni postoje, ee izmeu ouha i pastorke, a rjee izmeu svekra i snahe. Sud u pravilu sasluava samo predlagae i po naem miljenju ima obavezu da o tome obavjetava organ starateljstva. Smatramo da ima potrebe da organ starateljstva daje o tome svoj nalaz i miljenje.

63

VANPARNINI POSTUPAK

64

Sud je duan u ovom sluaju ocijeniti sve okolnosti i ako nema elemenata izigravanja cilja braka izdati dozvolu takvim licima za zakljuenje braka. Opravdan razlog da se takvim licima odbije prijedlog za davanje dozvole za sklapanje braka bio bi prestanak prethodnog braka krvnog srodnika smru koju je namjerno izazvao njegov tadanji brani drug. Ne moe se niko koristiti svojim kriminalnim radnjama za ostvarenje cilja. Sud treba naroitu panju obratiti kada je u pitanju pastorka i ouh, da nema prisile ili prikrivanja krivinog djela protiv dostojanstva linosti i morala traenjem dozvole sa sklapanje braka. Rjeenje bi se trebalo dostaviti pored predlagaa i javnom tuiocu, kao to je to u prijanjem, sada nevaeem zakonu bilo propisano. b) Usvojiocu i usvojeniku Osnovni sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka usvojiocu i usvojeniku kada je u pitanju nepotpuno usvojenje. Nepotpuno usvojenje je brana zabrana, a ne brana smetnja pa u sluaju da nema dozvole suda, a brak se sklopi nema nikakvih posljedica na sam brak, on je vaei, ne moe se ponititi. Smatramo da bi sud trebao provesti postupak po zajednikom predlogu usvojioca i usvojenika, uz obavezno traenje miljenja centra za socijalni rad organa starateljstva. Analogno bi se trebale primijeniti odredbe o dostavljanju rjeenja pored predlagaa i javnom tuiocu i organu starateljstva. c) tieniku i staraocu Brak ne mogu zakljuiti tienik i staralac za vrijeme trajanja starateljstva. Ovo je isto brana zabrana, a ne brana smetnja, pa i kad se sklopi takav brak bez dozvole suda on je vaei. Kada rjeava po prijedlogu ovih lica trebao bi u svemu postupiti kao i u sluaju dozvole za sklapanje braka usvojioca i usvojenika kod nepotpunog usvojenja. 4. PRODUENJE RODITELJSKOG PRAVA Postupak produenja roditeljskog prava mogu pokrenuti prijedlogom roditelja, odnosno usvojitelji ili organ starateljstva. Ako organ starateljstva nije postavio posebnog staratelja licu nad kojim se produuje roditeljsko pravo, privremenog zastupnika je duan odrediti sud. Zakon obavezuje sud da po slubenoj dunosti utvruje injenice koje su bitne za donoenje rjeenja. Za usvajanje prijedloga predalagaa potrebno je da sud saslua roditelje i predstavnike organa starateljstva. Zdravstveno stanje, duevno i tjelesno, lica nad kojima se produava roditeljsko pravo sud utvruje vjetaenjem po vjetaku medicinske struke s tim da pregled lica obavi u prisustvu sudije. Pravosnano rjeenje kojim se produava roditeljsko pravo sud je duan dostaviti matiaru koji vodi matinu knjigu roenih za lica nad kojim se produava roditeljsko pravo kako bi on mogao to upisati i kako bi ta injenica postala svakom vidljiva. Sud je obavezan dostaviti pravosnano rjeenje i u zemljinu knjigu kako bi zemljino knjino odjeljenje suda na ijoj se teritoriji nalaze nekretnine maloljetnika moglo izvriti upis ove injenice u zemljine knjige, jer je to veoma vano s obzirom na naelo javnosti

64

VANPARNINI POSTUPAK

65

zemljinih knjiga. Od toga asa svakom ko eli zakljuiti pravni posao sa tim licem zna da to mora uiniti samo sa roditeljima, jer je lice nad kojim je produeno roditeljsko pravo izjednaeno sa maloljetnim licem ili licem lienim poslovne sposobnosti. U Zakonu o vanparninom postupku nije propisano da sud moe donijeti privremeno rjeenje o produenju roditeljskog prava, a ranija sudska praksa, prije donoenja Zakona o vanparninom postupku, je u pojedinim sluajevima praktikovala donoenje privremenog rjeenja o produenju roditeljskog prava koje je vailo do konanosti postupka. Naalost, u dananje vrijeme svjedoci smo sve eih stradanja mladih ljudi u saobraajnim nesreama, koje se mogu zavriti trajnim invaliditetom maloljetnog lica, tako da je ovjek sveden na vegetiranje, vrlo esto bez orijentacije u vremenu i prostoru. ta ako se to desi neposredno pred isticanje maloljetstva djeteta? Dok stave predlog i dok sud provede sve radnje u postupku koje mu nalae zakon, protekne vrijeme maloljetstva i moglo bi se desiti da sada punoljetno lice zakljui neki posao koga nije uopte svjestan. Zbog toga smatramo da je bolje da sud odmah po prijemu predloga predlagaa pozove predlagaa, a ako to nije organ starateljstva, onda i predstavnik organa starateljstva i na istom roitu ako utvrdi da ima osnova koji ukazuju da je prijedlog opravdan treba donijeti privremeno rjeenje o produenju roditeljskog prava. 5. PRESTANAK RODITELJSKOG PRAVA U vanparninom postupku sud odluuje samo o prestanku produenog roditeljskog prava, dok ostali naini prestanka roditeljskog prava nemaju potrebu za intervenciju suda u vanparninom postupku. Kako je odredba lana 82. Zakona o vanparninom postupku izriita u pogledu lica koja mogu pokrenuti postupak, to znai da bi i prijedlog za prestanak produenog roditeljskog prava mogli pokrenuti samo roditelji, odnosno usvojitelji i organ starateljstva. Ranija sudska praksa dozvoljavala je i licu nad kojim je produeno roditeljsko pravo da postavi prijedlog za prestanak produenog roditeljskog prava. Smatramo da bi takvo lice moglo dati inicijativu organu starateljstva za pokretanje postupka pred sudom, a da je pravilna odredba koja ne dozvoljava takvom licu da samostalno predloi sudu da pokrene postupak za prestanak produenog roditeljskog prava. 6. ODUZIMANJE RODITELJSKOG PRAVA U pogledu regulisanja oduzimanja roditeljskog prava postoje odreene nesaglasnosti izmeu odredaba Porodinog zakona i Zakona o vanparninom postupku. Porodini zakon daje samo organu starateljstva mogunost da pokrene takav postupak. Zakon o vanparninom postupku proiruje tu mogunost na roditelja, odnosno usvojitelja koji ima roditeljsko pravo. Vjerovatno je Porodini zakon poao od injenice da se jedan roditelj usudi staviti prijedlog za oduzimanje roditeljskog prava drugom roditelju nad zajednikim djetetom samo u sluaju kada je roditelj napustio dijete, a ako ga maltretira i fiziki zlostavlja onda ne smije od straha takav prijedlog postaviti. U praksi se svodi na to da organ starateljstva, u veini sluajeva, postavlja predlog za oduzimanje roditeljskog prava od svakog, a i sud koji u krivinom postupku sudi

65

VANPARNINI POSTUPAK

66

roditelja za uinjeno krivino djelo prema djetetu duan je o tome obavijestiti organ starateljstva. U toku postupka pred sudom sasluava se i maloljetnik, ali samo kada sud odredi da je to neophodno i pod uslovom da to nije tetno za dijete. Po naem miljenju ne bi trebalo uopte sasluavati dijete pred sudom, jer je to ponovno traumiranje djeteta. Ne moemo prihvatiti kao u cijelosti pravilnu odredbu Zakona o vanparninom postupku kada nareuje sudu obavezu da saslua roditelje. Kako e sud sasluati roditelje, ako se oni nee odazvati na poziv suda? Ne moe ih privesti policijom, jer je jedan ili su oba roditelja protupredlagai, dakle stranke u postupku. Ako se trai oduzimanje roditeljskog prava roditelji koji grubo zanemaruju roditeljske obaveze i koji je bez opravdanog razloga napustio dijete onda mu se esto ne zna boravite. Tada treba takvom roditelju postaviti staraoca u ovom postupku ili ako to ne uini organ starateljstva onda je to duan uiniti sud postavljajui privremenog zastupnika takvom licu. Znai u tom sluaju sud nema ama ba nikakve mogunosti da ispuni zakonsku obavezu sasluanja roditelja kome se oduzima roditeljsko pravo. 7. VRAANJE RODITELJSKOG PRAVA Vraanje roditeljskog prava pokree se na prijedlog roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo, organa starateljstva i drugog roditelja. Sud postupa isto kao i u sluaju oduzimanja roditeljskog prava. Zakon upuuje na to da e se voditi rauna o eljama maloljetnika, ako je sposoban da ih izrazi. Smatramo da bi u postupku vraanja, za razliku od postupka oduzimanja trebalo sasluati maloljetnika, ako on moe shvatiti znaaj sasluanja. U postupku oduzimanja i vraanja roditeljskog prava sud postupa analogno kao u postupku oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti. Zakonom o porodinim odnosima data je mogunost organu starateljstva da radi zatite imovinskih interesa djeteta, trai od suda da u vanparninom postupku odlui da se roditelji u pogledu upravljanja imovinom djeteta stave u poloaj staratelja. U odredbama o ureenju porodinih odnosa u Zakonu o vanparninom postupku o ovome nema rijei, pa sud ima primijeniti opta naela vanparninog postupka. Predlog iskljuivo moe podnijeti organ starateljstva. Postavlja se pitanje kada bi sud mogao doi u priliku da odluuje o prijedlogu. Takav sluaj moemo imati kao posljedicu testamentarnog raspolaganja predaka. Odredbom lana 48. Zakona o nasljeivanju data je mogunost zavjetaocu da lii svog potomka nunog dijela u korist njegovih maloljetnih ili punoljetnih potomaka koji su nesposobni za privreivanje. Liiti svoga potomka nunog dijela u korist njegovih potomaka moe zavjetalac, ako je potomak prezaduen ili je rasipnik. Ako je u ostavinskom rjeenju pravosnano utvreno da su naslijedili potomci lica lienog nunog dijela u korist potomaka, onda je to dovoljan osnov organu starateljstva da pokrene postupak pred sudom u kojem e onog drugog roditelja koji nije rasipnik, ni prezaduen, postaviti u poloaj staraoca u pogledu upravljanja imovinom svoga djeteta. Sud je duan izvriti uvid u spis, sasluati oba roditelja i organ starateljstva i donijeti rjeenje u ijoj izreci konstatuje da roditelj ima poloaj staraoca u pogledu upravljanja imovinom djeteta. Kada rjeenje postane pravosnano roditelj koji je postavljen za staratelja treba organu starateljstva podnositi redovni i vanredni izvjetaj u pogledu upravljanja imovinom maloljetnika, kao i odobrenje za pojedine poslove u vezi, s imovinom. Ovo

66

VANPARNINI POSTUPAK

67

rjeenje po pravosnanosti bi trebao sud uputiti u zemljinu knjigu gdje se nalaze nekretnine maloljetnika kako bi ta injenica mogla biti upisana i postati vidljiva za sve.

8. SUDSKA PRAKSA Samo protivljenje oba roditelja da se maloletnom enskom licu koje je navrilo 16 godina ivota dozvoli stupanje u brak pre punoletstva, nije razlog za odbijanje zahteva, pa e sud izdati dozvolu ako nae da se radi o maloletnom licu koje je dostiglo telesnu i duevnu zrelost potrebnu za vrenje prava i dunosti u braku i ako to odgovara interesima maloletnika. (Okruni sud u Kragujevcu G. 388/78)

9. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU PRIJEDLOG ZA IZDAVANJE DOZVOLE ZA ZAKLJUENJE BRAKA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDME

Predlaga:

, ul. Beogradska broj 19, Banja Luka

PRIJEDLOG Radi: Zakljuenja braka Obraam se Sudu s molbom da mi dozvoli zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti. Roen sam u Banjoj Luci 9.5.1981. godine, zavrio sam osmogodinju kolu i poeo da pohaam srednju hemijsku kolu koju sam napustio. est mjeseci zabavljam se sa svojom zarunicom , keri iz Banje Luke. Prije tri mjeseca zasnovali smo vanbranu zajednicu i ivimo u kui njenih roditelja, u zasebnoj stambenoj jedinici. Moja izabranica i ja veoma se dobro slaemo i naa veza je ozbiljna. Moja izabranica je u treem mjesecu trudnoe. Kako je naa veza ozbiljna i takva e i da ostane, molim Sud da mi dozvoli zakljuenje braka sa mojom izabranicom prije navrene punoljetnosti. Napominjem, da su sa tim saglasni i moji roditelji. U prilogu dostavljam izvod iz matine knjige roenih i ljekarsko uvjerenje. Banja Luka, 15.10.1998. godine Podnosilac:

67

VANPARNINI POSTUPAK

68

MILJENJE CENTRA ZA SOCIJALNI RAD OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-88/98 Dana 10.11.1998. godine CENTAR ZA SOCIJALNI RAD BANJA LUKA Predmet: Miljenje za zakljuenje braka Kod ovog suda u toku je vanparnini postupak pokrenut po predlagau , sinu , iz Banje Luke, ul. Beogradska broj 19, radi davanja dozvole za zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti. roen je u Banjoj Luci 9.5.1981. godine a brak namjerava zakljuiti sa izabranicom , keri , iz Banje Luke. Molimo vas da date svoje miljenje u pogledu zakljuenja braka maloljetnom iz Banje Luke prije navrene punoljetnosti. Sudija:

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ZA DAVANJE DOZVOLE ZA ZAKLJUENJE BRAKA R-88/98 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 20.11.1998. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su na dananje roite pristupili predlaga zarunica i majka predlagaa . ,

Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga i predlae da sud nakon provedenog postupka, dozvoli predlagau zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti. Sud donosi R J E E NJ E Sasluae se predlaga predlagaa, . , zarunica i majka

Predlaga: , sin , iz Banje Luke, ul. Beogradska broj 19, star sedamnaest godina i est mjeseci, propisno upozoren izjavi:

68

VANPARNINI POSTUPAK

69

Zarunicu upoznao sam prije 6 mjeseci od kada se i zabavljamo. Prije 3 mjeseca stupili smo u vanbranu zajednicu i ivimo u kui roditelja zarunice u kojoj imamo zasebnu stambenu jedinicu - stan. Razumijemo se, slaemo i meusobno pomaemo. Zarunica je u treem mjesecu trudnoe. Zavrio sam osmogodinju kolu, upisao i pohaao hemijsko-tehniku kolu koju sam napustio u drugom razredu. Nisam u stalnom radnom odnosu, ali povremeno radim u Omladinskoj zadruzi i stiem zaradu u visini prosjenog linog dohotka. Moja zarunica je zavrila srednju kolu i vlasnik je trgovinske radnje u kojoj i radi. Njeni roditelji su materijalno situirani, bave se preduzetnitvom i materijalno nas pomau kada je god to potrebno. Ja sam fiziki i psihiki zdrav, shvatam ozbiljnost i znaaj porodice i braka, pa molim Sud da izdavanjem dozvole za zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti i time omogui da se naa veza ozvanii. Zarunica: , ki ekonomski tehniar, propisno upozorena izjavi: , iz Banje Luke, stara 19 godina,

Svoga zarunika sam upoznala prije est mjeseci i od tada se zabavljamo, a prije tri mjeseca smo zasnovali vanbranu zajednicu. ivimo u kui mojih roditelja gdje imamo zaseban stan i druge materijalne uslove neophodne za egzistenciju porodice. Moji roditelji su preduzetnici. Otac se bavi graevinsko-zanatskim radovima i njegova firma ostvaruje solidne prihode. Ja sam vlasnik trgovinske radnje, koja se nalazi u kui mojih roditelja, dobro poslujem, tako da obezbjeujemo dovoljno sredstava za izdravanje porodice, a odreena sredstva stie i moj zarunik, koji sada radi u Omladinskoj zadruzi, a povremeno pomae i u trgovinskoj radnji. Ja sam u treem mjesecu trudnoe. Sa zarunikom se dobro slaem. Naa veza je vrsta, zajednica skladna, a mislim da e tako biti i u budue, smatram da postoje svi uslovi za zakljuenje brane zajednice, te molim Sud da nam to i omogui. Majka predlagaa: Vase Pelagia broj 7 izjavi: , ro. , k i , iz Banje Luke, ul.

Saglasna sam da moj sin zakljui brak prije navrene punoljetnosti sa svojom zarunicom . Moj sin je fiziki i psihiki zdrav, svjestan obaveza koja nalae brana zajednica, voli svoju zarunicu i mislim da je sposoban za zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti. Sud donosi R J E E NJ E Izvrie se uvid u izvod iz matine knjige roenih izdat u Mjesnom uredu Banja Luka 10.10.1998. godine, ljekarsko uvjerenje izdato u Domu zdravlja Banja Luka 8.10.1998. godine, te miljenja Centra za socijalni rad Banja Luka od 15.10.1998. godine. Vri se uvid u navedene priloge. Daljih prijedloga za izvoenje dokaza stranke nemaju. Sud donosi R J E E NJ E

69

VANPARNINI POSTUPAK

70

Maloljetnom oca

roenom 9.5.1981. godine, u Banjoj Luci od

i majke , roene , dozvoljava se zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti sa zarunicom , roenom 20.5.1979. godine u Banjoj Luci od oca i majke roene . Brak se moe zakljuiti po pravosnanosti ovog rjeenja. Zapisniar: PP Sudija:

RJEENJE O DAVANJU DOZVOLE ZA ZAKLJUENJE BRAKA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-88/98 Dana 20.11.1998. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji , rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau maloljetnom , iz Banje Luke radi izdavanja dozvole za zakljuenje braka, nakon odranog roita donio je dana 20.11.1998. godine, sljedee R J E E NJ E Maloljetnom oca i majke , roene , dozvoljava se zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti sa zarunicom , roenom 20.5.1979. godine u Banjoj Luci od oca i majke roene . Brak se moe zakljuiti po pravosnanosti ovog rjeenja. Obrazloenje Maloljetni , sin , iz Banje Luke podnio je ovom sudu Prijedlog da mu se dozvoli zakljuenje braka prije navrenja punoljetnosti sa zarunicom , keri Ilije, iz Banje Luke. U dokaznom postupku sud je sasluao predlagaa , zarunicu i majku , te izvrio uvid u ljekarsko uvjerenje izdato u Domu zdravlja Banja Luka 8.10.1998. godine, izvod iz matine knjige roenih izdato u Mjesnom uredu Banja Luka 10.10.1998. godine i miljenje Centra za socijalni rad Banja Luka od 15.10.1998. godine. Sasluanjem predlagaa i njegove zarunice sud je utvrdio da njihova veza traje est mjeseci, a da posljednja tri mjeseca ive u vanbranoj zajednici, da su materijalno i stambeno obezbijeeni, te sami privreuju i stiu sredstva za ivot a imaju i materijalnu podrku od roditelja zarunice. Njihova zajednica je skladna, meusobno se potuju i vole, to govori da e brana zajednica biti skladna i odriva. Sem toga zarunica je sada u treem mjesecu trudnoe sa , roenom 9.5.1981. godine, u Banjoj Luci od

70

VANPARNINI POSTUPAK

71

maloljetnim braka.

, pa je i to razlog koji je od vanosti za zakljuenje

Majka predlagaa je izjavila da je njen sin zdrav i sposoban za zakljuenje braka, prije navrenja punoljetnosti, sa zarunicom . Uvidom u ljekarsko uvjerenje utvreno je da fiziki i psihiki sposoban za zakljuenje braka. je maloljetni

Centar za socijalni rad Banja Luka dao je pozitivno miljenje u pogledu zakljuenja brane zajednice predlagaa i njegove vjerenice. Na osnovu iznesenog sud je utvrdio da je predlaga maloljetni sposoban za zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti, da postoje materijalne i stambene i druge pretpostavke za opstanak brane zajednice predlagaa i njegove zarunice kao i to da se oni meusobno vole i razumiju, da je njihova brana zajednica skladna, te da postoje svi uslovi za skladan i odriv brak. Na osnovu l. 39. Porodinog zakona i l. 74. Zakona o vanparninom postupku maloljetnom dozvoljeno je zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti. Nakon iznesenog odlueno je kao u izreci rjeenja. Sudija: POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

PRIJEDLOG ZA PRODUENJE RODITELJSKOG PRAVA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: PRIJEDLOG radi produenja roditeljskog prava Moja supruga i ja roditelji smo maloljetnog roenog 15. aprila 1982. godine u Banjoj Luci. D o k a z : Izvod iz matine knjige roenih. Na sin maloljetni teko je obolio od djeije paralize, te nije u pokretnom stanju, a vrlo teko se i izraava, teko i nerazgovjetno izgovara rijei. D o k a z : Ljekarsko uvjerenje. Maloljetni Laktaima ZK. ul. br. 56. K.O. Laktai. D o k a z : Izvod iz zemljinih knjiga. je vlasnik nekretnina koje je naslijedio u ,

71

VANPARNINI POSTUPAK

72

Kako maloljetni nije sposoban da se brine o svojim pravima i interesima, prije nego to postane punoljetan, predlaem da sud nakon odranog roita i izoenja predloenih dokaza, donese sljedee

R J E E NJ E Produava se roditeljsko pravo Zelengorska br. 10., nad maloljetnim sinom U Banjoj Luci, 2.2. 2000. godine Predlaga: i iz Banje Luke, ul. iz Banje Luke.

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ZA PRODUENJE RODITELJSKOG PRAVA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-10/2000 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 16.3.2000. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su pristupili predlagai predstavnik Centra za socijalni rad Predlaga roditeljskog prava i . , te

izjavljuje da ostaje kod prijedloga za produenje nad maloljetnim . Izjavljuje da je njihov sin 15. aprila 1982. godine u Banjoj Luci, da boluje od djeije paralize, da je nepokretan, veoma teko govori i ne moe da se sporazumijeva sa drugim osobama. Nadalje izjavljuje da maloljetni posjeduje pokretnu i nepokretnu imovinu, te da je vlasnik kue i zemljita u Laktaima. Predlae da se nad maloljetnim produi roditeljsko pravo, te da on i njegova supruga i nakon punoljetnosti vode brigu i brinu o interesima njihovog sina maloljetnog . , majka maloljetnog , izjavljuje da je saglasna sa prijedlogom svog supruga da se produi roditeljsko pravo nad maloljetnim , te da ona i njen suprug i dalje vode brigu o interesima njihovog sina . Predstavnik Centra za socijalni rad se ne protivi produenju roditeljskog prava nad maloljetnim i predlae sudu produenje roditeljskog prava i nad njihovim sinom i poslije punoljetstva.

72

VANPARNINI POSTUPAK

73

Predlaga predlae da sud izvri uvid u: izvod iz matine knjige roenih, ljekarsko uvjerenje i izvod iz zemljinih knjiga, priloenih u spis. Sud donosi R J E E NJ E Izvrie se uvid u izvod iz matine knjige roenih izdat od strane Matinog ureda Banja Luka 1.2.2000. godine, ljekarsko uvjerenje Doma zdravlja Banja Luka od 1.2.2000. godine i izvod iz zemljinih knjiga Osnovnog suda u Banjoj Luci od 1.2.2000. godine. Vri se uvid u navedene priloge. Stranke nemaju prijedloga za izvoenje drugih dokaza. Sud donosi R J E E NJ E Produava se roditeljsko pravo i iz Banje Luke, ul. Zelengorska br. 10, nad maloljetnim iz Banje Luke, ul. Zelengorska br. 10, roenim 15. aprila 1982. godine u Banjoj Luci, i poslije punoljetstva. Po pravosnanosti, rjeenje dostaviti matiaru SO Banja Luka, radi upisa u matinu knjigu roenih i zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda radi upisa u zemljine knjige. Zapisniar: PP Sudija:

RJEENJE O PRODUENJU RODITELJSKOG PRAVA OSNOVNI SUDU BANJOJ LUCI BROJ: R-10/20 Dana 16.3.2000. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau iz Banje Luke, ul. Zelengorska br. 10, radi produenja roditeljskog prava na roitu donio je dana 16.3.2000. godine sljedee R J E E NJ E Produava se roditeljsko pravo i iz Banje Luke, ul. Zelengorska br. 10, nad maloljetnim iz Banje Luke, ul. Zelengorska br. 10, roenim 5. aprila 1982. godine, i poslije punoljetstva. Po pravosnanosti, rjeenje dostaviti matiaru SO Banja Luka radi upisa u matinu knjigu roenih, i zemljino knjinom odjeljenju ovog suda, radi upisa u zemljine knjige.

73

VANPARNINI POSTUPAK

74

Obrazloenje podnio je prijedlog za produenje roditeljskog prava nad iz Banje Luke. U prijedlogu navodi da maloljetni ne moe brinuti o sebi, svojim pravima i obavezama zbog bolesti, pa predlae da se produi roditeljsko pravo njemu i , roditeljima maloljetnog . Staratelj postavljen od Centra za socijalni rad Banja Luka saglasio se za produenje roditeljskog prava maloljetnom . Sud nije izveo dokaz sasluanjem mogue s obzirom na njegovo zdravstveno stanje. , budui da to nije bilo Predlaga

Uvidom u ljekarsko uvjerenje Neuroloke klinike u Banjoj Luci utvreno je da maloljetni boluje od djeije paralize, da je nepokretan, da teko govori, te da sa drugim osobama moe komunicirati samo uz pomo drugog lica. Uvidom u matinu knjigu roenih Matinog ureda Banja Luka utvreno je da maloljetni postaje punoljetan 5. aprila 2000. godine. Prema l. 102. Porodinog zakona BiH roditeljsko pravo se moe produiti i poslije punoljetstva djeteta, ako dijete zbog tjelesnog ili duevnog nedostatka nije sposobno da samo brine o sebi i o svojim pravima i interesima. U konkretnom sluaju iz utvrenog injeninog stanja proizlazi da maloljetni , zbog svojih tjelesnih nedostataka, ne moe da brine o sebi, svojim pravima i interesima, pa je Sud, na osnovu navedenog propisa u vezi sa l. 81. i 84. Zakona o vanparninom postupku odluio da se produi roditeljsko pravo nad maloljetnim . Sudija: PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku 3 dana, od dana prijema rjeenja, putem ovog suda. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. PRIJEDLOG ZA ODUZIMANJE RODITELJSKOG PRAVA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: Centar za socijalni rad Banja Luka Protivpredlagai: ul. Branka Radievia 5 PRIJEDLOG za oduzimanje roditeljskog prava Protivpredlagai su vanbrani roditelji maloljetne ro. 1988. godine, a koji su grubo zanemarili roditeljske dunosti jer se vie godina ne brinu o djetetu zbog ega je dijete na teret optine smjeteno u drugu porodicu. Svi pokuaji iz Banje Luke,

74

VANPARNINI POSTUPAK

75

socijalnog radnika da bilo koji od roditelja prihvati dijete ostali su bezuspjeni. Oba roditelja sve do danas nisu pokazali brigu o djetetu, kako u pogledu vaspitanja, tako u pogledu njegovog izdravanja. D o k a z : Sasluanje svjedoka 5 Sasluanje roditelja, te uvid u rjeenje o smjetaju djeteta u drugu porodicu iz Banje Luke, ul. Krfska br.

Zbog navedenog, Centar za socijalni rad Banja Luka, u smislu lana 104. u vezi sa l. 103. Porodinog zakona predlae da sud donese sljedee RJEENJE Oduzima se roditeljsko pravo maloljetnom iz Banje Luke. i iz Banje Luke nad

Po pravosnanosti rjeenja isto dostaviti Matinom uredu Banja Luka radi upisa injenice lienja roditeljskog prava u matinu knjigu roenih i zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda radi upisa zabiljeke oduzimanja roditeljskog prava u zemljine knjige. U Banjoj Luci, 11.9.1998. godine Direktor Centra:

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ODUZIMANJA RODITELJSKOG PRAVA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-56/98 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 11.10.1998. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su pristupili predstavnik Centra za socijalni rad , protivpredlaga i svjedok . Nije pristupio protivpredlaga koji je uredno obavijeten o roitu. Pun. predlaga predlae da sud odri raspravu u odsutnosti uredno pozvanog protivpredlagaa .

75

VANPARNINI POSTUPAK

76

Sud donosi RJEENJE Roite e se odrati u odsutnosti protivpredlagaa . Sud prisutnog svjedoka upozorava na dunost kazivanja istine u smislu l. 243. ZPP-u, te upuuje u sudski hodnik da saeka red sasluanja. Pun. predlagaa izjavi da ostaje kod prijedloga u cijelosti i predlae da se oduzme roditeljsko pravo protivpredlagaima i . Nadalje, navodi da oni kao roditelji, ne vre roditeljsku dunost zbog ega je organ starateljstva bio prinuen da dijete nakon roenja smjesti u drugu porodicu, da oni ne kontaktiraju sa djetetom, posebno otac koji uopte ne posjeuje dijete. Takoe, roditelji ne plaaju alimentaciju kako je to sud presudom odredio, pa je predlaga prinuen da trai i vri naplatu prinudnim putem. Smatra da su roditelji grubo zanemarili svoje obaveze i da nema izgleda da e se popraviti njihov odnos prema djetetu, pa predlae da im se oduzme roditeljsko pravo. Protivpredlaga izjavi da se protivi oduzimanju roditeljskog prava roditelja, te navodi da je ona maloljetnu rodila kada je imala 16 godina u vanbranoj zajednici sa protivpredlagaem , da njeni roditelji nisu razumjeli teko stanje u kome se ona nalazi, te da ona nije mogla djetetu pruiti vie. Smatra se da nije bilo razloga za oduzimanje djeteta od nje i za predaju u drugu porodicu to se odrazilo na zdravlje djeteta. Kad god je u mogunosti posjeuje dijete i, u granicama svojih mogunosti, kupi joj odjee i drugih stvari. Kako se u meuvremenu udala i zasnovala porodicu to nije u mogunosti dijete smjestiti kod sebe jer se njen mu protivi dovoenju djeteta. Prihvata da se dijete smjesti u njihovu porodicu pod uslovom da ga u potpunosti usvoji emu se protivi prirodni otac djeteta . Smatra da nije zanemarila obaveze roditelja i protivi se prijedlogu organa starateljstva da joj se oduzme roditeljsko pravo. Sud donosi

RJEENJE Sasluae se svjedok . Svjedok: , ro. , ki iz Banje Luke, stara 40 godina, slubenik, nesrodna sa strankama, propisno upozorena izjavi: Maloljetna smjetena je kod mene prije tri godine rjeenjem organa starateljstva i ja o djetetu vodim brigu. Djevojica pohaa trei razred osnovne kole i prosjean je uenik. Njena majka je posjeuje ali ne tako esto, jer nije u mogunosti poto je sama siromana, a ni mu joj ne dozvoljava da ee posjeuje dijete to je poznato organu starateljstva i policiji. Ponekad joj donese neto od stvari, a nedavno joj je donijela izmice. Otac ne posjeuje djevojicu, jedino je jednom prilikom dolazio pod prozor sobe u kojoj je ona smjetena. Svjedok nema vie ta da izjavi, za svjedoka daljih pitanja nema, a troak ne trai.

76

VANPARNINI POSTUPAK

77

Stranke izjavljuju da nemaju primjedbi na iskaz svjedoka, nemaju prijedloga za izvoenje novih dokaza. Sud donosi RJEENJE Roite je zavreno. Zapisniar: PP Sudija:

RJEENJE O ODUZIMANJU RODITELJSKOG PRAVA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-56/98 Dana 11.10.1998. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau Centra za socijalni rad Banja Luka, protivpredlagaa iz Banje Luke, ul. Branka Radievia broj 5, i iz Banje Luke, ul. Svetosavska broj 10, radi oduzimanja roditeljskog prava na raspravi od 11.10.1998. godine donio je sljedee RJEENJE Odbija se predlaga sa zahtjevom da se oduzme roditeljsko pravo iz Banje Luke nad maloljetnom Obrazloenje Prelaga je putem svog punomonika u prijedlogu i na raspravi naveo da su protivpredlagai kao vanbrani roditelji maloljetne zanemarili svoje roditeljsko pravo zbog ega je organ starateljstva bio prinuen da maloljetnu smjesti u drugu porodicu. Nadalje su naveli da roditelji ne posjeuju dijete, ne plaaju alimentaciju, pa je Centar prinuen da alimentaciju naplauje prinudnim putem. Zbog zanemarivanja roditeljskih dunosti predloili su da se protivpredlagaima oduzme roditeljsko pravo. Protivpredlaga, odnosno majka maloljetne usprotivila se prijedlogu za oduzimanje roditeljskog prava navodei da je ona rodila kada je imala 16 godina, da nije imala razumijevanja od svojih roditelja u vezi s izdravanjem i vaspitanjem djeteta. Izjavljuje da je otac djeteta priznao oinstvo. Smatra se da nije bilo razloga za oduzimanje djeteta od majke i smjetaju u drugu porodicu. Ona posjeuje dijete i, kada je u mogunosti, kupi joj malo odjee i drugih stvari. Izjavljuje da i ona i otac djeteta plaaju alimentaciju, te da nema razloga za oduzimanje roditeljskog prava nad maloljetnom . Sud je proveo dokaze sasluanjem svjedoka ijem iskazu poklanja vjeru. Svjedok je izjavila da je prije tri godine maloljetna smjetena kod nje u porodicu, da dijete pohaa trei razred osnovne kole i da je iz Banje Luke. i

77

VANPARNINI POSTUPAK

78

prosjean uenik. Nadalje navodi da majka posjeuje dijete i pokatkad donese po neku stvaricu, ali da ona nije u prilici da esto posjeuje dijete poto je i ona sama bolesna i teko ivi. Nije joj poznato da otac posjeuje dijete, izuzev to je jednom doao pod prozor sobe u kojoj dijete boravi. Predstavnik predlagaa nije osporio injenicu da roditelji plaaju alimentaciju, kao i to da se otac djeteta nije odrekao oinstva nad djetetom. Nesporna je injenica da majka, kada god je u prilici, posjeuje dijete i donosi joj poklone, na osnovu ega se moe zakljuiti da su roditelji i dalje emotivno vezani za dijete pa je stanovite suda da je zahtjev neosnovan. Prema odredbi l. 103. Porodinog zakona roditelj koji zloupotrebljava roditeljska prava ili je dijete napustio, ili je svojim ponaanjem pokazao da se ne brine o djetetu, ili grubo zanemaruje svoje dunosti sud e u vanparninom postupku oduzeti roditeljsko pravo. U konkretnoj situaciji ni jedan od uslova iz l. 103, po miljenju suda, nije ispunjen. Oba protivpredlagaa su vanbrani roditelji i nijednom od njih nije povjereno dijete na brigu i uvanje, nego je dato preko organa starateljstva na smjetaj u drugu porodicu. Meutim, oba roditelja plaaju alimentaciju, kako je tokom postupka utvreno. Majka povremeno posjeuje , koliko joj dozvoljavaju porodine mogunosti, pa se ne bi moglo raditi o grubom zanemarivanju ni zloupotrebi, niti o ponaanju koje ukazuje o nebrizi za dijete. Stoga je zahtjev valjalo odbiti. Istina, otac nije nikad posjetio maloljetnu , ali je istina i to da nije dozvolio da dijete uzme prezime drugog ovjeka i plaa alimentaciju. I u takvim okvirima ne moe se smatrati da su ispunjeni uslovi iz l. 103. pomenutog zakona. Ima mnogo drastinijih sluajeva kad suprunici nakon raskida brane i porodine zajednice, ak ni nakon krivinog gonjenja zbog izbjegavanja plaanja alimentacije, niti uspostavljaju kontakt sa djetetom, pa im ipak nije oduzeto roditeljsko pravo. Otac nije upoznao maloljetnu , pa je razumljivo to nema razvijen roditeljski osjeaj, ali s obzirom na injenicu da plaa alimentaciju, koja je osnovna roditeljska dunost, te da ne dozvoljava da dijete uzme prezime drugog, kao i da je dijete priznao za svoje, po miljenju ovog suda nema razloga za oduzimanje roditeljskog prava u smislu l. 103 pomenutog zakona. Sud je zbog izloenog na osnovu citiranog propisa u vezi sa l. 86. i 89. Zakona o vanparninom postupku odluio kao u izreci rjeenja. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 3 dana, po prijemu istog, pytem ovog suda. alba ne zadrava izvrenje.

78

VANPARNINI POSTUPAK

79

PRIJEDLOG ZA VRAANJE RODITELJSKOG PRAVA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: iz Karanovca, ul. Vuka Karadia 12

PRIJEDLOG za vraanje roditeljskog prava Rjeenjem ovog suda od 6. aprila 1998. godine broj R-232/98 lien sam roditeljskog prava nad maloljetnim , mojim sinom. Ja sam se u meuvremenu, poslije donoenja reenja, vratio u Karanovac i opet nastavio da ivim sa svojom suprugom i brinem se o vaspitanju i izdravanju naeg sina maloljetnog . Na roitu e ovo potvrditi i moja supruga . Kako je prestao razlog zbog koga sam lien roditeljskog prava nad svojim maloljetnim sinom to predlaem da sud nakon provedenog postupka donese sljedee

RJEENJE Vraa se roditeljsko pravo iz Karanovca nad maloljetnim iz Karanovca, oduzeto rjeenjem ovog suda br. R-232/98 od 6.4.1998. godine. Po pravosnanosti, rjeenje dostaviti Matinom uredu u Karanovcu, radi upisa u matinu knjigu roenih, u zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda radi brisanja zabiljeke o oduzimanju roditeljskog prava. U Banjoj Luci, 2. februara 2000. godine

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU VRAANJA RODITELJSKOG PRAVA R-30/2000 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 21.2.2000. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar:

79

VANPARNINI POSTUPAK

80

Konstatuje se da su na roite pristupili predlaga predstavnik Centra za socijalni rad Banja Luka .

, i

Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga da mu se vrati roditeljsko pravo, koje mu je oduzeto rjeenjem ovog suda br. R-232/98, jer su prestali razlozi zbog kojih je roditeljsko pravo oduzeto. Nadalje izjavljuje da se vratio u branu zajednicu sa suprugom , da se brine o izdravanju i vaspitanju njihovog djeteta . Predstavnik Centra za socijalni rad izjavljuje da su tani navodi predlagaa, da predlaga ponovo ivi u branoj zajednici sa , te da pomae u izdravanju i vaspitanju njihovog djeteta maloljetnog , saglasna je da se predlagau vrati roditeljsko pravo. , supruga predlagaa, izjavi da se predlaga u potpunosti izmijenio, da ponovo ive u branoj zajednici, da se slau i da predlaga radi i pomae u uvanju i vaspitanju njihovog djeteta, maloljetnog . Predlae da se predlagau vrati roditeljsko pravo. Sud donosi RJEENJE Izvrie se uvid u spis ovog suda br. R-232/98. Vri se uvid u nevedeni spis. Stranke nemaju daljih prijedloga za izvoenje dokaza. Sud donosi R J E E NJ E

Vraa se roditeljsko pravo iz Karanovca nad maloljetnim iz Karanovca, oduzeto rjeenjem ovog suda br. R-232/98 od 6.4.1998. godine. Po pravosnanosti, rjeenje dostaviti Matinom uredu u Karanovcu, radi upisa u matinu knjigu roenih, u zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda radi brisanja zabiljeke o oduzimanju roditeljskog prava. Zapisniar: PP Sudija:

80

VANPARNINI POSTUPAK

81

RJEENJE O VRAANJU RODITELJSKOG PRAVA R. 30/200 Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji ovog suda , u vanparninom predmetu predlagaa iz Karanovca za vraanje roditeljskog prava, u prisustvu predlagaa, predstavnika Centra za socijalni rad i na roitu odranom dana 21. februara 2000. godine, donio je sljedee RJEENJE Vraa se roditeljsko pravo iz Karanovca nad maloljetnim Brankom iz Karanovca, oduzeto rjeenjem ovog suda br. R-232/98 od 6.4.1998. godine. Po pravosnanosti, rjeenje dostaviti Matinom uredu u Karanovcu, radi upisa u matinu knjigu roenih, u zemljino knjinom odjeljenju ovog suda radi brisanja zabiljeke o oduzimanju roditeljskog prava. Obrazloenje je podnio prijedlog za vraanje roditeljskog prava koje mu je oduzeto na osnovu rjeenja Osnovnog suda u Banjoj Luci od 6. aprila 1998. godine broj R-232/98, tvrdei da su prestali razlozi zbog kojih mu je oduzeto roditeljsko pravo nad maloljetnim djetetom. U prethodnom postupku, po predlagau , oduzeto je roditeljsko pravo jer je napustio branu zajednicu i prestao da se brine o djetetu, pa je zbog toga lien roditeljskog prava. Na zapisniku kod ovog suda sada je izjavila da su se prilike potpuno izmijenile od dana donoenja rjeenja jer se vratio i nastavio branu zajednicu sa njom, poeo je brinuti o izdravanju i vaspitanju djeteta, maloljetnog . Sasluani predstavnik Centra za socijalni rad je izjavio da su navodi tani i da su provjerom na terenu ustanovili da se njegovom izdravanju. brine za dijete i doprinosi

Iz utvrenog injeninog stanja proizlazi da su prestali razlozi zbog kojih je oduzeto roditeljsko pravo, pa je zbog toga sud vratio oduzeto roditeljsko pravo nad maloljetnim djetetom . Odluka suda zasniva se na lanu 103, stav 2, Porodinog zakona u vezi sa lanom 81 i 84 Zakona o vanparninom postupku. PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku 3 dana od dana prijema rjeenja, putem ovog suda. alba ne zadrava izvrenje. Sudija:

81

VANPARNINI POSTUPAK

82

10. POPIS LITERATURE I SUDSKE PRAKSE Porodini zakon Republike Srpske Porodini zakon Federacije Bosne i Hercegovine Zakon o zatiti osoba sa duevnim smetnjama Federacije Bosne i Hercegovine Zakon o vanparninom postupku Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine (koji se primjenjuje u Republici Srpskoj) Zakon o parninom postupku Republike Srpske Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine Zakon o vanparninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine UBRILO: Procesno-pravnim odredbama iz Zakona o braku i porodinim odnosima je mesto u Zakonu o vanparninom postupku, Pravni ivot, Beograd, 8-9/1981. KAMHI: Vanparnini postupak, Sarajevo, 1968. RAJOVI: Graansko procesno pravo (parnini postupak, vanparnini postupak, izvrni postupak) Privredni savetnik, AD Beograd, 2003. STANKOVI G.: Vanparnino procesno pravo, Ni, 1984. STANKOVI G.: Postupak za davanje dozvole za stupanje u brak u sluaju maloljetnosti, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Niu, 1982. ZEEVI: Komentar Zakona o vanparninom postupku sa obrascima za praktinu primjenu, Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo, 2001. IVANOVI: Postupci za ureenje porodinih odnosa, Srpska pravna misao, Banja Luka, 1-4/2000.

82

VANPARNINI POSTUPAK

83

PODMODUL IV - UREENJE IMOVINSKIH ODNOSA OPIS PODMODULA Poglavlje ureenja imovinskih odnosa ureeno je odredbama lana 91-176. Zakona o vanparninom postupku. Najznaajniji materijalnopravni propisi koji ureuju ovu oblast su Zakon o osnovnim svojinskopravnim odnosima, Zakon o nasljeivanju, Zakon o eksproprijaciji. Tematske oblasti koje e se obraivati u ovom podmodulu su: raspravljanje zaostavtine, odreivanje naknade za eksproprisane nepokretnosti, upravljanje i korienje zajednikim stvarima, dioba stvari i imovine u suvlasnitvu i ureenje mea. Bez sumnje, radi se o najznaajnijoj glavi Zakona o vanparninom postupku, iji su instituti najsloeniji, pa smo ovom podmodulu posvetili posebnu panju. Navedeni instituti teoretski su pojanjeni, istaknuti najznaajniji problemi u primjeni zakona, data pojanjenja bitnih odredaba zakona. Detaljno su uraeni obrasci za praktinu primjenu zakona, te dat bogatiji pregled sudske prakse sudova sa podruja bive Jugoslavije, kao i sudske prakse sudova u Republici Srpskoj i Federaciji Bosni i Hercegovini, iri popis strune literature objavljene na podruju bive Jugoslavije.

Trajanje Za obradu ovog podmodula potrebno je 4 radna sata. Oblik U tom vremenskom periodu podmodul e biti predstavljen u formi seminara koji podrazumijeva predavanje u trajanju od najmanje 30 minuta o svakoj temi podmodula, praktine vjebe u istom trajanju te panel diskusiju u trajanju najmanje 60 minuta. Ciljevi edukacije Prvenstven je cilj da se na sudije sa nedovoljnim iskustvom i strune saradnike prenesu osnovna saznanja o vanparninom postupku i posebnoj materiji iz ovog poglavlja, kako bi isti mogli uz pomo materije iznesene u podmodulu i korienja druge raspoloive literature voditi navedene postupke. Na sudije koji ve rade na ovim referatima i imaju odgovarajue iskustvo eli se putem, u prvom redu, stavova sudske prakse, te upoznavanja navedene literature, unaprijediti steeno znanje i pomoi u rjeavanju sloenijih predmeta ove vrste. Radi lakeg razumijevanja ove materije, koja je obimna, u podmodulu emo posebno obraditi teme raspravljanje zaostavtine, odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost, upravljanje i korienje zajednikim stvarima, dioba stvari imovine u suvlasntvu i ureenje mea.

83

VANPARNINI POSTUPAK

84

Opis Razlog za podmodul ureenje imovinskih odnosa je sticanje znanja iz ove oblasti radi lake primjene zakona. Procedura voenja postupaka ureena je Zakonom o vanparninom postupku, dok su materijalne pretpostavke odreene Zakonom o svojinskopravnim odnosima, Zakonom o nasljeivanju, Zakonom o eksproprijaciji i drugim materijalnopravnim propisima koji ureuju imovinske odnose. O materiji koja se obrauje u ovom podmodulu napisano je puno radova, to je razumljivo imajui na umu da se radi o znaajnim postupcima iji je cilj ureenje imovinskih odnosa, odnosno zatita imovinskih prava graana i privrednih subjekata. Zbog toga je neophodno da su sudije koje vode ove postupke strune i dobro educirane, da se slue sudskom praksom kao i objavljenom literaturom iz ove oblasti. Mogui predavai edukatori Na seminaru posveenom ovom podmodulu predavai e biti voditelj modula i konsultanti koji su uestvovali u pripremi modula, koji su dugo vremena vodili vanparnine postupke ove vrste i imaju objavljene strune radove iz ove oblasti.

1. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE Opte napomene - Ustanova naslijea nastaje u momentu delacije i tim istim momentom i samo prema tome momentu ona se konano i formira. Pravila o zakonskom i testamentalnom nasljeivanju, koja se obino nazivaju materijalnim nasljednim pravom, predstavljaju, moglo bi se rei, statiku nasljednog prava, jer ona reguliu pravne odnose koji nastaju i formiraju se u jednom odreenom momentu. Meutim, ovako zasnovanu ustanovu nasljeivanja potrebno je provesti u ivot, tj. provesti itav niz radnji putem kojih e se, u svakom pojedinom sluaju, oivotvoriti ustanova nastala momentom smrti ostavioca. Skup svih tih radnji koje imaju da poslue oivotvorenju ustanove naslijea i nasljednog prava u konkretnom sluaju naziva se ostavinskim postupkom, a pravni propisi koji reguliu ostavinsku raspravu nazivaju se obino formalnim nasljednim pravom. Zbog toga se ovaj dio nasljednog prava naziva dinamikom nasljednog prava. U postupku za raspravljanje zaostavtine (ostavinskom postupku) sud utvruje ko su nasljednici umrlog, koja imovina sainjava njegovu zaostavtinu i koja prava zaostavtine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima (l. 91-145 ZVPBiH). Ostavinski postupak se pokree po slubenoj dunosti im sud sazna da je neko lice umrlo ili da je proglaeno umrlim. Za raspravljanje zaostavtine lica koje je u asu smrti imalo prebivalite u BiH, a koje je strani dravljanin, u pogledu nepokretne imovine koja se nalazi u inostranstvu i u pogledu njegove pokretne imovine, bez obzira gdje se ona nalazi, iskljuivo je nadlean sud u BiH. Ako se nepokretna imovina lica koje je u asu smrti imalo

84

VANPARNINI POSTUPAK

85

prebivalite u BiH nalazi u inostranstvu, sud u BiH bie nadlean samo ako po zakonima drave u kojoj se nalazi imovina nije nadlean inostrani organ. Za raspravljanje zaostavtine mjesno je nadlean osnovni sud na ijem je podruju ostavilac imao prebivalite u vrijeme smrti, a ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalite, nadlean je osnovni sud na ijem podruju je ostavilac imao boravite (ostavinski sud). Ako on u to vrijeme nije imao prebivalite ni boravite na teritoriji BiH, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi zaostavtina ili pretean dio zaotavtine. Privremene mjere za obezbjeenje zaostavtine moe narediti osnovni sud na ijem padruju je ostavilac umro kao i osnovni sud na ijem podruju se nalazi zaostavtina. Uesnici u ostavinskom postupku ne mogu ugovoriti ni stvarnu ni mjesnu nadlenost suda. Prethodne radnje - Ovim nazivom obuhvaen je niz radnji kojima treba da se omogui i pripremi samo raspravljanje zaostavtine. One obuhvataju: sastavljanje smrtovnice, popis i procjenu imovine, preduzimanje privremenih mjera za obezbjeenje zaostavtine i postavljanje privremenog staraoca. Kad je neko lice umrlo ili proglaeno za umrlo, organ uprave nadlean za poslove voenja matinih knjiga koji vri upis smrti u matinu knjigu umrlih, duan je da u roku od 30 dana po izvrenom upisu dostavi ostavinskom sudu smrtovnicu za umrlog. Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od lica sa kojima je umrli ivio, kao i od drugih lica koja mogu pruiti podatke koji se unose u smrtovnicu. Smrtovnica treba da sadri sljedee podatke: 1) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum roenja i dravljanstvo umrlog, a za umrla enska lica i njihovo djevojako prezime, 2) dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogunosti, as smrti. 3) prebivalite, odnosno boravite koje je umrli imao, 4) ime i prezime, datum roenja, zanimanje, prebivalite odnosno boravite branog druga umrlog i brane, vanbrane i usvojene djece, 5) ime i prezime, datum roenja i prebivalite, odnosno boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljee na osnovu zakona, kao i lica koja su pozvana na nasljee na osnovu testamenta, 6) priblina vrijednost nepokretne imovine i posebno priblina vrijednost pokretne imovine umrlog. Poeljno je u smrtovnici navesti jo i mjesto gdje se nalazi imovina koju je umrli ostavio, da li ima imovine za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, da li ima gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti, tednih knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, da li je umrli ostavio dugove i koliko, da li je ostavio pismeni testament ili ugovor o doivotnom izdravanju ili sporazum o ustupanju ili raspodjeli imovine za ivota i gdje se oni nalaze, a ako je umrli sainio usmeni testament, onda jo i ime i prezime, zanimanje i boravite svjedoka pred kojima je usmeni

85

VANPARNINI POSTUPAK

86

testament sainjen. Posebno e se u smrtovnici naznaiti da li se oekuje roenje djeteta umrlog i da li njegova djeca ili brani drug imaju staratelja. Ako je prije ostavioca umro njegov brani drug ili koje njegovo dijete, ili koje drugo lice koje bi moglo biti pozvano na naslijee, u smrtovnici e se naznaiti datum i mjesto njihove smrti. Ako matiar koji je duan da izvri upis smrti nije u mogunosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavie smrtovnicu samo sa onim podacima sa kojima raspolae (tzv. nepotpuna smrtovnica), navodei razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu, i ukazujui na podatke koji bi mogli posluiti ostavinskom sudu na pronalaenje nasljednika i imovine umrlog. Ako je neko lice umrlo van podruja optine u kojoj je imalo prebivalite ili boravite, matiar dostavlja ostavinskom sudu samo izvod iz matine knjige umrlih, kao i podatke sa kojima raspolae, a koji mogu posluiti za sastavljanje smrtovnice. Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kad umrli nije imao imovine. Ako su nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matine knjige umrlih dostavljeni ostavinskom sudu, onda e sud prema okolnostima upotpuniti ili sastaviti smrtovnicu ili e sastavljanje smrtovnice povjeriti matiaru. Iz razloga cjelishodnosti sud moe i sam sastaviti smrtovnicu ako je izvodom iz matine knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt nekog lica ili njegovo proglaenje umrlim. Popis i procjena imovine umrlog vri se po odluci ostavinskog suda: - kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravite, - kad su nasljednici lica koja usljed maloljetstva, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobna nikako ili nisu sposobna potpuno da se sama staraju o svojim poslovima, - kada zaostavtina treba da se preda dravi, jedinici lokalne samouprave ili pravnom licu, - u drugim opravdanim sluajevima. Sud nareuje popis i procjenu kad to zahtjevaju nasljednici, legatari ili povjerioci umrlog. Ove radnje se preduzimaju i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to trai jedan od nasljednika ili legatara. Popis imovine obuhvata cjelokupnu nepokretnu i pokretnu imovinu koja je bila u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti. Popis obuhvata i imovinu koja je pripadala umrlom, a nalazi se kod drugog lica, sa naznaenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovinu koju je drao umrli, a za koju se tvrdi da nije njegova svojina. Prilikom popisivanja zabiljeie se takoe potraivanja i dugovi umrlog, a posebno neplaeni porezi i doprinosi drutvenoj zajednici. Nepokretne stvari popisuju se pojedinano sa naznaenjem mjesta gdje se nalaze, vrste i opisa objekta, kulture zemljita, i zemljino-knjinih podataka, ako su poznati. Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i teini ili pojedinano. Istovremeno sa popisom naznaie se vrijednost pojedinih nepokretnih i pokretnih stvari koje ulaze u zaostavtinu. Popis i procjenu imovine vri nadleni optinski organ uprave. Popis i procjenu imovine moe vriti i radnik suda koga sudija odredi. Ove radnje vre se u prisustvu dva

86

VANPARNINI POSTUPAK

87

punoljetna lica, a kada je to potrebno i uz sudjelovanje vjetaka. Zakon dozvoljava i prisustvo svakog zainteresovanog lica. Podatke o izvrenom popisu i procjeni imovine dostavie ostavinskom sudu nadleni optinski organ uprave koji je izvrio popis i procjenu. Ako se u zaostavtini pronau predmeti za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, sa njima e se poslije izvrenog popisa postupati po tim propisima. Uesnici mogu prigovoriti popisu ili procjeni. U tom sluaju sud moe, ako to smatra za potrebno, odrediti da radnik suda ponovo izvri popis ili procjenu imovine. Sud moe, ako popis imovine nije izvren, na osnovu podataka zainteresovanih lica sam utvrditi imovinu koja ulazi u zaostavtinu. Ako se utvrdi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban da upravLJa imovinom (zaostavtinom), a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni, ili kad druge okolnosti nalau naroitu opreznost, nadleni optinski organ uprave predae u hitnim sluajevima imovinu ili njen dio na uvanje pouzdanom licu, i o tome e odmah obavijestiti sud na ijem se podruju ta imovina nalazi, koji moe ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti. Gotov novac, hartije od vrijednosti, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane isprave treba u takvom sluaju predati na uvanje sudu na ijem podruju se imovina nalazi. Ovaj sud e obavijestiti ostavinski sud o svim mjerama za obezbjeenje zaostavtine. Ostavinski sud, kada smatra da je to potrebno, postavie privremenog staratelja zaostavtine. Prije postavljanja privremenog staratelja sud e po mogunosti, zatraiti miLJenje u pogledu linosti staratelja od lica koja su pozvana na naslijee. Ostavinski sud u toku cijelog postupka za raspravljanje zaostavtine moe odrediti mjere za obezbjeenje zaostavtine. Postupak sa testamentom - Organ koji sastavlja smrtovnicu duan je da provjeri da li je umrli ostavio pismeni testament, odnosno da li postoji isprava o usmenom testamentu. Testament koji je umrli ostavio dostavlja se sudu zajedno sa smrtovnicom. Proglaenje testamenta ima za svrhu: 1) nesumnjivo utvrenje da testament postoji, bez obzira da li je punovaan i da li ima vie testamenata, 2) testament proglaenjem dobija publicitet, te zainteresovana lica mogu da se upoznaju sa njegovom sadrinom. Proglaenje vri ostavinski ili drugi osnovni sud kod koga se testament nae ili kome bude podnesen. Proglaenje se sastoji u tome to Sud otvara testament (bez povrede peata), ita ga u prisustvu dva punoljetna svjedoka koja mogu biti i lica koja su pozvana na naslijee i sastavlja o tome zapisnik. Proglaenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druga zainteresovana lica. Oni mogu traiti prepis testamenta. Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta treba da sadri sljedee podatke: 1) koliko je testamenata naeno, koji datum nose i gdje su naeni,

87

VANPARNINI POSTUPAK

88

2) ko je testament predao sudu ili sastavljau smrtovnice, 3) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je peatom bio zapeaen, 4) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglaenju testamenta. Ako je prilikom otvaranja testamenta primijeeno da je peat povrijeen ili da je u testamentu neto brisano, precrtano i ispravljeno ili ako se to drugo nae sumnjivo mora se i to u zapisniku navesti. Zapisnik potpisuje sudija, zapisniar i svjedoci. Na proglaeni testament sud e staviti potvrdu o njegovom proglaenju sa naznaenjem datuma proglaenja, kao i broj i datum ostalih pronaenih testamenata. Odredbe koje vae za proglaenje pismenog testamenta primjenjuju se i na ispravu o usmenom testamentu, koju su svjedoci svojeruno potpisali. Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojim je usmeni testament izjavljen sasluae se pojedinano o sadrini testamenta, a naroito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovanost, pa e se zapisnik o sasluanju ovih svjedoka takoe proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta. Sud, na prijedlog uesnika ili kad sam to smatra za potrebno, odredie roite da bi svjedoke sasluao pod zakletvom. Sud e na to roite pozvati predlagae, a ostala zainteresovana lica samo ako se time ne bi odugovlaio postupak. Ako je pismeni testament nestao ili je uniten nezavisno od ostavioeve volje, a meu zainteresovanim licima nema spora o postojanju tog testamenta, o obliku u kome je sastavljen, o nainu nestanka ili unitenja, kao ni o sadrini testamenta, ostavinski sud e o tome sasluati sva zainteresovana lica i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta. Ako bi zaostavtina, kad ne bi bilo testamenta, postala dravna svojina, sporazum zainteresovanih lica o ranijem postojanju testamenta, o njegovom obliku i sadrini vai samo uz saglasnost nadlenog javnog pravobranilatva. Ako meu zainteresovanim licima ima lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, ovaj sporazum vai samo uz saglasnost organa starateljstva. Zapisnik o proglaenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom testamentu ili zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, dostavie se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadrae njihov prepis. Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadrini nestalog ili unitenog pismenog testamenta, uvae se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prepis priloie se spisima. Postupak ostavinskog suda po prijemu smrtovnice - Sud e po prijemu smrtovnice ispitati da li je nadlean za raspravljanje zaostavtine, pa ako ustanovi da nije nadlean dostavie spise predmeta nadlenom sudu. Ako sud ustanovi da je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, rjeenjem e se proglasiti nenadlenim. Ako je ostavilac postavio izvrioca testamenta, sud e to izvriocu testamenta saoptiti i pozvati ga da se u odreenom roku izjasni da li se prima te dunosti. Izvrilac testamenta je lice (fiziko ili pravno) koje se stara o potpunom i tanom izvrenju na-

88

VANPARNINI POSTUPAK

89

redbe posljednje volje ostavioca. To se lice pojavljuje kao pomonik suda pri sprovoenju ostavinske rasprave, starajui se o samoj zaostavtini i o ostvarenju naredbe posljednje volje ostavioca. Ostavilac moe odrediti jednog ili vie izvrilaca testamenta, s tim da ako ih je vie oni svi zajedno vre povjerenu im dunost sem ako sam ostavilac ne bi svakome od njih odredio krug poslova koje e samostalno obavljati. Izvrilac testamenta moe biti svako poslovno sposobno lice. Ako se prihvati te dunosti, ono moe u svako doba, sem u nevrijeme, otkazati da bude izvrilac testamenta. Izvrilac testamenta ima pravo na naknadu opravdanih i potrebnih trokova koje je imao oko obavljanja svoje funkcije kao i nagradu za svoj trud. Ova nagrada mu se isplauje na teret raspoloivog dijela zaostavtine, a njenu visinu odreuje sud uzimajui u obzir kako obim poslova koje je izvrilac testamenta obavio tako i racionalnost i uspjeh koji je pokazao. Izvrilac testamenta odgovara po optim propisima graanskog prava, za tetu koju bi priinio nasljednicima svojim nesavjesnim i neurednim radom. Sud moe po prijedlogu zainteresovanih lica (npr. stranaka, organa starateljstva) ili po slubenoj dunosti opozvati izvrioca testamenta, tj. razrijeiti ga od njegove dunosti ako njegov rad nije u skladu sa voljom ostavioca ili sa zakonom. U tom sluaju ostavinski sud ne moe postaviti drugo lice za izvrioca testamenta, ali moe postaviti staraoca zaostavtine kao i u svakom drugom sluaju, ako za to postoji potreba. U sluaju da se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljee, ostavinski sud e o tome obavijestiti organ starateljstva. Ako ovaj organ drukije ne odredi, o pravima jo neroenog djeteta starae se jedan od njegovih roditelja. Kad se po zakonu moe traiti izdvajanje zaostavtine od imovine naslednika, sud e na prijedlog ovlaenih lica narediti to izdvajanje primjenjujui pritom shodno odredbe Zakona o vanparninom postupku BiH o privremenim mjerama za obezbjeenje zaostavtine. Izdvajanje (separatio bonorum) mogu traiti povjerioci (svi ili samo neki od njih) ostavioca, kako hirograferni tako i hipotekarni. Ako doe do ovog izdvajanja, nastupaju dvije pravne posljedice: 1) nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima zaostavtine, niti se njegovi povjerioci mogu iz njih naplatiti, sve dok se ne naplate povjerioci koji su traili izdvajanje, 2) povjerioci ostavioca koji su traili izdvajanje mogu naplatiti svoja potraivanja samo iz sredstava zaostavtine. Ostavinski sud e u dva sluaja odluiti da se ne raspravlja zaostavtina: 1) ako umrlo lice nije ostavilo imovine, jer ne postoji osnovna pretpostavka za postojanje ustanove naslijeivanja. Po pravilu sud do ovih podataka dolazi iz smrtovnice; 2) ako je umrlo lice iza sebe ostavilo samo pokretnu imovinu, a ni jedno od lica pozvanih na naslijee ne trai da se sprovede rasprava. Obustava ostavinskog postupka iz ovog razloga zasniva se na pretpostavci da e se ova lica sporazumjeti o nainu raspodjele te imovine, jer e to najee biti imovina manje vrijednosti. Meutim, to ne mora uvijek biti tako, jer moe kasnije doi do nesaglasnosti oko veliine udjela svakog od ovih lica u toj zaostavtini. U tom sluaju svako od ovih lica moe naknadno traiti priznanje i ostvarivanje svojih nasljednih prava putem parninog postupka. Ovo zbog toga to sudska odluka o obustavi ostavinskog postupka ne dira u sama nasljedna prava ve ima samo procesualni karakter.

89

VANPARNINI POSTUPAK

90

Kad sud odlui da se ne raspravlja zaostavtina, obavijestie o tome organ starateljstva ako meu nasljednicima ima lica koja nisu sposobna da se staraju o svojim poslovima, a nemaju roditelje. Raspravljanje zaostavtine - Ovim nazivom obuhvaene su radnje suda i uesnika, koje imaju za cilj da stvore podlogu za rjeenje o naslijeivanju. Za te radnje sud odreuje roite i obavetava zainteresovana lica o pokretanju postupka i o postojanju testamenta, ako postoji i poziva ih da odmah dostave sudu pismeni testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu, ako se kod njih nalazi ili da naznae svjedoke usmenog testamenta. U pozivu za roite sud e takoe upozoriti zainteresovana lica da mogu do zavretka postupka dati sudu izjavu da li se primaju naslijea, ili se naslijea odriu, a ako na roite ne dou ili ne daju izjavu, da e sud o njihovom pravu odluiti prema podacima kojima raspolae. Zainteresovani moraju biti posebno upozoreni na to da izjava o potpunom ili djeliminom odricanju od naslijea, data pod uslovom, ne proizvodi dejstvo. Ako je umrli ostavio testament, sud e o pokretanju postupka obavijestiti i na roite pozvati i ona lica koja bi mogla po zakonu polagati pravo na naslijee. Takoe, ako je umrli postavio izvrioca testamenta sud i njega obavjetava o pokretanju postupka. Ako se ne zna da li umrli ima nasljednika, sud e oglasom pozvati lica koja polau pravo na naslijee da se prijave sudu u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srpske". Oglas e se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Sud e ovako postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga to je boravite nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomonika ili zbog toga to se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvriti prema odredbama Zakona o parninom postupku. Po isteku navedenog roka od jedne godine sud e raspraviti zaostavtinu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka sa kojima sud raspolae. Sud e u postupku za raspravljanje zaostavtine raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavtinu, a naroito o pravu na nasljee, o veliini nasljednog dijela i o pravu na legat. O ovim pravima sud po pravilu odluuje nakon to od zainteresovanih lica uzme potrebne izjave. O pravima lica koja nisu dola na roite, a uredno su pozvana, sud e raspraviti prema podacima sa kojima raspolae, uzimajui u obzir njihove pismene izjave koje sud primi do donoenja rjeenja. Prilikom raspravljanja zaostavtine zainteresovana lica mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresovanih lica, i nije potrebno da se u svakom sluaju tim licima daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresovanih lica. Ako sud posumnja da je lice koje po zakonu polae pravo na nasljee jedini ili najblii srodnik umrlog, moe sasluati i lica za koja smatra da bi magla imati jednako ili jae pravo na nasljee, a moe ta lica pazvati i oglasom onako kao to poziva nepoznate nasljednike. Izjavu o primanju ili odricanju od naslijea mora potpisati nasljednik ili njegov zastupnik. Potpis na izjavi, ako je pismeno podnesena, kao i potpis na punomoi moraju biti ovjereni. U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odrie dijela koji mu pripada na osnovu zakona ili na osnovu testamenta, ili se izjava odnosi na nuni dio. Prilikom davanja izjave o odricanju, sud je obavezan nasljednika upozoriti da se moe

90

VANPARNINI POSTUPAK

91

odrei od naslijea samo u svoje ime ili u ime svojih potomaka. Izjavu o odricanju od naslijea nasljednik moe dati pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim nadlenim sudom. Ovu izjavu sa istim pravnim dejstvom nasljednik moe dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom BiH u inostranstvu koji vri konzularne poslove. Spor o pravu na naslee - Ostavinski sud e uputiti uesnike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred organom uprave, ako su meu uesnicima sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. Prilikom upuivanja uesnika na ove postupke ostavinski sud uzima u obzir sve to su uesnici iznijeli u toku ostavinskog postupka, a vodei pri tome rauna kako o dokazima koje su uesnici podnijeli tako i o dokazima koje je sam sud pribavio. U ovom pogledu ostavinski sud zadrava aktivnu ulogu, otklanjajui time zloupotrebe koje bi se mogle initi na tetu savjesnih lica. Ako se uesnici ne slau u pogledu primjene prava, odnosno pravne kvalifikacije injenica, onda e sam ostavinski sud raspraviti i donijeti odluku o pravnim pitanjima (npr. postoji sudska odluka da je jedno lice izvrilo ubistvo ostavioca, ali jedna stranka spori da je to lice nedostojno da bude nasljednik; na naslijee polau pravo dva brata ostavioca i njegov brani drug, pa braa tvrde da branom drugu pripada samo pravo uivanja a ne pravo naslijea u svojinu). Ostavinski sud e uputiti uesnike na parnicu ili postupak pred organom uprave, naroito ako su sporne: 1) injenice od kojih zavisi pravo na naslijee, a naroito punovanost ili sadrina testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu koga se po zakonu nasleuje. Naveemo nekoliko primjera za ove sluajeve: - pitanje da li je jedno lice brani ili vanbrani srodnik, - da li je brana zajednica ivota sa ostaviocem bila trajno prestala krivicom branog druga koji polae pravo na naslijee ili u sporazumu sa ostaviocem, - da li je imovina branog druga vea od dijela koji bi mu pripao pri podjeli zaostavtine na jednake dijelove, - da li je nitav ugovor o usvojenju, - da li roditelji, odnosno brani drug ostavioca, nemaju nunih sredstava za ivot, - da li je ostavilac bio sposoban za rasuivanje u momentu pravljenja testamenta, odnosno preduzimanja bilo koje radnje u vezi testamenta kao pravnog akta, - da li je bilo kakvih radnji koje bi se mogle pojavljivati kao upotreba prijetnje, prinude, prevare ili zablude pri pravljenju testamenta, - da li je testament falsifikovan u cjelini ili samo potpis zavjetaoca, - da li lice koje je pisalo ostaviocu testament nije tano unijelo u testament ono to mu je on kazao. U ovu grupu injenica spadaju pitanja od kojih zavisi bilo punovanost nekog osnova pozivanja na naslijee bilo veliina dijela koji treba odrediti po osnovu pozivanja na naslijee koji je punovaan i primjenljiv u konkretnom sluaju;

91

VANPARNINI POSTUPAK

92

2) injenice od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog branog druga i potomaka ostavioevih, koji su ivjeli sa ostaviocem u istom domainstvu, da im se iz zaostavtine izdvoje predmeti domainstva, koji slue za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Ovdje, na primjer, spada spor o pitanjima: - da li su brani drug i potomci ivjeli sa ostaviocem u istom domainstvu, - da li su izvjesni sporni predmeti zaista sluili zadovoljavanju njihovih svakodnevnih potreba, - kolika je vrijednost pojedinih predmeta domainstva koji su sluili za zadovoLJavanje svakodnevnih potreba, i sl. 3) injenice od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, a naroito uraunavanje u nasljedni dio. Kao primjer moemo navesti pitanje o tome: - koliko iznosi imovina preivjelog branog druga koji konkurie na naslijee zajedno sa djecom iz ranijeg braka ostavioevog, - da li je nasljednik odista primio poklon od ostavioca, 4) injenice od kojih zavisi osnovanost iskljuenja nunih nasljednika ili osnovanost razloga za nedostojnost. Tako, na primjer, sporno moe biti pitanje: - da li je nasljednik propustio da ispuni inidbu koja predstavLJa njegovu obavezu da ostavioca izdrava, - da li je jedan nasljednik uinio radnju kojom se, po miljenju drugih, ogrijeio o svoju moralnu obavezu prema ostaviocu, 5) injenice o tome da li se neko lice odreklo nasljea. Na primjer: - jedan nasljednik osporava da je sa ostaviocem zakljuio sporazum o odricanju od nasljea, - nasljednik istie da je izjavu o odricanju u toku ostavinskog postupka dao pod prijetnjom, - do upuivanja na spor moe doi i u pogledu injenica koje predstavljaju prijem nasljea ukoliko je nasljednik preduzimao radnje koje ga liavaju prava na odricanje od naslijea. Spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavtine - Ako meu uesnicima postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavtine, sud e takoe uputiti uesnike da pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave, ali nee prekidati raspravljanje zaostavtine. Ovde se radi o pojedinanom pravu legatara (singularni sukcesor) u sporu izmeu uesnika o postojanju i nepostojanju tog prava, pa nije cjelishodno da se ostavinski postupak prekida, ve e se postupak sprovesti paralelno sa voenjem parnice, odnosno postupkom pred upravnim organom. Pretpostavka je da legatar u svom pravu, voenjem ostavinskog postupka po pravilu nee biti oteen, tj. doveden u stanje da mu to pravo bude izigrano. Spor o sastavu zaostavtine i spor izmeu nasljednika povodom zahtjeva potomaka da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu Ako se nasljednici spore bilo o injenicama bilo o primjeni prava, sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti uesnike da pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave u sljedeim sluajevima:

92

VANPARNINI POSTUPAK

93

1) ako izmeu nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavtinu, 2) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva potomaka ili usvojenika ostavioca koji su sa njim ivjeli u zajednici da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine. Dalji postupak - Sud e uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim uputiti na parnicu ili na postupak pred organom uprave. Ako sud prekine postupak, odredie rok u kome treba pokrenuti navedene postupke. Ako uesnik u odreenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajae dok parnica pred sudom, odnosno postupak pred organom uprave, ne bude pravosnano zavren. U sluaju da uesnik ne postupi po rjeenju suda, nastavie se raspravljanje zaostavtine, i ako uesnik do zavretka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenuo parnicu pred sudom, odnosno postupak pred organom uprave, dovrie se raspravljanje zaostavtine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu odnosno postupak pred organom uprave. Pravosnanost odluke ostavinskog suda ne spreava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica. Rjeenje o naslijeivanju i legatu - Kad sud utvrdi kojim licima pripada pravo na naslijee proglasie ta lica za nasljednike rjeenjem o naslijeivanju. Rjeenje o naslijeivanju sadri: 1) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum roenja i dravLJanstvo umrlog, a za umrla udata enska lica i njihovo djevojako prezime, 2) oznaenje nepokretnosti sa podacima iz zemljinih knjiga, kao i oznaenje pokretnih stvari sa pozivom na popis, 3) ime i prezime, zanimanje i prebivalite nasljednika, odnos nasljednika prema ostaviocu, da li naslijeuje kao zakonski ili testamentarni nasljednik, ako ima vie nasljednika i dio u kome uestvuje u naslijeu, 4) da li je i koliko pravo nasljednika odloeno zbog neprispjelog vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, ili je ogranieno pravo plodouivanja i u iju korist, 5) ime i prezime, zanimanje i prebivalite lica kojima je pripao legat, plodouivanje, ili koje drugo pravo iz zaostavtine sa tanim naznaenjem tog prava, 6) odredbe o poljoprivrednom zemljitu koje prelazi propisani maksimum pojedinog nasljednika odnosno legatara. Ako u postupku za raspravljanje zaostavtine svi nasljednici sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e ovaj sporazum unijeti u rjeenje u naslijeivanju. Pravosnano rjeenje o naslijeivanju ima svoje subjektivne i objektivne granice. Subjektivne znae da rjeenje vezuje samo ona lica koja su uestvovala u ostavinskom postupku, odnosno kojima je pruena mogunost da u tom postupku uestvuju. Zbog toga ova lica ne mogu u nekom drugom postupku osporavati jedan drugom tanost utvrenja o nasljednim pravima, koje je sadrano u pravosnanoj odluci. Meutim, od ovog pravila postoji odstupanje, tj. rjeenjem o naslijeivanju nije vezan onaj uesnik koji nije pokrenuo parnicu na koju je u toku ostavinskog postupka

93

VANPARNINI POSTUPAK

94

bio upuen. U objektivnom smislu, rjeenje o naslijeivanju obuhvata samo one injenice koje su bile poznate u vrijeme voenja ostavinskog postupka. Ako poslije pravosnanog rjeenja o naslijeivanju doe do parnice, presudom se ne odluuje o tome da se to rjeenje mijenja. Rjeenje o naslijeivanju dostavlja se svim nasljednicima i legatarima, kao i licima koja su u toku postupka istakla zahtjev za naslijee. Pravosnano rjeenje dostavlja se i dravnom organu nadlenom za voenje zemljino-knjine evidencije. Kad budu podneseni dokazi o izvrenju i obezbjeenju obaveza koje su nasljedniku naloene testamentom u korist lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima ili za postizanje neke optekorisne svrhe, sud e narediti da se u zemljinu knjigu ili drugu odgovarajuu evidenciju izvre potrebni upisi, kao i da se ovlaenim licima predaju pokretne stvari koje se nalaze na uvanju kod suda. Ako je pravo nasljednika ili legatara odloeno zbog nedospjelosti vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, sud e po prijedlogu zainteresovanih lica odrediti privremene mjere za obezbjeenje odnosnog dijela zaostavtine po odredbama Zakona o izvrnom postupku, ukoliko testamentom nije drukije odreeno. Ako nasLljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o naslijeivanju, na zahtjev legatara donijeti posebno rjeenje o legatu. U tom sluaju shodno e se primjenjivati odredbe o dostavljanju pravosnanog rjeenja o nasljeivanju nadlenom organu uprave, o upisima u zemljinoj knjizi i drugoj odgovarajuoj evidenciji i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda. Kad sud utvrdi da nema nasljednika, ili kad se ne zna da li ima nasljednika, a u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srpske" ne javi se niko ko polae pravo na naslijee, sud e donijeti rjeenje da se zaostavtina preda nadlenoj optini. Nasljedno-pravni zahtjevi poslije pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju Rjeenje o naslijeivanju ostavinskog suda obuhvata raspored imovine za koju se u toku ostavinskog postupka znalo i utvrdilo da pripada zaostavtini. Meutim, poslije pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju moe se pronai imovina za koju se u vrijeme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini. Tako, na primjer, ostavilac je imao kuu u mjestu van svoga prebivalita i ona nije uzeta u popis; ostavilac je imao ulog na tednji pa se za njega sazna tek docnije; ostavilac je imao potraivanje prema nekom licu koje ponudi isplatu svoga duga tek poslije zavretka ostavinske rasprave. U takvom sluaju treba razlikovati dvije osnovne situacije sve s obzirom na to da li je povodom smrti ostavioca voena ostavinska rasprava koja je zavrena rjeenjem o naslijeivanju ili je ostavinski postupak bio obustavljen zato to umrli nije ostavio imovine odnosno to je u zaostavtini bilo samo pokretnih stvari, a nijedno od lica pozvanih na naslijee nije trailo da se vodi ostavinski postupak: 1) ako je voena ostavinska rasprava, tj. ako se po pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju pronae imovina za koju se u vreme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu, ve e ovu imovinu novim rjeenjem raspodeliti na osnovu ranije donesenog rjeenja o naslijeivanju (dopunsko rjeenje).

94

VANPARNINI POSTUPAK

95

2) ako ranije nije raspravljana zaostavtina, povodom naknadno pronaene imovine mogu nastati tri situacije: a) ako se naknadno pronaena imovina bude sastojala iz nepokretnosti, sud e pristupiti sprovoenju ostavinskog postupka po slubenoj dunosti bez obzira na dranje zainteresovanih lica; b) ako se naknadno pronaena imovina sastoji samo od pokretne imovine, sud e pristupiti sprovoenju ostavinskog postupka samo na zahtjev zainteresovanih lica. U sluaju da ova lica tek sada budu zahtijevala raspravljanje zaostavtine koja se sastoji samo iz pokretne imovine, ta rasprava e se odnositi na svu zaostavtinu, na sva pokretna dobra (i na ranije poznata i ona naknadno pronaena), ako pravovaljanim sporazumom izmeu zainteresovanih lica ranije poznata imovina nije ve bila podijeljena. v) u sluaju da su se u redovnom ostavinskom postupku nasljednici odrekli naslijea, a naknadno se pronae imovina ostavioca za koju se nije znalo u toku ostavinskog postupka, sud e pozvati te nasljednike koji su se odrekli od naslijea da se sada ponovo u odreenom roku izjasne da li ostaju kod odricanja ili trae da im se prizna pravo na naslijee na naknadno pronaenoj imovini. Ako se takvi nasljednici izjasne da ele da se prime naslijea te naknadno pronaene imovine ostavioca, sud e donijeti dopunsko rjeenje o naslijeivanju u dopunskom ostavinskom postupku za dopunski (naknadno pronaeni) dio imovine ostavioca. Rjeenje kojim je raspodijeljena naknadno pronaena imovina, sud e dostaviti i nasljednicima koji su se odrekli naslijea. Ako se posle pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju pronae testament, sud e ga proglasiti i dostaviti ostavinskom sudu, a zadrae njegov prepis. Ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e obavijestiti zainteresovana lica o proglaenju testamenta i upozorie ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvarivati u parninom postupku. Na ovaj nain prua se mogunost zainteresovanim licima da trae izmjenu rjeenja ostavinskog suda s obzirom da se mijenja osnov pozivanja na naslijee na osnovu koga je ostavinski sud donio rjeenje. Zainteresovana lica trae od parninog suda da utvrdi da su momentom smrti ostavioca postali nasljednici i druga lica od onih kojima je ostavinski sud priznao to svojstvo rjeenjem o naslijeivanju. Presuda parninog suda moe predstavljati promjenu cijelog ili samo jednog dijela rjeenja ostavinskog suda. Ako po pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju ili rjeenja o legatu neko lice koje nije uestvovalo u postupku za raspravljanje zaostavtine polae pravo na zaostavtinu kao nasljednik, ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e to lice uputiti da moe svoje pravo ostvariti u parninom postupku. Odredbe o ponavljanju parninog postupka ne primjenjuju se na raspravljanje zaostavtine. Tako, kad je raspravljanje zaostavtine zavreno pravosnanim rjeenjem o nasleivanju ili rjeenjem o legatu, a postoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parninog postupka, nee se ponoviti postupak za raspravljanje zaostavtine, ve e uesnici svoja prava moi ostvarivati u parninom postupku. Postupak kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ - U sluaju da je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, sud na ijem je podruju ostavilac umro izdae po prijemu smrtovnice oglas kojim e pozvati sva lica u

95

VANPARNINI POSTUPAK

96

zemlji koja imaju zahtjeve prema zaostavtini kao nasljednici, legatari ili povjerioci, da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui od 6 mjeseci i koji tee od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srpske", prijave svoje zahtjeve, jer e se u protivnom sluaju pokretna imovina iz zaostavtine predati nadlenom organu strane drave ili licu koje taj organ ovlasti za prijem te imovine. Pored objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srpske", oglas e se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Jedan primjerak oglasa dostavie se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji. Ako se radi o maloj vrijednosti zaostavtine, onda sud nee izdati oglas. U tom sluaju zaostavtina se ne smije predati prije nego to proteknu 3 mjeseca od dana smrti stranog dravljanina. Ako koji od nasljednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud e zadrati zaostavtinu odnosno njen dio koji je potreban za pokrie tog zahtjeva sve dok organ strane drave ne donese pravosnanu odluku o tom zahtjevu. U pogledu prijavljenog zahtjeva sud e izvriti ovu odluku iz zadrane zaostavtine ili iz njenog dijela, a ostatak e predati organu strane drave. Ako neki poverilac prijavi svoje potraivanje, sud e zadrati zaostavtinu ili njen dio koji je potreban za pokrie tog potraivanja sve dok to potraivanje ne bude podmireno ili obezbjeeno. Ako je za raspravljanje zaostavtine stranog dravljanina u pogledu njegove pokretne imovine nadlean inostrani organ, sud e ako svi nasljednici koji se nalaze u zemlji predloe da raspravu sprovede domai sud, pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od 6 mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor nenadlenosti sudu u Republici Srpskoj jer e u protivnom ostavinski postupak sprovesti domai sud. Poznati nasljednici kojima se ne zna boravite pozivaju se oglasom koji se objavljuje u "Slubenom glasniku Republike Srpske" i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Primjerak oglasa dostavlja se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji. 2. SUDSKA PRAKSA DOSTAVLJANJE REENJA O NASLEIVANJU Nisu ispunjeni uslovi za donoenje odluke u drugostepenom postupku, ako je reenje o nasleivanju dostavljeno samo oglaenim zakonskim naslednicima, a ne i svim ostalim naslednicima koji su uestvovali u postupku. Iz obrazloenja: Prilikom prethodnog razmatranja spisa, Okruni sud je naao da nisu ispunjeni uslovi za donoenje odluke u drugostepenom postupku, a iz razloga to je reenje o nasleivanju dostavljeno samo oglaenim zakonskim naslednicima, a ne i svim ostalim naslednicima koji su uestvovali u postupku, a shodno odredbi lana 123. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. Kako prvostepeni sud nije postupio u smislu navedene zakonske odredbe, to Okruni sud vraa spise optinskom sudu, da reenje o nasleivanju dostavi zakonskim naslednicima, da bi nakon toga spise ponovo dostavio ovom sudu na odluivanje.

96

VANPARNINI POSTUPAK

97

(Odluka Okrunog suda u Beogradu G. 9675/95 od 20.11.1995. godine) REVIZIJA IZJAVLJENA OD NEOVLAENIH LICA Lica koja nisu uestvovala u prvostepenom postupku niti su isticala takav zahtev pre donoenja prvostepenog reenja izgubili su pravi interes u pogledu ostavine i postali neovlaena lica za izjavljivanje bilo kakvog pravnog leka, s obzirom da su u odnosu na ostavioca i zakonske naslednike trea lica i posle donoenja prvostepenog reenja vie ne mogu uestvovati u ostavinskom postupku, ve samo mogu pokrenuti parnicu protiv zakonskih naslednika. Iz obrazloenja: Prema odredbi lana 123. stav 1. Zakona o vanparninom postupku (ZVP) reenje o nasleivanju sud e dostaviti svim naslednicima i legatorima, kao i drugim licima koja su u toku postupka istakla zahtev iz zaostavtine. To znai da su M. I. i D. I. kao uesnici mogli istai svoj zahtev samo pre donoenja prvostepenog reenja, da bi prvostepeni sud shodno navedenoj zakonskoj odredbi bio obavezan dostaviti prepis svog reenja. U tom sluaju oni bi u smislu lana 3. stav. ZVP stekli status uesnika vanparninog postupka. Po ovoj zakonskoj odredbi uesnik u vanparninom postupku je pored ostalih i lice o ijem se pravnim interesima odluuje u postupku, a pravni interes M. I. i D. I. bi proizilazio iz ugovora o doivotnom izdravanju na koje se oni pozivaju i koji su zakljuili sa ostaviocem na imovini koja je bila predmet zaostavtine prvostepenog reenja. Meutim M. I. i D. I. nisu uestvovali u prvostepenom postupku niti su isticali takav zahtev pre donoenja prvostepenog reenja ime su izgubili pravni interes i postali neovlaena lica za izjavljivanje bilo kakvog pravnog leka, s obzirom da su u odnosu na ostavioca i zakonske naslednice trea lica i posle donoenja prvostepenog reenja vie ne mogu uestvovati u ostavinskom postupku, ve samo mogu pokrenuti parnicu protiv zakonskih nasledinka. Iz navedenih razloga Vrhovni sud je naao da je revizija izjavljena od neovlaenih lica u smislu lana 389. pa je na osnovu lana 392. ZPP, odluio kao u izreci. (Odluka Vrhovnog suda Srbije Pv. 2154/96 od 4.7.1996. godine) PREINAENJE ILI UKIDANJE REENJA Drugostepeni sud moe sam ukinuti ili preinaiti svoje ranije reenje, ako se time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. Iz obrazloenja: Odredbom lana 21. stav 1. Zakona o vanparninom postupku predvieno je da prvostepeni sud moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vrea pravo drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. Poto su alioci lica koja su prvostepenim reenjem oglaena za naslednika zaostavtine ostavioca po osnovu zakona i sporazuma o deobi imovine, to se donetim

97

VANPARNINI POSTUPAK

98

reenjem nee vreati njihova prava zasnovana na tom reenju, pa je samim tim imalo mesta primeni odredbe lana 21. Zakona o vanparninom postupku. (Prema Reenju Okrunog 21. februara 1996. godine) suda u Beogradu G. br. 384/96, od

OSPORAVANJA UGOVORA O POKLONU I RASPRAVA ZAOSTAVTINE Sud e doneti reenje kojim se prekida postupak raspravljanja zaostavtine, bez obzira na navode albe da zakonski uesnici ne navode iz kojih razloga osporavaju punovanost ugovora o poklonu, jer je to predmet parninog postupka. Iz obrazloenja: Pobijenim reenjem prekinut je postupak za raspravljanje zaostavtine iza pok. D. T. iz Beograda, i nasledni uesnici upueni na parnicu. Naime, prvostepeni sud je po provedenom postupku utvrdio da zakonski naslednici osporavaju punovanost ugovora o poklonu, pa je stoga pravilno postupio i odluio kao u izreci reenja, jer su u smislu lana 119. Zakona o vanparninom postupku sporne injenice od kojih zavisi pravo na naslee. Naime, nisu mogli biti uvaeni navodi albe kojima se poziva na okolnost da zakonski naslednici ne navode iz kojih razloga osporavaju punovanost ugovora o poklonu. Ovo stoga to navodi mogu biti samo predmet raspravljanja parninog postupka. (Prema Reenju Prvog optinskog suda u Beogradu O. br. 1598/94, od 2. decembra 1994. i Reenje Okrunog suda u Beogradu G. br. 344/96 od 14. februara 1996. godine)

PRAVOSNANOST ODLUKE VANPARNINOG SUDA Pravosnanost reenja u vanparninom postupku ne spreava da se o tom zahtevu odluuje u parnici, pod odreenim zakonskim uslovima. Iz obrazloenja: "Pravilno je prvostepeni sud doneo pobijanu odluku u smislu lana 151. stav 1. Zakona o vanparninom postupku SRS (ZVP), a ovo iz razloga da je protivnik po ovoj pravnoj stvari istakla da je vlasnik na idealnoj 1/2 predmetne zaostavtine, i to po osnovu sticanja u branoj zajednici sa ostaviocem, pa je tako izmeu stranaka dolo do spora u odnosu na pravo svojine na predmetnoj imovini, a takoe i u odnosu na udeo u istoj. U albi se, u stvari, istie da je sve prednje ve raspravljeno pravosnanim reenjem nadlenog ostavinskog suda. Meutim, po lanu 26. ZVP pravosnano reenje u vanparninom postupku ne spreava da se po istom zahtevu odluuje u parnici, a naroito ako se radi o pravu svojine ili drugom pravnom osnovu koji je nezavisan od prava na naslee. Zbog toga, u smislu lana 150 ZVP obavezno e se prekinuti postupak po fizikoj deobi, iako se

98

VANPARNINI POSTUPAK

99

zahtev zasniva na pravosnanom reenju ostavinskog suda, ukoliko neko od uesnika istakne da ima pravo svojine na istoj stvari, ali po drugom pravnom osnovu, jer to znai da je sporno pitanje predmet deobe ili eventualno udela u toj imovini, a takoe se u tom sluaju predlaga obavezno upuuje na parnicu." (Reenje Okrunog suda u Kraljevu G 1101/89 od 16. XI 1989.) PREINAENJE SOPSTVENE ODLUKE Prvostepeni sud kao vanparnini povodom albe, moe sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom. Prvostepeni sud je doneo reenje po ovoj pravnoj stvari o raspravljanju zaostavtine ostavioca i oglasio za zakonske naslednike odreene uesnike, a potom povodom albe jednog uesnika doneo je novo reenje kojim je odredio prekid postupka po ovoj pravnoj stvari i uputio odreenog uesnika na parnicu protiv drugog uesnika radi utvrivanja odreenih injenica. Iz obrazloenja: "U smislu lana 21. Zakona o vanparninom postupku ("Sl. glasnik SRS" broj 25/82) prvostepeni sud kao vanparnini moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju, s tim to e u suprotnom albu zajedno sa spisima dostaviti drugostepenom sudu na reavanje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom." (Reenje Okrunog suda u Kraljevu G 101/90 od 7. II 1990)

OBUSTAVA OSTAVINSKOG POSTUPKA Kada se u postupku utvrdi da je ostavilac u potpunosti raspolagao svojom imovinom ugovorom o doivotnom izdravanju, onda nema zaostavtine koja se moe raspravljati u ostavinskom postupku, pa se takav postupak ima obustaviti. Nije neophodno u vezi prednjeg pozivati stranke, upoznavati ih sa takvim ugovorom i u sluaju spora, upuivati ih na parnicu, jer je to nezavisno pravo svakog naslednika da u parnici moe pobijati pravnu valjanost takvih ugovora. Iz obrazloenja: "Prvostepeni sud je pravilno utvrdio da je ostavilac celokupnom svojom imovinom raspolagao za ivota predmetnim ugovorom o doivotnom izdravanju, pa je s obzirom na prednje pravilan i zakljuak prvostepenog suda da iza nje nije ostala imovina koja se moe raspravljati kao zaostavtina, te je odluka o obustavljanju postupka po ovoj pravnoj stvari pravilna i na zakonu zasnovana u smislu lana 113. stav 1. Zakona o vanparninom postupku u vezi sa lanom 117. Zakona o nasleivanju SRS. Nisu osnovani navodi albe da je u vezi prednjeg alioca kao uesnike trebalo pozvati u sud i upoznati ih sa navedenim ugovorom, a ovo iz razloga da to nije neophodno." (Okruni sud u Kraljevu, G. 221/91 od 14. II 1991.)

99

VANPARNINI POSTUPAK

100

UPUIVANJE NA PARNICU - ZBOG SPORA O INJENICAMA U postupku za ostavinsku raspravu se raspravlja i utvruje koja imovina predstavlja ostavinu (St. 1. l. 218. Zakona o nasljeivanju a ako meu nasljednicima postane sporno, da li neko, dakle, odreena imovina ulazi u ostavinu, sud e u smislu odredaba l. 223. Zakona o nasljeivanju nasljednika uputiti na parnicu. Sud prvog stupnja donio je rjeenje ija izreka glasi: I Prekida se ostavinski postupak iza pok. M. V. iz G. II Oporuna i zakonska nasljednica M. V. iz G. upuuje se da u roku 15 dana po pravomonosti ovog reenja pokrene parnicu protiv M.M. i Z.V. oboje iz C. radi utvrivanja koja imovina i u kojem omjeru spada u ostavinsku imovinu pok. ostavitelja. Prema odredbama st. 1. l. 218. Zakona o nasljeivanju u postupku za ostavinsku raspravu sud e raspraviti sva pitanja koja se odnose na ostavinu, a naroito o pravu na nasljedstvo, o veliini nasljednog dijela i o pravu na zapis. Dakle, u postupku za ostavinsku raspravu se raspravlja i utvruje koja imovina predstavlja ostavinu, a tek, ako meu nasljednicima postane sporno, da li neka, dakle odreena imovina ulazi u ostavinu, sud e u smislu l. 223. Zakona o nasljeivanju nasljednike uputiti na parnicu. Naravno, ostavinu moe predstavljati i samo jedna stvar i da meu nasljednicima postane sporno da li ta stvar ulazi u ostavinu i ta sporna injenica moe se utvrditi u parnici, no i u tom sluaju sud e uputiti nasljednika na parnicu radi utvrivanja da li neka odreena imovina ulazi u ostavinu, a ne da sud u parnici utvruje ostavinu, kako je to odluio sud prvog stupnja pobijanim rjeenjem. (upanijski sud u Bjelovaru, G. 1124/1998. od 11. 11. 1998. godine)

100

VANPARNINI POSTUPAK

101

3. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU RJEENJE DA SE NEE RASPRAVLJATI ZAOSTAVTINA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-202/99 Dana 26.6.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu iza pok. Rade Radia, sina , iz Banje Luke, ul. Strahinje Novia br. 12, na roitu odranom 26.6.1999. godine donio je sljede e R J E E NJ E Nee se raspravljati zaostavtina iza pok. , sina , iz Banje Luke, ul. Strahinje Novia br. 12, roenog 1.2.1938.godine, a umrlog 15.1.1999. godine, dravljanina BiH i RS.

Obrazloenje Na osnovu smrtovnice Matinog ureda Banja Luka broj 02-512/99 od 1.3.1999. godine, pokrenut je ostavinski postupak iza pok. , sina , iz Banje Luke, ul. Strahinje Novia broj 12. Na osnovu uvida u smrtovnicu i izjava nasljednika , supruge ostavioca, te , sina ostavioca, sud je utvrdio da ostavilac u asu smrti nije bio vlasnik nepokretne imovine, a da je od pokretne imovine posjedovao line stvari koje se nalaze u stanu ostavioca u ul. Strahinje Novia br. 12. Nasljednici ostavioca nisu traili da se sprovede ostavinska rasprava pa je sud temeljem l. 122. Zakona o vanparninom postupku odluio da se ne raspravlja zaostavtina iza pokojnog . Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu Banja Luka u roku od 15 dana, od dana prijema rjeenja, putem ovog suda.

101

VANPARNINI POSTUPAK

102

OGLAS AKO SE NE ZNA DA LI IMA NASLJEDNIKA OGLAS Kod Osnovnog suda u Banjoj Luci pokrenut je ostavinski postupak iza pok. , sina , iz Bistrice, optina Banja Luka. Kako se ne zna da li ima nasljednika pozivaju se lica koja polau pravo na nasljee ostavine iza pok. da se prijave ovom sudu u roku od godinu dana, raunajui od dana objave oglasa u "Slubenom glasniku RS" Banja Luka, jer e po proteku ovog roka, ako se ne prijavi niko ko polae pravo na nasljedstvo, sud zaostavtinu predati Optini Banja Luka. OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-251/99 Dana 16.3.1998. godine Sudija:

OGLAS AKO JE NEPOZNATO BORAVITE NASLJEDNIKA OGLAS Kod Osnovnog suda u Banjoj Luci pokrenut je ostavinski postupak iza pok. , sina , iz Bistrice, optina Banja Luka, te kako je nepoznato boravite njegovog nasljednika iz Bistrice, postavljen mu je staratelj iz Banje Luke, ul. Gajeva br. 10. Poziva se iz Bistrice, sada nepoznatog boravita, da se javi ovom sudu, jer e se u suprotnom po proteku roka od godinu dana, od dana objave oglasa u "Slubenom glasniku RS" Banja Luka ostavina raspraviti na temelju izjave postavljenog staratelja i podataka sa kojima raspolae sud. OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-251/99 Dana 15.6.1999. godine Sudija:

102

VANPARNINI POSTUPAK

103

RJEENJE O PREDAJI ZAOSTAVTINE OPTINI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-251/99 Dana 15.6.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu iza pok. , sina , iz Bistrice, optina Banja Luka, nakon proteka roka iz oglasa broj: 0-251/99 od 16.3.1998. godine koji je objavljen u "Slubenom glasniku RS", broj 10/98 od 15.6.1998. godine, donio je sljedee

R J E E NJ E Zaostavtina iza pok. , sina , iz Bistrice, a koju ini pravo vlasnitva na nekretninama i to k.. br. 25 u naravi kua, gospodarski objekti i okunica pov. 2600 m2 upisana u Zk. ul. br. 30 k.o. Bistrica sa 1/1 dijela, k.. br. 30/2 "krevina" oranica pov. 7000 m2, k.. br. 31 "Bujadnica" panjak pov. 15000 m2 upisan u zk. ul. br. 130 k.o. Bistrica sa 1/3 dijela, predaje se Gradu Banja Luka. Obrazloenje Kod ovog suda pokrenut je ostavinski postupak iza pok. , sina , iz Bistrice. Kako prema raspoloivim podacima sud nije mogao utvrditi da li umrli ima nasljednika, sud je objavio oglas u "Slubenom glasniku Republike Srpske", broj 20/99 od 15.06.1998. god. i pozvao lica koja polau pravo na nasljee da to prijave sudu u roku od jedne godine raunajui od dana objave oglasa. Na objavljeni oglas niko nije prijavio svoje pravo na nasljee, pa je sud temeljem lana 137 Zakona o vanparninom postupku odluio kao u izreci rjeenja. Sudija:

PRIJEDLOG ZA POPIS I PROCJENU IMOVINE OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET: Predlaga: , sin , iz Beograda, ul. Jurija Gagarina br. 15 Radi: Popisa i procjene imovine

PRIJEDLOG Dana, 5.5.1998. godine umro je u Braneevcima moj otac , sin . Matini ured u Braneevcima sainio je smrtovnicu i proslijedio sudu 15.5.1998. godine.

103

VANPARNINI POSTUPAK

104

Ja sam jedini nasljednik pok. . Meutim, moj otac pok. je u posljednjih 10 godina ivio u vanbranoj zajednici sa . Zajedno sa u kuu ostavioca doselio je i njen sin koji obrauje zemljite ostavioca i ubire plodove. Kako postoji bojazan da otui imovinu ostavioca do okonanja ostavinskog postupka, predlaem da sud izvri popis i procjenu imovine ostavioca, a ja sam spreman predujmiti trokove. U Beogradu, 16.5.1998. godine Predlaga:

RJEENJE O ODREIVANJU UVIAJA RADI POPISA I PROCJENE IMOVINE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-300/98 Dana 17.5.1998. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu iza pok. , sina , iz Braneevaca, povodom prijedloga iz Beograda, ul. Jurija Gagarina br. 15, donio je sljedee R J E E NJ E Odreuje se popis i procjena ostavinske imovine iza pok. , iz Braneevaca. , sina

Popis i procjena izvrie se na licu mjesta u Braneevcima u kui ostavioca u petak 27.5.1998. godine u 13 asova. Popis i procjenu izvrie slubenik ovog suda uz uee vjetaka poljoprivredne struke iz Banje Luke, ul. Filipa Vinjia br. 9 i vjetaka graevinske struke iz Banje Luke, ul. Jovana Duia br. 11. Nalae se predlagau da na ime trokova popisa i procjene imovine uplati predujam u iznosu od 200,00 KM u roku 3 dana, te da po uplati dostavi u spis kopiju uplatnice, jer se u suprotnom popis i procjena imovine nee izvriti.

