Sie sind auf Seite 1von 19

NASTAVCI I SPOJEVI

Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet u Tuzli


DRVENE KONSTRUKCIJE
Nastavci i spojevi u drvenim konstrukcijama mogu se podijeliti u
dvije osnovne grupe i to:
2. Nosivi spojevi
1. Konstruktivni ili tesarski spojevi
Pravila konstruiranja i izvoenja tesarskih spojeva rezultat su prakse izvoenja
drvenih, posebno krovnih konstrukcija i prilagoena su vrsti konstrukcije i
funkciji tog spoja u konstrukciji.
U pravilu ove se veze ne proraunavaju, osim u sluaju posebne sloenosti i
iznimne vanosti u konstrukciji.
Nosivi spojevi konstruiraju se za
odreenu konstrukciju i definirane
sile te se mora dokazati njihova
nosivost.
- Nastavci
- Sudari
- Prehvatanja
- Spojevi s tipskim elinim elementima
1. Konstruktivni ili tesarski spojevi
Konstruktivne veze konstruiu se prema usvojenim naelima
struke, te su tako i dobile svoje nazive.
a) Veza na sueljavanje b) Veza na list prav ili kos
c) Veza na list prav sueljak i zub
d) Veza na uklapanje (lastin rep)
Prevez sa dvojnim epom
e) Veza na prevez
Ose tapova se mimoilaze
f) Veza na ep
Veza na ep sa punim prorezom
2. Nosivi spojevi
I. Nastavci zategnutih tapova
Nastavljanje tapova se vri na pogodnim mjestima, i definiu se planom montae.
Nastavljanje se moe vriti sa:
- Drvenim podvezicama
- Metalnim podvezicama
Prilikom nastavljanja tapova sa drvenim podvezicama mogu se javiti najee tri
sluaja nastavljanja:
a) Nastavljanje prostog tapa sa dvije vanjske podvezice
Dimenzioniranje tapa
Dimenzioniranje
podvezica

t t d

n
N
A
o o = s
1, 5
2
p
t t d
p
n
N
A
o o = s
b) Nastavljanje sloenog tapa sa jednom unutarnjom podvezice
1, 5
2

t t d

n
N
A
o o = s
p
t t d
p
n
N
A
o o = s
Dimenzioniranje
podvezica
Dimenzioniranje tapa
c) Nastavljanje tapa sa tri podvezice, unutarnjom i dvije vanjske
1, 5
4
p
t t d
p
n
N
A
o o = s
2

t t d

n
N
A
o o = s
Kod nastavaka tapova sloenog presjeka i spoljnih podvezica,
naponi se raunaju sa uveanom silom N za 50%.
Ovo uveanje je zbog mogue ekscentrinosti pa dolazi do
preraspodjele sile N.
!
Prilikom nastavljanja tapova sa metalnim podvezicama proraun se vri sa
stvarnom silom zatezanja Z.
Nastavak zategnutog tapa sa prizmatinim elinim ulocima i elinim trakama.
Debljina uloka (c) unaprijed se usvoji i kree se (0,10 0,15 ) c b b ~
t d
Z
c h
o
=

t d
Z
c
h o
=

1
2
c
n
c
=

Potreban broj pari uloaka Zaokruuje se na prvi vei cio broj
1
2
d
e h P t =
1
1
Z
P
n
=
1
2
d
P
e
h t
=

1 0
2 ,
2 2
a a
e e e e = + = +
3 a d >
0 1
( ) 7 10 e ili e d ili cm >
Rastojanje uloaka
Gdje je
Osovinsko rastojanje uloaka je
Gdje je
Mora biti zadovoljen uslov
Proraun zavrtnjeva
Iz uslova
2
1
2
4
a
d
P
t
t =
1
2
a
P
d
t t

a
t
Doputeni napon
smicanja elika
Proraun elinih traka
( )
0
2
n
ad
Z
A b d o
o
= =
Za predpostavljeno
0
b
( )
0
2
ad
Z
b d
o
o
=

Doputeni napon
zatezanja elika ad
o
Proraun uloka na savijanje
2
,
2 4 8
c
p h h p h
p c M o

= = =
( )
2 2
6
n
c
W a d =
a ad
n
M
W
o o = s
Kontrola napona
1
2
c c d
P
c h
o o = s

1. Pritisak uloka paralelno vlaknima
2. Smicanje paralelno vlaknima
1 1
,
2 2
d
P P
ili
e h e h
t t t = = s

3. Napon u oslabljenom tapu
( ) ( )
2
t t d
Z
b c h d
o o = s

II. Nastavci pritisnutih tapova
Kod nastavljanja pritisnutih tapova vai vie pravila
1. Nastavak tapa treba postaviti to blie prostorno okruenom (pridranom) voru.
2. Osigurati kontaktnu nalijeuu povrinu nastavljenih tapova, tada su spojna
sredstva i podvezice konstruktivne.
3. tapove centrisati tj, da se ose nastavljenih tapova poklapaju
4. Moment inercije podvezica kod
sloenih tapova treba da je isti kao
moment inercije tapa.
Centrisanje tapova
5. U jednom presjeku dozvoljeno je max 1/3 nastavaka
III. Veze na zasjek
a) Veza na prost zasjek
Primjenjuju se kod veze pritisnutih tapova pod uglom za pojasni tap.
max
max
50
4
60
6
v
v
h
t za
h
t za
o
o
s s
s >
Eksperimentalna ispitivanja su pokazala da je
optimalna dubina zasijecanja . Vrijednosti izmeu
se interpoluju.
max
6
v
h
t s
Kod dvostrukog zasijecanja bez obzira
na ugao dubina zasijecanja je:
b) Veza pod pravim uglom
Zasjek kod koga je elo zasijecanja (ab) upravno na ravan bc.
Za ovako konstruisan zasjek uvijek se prvo usvoji dubina zasijecanja, cio broj
2,3,4 cm ili po predhodno poznatom naelu.
max max
50, 60
4 6
v v
h h
t za t za o o s s s >
1
sin , ,
cos sin
v
s
t h ab
gdje je ab t a ac
ac


= = = =
Ako se ove vrijednosti zamijene u izraz za dobije se:
sin
1
1
1
sin
cos
sin ; sin cos sin
cos
sin
v
v
v
t
t
h t
h
h
o

= = =

sin 2 2 cos sin iz trigonometrije pa je =


Ako se desna jednaina pomnoi sa 2, i
primjene pravila trigonometrije dobije se izraz
1
2 sin
sin 2
v
t
h
o
=
Ako se zna ugao i ugao jer je =- tada su vrijednosti sila na ravnine zasijecanja:
1 2
cos sin N D i N D | | = =
Nakon ovoga poznati su i naponi te su:
1 1
cos
cos
d
v
v
N N
t
t b
b

o o

= = s

Potrebna duina pojasa od zasjeka odreuje se iz uslova smicanja || vlaknima


1 1
cos cos cos
d H
b N N D t | = = =
cos cos
d
D
b
|

t

=

1
cos
d
N
b

Tj.
Na sraunatu duinu dodaje se 10cm duine usljed podunog pucanja pri
suenju devene grae.
U horizontalnom oslabljenom tapu usljed zasijecanja neutralna osa se pomjera
prema dolje, te se u tapu pojavljuje momenat savijanja, jer sila djeluje
ekscentrino za valiinu e.
2 2
v
h t h
e

= =
t t d
n n
U U e
A W
o q o

= + s