Sudija:

104

VANPARNINI POSTUPAK

105

ZAPISNIK O ROITU ZA POPIS I PROCJENU OSTAVINSKE IMOVINE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-300/98 Dana 27.5.1998. godine ZAPISNIK od 27.5.1998. godine pok Sastavljen u ime Osnovnog suda u Banjoj Luci na licu mjesta u kui ostavioca u Braneevcima. OD SUDA PRISUTNI: Sudski slubenik: Poljoprivredni vjetak: Graevinski vjetak: Konstatuje se da je sudska komisija stigla na lice mjesta u selo Braneevce gdje je zatekla , sina ostavioca, i , pastorka ostavioca. Popisu i procjeni imovine prisustvuju svjedoci Braneevaca. i iz

Predmet uviaja je izvrenje popisa i procjene ostavinske imovine iza pok. a iz Braneevaca. Popis imovine izvrie sudski slubenik, a procjenu imovine izvrie vjetaci, i to tako to e graevinski vjetak izvriti procjenu graevinskih objekata i namjetaja, a poljoprivredni vjetak vrijednost zemljita, poljoprivredne mehanizacije, alata i stoke, vrijednost ostale imovine odredie komisija zajedniki. Razgledaju se kua, gospodarski objekti, kao i zateene stvari na posjedu ostavioca, te se utvruje da ostavinsku imovinu ine: porodina stambena zgrada, stara 20 godina, ija se vrijednost procjenjuje na 40.000,00 KM, tala, stara 25 godina, ija se vrijednost procjenjuje na 15.000,00 KM, svinjac i kokoinjac ija se vrijednost procjenjuje na 3.000,00 KM, upa ija se vrijednost procjenjuje na 2.000,00 KM,

Svi ovi objekti lee na graevinskoj parceli br. 330 k.o. Braneci, pov. 1500 m2 i vrijednost ovog zemljita uraunata je u vrijednost objekata koji lee na toj parceli. Parcela je upisana u zk. ul. br. 25 k.o. Braneci sa 1/1 dijela na imenu ostavioca pok. Laze Lazia. U ovom zk. ul. upisane su sljedee parcele: k.. br. 331 oranica pov. 15000 m2 ija vrijednost se procjenjuje na 15.000,00 KM, k.. br. 332 oranica pov. 10000 m2 ija vrijednost se procjenjuje na 10.000,00 KM.

105

VANPARNINI POSTUPAK

106

Ostavinsku imovinu ini i pokretna imovina: KM. Vjetaci trae nagradu u iznosu od po 70,00 KM svaki, sud dosuuje vjetacima nagradu u iznosu od po 70,00 KM i ista e biti isplaena iz uplaenog predujma trokova. Roite zavreno. namjetaj, polovan, (kuhinja, sto, 4 stolice, 2 kaua, brani krevet, vitrina, 2 ormana, klub stoli, 2 fotelje) ija vrijednost se procjenjuje na 1.500,00 KM, posteljina ija vrijednost se procjenjuje na 500,00 KM, kuanski aparati (poret na drva "kaloreks", ve maina "gorenje" friider "obodin") ija vrijednost se procjenjuje na 9.000,00 KM, razno posue ija vrijednost se procjenjuje na 300,00 KM, traktor IMT 39 sa prikljunom mehanizacijom (plug, tanjirae, brnae, sijaica i kosaica) ija se vrijednost procjenjuje na 10.000,00 KM, krava "simentalka" ija se vrijednost procjenjuje na 5.000,00 KM, tele staro 2 mjeseca, ija se vrijednost procjenjuje na 500,00 KM, ovce, 5 grla, ija vrijednost se procjenjuje na 1.000,00 KM, dvije svinje, teine po 100 kg, ija se vrijednost procjenjuje na 500,00 KM, kokoki 20 komada, ija se vrijednost procjenjuje na 600,00 KM, razni alati i inventar ija se vrijednost procjenjuje na 800,00 KM.

Ukupna vrijednost pokretne i nepokretne imovine ostavioca iznosi 97.000,00

Stranke:

Svjedoci:

Vjetaci:

Sudski slubenik:

ZAPISNIK O ROITU SA OSTAVINSKE RASPRAVE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-826/99 ZAPISNIK O RASPRAVI od 2.6.1999. godine Sastavljen u ostavinskom postupku iza pok. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: iz Piskavice.

106

VANPARNINI POSTUPAK

107

Konstatuje se da su pristupili za danas pozvani nasljednici: , supruga ostavioca, djeca ostavioca. i ro. ,

N A S LJ E D N I C I Nasljednici saglasno izjavie da je nasljedni red pravilno naveden u smrtovnici, pa se utvruje da su nasljednici iza pok. , zakonski nasljednici I nasljednog reda, i to: 1. 2. 3. Savska broj 15. Nasljednici izjavljuju da iza ostavioca nije naen testament. IMOVINA Na osnovu izjave nasljednika, te uvida u zemljino-knjine izvatke i priloenu tednu knjiicu, sud utvruje da zaostavtinu umrlog ine: pravo vlasnitva na k.. br. 10 u naravi kua, gospodarski objekti i zemljite upisani u zk. ul. br. 59 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela, traktor IMT 39 sa plugom, drljaama, tanjiraama i kosaicom, tedni ulog na tednoj knjiici Banjaluke banke AD Banja Luka br. 15000638-2500 sa saldom na dan 02.04.1999. godine od 12.500,00 DM sa pripisanim kamatama u iznosu od 2.250,00 KM, namjetaj, kuni aparati koji se nalaze u porodinoj kui ostavioca u Piskavici, , ro. , supruga ostavioca, domaica, iz Piskavice, , sin ostavioca, graevinski tehniar, iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia broj 20, ro. , kerka ostavioca, iz Banje Luke, ul.

Vrijednost ostavinske imovine procjenjuje se na iznos od 90.000,00 KM. Nakon to su propisno upozoreni na odredbe Zakona o nasljeivanju o nainu davanja nasljedne izjave, posebno o neopozivosti jednom date nasljedne izjave, nasljednici daju sljedee

N A S LJ E D N E I Z J A V E Ja, ro. , supruga ostavioca, domaica, iz Piskavice prihvatam se nasljednog dijela koji mi temeljem zakona pripada iza ostavioca i svoj nasljedni dio na nepokretnoj imovini, traktoru s prikljunom mehanizacijom, namjetaju i kuanskim aparatima ustupam sinu , a za sebe zadravam doivotno pravo uivanja na toj imovini. Prihvatam se nasljednog dijela na novanim sredstvima po osnovu tednog uloga, kao i eventualno ustupljenih dijelova na tednom ulogu.

107

VANPARNINI POSTUPAK

108

Ja, ro. , kerka ostavioca, iz Banje Luke, ul. Savska br. 15 slubenik, prihvatam se nasljednog dijela koji mi temeljem zakona pripada iza ostavioca, te dio na nepokretnoj imovini, traktoru i prikljunoj mehanizaciji, namjetaju i kuanskim aparatima, ustupam bratu , a dio na tednom ulogu ustupam majci . Ja, , sin pok. , graevinski tehniar iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia br. 20, prihvatam se kako svog tako i ustupljenih nasljednih dijelova. Nasljedni dio na tednom ulogu ostavioca ustupam majci . Sud donosi R J E E NJ E Roite je zavreno. Sudija objavljuje da e rjeenje dostaviti pismeno.

Zapisnar

PP

Sudija:

RJEENJE O NASLJEIVANJU, PO ZAKONSKOM REDU NASLJEIVANJA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-826/99 Dana 2.6.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu raspravljanje zaostavtine iza pok. , sina , iz Piskavice, nakon provedene ostavinske rasprave od 2.6.1999. godine donio je sljedee RJEENJE O NASLJEIVANJU Ostavinski postupak za raspravljanje zaostavtine iza pok. , sina , ro. 16.6.1930. godine u Piskavici, Optina Banja Luka, poljoprivrednika, dravljanina BiH i Republike Srpske, proglaava se zavrenim. I. Zaostavtinu umrlog ine: - pravo vlasnitva na k.. br. 10 u naravi kua, gospodarski objekti i okunica pov. 2500 m2 upisana u zk. ul. br. 59 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela, - traktor IMT 39 sa plugom, drljaama, tanjiraama i kosaicom, - namjetaj, kuanski aparati koji se nalaze u porodinoj kui ostavioca u Piskavici, - tedni ulog na tednoj knjiici Banjaluke banke AD Banja Luka br. 10500638-2500 sa saldom na dan 02.04.1999. godine od 12.500,00 DM sa pripadajuim kamatama. II. Njegovim nasljednicima temeljem Zakona proglaavaju se:

108

VANPARNINI POSTUPAK

109

1. , sin pok. , graevinski tehniar, iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia br. 20 sa 1/1 dijela - na k.. br. 10 u naravi kua, gospodarski objekti, okunica pov.2500 m2, upisana u zk. ul. br. 59 k.o. Piskavica, - traktoru sa plugom, drljaama, tanjiraama i kosaicom, - namjetaju i kuanskim aparatima. 2. , ro. , supruga ostavioca, domaica iz Piskavice sa 1/1 dijela - na tednom ulogu ostavioca poblie oznaenog u stavu I. rjeenja. - ustanovljava se pravo doivotnog uivanja , ro. , supruzi ostavioca iz Piskavice na 1/3 na navedenoj nepokretnoj imovini (kua, gospodarski objekti, okunici, namjetaju i kuanskim aparatima). III. Nalae se zemljino-knjinom odjeljenju Osnovnog suda u Banjoj Luci da izvri provoenje ovog rjeenja u zemljinim knjigama po pravosnanosti istog.

Obrazloenje Na osnovu smrtovnice matinog ureda Piskavica br. 02/8-202-300/99 od 1.4.1999. godine, pokrenut je ostavinski postupak iza pok. , sina , iz Piskavice. Na osnovu lana 10 Zakona o nasljeivanju sud je utvrdio da u krug nasljednika iza pok. ulaze zakonski nasljednici I nasljednog reda i to: supruga ostavioca, i ro. , djeca ostavioca. Ostavinsku masu ini imovina poblie opisana u stavu I rjeenja. Iza ostavioca nije naen testament. ustupila je svoj nasljedni dio na nepokretnoj imovini, traktoru sa prikljunom mehanizacijom, namjetaju i kuanskim aparatima sinu , dok se prihvatila nasljednog dijela na tednom ulogu ostavioca, te zadrala pravo doivotnog uivanja na nepokretnoj imovini, tj. kui, gospodarskim objektima, okunici, namjetaju i kuanskim aparatima. ustupila je svoj nasljedni dio na tednom ulogu majci , dok je nasljedni dio na ostaloj imovini ustupila bratu . prihvatio se nasljednog dijela kao i ustupljenih mu dijelova, s tim to je nasljedni dio na tednom ulogu ustupio majci . Na osnovu navedenih izjava sud je zaostavtinu uruio nasljednicima, kako je to navedeno u izreci rjeenja. Sudija:

109

VANPARNINI POSTUPAK

110

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

PRIJEDLOG O RASPRAVLJANJU NAKNADNO PRONAENE IMOVINE OSNOVNOM SUDU U BANJOJ LUCI PRIJEDLOG Radi: Raspravljanja naknadno pronaene imovine Rjeenjem toga suda broj 0-826/99 od 2.6.1999. godine raspravljena je zaostavtina iza pok. iz Piskavice. Dokaz: Uvid u spis br. 0-826/99 Nasljednici ostavioca su naknadno saznali da je ostavilac bio u asu smrti vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. 120 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela i to k.. br. 20 uma pov. 10000 m2. Dokaz: Uvid u zemljino-knjini izvodak. Kako imamo interes da se i ova imovina urui nasljednicima, predlaemo da sud zakae roite, na koje e pozvati nasljednike, od istih zaprimiti nasljedne izjave i nakon toga donijeti rjeenje o naknadno pronaenoj imovini. Banja Luka, 20.09.1999. godine Predlagai:

ZAPISNIK O ROITU KADA SE RASPRAVLJA O NAKNADNO PRONAENOJ IMOVINI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-826/99 ZAPISNIK od 15.10.1999. godine Sastavljen u Osnovnom sudu u Banjoj Luci u ostavinskom postupku iza pok. iz Piskavice. OD SUDA PRISUTNI: Sudija:

110

VANPARNINI POSTUPAK

111

Zapisniar: Konstatuje se da su pristupili za danas pozvani nasljednici i . Nasljednici izjavljuju da ostaju pri prijedlogu za raspravljanje naknadno pronaene imovine. Izjavljuju da su nedavno saznali da se ostavilac vodi kao vlasnik nekretnina i to k.. br. 20 upisan u zk. ul. br. 120 k.o. Piskavica, a koje nekretnine je ostavilac nasljedio od majke pok. . Izjavljuju da su nekretnine u naravi uma koji je ostavilac uivao dugi niz godina. Predlau da sud izvri uvid u zemljinoknjini izvodak. Vri se uvid u zemljino-knjini izvodak, te se utvruje da se ostavilac vodi kao vlasnik k.. br. 20 uma pov. 10000 m2 upisane u zk.ul. br. 120 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela. Sud prisutne nasljednike upozorava po ZON-u na mane davanja izjave, a posebno o neopozivosti jednom date nasljedne izjave, nakon ega nasljednici daju sljedee N a s lj e d n e i z j a v e Ja, ro. se nasljednog dijela i isti ustupam sinu , supruga ostavioca, iz Banje Luke, prihvatam . ,

Ja, ki pok. , iz Banje Luke, prihvatam se nasljednog dijela koji mi po zakonu pripada i isti ustupam bratu . Ja , sin ostavioca, iz Piskavice, prihvatam se nasljednog dijela koji mi temeljem zakona pripada iza ostavitelja kao i ustupljenih mi nasljednih dijelova. Sud donosi R J E E NJ E Roite je zavreno. Sudija objavljuje da e rjeenje dostaviti pismeno. Rjeenje e se nasljednicima dostaviti pismenim putem. Zapisnar PP Sudija:

111

VANPARNINI POSTUPAK

112

RJEENJE KOJIM SE ODLUUJE O NAKNADNO PRONAENOJ IMOVINI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-826/99 Dana 2.6.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu iza pok. , sina iz Piskavice, povodom prijedloga za raspravljanje naknadno pronaene imovine, donio je sljedee

R J E E NJ E Naknadno pronaena imovina iza pok. , sina iz Piskavice, a koju ine pravo vlasnitva na k.. br. 20 uma pov. 10000 m2 upisana u zk. ul. br. 120 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela, temeljem rjeenja ovog suda broj 0-826/99 od 02.06.1999. godine, uruuje se nasljedniku: , sinu Pelagia br. 20, sa 1/1 dijela. , graevinskom tehniaru, iz Banje Luke, ul. Vase

Nalae se zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda, da izvri provoenje rjeenja u zemljine knjige po pravosnanosti istog. Obrazloenje Kod ovog suda voen je ostavinski postupak iza pok. iz Piskavice koji je pravosnano okonan rjeenjem broj 0-826/99 od 02.06.1999. godine. Nasljednici , i podnijeli su ovom sudu prijedlog za raspravljanje naknadno pronaene imovine, navodei da je pok. u asu smrti bio vlasnik k.. br. 20 upisana u zk. ul. br. 120 k.o. Piskavica. Na roitu zakazanom povodom ovog prijedloga sud je izvrio uvid u zk. izvodak na osnovu ega je utvrdio da je pok. u asu smrti bio vlasnik na k.. br. 20 uma pov. 10000 m2 upisane u zk. ul. br. 120 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela. Nasljednice i ustupile su svoje nasljedne dijelove koji se prihvatio kako svog, tako i ustupljenih mu dijelova, pa mu je sud uruio naknadno pronaenu imovinu u cijelosti u smislu lana 139. Zakona o vanparninom postupku. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu Banja Luka 15 dana po prijemu istog, putem ovog suda.

112

VANPARNINI POSTUPAK

113

ZAPISNIK O ROITU U OSTAVINSKOM POSTUPKU, KADA POSTOJI TESTAMENT OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-53/99 ZAPISNIK O RASPRAVI od 2.3.1999. godine Sastavljen u Osnovnom sudu u Banjoj Luci u ostavinskom postupku iza pok. iz Laktaa. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su na roite pristupili nasljednici , i , djeca ostavioca. N a s lj e d n i c i Nasljednici saglasno izjavljuju da je nasljedni red pravilno naveden u smrtovnici. Sud utvruje da su nasljednici iza pok. , sina , iz Laktaa nasljednici I nasljednog reda, i to: 1. 2. Jakupovaca, 3. 20. Imovina Nasljednici saglasno izjavljuju da je ostavilac u asu smrti bio vlasnik kue, gospodarskih objekata i okunice u Laktaima, vlasnik vinograda u Rijeanima, te vlasnik poljoprivrednog zemljita takoe u Rijeanima. Uvidom u zk. izvotke priloene u spis od strane zemljino-knjinog odjeljenja ovog suda, utvruje se da ostavinsku imovinu ine: k.. br. 205 u naravi kua, gospodarski objekti i okunica, pov. 1200 m2 upisana u zk. ul. br. 35 k.o. Laktai sa 1/1 dijela, k.. br. 38 u naravi vinograd pov. 7500 m2 upisan u zk.ul.br. 40 k.o. Rijeani sa 1/2 dijela, k.. br. 39 u naravi oranica pov. 10000 m2 upisana u zk.ul.br. 41 k.o. Rijeani sa 1/2 dijela. , ro. , ro. , kerka ostavioca, domaica, iz Rijeana, , kerka ostavioca, domaica iz

, sin ostavioca, radnik, iz Laktaa, ul. Alekse antia broj

Druge imovine ostavilac nije imao.

113

VANPARNINI POSTUPAK

114

Nasljednik izjavi da je ostavilac sainio testament 1997. godine koji je predan na uvanje kod suda. Pribavlja se testament koji je pohranjen u sudski trezor pod brojem Pi-25/97. U prisustvu nasljednika sudija pregleda koverat na kojem pie testament , te konstatuje da je koverat zapeaen, te da nije oteen peat, niti je koverat otvaran. Nakon toga sudija otvara koverat bez povrede peata i u kovertu je naen testament pok. iz Laktaa. Pismeno nosi naziv testament koji je pisan na arak papiru hemiskom olovkom, pisanim slovima. Testament poinje rijeima "Cjelokupnu svoju imovinu ostavljam..." a zavrava rijeima "... niti se nalazio u zabludi". Na testametu je naznaeno da je sainjen u Laktaima 20.5.1997. godine. U testamentu nije nita ispravljano, brisano i dodavano. Testament je napisao i potpisao svojeruno Sud donosi R J E E NJ E Proglaava se testament 20.5.1997. godine. iz Laktaa sainjen u Laktaima .

Svjedoci proglaenja testamenta su nasljednici , i . Na orginalu testamenta se stavlja zabiljeka da je proglaen i isti se ostavlja na uvanje u sudskom depozitu, a ovjeren prepis testamenta se zadrava u spisu. Nakon toga sud upoznaje nasljednike da nainom davanja izjave, a naroito na neopozivost jednom date nasljedne izjave, nakon ega nasljednici daju sljedee

N a s lj e d n e i z j a v e Ja, ro. , kerka ostavioca, domaica iz Rijeana, osporavam pravnu valjanost i istinitost testamenta. Traim da se zaostavtina urui nasljednicima po zakonskom redu nasljeivanja. Prihvatam se nasljednog dijela. Ja, ro. , ki ostavioca, domaica, iz Jakupovaca, osporavam pravnu valjanost i istinitost testamenta, zahtijevam da se zaostavtina urui nasljednicima u skladu sa zakonskim redom nasljeivanja. Prihvatam se nasljednog dijela koji mi temeljem zakona pripada. Ja, , sin ostavioca, radnik, iz Laktaa, priznajem testament kao istinit i pravno valjan. Prihvatam se nasljea koje mi se ostavlja testamentom, a protivim da se zaostavtina urui nasljednicima po zakonskom redu nasljeivanja. Osporavam sestrama i nasljeivanje zaostavtine po zakonskom redu nasljeivanja, ali priznajem pravo na nuni dio. Sud donosi

114

VANPARNINI POSTUPAK

115

R J E E NJ E Prekida se ostavinski postupak iza pok. Laktaa. Nasljednice , sina iz

i upuuju se da pokrenu parnicu protiv radi utvrenja da testament ostavioca od 20.5.1997. godine nije pravno valjan i istinit. Navedene nasljednice dune su pokrenuti parnicu u roku od 30 dana, od dana prijema ovog rjeenja. Ako nasljednici ne pokrenu parnicu u navedenom roku sud e nastaviti ostavinski postupak i odluiti prema stanju spisa, bez obzira na zahtjeve u pogledu koji su nasljednici upueni na parnicu. Navedene nasljednice su dune dostaviti sudu primjerak tube, kao dokaz da je parnica pokrenuta u odreenom roku. Zapisniar: PP Sudija:

RJEENJE O PREKIDU OSTAVINSKOG POSTUPKA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-53/99 Dana 2.3.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom postupku iza pok. , sina , iz Laktaa, ul. Alekse antia broj 20, na roitu od 2.3.1999. godine donio je sljedee

R J E E NJ E Prekida se ostavinski postupak iza pok. Laktaa. Nasljednice protiv radi utvrenja da nije punovaan i istinit testament ostavioca od 20.5.1997. godine. Navedene nasljednice dune su da pokrenu parnicu u roku od 30 dana od dana prijema ovog rjeenja. Ako nasljednici ne pokrenu parnicu u navedenom roku sud e nastaviti ostavinski postupak i odluiti prema stanju spisa, bez obzira na zahtjeve u pogledu koji su nasljednici upueni na parnicu. Navedene nasljednice su dune da dostave primjerak tube, kao dokaz da je parnica pokrenuta u odreenom roku. Obrazloenje Na osnovu smrtovnice Matinog ureda iz Laktaa broj 02/12-150/99 sud je pokrenuo ostavinski postupak iza pok. , sina iz Laktaa. U krug nasljednika ulaze nasljednici I nasljednog reda, i to: i , sina iz

upuuju se da pokrenu parnicu

115

VANPARNINI POSTUPAK

116

, djeca ostavioca.

Ostavinsku imovinu ine pravo vlasnitva na nekretninama upisanim u zk.ul.br. 35 k.o. Laktai sa 1/1 dijela, zk.ul.br. 38 k.o. Rijeani i zk.ul.br. 41 k.o. Rijeani sa 1/2 dijela. Iza ostavioca je naen testament koji je bio pohranjen kod ovog suda broj I25/97, kojim testamentom ostavilac ostavlja u nasljee cjelokupnu svoju imovinu sinu . Nasljednici i su osporile pravnu valjanost i istinitost testamenta i zatraile da se zaostavtina urui nasljednicima prema zakonskom redu nasljeivanja. Testamentalni nasljednik je priznao pravnu valjanost i istinitost testamenta i prihvatio se nasljea. Usprotivio se da se zaostavtina urui nasljednicima prema zakonskom redu nasljeivanja. Kako su meu nasljednicima sporne injenice od kojih zavisi njihovo pravo, to je sud temeljem lana 128, stav 1. Zakona o vanparninom postupku ovaj postupak prekinuo. Obzirom da sporni testament ima zakonom propisanu formu, pravna pretpostavka je da je on pravno valjan, pa je sud na parnicu uputio i smatrajui njihovo pravo manje vjerovatnim u smislu lana 131 stav 1 citiranog zakona. Ukoliko navedene nasljednice ne pokrenu parnicu u navedenom roku, sud e nastaviti ostavinski postupak i odluiti prema stanju spisa, bez obzira na zahtjeve u pogledu kojeg su nasljednici upueni na parnicu, a u smislu lana 131. stav 3. citiranog Zakona. Nakon iznesenog odlueno je kao u izreci reenja. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu Banja Luka u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

116

VANPARNINI POSTUPAK

117

ZAPISNIK O ROITU, NAKON PREKIDA OSTAVINSKOG POSTUPKA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-53/99

ZAPISNIK O RASPRAVI Sainjen 2.5.1999. godine kod Osnovnog suda u Banjoj Luci u ostavinskom postupku iza pok. , sina , iz Laktaa. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su na roite pristupili nasljednici . Nasljednice i izjavljuju da nisu pokrenule parnicu radi osporavanja punovanosti i istinitosti testamenta iza pok. od 20.5.1997. godine, niti imaju namjeru u budunosti pokrenuti parnicu. Trae da im se iz zaostavtine izdvoji nuni dio. Nasljednik izjavljuje da se ne protivi izdvajanju i uruenju nunog dijela nasljednicima i a prihvata se nasljea na preostaloj imovini. Sud donosi , i

R J E E NJ E Roite je zavreno.

Zapisniar:

PP

Sudija:

117

VANPARNINI POSTUPAK

118

RJEENJE O NASLJEIVANJU, PO TESTAMENTALNOM NASLJEIVANJU

OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-53/99 Dana 2.5.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu iza pok. , sina , iz Laktaa, ul. Alekse antia br. 20, nakon provedene ostavinske rasprave dana 2.5.1999. godine donio je sljedee RJEENJE O NASLJEIVANJU Ostavinski postupak za raspravljanje zaostavtine iza pok. , sina , iz Laktaa, ul. Alekse antia br. 20, ro. 1928. godine u Laktaima, dravljanin BiH i Republike Srpske, proglaava se zavrenim. I. Zaostavtinu umrlog ine: pravo vlasnitva na k.. br. 205 kua i okunica pov. 1200 m2 upisana u zk.ul.br. 35 k.o. Laktai sa 1/1 dijela, k.. br. 38 vinograd, na strani pov. 7500 m2 upisana u zk.ul.br. 40 k.o. Rijeani sa 1/2 dijela, k.. br. 39 oranica, krevina, pov. 10000 m2 upisana u zk.ul.br. 41 k.o. Rijeani sa 1/2 dijela.

II. Njegovim nasljednikom na osnovu testamenta od 20.5.1997. god. proglaava se: , sin , radnik, iz Laktaa, ul. Alekse antia br. 20, sa ..................................... 4/6 dijela,

III. Njegovim nasljednicima na osnovu zakonskog reda nasljeivanja proglaavaju se: 1. ro. , ki pok. Rijeana sa ............................................................ 1/6 dijela, , domaica, iz

2. Jaca Janji, ki pok. Marka, domaica, iz Jakupovaca sa .................................................................................. 1/6 dijela. IV. Nalae se zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda da izvri provoenje rjeenja po pravosnanosti istog.

118

VANPARNINI POSTUPAK

119

Obrazloenje Na osnovu smrtovnice Matinog ureda Laktai br. 02/12-150/99 pokrenut je ostavinski postupak iza pok. iz Laktaa. Na osnovu lana 10. Zakona o nasljeivanju sud je utvrdio da u krug nasljednika ulazi nasljednici I nasljednog reda, i to: , i , djeca ostavioca. Ostavinsku imovinu ine nekretnine poblie oznaene u izreci rjeenja. Iza ostavioca je pronaen testament koji je ostavioc sainio u Laktaima 20.05.1997. godine i predao na uvanje kod ovog suda pod brojem Pi-25/97. Testamentom koji je testator svojeruno sastavio i potpisao, testator ostavlja cjelokupnu imovinu u nasljee sinu . Nasljednici i osporile su pravnu valjanost i istinitost testamenta, dok je testamentarni nasljednik priznao pravnu valjanost i istinitost testamenta. S obzirom na to da je dolo do spora izmeu nasljednika u vezi s pitanjem punovanosti i istinitosti testamenta, sud je temeljem lana 128. stav 1 Zakona o vanparninom postupku ostavinski postupak prekinuo i nasljednice i uputio na parnicu, radi utvrenja pravne valjanosti i istinitosti testamenta smatrajui njihovo pravo manje vjerovatno. Nasljednice i nisu obavijestile sud da su pokrenule parnini postupak pa je sud nastavio ostavinski postupak u smislu lana 131. citiranog zakona. Na roitu od 2.5.1999. godine nasljednice i su obavijestile sud da nisu pokrenule parnicu radi osporavanja valjanosti i istinitosti testamenta niti namjeravaju da parnicu pokrenu. Zatraile su da im sud urui nuni nasljedni dio. Nasljednik nije osporio nuni nasljedni dio nasljednicima i , pa im je sud uruio nuni nasljedni dio u smislu lana 29. Zakona o nasljeivanju dok je testamentalnom nasljedniku uruio zaostavtinu u preostalom dijelu, u smislu lana 10. citiranog Zakona u vezi sa lanom 132. Zakona o vanparninom postupku Na osnovu iznesenog sud je odluio kao u izreci rjeenja. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

119

VANPARNINI POSTUPAK

120

4. ODREIVANJE NAKNADE ZA EKSPROPRISANE NEPOKRETNOSTI Naknada za eksproprisane nepokretnosti odreuje se pred sudom po pravilima vanparninog postupka poslije izvrene eksproprijacije kad stranke (raniji vlasnik i korisnik eksproprijacije) nisu postigle sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost pred nadlenim organom uprave. Materijalnopravne i procesne odredbe o eksproprijaciji nekretnina sadrane su u Zakonu o eksproprijaciji ("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj 8/96, ispravka broj 9/96, izmjene i dopune broj 15/96). U daljem izlaganju ovaj zakon bie oznaavan uobiajenom skraenicom kao ZE. Prema lanu 1. tog zakona nepokretnosti se mogu eksproprisati ili se svojina na wima moe ograniiti, samo uz pravinu naknadu koja ne moe biti nia od trine cijene nepokretnosti, ako to zahtijeva opti interes utvren na osnovu zakona. Opti interes za eksproprijaciju nepokretnosti utvruje se zakonom ili odlukom Vlade Republike Srpske u skladu sa ovim zakonom (lan 2. istog zakona). lanom 3. ZE propisano je da se nepokretnostima u smislu tog zakona smatraju zemqita, zgrade i drugi graevinski objekti. Eksproprijacija moe biti potpuna i nepotpuna. Potpuna eksproprijacija podrazumijeva promjenu prava vlasnitva na eksproprisanoj nepokretnosti, do ega dolazi danom pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji (lan 4. stav 1. ZE). Poto se eksproprijacija vri u korist Republike Srpske koja eksproprisane nepokretnosti dalje dodjeljuje investitorima za izgradnju objekata pod uslovima iz lana 7. stav 1. i 2. ZE, kod potpune eksproprijacije prenosi se pravo svojine na eksproprisanu nepokretnost iz privatne u dravnu svojinu. Kod nepotpune eksproprijacije pravo svojine na nepokretnosti se ne prenosi, nego ograniava ustanovljavanjem prava slubenosti na nepokretnosti ili zakupa na zemljitu na odreeno vrijeme. ZE poznaje jo institute privremenog zauzimanja zemljita koje treba da slui odreenoj potrebi u vezi sa izgradnjom objekta radi izmjetanja radnika, materijala, maina i sl., te dozvole za vrenje pripremnih radnji u svrhu eksproprijacije (lan 6.), kao osnov prava vlasnika nepokretnosti na naknadu (lan 54.). U oba sluaja, bilo da se radi o potpunoj ili nepotpunoj eksproprijaciji, ranijem vlasniku pripada pravina novana naknada, koja, kako je ve reeno, ne moe biti nia od trine cijene nepokretnosti. Naknada se odreuje po pravilu u novcu, a kad zakon to predvia ranijem vlasniku se moe dati u svojinu druga nepokretnost (lan 10.). Blia materijalnopravna pravila o odreivanju visine naknade za pojedine vrste nepokretnosti, sadrana su u odredbama lanova 14. do 18. i 40. do 54. ZE. S obzirom na temu ovog rada, u daljem izlaganju nee biti rijei o tim pravilima, nego o procesnopravnim odredbama vanparninog postupka za odreivanje naknade za eksproprisane nepokretnosti. Ovdje se samo ukazuje na to da su, zbog jedinstva materijalnih i procesnih normi, sudovi duni da u postupku odreivanja naknade za eksproprisane nekretnine primjenjuju i pravila ZE o odreivanju naknade za pojedine vrste nepokretnosti i da, u skladu sa njima, usmjeravaju voenje postupka i utvrivanje injeninog stanja. Nadleni organ za sprovoenje postupka eksproprijacije je Republika uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove podruna jedinica u optini na ijoj se teritoriji nalazi nepokretnost predloena za eksproprijaciju (lan 28. stav 1. ZE). Isti organ je

120

VANPARNINI POSTUPAK

121

duan, da poslije pravosnanosti rjeenja o eksproprjaciji, odmah bez odlaganja zakae i odri raspravu za sporazumno odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost (lan 55. stav 1. ZE). Ako se sporazum o naknadi u cjelini ne postigne u roku od dva mjeseca od dana pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji, podruna jedinica Uprave duna je dostaviti pravosnano rjeenje o eksproprijaciji sa svim spisima nadlenom osnovnom sudu radi odreivanja visine naknade (lan 60. stav 1. istog zakona). Ako podruna jedinica odbije zakljuivanje sporazuma o naknadi, kad utvrdi da bi taj sporazum bio u suprotnosti s pozitivnim propisima, takoe je duna da bez odlaganja dostavi sve spise predmeta eksproprijacije nadlenom osnovnom sudu (lan 57. stav 1. i 3. ZE). Postupak odreivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti, propisan je kao jedan od postupaka ureenja imovinskih odnosa, odredbama lanova 146. do 153. Zakona o vanparninom postupku. Ovaj zakon objavljen je u "Slubenom listu SR BiH" broj 10/89 a u Republici Srpskoj se primjenjuje na osnovu lana 12. Ustavnog zakona za sprovoenje Ustava Republike Srpske ("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj 21/92). Zakon o vanparninom postupku e dalje biti oznaavan skraenicom ZVP. U ovom vanparninom postupku sud, prema tome, odreuje visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost kad korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik pred nadlenim organom uprave nisu postigli sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost. Stranke u postupku su korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik, iji su pravni interesi suprotstavljeni. Iskljuivo mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi eksproprisana nepokretnost (lan 13. stav 3. ZVP). Raspravljanje pred sudom je javno (lan 9. stav 1. istog zakona). U postupku prvostepeni sud raspravlja i odluuje u vijeu koje je sastavljeno od jednog sudije, kao predsjednika vijea i dvojice sudija porotnika (lan 16. stav 2. ZVP). Protiv pravosnanog rjeenja donesenog u drugom stepenu, doputena je revizija (lan 26.). Pored pravosnanog rjeenja o eksproprijaciji i spisa, podruna jedinica Uprave duna je dostaviti sudu i dokaz o isplati vlasniku ponuenog iznosa naknade ili o polaganju istog u depozit suda. Podruna jedinica moe i prije isteka roka od dva mjeseca dostaviti rjeenje o eksproprijaciji sa spisima nadlenom sudu, ako iz izjava uesnika tvrdi da se ne moe postii sporazum o naknadi. Ako podruna jedinica ne dostavi rjesenje i spise u navedenom roku, uesnici se mogu i neposredno obratiti sudu za odreivanje naknade. Postupak je hitan i vodi se po slubenoj dunosti. Postupak se dalje sprovodi tako to sud odreuje roite na kojem e omoguiti uesnicima da se izjasne o obliku i obimu, odnosno visini naknade, kao i o dokazima o vrijednosti nepokretnosti, koji se pribavljaju po slubenoj dunosti. Sud na roitu izvodi i druge dokaze koje uesnici predloe, ako nae da to ima znaaja za odreivanje naknade, a po potrebi odreuje i vjetaenje. Ovdje se radi o raspravnom naelu i naelu neposrednosti koja nisu karakteristina za vanparnini, nego za parnini postupak. U vanparninom postupku se primjenjuju kad je to izriito propisano zakonom kao u ovom sluaju, s obzirom na prirodu eksproprisane nepokretnosti, i od linih, porodinih i materijalnih prilika ranijeg vlasnika, ako su od uticaja na visinu naknade (lan 50. ZE). Trokove postupka odreivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti snosi korisnik eksproprijacije, osim trokova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg vlasnika. Ovakve odredbe su i razumljive, poto se eksproprijacija vri u interesu korisnika eksproprijacije i u skladu su sa lanom 28. stav 3. ZVP. Uesnici mogu i pred sudom zakljuiti sporazum o naknadi za eksproprisane nepokretnosti. Ako zakljue sporazum o tome da se naknada za eksproprisanu zgradu ili stan odredi u obliku davanja druge zgrade ili stana, sporazumom e odrediti rok za

121

VANPARNINI POSTUPAK

122

ispunjenje uzajamnih obaveza. Ako taj rok ne odrede, sud e rjeenjem o naknadi odrediti rok o iseljenju iz eksproprisane zgrade, odnosno stana kao posebnog dijela zgrade, prema ZE. Ova odredba upuuje na lan 15. stav 3. i lan 14. stav 2., 3. i 4. ZE. Prema lanu 15. stav 3. pomenutog zakona ranijem vlasniku koji koristi eksproprisani objekt, druga nepokretnost obezbjeuje se prije ruenja eksproprisanog objekta, a ranijem vlasniku koji nije korisnik eksproprisanog objekta druga nepokretnost obezbjeuje se najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji. lan 14. istog zakona propisuje u stavu 2. da se ranijem vlasniku eksproprisanog poljoprivrednog objekta koji je korien za uzgoj stoke i smjetaj ili preradu poljoprivrednih proizvoda, a kome je prihod od tih djelatnosti uslov za egzistenciju, naknada odreuje davanjem u svojinu drugog objekta u kome e moi da nastavi obavljanje djelatnosti, na mjestu koje predloi raniji vlasnik u okviru svog poljoprivrednog posjeda, u skladu sa vaeim propisima. Ovu obavezu korisnik eksproprijacije duan je da izvri najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana ruenja eksproprisanog objekta (stav 3.). Do predaje u posjed objekta koji se daje u svojinu na ime naknade, korisnik eksproprijacije je duan da prije ruenja eksproprisanog objekta ranijem vlasniku omogui korienje drugog objekta (stav 4.). Ista pravila vae i za eksproprisano poljoprivredno zemljite. Ako uesnici zakljue sporazum o naknadi za to zemljite u obliku davanja u vlasnitvo ranijem vlasniku druge nepokretnosti, a ne odrede rok za izvrenje uzajamnih inidbi, sud rjeenjem o naknadi odreuje rok za predaju eksproprisanog poljoprivrednog zemljita. U vezi sa ovim pravilom vanparninog postupka je odredba lana 14. stav 1. ZE, da se naknada za eksproprisano obradivo poljoprivredno zemljite licu kome je prihod od tog zemljita uslov za egzistenciju, odreuje na njegov zahtjev davanjem u svojinu drugog odgovarajueg zemljita iste kulture i klase ili odgovarajue vrijednosti u istom mjestu ili blioj okolini. Ako to nije mogue zbog eksproprijacije veeg obima (eksploatacije uglja, izgradnja termoelektrana, eksploatacionih jezera i sl.) naknada se isplauje u novcu. Po zakljuenju rasprave sud donosi rjeenje kojim odreuje oblik i obim, odnosno visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost i obavezuje korisnika eksproprijacije da tu naknadu ispuni, odnosno isplati ranijem vlasniku. Visina naknade u novcu za eksproprisanu nepokretnost odreuje se po trinoj cijeni prema okolnostima u vrijeme donoenja prvostepene odluke o naknadi. Ako su eksproprisane nepokretnosti raznih vrsta u svojini istog vlasnika, u odluci suda posebno se iskazuje naknada za pojedine vrste nepokretnosti (lan 40. ZE). Kad se rjeenje o naknadi ne odnosi na novanu naknadu, sadrina obaveze mora biti jasno odreena u tom smislu da se nepokretnosti mogu lako identifikovati. Ovo radi toga to je rjeenje o odreivanju naknade za eksproprisanu nepokretnost izvrna isprava u smislu lana 16. Zakona o izvrnom postupku ("Slubeni list SFRJ" broj; 20/78, 6/82, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91) i "Slubeni glasnik Republike Srpske" broj 17/93 i 14/94). Ako uesnici zakljue sporazum o obliku i obimu, odnosno o visini naknade, sud e svoje rjeenje zasnovati na njihovom sporazumu ukoliko nae da sporazum nije u suprotnosti s prinudnim propisima i dobrim obiajima (ZVP iz 1989. godine koristi raniju terminologiju: "prinudni propisi o samoupravnim pravima radnih ljudi, o raspolaganju drutvenim sredstvima i drugi prinudni propisi", kao "pravila morala samoupravnog socijalistikog drutva"). U protivnom sud e nastaviti postupak i poto raspravi i utvrdi sve bitne i sporne injenice, donijee rjeenje o naknadi bez obzira na sporazum uesnika.

122

VANPARNINI POSTUPAK

123

Odredbe o postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost shodno se primjenjuju i u drugim sluajevima kada se ranijem vlasniku po zakonu priznaje pravo na naknadu na nepokretnost na kojoj je izgubio pravo vlasnitva ili drugo stvarno pravo. Tako je na primjer Zakonom o graevinskom zemljitu ("Slubeni list SR BiH broj 34/86, 1/90 i 29/90 i "Slubeni glasnik republike Srpske" broj 29/94, 23/98 i 5/99) propisano da raniji vlasnik neizgraenog graevinskog zemljita koje je preuzeto iz njegovog posjeda ima pravo na naknadu (lan 44. stav 1.); naknada se odreuje i isplauje po odredbama ZE (stav 4.). Prema lanu 11. strav 3. Zakona o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama ("Slubeni list SR BiH" broj 23/79 i 26/86 koji se primjenjuje na osnovu lana 12. Ustavnog zakona za sprovoenje Ustava Republike Srpske) ako poslovna zgrada odnosno poslovna prostorija prelazi u drutvenu (sada dravnu) svojinu, ranijem vlasniku (a to je udruenje graana ili drugo graansko pravno lice kojeje prema odredbama tog zakona moglo imati pravo svojine na ovakvim objektima) pripada pravo na naknadu po odredbama ZE. Zakokn o kulturnim dobrima ("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj 11/95) predvia mogunost u lanu 31., da sopstvenik zatienog dobra (kulturnog odbora ili dobra koje po tom zakonu uiva prethodnu zatitu) ima pravo na naknadu tete usljed mjere kojom je obezbijeena dostupnost kulturnog dobra javnosti, koja se utvruje ugovorom po pravilima imovinskog prava, a u sluaju spora utvruje ugovorom po pravilima imovinskog prava, a u sluaju spora utvruje je nadleni sud u vanparninom postupku. Ako se u ovim sluajevima visina naknade odreuje pred sudom, shodno se primjenjuju odredbe ZVP o odreivanju naknade za eksproprisane nekretnine.

5. SUDSKA PRAKSA NADLENOST U POSTUPKU UTVRIVANJA NAKNADE lan 29. Zakona o eksproprijaciji Sud u postupku utvrivanja naknade za eksproprisane nekretnine ne odluuje o pravu na naknadu nego samo o visini naknade. O pravu na naknadu odluuje nadleni organ uprave rjeenjem o eksproprijaciji. Iz obrazloenja: Irelevantni su navodi revizije da je predlaga bespravno izgradio stambeni objekat na rudnom polju kao i sporedne objekte, pa da mu stoga ne pripada pravo na naknadu za ove objekte. Odredbom lana 29. Zakona o eksproprijaciji propisano je da rjeenjem eksproprijacije, pored ostalog sadri naznaenje nepokretnosti koje se ekspropriu uz navoenje podataka iz katastra odnosno zemljinih knjiga, naznaenje vlasnika eksproprisanih nekretnina, objekta koji se eksproprie i naznaenje da li vlasniku i za koje eksproprisane nekretnine pripada pravo na naknadu. U rjeenju o eksproprijaciji navedeno je da je predlaga vlasnik objekta, a pored ostalog i da predlagau za sve eksproprisane nekretnine pripada pravo na naknadu. Iz

123

VANPARNINI POSTUPAK

124

izloenog slijedi da se o pravu na naknadu za eksproprisane nekretnine odluuje rjeenjem o eksproprijaciji koje donosi nadleni organ uprave a s tim u vezi u upravnom postupku se utvruje i da li je eksproprisani graevinski objekat bespravno graen. (Rjeenje Vrhovnog suda BiH, broj Rev-123/98 od 4.8.1998. godine) ODREIVANJE NAKNADE ZA EKSPROPRISANU NEPOKRETNOST Postupak odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, u kome do dana stupanja na snagu ovog zakona nije zakljuen sporazum o naknadi, odnosno nije doneta pravosnana sudska odluka, okonae se po odredbama ovog (novog) Zakona. Iz obrazloenja: Iz stanja u spisima proizilazi da je naknada za izuzetno nacionalizovano neizgraeno gradsko graevinsko zemljite odreena na osnovu odredaba lanova 46. i 71. Zakona o eksproprijaciji ("Sl. glasnik SRS", br. 40/84, 53/87, 22/89 i 15/90 i "Sl. glasnika RS", br. 6/97). Meutim, nakon donoenja prvostepenog reenja u ovom predmetu donet je novi Zakon o eksproprijaciji ("Sl. glasnik RS", br. 53/95 od 28. decembra 1995. god.), koji je stupio na snagu 5. januara 1996. godine, a koji u lanu 44. na drugi nain propisuje odreivanje naknade za izuzetno nacionalizovano izgraeno graevinsko zemljite. Prema odredbi lana 72. stav 2. ovog Zakona postupak odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, u kome do dana stupanja na snagu ovog zakona nije zakljuen sporazum o naknadi, odnosno nije doneta pravosnana sudska odluka, okonae se po odredbama ovog zakona. Kako u ovom predmetu do stupanja na snagu navedenog Zakona o eksproprijaciji nije doneta pravosnana sudska odluka u postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, jer je navedeni Zakon stupio na snagu 5. januara 1996. godine, a drugostepena odluka doneta 28. februara 1996. godine, to se u zahtevu za zatitu zakonitosti osnovano ukazuje da su navedena reenja doneta uz pogrenu primenu materijalnog prava, jer su sudovi, donosei navedeno reenje, primenili zakon koji nije mogao biti primenjen, a nisu primenili zakon ija je primena bila obavezna. (Odluka Vrhovnog suda Srbije Gzz. 31/97 od 8. 1. 1998.) PONITENJE RJEENJA O EKSPROPRIJACIJI VRAANJE NAKNADE Za sluaj ponitenja reenja o eksproprijaciji i vraanja eksproprisane nepokretnosti ranijem vlasniku (deeksproprijacija), primenom naela jednakih vrednosti uzajamiih davanja, vlasnik je duan vratiti pravinu naknadu prema kriterijumima po kojima se ona utvruje u vreme kada je izvreno vraanje. Iz obrazloenja: Sudovi utvruju da su tueni nakon ponitaja pravosnanog reenja o eksproprijaciji krajem 1981. godine vratili naknadu koja im je bila isplaena za eksproprisanu nekretninu uplatom iznosa od 300.000 dinara u korist napred oznaenog

124

VANPARNINI POSTUPAK

125

SIZ-a, a posle toga 1. avgusta 1983. godine u izvrnom sudskom postupku povratili stambeni odnosno poslovni prostor koji je bio u okviru eksproprisanog objekta. Ponitajem reenja o eksproprijaciji nastupaju posledice kao kod ponitaja ugovora i strana koja je neto primila ima izvriti vraanje primljenog u jednakim vrednostima uzajamnih davanja. Kako je u pitanju vraanje eksproprisanog stambenog objekta i vraanje naknade za eksproprisanu takvu imovinu, moraju se potovati ista pravila i kriterijumi koji su se primenjivali kod odreivanja naknade iz lana 25. do 32. Zakona o eksproprijaciji ("Sl. list SAPV", broj 16/78). Iznos naknade koju treba tueni da vrate utvrdie se prema vremenu kada su tueni vratili - uplatili iznos od 300.000 dinara, i to prema trinoj vrednosti stambene zgrade uz ocenu svih ostalih kriterijuma koji odreuju naknadu. Ako je tako utvrena naknada vea od visine uplaenog iznosa potpuna naknada e se prema preostaloj srazmeri odrediti prema cenama u vreme donoenja sudske odluke.

6. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ODREIVANJA NAKNADE ZA EKSPROPRISANE NEKRETNINE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-26/98 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 28.4.1998. godine. OD SUDA PRISUTNI: Predsjednik vijea: Sudije porotnici: Zapisniar: Konstatuje se da je pristupio , raniji korisnik zemljita, i zastupnik protivpredlagaa zamjenik Republikog javnog pravobranioca . Predsjednik vijea otvara raspravu i izlae stanje predmeta prema spisu. Predlaga - raniji korisnik izjavio je da je Republika uprava za geodetsko imovinsko-pravne poslove izuzela dio njegove k.. 10/62 k.o. Zaluani u pov. 500 m2 i poruila ogradu. U vezi s naknadom za poruenu ogradu, saglasan je sa prijedlogom protivpredlagaa da mu se isplati naknada za iznos od 1.000,00 KM, a to se tie naknade za izuzeto graevinsko neizgraeno zemljite trai da mu se obezbijedi drugo zemljite ili isplati naknada 20 KM po m2 to je ukupno 10.000,00 KM kolika je trina vrijednost zemljita. Zamjenik Republikog javnog pravobranioca izjavio je da se protivi prijedlogu da se za izuzeto zemljite predlagau obezbijedi drugo zemljite. Razlog je taj, to se radi o graevinskom neizgraenom zemljitu u drutvenoj svojini, na ime ijeg se izuzimanja ne moe predlagau obezbijediti drugo, odgovarajue, zemljite, odnosno da ,

125

VANPARNINI POSTUPAK

126

drutvena zajednica nema tu mogunost. U vezi s novanim potraivanjem izuzetog zemljita izjavljuje da je zahtjev previsoko postavljen, te da je prema odluci SO Banja Luka vrijednost neizgraenog graevinskog zemljita u tom podruju 5,00 KM=1 m2, pa da predlagau pripada naknada u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM. Stranke nemaju drugih dokaznih prijedloga. Sud donosi R J E E NJ E Roite je zavreno. Rjeenje e se naknadno dostaviti strankama u pismenoj formi. Zapisniar: PP Predsjednik Vijea:

RJEENJE O ODREIVANJU NAKNADE ZA EKSPROPRISANE NEKRETNINE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-26/98 Dana 28.4.1998. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, u vijeu sastavljenom od sudije , kao predsjednika vijea, i sudija porotnika i , kao lanova vijea, u vanparninom predmetu predlagaa - ranijeg korisnika , sina iz Banje Luke, ul. Vojvode Stepe br. 2, protivpredlagaa - korisnika izuzetih nekretnina Republike Srpske, Direkcije za puteve RS Banja Luka, ul. Vojvoanska broj 15, zastupana po Javnom pravobraniocu Republike Srpske, radi odreivanja naknade za izuzetu nekretninu, dana 28.4.1998. godine, po provedenom postupku, donio je sljedee

R J E E NJ E Za nekretnine izuzete rjeenjem Republike uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Podruna jedinica Banja Luka br. 05/I 280-930/97 od 20.12.1996. godine, ranijem korisniku sinu iz Banje Luke odreuje se naknada za: 1. zemljite ................................................................. 2.500,00 KM, 2. ogradu ........................................................................ 1.000,00 KM, Ukupno: .......................................................................... 3.500,00 KM Republika Srpska, Direkcija za puteve RS, obavezuje se da , sinu , isplati naknadu u ukupnom iznosu od 3.500,00 KM u roku od 15 dana po pravosnanosti ovog rjeenja.

126

VANPARNINI POSTUPAK

127

Ako Republika Srpska, Direkcija za puteve RS, ne isplati , sinu Janka iz Banje Luke, naknadu iz prethodnog stava u odreenom roku, duna je na iznos neisplaene naknade platiti zakonsku zateznu kamatu koja se rauna od dana isteka tog roka, pa do dana isplate. Obavezuje se korisnik eksproprijacije da naknadi trokove postupka ranijem vlasniku u iznosu od 200 KM u roku 8 dana.

O b r a z l o e nj e Rjeenjem Direkcije za puteve RS br. od 20.12.1996. godine izuzeta, je pored ostalog, parcela br. 10/62 pov. 500 m2 od ranijeg korisnika sina , iz Banje Luke u korist protivpredlagaa - korisnika izuzetih nekretnina Direkcije za puteve RS. Dopisom Republike uprave za geodetsko imovinsko-pravne poslove podruna jedinica Banja Luka br. 05/I 280-930/97 od 13.1.1998. godine predmet je ustupljen ovom sudu da odlui o naknadi, poto stranke nisu postigle sporazum pred navedenim organom uprave. Protivpredlaga ponudio je naknadu kako je navedeno u izreci ovog rjeenja. Predlaga je prihvatio naknadu za ogradu, dok je u vezi s naknadom za zemljite traio da mu se obezbijedi drugo odgovarajue zemljite. Sud je odluio kao u izreci rjeenja iz sljedeih razloga: Naknada za ogradu koja je postojala na izuzetom zemljitu, a nije sporna iznosi 1.000,00 KM. Predlaga je izuzeo graevinsko - neizgraeno zemljite u drutvenoj svojini. Naknada za takvo zemljite odreuje se prema odluci SO Banja Luka a u smislu l. 43 Zakona o eksproprijaciji. Prema sada vaeoj odluci SO Banja Luka o naknadi za graevinska zemljita, naknada 2 za 1 m zemljita iznosi 5,00 KM ili 2.500,00 KM za povrinu od 500 m2 koliko je zemljita izuzeto, pa je radi toga za zemljite trebalo odrediti naknadu u ovom iznosu. Prema izjavi pun. zastupnika protivpredlagaa, protivna stranka nije u mogunosti da predlagau obezbijedi drugo zemljite, a po miljenju suda nema ni zakonskih uslova za to, pa je naknadu trebalo odrediti u novanom iznosu. Rok isplate naknade iznosi 15 dana od dana pravosnanosti rjeenja. Ukoliko protivpredlaga ne isplati naknadu za izuzete nekretnine u predvienom roku obavezan ja da plati zakonsku zateznu kamatu koja tee od dana isteka roka pa do isplate. Odluka o trokovima postupka temelji se na lanu 150 Zakona o vanparninom postupku a trokovi se odnose na trokove pristupa u roitu ranijeg korisnika. Nakon iznesenog odlueno je kao u izreci rjeenja. Predsjednik vijea:

127

VANPARNINI POSTUPAK

128

POUKA: Protiv ovog rjeenja je dozvoljena alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ODREIVANJA NAKNADE ZA EKSPROPRISANE NEKRETNINE ZAKLJUENO SUDSKIM PORAVNANJEM R-I-134/92 ZAPISNIK Sastavljen 18. novembra 1992. godine u Osnovnom sudu Banja Luka. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Predmet: Poravnanje o naknadi Pristupili su: 1. Za predlagaa - raniji vlasnici Krajikih brigada 38-e i ro. Krajikih brigada br. 38 e. , sin , ki , iz Banje Luke, ul. iz Banje Luke, ul.

2. Za protivnu stranku - korisnika eksproprijacije optina Banja Luka, koju zastupa zamjenik Javnog pravobranioca Republike Srpske . Prisutne stranke izjavljuju da su postigle saglasnost u pogledu naknade. Sud donosi R J E E NJ E Sainie se PORAVNANJE O NAKNADI. I. Za nekretnine eksproprisane rjeenjem optine Banja Luka broj 08/I-573-211/91 od 12.08.1991. godine ranijem vlasniku , sinu , odreuje se naknada za: 1. za 1/2 dijela stambenog objekta iznos od ......... 30.000,00 KM, 2. za 1/2 dijela pomonih objekata iznos od ........ 15.000,00 KM, 3. za 1/2 dijela zemljita k.. br. 611/6 n. 228 ....... 8.000,00 KM, 4. za 1/2 dijela zasada iznos od ................................. 4.000,00 KM, 5. Poveanje na ime odustanka od stana iznos od .... 50.000,00 KM, 6. Na ime selidbenih trokova iznos od .............. 3.000,00 KM. Ukupno 1 - 6 ............................................................. 110.000,00 KM.,

128

VANPARNINI POSTUPAK

129

7. Poveanje na ime zakljuenja sporazuma 10% ...1.000,00 KM. Ukupno 1 - 7 .............................................................. 121.000,00 KM. II. Iznos iz take I (121.000,00 KM) umanjuje se za iznos od 60.000,00 KM koliko je raniji vlasnik primio akontacije od korisnika eksproprijacije na dan 01.06.1992. godine. III. Budui da je korisnik eksproprijacije ranijem vlasniku Ostoji Saviu ustupio na korienje graevinski materijal od eksproprisanih objekata, to se po ovom osnovu za ustupanje graevinskog materijala ranijem vlasniku umanjuje naknada iz ta. I ovog poravnanja za iznos od 6.000,00 KM pa je korisnik eksproprijacije na ime eksproprisanih nekretnina opisanih u ta. I ovog poravnanja duan ranijem vlasniku isplatiti iznos od 54.000,00 KM. Ranijoj vlasnici , ro. , za eksproprisane nekretnine rjeenjem citiranim u ta. I ovog poravnanja odreuje se naknada za: 1. za 1/2 dijela stambenog objekta iznos od ......... 30.000,00 KM, 2. za 1/2 dijela pomonih objekata iznos od ........ 15.000,00 KM, 3. za 1/2 dijela zemljita k.. br. 611/6 n. 288 ....... 8.000,00 KM, 4. za 1/2 dijela zasada iznos od ................................. 4.000,00 KM, 5. Poveanje na ime odustanka od stana iznos od .... 50.000,00 KM, 6. Na ime selidbenih trokova iznos od .............. 3.000,00 KM. Ukupno 1 - 6 .............................................................. 110.000,00 KM. 7. Poveanje na ime zakljuenja sporazuma 10% ..... 11.000,00 KM, Ukupno 1 - 7 .............................................................. 121.000,00 KM. V. Ukupna naknada iz ta. IV ovog poravnanja (121.000,00 KM) umanjuje se ranijoj vlasnici za iznos od 60.000,00 KM koliko je ranija vlasnica primila na ime akontacije za eksproprisane nekretnine od korisnika eksproprijacije dana 01.06.1992. god. pa ukupna naknada koja se ima isplatiti ranijoj vlasnici iznosi 61.000,00 KM. VI. Naknada iz ta. III i ta. V ovog poravnanja korisnik eksproprijacije duan je da isplati ranijim vlasnicima , sinu ,i ro. , u roku od 15 dana od dana zakljuenja ovog poravnanja, a u sluaju kanjenja korisnik eksproprijacije platie kamate propisane zakonom. VII. Raniji vlasnici u cijelosti prihvataju naknadu iz ta. III i ta. V ovog poravnanja i izjavljuju da su sa ovom naknadom u cijelosti izmireni za svoje eksproprisane nepokretnosti, te da po primitku naknade u roku iz ta. VI ovog poravnanja prema korisniku eksproprijacije nemaju nikakvih potraivanja. VIII. Trokove koje raniji vlasnici budu imali u postupku dobijanja gra. dozvole za izgradnju individualnih stambenih objekata (prim. trokove na ime izgubljenih dnevnica i sl.) snose sami. IX. Raniji vlasnici odriu se prava traenja naknade na ime ienja gradilita koje su dobili na ime izgradnje porodinih stambenih objekata u ulici Novo naselje.

129

VANPARNINI POSTUPAK

130

X. Raniji vlasnici se obavezuju da u roku od 15 dana od dana zakljuenja ovog poravnanja predaju eksproprisane objekte slobodne od ljudi i stvari korisniku eksproprijacije, a ukoliko korisnik eksproprijacije prije isteka roka iz ta. VII ovog poravnanja isplati naknadu, raniji vlasnici e u tom sluaju sa danom prijema naknade predati eksproprisane objekte slobodne od ljudi i stvari. XI. Korisnik eksproprijacije se obavezuje da nadoknadi ranijem vlasniku izgubljene dnevnice koje su imali u toku postupka eksproprijacije i naknade, i to u iznosu od 300,00 KM svakom od ranijih vlasnika. XII. Ovako postignutim poravnanjem raniji vlasnici izjavljuju da su u potpunosti izmireni za nekretnine eksproprisane rjeenjem citiranim u taci I ovog poravnanja, te da korisnik eksproprijacije nemaju nikakvih potraivanja bilo u novcu ili nepokretnostima. XIII. Ovo poravnanje ima snagu izvrnog naslova. Zapisniar: PP Sudija:

130

VANPARNINI POSTUPAK

131

7. UPRAVLJNJE I KORIENJE ZAJEDNIKIM STVARIMA Pojam - U postupku za upravljanje i korienje zajednikim stvarima sud ureuje nain upravljanja i korienja zajednikim stvarima suvlasnika, sukorisnika i drugih suposjednika iste stvari (l. 154-160 ZVPBiH). Sud odluuje u vanparninom postupku samo ako za upravljanje i korienje zajednike stvari nema saglasnosti svih ili veine zajedniara. Pokretanje postupka - Postupak se pokree na prijedlog lica koje smatra da je povrijeeno u pravu upravljanja ili korienja zajednike stvari. Prijedlog sadri podatke o zainteresovanim licima i o stvari koja je predmet postupka, kao i razloge zbog kojih se postupak pokree. Prijedlog se podnosi sudu na ijem podruju se stvar nalazi, a ako se stvar nalazi na podruju vie sudova, prijedlog se moe podnijeti svakom od tih sudova. Roite - U ovom postupku roite je obavezno, a na njega se pozivaju sva zainteresovana lica. Sud e im ukazati na mogunost sporazuma i pomoi im da sporazumno urede nain upravljanja, odnosno korienja zajednike stvari. Sporazum zainteresovanih lica sud e, nakon to im predoi prirodu i pravno dejstvo sudskog poravnanja, unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje. Ako se zainteresovana lica ne sporazumiju, sud e provesti potrebne dokaze i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka donijeti rjeenje kojim e urediti nain upravljanja ili korienja zajednikom stvari po odgovarajuim propisima o materijalnom pravu, vodei rauna o njihovim posebnim i zajednikim interesima. U sluaju da se prijedlogom trai ureenje korienja zajednikog stana ili poslovnih prostorija, sud e naroito urediti koje e prostorije zainteresovana lica koristiti posebno, a koje zajedniki, nain korienja zajednikih prostorija, kao i na koji nain e se snositi trokovi korienja prostorija. Upuivanje na parnicu ili postupak pred upravnim organom - Kad je meu zainteresovanim licima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava, sud e uputiti predlagaa da u odreenom roku pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rjeenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa, a vanparnini postupak e prekinuti. Tako, na primjer, kod prava suvlasnitva moe da se istie da pojedino zainteresovano lice uopte nije suvlasnik predmetne stvari jer da to nije ni bio ili da je to pravo u meuvremenu izgubio, odnosno da mu je veliina udjela na toj stvari sporna. Kod ureivanja naina korienja zajednikog stana moe da se pojavi kao sporno pitanje u toku ovog postupka da li neki od korisnika uopte ima pravo stanovanja odnosno koji status stanara ima u tom stanu. Treba naglasiti da zakon obavezuje sud da u svim ovim sluajevima predlagaa upuuje na parnicu ili na postupak pred upravnim organom bez obzira ko je od zainteresovanih lica i prema kome osporio pravo odnosno obim prava na zajednikoj stvari. Na ovaj nain zakon je napravio izuzetak od pravila, jer sud ovdje ne ocjenjuje ije je pravo manje vjerovatno da bi to lice uputio na nadleni postupak. Ako predlaga ne pokrene postupak u odreenom roku, smatrae se da je prijedlog povuen. Vanparnini sud moe do donoenja odluke nadlenog organa (parninog suda ili upravnog organa) privremeno urediti odnose zainteresovanih lica u pogledu

131

VANPARNINI POSTUPAK

132

upravljanja i korienja zajednikom stvari kad to okolnosti sluaja zahtijevaju, a naroito da bi se sprijeila znatnija teta, samovlae ili oita nepravda za pojedina zainteresovana lica. Ovu mogunost sud ima i u sluaju kad su zainteresovana lica suposjednici stvari koji ne raspolau dokazima o zakonitom osnovu sticanja posjeda. Ogranienost pravosnanosti rjeenja vanparninog suda - Zainteresovana lica mogu u parnici ili drugom postupku ostvarivati svoja prava u odnosu na stvar o ijem je upravljanju i korienju pravosnano odlueno u postupku upravljanja i korienja zajednikim stvarima. U postupku za ureenje naina upravljanja i korienja zajednikim stvarima revizija nije dozvoljena. Primjena navedenih pravila na druge sluajeve - Odredbe o upravljanju i korienju zajednikim stvarima primjenjuju se i na vlasnike i posjednike posebnih dijelova zgrada u pogledu upravljanja i korienja zajednikim dijelovima zgrade koji slue zgradi kao cjelina ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade, u kom sluaju se zainteresovanim licima smatraju samo vlasnici tih dijelova zgrade, ako se ureivanjem njihovih uzajamnih odnosa ne dira u prava vlasnika drugih dijelova zgrade. Odnosi izmeu vlasnika posebnih dijelova zgrade ureuju se u skladu sa propisima o pravima na posebnim dijelovima zgrade.

8. DIOBA STVARI I IMOVINE U SUSVOJINI Uvodne napomene Zakon o osnovama svojinsko-pravnih odnosa regulie susvojinu u lanu 13. do 17. Definiciju susvojine daje u lanu 13. u kojem propisuje da vie lica imaju pravo susvojine (suvlasnitva) na nepodijeljenoj stvari kada je dio svakog od njih odreen srazmjerno prema cjelini (idealni dio odreen razlomkom ili procentom). Ako suvlasniki dijelovi nisu odreeni pretpostavlja se da su jednaki. Sama rije susvojinA odmah stavlja do znanja da svojina pripada veem broju lica. Od susvojine treba razlikovati zajedniku svojinu iju definiciju daje lan 18. stav 1. Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa, u kojem se navodi da u sluajevima i pod uslovima odreenim zakonom moe postojati pravo zajednike svojine. Stavom 2. istog Zakona je propisano da je zajednika svojina, svojina vie lica na nepodijeljenoj stvari kada su njihovi dijelovi odredivi ali nisu unaprijed odreeni. O zajednikoj svojini radi se uvijek kada vie lica (zajedniara) mogu u sluajevima predvienim zakonom imati paravo svojine na jednoj stvari, tako da pravo svojine pripada svima zajedno. Zajednika svojina je uvijek vezana za zajednicu ivota i rada vie lica (porodinu zadrugu) koja je ostatak plemenskog i turskog feudalnog ureenja; npr. zajednica svojine na seoskim panjacima, umama, utrinama u korist sela. Zajednika svojina je vezana i za brane drugove jer je imovina steena u braku njihova zajednika imovina. Prema lanu 14. citiranog Zakona zakona odreeno je da suvlasnik ima pravo da u svako vrijeme zahtijeva diobu stvari, osim u vrijeme u kojem bi ta dioba bila na tetu drugih suvlasnika, ako zakonom nije drukije odreeno. Pravo na diobu ne zastarijeva.

132

VANPARNINI POSTUPAK

133

Pokretanje postupka Postupak diobe stvari i diobe imovine u suvlasnitvu se pokree prijedlogom. Prijedlog podnosi ovlaeno lice, titular prava na diobu (suvlasnik imovine). Prijedlog mora da sadri podatke o predmetu diobe, veliini dijela i podatke o drugim stvarnim pravima svakog suvlasnika. Ako se radi o diobi nepokretnosti, moraju se navesti zemljinoknjini i katastarski podaci i priloiti odgovarajui pismeni dokazi o pravu svojine, pravu slunosti i drugim stvarnim pravima, kao i posjedu nepokretnosti (zemljino'knjini izvodi, posjedovni listovi, fotosnimci, skice i dr.) Naravno, u prijedlogu se navode i drugi podaaci koji decidno nisu navedeni u lanu 162. Zakona o vanparninom postupku Slubeni list SR BiH, broj 10/89 (u daljem tekstu skraeno ZOVP), a shodno lanu 106. Zakona o parninom postupku, koji se u Republici Srpskoj primjenjuje na osnovu lana 12. Ustavnog zakona za sprovoenje Ustava RS (Slubeni glasnik RS 21/92), kao to su oznaenje suda kojem se podnosi prijedlog, adrese stranaka njihovih punomonika, zastupnika, ime i prezime, potpis podnosioca predloga i drugi podaci. Prijedlog sa navedenim prilozima se podnosi sudu na ijem se podruju stvar ili imovina nalazi, a ako se stvar ili imovina u suvlasnitvu nalazi na teritoriji vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova. Pripremni postupak lanom 164. ZOVP odreeno je da e sud po prijemu prijedloga zakazati roite na koje e pozvati sve suvlasnike i lica koja na predmetu diobe imaju neko stvarno pravo. Iako ZOVP ne predvia i druge radnje suda po prijemu prijedloga, sud je duan ispitati doputenost prijedloga, da li je vanparnini postupak redovan put zatite u tom sluaju, da li je sud nadlean za rjeavanje po prijedlogu, te da li je prijedlog za diobu formalno uredan, odnosno da li se po istom moe postupiti. Ako su ispunjene navedene pretpostavke sud zakazuje roite, i to u pravilu, pripremno. Ako na roite ne pristupi predlaga, a uredno je obavijeten o roitu, te ne postoje opte poznate okolnosti koje su ga sprijeile da na roite doe, sud e utvrditi povlaenje prijedloga. Ostali uesnici u postupku mogu u roku petnaest dana, od dana prijema rjeenja predloiti da se postupak nastavi u kojem sluaju e sud postupak nastaviti. Na ovom roitu sud sasluava predlagaa i protivpredlagaa, kao i druga lica koja polau odreena prava na stvari ili imovinu, vri uvid u zemljinoknjine izvatke, posjedovne listove, ugovore, kopije planova, skice i drugu dokumentaciju predloenu u spisu radi utvrivanja nekretnina koje su predmet diobe, da li su svi suvlasnici ivi, odnosno da li je iza suvlasnika upisanih u zemljine knjige, a koji su naknadno umrli sproveden ostavinski postupak, odnosno ko su njegovi nasljednici, te da li su svi suvlasnici upisani u zemljinim knjigama, tj. da li su svi suvlasnici navedeni kao stranke u postupku. Takoe, sud utvruje da li su neke od nekretnina prometovane, a prometovanje nije provedeno u zemljinim knjigama, pa se nekretnine i dalje formalno vode na upisanom suvlasniku. Takoe, su utvruje: da li su stranke (suvlasnici) izvrili takozvanu internu diobu, odnosno, ko uiva i u kom obimu nepokretnosti koje su predmet diobe. Ukoliko protivpredlagai ne osporavaju pravo na diobu predlagai, sud od stranaka uzima izjavu o nainu diobe nepokretnosti, odnosno utvruje da li postoji mogunost postizanja sporazuma o uslovima i nainu diobe. Ako sud postupajui po prijedlogu

133

VANPARNINI POSTUPAK

134

utvrdi da je meu suvlasnicima sporno pravo na stvarima koje su predmet diobe, ili sporno pravo na imovinu sporna veliina dijela u stvarima, odnosno imovini u suvlasnitvu, ili je sporno koje stvari, odnosno prava ulaze u imovinu u suvlasnitvu, prekinue postupak diobe i uputiti predlagaa da u odreenom roku pokrene parnicu. Ako predlaga u odreenom roku ne pokrene parnicu smatrae se da je prijedlog povuen. Ukoliko nema spora meu strankama oko uslova i naina diobe u pravilu sud zakazuje roite na licu mjesta (uviaj na licu mjesta) uz sudjelovanje vjetaka geodetske struke, a po potrebi vjetaka poljoprivredne, graevinske i druge struke. U rjeenju o odreivanju uviaja na licu mjesta sud odreuje vrijeme i mjesto uviaja, predmet diobe, (ako su predmet diobe nepokretnosti) u rjeenju navodi brojeve parcela koje su predmet diobe po starom i novom premjeru, te obavezuje predlagaa za odravanje roita na licu mjesta. Za napomenuti je da predlaga moe povui prijedlog, u kom sluaju sud obavjetava protivpredlagaa i poziva ga da u roku od 15 dana obavijesti sud da li je saglasan sa povlaenjem prijedloga, odnosno, da li nastavlja postupak, u kom sluaju on u postupku preuzima ulogu predlagaa (lan 193. stav 2. Zakona o parninom postupku). Roite na licu mjesta (dokazni postupak) Nakon odranog roita na sudu, sud uglavnom zakazuje roite na licu mjesta (uviaj). Dodue, na pripremnom roitu se u odreenim sluajevima moe odluiti o nainu i uslovima diobe imovine i stvari. Recimo, kod diobe nepokretnosti stranke se mogu sporazumjeti da se ne vri cijepanje parcela, nego da na osnovu svog suvlasnikog dijela u postupku diobe dobiju parcele u cijelosti. Tako na primjer k.. br. 200 k.o. Jablan, u naravi kua sa okunicom, pripadne u svojinu jednom suvlasniku, k.. br. 201 k.o. Jablan, u naravi gospodarski objekti i oranica, pripadnu drugom suvlasniku te da k.. br. 202. k.o. Jablan, u naravi uma, pripadne u svojinu treem suvlasniku, u kom sluaju e sud sainiti sudsko poravnanje. Takoe suvlasnici mogu izvriti diobu tako to e jedan suvlasnik isplatiti ostalim suvlasnicima wihove suvlasnike dijelove, odnosno, da jednom suvlasniku, najee predlagau, isplate njegov suvlasniki dio, a oni (ostali suvlasnici) i dalje ostanu u suvlasnikoj zajednici sa proporcionalno uveanim suvlasnikim dijelovima. Meutim, kada je u pitanju dioba nepokretnosti, uglavnom nakon pripremnog roita, sud zakazuje roite na licu mjesta, (uviaj) uz uee vjetaka geodetske struke, a po potrebi i vjetaka drugih struka. Nakon to sud utvrdi ta je predmet diobe, odnosno izvri identifikaciju parcela po planovima starog i novog premjera, te stanja na licu mjesta, tj. utvrdi ko posjeduje pojedine parcele, sasluava stranke u postupku po pitanju uslova i naina diobe nekretnina i pomae strankama da zakljue sudsko poravnanje. U tom cilju odreene prijedloge strankama daje sudija kao i prisutni vjetaci. Ukoliko stranke postignu sporazum o uslovima i nainima diobe sud e poravnanje unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje (lan 165. ZOVP). Meutim, sud je duan paziti da zakljuno poravnanje ne bude u suprotnosti sa imperativnim zakonskim propisima. U praksi sud uzima izjave stranaka, odnosno unosi u zapisnik izjave stranaka o uslovima i nainima diobe, ali ne zakljuuje sudsko poravnanje, nego donosi posebno rjeenje o diobi nepokretnosti (razvrgnue suvlasnike zajednice nepokretnosti) ime, navodno, prelazi svoje kompetencije jer procjenjuje ta je to u interesu stranaka. Meutim, miljenja sam da sud iz praktinih razloga donosi kasnije posebno rjeenje o

134

VANPARNINI POSTUPAK

135

diobi nepokretnosti, iz razloga to mu vjetak reometar, kasnije dostavlja skicu i nacrt diobe sa podacima o brojevima parcele, veliini i poloaju istih. Takoe, miljenja sam da bi sud prije donoenja rjeenja o diobi nepokretnosti trebao pozvati stranke da se izjasne na nalaz i miljenje vjetaka, nakon ega se moe u zapisnik unijeti sudsko poravnanje, odnosno donijeti rjeenje o nainu i uslovima diobe na koje rjeenje stranke imaju pravo albe. Ukoliko se meu strankama ne postigne sporazum o uslovima i nainu diobe, zakon predvia da sud saslua stranke, provede potrebne dokaze, a kada je to potrebno i vjetaenje, pa da na osnovu rezultata cjelokupnog postupka, u skladu sa odgovarajuim propisima materijalnog prava, donese rjeenje o diobi stvari i imovine u suvlasnitvu, vodei rauna da zadovolji opravdane zahtjeve i interese suvlasnika i lica koja na predmetu diobe imaju neko stvarno pravo (lan 166. ZOVP-a). Pri odluivanju kome treba da pripadne odreena stvar sud e, naroito, imati u vidu posebne interese pojedinih suvlasnika zbog kojih ta stvar treba da pripadne tom suvlasniku. Ako se dioba stvari ima izvriti njenom prodajom, prodaja e se dozvoliti i izvriti po odredbama Zakona o izvrnom postupku. Nain diobe Kad je god mogue sud e odrediti fiziku diobu stvari, tako da svaki suvlasnik dobije po prirodi onaj dio koji odgovara po veliini, odnosno vrijednosti njegovom suvlasnikokm dijelu. To, praktino, znai da nije pravilna dioba ali kvotnim dijelovima suvlasnika ako njihova vrijednost nije srazmjerna. Ako nije mogue odrediti da suvlasnici dobiju dio koji odgovara njihovom suvlasnikom dijelu u tom sluaju sud e odrediti da suvlasnik koji je dobio veu vrijednost od pripadajue isplate ostalima razliku u novcu. Kad fizika dioba stvari nije mogua jer bi se diobom osjetno smanjila njena vrijednost, sud e na zahtjev pojedinih suvlasnika, ukoliko okolnosti sluaja to opravdaju, vodei rauna o veliini dijela pojedinih suvlasnika i njihovom potrebom za tom stvari, odluiti da stvar pripadne jednom suvlasniku, poto drugim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih suvlasnika dijelova u roku kkoji sud odredi prema okolnosti sluaja. Meutim, ako sud utvrdi da fizika dioba nije mogua ili da bi se takvom diobom znatno umanjila vrijednost stvari, i ako ne odlui da stvar pripadne jednom od suvlasnika, odredie da se stvar izloi javnoj prodaji i prodajom dobijeni iznos podijeli izmeu suvlasnika srazmjerno veliini njihovih dijelova. Kad diobu stvari zahtijeva suvlasnik iji je suvlasni dio neznatan, sud e odluiti da ostali suvlasnici isplate negov dio. Kod fizike diobe nepokretnosti sud nalae vjetaku geodetske struke da identifikuje parcele, izvri cijepanje parcela prema sporazumu stranaka, odnosno odluci suda, saini diobnu osnovu (prijavne listove), skicu premjeravanja i da obrazloi svoj nalaz. Vjetak poljoprivredne struke najee ima zadatak da utvrdi vrijednost stvari i imovine koja se dijeli (poljoprivrednog zemljita, zasada voa i vinograda, vrijednost poljoprivrednih maina i opreme, i dr.), te pomae sudu kod donoenja odluke o utvrivanju vrijednosti stvari pojedinih njenih dijelova i naina diobe.

135

VANPARNINI POSTUPAK

136

Vjetak graevinske struke najee vri procjenu vrijednosti graevinskih objekata, mogunost fizike diobe istih stvaranjem zasebnih tehnolokih, odnosno, stambenih jedinica. Rjeenje o uslovima i nainu diobe Nakkon zakljuenja rasprave sud donosi rjeenje o uslovima i nainu diobe stvari i imovine. Rjeenje mora da sadri predmet, uslove i nain diobe, podatke o fizikim djelovima stvari i prava koja su diobom pripala svakom uesniku, kao i njihova prava i obaveze utvrene diobom. Dispozitiv rjeenja o diobi stvari i imovine u suvlasnitvu sadri i odluku suda o nainu ostvarivanja slunosti i drugih stvarnih prava na dijelovima stvari i imovine koja je fiziki podijeljena izmeu suvlasnika. Rjeenjem sud mora odluiti i o trokovima vanparninog postupka. lanom 28. stav 2. Zakona o vanparninom postupku je propisano da u vanparninim stvarima koje se odnose na imovinska prava uesnika, uesnici snose trokove na jednake dijelove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u imovinskom pravu o tome odluuje sud, koji e prema srazmjeru toga udjela odrediti koliki e dio trokova snositi svaki uesnik. U vanparninim stvarima iz prethodnog stava sud moe odluiti da trokove postupka u cijelosti snosi uesnik u ijem se interesu vodi postupak, odnosno uesnik koji je svojim ponaanjem iskljuivo dao povoda za pokretanje postupka. Na rjeenje o diobi stvari i imovine stranke imaju pravo albe Okrunom sudu u roku od 15 dana, raunajui od dana prijema rjeenja. Pravosnano rjeenje o diobi stvari i imovine u suvlasnitvu dostavlja se zemljinoknjinom odjeljenju suda radi provoenja u zemljinim knjigama, upravi za geodetske poslove i katastar nepokretnosti radi provoenja u katastarskom operatu i poreskom organu radi razreza i naplate poreza.

9. SUDSKA PRAKSA ODLUIVANJE SUDA O FIZIKOJ DEOBI NEPOKRETNOSTI Kada suvlasnici nepokretnosti ne postignu sporazum o nainu fizike deobe te nepokretnosti onda o nainu deobe odluuje sud. Iz obrazloenja: Prema pravilima imovinskog prava, kad suvlasnici nepokretnosti ne postignu sporazum o nainu fizike deobe te nepokretnosti onda o nainu deobe odluuje sud, to je sadrano u lanu 16. Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, kao u lanu 153. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. O samoj deobi od strane suda mogue je odluiti na jedan od vie naina. Kao prvo, kad deobu stvari zahteva suvlasnik iji je udeo neznatan, sud moe odluiti da ostali suvlasnici isplate njegov udeo. Zatim, sud e kad god je to mogue odrediti da se fizika deoba stvari izvri tako da svaki suvlasnik dobije u prirodi onaj udeo koji odgovara veliini, odnosno vrednosti suvlasnikog udela. To praktino znai da nije

136

VANPARNINI POSTUPAK

137

pravina deoba alikvotnim udelima suvlasnika ako njihova vrednost nije srazmerna. Ako je to pak, nemogue sud moe odrediti da suvlasnici dobiju udeo koji ne odgovara njihovom suvlasnikom udelu. Sud e odrediti da suvlasnik koji je odbio veu vrednost od pripadajue isplati ostalima razliku u novcu. Kad fizika deoba stvari nije mogua ili bi se deobom osetno smanjila njena vrednost, sud e na zahtev pojedinih suvlasnika, ukoliko okolnosti sluaja to opravdavaju, vodei rauna o veliini udela pojedinih suvlasnika i njihovom potrebom za tom stvari, odluiti da stvar pripada jednom suvlasniku, poto drugim suvlasnicima isplati vrednost njihovog udela u roku koji sud prema okolnostima odredi. Meutim, ako sud utvrdi da fizika deoba nije mogua ili bi znatno umanjila vrednost stvari i ako ne odlui da stvar ne pripadne jednom od suvlasnika, odredie da se stvar izloi javnoj prodaji i prodajom dobijeni iznos podeli izmeu suvlasnika srazmerno veliini njihovih udela. (Odluka Vrhovnog suda Srbije Rev. 839/97 od 13.05.1997. godine) DEOBA OBJEKTA Deoba objekta koji predstavlja vanknjino vlasnitvo ne moe se vriti putem javne prodaje Iz obrazloenja: Prilikom odluivanja, prvostepeni sud je propustio da ceni lan 149. Zakona o vanparninom postupku, iz koga sledi da objekat koji se izlae javnoj prodaji mora da bude uknjien, odnosno da se deoba objekta koji predstavlja vanknjino vlasnitvo ne moe vriti putem javne prodaje. Stoga je potrebno da u ponovnom postupku prvostepeni sud, imajui u vidu primedbe iz ovog reenja, pravilnom primenom materijalnog prava odluio o predlogu. (Odluka Okrunog suda u Beogradu, G. 1960/95 od 21.10 1995.) DEOBA IMOVINSKE ZAJEDNICE U vanparninom postupku prilikom odluivanja o deobi imovinske zajednice (lan 148. Zakona o vanparninom postupku) kada se zahteva fizika deoba poljoprivrednog zemljita sud je duan da vodi rauna o povrini tog zemljita u smislu odredbe lana 19. Zakona o poljoprivrednom zemljitu ("Slubeni glasnik RS", br. 49/92, 7/93, 48/94 i 54/96) Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem prvostepenog suda odreena je fizika deoba zajednike nepokretnosti vanparninih stranaka upisane u zk. ul. br. 4100 k.o. Aleksandrovo parc. br. 3780 njiva u povrini od 2 x, 16 ara 93 m2 na osnovu skice vetaka, tako da predlagau B. V. na ime 2/3 suvlasnikog dela pripada parcela top. br. 3780/1 u povrini od 1x, 44 ara i 62 m2 a protivniku predlagaa J. M. na ime 1/3 suvlasnikog dela nekretnine 3780/2 njiva od 72 ara i 31 m2. Reavajui o albi predlagaa drugostepeni sud je ukinuo prvostepeno reenje iz sledeih razloga: Prema odredbi iz lana 19. Zakona o poljoprivrednom zemljitu na zemljitu ureenom putem komasacije ne moe se vriti usitnjavanje na parcele ija je povrina manja od 2x, osim u postupku arondacije, nasleivanja, izgradnje melioracionih

137

VANPARNINI POSTUPAK

138

sistema, javnih objekata i vraanja zemlje po postojeim propisima. U konkretnom sluaju prvostepeni sud je odredio fiziku deobu njive parcele br. 3780 u ukupnoj povrini od 2x, 16 ara i 93 m2 na dve manje parcele ne vodei pri tom rauna o tome da li su za to i ispunjene pretpostavke iz navedenog zakonskog propisa. (Reenje Okrunog suda u Zrenjaninu G. 286/96 od 11. 2. 1998. godine) IZOSTANAK PROTIVNIKA PREDLAGAA SA ROITA U VANPARNINOM POSTUPKU Izostanak protivnika predlagaa sa roita u vanparninom postupku radi deobe zajednikih nepokretnosti stranaka, na koje je bio uredno pozvan ne spreava sud da dalje postupa, odri roite u odsustvu protivnika predlagaa i sprovede postupak Iz obrazloenja: Protivnik predlagaa albom ukazuje da je prvostepeni sud uinio bitnu povredu postupka kada je roite odrao u odsustvu protivnika predlagaa. Prema odredbi lana 11. stav 2. Zakona o vanparninom postupku izostanak pojedinih uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa, ako u pojedinim sluajevima zakonom nije drugaije odreeno. U konkretnom sluaju protivnik predlagaa je izostao sa roita na koje je bio uredno pozvan, pa je oigledno prvostepeni sud mogao u njegovom odsustvu roite da odri i sprovede postupak. Bez znaaja je albena tvrdnja protivnika predlagaa da mu je poziv za roite uruen samo 3 dana pre njegovog odravanja. Ako je bio potreban dui rok protivniku predlagaa da se pripremi za raspravljanje mogao je zatraiti odlaganje. (Reenje Okrunog suda u Zrenjaninu G. 501/97 od 20.5.1998. godine) DEOBA ZAJEDNIKE NEPOKRETNOSTI Kada se fizikom deobom nepokretnosti prema postojeim suvlasnikim kvotama ne mogu dobiti nove stambene celine niti zemljine parcele (njive) vee od 2x kako to predvia odredba lana 19. Zakona o poljoprivrednom zemljitu, onda e sud deobu zajednike nepokretnosti u skladu sa lanom 153. stav 1. Zakona o vanparninom postupku i lana 16. Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa odrediti njihovom prodajom. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je pobijanim rjeenjem odredio deobu zajednikih nepokretnosti stranaka prodajom nepokretnosti i podelom postignute kupoprodajne cene meu suvlasnicima srazmerno njihovim suvlasnikim delovima. Protivnica predlagaa je izjavila albu protiv tog reenja koju je drugostepeni sud odbio kao neosnovanu iz sledeih razloga: Iz priloenih izvoda iz zemljine knjige proizilazi da deoba zajednikih nepokretnosti stranaka ne moe doi u obzir zbog prirode stvari i veliine suvlasnikih kvota. Naime, u pitanju su stambene zgrade sa dvoritem i batom kao i njive od kojih

138

VANPARNINI POSTUPAK

139

samo jedna ima veu povrinu od 2x, pa je i zbog vetaenja oigledno da se deobom prema postojeim suvlasnikim kvotama ne mogu dobiti nove stambene celine, niti zemljine parcele vee od 2x, kako je to predvieno lanom 19. Zakona o poljoprivrednom zemljitu. Zbog toga je prvostepeni sud postupio u skladu sa odredbom lana 153. stav 12. Zakona o vanparninom postupku i lana 16. Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa kada je odredio deobu prodajom zajednikih nepokretnosti. (Reenje Okrunog suda u Zrenjaninu G. 501/97 od 20.5.1998.) TROKOVI RAZVRGNUA IMOVINSKE ZAJEDNICE (lan 28. stav 2. Zakona o vanparninom postupku) Trokovi razvrgnua imovinske zajednice snose obe stranke u ravnim delovima u smislu lana 28. stav 2. Zakona o vanparninom postupku, poto je razvrgnue imovinske zajednice u interesu obeju stranaka Iz obrazloenja: Pobijanim prvostepenim rjeenjem odreen je raskid imovinske zajednice na nekretninama blie odreenim u tom reenju prodajom nekretnina i podelom postinute cene u srazmeri suvlasnitva od po 1/2 dela svakoj od stranaka. Istim reenjem protivnik predlagaa je obavezan da 1/2 parninih trokova plati predlagau. Protiv reenja o trokovima protivnik predlagaa je izjavio albu navodei da nije duan da plati trokove, jer ih nije prouzrokovao. Odredbom lana 28. stav 2. Zakona o vanparninom postupku propisano je da u vanparninim stvarima koje se odnose na imovinska prava uesnika, uesnici snose trokove na jednake delove. U konkretnom sluaju stranke su suvlasnici na ravne delove na nekretnini, a ta njihova imovinska zajednica razvrgnuta je prodajom. Razvrgnue je bilo u interesu obeju stranaka, pa je prvostepeni sud pravilno odluio da je protivnik predlagaa duan da plati polovinu trokova predlagau koji je u ovom postupku snosio trokove potrebnog vetaenja. Zbog toga su neosnovani albeni navodi da protivnik predlagaa nije trokove skrivio i da stoga nije duan da ih plati. (Reenje Okrunog suda u Zrenjaninu G. 1630/95 od 30.10.1996. godine) DEOBA ZAJEDNIKE IMOVINE Kada fiziku deobu zajednike nepokretnosti stranaka - stambene zgrade, nije mogue izvriti u postojeem suvlasnikom srazmeru, bez veih graevinskih ulaganja i adaptiranja i visokih trokova koje ti radovi iziskuju, sud je postupio u skladu sa odredbom lana 16. stav 5. Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima kada je odredio da se deoba izvri prodajom nepokretnosti. Iz obrazloenja: Prema utvrenim injenicama, nesumnjivo proizlazi da je fiziku deobu stambene zgrade iji su suvlasnici predlaga i protivnik predlagaa, nemogue izvriti u postojeem suvlasnikom srazmeru bez velikih graevinskih radova i adaptiranja i visokih trokova koje ti radovi iziskuju. S obzirom na te injenice, prvostepeni sud je

139

VANPARNINI POSTUPAK

140

pravilno postupio kada je odredio da se deoba izvri prodajom nepokretnosti, to je u skladu sa odredbom lana 16. stav 5 Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa. (Reenje Okrunog suda u Zrenjaninu G. br. 1729/95 od 30.09.1996.) UTVRIVANJE PREDMETA DEOBE I UDELA Da bi prvostepeni sud utvrdio predmet deobe i udela zajedniara, mora utvrditi da li je deo predmetne nepokretnosti otuen treem licu. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je odluio da se deoba nepokretnosti izvri javnom prodajom nepokretnosti, te da se iznos ostvaren prodajom podeli uesnicima prema njihovim suvlasnikim delovima. Kako su predlagai u albi istakli da su dve poslovne prostorije oznaene kao z. k. telo 7 sa pripadajuim zemljitem, a koje su takoe obuhvaene napred navedenim reenjem prodate treem licu po kupoprodajnom ugovoru od 27. februara 1990. godine, protiv kog ugovora je protivnik predlagaa vodila i parnicu radi ponitaja u kojoj je pravosnano odbijena od svog zahteva, to ova nova injenica ukazuje da je pobijena odluka zasnovana na nepotpuno utvrenom injeninom stanju. To je uticalo na pravilnost pobijene odluke, to znai da je pobijena odluka zbog svih ovih razloga morala biti ukinuta. (Prema Reenju Okrunog suda u Beogradu G. br. 355/96, od 27. marta 1996. godine) TROKOVI U VANPARNINOM POSTUPKU U vanparninim stvarima koji se odnose na imovinska prava uesnika sud moe odluiti da sve trokove postupka snosi uesnik u ijem se interesu postupak vodi odnosno uesnik koji je iskljuivo svojim ponaanjem dao povod za pokretanje postupka. Iz obrazloenja: Neosnovano se albom ukazuje da je prilikom odluivanja o trokovima deo trokova trebalo da padne na teret predlagaa i protivnika srazmerno njihovim suvlasnikim delovima, a samo deo trokova na treeg uesnika - podnosioca albe. Iz sadrine spisa predmeta proizlazi da je protivnik predlagaa celokupnim svojim ponaanjem u toku postupka, neprihvatanjem vie varijanti predloga za fiziku deobu od strane predlagaa i naina fizike deobe datih u nalazu sudskog vetaka, te pokretanje parnice u toku trajanja vanparninog postupka, dala povoda za pokretanje i voenje ovog postupka te izazvala njegove trokove. Ovakav zakljuak se namee iz injenice to je izvrenom fizikom deobom u predmetnom postupku samo ova uesnica izala iz suvlasnike zajednice tako to je izdvojen fiziki deo nepokretnosti koji joj je pripao u iskljuivu svojinu, dok su predlaga i protivnik predlagaa i dalje ostale u suvlasnikoj zajednici, pa se moe rei da je postupak voen ne samo u interesu predlagaa kao pokretaa postupka ve i u njenom interesu. Zbog svih ovih okolnosti pravilno je prvostepeni sud na osnovu lana 28. stav 3. Zakona o vanparninom postupku odluio da sve trokove postupka snosi protivnik predlagaa. (Prema Reenju etvrtog optinskog suda u Beogradu R. br. 276/94, od 2. juna

140

VANPARNINI POSTUPAK

141

1994. godine i Reenje Okrunog suda u Beogradu G. br. 3095/95. od 31. marta 1995. godine) DEOBA SUVLASNITVA Kada su u vanparninom postupku za deobu suvlasnitva sporne injenice o tome da li su se suvlasnici sporazumeli o deobi stvari, sud upuuje predlagaa sa njegovim zahtevom za deobu na parnicu. Iz obrazloenja: "Prvostepeni sud utvruje da suvlasniku imovinu stranaka u utvrenoj srazmeri ine stambene zgrade te graevinski izgraeno i graevinski neizgraeno zemljite, da su stranke u kupoprodajnom ugovoru odredile da predlagai kupuju deo predmetnih nekretnina pod starom kuom. Odluujui o nainu deobe prvostepeni sud koristi naturalni (fiziki) kriterijum te utvruje da fizika deoba ovih nekretnina tako da svaki suvlasnik dobije u prirodi onaj deo koji odgovara veliini njegovog suvlasnikog dela, nije mogua. Stoga odreuje deobu nekretnina javnom prodajom i podelom postignute cene srazmerno suvlasnikim delovima. Meutim, sudovi ne utvruju da li je meu strankama sporna injenica da su predlagai kupili od protivne stranke odreeni fiziki deo predmetne nekretnine, tanije staru stambenu zgradu sa zemljitem koje slui tom objektu, kao i dali su pri toj kupovini stranke meusobno izvrile podelu nekretnina i tako je podeljenu koristile. Ovo utvrenje je od znaaja jer razvrgnuu imovinske zajednice putem javne prodaje nema mesta ako su suvlasnici meusobno izvrili podelu nekretnina i tako je podeljenu koriste. No, u sluaju da je ovo pitanje meu strankama sporno, vanparnini sud se nije mogao uputati u utvrenje istinitosti ovih navoda. To zbog toga, to ako je meu suvlasnicima deobarima sporan predmet deobe, ili suvlasniki udeli, postupak deobe se obustavlja i reenjem vanparnini sud predlagaa deobe sa zahtevom za deobu upuuje u parnicu, a kako je to propisano lanom 96. Zakona o vanparninom postupku ("Sl. list SAPV", broj 27/88). U parnici se raspravlja i odluuje o svemu to je meu suvlasnicima sporno, kao i konano o samoj deobi." (Reenje Vrhovnog suda Vojvodine Rev 1/90 od 10. 1. 1990.) Suvlasnik ima pravo da u svako vreme zahteva deobu stvari, osim u vreme u koje bi ta deoba bila na tetu drugih suvlasnika, ako zakonom nije drukije odreeno. Iz obrazloenja: Odredbom lana 16. 3akona o osnovama svojinsko pravnih odnosa propisano je da suvlasnik ima pravo da u svako vreme zahteva deobu stvari, osim u vreme u koje bi ta deoba bila na tetu drugih suvlasnika, ako zakonom nije drugaije odreeno, kao i da suvlasnici sporazumno odreuju nain deobe stvari, a u sluaju da se ne moe postii sporazum o deobi odluuje sud. Odluujui meritorno o nainu deobe, budui da se stranke o tome nisu mogle sporazumeti sud je o deobi nekretnine odluio uzimajui u obzir sve vane injenice, te nalaz i miljenje vetaka, koje je dato po pravilima struke, pa je osnovano zakljuio da

141

VANPARNINI POSTUPAK

142

je fizika deoba spornog stana mogua, da postoji mogunost izdvajanja dva zasebna i samostalna stana i da svako od suvlasnika dobije u iskljuivu svojinu zaseban stan koji odgovara po vrednosti, veliini, njegovom suslasnikom delu, vodei rauna o opravdanim interesima svakog suvlasnika, njihovim potrebama, nastojei da zadovolji opravdane zahteve i interese suvlasnika. Koristei naturalni (fiziki), te vrednosni kriterijum, sud je izvrio fiziku deobu predmetnog stana, tako da je svaki suvlasnik dobio iz suvlasnike imovine u iskljuivu svojinu i dravinu u prirodi deo, prostorije koje su tano navedene i koje ine posebnu celinu, poseban stan, te mogu biti u etanom vlasnitvu. U reenju je takoe navedeno i sve ono to svaki od suvlasnika ima da uini radi ostvarenja fizike deobe. Stoga je sueno pravilnom primenom materijalnog prava kada je svakom suvlasniku dodeljen u svojinu deo predmetnog stana, koji odgovara po veliini, vrednosti njegovog suvlasnikog udela, a u prirodi ini poseban stan. Nasuprot navodu u reviziji sud je i uz pomo vrednosnog kriterijuma utvrdio da je mogua fizika deoba, pa je na osnovu nalaza i miljenja vetaka osnovano zakljuio da prostorije izdvojene u dva zasebna stana vrednosno odgovaraju 1/2 dela suvlasnike imovine stranaka. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 54/98 od 8.07.1998. godine)

Ne moe se traiti deoba bespravno podignutog objekta. Iz obrazloenja: Iz spisa predmeta proizlazi da je meu strankama nesporno da su predlaga i protivnik predlagaa kao brani drugovi na kupljenom zemljitu (koje se u zemljinoj knjizi jo uvek vodi na prodavcu) bez odobrenja nadlenog organa podigli stambeni objekat, zbog ega se i nisu mogli uknjiiti na istom. Prema tome, predmetni objekat pravno i ne postoji i za isti se nisu mogli navesti podaci i priloiti dokazi prema odredbama l. 149. Zakona o vanparninom postupku da bi se deoba mogla izvriti, te je stoga prvostepeni sud pravilno naao da predlog za deobu nije osnovan. (Okruni sud u Beogradu, G. 4388/96 od 10. septembra 1996. godine) U postupku diobe stvari i imovine nije dozvoljena revizija Iz obrazloenja: U vanparninom postupku u naelu nije dozvoljena revizija protiv pravosnanog drugostepenog rjeenja. Od ovoga naela zakon ini samo dva izuzetka: revizija je dozvoljena u stambenim stvarima i u postupku odreivanja naknade za eksproprisane nekretnine (lan 26. Zakona o vanparninom postupku, "Slubeni list SRBiH", broj 10/89). Revizija u vanparninom postupku nije bila doputena u naelu ni po pravilima predratnog prava, koja su se primjenjivala do stupanja na snagu sadanjeg Zakona o vanparninom postupku, a ne predvia je ni Zakon o redovnim sudovima SRBiH (lan 111.). Prema tome, u postupku razvrgnua suvlasnike zajednice nekretnina (diobe) nije dozvoljena revizija protiv pravosnanog rjeenja drugostepenog suda.

142

VANPARNINI POSTUPAK

143

(Vrhovni sud BiH, br. Rev. 401/90 od 21.6.1991. godine) RAZVRGNUE ZAJEDNICE Postupak sudskog razvrgnua moe se dovriti na zahtjev stranke koja ga nije pokrenula. "Pravni uinci razvrgnua proteu se na sve uesnike pa dakle i suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnua. Da je tome tako proizilazi iz l. 55. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96). Nije zato odlueno na iji je zahtjev postupak razvrgnua pokrenut. Utoliko i protustranka koja se upustila u postupak i u njemu aktivno i opravdano sudjelovala ima pravo traiti dovretak postupka razvrgnua i unato eventualno izraene preutne volje predlagatelja da se postupak obustavi zbog pasivnosti njegovog ponaanja i neplaanja trokova neophodno potrebnih za dovretak postupka. Obzirom na jasno izraenu volju protustranke za nastavkom ovog postupka razvrgnua valjalo je zato albu uvaiti i pobijano rjeenje ukinuti te predmet vratiti istome sudu na ponovan postupak pozivom na odredbu iz l. 380. st. l. to. 3. ZPP". (upanijski sud u Rijeci, G. 493/1998. od 27. 01. 1999. godine) U postupku deobe zajednikih stvari ili imovine vanparnini sud moe odluiti da neke stvari pripadnu jednoj, a druge odgovarajue protivvrednosti drugoj strani. Iz obrazloenja: U parnici je doneta pravosnana presuda da su brojne pokretne stvari, tekovine bivih branih drugova u jednakim delovima. Na predlog jednog od njih obzirom da stranke nisu mogle postii sporazum o deobi, vanparnini sud je doneo reenje da se vri deoba zajednike imovine koju ine brojne pokretne stvari javnom prodajom i podelom ostvarene cene na jednake delove. Prvostepeni sud polazei od lana 16. stav 5. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima smatra da je fizika deoba nemogua. Re je o pokretnoj imovini ija fizika deoba nije mogua. Po albi protivnice predlagaa drugostepeni sud je ukinuo prvostepeno reenje uz stav da prvostepeni sud nije vodio rauna o propisima lana 153. Zakona o vanparninom postupku koji se odnose na postupak suda, a i o zahtevu protivnice predlagaa da se i njoj i deci u stanu ostavi nametaj, posteljina, posue i slino. Neke stvari iz prvostepenog reenja su fiziki deljive kao to su 200 rolni platna i slino. Sud ne vri fiziku deobu bilo koje od brojnih stvari, ako neke od istih dosudi jednoj, a druge odgovarajue protivvrednosti drugoj strani, vodei rauna o njihovim opravdanim zahtevima i posebnim potrebama. Deli se imovina ne pojedina stvar. (Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije; 1/98; Slubeni glasnik; Beograd)

143

VANPARNINI POSTUPAK

144

10. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU PRIJEDLOG ZA DIOBU NEKRETNINA (RAZVRGNUE SUVLASNIKE ZAJEDNICE NEKRETNINA) OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREMET Predlaga: Protivpredlaga: Luka PRIJEDLOG Radi: Fizike diobe nekretnina Na nekretninama upisanim u ZK ul. br. 71 K.O. Boac predlaga i protivpredlaga su suvlasnici sa po 1/2 dijela. Dokaz: Uvid u zemljino-knjini izvodak Predlaga ima interesa da navedene nekretnine oznaene kao k.. br. 33/1, k.. 34/1, k.. 34/2 upisane u ZK ul. br. 71 K.O. Boac fiziki podijeli, pa stoga podnosi ovaj prijedlog sudu i Predlae da Osnovni sud u Banjoj Luci izvri fiziku diobu nekretnina upisanih u ZK ul. br. 71 K.O. Boac, srazmjerno veliini suvlasnikih dijelova stranaka, te obavee stranke da zajedniki snesu trokove diobe nekretnina. Banja Luka, 23. 2.1998. godine Predlaga: , sin Spasoje, iz Boca, optina Banja Luka , sin pok. Simeuna, iz Boca, optina Banja

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU DIOBE NEKRETNINA R-II-12/91 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 14.4.1999. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Radi: Fizike diobe nekretnina

144

VANPARNINI POSTUPAK

145

Konstatuje se da su pristupili za danas pozvani predlaga protivpredlaga .

Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga za fiziku diobu nekretnina, te izjavljuje da su on i protivpredlaga izvrili internu diobu, da uivaju nekretnine koje su im pripale tom diobom, a ovim putem ele da tu diobu ozvanie i da istu provedu u zemljinim knjigama. Predlae da sudija u vjetak geometar izau na lice mjesta i zvanino izvre diobu nekretnina upisanih u ZK ul. br. 71 K.O. Boac. Protivpredlaga izjavljuje da su tani navodi da su stranke izvrile internu diobu, te izjavljuje da je saglasan da sudska komisija izae na lice mjesta i izvri diobu nekretnina u skladu sa sporazumom stranaka. Sud donosi R J E E NJ E Roite je zavreno. Nalae se predlagau da uplati predujam trokova izlaska sudske komisije na lice mjesta u iznosu od 300 KM u roku od 15 dana, te sudu dostavi uplatnicu, kao dokaz da je uplata izvrena. Nakon uplate predujma trokova vjetaenja sud e zakazati uviaj na licu mjesta.

Zapisniar:

PP

Sudija:

RJEENJE O ODREIVANJU UVIAJA NA LICU MJESTA U POSTUPKU DIOBE NEKRETNINA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-II-12/98 Dana 16.4.1998. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, i to sudija , rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau iz Boca, protiv protivpredlagaa iz Boca, radi diobe nekretnina, dana 16. 4.1998. godine donosi

R J E E NJ E Odreuje se uviaj na licu mjesta u Bocu za utorak, 4.5.1998. godine u 8.00 asova. Predmet uviaja je fizika dioba nekretnina upisanih u ZK ul. br. 71 K.O. Boac i to k.. br. 33/1, k.. 34/1, k.. 33/3 i 34/2.

145

VANPARNINI POSTUPAK

146

Za vjetaka geometra odreuje se , zaposlena u Republikoj upravi za geodetsko-katastarske i imovinsko-pravne poslove, podruna jedinica Banja Luka. U sluaju loeg vremena uviaj se nee odrati. Nalae se predlagau da obezbijedi prevoz sudske komisije na lice mjesta, pa je potrebno da isti pristupi u ovaj sud 4.5.1998. godine u 7.00 asova, soba 37. O navedenom se obavjetavaju: - predlaga: - protivpredlaga: , sin , sin , iz Boca, , iz Boca,

, vjetak geometar, Republika uprava za geodetske, katastarske i imovinsko pravne poslove - Podruna jedinica Banja Luka. Sudija:

ZAPISNIK O ROITU SA LICA MJESTA U POSTUPKU DIOBE NEKRETNINA R-II-12/91 ZAPISNIK Sastavljen na licu mjesta u Bocu 4.5.1998. godine u predmetu R-II-12/98. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Vjetak geometar: Zapisniar: Konstatuje se da je sudska komisija stigla na lice mjesta u selo Boac gdje je zatekla stranke. Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga za fiziku diobu nekretnina. Protivpredlaga izjavljuje da je saglasan da se izvri dioba nekretnina. Sudija razgleda lice mjesta, te utvruje da se nekretnine koje su predmet diobe nalaze u Bocu i da su u naravi oranica i panjak. Stranke saglasno izjavljuju da su izvrile internu diobu nekretnina, da uivaju svako svoj dio, te pokazuju sudu na koji nain su izvrili diobu nekretnina. Sud donosi R J E E NJ E

146

VANPARNINI POSTUPAK

147

Nalae se vjetaku geometru da izvri identifikaciju nekretnina koje su predmet diobe, te u skladu sa sporazumom stranaka, odnosno njihovom internom diobom, snimi stanje na terenu i formira parcele. Nakon razgledanja zemljita koje je predmet diobe, uvida u katastarske planove i potrebnog mjerenja, vjetak geometar , ki , stara 44 godine, nesrodna, propisno upozorena izjavi: Izvrila sam identifikaciju parcela koje su predmet diobe i ustanovila da su upisane u ZK ul. br. 71 K.O. Boac. Parcele broj 33/1 i 33/2 vode se u Katastarskom operatu optine Banja Luka, a kako se u zemljinim knjigama vodi u vlasnitvu stranaka, predlae da se ne vri dioba ovih nekretnina i da stranke i dalje ostanu upisane u zemljinim knjigama kao suvlasnici sa 1/2 dijela. Izvrila sam potrebno mjerenje i snimanje parcela i sudu u dostaviti prijavni list. Odluku o nagradi preputam sudu. Stranke ne prigovaraju nalazu i miljenju vjetaka i nemaju daljih dokaznih prijedloga. Sud donosi

R J E E NJ E Uviaj na licu mjesta zavren. Nalae se vjetaku geometru da dostavi skicu premjeravanja i prijavne listove sudu u roku od 15 dana. Sudija objavljuje da e rjeenje donijeti pismeno. Zapisniar: PP Sudija:

RJEENJE O FIZIKOJ DIOBI NEKRETNINA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-II-12/98 Dana 31.8.1998. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, i to sudija , rjeavajui u vanparninom predmetu predlagaa , sina , iz Boca, i protivpredlagaa , sina , iz Boca, radi diobe nekretnina, nakon odranog uviaja na licu mjesta donosi sljedee

R J E E NJ E Vri se fizika dioba nekretnina upisanih u ZK ul. br. 71 K.O. Boac na sljedei nain:

147

VANPARNINI POSTUPAK

148

I. - k.. br. 34/1 njiva "bara", pov. 3800 m2, (po novom premjeru k.. 517/2) pripada: sinu , iz Boca br. 169 sa 1/1 dijela II. k.. br. 34/2 njiva "bara", pov. 3600 m2, (po novom premjeru k.. 517/2) pripada: , sinu , iz Boca br. 109 1/1 dijela III. k.. br. 33/1 panjak kraj luke do Vrbasa, pov. 500 m2, (po novom premjeru k.. 536) k.. 33/3 panjak "kraj luke do Vrbasa" pov. 440 m2 (n.p. 537) pripadaju: 1. , sinu , iz Boca br. 169 2. , sinu , iz Boca br. 109 sa po 1/2 dijela IV. Nalae se Zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda da po pravosnanosti ovog rjeenja izvri zemljino-knjini prenos svojine. Trokove postupka stranke snose zajedniki, u jednakim dijelovima, tako da je protivpredlaga duan nadoknaditi trokove predlagau u iznosu od 150 KM u roku 15 dana. Obrazloenje Predlaga podnio je sudu prijedlog radi diobe nekretnina upisanih u ZK ul. br. 71 K.O. Boac u kom je uloku zajedno sa protivnikom upisan kao suvlasnik nekretnina sa po 1/2 dijela. Na roitu od 14. 4.1998. godine stranke su saglasno izjavile da su ve ranije izvrile internu diobu predmetnih nekretnina, i nekretnine uivaju u skladu s tom diobom, te trae da sud u skladu sa njihovim sporazumom izvri cijepanje parcela i provoenje diobe u zemljinim knjigama i katastarskom operatu. Sud je izvrio uviaj na licu mjesta u prisustvu vjetaka geometra Banje Luke. iz

Na osnovu sporazuma stranaka vjetak geometar je izvrio snimanje zateenog stanja na terenu, izvrio druge potrebne geodetske radnje, sainio skicu premjeravanja, i prijavne listove. U skladu sa sporazumom stranaka sud je izvrio cijepanje parcela, odnosno diobu nekretnina u smislu lana 161 i lana 166 Zakona o vanparninom postupku. Prilikom uviaja utvreno je da su parcele br. 33/1 i 33/3 u posjedu optine, to jest u katastarskom operatu upisana drutvena svojina pa su stranke u vezi s tim nekretninama odustale od diobe. Odluka o trokovima postupka temelji se na lanu 28 st. 2 Zakona o vanparninom postupku, a trokovi se odnose na 1/2 dijela trokova uviaja i trokova sudskih taksi.

148

VANPARNINI POSTUPAK

149

Nakon iznesenog odlueno je kao u izreci rjeenja. Sudija: POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda. PRIJEDLOG ZA DIOBU NEKRETNINA IZDVAJANJEM SUVLASNIKOG DIJELA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: Protivpredlaga: sin Save, iz Banje Luke, ul. Pave Radana broj 1 sin Nikole, Zaluani br. 95 sin Marka, Zaluani br. 95 sin Marka, Zaluani br. 95 sin Marka, Zaluani br. 95 PRIJEDLOG Suvlasnik sam sa 76/161 dijela prava svojine na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 1384 k.o. Zaluani. Dokaz: Uvid u ZK izvodak u prilogu Protivnici 1/39 dijela, i su suvlasnici sa po 1/35 dijela, sa 97.832/219.765 dijela u istom uloku. sa

Dokaz: Uvid u ZK izvodak. Poto mi zajednica vie ne odgovara, molim sud da nakon odranog uviaja na licu mjesta, donese sljedee R J E E NJ E Razvrgava se postojea zajednica nekretnina upisana u z.k. ul. 1384 k.o. Zaluani, tako to predlaga umjesto suvlasnikog dijela 76/161 dobija fiziki izdvojen dio koji e u z.k. uloku biti upisan na ime predlagaa sa 1/1 dijela. Banja Luka, 20.1.1998. godine. Predlaga:

149

VANPARNINI POSTUPAK

150

RJEENJE O ODREIVANJU UVIAJA NA LICU MJESTA U POSTUPKU DIOBE NEKRETNINA IZDVAJANJEM SUVLASNIKOG DIJELA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-II-99 Dana 3.2.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , u vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau sinu , iz Banje Luke, protiv protivpredlagaa , , i , svih iz Zaluana, radi diobe nekretnina izdvajanjem suvlasnikog dijela, donio je sljedee R J E E NJ E Odreuje se uviaj na licu mjesta u Zaluanima za dan 6.3.1999. godine u 8.30 asova. Predmet uviaja je dioba nekretnina upisanih u ZK ul. br. 1374 k.o. Zaluani i to k.. br. 569/3 i k.. 549/2. Za vjetaka geometra odreuje se Ranko Popovi iz Banje Luke. O roitu se obavjetavaju: Predlaga: Protivpredlagai: broj 95, iz Banje Luke, ul. Pave Radana br. 9, , , i iz Zaluana

Vjetak geometar: poslove, Podruna jedinica Banja Luka.

, Republika uprava za geodetsko imovnske

Sudija:

150

VANPARNINI POSTUPAK

151

ZAPISNIK SA ODRANOG UVIAJA U POSTUPKU DIOBE NEKRETNINA IZDVAJANJEM SUVLASNIKOG DIJELA R-II-11/99 ZAPISNIK Sastavljen na licu mjesta u Zaluanima dana 6.3.1999. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Vjetak geometar: Zapisniar: Konstatuje se da je sudska komisija stigla na lice mjesta gdje je zatekla stranke. Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga. Izjavljuje da je on vlasnik na predmetnim nekretninama sa 76/161 dijela, sa 1/36 dijela sa 1/36 dijela, a da preostali suvlasniki dio pripada . Protivpredlaga izjavljuje da se ne protivi diobi predmetnih nekretnina prema suvlasnikim dijelovima upisanim u ZK br. 1384 k.o. Zaluani, nadalje izjavljuje da se ne protivi da se izdvoji dio predlagau i to na nain kako stranke uivaju nekretnine, to jest da se potuje posjedovno stanje zateeno na terenu. Protivpredlaga slae se sa navodima , te da se izdvoji sa 1/1 dijela zemljita koje on ima u posjedu, na osnovu njegovog suvlasnikog dijela, a da ostali suvlasnici ostanu u suvlasnikoj zajednici sa proporcionalno uveanim suvlasnikim dijelovima. Istie se da je zamljite koje se ima izdvojiti predlagau s obzirom na kvalitet i povoljnu lokaciju odgovarajue vrijednosti naspram njegovog suvlasnikog dijela. Protivpredlaga navodi u svemu kao i ostali protivpredlagai, te smatra da dio zemljita koje se izdvaja u ovoj diobi predlagau odgovara vrijednosti njegovog suvlasnikog dijela, a saglasan je da ostali suvlasnici ostanu u suvlasnikoj zajednici. Protivpredlaga enim od strane predlagaa. izjavljuje da je saglasan sa nainom diobe predlo-

Razgleda se lice mjesta i nekretnine koje su predmet uviaja pa se konstatuje da se zamljite koje uiva predlaga nalazi desno od puta Banja Luka - Trn a lijevo od sporednog puta koji se odvaja od puta za Trn i koji prolazi kroz selo. Zemljite je u naravi oranica, protee se uz put, a granii sa parcelama porodice s lijeve strane i zemljitem porodice s desne strane. Ograeno je ianom ogradom. Stranke su saglasne da se upravo ovo zemljite, ograeno ianom ogradom, na kojem je zapoeta izgradnja dvije kue dodijeli predlagau u cijelosti. Sud donosi

R J E E NJ E

151

VANPARNINI POSTUPAK

152

Nalae se vjetaku geometru da izvri identifikaciju nekretnina koje su predmet diobe, te da izvri potrebna mjerenja i snimanje posebnog dijela koji se izdvaja predlagau. Nakon uvida u katastarske planove i prateu dokumentaciju, te mjerenja vjetak geometar star 48 godina, radnik Podrune jedinice za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, nesrodan, zakleti sudski vjetak izjavljuje: Saglasno sporazumu stranaka izvrio sam mjerenje polazei od fiksiranog polazita, formirao parcelu koja e se uruiti sa 1/1 dijela. Ova parcela bie prikazana u prijavnom listu i nosie posebnu oznaku, koja e biti odreena u prijavnom listu A. Osnovna parcela 549/2 je po kulturi oranica "Brijeg" u povrini od 8265 m2 koja nosi po novom premjeru oznaku 13/4. Sudu u dostaviti skicu premjeravanja i prijavni list u roku 10 dana. Traim nagradu od 100 KM. Sud donosi R J E E NJ E Uviaj na licu mjesta je zavren. Nalae se vjetaku da dostavi sudu skicu premjeravanja i prijavni list u roku 15 dana. Zapisniar PP Sudija:

RJEENJE O DIOBI NEKRETNINA IZDVAJANJEM SUVLASNIKOG DIJELA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-II-11/92 Dana 18. 3.1992. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u vanparninom postupku pokrenutom po predlagau , sinu , iz Banje Luke, ul. Pave Radana br. 1 protiv predlagaa , , i iz Zaluana, radi diobe nekretnina izdvajanjem suvlasnikog dijela, na roitu odranom na licu mjesta u Zaluanima 18. marta 1992. godine, donio je sljedee

R J E E NJ E Vri se fizika dioba nekretnina upisanih u z.k. ul. br. 1384 k.o. Zaluani, izdvajanjem suvlasnikog dijela suvlasnika koji iznosi 76/161 dijela tako da a) k.. br. 549/3, (n.p. 13/4) njiva "Brijeg" pov. 4084 m2, pripada u vlasnitvo sinu , iz Banje Luke, ul. Pave Radana br. 1 sa 1/1 dijela i ista e se upisati u novi zemljino-knjini uloak; b) k.. br. 549/2, (n.p. 13/3) njiva "Brijeg" u pov. od 3149 m2 ostaje u suvlasnitvu i to:

152

VANPARNINI POSTUPAK

153

, sina iz Zaluana sa 97832/116026 dijela, , sina iz Zaluana sa 5635/116025 dijela, , sina iz Zaluana sa 6279/116025 dijela, , sina iz Zaluana sa 6279/116025 dijela Nalae se zemljino knjinom odjeljenju ovog suda da izvri provoenje rjeenja u zemljinim knjigama po pravosnanosti istog. Obrazloenje Predlaga je u prijedlogu i tokom postupka izjavio da je vlasnik nekretnina upisanih u z.k. ul. br. 1384 k.o. Zaluani. S obzirom na injenicu da mu zajednica ne odgovara, trai da sud izvri diobu, tako da izdvoji iz suvlasnike zajednice njegov suvlasniki dio. Protivpredlaga je izjavio da je predlaga suvlasnik na navedenim nekretninama s dijelom od 76/161, da nije sporan obim diobne mase i da je saglasan da se dioba izvri tako, da se fiziki izdvoji dio koji odgovara njegovom suvlasnikom dijelu, a da ostali suvlasnici ostanu u suvlasnikoj zajednici sa proporcionalno uveanim suvlasnikim dijelom. Protivpredlagai , i pridruili su se navodima protivpredlagaa , sloili su se da se izdvoji predlagau suvlasniki dio, a da protivpredlagai ostanu u suvlasnikoj zajednici sa proporcionalno uveanim suvlasnikim dijelovima. U dokaznom postupku sud je obavio uviaj na licu mjesta uz uee geodetskog vjetaka , izvrio uvid u prijavni list i zemljino-knjini izvodak za nekretnine upisane u z.k. ul. 1384 k. o. Zaluani. Nalazom geodetskog vjetaka utvreno je da zemljite koje je predmet diobe ima povrinu 7503 m2, i ta povrina je upisana u katastarskom operatu, dok je u zemljino knjinom uloku povrina predmetnog zemljita 8256 m2, to je proizvod nepreciznog mjerenja nastalog u vrijeme formiranja zemljino knjinog uloka (nesklad izmeu podataka katastarskih planova starog i novog premjera). Dioba je izvrena na osnovu sporazuma stranaka, i to tako to je sud izdvojio zemljite pov. 4084 m2 u korist predlagaa, koje zemljite je bilo ve izdvojeno internom diobom zakljuenom ranije izmeu stranaka. Predlagai su ostali u suvlasnikoj zajednici na preostalom dijelu zemljita sa proporcionalnim uveanim dijelovima. Odluka suda temelji se na lanu 161. i 166. Zakona o vanparninom postupku. O trokovima postupka sud nije odluivao budui da stranke nisu postavile zahtjev za naknadu istih. Sudija: PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku 15 dana, od dana prijema rjeenja, putem ovog suda.

153

VANPARNINI POSTUPAK

154

PRIJEDLOG ZA UREENJE SUKORISNIKIH ODNOSA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: Protupredlagai: 1. 2. 3. 4. 5. 6. iz Banje Luke, ul. Karaoreva br. 13 iz Banje Luke, ul. Karaoreva 20 iz Banje Luke, ul. Karaoreva 13 iz Banje Luke, ul. Karaoreva 17 iz Banje Luke, ul. Karaoreva 15 iz Banje Luke, ul. Karaoreva 10 iz Banje Luke, ul. Karaoreva 50

Radi: Ureenja sukorisnikih odnosa PRIJEDLOG Predlaga i protivpredlaga su nosioci prava sukorienja na graevinskom zemljitu upisanom u ZK ul. br. 92 k.o. Banja Luka sa po 1/8 dijela, odnosno protivpredlaga sa 2/8 dijela. Dokaz: Uvid u zemljino-knjini izvodak. Pravo sukorienja na graevinskom zemljitu stranke su stekle po osnovu nasljea iza oca pok. . Dokaz: Rjeenje o nasljeivanju Osnovnog suda u Banjoj Luci broj O-167/83, od 21.04.1984. godine. Nakon smrti pok. , koji je umro 17.11.1977. godine stranke su se sporazumjele da predlaga uzme u iskljuivi posjed i korienje k.. br. 87/6, oranica, baa pov. 990 m2 upisana u zk. ul. br. 92 k-o. Banja Luka, koji je predlaga priveo kulturi, ogradio betonsko-eljeznom konstrukcijom, posadio voe i na parceli sagradio kuu i garau. Dokaz: Sasluanje stranaka. Kako se u ostalim zemljino-knjinim ulocima pojavljuju kao suvlasnici druga lica koja nisu iz reda stranaka, te kako su protivnici i ostvarili prvenstveno pravo korienja nekih parcela iz drugih zemljino-knjinih uloaka, a predlagau je potrebno da radi legalizacije izgraenog objekta ostvari iskljuivo pravo korienja na k.. br. 87/6, to na osnovu lana 33 Zakona o graevinskom zemljitu i l. 156 Zakona o vanparninom postupku predlae da se izmeu stranaka kao sukorisnika sporazumno izvri ureenje sukorisnikih odnosa, tako da se k.. br. 81/6 izdvoji iz zk.

154

VANPARNINI POSTUPAK

155

ul. br. 92 k.o. Banja Luka upie u poseban zemljino-knjini uloak s pravom korienja predlagaa Jelenka Bojia sa 1/1 dijela. Banja Luka, 10.10.1999. godine. Predlaga:

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU UREENJA SUKORISNIKIH ODNOSA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-54/99 Dana 12.11.1999. godine ZAPISNIK Sastavljen u Osnovnom sudu u Banjoj Luci. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Predlaga: VANPARNINI PREDMET: Protivpredlagai: i dr. Radi: Ureenja sukorisnikih odnosa Konstatuje se da su pristupile za danas pozvane stranke. Predlaga izjavljuje da u cijelosti ostaje kod prijedloga. Protivpredlaga izjavljuje da se ne protivi ureenju sukorisnikih odnosa i saglasan je da se izdvoji k.. br. 87/6 i da se prvenstveno pravo korienja upie na predlagaa. Protivpredlagai , i takoe izjavljuju da su saglasni da se izdvoji k.. br. 87/6 i utvrdi prvenstveno pravo korienja u korist predlagaa na toj parceli. Protivpredlagai i protive se prijedlogu prelagaa i osporavaju izdvajanje k.. br. 87/6 k.o. Banja Luka i upisa prvenstvenog prava korienja u korist predlagaa, navode da je njihova majka zakljuila ugovor o darovanju 14.11.1988. godine koji je ovjeren kod Osnovnog suda u Banjoj Luci broj OV-40-88 od 15.11.1988. godine kojim ugovorom je prenijela pravo korienja na sve suvlasnike.

155

VANPARNINI POSTUPAK

156

Meu strankama nije dolo do sporazuma u pogledu naina ureenja sukorisnikih odnosa. Sud donosi R J E E NJ E Postupak za ureenje sukorisnikih odnosa koji se vodi kod ovog suda pod brojem R-54/91 se prekida. Predlaga se upuuje na parnicu protiv i radi osporavanja valjanosti spornog ugovora o poklonu koji je zakljuen dana 14.12.1988. godine, a ovjeren kod ovog suda pod brojem OV-40-88. Predlaga je duan da pokrene parnicu u roku od 30 od dana pravosnanosti ovog rjeenja. Ukoliko predlaga ne pokrene postupak u navedenom roku smatrae se da je prijedlog povuen. Zapisniar: PP Sudija:

RJEENJE O PREKIDU POSTUPKA I UPUIVANJE NA PARNICU OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-54/99 Dana 25.12.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji , rjeavajui u vanparninom postupku po prijedlogu iz Banje Luke, ul. Karaoreva br. 13, protiv protivpredlagaa iz Banje Luke, ul. Karaoreva br. 20, iz Banje Luke, ul. Karaoreva br. 23, iz Banje Luke, ul. Karaoreva br. 15, iz Banje Luke, ul. Karaoreva br. 10 i iz Banje Luke, ul. Karaoreva br. 50, radi ureenja sukorisnikih odnosa, van roita donio je sljedee R J E E NJ E Postupak za ureenje sukorisnikih odnosa koji se vodi kod ovog suda pod brojem R-54/91 se prekida. Predlaga se upuuje na parnicu protiv i radi osporavanja valjanosti spornog ugovora o poklonu koji je zakljuen dana 14.12.1988. godine, a ovjeren kod ovog suda pod brojem OV-40-88. Predlaga je duan da pokrene parnicu u roku od 30 od dana pravosnanosti ovog rjeenja. Ukoliko predlaga ne pokrene postupak u navedenom roku smatrae se da je prijedlog povuen. Obrazloenje

156

VANPARNINI POSTUPAK

157

Predlaga je dana 25.10.1999. godine podnio prijedlog protiv ostalih uesnika u postupku radi ureenja sukorisnikih odnosa, istiui da su se uesnici u postupku dogovorili da predlaga uzme u iskljuivi posjed i korienje parcele oznaene sa k.. 87/6 oranicu zvana "bata" u pov. od 990 m2, a upisanu u zk. ul. br. 92 KO Banja Luka. Radi izloenog, prelaga je u konanom prijedlogu zatraio da se izvri izdvajanje navedene parcele iz pomenutog zk. uloka i da se ista upie u zemljino-knjini uloak sa pravom korienja predlagaa sa 1/1 dijela. Meutim, taj zahtjev su priznali svi uesnici u postupku osim i koji su osporili zahtjev istiui da je njima njihova majka , ugovorom o poklonu koji je zakljuen 14.12.1988. godine, a ovjeren kod ovog suda pod brojem OV-40-88 poklonila, odnosno prenijela pravo korienja na pomenutim parcelama na sve nasljednike. Kako je izmeu uesnika u postupku sporno pravo na stvarima na kojima se trai ureenje sukorisnikih odnosa, to je sud na osnovu odredbe l. 158 Zakona o vanparninom postupku postupak prekinuo i predlagaa uputio na parnicu radi osporavanja ugovora o darovanju. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, od dana prijema istog, putem ovog suda.

11. UREENJE MEA Provoenje postupka Ureenje mea izmeu susjednih nekretnina ima opravdanje samo u sluaju kada su meanji znaci uniteni, oteeni ili pomjereni, l. 168. Zakona o vanparninom postupku (ako su meanji znaci vidljivi ne moe se traiti ureenje mea, pa prijedlog za provoenje takvog postupka treba odbiti), a aktivno legitimisan da podnese taj prijedlog je, pored vlasnika, i posjednik nekretnina, te kada je to zakonom odreeno i ovlateni organ (prema bivem vanparninom postupku legitimisan za uee u ovom postupku je pored vlasnika i posjednika bio i dralac odreenog zemljita). Prijedlog za ureenje mee treba da sadri podatke o vlasnicima, odnosno posjednicima susjednih parcela, zemljinim parcelama izmeu kojih se mea ureuje sa oznakama tih parcela iz zemljinih i katastarskih knjiga, zatim razloge zbog kojih se postupak pokree, kao i vrijednost sporne povrine. U samom postupku za ureenje mea provode se sljedee radnje: Nakon prijema prijedloga odreuje se roite u sudu radi pokuaja sporazuma o ureenju mea, a ako sporazum ne uspije da se postigne, zakazuje se roite na licu mjesta na koje sud poziva pored uesnika, kojima u pozivu skree panju da na raspravu donese sve isprave, skice i druge dokaze koji mogu biti od znaaja za ishod ovog postupka, i vjetaka geometra, odnosno vjetaka druge odgovarajue struke, a po potrebi i predloene svjedoke.

157

VANPARNINI POSTUPAK

158

Ukoliko sa roita izostane predlaga, a protivnik predlagaa ne predloi da se postupak provede, tada e se smatrati da je prijedlog povuen. Pravilo o presumiranom povlaenju prijedloga dovodi do toga da je reim ovog postupka (a i veina ostalih vanparninih postupaka) mnogo stroiji od parninog, u kome izostanak sa roita ne dovodi do tako drastinih posljedica, a vriti komparaciju sa sporovima male vrijednosti u kojima vrijedi slino pravilo, (l. 465. Zakona o parninom postupku) znailo bi izraavati neopravdano potcjenjivanje opteg drutvenog znaaja ove vanparnine stvari, u kojoj interesi ekonominosti ni u kom sluaju ne bi smjeli odnijeti prevagu pred interesima ostvarivanja sutinske zatite. Zapisnik sa uviaja i skice u postupku ureenja mea moraju sadravati taan i precizan opis stanja na licu mjesta u trenutku obavljanja uviaja, sadraj izjava uesnika, vjetaka i eventualnih svjedoka, zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno, oblik i povrinu sporne meanje povrine kao i pravac kako je predmetna mea ureena, s tim to skica treba da sadri i legendu kojom se objanjava prikazano stanje na toj skici. Sud ureuje meu prilikom roita na licu mjesta stavljanjem vidnih meanjih znakova, a ne primjenom odredaba l. 335. stav 3. Zakona o parninom postupku, a to ujedno predstavlja i predaju posjeda, pa zato uesnici i ne mogu zahtijevati da u izvrnom postupku budu uvedeni u posjed onog dijela zemljita koje im je u ovom postupku pripalo (ne moe se odrediti ureenje mee pod prijetnjom izvrenja kao naknadne radnje koja e se provesti u izvrnom postupku). Rjeenje o ureenju mea je izvrna isprava koja se provodi odmah prilikom donoenja, odnosno prilikom ureenja mee na licu mjesta i zbog toga, kada takva odluka postane pravosnana, nikakvo dalje izvrenje nije vie mogue. Samo rjeenje o ureenju mea treba da sadri taan opis kojim pravcem je predmetna mea ureena tako da u pogledu toga ne smije da bude nikakvih dilema, vrijednost sporne povrine, nain na koji je mea ureena, te odluke o trokovima spora, a sud je duan da u rjeenju navede i sve navode i prigovore stranaka, provedene dokaze i utvrene injenice, te detaljno obrazloenje donesene odluke (skica lica mjesta ini sastavni dio izreke tog rjeenja). to se tie trokova ovog postupka, uesnici ih snose na jednake dijelove, ali u sluaju da postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u odreivanju granine linije sud e prema srazmjeri tog udjela odrediti koliki e dio trokova snositi svaki uesnik u ijem se interesu postupak vodi, odnosno koji je svojim ponaanjem iskljuivo dao povoda za pokretanje ovog postupka, (l. 28. stav 2. i 3. Zakona o vanparninom postupku). Povodom albe stranaka drugostepeni sud moe preinaiti rjeenje prvostepenog suda kojim je mea ureena kad utvrdi da je u prvostepenom postupku injenino stanje potpuno utvreno, ali da su pogreno primjenjene odredbe Zakona o vanparninom postupku kojima se propisuje ova materija. Nije doputena revizija protiv drugostepenog rjeenja o ureenju mee, jer prema l. 26. navedenog zakona ovaj vanredni pravni lijek je dozvoljen samo u postupku u kome se odluuje o stambenim stvarima i o naknadi za eksproprisanu nepokretnost. Nain ureenja mea 1) Mea se obavezno ureuje prema jaem pravu ako meu uesnicima postoji spor o meanjoj povrini ija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u

158

VANPARNINI POSTUPAK

159

parninom postupku, a sud moe urediti meu po jaem pravu, bez obzira na vrijednost sporne meanje povrine, i ako uesnici o tome prethodno postignu sporazum. Ureenje mee po jaem pravu skoro da se uopte ne razlikuje od prave rei vindicatio ili Publiciano in rem actio i prilikom utvrivanja jaeg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrivati ako se radi o actio Publiciani (l. 41. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima), a to su kvalifikovani posjed, zatim da je posjed protivnika slabije kvalitete, odnosno da je predlagaev raniji posjed pravno jai i kvalitetniji od sadanjeg posjeda protivnika, da je sporna povrina u rukama protivnika i da se radi o individualno odreenoj stvari. Faktiki, kod ureenja mea na ovaj nain se radi o nastojanju stranaka da pribave pravo vlasnitva na nekom dijelu zemljita i kada se ima u vidu da je ureenje mee, u stvari, jedan od naina sticanja prava vlasnitva, pravni aspekt ovog ureenja postaje time jo znaajniji i bitniji. Kada je izvreno ureenje mea na ovaj nain, stranke ne mogu vie u parnici dokazivati svoje jae pravo na spornoj povrini i ukoliko bi dolo do podnoenja ovakve tube ona bi trebala biti odbaena kao nedoputena. 2) U sluaju da meu nije mogue urediti prema jaem pravu, sud e je urediti prema posljednjem mirnom posjedu i mada ovaj termin nije do kraja jasan i moe da izazove izvjesne dileme, najblie istini je da se injenice posljednjeg stanja posjeda utvruju prema odredbama Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (l. 7180), a da ne mora postojati kvalifikovani (zakonit i savjestan) posjed u periodu od 10 godina. 3) Ukoliko se mea ne moe urediti ni na jedan od navedena dva naina, sud e spornu povrinu podijeliti po pravinosti (ova tri naina ureenja mea su bila predviena i ranijim propisima). Prilikom tumaenja ranijeg vanparninog postupka neki autori su smatrali za ovaj nain ureenja mea da u tom sluaju spornu povrinu treba podijeliti u smislu paragrafa 404. biveg OGZ-a, kako neko ostrvo koje nastane u rijeci, ali oito je da to ni tada, a ni sada nije bila intencija zakonodavca i da sudija prilikom ureenja mea na ovaj nain ne bi smio tako postupiti i on mora kod donoenja ove odluke da ima u vidu konfiguraciju terena, eventualne prepreke i uopte sve ono to postoji na samom terenu, a to moe biti relevantno za presuenje u konkretnom sluaju i s obzirom da se radi o arbitralnom sudovanju, ta rjeenja moraju biti posebno dobro i detaljno obrazloena da bi se, povodom eventualne albe, mogla ispitati i ocijeniti u drugostepenom postupku. 4) Novina koju je donio Zakon o vanparninom postupku u odnosu na ranija pravila je ureenje mea na osnovu vaeih katastarskih planova i ovaj nain je predvien odredbama l. 172. stav 2. pomenutog Zakona pod uslovom da uesnici prethodno o tome postignu sporazum. Ovo je vrlo znaajna novost, kada se ima u vidu injenica da je u pogledu ureenja mea nekada bila prisutna dilema da li je mea pravno ili geodetsko pitanje (mada ove dileme nikad nije ni smjelo biti, jer je geometar samo struni posmatra na terenu iji se rad pri ureenju mea svodi na identifikaciju parcele, a nikako ono olice koje treba da odredi granice neke parcele), te kada se zna da definicija mee u pravnom smislu nije identina sa definicijom mee u geodetsko-tehnikom smislu i na ovaj nain je citirani zakon uzeo u obzir poznatu injenicu da se sudija, kao voditelj postupka oko ureenja mee, u praksi i previe oslanjao na nalaz i miljenje vjetaka geometra i podatke iz katastarskih planova.

159

VANPARNINI POSTUPAK

160

Poznato je da su stranke u ovom postupku (pogotovo neuke) sklone vie vjerovati iskazu vjetaka i katastarskim planovima, mada je jasno da katastarski plan ne bi trebao da bude bilo kakav pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu mee zbog injenice da je detaljna skica premjera, na osnovu koje se izrauje katastarski plan, odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u trenutku izvrnog mjerenja, dok u pravnom smislu mea tog dana nije morala biti tano obiljeena. Naime, u postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno oznaene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta, a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle sloiti oko pravca kuda se zaista prua mea i kada su insistirale da se to evidentira, tada su se sporovi oko mea eventualno registrovali i takvih sluajeva u praksi je bilo veoma malo. Isto tako, treba istai i to da stranke idu na ovakav nain ureenja mea zbog toga to vjeruju da je on apsolutno taan, iako takva tanost zbog neizbjenih greaka vjetaka esto faktiki nije potpuno mogua, kada se zna da su planovi najee dosta stari i neprecizni, jer se papir stie ili iri protekom vremena iz raznoraznih poznatih razloga, pa je jasno da prilikom vjetaenja dolazi i do tehniki nunih greaka (pogotovo ako se radi o maloj spornoj povrini) i da geometar vrlo teko moe potpuno tano pokazati meu koja je u katastarskim planovima upisana. Ovdje se istie i to da kada vjetak geometar pokae spornu meu prema katastarskom planu da stranke poslije toga treba da izjave da pristaju na tako pokazanu meu i da tek, kod postojeeg stanja stvari, sud moe da uredi meu na ovaj nain. Dakle, donoenjem ove odredbe Zakon o vanparninom postupku je legalizovao odreenje mea na osnovu vaeih katastarskih planova i ovaj nain se moe primjeniti samo ako se ispune opisane pretpostavke, dok se ni u jednom drugom sluaju to ne moe primijeniti i predstavlja flagrantno krenje odredaba pomenutog Zakona, jer je jasno da je mea pravno pitanje i da je sudija to lice koje treba da odredi kuda se predmetna mea uistinu i prua, s obzirom da je poznato da su katastarski planovi tek jedno od moguih dokaznih sredstava za ureenje mee koja je izmeu stranaka sporna i da su oni, u stvari, raeni za fiksalne, privredne i statistike svrhe. Napominjemo i to da zakonske odredbe ne spreavaju izriito sud da meu uredi djelimino na jedan, djelimino na drugi nain i da nema prepreka da se sporna mea u jednom dijelu uredi po jaem pravu (ako se u pogledu toga postigne sporazum), a da se sporni dio mee uredi po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi nain. Ako bi se prilikom uviaja utvrdilo da se na pravcu ureene mee nalazi neko stablo, ono se ne dijeli prema graninoj liniji, ve je to stablo po pravnim pravilima imovinskog prava u zajednikoj svojini uesnika (pravno pravilo iz paragrafa 421. biveg Opteg graanskog zakonika OGZ-a) a prema l. 13. stav 2. Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima u sluaju da suvlasniki dijelovi nisu odreeni, pretpostavlja se da su jednaki. Ukoliko meu uesnicima postupka postoji spor o meanjoj povrini ija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku, a stranke ne postignu sporazum o ureenju mee po jaem pravu, sud e obustaviti vanparnini postupak i predlagae e uputiti na parnicu. I ovo je izmjena u odnosu na ranije odredbe, koje nisu propisivale obustavu postupka i koje su predviale ureenje mea na jedan od ona tri propisana naina, ali koje su dozvoljavale da ukoliko mea nije ureena po jaem pravu, da svaka stranka moe u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke da ostvaruje svoje jae pravo putem parnice i rok od tri mjeseca je bio prekluzivni rok materijalnog prava to znai da se poslije isteka roka nije gubio samo

160

VANPARNINI POSTUPAK

161

zahtjev za vlasniku tubu, nego da je prestajalo i samo pravo na vlasnitvo, ak kad bi ga i bilo. Jo jedna novina koju je donio Zakon o vanparninom postupku je sadrana u odredbi l. 176. u kojoj je propisano da sud nee ureivati meu na graevinskom zemljitu na kojem ne postoji pravo svojine, osim u sluajevima ako nije izvrena parcelacija zemljita po odredbama Zakona o prostornom ureenju (Sl. list SR BiH br. 9/87 i 23/88). Prema tome, analogno izloenom, vidljivo je da je sud nadlean da ureuje mee samo izmeu onih graevinskih parcela na kojima ne psotoje pravo svojine ako nije izvrena parcelizacija zemljita, ra razliku od dotadanje prakse sudova koji su vrili ureenje mea i u ovakvim sluajevima. Poto se oblik i povrina parcela u gradskom graevinskom zemljitu odreuju aktom urbanistike regulative - regulacionim planom ili planom parcelizacije u javnom interesu i poto se oblik i povrina graevinske parcele ne moe promijeniti ni dispozicijom susjeda, sud je prilikom ureenja mea bio vezan granicama parcela koje su utvrene na ovaj nain. Inae, sam postupak se provodio primjenom pravnih pravila iz paragrafa 275-283. biveg vanparninog postupka, a sud nije mogao da uvai ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima o raspolaganju drutvenim sredstvima i drugim prisilnim propisima ' l. 3. stav 3. Zakona o parninom postupku i to je do donoenja Zakona o vanparninom postupku bio jedini sluaj u kojem je sud ureivao meu po mapama i izuzetak od opteg pravila da se geodetski aspekti ureenja mea ne bi mogao prihvatiti. Na osnovu izloenog moglo bi se zakljuiti da je Zakon o vanparninom postupku, kao to je ve reeno, donio neke znaajne novine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti (vrijeme e dati najbolji odgovor da li su ove novosti pozitivne ili ne) neka pitanja koja se nameu prilikom voenja ovog postupka su ostala bez potpunog odgovora zbog nedoreenosti odredaba koje reguliu ovaj institut. Primjera radi, napominje se da se u praksi relativno esto dogaa da pravosnano ureena mea odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljinoknjinim planovima (koji se, uzgred reeno, za mnoga podruja ne slau), a to znai da povrine parcela izmeu kojih je dolo do ureenja mea nisu identine sa ovim povrinama u javnim knjigama i normalno je da bi ovakve promjene povrina (pod uslovom da je izvreno ureenje mea po jaem pravu) trebale da se registruju, ali se to gotovo nikada ne radi, pogotovo ako su te razlike u povrini relativno male. injenica je da se esto u ovim postupcima deava da dijelovi parcela prelaze u posjed drugog lica i da bi taj dio parcele trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu esticu i ako sud po jaem pravu uredi meu kojom se mijenja ili oblik ili povrina odreene parcele, moralo bi se od vjetaka geometra zahtijevati geodetsko snimanje tako odreene mee, a po pravosnanosti rjeenja ono bi se po slubenoj dunosti trebalo provesti u katastru i zemljinim knjigama, gdje bi se utvrene promjene registrovale na adekvatan nain. to se tie novih rjeenja, evidentno je da ureenje mee po katastarskim planovima dovodi do pojednostavljenja i vee ekonominosti u voenju ovakvih postupaka, te da je time faktiki dolo do legalizovanja dotadanje prakse u radu sudova (mada je i ranije moglo doi do ureenja mee na ovaj nain pod uslovom da su stranke, nakon pokazivanja ovakve mee, u pogledu tako odreene mee sklopile poravnanje pred sudom u smislu odredaba l. 322. Zakona o parninom postupku), dok je mogunost obustave postupka u nekim situacijama donekle umanjila znaaj ovog

161

VANPARNINI POSTUPAK

162

instituta, jer dotadanji propisi to nisu poznavali i oni su, kao to je ve istaknuto, predviali obavezno ureenje mea na jedan od propisanih naina. Rjeenje da sud nee ureivati mee na graevinskom zemljitu na kome ne postoji pravo vlasnitva ako je izvrena parcelizacija zemljita je logino i dovelo je do smanjenja broja ovakvih postupaka, to je u situaciji kada su sudovi preoptereeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi samo ka poboljanju kvaliteta njegovog rada. I na kraju, potrebno je apostrofirati i odnos koji postoji izmeu ureenja mea i smetanja posjeda, koji je svakako znaajan kada se ima u vidu injenica da izmeu ovakvih instituta ima dosta srodnosti, ali i razlika i u svakokm konkretnom sluaju je potreban veoma suptilan pristup kako bi se pouzdano odredilo ta je, u stvari, pravi interes neke stranke u raznovrsnim ivotnim situacijama i najee se tek na licu mjesta, kada se utvrde sve bitne injenice, najbolje opaa potreba voenja jednog ili drugog postupka.

12. SUDSKA PRAKSA U postupku ureenja mea sud e izrei da li prometna vrijednost sporne povrine prelazi iznos od 80.000 dinara. Iz obrazloenja: "U ponovljenom postupku prvostepeni sud e urediti meu na jedan od naina propisanih u pravnom pravilu iz paragrafa 280. biveg Zakona o sudskom izvanparninom postupku, pri emu meu nije doputeno ureivati prema stanju katastarskih mapa. U smislu pravnog pravila iz paragrafa 281. stav 1. biveg Zakona o izvanparninom postupku sud e izrei da li prometna vrijednost sporne povrine prelazi iznos od 80.000 dinara (argument iz lana 458. stav 1. ZPP). Takoer u izreci, zavisno od toga na koji nain je mea ureena treba navesti da li je strankama slobodno ostvarivati jae pravo putem parnice, najdalje u roku od 3 mjeseca od dana pravomonosti odluke donesene u postupku o ureenju mea (pravno pravilo iz paragrafa 280. stav 3. biveg Zakona o izvanparninom postupku). Posebno e prvostepeni sud obrazloiti nain kako je uredio meu (po jaem pravu ili prema stanju posljednjeg posjeda ili po pravinoj ocjeni)." (Rjeenje Okrunog suda u Zagrebu G. 68/88-2 od 12. 1. 1988.) Reenjem kojim se ureuje mea izmeu susednih nepokretnosti stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljita. Iz obrazloenja: Oalbenim reenjem ureena je mea izmeu parcela stranaka. Utvreno je zauzee od 0,00005 ha i protivnik predlagaa obavezan da zauzeto zemljite vrati predlagau. Kako je utvreno da sporna meaka povrina iznosi 5m2 i da je neznatne

162

VANPARNINI POSTUPAK

163

vrednosti prvostepeni sud je pravilnom primenom odredaba l. 159. st.l. u vezi l. 161. i l. 162. Zakona o vanparninom postupku uredio meu izmeu parcela stranaka na osnovu jaeg prava koje proizlazi iz postojeeg stanja u katastru. Meutim, nije bilo mesta obavezivanju protivnika predlagaa da preda zauzeto zemljite jer je ovo u suprotnosti sa odredbama l. 162. Zakona o vanparninom postupku kojim je predvieno da u reenju o ureenju mea sud opisuje graninu liniju izmeu parcela stranaka, pozivajui se na skicu uspostavljenog stanja koja je sastavni deo reenja, a ne i da se uesnici obavezuju na predaju zauzetog zemljita. (Okruni sud u Beogradu, G. 1162/96 od 17. aprila 1996. godine) Da bi sud uredio spornu meu na osnovu vaeih katastarskih planova u smislu odredaba lana 172 stav 2 zakona o vanparninom postupku uesnici treba da ostanu kod tog prijedloga i nakon pokazivanja ove mee od strane vjetaka geometra. Iz obrazloenja: Iz obrazloenja pobijanog rjeenjem je vidljivo da je prvostepeni sud spornu meu uredio na osnovu vaeih katastarskih planova u smislu odredaba lana 172. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. Meutim, prilikom donoenja ovog rjeenja, prvostepeni sud je potpuno prenebregnuo injenicu da je protivnik predlagaa prilikom uviaja koji je odran dana 09.07.1990. godine poslije pokazivanja mee od strane geodetskog vjetaka istakao da ovaj vjetak nije pravilno izvrio mjerenje i da se ovako ureenom meom ne slae. ime je jasno i nedvosmisleno manifestovao svoju volju da odustaje od sporazuma za ureenje ove mee na osnovu vaeih katastarskih planova, pa kod postojeeg stanja stvari, evidentno je da vie nije bilo uslova da se predmetna mea uredi na ovaj nain. (Vii sud Banja Luka, br. G. 743/92 od 22.05.1992.) 1. Ako meu uesnicima u postupku postoji spor o meanjoj povrini ija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku, a ne postignu sporazum da se mea uredi po jaem pravu, sud e predlagae uputiti na parnicu i obustaviti vanparnini postupak. Iz obrazloenja Predlaga je sudu podnio prijedlog protiv protivnika predlagaa radi ureenja mee i predloio da sud uredi meu izmeu njegovih parcela, te parcela koja je u posjedu protivnika predlagaa, te da je vrijednost sporne meanje povrine oko 1000 do 2000 KM i da se radi o povrini od 328 m koja je sporna izmeu stranaka. Smatra da se sa protivnicima predlagaa ne moe postii sporazum o ureenju mee. Protivnici predlagaa se nisu izjanjavali o prijedlogu iako su o terminu odravanja roita uredno obavijeteni i upozoreni na posljedice izostanaka sa roita. Prema lanu 173. ZPP-a "ako meu uesnicima postoji spor o meanjoj povrini ija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku, a ne postignu sporazum da se mea uredi po jaem pravu, sud e predlagae uputiti na parnicu i obustaviti vanparnini postupak. Poto u konkretnom sluaju meu uesnicima

163

VANPARNINI POSTUPAK

164

postoji spor o meanjoj povrini ija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku, a uesnici nisu postigli sporazum da se mea uredi po jaem pravu, sud je, imajui u vidu odredbu lana 173. ZPP-a, donio rjeenje kojim je obustavio vanparnini postupak i predlagaa uputio na parnicu. (Rjeenje Okrunog suda u Doboju, br. G. 195/00 od 12.9.2000. godine) 2. Mea se moe urediti i na osnovu vaeih katastarskih planova pod uslovom da se uesnici postupka prethodno o tome sporazumiju. Iz obrazloenja Predlaga je podnio prijedlog za ureenje mee izmeu susjednih parcela te predloio da se mea uredi prema vaeim katastarskim planovima na licu mjesta uz prisustvo suda i vjetaka geodetske struke. U odgovoru na prijedlog protivnik predlagaa je izjavio da se ne protivi prijedlogu da sud uz pomo vjetaka geodetske struke, a u prisustvu vjetaka i protivnika predlagaa uredi meu prema vaeim katastarskim planovima. Sud je prihvatio zajedniki prijedlog stranaka da se sporna mea uredi na osnovu vaeih katastarskih planova. Prema odredbama lana 172. stav 1. Zakona o vanparninom postupku ("Sl. list SR BiH" broj 10/89) preuzetog u RS na osnovu lana 12. Ustavnog zakona za provoenje Ustava RS ("Sl. glasnik RS" broj 21/92), koji se imao primjenjivati u vanparninoj stvari s obzirom na vrijeme nastanka sporno pravnog odnosa, mea izmeu graninih parcela moe se urediti, prije svega, na osnovu jaeg prava, a ako to nije mogue onda na osnovu posljednjeg mirnog posjeda, pa ukoliko se spor ne moe rijeiti ni na taj nain, onda e sud spornu meanju povrinu podijeliti po pravinosti, dok je odredbom stava 2. istog lana propisano da se mea moe urediti i na osnovu vaeih katastarskih planova pod uslovom da se uesnici postupka prethodno o tome sporazumiju. U konkretnom sluaju predlaga i protivnik predlagaa prethodno su postigli sporazum i saglasno predloili sudu da se mea izmeu njihovih graninih parcela uredi na osnovu vaeih katastarskih planova, pa je sud u vezi sa tako postignutim sporazumom izmeu predlagaa i protivnika predlagaa meu uredio na nain i pod uslovima propisanim ve citiranom odredbom lana 172. stav 2. Zakona o vanparninom postupku, a izmeu ostalog izveo je dokaze oevidom na licu mjesta uz uee vjetaka geodetske struke koji je na licu mjesta dao svoj nalaz i miljenje koje se bazira na podacima sadranim u vaeim katastarskim planovima. (Rjeenje Okrunog suda u Doboju, br. G. 536/02, od 5.10.2002. godine) 3. Ukoliko je protivnik predlagaa nezadovoljan ureenom spornom meom moe da odgovori sa tubom u graanskoj parnici radi utvrenja prava vlasnitva na spornoj meanjoj povrini. Iz obrazloenja Predlagai su podnijeli sudu prijedlog protiv protivnika predlagaa za ureenje mee. Sud je, prije svega, odluivao na koji nain da se uredi sporna mea i poto je prijedlog stranaka bio da se mea uredi na osnovu vaeih katastarskih planova, sud je odluio da provede dokaz vjetaenjem po vjetaku geometru koji je u skladu sa vaeim katastarskim planovima dao svoj nalaz i miljenje u pogledu prostiranja mee izmeu spornih parcela, koji je sud prihvatio i na osnovu datog nalaza, uredio spornu meu. Protiv rjeenja kojim je ureena mea protivnik predlagaa je podnio albu koja

164

VANPARNINI POSTUPAK

165

je odbaena kao neblagovremena. I to rjeenje je albom pobijao protivnik predlagaa ali je alba odbijena. U obrazloenju drugostepenog rjeenja, a u vezi sa podnesenom albom protivnika predlagaa Okruni sud istie da njemu ostaje mogunost da ukoliko je i sada nezadovoljan ureenom spornom meom po rjeenju prvostepenog suda odgovori sa tubom u graanskoj parnici protiv predlagaa radi utvrenja prava vlasnitva na spornoj meanjoj povrini i ukoliko bi uspio u takvoj parnici onda bi parnina presuda imala jae pravno dejstvo u odnosu na rjeenje o ureenju sporne mee kada je u pitanju vlasnitvo na spornoj meanjoj povrini. (Rjeenje Okrunog suda u Doboju br. G. 299/01, od 4.09.2001. godine)

12. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU PRIJEDLOG ZA UREENJE MEA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET: Predlaga: Protivpredlagai: 22 sin Dragutina, iz Banje Luke, ul. Ranka ipke broj 24 sin Boka, iz Banje Luke, ul. Ranka ipke br. 20 sin Ranka, iz Banje Luke, ul. Ranka ipke

PRIJEDLOG Radi: Ureenja mee Predlaga je posjednik i korisnik k.. br. 8/1, 98/2 i 99 upisan u Pl. br. 30/02 k.o. Banja Luka VIII. Dokaz: uvid u posjedovni list. Protivpredlagai su posjednici i korisnici parcela, i to: k.. br. 97/1 i 97/2 upisanih u pl. br. 2/02 k.o. Banja Luka VIII i na k.. br. 63/1, 63/2 i 64 upisanih u Pl. br. 3702 k.o. Banja Luka VIII. Dokaz: uvid u posjedovne listove. S obzirom da se stranke ne mogu sporazumjeti u pogledu meanje linije, a ista nije u cijelosti vidljiva na terenu, to predlaga ima pravni interes da se uredi mea, te s toga podnosi ovome sudu prijedlog i

Predlae da taj sud izvri uviaj na licu mjesta uz uee vjetaka geometra, te uredi meu izmeu k.. br. 8/1, 8/2 i 99 k.o. Banja Luka VIII na kojima ima pravo posjeda i korienja predlaga i k.. 97/1 67/2 k.o. Banja Luka VIII iji je

165

VANPARNINI POSTUPAK

166

posjednik i korisnik protivpredlaga i k.. br. 63/1, 63/2 i 64 k.o. Banja Luka iji je posjednik i korisnik protivpredlaga . Predlaga je voljan da predujmi trokove postupka. Banja Luka, 9.3.1989.g. Predlaga:

DOPIS URBANISTIKOJ SLUBI KOJIM SE TRAE PODACI O PARCELACIJI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-II-13/99 Dana 2.4.1999. godine MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, GRAEVINARSTVO, EKOLOGIJU I STAMBENE POSLOVE PODRUNA JEDINICA BANJA LUKA BANJA LUKA Predmet: Podaci o parcelaciji trae se Kod ovog suda u toku je vanparnini postupak pokrenut po predlagau , sinu iz Banje Luke, ul. Ranka ipke br. 20, protiv protivpredlagaa , sina , iz Banje Luke, ul. Ranka ipke br. 22, i protivpredlagaa , sina , iz Banje Luke, ul. Ranka ipke br. 24, radi ureenja mea. Predmet postupka je ureenje mea izmeu k.. br. 98/1, k.. 98/2 i k.. br. 99 upisanih u pl. 30/02 K.O. Banja Luka VIII iji je posjednik predlaga i k.. br. 97/1, 97/2 upisanih u pl. br. 2/01 K.O. Banja Luka VIII iji je posjednik i korisnik protivpredlaga i k.. br. 63/1, 63/2 i 64 upisane u pl. 37/02 K.O. Banja Luka VIII, iji je posjednik i korisnik protivpredlaga . S obzirom da se radi o graevinskom zemljitu u drutvenoj svojini, molimo vas da nas izvijestite, da li su predmetne parcele obuhvaene regulacionim planom za taj dio grada, te da li je izvrena parcelacija u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju. Navedeni podaci su nam potrebni radi utvrivanja nadlenosti za postupanje u ovom predmetu. Sudija:

166

VANPARNINI POSTUPAK

167

PODNESAK URBANISTIKE SLUBE REPUBLIKA SRPSKA, OPTINA BANJA LUKA OPTINSKA KOMISIJA ZA URBANIZAM, SAOBRAAJ I KOMUNALNE POSLOVE BROJ: 1-64-67/99 Dana 2.7.1999. godine OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BANJA LUKA VEZA: VA BROJ: R-II-13/89 Predmet: Podaci o parcelaciji, dostavljaju se Vaim dopisom broj R-II-13/89 od 2.4.1989. godine zatraili ste od ovog organa da vam odgovori da li se radi u konkretnom sluaju o graevinskom zemljitu u drutvenoj svojini na kojem je izvrena parcelacija po odredbama Zakona o prostornom ureenju. Nakon izvrene identifikacije, te uvida u urbanistiku dokumentaciju utvreno je da je k.. br. 8/1, 98/2 i 99, 97/1, 97/2, 63/1, 63/2, 64 K.O. Banja Luka VIII u drutvenoj svojini, da se radi o graevinskom zemljitu, da nije izvrena parcelacija zemljita po odredbama Zakona o prostornom ureenju, pa se mea ne moe urediti shodno l. 176. Zakona o vanparninom postupku. Predsjednik komisije:

167

VANPARNINI POSTUPAK

168

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ZA UREENJE MEE R-II-13/89 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 9.9.1999. godine OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: VANPARNINI PREDMET Predlaga: Protivpredlaga: Radi: Ureenja mee Konstatuje se da su pristupile za danas pozvane stranke. Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga za ureenje mee, predlae da se mea uredi prema katastarskim planovima, s tim da prilikom vjetaenja vjetak koristi kako planove novog tako i planove starog premjera, kako bi sud utvrdio kakvo je stanje graninih linija bilo prije avionskog snimanja koje je obavljeno 1979. godine. Protivpredlagai izjavljuju da se ne protive ureenju mee i saglasni su da se mea uredi po planovima novog premjera s tim to smatraju da nema potrebe za ureenje mea, te da su mee vidljive na terenu. Predlaga izjavljuje da postoji spor u pogledu mea u dijelu parcele do puta, te da su protivpredlagai zali u posjed njegove parcele u dijelu do puta (ulice), izjavljuje da je spreman predujmiti trokove uviaja. Sud donosi R J E E NJ E Uviaj na licu mjesta zakazae se naknadno o emu e stranke biti obavijetene pismenim putem. Nalae se predlagau da uplati predujam trokova postupka ureenja mee u iznosu od 300 KM u roku od 15 dana, te u spis dostavi uplatnicu kao dokaz da je izvrena uplata predujma trokova. Zapisniar: PP Sudija:

168

VANPARNINI POSTUPAK

169

RJEENJE O ODREIVANJU UVIAJA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI R-II-13/99 Dana 9.10.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, i to sudija , rjeavajui u vanparninom predmetu predlagaa iz Banje Luke, ul. Ranka ipke broj 20, i protivpredlagaa iz Banje Luke, ul. Ranka ipke broj 22, i iz Banje Luke, ul. Ranka ipke br. 24, radi ureenja mee, donio je sljedee R J E E NJ E Odeuje se uviaj na licu mjesta u Banjoj Luci u ul. Ranka ipke broj 20, za dan petak 30.10.1999. godine u 15 asova. Predmet uviaja je ureenje mea izmeu k.. br. 97/1, 97/2 i k.. br. 63/1, 63/2 i 64 K.O. Banja Luka VIII, s jedne strane i k.. br. 8/1, 98/2 i 99 K.O. Banja Luka VIII s druge strane. Pozivaju se predlaga , protivpredlagai i i vjetak geometar da prisustvuju uviaju u zakazano vrijeme. Potrebno je da vjetak geometar pored planova novog premjera za potrebe uviaja obezbijedi planove starog premjera za parcele koje su predmet uviaja. Sudija:

ZAPISNIK O ROITU ODRANOM NA LICU MJESTA ZAPISNIK Sastavljen na licu mjesta u Banjoj Luci ul. Ranka ipke br. 20, dana 30.10.1999.godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Vjetak geometar: Zapisniar: VANPARNINI PREDMET Predlaga: Protivpredlaga: 1. Radi: ureenja mee Utvruje se da je sudska komisija stigla na lice mjesta gdje je zatekla stranke. i dr.

169

VANPARNINI POSTUPAK

170

Predlaga izjavljuje da ostaje pri prijedlogu za utvrivanje mee. Protivpredlagai izjavljuju da se ne protive ureenju mee. Razgleda se lice mjesta i utvruje se da se nekretnine koje posjeduju stranke, izmeu kojih trae ureenje mee nalaze u Banjoj Luci u ul. Ranka ipke br. 20, 22 i 24, i to s desne strane gledano sa ulice. U sredini se nalazi parcela koju posjeduje predlaga a u naravi predstavlja kuu, dvorini objekat i dvorite. S desne strane od parcele predlagaa protee se parcela vlasnitvo protivpredlagaa u naravi kua i dvorite. Izmeu parcele predlagaa i protivpredlagaa je eljezna ograda. Predlaga izjavljuje da nije siguran da li je mea izmeu njegove parcele i parcela protivpredlagaa tana, posebno mee u dijelu do ulice za koji smatra da je protivpredlaga zaao u posjed njegove parcele za oko 30 cm, to jest da je za toliko pomjerio ogradu u posjed parcele predlagaa. Predlae da vjetak geometar izvri potrebna mjerenja prema vaeim planovima, ali da uvai i stanje mea po planovima starog premjera, da se mea uredi prema katastarskim planovima. Protivpredlaga izjavljuje da se protivi ureenju. Smatra da je mea izmeu parcele koju on koristi i parcele koju koristi predlaga tana, predlae da se mea uredi prema vaeim katastarskim planovima. Protivpredlaga izjavi da nije tana tvrdnja predlagaa, da je sa ogradom zaao u posjed njegove parcele, da je on prilikom postavljanja ogradu postavio na mjesto na kojem se nalazila stara drvena ograda. Predlae da se mea uredi prema vaeim katastarskim planovima. Sud donosi R J E E NJ E Nalae se vjetaku geometru da pregleda predmet vjetaenja, izvri potrebna mjerenja, te da utvrdi i pokae sudu meu prema planovima novog premjera kao i liniju mee prema planovima starog premjera. Nakon uvida u katastarske planove i potrebnog mjerenja vjetak geometar , sin , iz Banje Luke, star 40 godina, dipl. ing. geodezije, nesrodan sa strankama, zakleti sudski vjetak, daje sljedei NALAZ I MILJENJE Izvrio sam uvid u katastarske planove starog i novog premjera, te uvid u prateu dokumentaciju, te sam na osnovu katastarskih planova izvrio potrebna mjerenja na terenu. Utvrdio sam da predlaga posjeduje k.. br. 8/1 i 98/2 upisane u pl. br. 30/02 K.O. Banja Luka VIII, a te parcele po starom premjeru odgovaraju k.. 75/1 a u naravi predstavljaju kuu i dvorite. Protivpredlaga posjeduje k.. br. 97/1 i 97/2 upisane u pl. 2/02 K.O. Banja Luka VIII, a koje po starom premjeru odgovaraju k.. br. 75/17 u naravi kua, dvorini objekat i dvorite. Protivpredlaga posjeduje k.. br. 63/1, 64/1 upisane u pl. br. 3702 K.O. Banja Luka VIII, a koje po starom premjeru odgovara k.. br. 75/9 u naravi kua i dvorite. Parcele stranaka su formirane 1969. godine i u katastarske planove novog

170

VANPARNINI POSTUPAK

171

premjera unesene po osnovu avionskog snimanja iz 1979. godine. Zemljite je ranije pripadalo Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Na osnovu mjerenja utvrdio sam granine linije izmeu k.. br. 88/1 i 98/2 posjed predlagaa i k.. br. 97/1 i 97/2 posjed protivpredlagaa i granina linija prema planovima starog i novog premjera nema odstupanja i identina je sa zateenom meom na terenu koja vodi linijom postavljene ograde. Takoe sam utvrdio graninu liniju izmeu k.. br. 81 i 88/2 posjed predlagaa i k.. br. 63/1 i 64/1 posjed protivpredlagaa i takoe mogu konstatovati nema odstupanja stanja u katastarskim planovima starog i novog premjera i utvrena granina linija prema vaeim planovima nema bitnijeg odstupanja sa zateenom meom na terenu. Evidentno je odstupanje u dijelu parcela do uplice gdje je odstupanje evidentno u irini od cirka 20 cm u irinu, te u obliku trougla u duini 1 m to je zanemarljiva razlika s obzirom na tehnike mogunosti oitavanja planova i izvrenih mjerenja. Na licu mjesta sam obiljeio utvrene granine linije prema vaeim katastarskim planovima, meanjim biljegama (koljem). Vjetak nema vie ta da izjavi. Stranke nemaju pitanja, niti primjedbi na rad vjetaka. Odluku o visini nagrade vjetak preputa sudu. Predlaga izjavljuje da je saglasan sa izvrenim mjerenjem, da nema primjedbi na pokazanu meu, te ne trai ispravljanje linije mee, odnosno uklanjanje ograde, a predlae da se mea uredi po vaeim katastarskim planovima. Protivpredlagai izjavljuju da su saglasni sa izvrenim mjerenjem i pokazanom meom na terenu. Saglasni su da se mea uredi po vaeim katastarskim planovima. Stranke nemaju daljih prijedloga za izvoenjem dokaza. Sud donosi R J E E NJ E Ureuje se mea izmeu k.. br. 8/1 i 98/2 K.O. Banja Luka VIII, iji posjednik predlaga i k.. br. 97/1 K.O. Banja Luka VIII, iji posjednik protivpredlaga prema vaeim katastarskim planovima, tako da se mea protee pravcem sjever-zapad u ravnoj liniji, a ista e u skici vjetaka geometra , koja skica je sastav dio ovog rjeenja, e biti obiljeena takama AB. Mea je obiljeena koljem u taki A i taki B i pokazana strankama. Ureuje se mea k.. br. 8/1 i 98/2 K.O. Banja Luka VIII, posjed predlagaa i k.. br. 63/1, 63/4 K.O. Banja Luka VIII, posjed protivpredlagaa po vaeim katastarskim planovima tako da se mea protee pravcem sjever-zapad, i ista e u skici vjetaka , biti obiljeena takama A1 i B1. Mea je obiljeena meanjim koljem u takama A1 i B1 i pokazana strankama. Nalae se vjetaku geometru da dostavi sudu skicu premjeravanja u roku od 15 dana. Zapisniar: PP Sudija: RJEENJE O UREENJU MEA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI

171

VANPARNINI POSTUPAK

172

R-II-13/99 Dana 30.10.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji , rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau , sinu , iz Banje Luke, ul. Ranka ipke broj 20, i protivpredlagaa iz Banje Luke, ul. Ranka ipke broj 22, i iz Banje Luke, ul. Ranka ipke br. 24, radi ureenja mee, nakon odranog uviaja na licu mjesta 30.10.1999., donio je sljedee R J E E NJ E Ureuje se mea izmeu k.. br. 8/1 i 98/2 K.O. Banja Luka VIII, ije posjednik predlaga iz Banje Luke i k.. br. 97/1 K.O. Banja Luka VIII, iji posjednik protivpredlaga iz Banje Luke prema v a e i m k a t a s t a r s k i m p l a n o v i m a novog premjera, tako da se mea protee pravcem jugozapad-sjeveroistok u ravnoj liniji pravcem betonske ograde, a koja je u skici vjetaka geometra , koja skica ini sastavni dio rjeenja, obiljeena takama A-B, a na licu mjesta oznaena meanjim koljem. Ureuje se mea izmeu k.. br. 8/1 i 98/2 K.O. Banja Luka VIII posjed pedlagaa iz Banje Luke i k.. br. 63/1 i 63/4 K.O. Banja Luka u posjedu protivpredlagaa iz Banje Luke po vaeim katastarskim planovima novog premjera, tako da se mea protee pravcem sjeveroistok-jugozapad u ravnoj liniji i ista je u skici vjetaka , koja skica je sastavni dio ovog rjeenja, obiljeena takama A1 - B1 te na licu mjesta obiljeena meanjim koljem. Trokove postupka ureenja mee stranke snose u jednakim dijelovima, tako da su protivpredlagai duni da nadoknade predlagau zajedniki jednu polovinu dijela trokova, to iznosi po 75 KM svaki. Obrazloenje Predlaga je podnio prijedlog za ureenje mea izmeu parcela navedenih u izreci rjeenja. Protivpredlagai se nisu protivili ureenju mea. Stranke su predloile da se mea uredi prema vaeim katastarskim planovima. U dokaznom postupku sud je izvrio uviaj na licu mjesta, a uz uee vjetaka geometra . Parcele izmeu kojih se trai ureenje mee nalaze se u Banjoj Luci u podruju u kojem nije izvrena parcelacija u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju, pa je za postupanje u ovom predmetu nadlean sud, a ne organ uprave. Vjetak geometar je izvrio identifikaciju parcela izmeu kojih je traeno ureenje mea. Nakon toga izvrio je potrebna mjerenja prema katastarskim planovima za K.O. Banja Luka VIII, te utvrdio i pokazao sudu i strankama meu prema katastarskim planovima novog premjera, to se nije bitno razlikovalo od mee koju je vjetak utvrdio po osnovu planova starog premjera. Utvrena mea prema vaeim planovima odgovara liniji mee zateene na terenu.

172

VANPARNINI POSTUPAK

173

Stranke nisu imale primjedbi na izvreno mjerenje vjetaka geometra i ostale su pri svom prijedlogu da se mea uredi prema katastarskim planovima novog premjera, pa je sud uredio meu po katastarskim planovima na osnovu lana 172. st. 2 ZOVP. Sud je strankama pokazao meu i istu obiljeio koljem. Odluujui o trokovima postupka sud je prihvatio stanovite da je ureenje mee od interesa kako za predlagaa, tako i za protivpredlagae pa da trokove postupka stranke treba zajedniki da snesu u smislu lana 128. st. 2. Zakona o vanparninom postupku. Kako je trokove postupka ureenja mee predujmio predlaga, to je sud obavezao protivpredlagae da naknade jednu polovinu trokova, to jest da protivpredlagai uestvuju u trokovima, sa po 1/4 dijela. Trokovi se odnose na sudske takse na prijedlog i rjeenje, te trokove uviaja. Nakon iznesenog odlueno je kao u izreci rjeenja. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

RJEENJE O OBUSTAVI POSTUPKA ZA UREENJE MEA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-II-65/99 Dana 6.4.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji , rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia br. 25, protiv protivpredlagaa iz Banje Luke, ul. I. G. Kovaia br. 15, radi ureenja mee nakon odranog roita na licu mjesta u Debeljacima dana 6.4.1999. godine donio je sljedee

R J E E NJ E Obustavlja se vanparnini postupak pokrenut po predlagau iz Banje Luke protiv protivpredlagaa iz Banje Luke, radi ureenja mee. Predlaga upuuje se u parnicu protiv protivpredlagaa , radi dokazivanja jaeg prava na spornoj povrini koja ini dio k.. br. 331 k.o. Debeljaci pov. 5000 m2., oznaenoj u skici vjetaka geometra od 6.4.1999. godine takama A, B, C, D.

Obrazloenje

173

VANPARNINI POSTUPAK

174

Predlaga je podnio prijedlog za ureenje mee izmeu k.. br. 330 i k.. 331 k.o. Debeljaci koje su u posjedu predlagaa i k.. br. 332 i 340 k.o. Debeljaci koje su u posjedu protivpredlagaa. Postupajui po prijedlogu predlagaa, sud je zakazao uviaj na licu mjesta uz prisustvo vjetaka geometra , koji je odran 6.4.1999. godine. Provedenim dokazima sud je utvrdio da se na dijelu parcele k.. 332 k. o. Debeljaci kao posjednik vodi predlaga, a da zemljite uiva protivpredlaga. Sporno je vlasnitvo na zemljitu pov. 5000 m2. Kako se stranke nisu saglasile da sud u vanparninom postupku utvruje jae pravo na spornoj povrini, niti su se saglasili da se mea uredi po vaeim katastarskim planovima, sud je temeljem lana 173. Zakona o vanparninom postupku ovaj postupak prekinuo i predlagaa uputio na parnicu radi dokazivanja prava jaeg na spornoj nekretnini. Naime, sud je ovlaen da u vanparninom postupku utvruje jae pravo na spornoj meanjoj povrini ako vrijednost nekretnina ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti. Na osnovu izjave stranaka sud je utvrdio da sporna povrina zemljita vrijedi 10.000,00 KM, koji iznos daleko premauje iznos spora male vrijednosti ije rjeavanje spada u sporove male vrijednosti. Sem toga, nije postojala saglasnost stranaka da se mea uredi po osnovu vaeih katastarskih planova u smislu l. 172 citiranog zakona, pa je sud odluio kao u izreci rjeenja. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog putem ovog suda. 13. LITERATURA Zakon o osnovnim svojinskopravnim odnosima Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, koji je preuzela Republika Srpska Zakon o vlasniko-pravnim odnosima Federacije Bosne i Hercegovine Zakon o nasljeivanju Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, koji je preuzela Republika Srpska Zakon o eksproprijaciji Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, koji je preuzela Republika Srpska, te izmjene tog zakona koji je donijela Narodna Skuptina Republike Srpske Zakon o eksproprijaciji Federacije Bosne i Hercegovine Zakon vanparninom postupku Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, koji je preuzela Republika Srpska Zakon o vanparninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine Zakon o parninom postupku Republike Srpske Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine Sudska praksa Vrhovnog suda SR Bosne i Hercegovine Sudska praksa Vrhovnog suda Republike Srpske Sudska praksa Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine

174

VANPARNINI POSTUPAK

175

Sudska praksa Okrunog suda Doboj i Banja Luka Sudska praksa Vrhovnog suda Srbije Sudska praksa Vrhovnog suda Hrvatske Sudska praksa drugostepenih sudova iz Srbije i Hrvatske Drugostepene odluke Kantonalnog suda u Tuzli, Okrunog suda u Banjoj Luci i Okrunog suda u Doboju ANDREJEVI: Utvrivanje naknade za eksproprisanu nepokretnostobjekt, kada je ranijem vlasniku dodijeljen odgovarajui stan, Bilten Vrhovnog suda Srbije, Beograd, br. 5/96. ANTI BALINOVI: Komentar Zakona o nasleivanju, Nomos, Beograd, 1996. ANTI: Nasledno pravo, Narodna knjiga, Beograd, 1994. BABI I.: Dejstvo pravnosnanog reenja o nasleivanju, Anali Pravnog fakulteta u Beograd, 3-4/93. BORANIJAEVI: Postupak za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost, Pravni ivot, Beograd, 12/2004. tom 4. BORANIJAEVI: Postupak za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost, Prvni ivot, Beograd, 12/2004. tom 4. BUDISAVLJEVI: Utvrivanje naknade za nacionalizirane i eksproprisane nepokretnosti, Komuna 3/1968. CRNI: Sudska ili upravna nadlenost za osiguranje dokaza u postupku eksproprijacije, Naa zakonitost, Zagreb, 3/1971. CRNI: Doputenost tube nakon postupka ureenja mea, Naa zakonitost, Zagreb, 5/1978. ALIJA-OMANOVI: Graansko procesno pravo, Univerzitet u Sarajevu, Pravni fakultet, Sarajevo, 2000. OKOVI: Naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljite itd., Pravni ivot, Beograd, 8-9/1979. OREVI V.: Nasledno pravo, Pravni fakultet, Ni, Institut za pravna i drutvena istraivanja, Ni, 1997. GAJI: Subjekti postupka za odreivanje naknade za eksproprisanu imovinu, Knjiga o graanskom sudskom postupku, II. ton, Pravni ivot, 1989. GAJI: Procesni aspekti za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost, Pravo teorija i praksa, Novi Sad, 7/8/1989. GAVELA: Nasljedno pravo, Zagreb, 1990. INJAC: Pravnina naknada u postupku eksproprijacije nepokretnosti, Pravni ivot, Beograd, 9-10/1994., I. ton. JERKOVI: Deoba stvari kao nain prestanka suvlasnike zajednice, Glasnik AKV, Novi Sad, 12/1978. JERKOVI: Znaaj katastarske mape i geometarsko vetaenje kao dokaznog sredstva u postupku za ureenje mea, Pravni ivot, Beograd, 5/1996. JERKOVI: Sporovi oko mee, Glasnik AKV, Novi Sad, 3/1969. KAHMI: Vanparnini postupak, Sarajevo 1968. KITI: Pitanje odnosa izmeu ostavinskog i vanparninog postupka, Pravni ivot, Beograd, 4/1964.

175

VANPARNINI POSTUPAK

176

KOSORI: Prethodne radnje u postupku za raspravljanje zaostavtine, Narodna uprava, Sarajevo, 3/1957. LUKI: Odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost, Glasnik pravde, Banja Luka, 9/2002. MAGDI: Odreivanje naknade za eksproprisane nekretnine, Naa zakonitost, Zagreb, 9-10/1968. NESAROVI: Deoba nasledstva, Jugoslovenska advokatura, Beograd, 1/1967. MILJAN: Ureenje mea, Naa zakonitost, Zagreb 3/1953. MILIJEVI: Dioba nekretnina i imovine u suvlasnitvu, Srpska pravna misao, Pravni fakultet, Banja Luka, 2002. MOMILOVI-IVANOVI: Nasledno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd-Banja Luka, 2003. NAPIJALO: O nekim pitanjima postupka ureenja mea, Naa zakonitost, Zagreb, 6/1975. PAVI: Raspravljanje ostavine kad ima nekretnina koje su bile vanknjino vlasnitvo ostavitelja, Glasnik AKV, Novi Sad, 5/1957. PETRUI: Vanparnini postupak za diobu, Beograd, 1997. POZNI, B. RAKI-VODINELI V.: Graansko procesno pravo, Petnaesto izmenjeno i dopunjeno izdanje, Savremena administracija Beograd, 1999. RADOVANOV: Osvrt na Zakon o vanparninom postupku Vojvodine, Pravo-teorija i praksa, Novi Sad, 7-9/1989. RAJOVI IVANOVI MOMILOVI: Graansko procesno pravo, Banja Luka, 2001. SREMAC: Neki problemi iz postupka ureenja mea, Naa zakonitost, Zagreb 1/70. STANII: Deoba suvlasnike imovine, Izbor sudske prakse, Beograd, 5/1995. STANKOVI G.: Vanparnino procesno pravo, Ni, 1974. OVI: Deoba zajednike stvari, Glasnik AKV, Novi Sad, 9/1988. TRIFUNOVI: Naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljite, Izbor sudske prakse, Beograd, 4/1995. IVANOVI-MOMILOVI: Ostavinski postupak, Prima, Beograd, 1998. IVANOVI: Postupak u odreivanju naknade za eksproprisanu nepokretnost i postupak u upravljanju i koritenju zajednikih stvari, Srpska pravna misao, Banja Luka, 1-4/2000. IVANOVI: Postupak za raspravljanje zaostavtine, Glasnik pravde, Banja Luka 7-8/2001.

176

VANPARNINI POSTUPAK

177

PODMODUL V UREENJE DRUGIH VANPARNINIH STVARI OPIS MODULA Kategorije U ovom podmodulu obraeno je poglavlje Zakona o vanparninom postupku pod naslovom Ureenje drugih vanparninih stvari. Tematske oblasti koje e se obraivati u ovom podmodulu su: sastavljanje i ovjeravanjE sadrine isprava, uvanje isprava, sudski depozit i ponitenje isprava i razni drugi postupci. U radu su prvo teoretski pojanjeni instituti, nakon toga obrasci za praktinu primjenu, zatim pregled sudske prakse, te popis strune literature objavjljene na ovu temu. Trajanje Za obradu ovog podmodula potrebno je vrijeme 1sat i 30 minuta. Oblik U tom vremenskom periodu podmodul e biti predstavljen u formi seminara koji podrazumijeva predavanje u trajanju 30 minuta, praktine vjebe u trajanju od 30 minuta i diskusiju u trajanju od 30 minuta. Ciljevi edukacije Cilj edukacije je da se na strune saradnike i sudije sa nedovoljnim iskustvom prenesu osnovna znanja iz ovog poglavlja. Pored sastavljanja i ovjeravanja sadrine isprava, uvanja isprava, sudskom depozitu, ponitenju isprava u ovaj podmodul spadaju druge vrste vanparninih postupaka predvienih ovim i drugim zakonskim propisima. Na korisnike podmodula sa iskustvom eli se putem iznoenja stavova u ovom radu kao i sudske prakse unaprijediti steeno znanje i pomoi u rjeavanju nabrojanih i drugih vanparninih stvari. Radi lakeg razumijevanja ove materije u podmodulu emo obraditi teme sastavljanje i ovjeravanje sadrine isprava, uvanje isprava, sudski depozit i ponitenje isprava. Opis Razlog za obradu podmodula Ureenje drugih vanparninih stvari je lake razumijevanje ove materije koja je u materijalno pravnom pogledu ureena raznim zakonskim propisima, te to je na temu ovih vanparninih postupaka ima malo objavljenih radova i stavova sudske prakse. Mogui predavai edukatori

177

VANPARNINI POSTUPAK

178

U sluaju odravanja seminara na ovu temu predava e biti voditelj ovog modula ili konsultant koji je aktivno uestvovao u pripremi modula.

1. SASTAVLJANJE I OVJERAVANJE SADRINE ISPRAVA Pojam - U postupku za sastavljanje ili ovjeravanje sadrine isprave (l. 177194) sud sastavlja i ovjerava ispravu kad je za nastanak prava ili punovanost pravnog posla potrebno postojanje javne isprave. Ispravu sastavlja ili ovjerava sudija. Primjena navedenih pravila na sastavljanje sudskog testamenta - Po pravilima o sastavljanju ili ovjeravanju sadrine isprave sastavlja se i sudski testament. Mjesna nadlenost - Za sastavljanje ili ovjeravanje isprave mjesno je nadlean svaki stvarno nadlean sud. Sastavljanje isprave - Isprava se po pravilu sastavlja u sudskim prostorijama, a van sudskih prostorija samo kada uesnik nije u mogunosti da doe u sud ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi. Prije nego to pristupi sastavljanju isprave, sudija utvruje identitet predlagaa. Ako sudija ne poznaje predlagaa lino, onda njegov identitet utvruje javnom ispravom sa fotografijom ili izjavom svjedoka, iji je identitet utvren javnom ispravom. U sluaju da je predlaga nepismen ili nijem, ili slijep, ili ne poznaje jezik koji je u slubenoj upotrebi u sudu, sastavljanje isprave vri se u prisustvu dva punoljetna svjedoka koje sudija lino poznaje ili iji je identitet utvrdio javnim ispravama sa fotografijom. U posljednjem od navedenih sluajeva sudija ispravu sastavlja uz uee sudskog tumaa. Ako se radi o predlagau koji je gluvonijem ili slijep, sudija e ispravu sastaviti uz uee tumaa koji se sa predlagaem moe sporazumjeti. Pri sastavljanju isprava svedoci mogu biti lica koja su pismena i koja poznaju slubeni jezik i jezik predlagaa, a ako je predlaga nijem i da se sa njim mogu sporazumjeti. Poto utvrdi da postoje svi potrebni navedeni uslovi, sudija ispituje da li postoji slobodna volja uesnika da zakljue pravni posao. Sudija je takoe duan da uesnicima objasni smisao pravnog posla i da im ukae na njegove posljedice i da ispita da li je pravni posao dozvoljen, odnosno da nije u suprotnosti sa prinudnim propisima i pravilima morala. Ako sudija utvrdi da nisu ispunjene ove pretpostavke, rjeenjem e odbiti da sastavi ispravu. O sastavljanju isprave sud je duan da saini zapisnik u koji unosi i nain na koji je utvren identitet uesnika, svjedoka i tumaa koji su prisustvovali sastavljanju isprave. Zapisnik potpisuju uesnici i svjedoci. Uz zapisnik se prilae primjerak sastavljene i potpisane isprave. Sastavljanje sudskog testamenta - Pri sastavljanju sudskog testamenta svjedoci ne mogu biti: potomci zavjetaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci zakljuno sa djedom i babom i njihovim potomcima prvog stepena, njegovi srodnici u pobonoj liniji do treeg stepena, brani drugovi svih ovih lica i brani drug zavjetaoca (ove odredbe shodno se primjenjuju i na sudske tumae).

178

VANPARNINI POSTUPAK

179

Izjavu zavjetaoca sudija vijerno unosi u zapisnik, po mogunosti rijeima zavjetaoca, pazei pri tome da volja zavjetaoca bude jasno izraena. U zapisnik se unose i sve okolnosti koje bi mogle biti vane za punovanost testamenta. Kad je potrebno, sudija e zavjetaocu objasniti propise koji ograniavaju zavjetaoca u raspolaganju testamentom. Ako je testament sastavljen u prisustvu dva svjedoka zbog toga to zavjetalac ne zna da ita, sudija e mu proitati testament, a potom e ga zavjetalac, poto izjavi da je to njegov testament, u prisustvu svjedoka potpisati ili staviti na njega otisak kaiprsta. Ako zavjetalac ne poznaje jezik koji je u slubenoj upotrebi u sudu ili je nijem ili gluv, sudija e preko sudskog tumaa proitati testament, a zavjetalac e preko sudskog tumaa izjaviti da je testament njegov. Svjedoci se potpisuju na samom testamentu, a sudija e na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvrene. Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od vie listova, ovi moraju biti proiveni jemstvenikom, a oba kraja jemstvenika moraju biti zapeaena sudskim peatom. Svaki list zapisnika zavjetalac posebno potpisuje ili na njemu stavlja otisak kaiprsta. Na kraju zapisnika mora biti oznaeno od koliko se listova sastoji testament. Ako je testament sastavljen u sudu na ijem podruju zavjetalac nema prebivalite, sud je duan da o tome odmah obavijesti sud na ijem podruju zavjetalac ima prebivalite. Na opozivanje testamenta shodno se primjenjuju odredbe o sastavljanju testamenta. Opozivanje testamenta e se zabiljeiti na testamentu koji se uva u sudu. Ovjeravanje sadrine isprave - Sud vri ovo ovjeravanje kada je to zakonom odreeno. Ovjeravanje isprave vri se na samoj ispravi potpisom sudije i stavljanjem peata suda. Nakon izvrenog ovjeravanja isprave, sud predaje uesnicima originalan primjerak ove isprave.

2. UVANJE ISPRAVA Pojam - Sud je duan primiti ispravu na uvanje kad je zakonom za pojedine vrste isprava to izriito odreeno ili kad je to potrebno radi obezbjeenja odreenih imovinskih ili drugih prava (l. 195-202). Opta pravila o uvanju - Isprava se moe predati na uvanje svakom stvarno nadlenom sudu. Identitet podnosioca isprave utvruje se javnom ispravom sa fotografijom ili izjavom svjedoka, iji je identitet utvren javnim ispravama. O prijemu isprave na uvanje sud sastavlja zapisnik u koji se unosi nain utvrivanja identiteta podnosioca isprave i vrsta i naziv isprave primljene na uvanje. Primljena isprava se stavlja u poseban omot koji mora biti zapeaen i koji se uva odvojeno od ostalih spisa. Sud daje podnosiocu potvrdu o prijemu isprave na uvanje u sudu. Isprava koja se nalazi na uvanju kod suda, vratie se podnosiocu isprave na njegov zahtjev ili njegovom punomoniku koji ima ovjerenu punomo za taj posao. O vraanju isprave sastavlja se zapisnik u kome e se zapisati nain utvrivanja identiteta lica kome se vraa isprava. U sluaju da se isprava vraa punomoniku, punomo se prilae zapisniku i zadrava se u spisu. Pravila o uvanju testamenta - Testament koji nije sastavljen u sudu, predaje zavjetalac na uvanje sudu lino u otvorenom ili zatvorenom omotu. Ako se na uvanje predaje otvoren testament, sudija e ga proitati zavjetaocu i ukazae mu na eventualne nedostatke zbog kojih testament ne bi bio punovaan. Ako se isprava o testamentu preda

179

VANPARNINI POSTUPAK

180

na uvanje sudu na ijem podruju zavjetalac nema prebivalite, sud je duan odmah o tome obavijestiti sud na ijem podruju zavjetalac ima prebivalite. U sluaju da su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pismeno koje sadri volju zavjetaoca, sud e prijem ovakvog pismena zapisniki utvrditi, staviti u poseban omot i zapeatiti. Na ovaj nain sud e postupiti i kad svjedoci usmenog testamenta dou u sud da usmeno ponove izjavu zavjetaoca. Prilikom uzimanja izjave svjedoka, sud e utvrditi izjavu volje zavjetaoca i okolnosti od kojih zavisi punovanost usmenog testamenta.

3. SUDSKI DEPOZIT Pojam - U sudski depozit mogu se predati novac, hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unoviti, plemeniti metali, dragocjenosti i drugi predmeti izraeni od plemenitog metala, kad je to zakonom ili drugim propisom predvieno. Sud je duan da primi u depozit i druge predmete kad je zakonom odreeno da dunik moe kod suda poloiti za povjerioca stvar koju duguje (l. 203-216). Nadlenost - Navedeni predmeti mogu se predati svakom stvarno nadlenom sudu. Predmeti se predaju sudu u mjestu ispunjenja obaveze, osim ako razlozi ekonominosti ili priroda posla zahtijevaju da se poloe u sudu u mjestu gdje se stvar nalazi, a mogu se predati i drugom sudu kad je to zakonom odreeno. Prijedlog - U prijedlogu kojim se postupak pokree mora se navesti opis predmeta, vrijednost predmeta, razlozi zbog kojih se predaje predmet, ime i prezime lica u iju korist se predmet predaje i uslovi pod kojima se predmet predaje. Uz prijedlog se mogu priloiti i odgovarajui dokazi. Postupak - Sud rjeenjem odbija prijedlog kad ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za prijem predmeta u depozit ili ako predlaga u odreenom roku ne predujmi trokove uvanja. Ako sud ne odbije prijedlog, donee rjeenje o prijemu predmeta ili novca u sudski depozit i odredie nain uvanja. Novac ili stranu valutu sud je duan da u roku od tri dana od dana prijema, novac, odnosno stranu valutu poloi na poseban raun kod organizacije koja obavlja poslove platnog prometa ili ovlaene banke. Plemenite metale, stvari izraene od plemenitih metala i druge dragocenosti, kao i hartije od vrijednosti, sud e u roku od tri dana predati ovlaenoj banci. Drugi predmeti koji se ne mogu uvati u sudskom depozitu, sud e na prijedlog predlagaa odrediti da se uvaju u javnom skladitu ili drugoj organizaciji koja se bavi uvanjem stvari, a fizikom licu samo ako u mjestu gdje se predmeti nalaze nema pravnog lica koje obavlja djelatnost uskladitenja. Prije donoenja rjeenja o prijemu u depozit sud e naloiti predlagau polaganje u depozit potrebnog predujma za trokove uvanja i rukovanja takvim predmetima. Prije predaje predmeta na uvanje, sud e izvriti popis i procjenu stvari i o tome e sainiti zapisnik u dovoljnom broju primjeraka. Kada je deponovanje izvreno u korist odreenog lica, sud e to lice pozvati da u odreenom roku primi predmet iz depozita, ako ispuni odreene uslove za predaju. Ako lice u iju korist je predmet predat izjavi da isti ne prima, sud e o tome izvijestiti predlagaa i zatraiti da se u odreenom roku izjasni. Ako pozvano lice ne podigne

180

VANPARNINI POSTUPAK

181

deponovani predmet u odreenom roku, sud e rjeenjem pozvati predlaaa da preuzme predmet. Kad se u depozit predaju predmeti za koje predlaga ne zna kojem licu treba da se predaju ili ako ne zna koje od vie deponovanih predmeta kome od vie lica treba da se predaju, sud e zakazati roite i pozvati predlagaa i sva zainteresovana lica radi postizanja sporazuma kojem licu pripada deponovani predmet. Ako se izmeu pozvanih lica ne postigne sporazum ili ako se uredno pozvana lica ne odazovu na roite, sud e ih rjeenjem uputiti da u parnici ostvaruju pravo na predmet primljen u depozit. U rjeenju e se odrediti i rok za pokretanje parnice, a o tome se obavijetava i deponent. U sluaju da se pokrene parnini postupak, sud e rjeenjem prekinuti vanparnini postupak koji pred njim tee, a ako se parnica ne pokrene sud e rjeenjem pozvati predlagaa da preuzme predmet iz depozita. Predmeti primljeni u depozit izdaju se na osnovu rjeenja suda koji je odredio prijem. Rjeenje sadri naroito: ime i prezime ovlaenog lica da preuzme predmet iz depozita, nain, rok i uslov za preuzimanje predmeta, kao i upozorenje na pravne posljedice ako predmet ne bude preuzet u roku u kome po zakonu zastarijeva pravo na njegovo izdavanje. Ovim rjeenjem se utvruju i trokovi koji su nastali u vezi sa uvanjem i rukovanjem predmeta i ko je duan da ih naknadi. Predmet iz depozita uvar koga je sud odredio moe izdati samo na osnovu rjeenja suda i na nain kako je to u rjeenju odreeno. Ako lice u iju korist je predmet primljen u sudski depozit ili deponent, koji je uredno pozvan da preuzme predmet, isti ne podigne u roku od tri godine od dana prijema urednog poziva, sud e rjeenjem utvrditi da je predmet postao dravna svojina, odnosno da pravo raspolaganja pripada optini na ijem se podruju nalazi sjedite suda. Predmet koji je na osnovu pravosnanog rjeenja postao dravna svojina, sud e predati nadlenoj optini i o predaji predmeta sastavie zapisnik. 4. PONITENJE ISPRAVA Pojam - U postupku za ponitenje (amortizaciju) domae isprave (l. 217-230) na kojoj se neposredno zasniva neko materijalno pravo i ije je posjedovanje nuno za ostvarivanje toga prava, proglasie se da je isprava izgubila svoju vanost ako je ukradena, izgorjela ili na bilo koji nain nestala ili unitena, osim ako zakonom nije zabranjeno ponitenje takve isprave. Pod navedenim uslovima moe se ponititi i isprava na kojoj se zasniva neko nematerijalno pravo, kad ne postoje podaci na osnovu kojih nadleni organ moe da izda duplikat te isprave. Po l. 260. Zakon o obligacionim odnosima ("Sl. list SFRJ", 29/78) predvieno je da se izgubljena hartija od vrijednosti moe amortizovati samo ako glasi na ime ili po naredbi, ukoliko posebnim zakonom nije drukije odreeno. Legitimacioni papiri (eleznike karte, pozorine i druge ulaznice, bonovi i dr.), koji sadre odreenu obavezu za njihovog izdavaoca, a u kojima nije oznaen poverilac, ne mogu se amortizovati (l. 257. Zakona o obligacionim odnosima). Legitimacioni znaci (garderobni ili slini znaci) koji ne sadre odreenu obavezu izdavaoca i slue samo kao dokaz da oznae poverioca u odreenom odnosu ne smatraju se ispravama podobnim za amortizaciju (l. 258. Zakona o obligacionim odnosima).

181

VANPARNINI POSTUPAK

182

Nadlenost - O prijedlogu za ponitenje isprave koju je izdalo pravno lice odluuje sud na ijem se podruju nalazi sjedite izdavaoca isprave. Ako je u ispravi naznaeno mjesto ispunjenja obaveze, o prijedlogu za ponitenje isprave odluuje sud na ijem se podruju nalazi mjesto ispunjenja obaveze. Ako se nadlenost ne moe odrediti prema ovim pravilima, o prijedlogu za ponitenje isprave odluuje sud na ijem se podruju nalazi sjedite, prebivalite ili boravite predlagaa. Prijedlog - Ponitenje moe da predloi svako lice koje je na osnovu te isprave ovlaeno da ostvaruje neko pravo ili ima pravni interes da se nestala isprava poniti. Prijedlog za ponitenje isprave sadri bitne sastojke isprave (vrsta isprave, firma, naziv i sjedite ili ime i prezime i prebivalite izdavaoca isprave, iznos obaveze, mjesto i datum izdavanja isprave, mjesto ispunjenja obaveze, da li isprava glasi na ime, ili na donosioca ili po naredbi), injenice iz kojih proizlazi da je predlaga ovlaen za podnoenje prijedloga, kao i podatke iz kojih proizlazi vjerovatnoa da je isprava nestala ili unitena. Uz prijedlog se prilae i prepis isprave ako postoji. Jednim prijedlogom moe se zahtijevati ponitenje vie isprava pod uslovom da je mjesno nadlean isti sud. Odbacivanje prijedloga - Ako sud pri prethodnom ispitivanju prijedloga utvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka, odbacie prijedlog rjeenjem. Ako prijedlog nije odbaen - U ovom sluaju sud e naloiti izdavaocu isprave i povjeriocu da se u odreenom roku izjasne da li je isprava ije se ponitenje predlae bila izdata i da li postoje i koje smetnje za sprovoenje postupka. Po prijemu izjanjenja, sud oglasom objavljuje pokretanje postupka. Oglas sadri: bitne sastojke isprave potrebne za njeno identifikovanje, rok u kome se mogu podnijeti prijave ili prigovori protiv prijedloga (oglasni rok), poziv da se isprava pokae sudu ili izvijesti sud o licu i prebivalitu lica koje dri ispravu, upozorenje da e se isprava sudski ponititi ako se u oglasnom roku sa ispravom ne prijavi sudu ili ne stavi prigovor protiv prijedloga za ponitenje isprave, upozorenje duniku da po ovoj ispravi ne moe punovano ispuniti svoju obavezu, niti zamijeniti ili obnoviti ispravu, niti izdati nove kupone ili talone i da imalac isprave ne smije prenijeti prava iz ove isprave. Oglas e se dostaviti svim zainteresovanim licima i objavie se na oglasnoj tabli suda i jedanput objaviti o troku predlagaa u "Slubenom glasniku Republike Srpske", a po potrebi i u "Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine" ili na drugi odgovarajui nain. Oglasni rok tee od dana objavljivanja, a ako je oglas objavljen u oba slubena glasila, oglasni rok tee od dana objavljivanja u glasilu u kojem je kasnije objavljen. Poloaj dunika - Od momenta kada mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji nain saznao za pokretanje postupka, dunik ne smije ispuniti obavezu iz isprave ije se ponitenje trai, niti ispravu preinaiti, obnoviti ili prenijeti na drugo lice ili za nju izdati nove kupone ili talone. Ova zabrana traje sve dok rjeenje o ponitenju isprave ili o obustavi postupka ne postane pravosnano. Dunik se moe osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda. Dunik je ovlaen da zadri ispravu ije se ponitenje trai, ako mu bude podnesena radi ispunjenja obaveze ili ako je do nje doao na drugi nain. On je obavezan da zadranu ispravu odmah preda sudu kod kojeg se vodi postupak za ponitenje i da naznai ime lica koje mu je ispravu predalo. Obustava postupka - Sud e obustaviti postupak ako predlaga povue prijedlog ili ako predlaga u odreenom roku ne poloi u sudski depozit potreban novani iznos za objavljivanje oglasa ili ako tree lice podnese sudu ispravu ili dokae

182

VANPARNINI POSTUPAK

183

pred sudom postojanje isprave ije se ponitenje predlae. Prije donoenja rjeenja sud je duan obavijestiti predlagaa o svakoj prijavi treeg lica i blagovremenosti te prijave. U ovom sluaju nije izvjesno da se radi o ispravi podnijetoj od strane treeg lica, ije se ponitenje trai da bi sud mogao da obustavi postupak, pa je potrebno da se predlaga sa prijavom upozna i ispravu razgleda da bi sud mogao da odlui o daljem toku postupka. Roite - Ako sud utvrdi da su ispunjeni uslovi za dalje voenje postupka, a protekne oglasni rok, zakazae roite na koje e pozvati predlagaa, izdavaoca isprave, dunika iz isprave i sva lica koja su se prijavila sudu ili podnijela prigovore protiv prijedloga za ponitenje isprave. Rjeenje - Po odranom roitu, a na osnovu rezultata postupka sud donosi rjeenje o ponitenju isprave ili o odbijanju isprave. Rjeenje o ponitenju isprave sadri podatke o izdavaocu isprave i predlagau, kao i bitne sastojke isprave uz oznaenje iznosa obaveze ako glasi na ispunjenje novane obaveze. Rjeenje se dostavlja svim zainteresovanim licima. alba - Protiv rjeenja kojim se prijedlog za ponitenje isprave odbacuje ili odbija ili postupak obustavlja, albu moe izjaviti samo predlaga. Protiv rjeenja o ponitenju isprave albu moe izjaviti izdavalac isprave i dunik iz te isprave, kao i lice ovlaeno na osnovu isprave, ako nije predlaga. Pravosnanost rjeenja kojim se isprava ponitava - Ovo pravosnano rjeenje zamjenjuje ponitenu ispravu, dok se ne izda nova. Na osnovu njega predlaga moe od dunika da zahtijeva ostvarivanje svih prava koja proistiu iz te isprave ili mu na osnovu nje pripadaju. On takoe moe da zahtijeva da mu se o njegovom troku izda nova isprava uz predaju reenja o ponitenju izdavaocu isprave.

5. SUDSKA PRAKSA UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU SE NE MOE ZAKLJUITI PREKO PUNOMONIKA Prema stanovitu Okrunog suda u Beogradu, punovaan ugovor o doivotnom izdravanju se moe zakljuiti samo uz lino uee ugovornih stranaka. Iz obrazloenja: Pravilno je prvostepeni sud na osnovu ovlaenja iz l. 171. stav 2. l. 173. i 184. Zakona o vanparninom postupku, odbio predlog predlagaa za overu ugovora o doivotnom izdravanju: B. i M. D., kao primaoca izdravanja i D. i M. D. kao davalaca izdravanja, s obzirom da ugovor o doivotnom izdravanju po shvatanju Okrunog suda u Beogradu mora biti sainjen u pismenom obliku i overen od sudije, koji je prilikom overe duan da proita ugovor i upozori ugovorenike na posledice ugovora u smislu l. 117. stav 4. i 5. Zakona o nasleivanju, zbog ega ugovarai moraju biti lino prisutni. Prilikom overe ugovora o doivotnom izdravanju, sud ne moe upozoravati punomonike ugovora na posledice ugovora u smislu l. 117. st. 5. Zakona o nasleivanju, niti se ove radnje mogu preduzimati iskljuivo preko punomonika, budui da je lino i neposredno upozorenje ugovaraa od strane sudije na posledice zakljuenja

183

VANPARNINI POSTUPAK

184

ugovora o doivotnom izdravanju u smislu l. 117. st. 5. Zakona o nasleivanju, uslov za punovanost ovog ugovora, bez obzira u kojoj formi je punomoje za zastupanje predlagaa - ugovaraa po ugovoru o doivotnom izdravanju sainjeno. Stoga se, prema stanovitu Okrunog suda, obaveza iz l. 117. st. 5. Zakona o nasleivanju ne moe izvriti preko punomonika, ugovarai ovoj radnji lino prisustvuju i ugovarae prilikom overe ugovora o doivotnom izdravanju, koji po svojoj pravnoj prirodi predstavlja sveani formalni ugovor, za koji je pored elemenata pismene forme predvien i intervencija suda (tzv. sveana forma), pred kojim se ugovor zakljuuje. (Prema Reenju etvrtog optinskog suda u Beogradu, P. br. 1741/94, od 15 decembra 1994. godine i Reenje Okrunog suda u Beogradu G. br. 4124/95, od 18. maja 1995.) OVERA UGOVORA O DOIVOTNOM IZDRAVANJU Potpis stranke na dostavnici mora da bude isti sa potpisom stranke u podnesku koji je dostavljen sudu. Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem je utvreno da se predlog predlagaa za overu ugovora o doivotnom izdravanju smatra povuenim. Predlagai u svojoj albi tvrde da nisu dobili poziv za roite kad je trebalo overiti ugovor o doivotnom izdravanju. Uporeenjem potpisa predlagaa na njihovom predlogu koji je dostavljen prvostepenom sudu sa potpisom na dostavnici iz koje prvostepeni sud izvlai zakljuak da su predlagai blagovremeno i uredno pozvani za ovo roite, oigledno je da se radi o potpisu koji nije potpis ni jednog od predlagaa. (Prema Reenju Okrunog suda u Beogradu G. br. 3017/95, od 21. marta 1995. godine) PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST UGOVORA O DOIVOTNOM UZDRAVANJU Ugovor o doivotnom uzdravanju koji nije sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suca ne moe konvalidirati iako je izvren. Iz obrazloenja: "Pogreno su niestupanjski sudovi primjenili materijalno pravo kada su odbili tubeni zahtjev primjenjujui odredbu l. 73. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91., 73/91., 3/94., 7/96. i 91/96. i dalje 300). Prema toj odredbi ugovor za ije se sklapanje zahtijeva pismena forma smatra se pravovaljanim iako nije zakljuen u toj formi, ako su ugovorene strane izvrile, u cijelosti ili u pretenom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog kojeg je forma propisana oito ne proizilazi to drugo. Ugovor o doivotnom uzdravanju je prema odredbi l. 122. Zakona o nasljeivanju ("Narodne novine", br. 52/71, 47/78. - dalje ZN) strogo formalni ugovor za iju pravovaljanost je propisana pored pismenog oblika i ovjera suca. Sudac je, prema odredbi

184

VANPARNINI POSTUPAK

185

st. 5. navedenog lanka, duan proitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora, pa je oito da je cilj propisane forme spreavanja eventualne zloupotrebe, kao i zatita prava treih osoba (npr. nunih nasljednika, koji otuenjem imovine temeljem ugovora o doivotnom uzdravanju gube pravo na nuni dio). Stoga prema stajalitu ovog suda ugovor o doivotnom uzdravanju koji nije sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suca ne moe konvaldirati ni kad je izvren." (VSRH, Rev. 898/1994. od 21. listopada 1998. godine) UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU SE NE MOE ZAKLJUITI PREKO PUNOMONIKA Prema stanovitu Okrunog suda u Beogradu, punovaan ugovor o doivotnom izdravanju se moe zakljuiti samo uz lino uee ugovornih stranaka. Iz obrazloenja: Pravilno je prvostepeni sud na osnovu ovlaenja iz l. 171. stav 2. l. 173. i 184. Zakona o vanparninom postupku, odbio predlog predlagaa za overu ugovora o doivotnom izdravanju: B. i M. D., kao primaoca izdravanja i D. i M. D. kao davalaca izdravanja, s obzirom da ugovor o doivotnom izdravanju po shvatanju Okrunog suda u Beogradu mora biti sainjen u pismenom obliku i overen od sudije, koji je prilikom overe duan da proita ugovor i upozori ugovorenike na posledice ugovora u smislu l. 117. stav 4. i 5. Zakona o nasleivanju, zbog ega ugovarai moraju biti lino prisutni. Prilikom overe ugovora o doivotnom izdravanju, sud ne moe upozoravati punomonike ugovora na posledice ugovora u smislu l. 117. st. 5. Zakona o nasleivanju, niti se ove radnje mogu preduzimati iskljuivo preko punomonika, budui da je lino i neposredno upozorenje ugovaraa od strane sudije na posledice zakljuenja ugovora o doivotnom izdravanju u smislu l. 117. st. 5. Zakona o nasleivanju, uslov za punovanost ovog ugovora, bez obzira u kojoj formi je punomoje za zastupanje predlagaa - ugovaraa po ugovoru o doivotnom izdravanju sainjeno. Stoga se, prema stanovitu Okrunog suda, obaveza iz l. 117. st. 5. Zakona o nasleivanju ne moe izvriti preko punomonika, ugovarai ovoj radnji lino prisustvuju i ugovarae prilikom overe ugovora o doivotnom izdravanju, koji po svojoj pravnoj prirodi predstavlja sveani formalni ugovor, za koji je pored elemenata pismene forme predvien i intervencija suda (tzv. sveana forma), pred kojim se ugovor zakljuuje. (Prema Reenju etvrtog optinskog suda u Beogradu, P. br. 1741/94, od 15 decembra 1994. godine i Reenje Okrunog suda u Beogradu G. br. 4124/95, od 18. maja 1995.) PRIZNANJE STRANE SUDSKE ODLUKE lanovi 86. i 87. Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima. Tueni ne moe u postupku priznanja strane sudske odluke snabdjevene klauzulom pravosnanosti uspjeno isticati prigovor da injenino stanje nije pravilno utvreno i da mu nije bio obezbjeen tuma. Iz obrazloenja:

185

VANPARNINI POSTUPAK

186

Prema odredbama lana 86. Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima, strana sudska odluka izjednauje se sa odlukom suda u SFRJ, a prema odredbi lana 87. istog zakona, strana odluka e se priznati ako je podnosilac zahtjeva za priznanje uz tu odluku podnio potvrdu nadlenosti stranog suda o pravosnanosti te odluke po pravu drave u kojoj je donesena. Protivpredlagatelj u albi navodi da je strani sud poinio bitnu povredu time to on u toku postupka nije imao tumaa, kao i da u toku postupka "nisu provedeni adekvatni dokazi" u cilju ustanovljenja okolnosti bitnih za utvrenje oinstva, tj. nema analize odgovarajue medicinske ustanove o postojanju ili nepostojanju osnova za utvrivanje oinstva. Meutim, iz podataka u spisu slijedi da je presuda stranog suda ije se priznanje trai postala pravosnana dana 1. marta 1985. godine. Kako protivpredlagatelj ne tvrdi da nije uestvovao u postupku pred stranim sudom, niti tvrdi da mu nije dostavljena presuda ije se priznanje trai, to vie ne postoje procesne mogunosti za pobijanje presude stranog suda zbog opisane navodne bitne povrede odredaba postupka i pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja, jer je te povrede sa uspjehom mogao isticati u redovnom pravnom lijeku protiv te presude. (Vrhovni sud BiH, G. 17/90 od 27. 8. 1990. godine) OVERA UGOVORA O DOIVOTNOM IZDRAVANJU Potpis stranke na dostavnici mora da bude isti sa potpisom stranke u podnesku koji je dostavljen sudu. Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem je utvreno da se predlog predlagaa za overu ugovora o doivotnom izdravanju smatra povuenim. Predlagai u svojoj albi tvrde da nisu dobili poziv za roite kad je trebalo overiti ugovor o doivotnom izdravanju. Uporeenjem potpisa predlagaa na njihovom predlogu koji je dostavljen prvostepenom sudu sa potpisom na dostavnici iz koje prvostepeni sud izvlai zakljuak da su predlagai blagovremeno i uredno pozvani za ovo roite, oigledno je da se radi o potpisu koji nije potpis ni jednog od predlagaa. (Prema Reenju Okrunog suda u Beogradu G. br. 3017/95, od 21. marta 1995. godine) PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST UGOVORA O DOIVOTNOM UZDRAVANJU Ugovor o doivotnom uzdravanju koji nije sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suca ne moe konvalidirati iako je izvren. Iz obrazloenja: "Pogreno su niestupanjski sudovi primjenili materijalno pravo kada su odbili tubeni zahtjev primjenjujui odredbu l. 73. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91., 73/91., 3/94., 7/96. i 91/96. i dalje 300). Prema toj odredbi ugovor za

186

VANPARNINI POSTUPAK

187

ije se sklapanje zahtijeva pismena forma smatra se pravovaljanim iako nije zakljuen u toj formi, ako su ugovorene strane izvrile, u cijelosti ili u pretenom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog kojeg je forma propisana oito ne proizilazi to drugo. Ugovor o doivotnom uzdravanju je prema odredbi l. 122. Zakona o nasljeivanju ("Narodne novine", br. 52/71, 47/78. - dalje ZN) strogo formalni ugovor za iju pravovaljanost je propisana pored pismenog oblika i ovjera suca. Sudac je, prema odredbi st. 5. navedenog lanka, duan proitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora, pa je oito da je cilj propisane forme spreavanja eventualne zloupotrebe, kao i zatita prava treih osoba (npr. nunih nasljednika, koji otuenjem imovine temeljem ugovora o doivotnom uzdravanju gube pravo na nuni dio). Stoga prema stajalitu ovog suda ugovor o doivotnom uzdravanju koji nije sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suca ne moe konvaldirati ni kad je izvren." (VSRH, Rev. 898/1994. od 21. listopada 1998. godine) Sud ne moe donijeti odluke o priznanju strane sudske odluke prije nego to pribavi objanjenje od suda koji je donio tu odluku da li je protivna stranka bila uredno pozvana na raspravu, ako ona to osporava. Iz obrazloenja: Prema izriitoj odredbi lana 88. Zakona o sukobu zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima, sud nae zemlje e odbiti priznanje sudske odluke ako povodom prigovora lica protiv koga je ta odluka donesena utvrdi da to lice nije moglo uestvovati u postupku pred stranim sudom zbog nepravilnosti postupka. Prema toj odredbi naroito e se smatrati da lice protiv koga je donesena strana sudska odluka nije moglo uestvovati u postupku ako mu poziv, tuba ili rjeenje, kojim je zapoet postupak, nije bilo lino dostavljeno, odnosno to uopte nije ni pokualo, lino dostavljanje, osim ako se utvrdi da se to lice na bilo koji nain upustilo u raspravljanje. Protivnica predlagatelja u albi protiv rjeenja protiv priznanja strane sudske odluke istie upravo takav prigovor kojim tvrdi da joj uopte nije bila dostavljena tuba u parnici u kojoj je donijeta odluka ije se priznanje trai, pa ni poziv za roite pred tim sudom, a prvostepeni sud se u pobijanom rjeenju, kao ni u toku postupka nije bavio provjeravanjem tih navoda. Postoji, dakle, potreba da se u smislu odredbe iz lana 100. stav 2. citiranog zakona zatrai objanjenje od suda koji je donio odluku ije se priznanje trai - o navodima aliteljice. Izmeu SFRJ i drave Kuvajt ne postoji reciprocitet u priznanju sudskih odluka. Iz obrazloenja: SFRJ nije zakljuila ugovor sa dravom Kuvajt o uzajamnom priznanju sudskih odluka. U takvom sluaju se faktiki reciprocitet moe samo pretpostavljati (lan 92. stav 3. Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima, "Slubeni list SFRJ", broj 43/82). Prvostepeni sud je, meutim, provjeravao preko nadlenog organa - Saveznog sekretarijata za pravosue u upravi - da li postoji faktika uzajamnost (reciprocitet) o

187

VANPARNINI POSTUPAK

188

priznanju sudskih odluka izmeu nae drave i drave Kuvajt, pa poto je dobio negativan odgovor, pravilno je odluio kad je odbio da prizna punovanost sudske odluke drave Kuvajt. (Vrhovni sud BiH, G. 48/90 od 28. decembra 1990. godine) Time to je priznao stranu sudsku odluku bez odravanja roita, prvostepeni sud nije uinio bitnu povredu odredaba parninog postupka, ako je u spisima imao sve relevantne podatke. Iz obrazloenja: Prema odredbi lana 101. stav 2. Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima ("Slubeni list SFRJ", br. 43/82 i 72/82) u postupku priznanja i izvrenja stranih sudskih odluka, ocjena suda ograniena je na ispitivanje postojanja uslova iz l. 86-96. tog zakona (da li je odluka pravosnana i izvrna i da li je alitelj uestvovao u postupku, te da odluka nije u suprotnosti sa Ustavom SFRJ odreenim osnovama drutvenog ureenja). U konkretnom sluaju su ispunjene zakonske pretpostavke iz naprijed citiranih odredaba za priznanje strane sudske odluke, pa je stoga prvostepeni sud pravilno postupio kad je usvojio zahtjev predlagaa. Neosnovani su svi albeni prigovori koji se odnose na propuste u postupku kod stranog suda, jer su u suprotnosti sa dokumentacijom spisa, iz koje proizlazi da je alitelju omogueno raspravljanje, time to mu je postavljen zastupnik, uredno obavjetavan o roitu i dostavljena mu presuda na koju je stavljena klauzula pravomonosti. Proputanjem prvostepenog suda, da odredi roite za priznanje strane sudske odluke nije poinjena povreda odredaba postupka na tetu alitelja. O prijedlozima uesnika sud odluuje na roitu samo kad je to zakonom odreeno ili kad ocjeni da je odravanje roita potrebno radi razjanjenja ili utvrenja odlunih injenica ili kada smatra da je zbog drugih razloga odravanje roita cjelishodno. Meutim, u ovom sluaju, obzirom na stanje spisa, prvostepeni sud je opravdano ocijenio da odravanje roita nije neophodno. (Vrhovni sud BiH, br. G. 7/91 od 18.4.1991. godine) Stalni boravak dravljanina BiH u SR NJemakoj moe se poistovjetiti sa prebivalitem prema domaem pravu, pa u tom sluaju ne postoji iskljuiva nadlenost domaeg suda za razvod braka i strana odluka se moe priznati. Iz obrazloenja: Prema odredbi lana 61. stav 2. Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima, ako je tueni brani drug dravljanin Bosne i Hercegovine (misli se na tuenog branog druga iz strane sudske odluke) i ima prebivalite u Bosni i Hercegovini, nadlenost suda BiH je iskljuiva. Prema odredbi lana 89. stav 1. istog zakona, strana sudska odluka ne moe se priznati ako je u odnosnoj pravnoj stvari propisana iskljuiva nadlenost suda BiH.

188

VANPARNINI POSTUPAK

189

Prvostepeni sud je, polazei od okolnosti da je tuitelj u domaoj parnici za razvod braka, a tueni u postupku pred stranim sudom, u vrijeme podnoenja tube pred stranim sudom i tokom voenja postupka imao posljednje prebivalite u Bosni i Hercegovini - u . Opina D. gdje je sa tuenom ivio do dolaska u SR Njemaku, a primjenom odredbe lana 61. stav 2. i 89. stav 1. navedenog zakona, zakljuio da u ovoj pravnoj stvari postoji iskljuivo nadlenost suda BiH, pa da se stoga, te kako se tuitelj koji je u postupku pred stranim sudom bio tueni, protivi priznanju strane sudske odluke, ne stiu uslovi za priznanje strane sudske odluke i shodno tome da se radi o presuenoj stvari. Prvostepeni sud je, meutim propustio da provoenjem odgovarajuih mjera utvrdi da li je tuitelj, odnosno tueni u postupku pred stranim sudom u vrijeme kada je tuiteljica pred stranim sudom podnijela tubu za razvod braka, imao stalni boravak u SR Njemakoj koji bi se mogao proistovjetiti sa pojmom prebivalita prema domaem pravu i zavisno od utvrenja ove injenice ocijenio da li se radi o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti suda BiH i shodno tome o presuenoj stvari. (Rjeenje Vrhovnog 20.08.1999.godine) suda Federacije BiH, broj Rev. 254/98 od

Protiv pravnosnane odluke drugostepenog suda donete u postupku priznavanja strane sudske odluke, revizija nije dozvoljena. Iz obrazloenja: O priznavanju strane sudske odluke u graanskim stvarima reava se u vanparninom postupku. Prema lanu 30. stav 1. Zakona o vanparninom postupku, po odredbama prvog dela ovog zakona postupa se u svim pitanjima koja posebnim propisima sadranim u ovom zakonu nisu drukije odreena, kao i u drugim vanparninim stvarima za koje posebnim zakonom nisu ureena pravila postupanja. Pravila postupanja za priznavanje stranih sudskih odluka propisana su Zakonom o reavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima. Prema lanu 101. st. 3, 4. i 9. ovog zakona, protiv reenja o priznanju, odnosno izvrenju odluke stranke mogu izjaviti albu u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja o kojoj odluuje drugostepeni sud. Navedeni zakon ne predvia mogunost izjavljivanja revizije protiv pravnosnanog reenja drugostepenog suda o priznanju strane sudske odluke. Prema izloenom, revizija protiv pravnosnanog reenja o priznanju strane sudske odluke nije dozvoljena jer se ne radi o postupku u kome se odluuje o statusnoj stvari ili o stvari koja se odnosi na stanarsko pravo, kao ni o postupku po kome se odluuje o imovinsko-pravnoj stvari, u kojoj je revizija dozvoljena pod uslovima pod kojima se po Zakonu o parninom postupku moe izjaviti revizija u imovinsko-pravnim sporovima, a posebnim Zakonom koji regulie pravila postupka za priznanje strane sudske odluke nije ustanovljeno pravo na izjavljivanje revizije u ovim vanparninim stvarima. (Odluka Vrhovnog 8. oktobra 1991. godine) suda Srbije, Rev. I broj 1869/91 od

189

VANPARNINI POSTUPAK

190

Postupak za priznanje strane sudske odluke je kontradiktoran, pa predlog predlagaa za priznanje odluke treba dostaviti protivniku predlagaa na odgovor i omoguiti mu raspravljanje pred sudom. Iz obrazloenja: Reenjem Okrunog suda u Beogradu broj R. II 58/96, usvojen je predlog predlagaa za priznanje presude pravnog suda, a bez dostavljanja predloga protivniku predlagaa. Odluujui po albi protivnika predlagaa Vrhovni sud je reenjem G. 110/96 ukinuo reenje Okrunog suda i predmet vratio prvostepenom postupku, uz obrazloenje da je postupak za priznanje strane sudske odluke po svojoj prirodi kontradiktoran, te je protivniku predlagaa trebalo dostaviti predlog na odgovor i omoguiti raspravljanje pred sudom kako bi se isti o predlogu izjasnio i stavio eventualne prigovore iz lana 89. i 90. Zakona o reavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima. (Reenje Okrunog suda u Beogradu R. broj 58/96 i Vrhovnog suda Srbije G. br. 110/96 od 22. januara 1997. godine, reenje Okrunog suda u Beogradu R. br. 203/94 i reenje Vrhovnog suda Srbije G. br. 12/96 od 26.04.1996. godine) Sud u FBiH moe priznati odluku suda R Slovenije o izdavanju privremene mjere u sporu o uvanju, podizanju i odgoju djeteta koja se vodi izmeu roditelja djece, od kojih je jedan dravljanin R Slovenije. Iz obrazloenja: Nije osnovan albeni prigovor iskljuive stvarne nadlenosti suda BiH, kao zapreke za priznanje sporne odluke. Naime prema utvrenju suda u Novom Mestu, koji je tu odluku donio, tuiteljica je dravljanka Republike Slovenije od 24.8.1983. godine. Iz stanja spisa nije vidljivo da li je ona ujedno i dravljanka BiH, ali je oito da se u ovom postupku koristi slovenakim dravljanstvom. Od stjecanja tog dravljanstva ima prijavljeno stalno boravite u Novom Mestu, gdje sada ivi i gdje je sve do 26.2.1998. godine privremeno boravite imao i tuitelj, koji ima slovenako dravljanstvo. Dakle, parnine stranke imaju razliita dravljanstva i razliita mjesta prebivanja, a obje su pokrenule isti postupak, svaka pred sudom drave svoga prebivalita, od kojih je pred slovenakim sudom ranije pokrenut postupak i ve donijeta odluka ije se priznanje zahtjeva. Prema odredbi lana 66. Zakona o rjeavanju sukoba... postoji nadlenost slovenakog suda po tubi tuiteljice, koja je slovenaka dravljanka i ima prebivalite u Republici Sloveniji, kada se vodi spor o uvanju, podizanju i odgoju djeteta koje je pod roditeljskim staranjem i u sluaju kada tuenik nema prebivalite u Sloveniji, pa tako ne postoji zapreka priznanja sudske odluke koja se odnosi na to pitanje. Sporno je da li predmet priznanja moe biti odluka o izdavanju privremene mjere, dakle odluka kojom se meritorno ne rjeava sporni odnos, budui da takvu mogunost ne predvia spomenuti Zakon. Meutim, kako je (prema stanju spisa) nain na koji je tuenik od tuiteljice odveo maloljetno dijete nezakonit i u smislu lanka 3. stavka 1. taka 1. Konvencije o graanskim aspektima meunarodne otmice djeteta, predstavlja otmicu djeteta, kako je to pravilno naao i prvostupanjski sud, Republika

190

VANPARNINI POSTUPAK

191

Slovenija je kao pravipotpisnica Konvencije, duna poduzeti sve odgovarajue mjere za spreavanje otmice i u tom pravcu su njezini sudovi ovlateni koristiti najekspeditivnije raspoloive procedure u kakve svakako dolazi i izdavanje privremene mjere, a sudovi nae drave, koja je takoer potpisnica iste Konvencije, duni su omoguiti hitno sprovoenje ovakvih vrsta mjera. (Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj G-18/98 od 20.10.1998.godine) PRIZNANJE I IZVRENJE STRANE SUDSKE ODLUKE - TA SE SMATRA STRANOM SUDSKOM ODLUKOM Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima Sama injenica da priloena ovrna isprava nije odluka suda SR NJemake ve upravni akt tj. rjeenje Pokrajinskog zavoda za osiguranje Donja Bavarska Gornja Falaka ne predstavlja razlog da se ista ne moe priznati od strane suda Republike Hrvatske prema odredbi l. 86. Zakona o rjeavanju sukoba Zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima. "Ovrna isprava na temelju koje se trai izdavanje rjeenja o ovrsi doista je rjeenje Pokrajinskog zavoda za osiguranje Donja Bavarska-Gornja Falaka, prema kojem rjeenju je utvreno da je preplaena mirovina u iznosu od 8.495,70 DEM te je naloeno ovreniku da ovaj iznos vrati ovrhovoditelju. Doista ova odluka ne moe se tretirati kao odluka njemakog suda, dakle ne predstavlja sudsku odluku. Prema odredbi l. 86. Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (u daljem tekstu: zakon) strana sudska odluka izjednauje se sa sudskom odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni uinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske. Temeljem st. 2. citiranog propisa stranom sudskom odlukom smatra se i nagodba sklopljena pred sudom, a temeljem st. 3. stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog organa koji je u dravi u kojoj je donesena izjednaena sa sudskom odlukom odnosno sudskom nagodbom i ako se njome reguliraju odnosi predvieni u l. 1. ovog Zakona. Prema tome, da bi se odreena strana odluka priznala na teritoriji Republike Hrvatske nije potrebno iskljuivo da se radi o stranoj sudskoj odluci, kako to smatra prvostupanjski sud, ve se priznati moe i neka druga strana odluka drugog organa, ali pod uvjetom da je ta odluka u dravi u kojoj je donesena izjednaena sa sudskom odlukom odnosno sudskom nagodbom. Naime, prilikom priznanja stranih odluka bitno je pravo drave priznanja i ta drava priznanja pri tome ima neograniene mogunosti. Drava priznanja moe priznati kao odluke sudova i odluke drugih stranih organa, npr. upravnih ako one s obzirom na sadraj i nain na koje su donesene odgovaraju shvaanju drave priznanja pojmu sudske odluke. Pri tome strana odluka nee izgubiti svoje svojstvo upravnog akta i nee postati sudskom odlukom. Prema tome, u konkretnom sluaju sama injenica da se ne radi o sudskoj odluci ne moe biti zapreka da se ta odluka ne prizna na teritoriji Republike Hrvatske. Bitno je u konkretnom sluaju da se ova odluka, s obzirom na svoj sadraj i nain na koji je donesena, moe tretirati sudskom odlukom prema shvaanju Republike Hrvatske odnosno da li je ta odluka u SR NJemakoj izjednaena sa sudskom odlukom s obzirom na odnose koje regulira.

191

VANPARNINI POSTUPAK

192

Prvostupanjski sud meutim nije utvrivao da li se konkretna odluka moe smatrati stranom odlukom nekog drugog organa iz st. 3. l. 86. Zakona ve je samo na temelju injenice da se ne radi o sudskoj odluci odbio prijedlog za svrhu ime nije potpuno niti pravilno utvdio injenino stanje, pa prema tome nije pravilno primjenio niti materijalno pravo." (upanijski sud u Koprivnici, G 197/1998. od 24.9.1998. godine) Postupak priznanja i izvrenja stranih sudskih i arbitranih odluka priznanje i izvrenje prema meunarodnim ugovorima. Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoi u graanskim i kaznenim stvarima. Kada se ovrha na temelju suda Republike Hrvatske treba provesti na teritoriji Bosne i Hercegovine molba za priznanje sudske odluke i prijedlog za ovrhu moe se podnijeti i kod suda u Republici Hrvatskoj koji je donio sudsku odluku na temelju koje se trai ovrha. "Osnovano se tvrdi u albi ovrhovoditelja da on nije predloio da se ovako Formiran ovrni predmet proslijedi nadlenom sudu u Bosni i Hercegovini a na nain kako je to predvieno odredbama l. 4. i l. 22. Sporazuma. lankom 22. Sporazuma predvieno je da onaj koji moli za priznanje i izvrenje odluke moe molbu za priznanje i izvrenje podnijeti kod suda drave ugovornice koji je odluku donio. Upuivanje molbe suda koji je nadlean za odluivanje o priznanju i izvrenju izvrit e se sukladno odredbi l. 4. ovog Sporazuma. Ovrnu ispravku je neosporno donio isti sud prvog stupnja. Prijedlogom za ovrhu se moli osim priznanja ovrhe a to je regulirano odredbom l. 20. Sporazuma i izvrenje odluke pa je po ocjeni ovog suda smisao i cilj odredbe l. 22. Sporazuma da se olaka naim dravljanima pristup stranom sudu radi ostvarivanja njihovog prava a upravo je to i predloeno u citiranom podnesku ovrhovoditelja od 7. kolovoza 1998. godine. (upanijski sud u Koprivnici, G 957/1998. od 10.12.1998. godine)

192

VANPARNINI POSTUPAK

193

6. OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU

MOLBA ZA SASTAVLJANJE TESTAMENTA U SUDU

Ul. Petra Petrovia Njegoa br. 67 BANJA LUKA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA MOLBA Radi: Sastavljanja testamenta Kako sam star i bolestan, elim za ivota da raspolaem svojom imovinom, stoga Vas molim da me pozovete u sud, te da mi sudija saini testament. S obzirom na injenicu da je, po mom saznanju, potrebno da sastavljanju testamenta prisustvuju dva svjedoka, predlaem da se za tu priliku pozovu svjedoci: 1. 70, 2. 74. Molim vas da to prije uzmete u razmatranje moju molbu i pozovete mene i svjedoke radi sastavljanja testamenta. Banja Luka, 27.5.1997. godine iz Banje Luke, ul. Petra Petrovia Njegoa broj iz Banje Luke, ul. Petra Petrovia Njegoa broj

ZAPISNIK O SASTAVLJANJU TESTAMENTA U SUDU R-77/97 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 25.6.1997. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar:

193

VANPARNINI POSTUPAK

194

Konstatuje se da je pristupio za danas nepozvani , sin , iz Banje Luke, Ul Petra Petrovia Njegoa broj 67, koji izjavljuje da je ovome sudu podnio prijedlog za sastavljanje sudskog testamenta, pa moli sud da zaprimi njegovu izjavu i saini testament. Sud donosi R J E E NJ E Udovoljava se zahtjevu Sainie se sudski testament. Identitet testatora , sina , iz Banje Luke, utvren je na osnovu izjave svjedoka , sina , iz Banje Luke, Ul. Petra Petrovia Njegoa broj 70, l.k.br. 31/98 izdata od strane Stanice javne bezbjednosti Banja Luka 05.10.1998. godine i iz Banje Luke, Ul. Petra Petrovia Njegoa broj 74, l.k.br. 361/91 izdata od Stanice javne bezbjednosti Banja Luka 10.10.1991. godine. Prisutni svjedoci identiteta testatora su istovremeno i svjedoci testamenta. Nakon toga testator , sin Petra Petrovia Njegoa broj 67, na zapisnik stavlja sljedei TESTAMENT Kako sam star i bolestan, elim za ivota da sainim testament i da na taj nain raspolaem sa svojom imovinom. Od nepokretne imovine sam vlasnik i posjednik kue i gospodarskih objekata, dvorita i okunice upisane u ZK ul. br. 763 k.o. Banja Luka, a koje nose oznaku k.. br. 524/227 pov. 1548 m2. Takoe vlasnik sam putnikog automobila "mercedes" tipa 250 D, godina proizvodnje 1985, namjetaja i drugih stvari koje se nalaze u kui. Svu ovu, kao i drugu pokretnu i nepokretnu imovinu, koja se u asu moje smrti zatekne u mom vlasnitvu i posjedu, ostavljam u nasljee sinu iz Banje Luke, ul. Petra Petrovia Njegoa broj 67. Imovinu ostavljam iz razloga to se on o meni brine, pomae i izdrava me. Imam jo dvoje djece, i to , koji ivi u Prijedoru, i , koja ivi u Beogradu. Njih sam kolovao, pomagao im u gradnji kua, tako to sam kupio gradilita i dio graevinskog materijala i na taj nain namirio ih u njihovim nasljednim dijelovima. Oni imaju dobra zaposlenja i materijalno su obezbijeeni. Ovaj sam testament sainio sam pri punoj svijesti, i nisam se na sastav testamenta odluio zato to sam bio natjeran prijetnjom ili silom, niti to sam bio prevaren, ili se nalazio u zabludi. Testator je proitao zapisnik sa testamentom, nakon ega izjavljuje da je to njegova volja i da je u svemu vjerno zabiljeena. , iz Banje Luke, Ul. iz Banje Luke.

194

VANPARNINI POSTUPAK

195

Poslije toga sudija konstatuje da je testator dao izjavu pri punoj svijesti, koliko se moe primijetiti bez ikakve prijetnje i sile, a nije vidljivo da bi se na sastav testamenta odluio to bi bio prevaren ili se nalazio u zabludi. Zapisniar: Svjedoci: Testator: Sudija:

Dna! Zapisnik sa testamentom sudski trezor ovog suda. iz Banje Luke pohraniti na uvanje u

Zapisnik e se staviti u omot, zapeatiti, a testatoru e se izdati potvrda da je testament ostavljen u sudu na uvanje. U Banjoj Luci, 25.06.1997. god. Sudija:

PRIJEDLOG SUDU DA SE TESTAMENT PRIMI NA UVANJE KOD SUDA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA

Predla:

iz Banje Luke, ul. Petra Koia br. 11

PRIJEDLOG Radi: Predaje testamenta na uvanje Danas sam sainio testament s kojim sam raspolagao svojom imovinom za sluaj smrti. Molim sud da moj testament pohrani na uvanje u sudskom trezoru. Na poziv suda lino u donijeti testament i predati na uvanje. U Banjoj Luci, 9.6.1997. godine Predlaga:

ZAPISNIK O ZAPRIMANJU TESTAMENTA NA UVANJE KOD SUDA

195

VANPARNINI POSTUPAK

196

OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-89/97 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 29.6.1997. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da je pristupio nepozvan sudu iz Banje Luke, ul. Peta Koia broj 11, i izjavljuje da eli da preda na uvanje svoj testament koji je sainio danas. Konstatuje se da je testament u zatvorenom plavom omotu. Utvruje se da je identitet iz Banje Luke utvren uvidom u l. k. br. 17392 izdane 17.10.1991. godine Stanici javne bezbjednosti Banja Luka i iskazom svjedoka identiteta iz Banje Luke, lino poznatog sudiji. Zaprima se testament izdaje potvrda o predaji testamenta ovom sudu. Zapisniar: Svjedok: na uvanje kod ovog suda. Testatoru se Sudija:

ZAPISNIK O PRIMANJU TESTAMENTA NA UVANJE SA PODRUJA DRUGOG SUDA ZAPISNIK Sastavljen dana 14. marta 2000. godine u Osnovnom sudu u Banjoj Luci. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da je sudu pristupila nepozvana , iz Prijedora, i izjavljuje da eli da preda na uvanje testament koji je ona svojeruno napisala dana 10. marta 2000. godine. Konstatuje se da je testament predan u zatvorenom plavom omotu. Identitet pristupjele se utvruje na osnovu l. k. 3215 izdane 1.10.1998. godine u Banjoj Luci. Sud donosi

196

VANPARNINI POSTUPAK

197

R J E E NJ E Utvruje se da je dana 14. marta 2000. godine predala sudu na uvanje testament u zatvorenom omotu. iz Prijedora

se izdaje potvrda o predaji testamenta ovom sudu. Obavijestie se Osnovni sud u Prijedoru da je kod ovog suda predan na uvanje testament iz Prijedora. Zavreno Sudija: Testator: Zapisniar:

SVOJERUNI TESTAMENT Danas, u nedelju, 28. maja 2000. godine u svojoj kui u Buletiu, uzeo sam ovu hartiju i olovku i sm, bez bilo ijeg prisustva, piem ovaj Testament Ja, , od oca i majke , djevojako prezime , sada u 63. godini ivota, pri zdravoj pameti i potpuno iste svijesti, a ni od koga nagovoren, niti prisiljen, a ne znajui as svoje smrti, elim da napiem moju posljednju volju i da raspolaem svojom imovinom kako slijedi: Za ivota sam stekao kuu i okunicu u mom selu Buletiu u kojoj i danas ivim i u kojoj ovaj testament piem. Samo sam se jednom enio i to sa , djevojaki , i koja me nikada nije naputala i koja i danas sa mnom dijeli i dobro i zlo. Sa njom sam izrodio troje djece: , i . Sva su nam djeca iva i zdrava i imaju svoje porodice i svi su dobro situirani. i sam kolovao na fakultetu, tako da je mainski inenjer, a agronom. sam dao lijepu otpremu kada se udavala i kupio sam joj pride tri dunuma njive. Svoju djecu sam namirio i zato elim da me oni ne nasljeuju poslije moje smrti, jer smatram da su u cijelosti namireni u nunom dijelu. elim da svu svoju imovinu ostavim poslije svoje smrti svojoj eni kako nepokretnu tako i pokretnu imovinu. ,

Svojoj djeci poruujem ovdje da ne dijele imovinu s majkom, jer je moja slobodna elja da to samo njoj poslije moje smrti ostane, a, kako sam rekao, oni su svoje dobili za ivota moga. Potpisujem se na desnoj strani ovog testamenta koji je doista moj po slobodnoj dui i savjesti.

197

VANPARNINI POSTUPAK

198

OPOZIV TESTAMENTA VRBANJA BANJA LUKA OSNOVNOM SUDU U BANJOJ LUCI BANJA LUKA Radi: Opoziva testamenta Ja sam 7.2.1999. godine sainio svojeruni testament koji sam pohranio na uvanje kod tog suda i isti se vodi pod brojem Pi-25/99. Ovim putem opozivam taj testament, kojim sam svu imovinu ostavio u nasljee sinu , iz razloga to me je fiziki napao u martu 2000. godine, i tom prilikom mi je nanio teku tjelesnu povredu na glavi, zbog koje sam bio na lijeenju u KBC-u Banja Luka 15 dana, a i danas osjeam bolove u glavi (kada je loe vrijeme). je zbog ove povrede osuen na kaznu zatvora od godinu dana i nalazi se na izdravanju kazne u Kazneno-popravnom domu Srbinje. Molim sud da opoziv ovog testamenta zabiljei na testamentu od 7.2.1999. godine, a koji se uva kod toga suda pod brojem Pi-25/99. U Vrbanji, 4.3.2000. godine

ZAPISNIK O SASLUANJU SVJEDOKA USMENOG TESTAMENTA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-20/99 ZAPISNIK od 20.11.1999. godine Sastavljen u Osnovnom sudu u Banjoj Luci u predmetu usmenog testamenta iza pokojnog sina iz Ukrine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su pristupili , sin , iz Ukrine, iji je identitet utvren na osnovu l.k. br. 200/98 Stanica javne bezbjednosti (SJB) elinac i , sin , iz Ukrine, iji je identitet utvren na osnovu l.k. br. 209/97 izdate od SJB elinac, prisutni svjedoci trae da sud uzme njihove izjave u vezi sa usmenim testamentom pok. sina iz Ukrine.

198

VANPARNINI POSTUPAK

199

Sud donosi R J E E NJ E Zaprimie se izjave prisutnih svjedoka. Svjedoci izjavljuju: , sin ,i , sin , saglasno

Lino poznajemo pok. da je pok. bio oenjen sa u njihovom braku nije bilo djece.

, poto ivimo u istom selu. Poznato nam je koja je umrla prije godinu dana i da

Prije sedam dana, u proli utorak, je poruio po komiji da navee navratimo kod njega, da ima neto da nam saopti. Predvee smo doli kui. Zatekli smo ga bolesnog u krevetu. Tu je bila i njegova roaka , koja je obavljala neke kune poslove. nam je tada kazao da je veoma bolestan, da sutra ide na operaciju tumora eluca, pa kako je bolest uznapredovala da se nada najgorem, da e podlei na operaciji. ena mu je umrla, a nema svoje djece, to mu je sinovac najblii rod. On i njegova porodica godinama pomau njegovu porodicu. Njegovali su i lijeili njegovu suprugu, a danas vode brigu o njemu. Posljednjih godina redovno odravaju higijenu u kui, kuvaju hranu, obezbjeuju lijekove i ogrjev. Sahranili su njegovu suprugu i podigli joj nadgrobni spomenik. Iz zahvalnosti prema i njegovoj porodici na pomoi koju su mu ukazivali, a koju i danas ukazuju, ostavlja mu u nasljee cjelokupnu svoju, kako pokretnu, tako i nepokretnu imovinu. Od zahtijeva da ga sahrani po mjesnim obiajima i podigne mu skroman nadgrobni spomenik. Zamolio nas je da se pobrinemo da se njegova volja ispotuje. Sutradan je otiao u bolnicu, gdje je i operisan. Umro je trei dan po operaciji, 25.11.1999. godine. Jue je sahranjen. Sahranu je pripremio, kao i platio trokove sahrane, njegov roak . To je sve to nam je poznato u vezi poslednjom izjavom volje pok. . Nakon to je sudija proitao svjedocima zapisnik sa njihovim izjavama svjedoci izjavljuju da je njihova izjava vjerno unesena u zapisnik, nakon ega zapisnik potpisuju.

Sudija:

Testator:

Zapisniar:

Potvrda (l. 116. u vezi l. 115 Zakona) potvruje se da je ovaj usmeni Testament proglaen na zapisniku od 20.11.1999. broj 0-20/99. Osnovni sud u Banjoj Luci, 20.11.1999. god. Sudija:

199

VANPARNINI POSTUPAK

200

ZAPISNIK O ROITU RADI PREDAJE MEUNARODNOG TESTAMENTA Konvencija o jednoobraznom zakonu o obliku meunarodnog testamenta OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R3-28/73 ZAPISNIK od 23.11.1999. godine Sastavljen u Osnovnom sudu u Banjoj Luci u predmetu sastavljanja meunarodnog testamenta iz Engleske, sada sa privremenim boravkom u Banjoj Luci. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Luke i Konstatuje se da su sudu pristupili iz Banje Luke. i iz Banje

na srpskom jeziku izjavljuje da eli da preda sudu pismeno, na engleskom jeziku i na srpskom jeziku, zabiljeku za koju tvrdi da je njegov testament. Identitet pristupjelog se utvruje uvidom u putnu ispravu izdanu u Kopenhagenu 2.9.1998. godine broj 34251 od strane Kraljevine Danske. Identitet pristupelih svjedoka se utvruje uvidom u l.k. 246/97 izdata od Centra javne bezbjednosti Banja Luka za i na osnovu l.k. 731/99 izdanu od Centra javne bezbjednosti za . U prisustvu svjedoka i sudije kao ovlaenog slubenog lica u smislu lana 205 ZON-a, tvrdi i potpisuje pismeno dokument za koji tvrdi da je njegov testament. Ispod njegovog potpisa potpisali su se svjedoci i sudija lino, koji je na kraju pismena stavio dananji datum. Nakon toga sudija je lino upoznao zavjetaoca da li i gdje eli da uva testament, pa isti izjavi dae ga predati na uvanje Osnovnom sudu u Prijedoru. Sud donosi R J E E NJ E Testamentu se prilae jedan primjerak potvrde u kojoj se utvruje da su potovane odredbe Konvencije o obliku meunarodnog testamenta, a drugi primjerak se zadrava u spisu. Zapisniar: PP Sudija:

200

VANPARNINI POSTUPAK

201

POTVRDA O PREDAJI MEUNARODNOG TESTAMENTA POTVRDA (Konvencija od 26. oktobra 1973. godine) 1. Ja, , iz Banje Luke, ul. Bana Milosavljevia br. 2, sudija Osnovnog suda Banja Luka 2. Potvrujem da je 23.11.1999. godine u Banjoj Luci 3. Zavjetalac , roen 23. maja 1957. godine u Kopenhagenu, u mom prisustvu i u prisustvu svjedoka 4. , iz Banje Luke, ul. V. Karadia br. 4. roen 3.12.1960. god. u Banjoj Luci i iz Banje Luke, ul. Omladinska br. 6, roen 23.3.1939. godine u Prijedoru izjavio da je to njegov testament i da je upoznat sa njegovom sadrinom 5. Potvrujem osim toga da je 6. u mom prisustvu i prisustvu svjedoka zavjetalac potpisao testament 7. svjedoci i ja lino smo potpisali testament 8. svaki list testamenta potpisan je od strane zavjetaoca i obiljeen brojem 9. uvjerio sam se u identitet zavjetaoca i gore navedenih svjedoka 10. svjedoci su ispunjavali uslove predviene zakonom po kome sam sastavio testament 11. zavjetalac je elio da d sljedeu izjavu u vezi sa uvanjem testamenta: Testament da se daje na uvanje kod Osnovnog suda u Prijedoru. Banja Luka, 23.11.1999. godine MP Sudija:

URUENJE AKTA PO ZAMOLNICI MINISTARSTVO PRAVDE RS BANJA LUKA BROJ: 06/5-82/97 Dana 29.5.1997. godine OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA Predmet: - Dostava

201

VANPARNINI POSTUPAK

202

Dostavljamo vam rjeenje Socijalnog osiguranja u Gracu broj: 53060629 od 3.2.1997. godine zajedno sa albom , s molbom da ova pismena uruite imenovanoj koja je nastanjena u Laktaima, ul. Majke Jugovia br. 12. Pomonik ministra

ZAPISNIK O ROITU ZA URUENJE AKTA PO ZAMOLNICI R-73/98 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 2.11.1998. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Predmet: Dostava pismena Konstatuje se da je pristupila za danas pozvana , ro. , ki , iz Laktaa, iji je identitet utvren na osnovu l.k. br. 80/97 izdata od strane Stanice javne bezbjednosti Laktai 12.6.1997. godine. Sud prisutnu upoznaje sa zamolnicom Ministarstva pravde RS broj: 06/5-82/97 od 29. 5.1997. godine. Nakon toga sud prisutnoj uruuje rjeenje Fonda socijalnog osiguranja u Gracu broj: 53060629 od 3.2.1997. godine, kao i albu koju je uruila Socijalnom osiguranju u Gracu 22.1.1997. godine. U znak prijema navedenih pismena dostavnicu. Sud donosi potpisuje zapisnik i

RJEENJE Kopija zapisnika i dostavnica o prijemu dokumenta dostavie se Ministarstvu pravde RS Banja Luka, na dalji postupak. Zapisniar: PP Sudija:

202

VANPARNINI POSTUPAK

203

POPRATNI DOPIS MINISTARSTVU PRAVDE POVODOM URUENJA AKTA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-73/98 Dana 2.11.1998. godine MINISTARSTVU PRAVDE RS BANJA LUKA VEZA: Va broj: 06/5-82/97 od 29.5.1997. g. - Dostava Obavjetavamo Vas da smo postupili po Vaoj zamolnici broj: 06/5-82/97 od 29.5.1997. godine. U prilogu akta dostavljamo Vam zapisnik sainjen povodom uruenja akta Fonda socijalnog osiguranja Grac broj: 53060629 od 3.2.1997. godine i uredno potpisanu dostavnicu, na dalji postupak. Sudija:

ZAPISNIK O ROITU ZA ZAPRIMANJE NASLJEDNE IZJAVE PO MOLBI NASLJEDNIKA R-26/97 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 14.10.1997. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Radi: Nasljedne izjave Pristupa sudu bez poziva koja moli da sud zaprimi njenu nasljednu izjavu u ostavini iza pok. , sina , iz Novog Sada, koja ostavina se vodi u Osnovnom sudu u Novom Sadu, pod brojem 0-250/97, budui da nije u mogunosti pristupiti roitu zakazanom kod tog suda za dan 16.10.1997. godine Sud donosi RJEENJE Zaprimie se nasljedna izjava iz Banje Luke.

Identitet nasljednice utvren na osnovu l.k. br. 190/91 izdate od strane SJB Banja Luka 13.5.1991. godine.

203

VANPARNINI POSTUPAK

204

Nakon to je ista upozorena po ZON-u, naroito na neopozivost jednom date nasljedne izjave, prisutna nasljednica daje sljedeu NASLJEDNU IZJAVU Ja, , ki iz Banje Luke, ul. Brae i sestara Kapor br. 15, prihvatam se nasljednog dijela koji mi temeljem zakona pripada iza ostavioca i isti ustupam bratu , sinu iz Kovina. Zapisniar: DNA! Izvorno, Osnovnom sudu u Novom Sadu na broj 0-250/97 Banja Luka, 14.10.1997. Sudija: PP Sudija:

SASLUANJE STRANAKA PO ZAMOLNICI INOSTRANOG SUDA REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PRAVDE BANJA LUKA BROJ: 06/2-88-22/96 Dana 16.6.1997. godine OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BANJA LUKA Predmet: - Zamolnica U Pravnoj stvari koja se pod oznakom spisa 12 cg 834/95 vodi kod Pokrajinskog suda za graanske stvari u Beu izmeu tuitelja i iz Kola, optina Banja Luka, i tuenog Osiguravajueg drutva u Beu, radi naknade tete, dostavljamo vam zamolnicu pomenutog suda, s molbom da postupite po zamolnici, te zapisnik o sasluanju tuitelja dostavite s pozivom na gornji broj. Posebno skreemo panju da se punomonici parninih stranaka nisu odrekli prava prisustvovanja roitu za sasluanje pa ih stoga obavijestite o terminu roita. Prilog: 3 Pomonik ministra:

204

VANPARNINI POSTUPAK

205

ZAPISNIK O ROITU SASLUANJU PO ZAMOLNICI INOSTRANOG SUDA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-90/97 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 21.1.1997. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su pristupili za danas pozvani dok nisu pristupili pun. I - tuitelja tuene i , , adv. iz Banje Luke, i pun. II -

, adv. iz Zagreba, koji su uredno obavijeteni o roitu. Predmet roita je sasluanje I tuitelja iji je identitet utvren na osnovu uvida u l.k.br. 194/95, izdanu od Stanice javne bezbjednosti Banja Luka i II tuitelja iji je identitet utvren na osnovu l.k.br. 205/96, izdate od Stanice javne bezbjednosti Banja Luka, u svojstvu parninih stranaka, a po zamolnici Pokrajinskog suda za graanske stvari u Beu br. 12 cg 834/95 proslijeenu ovom sudu preko Ministrastva pravde Republike Srpske. Sud donosi R J E E NJ E Provee se dokaz sasluanja u svojstvu parninih stranaka tuitelja i . I - tuitelj , sin iz Kola, optina Banja Luka, star 80 godina, propisno upozoren u smislu l. 243 Zakona o parninom postupku, izjavi Razumio sam zamolnicu suda iz Bea koja mi je ovdje predoena. Supruga i ja ivimo u selu Kola kod Banje Luke. Posjedujemo kuu, talu i 40 dunuma zemlje. Nemamo krupne stoke i drimo samo kokoke. Kua u kojoj ivimo graena je prije Drugog svjetskog rata, zidana prijesnom ciglom, (erpiem) pokrivena je crijepom koji je dotrajao, pa krov prokinjava. U kui nema podova. Kua je dimenzije 6x3,5 m, i sastavljena od dvije manje prostorije. U kui imam prikljuenu elektrinu energiju, ali nemam nijednog kunog aparata. Roditelji smo dvoje djece, i to sina , koji je radio u Beu sve do pogibije u maju 1996. godine, te kerke , koja je do 1995. godine ivjela u Benkovcu. Usljed ratnih dogaanja u Hrvatskoj je bila prinuena da u avgustu 1995. godine sa porodicom izbjegne u Srbiju i nalazi se u prihvatnom centru u Banji Koviljai. Supruga i ja ivimo u tekim materijalnim uslovima. Nismo bili zaposleni, te

205

VANPARNINI POSTUPAK

206

nemamo penziju, a ne raspolaemo ni bilo kakvom uteevinom. Kerka nije u mogunosti da nam pomogne poto ona i njen suprug nisu u radnom odnosu, a izdravaju i koluju troje djece. Na pokojni sin nam je pomagao tako to je kupovao hranu, odjeu, obuu i mjeseno davao po 200,00 KM. Sada nemamo nikakvih prihoda, nemamo od ega da ivimo, jedino nam povremeno, jednom u tri mjeseca, Crveni krst da paket hrane u kom se nalazi 5 kg brana, kg ulja, kg eera i pola kg soli. Kako nemamo sredstava za izdravanje, a nismo u mogunosti da obraujemo zemlju pokuali smo da prodamo dio zemlje, ali nismo uspjeli poto niko u naem selu nije zainteresovan za kupovinu zemlje. Ja sam star i bolestan. Bolujem od angine pektoris i nekih drugih bolesti, a supruga je teki bolesnik, boluje od eerne bolesti, a teki je i bubreni bolesnik. Oboje smo zavisni od lijekova koje nismo u mogunosti da kupimo. Tuitelj nema vie ta da izjavi. II - Tuitelj ro. propisno upozorena po l. 243 ZPP izjavi: , iz Kola, stara 80 godina, domaica,

Istovjetno kao I- tuitelj, te dodaje: Moj mu i ja smo hronini bolesnici, nismo u mogunosti da obraujemo zemlju, ak sa naporom obraujemo malu batu i drimo kokoke. Nismo u mogunosti da obezbjeujemo sredstva za izdravanje, pa nam je potrebna materijalna pomo i njega drugog lica. II - Tuitelj nema vie ta da izjavi. Zapisnik je strankama proitan i one izjavljuju da su njihove izjave vjerno unesene u zapisnik. Zapisniar: PP Sudija:

PROPRATNI DOPIS MINISTARSTVU O URUENJU ZAPISNIKA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-90/97 Dana 21.10.1997. godine MINISTARSTVU PRAVDE RS BANJA LUKA VEZA: VA BROJ: 06/2-88-22/96 od 16.6.1997. god. Predmet: - Zamolnica U prilogu akta dostavljamo vam zapisnik o sasluanju tuitelja i , a po zamolnici Pokrajinskog suda za graanske stvari u Beu broj 12cg834/95, na dalji postupak. Sudija:

206

VANPARNINI POSTUPAK

207

PRIJEDLOG ZA OVJERU UGOVORA O DOIVOTNOM IZDRAVANJU OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlagai: i iz Banje Luke, ul. Marka Orekovia br. 15, iz Trna, ul. Marka Orekovia br. 15, zastupan po staraocu iz Trna

PRIJEDLOG Radi: Ovjere ugovora o doivotnom izdravanju iz Trna i iz Trna zastupani po staraocu za poseban sluaj , kao primalac izdravanja, s jedne strane, i iz Trna, kao davalac izdravanja, s druge strane, zakljuili su 29. septembra 1999. godine u Trnu ugovor o doivotnom izdravanju. Kako je zakonom predvieno da ovjere ugovora o izdravanju vri sudija Osnovnog suda, te molimo sud da nas pozove u sud i izvri ovjeru ugovora. U Banjoj Luci, 29. septembra 1999. godine. Predlagai:

UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU Izmeu iz Trna i iz Trna, ul. M. Orekovia br. 15, koga zastupa staralac za poseban sluaj , kao primaoca izdravanja, s jedne strane, i iz Trna, ul. M. Orekovia br. 15, kao davaoca izdravanja, s druge strane, sainjen je dana 29. septembra 1999. godine u Trnu sljedei UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU 1. ( ) iz Trna suvlasnik je u 1/6 dijela, a u istom omjeru od 1/6 suvlasnik je i ( ) iz Trna na 2 parceli 808/2 kua, dvorite i njiva povrine 1800m , koja je upisana u Pl. 1701 k.o. Trn, a vrijednost tih nepokretnosti je 90.000,00 KM (devedeset hiljada konvertibilnih maraka).

207

VANPARNINI POSTUPAK

208

2. Svoj dio nepokretnosti opisane pod takom 1 ovog ugovora daju i poslije svoje smrti u vlasnitvo uslov da ih doivotno izdrava. 3. , kao davalac izdravanja se obavezuje da e se redovno brinuti o primaocima izdravanja i , kao to to ve i sada ini. 4. Kako je meu ugovornim stranama ugovorena zajednica ivota, to se davalac izdravanja obavezuje da e redovno njegovati primaoce izdravanja, a u sluaju bolesti vodie ih ljekaru. Obavezuje se da e se redovno brinuti o higijeni prostorija, odjee i obue primaoca izdravanja, te e im, po potrebi, redovno spremati hranu i dobavljati ogrev. Primaoci izdravanja dozvoljavaju da se poslije njihove smrti u zemljine knjige upie davalac izdravanja kao vlasnik nepokretnosti opisane pod takom 1. ovog ugovora, a davalac izdravanja prihvata da bude upisan poslije smrti primaoca izdravanja kao vlasnik nepokretnosti iz take 1. ovog ugovora u zemljinim knjigama. Da je volja ugovornih strana vjerno zapisana one potvruju svojim potpisom ovog ugovora pred nadlenim sudijom Osnovnog suda u Banjoj Luci. Davaoc izdravanja: Primaoci izdravanja: , sinu Luke iz Trna, uz

OVJERA UGOVORA O DOIVOTNOM IZDRAVANJU PO SUDIJI REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD BANJA LUKA BROJ: R-303/99 Dana 4.10.1999. godine Od strane ovog suda se potvruje da su ugovor o doivotnom izdravanju svojeruno potpisali davalac izdravanja i iz Trna, ul. M.Orekovia br. 15, iji je identitet utvren uvidom u l.k. 94300/99 izdanu od Centra javne bezbjednosti Banja Luka i li. broj 0505948301819, te primalac izdravanja iz Trna u svoje ime i kao staralac za poseban sluaj na osnovu rjeenja Centra za socijalni rad Banja Luka broj 571-136/99 od 23.9.1999. godine, iji je identitet utvren uvidom u l.k. 78742/95 izdanu od Centra javne bezbjednosti Banja Luka i li. broj 02089225301809. Ugovor je ugovorenim stranama proitan i protumaen te su ugovorne strane upozorene naroito na odredbe lana 120 do 125 Zakona o nasljeivanju, da se iz imovine koja je predmet ovog ugovora ne mogu namiriti nuni nasljednici nunim

208

VANPARNINI POSTUPAK

209

nasljednim dijelom, a stranke su upozorene da mogu traiti raskid ugovora u sluaju neispunjenja ugovorenih obaveza. Taksa u iznosu od 50 KM plaena uplatnicom. Sudija:

PRIJEDLOG ZA ISPRAVKU IMENA U ZEMLJINIM KNJIGAMA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET

PRIJEDLOG Moj prednik , sin , u zemljinim knjigama za K.O. Jablan zk. ul. br. 168 pogreno je upisan da je sin , a ne kako je njegovog oca stvarno ime i kako je trebalo biti upisano u navedenom uloku. Dokaz: Uvid u zemljino-knjini izvodak i izvod iz matine knjige roenih. U istom zemljino-knjinom uloku pogreno je takoe kao vlasnik upisano ime oca pod imenom umjesto pod imenom kako je njegovo stvarno ime. Dokaz: Uvid u zemljino-knjini izvodak i izvod iz matine knjige roenih. Kako nasljednici iza pokojnog imaju pravni interes da se izvri ispravka u zemljinim knjigama, to predlaem da sud nakon odranog roita i uvida u zemljino-knjini izvodak i izvod iz matine knjige roenih izvri ispravku pogreno upisanog imena u zk. ul. K.O. , i umjesto imena upie . Banja Luka, 9.4.1997. godine Predlaga:

209

VANPARNINI POSTUPAK

210

ZAPISNIK O ROITU ZA ISPRAVKU IMENA U ZEMLJINIM KNJIGAMA R-23/97 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 10.6.1997. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Radi: Ispravke imena Konstatuje se da je na roite pristupio . Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga za ispravku imena u zemljinim knjigama. Izjavljuje da su njegovi prednici sin , sin , u zemljinim knjigama ZK ul. br. 168 K.O. Jablan upisani pod ispravnim imenom, ali da su pogreno upisani kao djeca a, u stvari, oni su djeca , to stvara probleme u voenju ostavinskog postupka iza pokojnih i jer se nekretnine ne vode na njihovom stvarnom imenu, nego se vode na imenu i , sina . Predlae da sud izvri uvid u zemljinoknjini izvodak i izvod iz matine knjige roenih za i . Sud donosi R J E E NJ E Izvrie se uvid u zemljine knjige zk. ul. br. 168 K.O. Trn. U prisustvu zemljino-knjinog referenta i predlagaa sudija je izvrio uvid u zemljinu knjigu zk. ul. br. 168, te konstatovao da se kao suvlasnici nekretnina sa po 1/4 dijela vode i iz Trna. Uvidom u hronologiju upisa u listu "B" zemljine knjige utvreno je da su isti upisani na osnovu ostavinskog rjeenja broj 0-350/52 od 14.5.1952. godine. Uvidom u zbirku isprava na osnovu kojih je upisan upis, utvreno je da je grekom upisano ime oca i pod imenom , budui da je ime njihovog oca bilo matine knjige roenih, u koje je sud izvrio uvid. Sud donosi R J E E NJ E Vri se ispravka imena u zemljinim knjigama u zk. ul. br. 168 K.O. Jablan tako da umjesto: pogreno upisanog imena , sina Milana, iz Trna, , sin , iz Trna i , to je vidljivo iz izvoda

210

VANPARNINI POSTUPAK

211

treba da stoji Trna.

, sin

,i

, sin

iz

U ostalom dijelu zk. ul. br. 168 K.O. Jablan ostaje nepromijenjen. Nalae se zemljino-knjinom odjeljenju Osnovnog suda u Banjoj Luci da izvri rjeenje, po pravosnanosti istog. Zapisniar: PP Sudija:

RJEENJE O ISPRAVCI IMENA U ZEMLJINOJ KNJIZI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-23/97 Dana 10.6.1997. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, i to sudija , rjeavajui u vanparninom predmetu predlagaa iz Trna, radi ispravke imena u zemljinim knjigama, nakon odranog roita od 1.6.1997. godine donio je sljedee R J E E NJ E Vri se ispravka imena u zemljinim knjigama u zk. ul. br. 168 K.O. Jablan, tako da umjesto: pogreno upisanog imena , sin , iz Trna i , sina , iz Trna, treba da stoji sin i , sin iz Trna. U ostalom dijelu zk. ul. br. 168 K.O. Jablan ostaje nepromijenjen. Nalae se zemljino-knjinom odjeljenju Osnovnog suda u Banjoj Luci da izvri rjeenje po pravosnanosti istog. Obrazloenje Predlaga je podnio prijedlog za ispravku imena u zemljinim knjigama u zk. ul. br. 168 K.O. Jablan. U prijedlogu navodi da su u zk. ul. pogreno upisani kao suvlasnici pod imenom , sin ,i , sin , iz Trna, a da je stvarno ime , sin ,i , sin , iz Trna. U dokaznom postupku sud je izvrio uvid u zemljine knjige za K.O. Jablan zk. ul. br. 168 i izvod iz matine knjige roenih za i izdat od strane MU Trn 7.7.1997. godine. Provedenim dokazima sud je utvrdio da je stvarno ime oca i , a ne kako je to pogreno upisano u zemljinim knjigama. Iz tih razloga sud je odluio da se izvri ispravka pogreno upisanog imena oca suvlasnika i tako da se umjesto imena upie stvarno ime . Nakon iznesenog odlueno je kao u izreci rjeenja.

211

VANPARNINI POSTUPAK

212

Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu ovog rjeenja, putem ovog suda. PRIJEDLOG ZA OBEZBJEENJE DOKAZA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: Protivpredlaga: iz Banje Luke, ul. Ante Jakia br. 20 iz Banje Luke, ul. Ante Jakia br. 10

PRIJEDLOG za obezbjeenje dokaza Dana, 26. februara 1999. godine dok sam upravljao svojim automobilom "golf" reg. oznake 375-T-215 sa balkona zgrade vlasnitvo protivpredlagaa pala je skela na krov mog automobila, to je prouzrokovalo oteenje automobila. Dokaz: Priznanje protivpredlagaa, a po potrebi sasluanje svjedoka ija u imena i adrese naknadno dostaviti. Od udara drvene konstrukcije skele na automobilu su oteeni krov, oferajba i vrata. Dokaz: Vjetaenje po vjetaku mainske struke. Zbog iznesenog predlaem da sud, uz prisustvo vjetaka mainske struke izvri uviaj na licu mjesta, ul. Ante Jakia broj 10, te utvrdi oteenje na automobilu i visinu tete. Spreman sam da odmah uplatim predujam trokova u iznosu koji odredi sud i obezbijedim prevoz sudske komisije. U Banjoj Luci, 30.3.1999. godine Predlaga:

RJEENJE O ODREIVANJU UVIAJA RADI OBEZBJEENJA DOKAZA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-200/99 Dana 5.5.1999. godine

212

VANPARNINI POSTUPAK

213

Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau iz Banje Luke, ul. Ante Jakia broj 10, radi obezbjeenja dokaza, donio je dana 5.5.1999. godine sljedee

R J E E NJ E Odreuje se uviaj na licu mjesta u Banjoj Luci, ul. Ante Jakia broj 20, za petak, 9.5.1999. godine u 13.30 asova. Predmet uviaja je obezbjeenje dokaza - utvrenje oteenja i visine tete na putnikom automobilu "golf" reg. oznake 375-T-215, vlasnitvo iz Banje Luke, koja su, navodno, prouzrokovana padom skele na automobil. Za vjetaka se odreuje Pozivaju se stranke i vjetak vrijeme. , dipl. inenjer mainstva iz Banje Luke. da prisustvuju uviaju u zakazano

Obavezuje se predlaga da navedenog dana obezbijedi putniki automobil za prevoz sudske komisije, te da u 13 asova pristupi u sud radi prevoza komisije. Sudija:

ZAPISNIK O ROITU ODRANOM NA LICU MJESTA RADI OBEZBJEENJA DOKAZA ZAPISNIK Sastavljen dana 14.5.1999. godine na licu mjesta u Banjoj Luci, ul. Ante Jakia broj 20. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su sudija, vjetak mainske struke i zapisniar pristupili na lice mjesta gdje su zatekli predlagaa i protivpredlagaa. Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga za obezbjeenje dokaza utvrivanjem oteenja na vozilu i visine tete na vozilu nanesenom udarom dijela drvene skele na automobil "golf" 375-T-215. Pokazuje sudu automobil i oteenje na njemu. Protivpredlaga izjavljuje da se ne protivi uviaju i obezbjeenju dokaza vjetaenjem od strane vjetaka. Izjavljuje da je dio drvene skele sluajno pao i otetio

213

VANPARNINI POSTUPAK

214

automobil predlagaa i da on nema nita protiv da se snimi teta, ali smatra da oteenje treba platiti Osiguravajue drutvo. Sud donosi R J E E NJ E Nalae se vjetaku mainske struke da detaljno pregleda automobil "golf" 375-T-215 koji je predmet vjetaenja, te utvrdi koja su oteenja nastala od udara skele, kao i visinu tete na automobilu. Vjetak mainske struke , dipl. inenjer mainstva iz Banje Luke, star 50 godina, nesrodan, propisno upozoren, izjavi Pregledao sam vozilo koje je predmet vjetaenja, "golf" reg. oznake 375-T-215 godina proizvodnje 1986, te utvrdio da je prosjeen krov automobila (pomini, od plastificiranog platna) na dva mjesta u pov. 40 h 20 cm. Prilikom udara krovne konstrukcije polomljena je potporna aluminijumska letva (trea po redu s prednje strane). Vlasnik vozila je privremeno zakrpio prosjeene dijelove krova, a ta sanacija ne obezbjeuje da voda ne curi u vozilo kroz krov. Potrebno je da se sprijei curenje vode u vozilo, izvri zamjena platnenog dijela krova, jer krpljenje, bez specijalnog vulkanizerskog aparata, ne moe obezbijediti nepropustivost vode. Kad se izvri zamjena krova, moe se ugraditi aluminijska lajsna koja nije oteena. Pregledao sam i prednje lijevo sjedite u dijelu oteenja opruga i nisam mogao utvrditi da li su one oslabile dok se ne izvri demontiranje tapaciranog dijela. Desni prednji blatobran ulupljen je u pov. 30h30 cm a desna prednja vrata u donjem dijelu oteena u pov. 50h30 cm. Ova oteenja su vjerovatno nastupila nakon udara prilikom kretanja vozila unazad, uz pretpostavku da je pri vonji voza bio uzrujan. Sudu u dostaviti nalaz u pismenoj formi, u kojem u izkazati visinu tete na automobilu. Vjetak nema vie ta da izjavi, za vjetaka nema daljih pitanja, trai nagradu po odluci suda. Sud donosi R J E E NJ E Uviaj zavren. Nalae se vjetaku da dostavi nalaz u roku od 15 dana. Zapisnik i nalaz vjetaka sud e strankama dostaviti pismenim putem. Zapisniar: Stranke: Vjetak: Sudija:

214

VANPARNINI POSTUPAK

215

PRIJEDLOG ZA AMORTIZACIJU MJENICE OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA Predlaga: BANJA LUKA PRIJEDLOG Radi: Amortizacije mjenice Predlaemo da sud izvri amortizaciju mjenice izdate 21.8.1990.god. od strane trasanta Banja Luka, avaliste Banja Luka, valuta dospijea mjenice na iznos od 40.000,00 KM je 20. oktobar 1998. godine u Banjoj Luci. Dokaz: Fotokopija potvrde o prijemu mjenice br. 207, 25.9.1998. godine. Navedenu mjenicu smo dalje indosirali Novi Sad koja nam vraa potvrdu uz obrazloenje da navedenu mjenicu nisu zaprimili. Dokaz: Potvrda o indosiranju, fotokopija dopisa o dostavi mjenice na naplatu, fotokopija dopisa Novi Sad, fotokopija knjige djelovodnog protokola i fotokopija predajne knjige pote. Dopisom broj: 03-1 od 16.4.1994. godine trasant nas izvjetava da ista mjenica do danas nije realizovana i prezentira fotokopiju cjelokupne dokumentacije oko mjeninih radnji koje preduzima. Dokaz: Fotokopija dopisa. Zbog naprijed navedenog predlaemo da sud izvri ponitavanje mjenice izdane 21.8.1990. godine u Banjoj Luci od strane trasanta Banja Luka na iznos od 40.000,00 KM sa avalom Banja Luka koja je indosirana u korist Novi Sad. Banja Luka, 26.4.1994. godine Za Predlagaa direktor

ZAPISNIK O ROITU PO PRIJEDLOGU ZA AMORTIZACIJU MJENICE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-96/94 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 22.4.1995. godine.

215

VANPARNINI POSTUPAK

216

OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su roitu pristupili , pun. predlagaa, i , pun. protivpredlagaa. Pun. predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga za amortizaciju mjenice i navoda naznaenih u prijedlogu. Pun. protivpredlagaa daje sljedei odgovor: Spornom mjenicom izdatom na iznos od 40.000,00 KM koja je izdata 21.8.1990. godine sa dospijeem plaanja 20.10.1990. protivpredlaga je izmirio obaveze prema dobavljau iz Banje Luke za robu kupljenu od ovog dobavljaa. U ovoj pravnoj stvari protivpredlaga je trasant. Meutim, do danas, to jest do 3.5.1995. godine sporna mjenica nije naplaena sa iro-rauna trasanta to jest nije realizovana, ali ne krivicom protivpredlagaa. Predlaga je spornu mjenicu posjedovao i istu indosirao Novi Sad, te je mjenica navodno negdje zagubljena ili kod predlagaa ili kod Novi Sad, to predlaga u svom prijedlogu i istie, to se vidi iz dopisa Novi Sad od 4.10.1990. g. Dakle, protivpredlaga nije skrivio gubitak mjenice pa ne moe snositi ni posljedice koje bi eventualno mogle nastati zbog neblagovremene realizacije iste. Kada dobijemo valjanu odluku suda kojom je sud oglasio izgubljenu mjenicu za amortizovanu, mjenini iznos od 40.000,00 KM odmah emo isplatiti predlagau koji trai amortizaciju mjenice, i to samo u visini glavnog duga bez propratnih traenja, s obzirom na to da na strani protivpredlagaa nema krivice za gubitak mjenice pa predlaga ne moe ni snositi posljedice. Dakle, ne protivimo se amortizaciji mjenice. Stranke nemaju daljih prijedloga za izvoenje dokaza. Sud donosi R J E E NJ E Izvrie se uvid u fotokopiju potvrde o indosiranju br. 207 od 21.9.1990. godine, fotokopiju dopisa o dostavi mjenice na naplatu broj: 1849 od 26.9.1990. godine, fotokopiju dopisa od 4.10.1990. godine, fotokopiju predajne knjige pote od 26.9.1990. godine, fotokopiju dopisa br. 3-1 od 16.4.1990. godine. Vri se uvid u navedene priloge. Roite zavreno. Zapisniar: PP Sudija: DOPIS SLUBENOM GLASNIKU ZA OBJAVU OGLASA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-96/94 Dana 22.4.1995. godine BANJA LUKA

216

VANPARNINI POSTUPAK

217

Kod ovog suda vodi se postupak radi amortizacije mjenice broj 1849 izdate na iznos 40.000,00 KM a u skladu sa odredbom Zakona o mjenici. Molimo vas da objavite oglas u "Slubenom glasniku". U prilogu vam dostavljamo kopiju priznanice o uplati trokova oglasa. Sudija: OGLAS O POKRETANJU POSTUPKA ZA AMORTIZACIJU MJENICE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-96/94 Dana 22.4.1995. godine OGLAS Kod ovog suda vodi se postupak za amortizaciju mjenice broj: 1849 izdate 21.8.1990. godine od strane trasanta Banja Luka avaliste Banja Luka na iznos od 40.000,00 KM (etrdeset hiljada) sa dospijeem plaanja 20.10.1990. godine. Poziva se imalac mjenice da je preda ovom sudu, a svako zainteresovano lice dostavi prigovor protiv voenja ovog postupka u roku od 60 dana od dana objavljivanja ovog oglasa, u protivnom mjenica e biti ponitena. Sudija:

RJEENJE O AMORTIZACIJI MJENICE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-96/94 Dana 20.6.1995. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji rjeavajui u vanparninom predmetu predlagaa Banja Luka, radi amortizacije mjenice, nakon odranog roita donio je dana 20.6.1995. godine sljedee R J E E NJ E Ponitava se mjenica broj: 1849 izdata u Banjoj Luci 21.8.1990. godine od strane trasanta Banja Luka na iznos od 40.000,00 KM (etrdeset hiljada) sa avalom , koja je indosirana u korist Novi Sad. Ovo rjeenje zamjenjuje ponitenu mjenicu.

217

VANPARNINI POSTUPAK

218

Obrazloenje Predlaga je podnio ovom sudu prijedlog radi amortizacije mjenice. U prijedlogu navodi da je indosiranu mjenicu uputio dobavljau u Novi Sad 26.9.1990. godine, koji mjenicu nije primio, a to je evidentno iz potranice. Nadalje navodi da je najvjerovatnije mjenica izgubljena kod protivpredlagaa ili indosanta, pa predlaga nije u mogunosti da ostvaruje mjenina prava i ima interesa za amortizaciju mjenice. Protivredlaga se nije usprotivio amortizaciji mjenice. Sud je izvrio uvid u: fotokopiju potvrde o indosiranju br. 207 od 21.9.1990. godine, fotokopiju dopisa o dostavi mjenice na naplatu broj 1849 od 26.9.1990. godine, fotokopiju dopisa od 4.10.1990. godine, fotokopiju predajne knjige pote od 26.9.1990. godine, fotokopiju dopisa broj 3-1 od 16.4.1990. godine. Provedenim dokazima sud je utvrdio da je predlaga dostavio mjenicu na isplatu preduzeu Novi Sad na iznos od 40.000,00 KM koja mjenica je zagubljena, dakle nije prispjela preduzeu . Sud je izvrio objavu oglasa u "Slubenom glasniku RS" i pozvao imaoca nestale mjenice da pokae sudu u roku od 60 dana, jer je po miljenju suda provedenim dokazima utvreno da je mjenica nestala, pa kako se na objavljeni oglas niko nije javio u odreenom roku, to je sud temeljem l. 90 Zakona o mjenici a u vezi l. 12. Ustavnog zakona RS i lana 228 Zakona o vanparninom postupku odluio kao u izreci rjeenja. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

PRIJEDLOG ZA PONITENJE EKA OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET Predlaga: iz Banje Luke, ul. Kozarska br. 15

PRIJEDLOG Radi: Ponitenja eka iz Banje Luke odobrila mi je 17.11.1993. godine potroaki kredit u iznosu od 30.000,00 dinara, za kupovinu zimnice. Dokaz: Potvrda navedene banke br. 124 od 13. januara 1994. godine. Banka mi je na osnovu odobrenog kredita izdala dva eka od kojih sam jedan realizovao, a drugi sam izgubio. Pored svih pokuaja nisam uspio pronai taj ek o

218

VANPARNINI POSTUPAK

219

emu sam obavijestio banku koja mi je izdala potvrdu iz koje se vidi da se radi o eku br. 55215 na iznos od 15.000,00 dinara. Dokaz: Uvid u potvrdu banke br. 55215 od 23. februara 1994. godine, te po potrebi sasluanje svjedoka. Na osnovu iznesenog predlaem da sud provede postupak te nakon toga donese sljedee

R J E E NJ E Ponitava se ek 15.000,00 dinara izdat 17.11.1993. godine na ime Kozarska broj 15. Banja Luka, 25.2.1994. godine Predlaga: OGLAS O POKRETANJU POSTUPKA ZA PONITENJE EKA (AMORTIZACIJU) OGLAS Osnovni sud u Banjoj Luci pokrenuo je po prijedlogu iz Banje Luke, ul. Kozarska broj 15, postupak za ponitenje (amortizaciju) eka broj 55215 na iznosod 15.000,00 dinara koji je 17.11.1993. godine izdala Banja Luka na ime . Poziva se osoba kod koje se nestali ek nalazi da to javi ovom sudu i ek pokae u roku od 60 dana od dana kada je oglas objavljen u "Slubenom glasniku", a istovremeno se poziva svaka osoba da moe u istom roku staviti prigovor protiv pokrenutog postupka ili obavijestiti ovaj sud o osobi kod koje se nalazi ek. Ako se u odreenom roku niko ne prijavi sudu da posjeduje ek ili ne stavi prigovor protiv pokrenutog postupka, nestali ek e biti poniten. OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-15/94 Banja Luka br. 55215 na iznos od iz Banje Luke, ul.

219

VANPARNINI POSTUPAK

220

RJEENJE KOJIM SE PONITAVA EK OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 15/94 Dana 25.5.1994. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji u vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau iz Banje Luke, ul. Kozarska broj 15, radi ponitenja eka, nakon provedenog postupka donio je sljedee

R J E E NJ E Po prijedlogu predlagaa iz Banje Luke, ul. Kozarska 15, ponitava se ek Banja Luka broj 55215 na iznos od 15.000,00 dinara (petnaest hiljada dinara), izdat dana 17.11.1993. godine na ime iz Banje Luke, ul. Kozarska broj 15. Po pravosnanosti ovog rjeenja predlaga moe zahtijevati izdavanje novog eka, ali Banja Luka nee biti duna da izda novi ek ako dokae da je predlaga bespravno ishodio odluku o ponitenju eka. Obrazloenje Predlaga podnio je ovom sudu prijedlog. Navodi da je dobio kredit od Banja Luka radi kupovine zimnice u iznosu od 30.000,00 dinara. Po tom osnovu banka mu je izdala dva eka u iznosu od po 15.000,00 dinara. Navodi da je jedan ek realizovao dok je drugi izgubio. Kako nije uspio da pronae ek, to je o gubitku eka izvijestio izdavaoca eka Banjaluku banku. Kako postoji bojazan da neko pronae ek i isti realizuje to trai da sud isti poniti. Sud je objavio oglas u "Slubenom glasniku RS", broj 12/94 od 5.3.1994. godine, te pozvao osobe koje pronau ek da to jave ovom sudu u roku od 60 dana. Kako se u roku od 60 dana niko nije javio da je ek pronaao, to je sud, temeljem lana 90. Zakona o mjenici, a koji Zakon se primjenjuje temeljem lana 12. ustavnog Zakona za sprovoenje Ustava Republike Srpske i lana 228. Zakona o vanparninom postupku, odluio kao u izreci rjeenja. Sudija: POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda. PRIJEDLOG ZA POLAGANJE U SUDSKI DEPOZIT OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET

220

VANPARNINI POSTUPAK

221

Predlaga: Protivpredlagai:

iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia broj 11 ki Marka iz Bijeljine sin Marka iz Bijeljine sin Marka iz Bijeljine ki Marka iz Bijeljine

Radi: Polaganja u sudski depozit

PRIJEDLOG I - Pravosnanom presudom Osnovnog suda Banja Luka broj P-95/97 od 5.3.1997. godine obavezan je pok. suprug predlagaa da protivpredlagaima naknadi tetu u iznosu od 24.000 KM sa 6% kamata poev od 21.6.1991. godine do konane isplate kao i da naknadi trokove postupka u iznosu od 2.700,00 KM prema obraunu ukupno 46.000,00 KM pa je taj iznos predlaga voljan da isplati protivpredlagaima. Dokaz: uvid u spis Osnovnog suda Banja Luka br. P-95/97. II - S obzirom na to da je sudski postupak tekao dugo, a predlaga ne zna sve adrese protivpredlagaa, niti njihov meusobni sporazum o plaanju a voljan je da potpuno izmiri svoje obaveze, on moli sud da obavezu ispuni polaganjem dunog iznosa u sudski depozit. Stoga predlaga predlae da sud zakae roite, izvede potrebne dokaze i nakon toga donese rjeenje kojim dozvoljava da se u sudski depozit primi iznos od 46.000,00 KM na ime ispunjenja novane obaveze. U Banjoj Luci, 14.10.1998. godine Predlaga:

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ZA POLAGANJE U SUDSKI DEPOZIT OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ R-32/98 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci, dana 21.10.1998. godine OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar:

221

VANPARNINI POSTUPAK

222

Konstatuje se da je pristupio za danas pozvani predlaga . Konstatuje se da nisu pristupili protivpredlagai koje sud nije pozivao jer adrese nisu poznate. Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga za polaganje novanih sredstava u sudski depozit. Predlaga nadalje navodi da je kod ovog suda voena parnica radi naknade tete pod br. P-95/97 izmeu protivpredlagaa, kao tuitelja i predlagaa, kao tuenog, te da je sud presudom br. P-95-97 obavezao tuenu da tuiteljima isplati tetu u iznosu od 24.000,00 KM sa 6% kamata raunajui ih od 21.6.1991. godine pa do isplate, te trokove postupka u iznosu od 2.700,00 KM. Nadalje navodi da je on - predlaga spreman da isplati tetu protivpredlagaima, ali da mu nisu poznate adrese predlagaa koje su se u meuvremenu promijenile i mjesto boravita, pa moli sud da zaprimi dosueni iznos tete u iznosu od 46.000,00 KM, u sudski depozit, te da na taj nain izmiri svoju obavezu. Takoe, moli sud da protivpredlagae obavijesti o polaganju sredstava u sudski depozit kako bi isti podigli poloena sredstva. Iznos od 46.000,00 KM odnosi se na glavni dug 24.000,00 KM, na kamate iznos od 19.300,00 KM i trokove postupka iznos od 2.700,00 KM. Sud donosi R J E E NJ E Roite je zavreno. Rjeenje e se donijeti nakon uvida u spis P-95/97. Zapisniar: PP Sudija:

RJEENJE O DOZVOLI POLAGANJA NOVCA U SUDSKI DEPOZIT OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ R-32/98 Dana 21.10.1998. godine Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji , rjeavajui u vanparninom predmetu pokrenutom po predlagau iz Banje Luke, i protivpredlagaa: , i iz Bijeljine i iz Prijedora, radi polaganja u depozit, donio je dana 21.10.1998. godine sljedee R J E E NJ E Dozvoljava se predlagau iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia broj 11, polaganje iznosa od 46.000,00 KM (etrdeset est hiljada KM) na depozitni raun ovog suda br. 10500-696/21., za korist , i iz Bijeljine i iz Prijedora.

222

VANPARNINI POSTUPAK

223

Obrazloenje Predlaga je ovom sudu podnijela prijedlog kojim trai da joj se dozvoli polaganje novca u depozit a na ime izmirenja duga po presudi Osnovnog suda u Banjoj Luci br. P-95/97 od 5.3.1997. god. Navedenom presudom predlaga je duan da isplati protivpredlagaima , i iz Bijeljine i iz Prijedora na ime naknade tete iznos od 24.000,00 KM, na ime kamata od 6% raunajui ih od 21.6.1991. godine pa do isplate u iznosu od 19.300,00 KM, te naime trokova postupka u iznosu od 2.700,00 KM to ukupno iznosi 46.000,00 KM. S obzirom na to da predlaga nije upoznat kakav je sporazum protivpredlagaa o prijemu novca, te ne zna kome bi izvrila isplatu novca, niti su joj poznate adrese, novo boravite protivpredlagaa, predlaga se obratio ovom sudu s molbom da deponuje navedeni iznos. Novac koji duguje predlaga primie se na depozitni raun ovog suda, a protivpredlagai e pismeno biti obavijeteni o nainu na koji se moe novac podii. Odluka se zasniva na lanu 203. i 208. Zakona o vanparninom postupku. Sudija: PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu Banja Luka u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

PRIJEDLOG ZA DOKAZIVANJE KOLSKE SPREME OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA Predlaga: iz Banje Luke, ul. Savska broj 6 PRIJEDLOG za dokazivanje kolske spreme Godine 1957. upisao sam viu ekonomsku kolu na Sarajevskom univerzitetu u svojstvu vanrednog studenta. Sve ispite sam poloio za dvije godine i diplomirao na vioj ekonomskoj koli Univerziteta u Sarajevu 10.9.1959. godine. Dokaz: Sasluanje svjedoka iz Doboja, ul. Beogradska broj 10 i Aleksandra Bregovia iz Pala, ul. Romanijska broj 3. Po zavretku kolovanja radio sam u umskom gazdinstvu "Otrelj" Bosanski Petrovac na radnom mjestu komercijaliste, a kasnije kao ef komercijalne slube i to sve do 1995. godine kada sam zajedno sa porodicom izbjegao iz Bosanskog Petrovca u Banju Luku. Izmeu ostalog, u porodinoj kui ostala mi je diploma. Dokaz: Sasluanje svjedoka: iz Banje Luke, I Prigradski put broj 6, te uvid u potvrdu Optinskog sekretarijata SO Banja Luka broj UP-720/96

223

VANPARNINI POSTUPAK

224

S obzirom na injenicu da nisam u mogunosti pribaviti kopiju diplome u kolskoj ustanovi u kojoj sam zavrio kolu, a diploma koju sam posjedovao je unitena prilikom poara u kui u Petrovcu, predlaem da sud nakon odranog roita i izvoenja predloenih dokaza donese sljedee R J E E NJ E Utvruje se da je , sin i , roen 14.12.1937. godine u Potocima, Optina Drvar, sa boravitem u Banjoj Luci, ul. Savska broj 6, zavrio Viu ekonomsku kolu Univrziteta u Sarajevu 10.9.1959. godine i stekao zvanje ekonomiste, te mu se priznaje navedena struna sprema i sva prava po osnovu iste. U Banjoj Luci, 10.9.1996. godine Predlaga:

ZAPISNIK O ROITU U POSTUPKU ZA DOKAZIVANJE KOLSKE SPREME OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-502/97 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 1.2.1997. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da je pristupio predlaga , te svjedoci i , dok nije pristupio svjedok koji je izvijestio sud da se nalazi u bolnici. Predlaga izjavljuje da ostaje kod prijedloga za utvrenje kolske spreme. Nadalje izjavljuje da odustaje od sasluanja svjedoka Sud donosi R J E E NJ E Sasluae se predloeni svjedoci. Svjedok: , sin iz Doboja, star 59 godina, ekonomista, nesrodan sa predlagaem, upozoren u smislu l. 243 ZPP-a izjavi: Lino poznajem budui da smo u isto vrijeme studirali na Vioj ekonomskoj koli u Sarajevu kao vanredni studenti. Poznato mi je da je diplomirao na Vioj ekonomskoj koli u Sarajevu u septembru 1959. godine. Svjedok nema ta da izjavi, za svjedoka nema daljih pitanja, troak ne trai. Svjedok: iz Banje Luke, star 50 godina, ininjer, nesrodan, upozoren u smislu l. 243 ZPP-a izjavi:

224

VANPARNINI POSTUPAK

225

Lino poznajem budui da smo do 1995. godine radili u umskom gazdinstvu "Otrelj" u Bosanskom Petrovcu". Poznato mi je da je po zanimanju ekonomista i da je Viu ekonomsku kolu u Sarajevu zavrio 1959. godine. U preduzeu je radio kao ef komercijalne slube. Poznato mi je da je izbjegao iz Bosanskog Petrovca u septembru 1995. godine a da mu je nakon toga hrvatska vojska zapalila kuu u kojoj su mu ostale stvari i dokumentacija. Svjedok nema vie ta da izjavi, za svjedoka nema daljih pitanja, svjedok ne trai trokove pristupa sudu. Predlaga izjavi da nema daljih prijedloga za izvoenje dokaza, predlae da sud izvri uvid u potvrdu Optinskog sekretarijata za optu upravu SO Banja Luka koja je priloena spisu. Vri se uvid u potvrdu Optinskog sekretarijata za optu upravu SO Banja Luka broj UP-720/96 od 8.9.1996. godine. Sud donosi R J E E NJ E Roite je zavreno. Zapisniar: PP Sudija:

RJEENJE O DOKAZIVANJU KOLSKE SPREME OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-502/97 Dana 1.2.1997. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji rjeavajui u vanparninoj stvari predlagaa iz Banje Luke, radi utvrenja strune spreme, nakon provedenog roita od 1.2.1997. godine donio je sljedee R J E E NJ E Utvruje se da je , sin i , ro. 1937. godine u Potocima, Optina Drvar, sa boravitem u Banjoj Luci, ul. Savska broj 6, zavrio Viu ekonomsku kolu na Univerzitetu u Sarajevu 10.9.1959. godine i stekao zvanje ekonomiste, pa mu se priznaje navedena struna sprema i sva prava po osnovu iste. Ovo rjeenje zamjenjuje javnu ispravu - diplomu. Obrazloenje Predlaga je podnio ovom sudu dana 10.9.1996. godine prijedlog radi priznanja strune spreme. U prijedlogu navodi da je 1959. godine zavrio Viu ekonomsku kolu na Univerzitetu u Sarajevu i stekao zvanje ekonomiste. Nadalje navodi da je po

225

VANPARNINI POSTUPAK

226

zavrenoj koli radio u umskom gazdinstvu "Otrelj" u Bosanskom Petrovcu kao referent komercijalne slube, a kasnije kao ef te slube. U radnom odnosu bio je sve do septembra 1995. godine kada je zbog ofanzive napustio Petrovac i izbjegao u Banju Luku. Kako mu je potrebna diploma o zavrenoj koli, a istu nije mogao pribaviti iz evidencija Univerziteta u Sarajevu, niti potraiti diplomu i dokumentaciju koja mu je ostala u porodinoj kui u Petrovcu, to je zatraio da sud utvrdi kolsku spremu. U dokaznom postupku sud je sasluao svjedoke iz Doboja i iz Banje Luke, te izvrio uvid u potvrdu Optinskog sekretarijata za optu upravu SO Banja Luka od 8.9.1996. godine. Na osnovu izjava svjedoka, kojima sud poklanja vjeru, sud je utvrdio da je predlaga zavrio Viu ekonomsku kolu u Sarajevu 1959. godine, te da je nakon toga radio na komercijalnim poslovima u G "Otrelj" u Bosanskom Petrovcu. U toku postupka je takoe utvreno da je dokumentacija i diploma o zavrenoj koli predlagaa ostala u porodinoj kui, vlasnitvo predlagaa u Bosanskom Petrovcu nakon izgnanstva predlagaa iz Bosanskog Petrovca u septembru 1995. godine. Uvidom u potvrdu Sekretarijata za optu upravu SO Banja Luka utvreno je da je diploma o zavrenoj koli nedostupna predlagau i da isti nije u mogunosti da je pribavi. Diploma je najvjerovatnije izgorjela u poaru u porodinoj kui. Zbog iznesenog sud je utvrdio da su ispunjeni uslovi iz lana 78. i 79. Zakona o vioj koli pa je na osnovu tog propisa sud priznao predlagau navedenu strunu spremu i prava po osnovu strune spreme. Sudija:

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

PRIJEDLOG ZA PRIZNAVANJE STRANE SUDSKE ODLUKE OKRUNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET: Predlaga: 10 Radi: priznavanja strane sudske odluke , sin Janka iz Banje Luke, ul. Rade Vranjeevi br.

PRIJEDLOG Rjeenjem o sporazumnom razvodu braka Austrijskog suda, Optinski sud u Beu, Unutranji Grad br. 4060/95 od 27.4.1995. godine razveden je brak zakljuen izmeu mene i moje supruge ro. . Rjeenje je postalo pravosnano 15.5.1995. godine. Dokaz: Uvid u rjeenje o sporazumnom razvodu braka Optinskog suda u Beu, Unutranji Grad br. 4060/95 klauzulom pravosnanosti, i uvid u rjeenja.

226

VANPARNINI POSTUPAK

227

Rjeenje Austrijskog suda nije provedeno u matinim knjigama roenih za mjesto Slatina, tako da i dalje postoji zabiljeka o zakljuenom braku izmeu mene i moje supruge ro. . Dokaz: Uvid iz matine knjige roenih za predlagaa Kako namjeravam da zakljuim brak sa svojom novom izabranicom iz Banje Luke, podnosim ovaj prijedlog uz koji prilaem navedeno rjeenje Austrijskog suda sa klauzulom pravosnanosti, prevod rjeenja, izvod iz matine knjige roenih i predlaem da sud, nakon provedenog postupka, donese sljedee R J E E NJ E Priznaje se inostrana odluka - rjeenje o sporazumnom razvodu braka Austrijskog suda, Optinskog suda u Beu, Unutranji Grad, broj 4060/95 koja je pravosnana s 15.5.1995. godine. Trokove postupka snosi predlaga. U Banjoj Luci, 6.5.1998. godine Predlaga:

RJEENJE O PRIZNAVANJU STRANE SUDSKE ODLUKE OKRUNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: R-180/98 Dana 7. 5.1998. godine Okruni sud u Banjoj Luci, po sudiji , kao sudiju pojedincu, rjeavajui u vanparninom predmetu, pokrenutom po predlagau , sinu iz Banje Luke, ul. Rade Vranjeevia br. 10. radi priznavanja strane sudske odluke, donio je dana 7.5.1998. godine, sljedee R J E E NJ E Priznaje se strana sudska odluka - rjeenje o sporazumnom razvodu braka Optinskog suda Be, Unutranji grad, broj 4060/95 od 27. 4.1995. god., kojim je: - Razveden brak iz Banje Luke i roene iz Bea, sklopljen 26.8.1990. god. pred matiarem jugoslovenskog generalnog konzulata u Beu. - Odlueno je da trokove spora stranke meusobno snose. Priznaje se, tako da proizvodi pravno dejstvo u Republici Srpskoj i ima svojstvo valjane isprave za upis u matinu knjigu. Trokove ovog postupka snosi predlaga.

227

VANPARNINI POSTUPAK

228

Obrazloenje Predlaga iz Banje Luke podnio je ovom sudu prijedlog za priznanje strane sudske odluke - rjeenja o sporazumnom razvodu braka, koje rjeenje je donio Austrijski sud - Optinski sud u Beu, Unutranji Grad, a kojim je rjeenjem razveden brak izmeu predlagaa i njegove supruge , roene , zakljuen u Jugoslovenskom konzulatu u Beu 26.8.1990.godine. Poto je ispitao prijedlog i odluku ije se priznanje trai u orginalu i ovjerenom prepisu, odnosno prevodu, sa potvrdom pravosnanosti, ovaj sud je utvrdio da su ispunjeni svi zakonski uslovi iz odredaba lanova 86-96 Zakona o rjeavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Sl. list SFRJ br. 43/82), a preuzetog na osnovu l. 12. Ustavnog zakona za provoenje Ustava RS, za priznavanje odnosno izvrenje stranih sudskih odluka. Saglasno izloenom, odlueno je kao u izreci rjeenja na osnovu odredaba lana 101. u vezi sa l. 86. citiranog zakona. Sudija: PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Vrhovnom sudu RS u Banjoj Luci, u roku od 15 dana od dana prijema prepisa rjeenja, putem ovog suda. R-200/99 PRIJEDLOG ZA POKUAJ PORAVNANJA PRIJE PODNOENJA TUBE OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET: Predlaga: zastupan Protivpredlaga: iz Banje Luke, ul. Marka Markovia br. 15, po pun. Stjepanu Lukiu iz Banje Luke iz Banje Luke, ul. Lika br. 5

Radi: Pokuaja poravnanja prije podnoenja tube PRIJEDLOG Predlaga je kao uesnik u saobraaju pretrpio tetu za koju je odgovoran protivpredlaga, koji je presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci broj K-33/98 osuen na 6 mjeseci zatvora. Kako je iskazana volja da se prije podizanja tube predlaga i protivpredlaga poravnaju o naknadi tete, predlaem sudu da zakae roite na koje e pozvati predlagaa, pun. predlagaa i protivpredlagaa, da se u smislu lana 324. ZPP-a pokua zakljuiti sudsko poravnanje U Banjoj Luci, 23. novembra 1999. godine.

228

VANPARNINI POSTUPAK

229

Predlaga: po pun.

ZAPISNIK SA ROITA U POSTUPKU PORAVNANJA R-200/99 ZAPISNIK Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 24.11.1999. godine. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Radi: Pokuaja poravnanja prije podnoenja tube Konstatuje se da je pristupio pun. predlagaa i protivpredlaga . Pun. predlagaa izjavi da ostaje kod prijedloga za poravnanje u pogledu naknade tete nastale oteenjem vozila u saobraajnoj nezgodi koju je skrivio protivpredlaga . Trai da protivpredlaga naknadi tetu predlagau u iznosu od 3.000,00 KM, Protivpredlaga izjavljuje da je saglasan da se saini poravnanje po pitanju tete koju je priinio na vozilu predlagaa u saobraajnom udesu zbog ega je i oglaen krivim presudom ovog suda broj K-33/98, na koju presudu izjavio je albu Okrunom sudu u Banjoj Luci i postupak je u toku. Prihvata da tetu naknadi. Sud donosi R J E E NJ E Sainie se SUDSKO PORAVNANJE. Ja, , sin iz Banje Luke, ul. Lika br. 5, obavezujem se da u s osnova naknade tete koja je proistekla oteenom iz Banje Luke, ul. Marka Markovia br. 15, u saobraajnoj nezgodi koju sam ja prouzrokovao svojim vozilom 19.12.1995. godine u Banjoj Luci zbog kojeg se vodi krivini postupak protiv mene pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci pod br. K-33/98, isplatim iz Banje Luke ukupno 3.000,00 KM. Obavezujem se da u iznos tete isplatiti zakljuno do 10.5.2000. godine. Navedeni iznos u isplatiti u 6 jednakih rata, tako to u rate od po 500.00 KM plaati mjeseno i to do svakog 10. u mjesecu poev od 10.12.1999. godine pa zakljuno do 10.5.2000. godine kada u isplatiti posljednju ratu tete, a sve to na ruke punomonika predlagaa iz Banje Luke. Obavezujem se takoe da u naknaditi trokove krivinog i vanparninog postupka oteenom a koji se odnose na zastupanje po punomoniku u krivinom i vanparninom postupku u iznosu od 650,00 KM do 10.12.1999. godine na ruke punomonika .

229

VANPARNINI POSTUPAK

230

Ja, iz Banje Luke, kao pun. , ul. Marka Markovia broj 15, u njegovo ime izjavljujem da prihvatam navedeni iznos od 3.000,00 KM koji je ponudio , na ime naknade tete koju je pretrpio kao posljedicu saobraajne nezgode, koja se desila 10.12.1995. godine u Banjoj Luci, koju je skrivio , a u kojoj je predlaga zadobio teke tjelesne povrede. Takoe saglasan sam da protivpredlaga na ime trokova postupka plati 500 KM do 10.12.2000. godine. U ime prihvatam da iznos od 3.000,00 KM predstavlja naknadu za svu pretrpjelu tetu i obavezujem se u ime da vie nikakva potraivanja s osnova naknade tete neemo postavljati ni prema , niti prema vlasniku vozila, kao ni prema Osiguravajuoj organizaciji koja je osiguravala vozilo, kojim je teta uinjena. Dakle, neemo postavljati imovinsko-pravni zahtjev kako u krivinom, tako ni u bilo kojem drugom postupku jer je ispunjenjem ovog poravnanja svoje obaveze u cijelosti izmirio. Po isplati posljednje rate tete u izdati priznanicu da je dug po osnovu tete izmiren. Zapisnik sa sudskim poravnanjem je proitan pun. predlagaa i protivpredlagau i protumaen, te su isti upoznati da se ono moe pobijati putem tube, samo ako je dato pod prinudom, zbog prevare ili zablude, nakon ega prisutni izjavljuju da poravnanje predstavlja volju predlagaa i protivpredlagaa i u znak prihvatanja poravnanja zapisnik potpisuju. Konstatuje se da je po primjerak zapisnika sa sudskim poravnanjem uruen pun. predlagaa i protivpredlagau.

Zapisniar:

PP

Sudija:

7. LITERATURA 1. Zakon o vanparninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine 2. Zakon o vanparninom postupku Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine koji se primjenjuje u Republici Srpskoj 3. Sudska praksa Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine 4. Sudska praksa Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine 5. Sudska praksa Vrhovnog suda Hrvatske 6. Sudska praksa Vrhovnog suda Srbije 7. Sudska praska drugostepenih sudova Srbije i Hrvatske

230

VANPARNINI POSTUPAK

231

8. GAJI: Parnini ili vanparnini postupak u stambenim stvarima, Pravo teorija i praksa, Novi Sad, 12/1985. 9. JANJEVSKI: Vanparnine stvari, koje bi sud mogao da poveri notarima, Pravni ivot, Beograd, 12/2003, tom IV. 10. KAMHI: Vanparnini postupak, Sarajevo, 1968. 11. KOVA: Nadlenost i postupak za overavanje potpisa, rukopisa i prepisa, Pravna misao, 11-12/1969. 12. MITI: Naslednika izjava, Pravna misao, 9-10/1999. 13. POZNI, B.- RAKI VODINELI: Graansko procesno pravo, 15 izmenjeno i dopunjeno izdanje, Savremena administracija, Beograd, 1999. 14. RAJOVI IVANOVI MOMLOVI: Graansko procesno pravo, Banja Luka, 2001. 15. STANKOVI G.: Vanpranino procesno pravo, Ni, 1984. 16. IVANOVI: Postupak za ponitavanje isprava, Izbor sudske prakse, Beograd, 9/2001. 17. IVANOVI MILIJEVI: Ponitenje (amortizacija isprava), ZIPS Zakon i praksa, Sarajevo, 2004.

231