Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak

Pokreta politikog lista Bonjak 1891. Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak roen je 19.07.1839. u Vitini kraj Ljubukog, umro je u Sarajevu 29.07.1902. u 63. godini. Bavio se prouavanjem kulturne hstorije Bonjaka. Znao je turski, arapski i perzijski jezik, prikupljao je usmenu predaju i prvi je zapoeo onomastika istraivanja u Bosni i Hercegovini. Bavio se knjievnim radom. Sakupljao je narodne poslovice, popijevke, prie, pjesmice i izdao dvije zbirke Narodno blago i Istono blago. Sakupio je i nekoliko stotina bajki i drugih oblika narodnog stvaralatva, a napisao je i desetak originalnih pria za djecu ( Mali ora, Moj prijatelj, Otac i dr.). U svojim priama koje je skupio iz naroda Ljubuak je naslikao patrijarhalne oblike ivota i religiozno-duhovnu inerciju iz koje je pokuao probuditi svoj narod, prevashodno mlade. Izdao je dvije propagandne broure: to misle muhamedanci u Bosni i Budunost ili napredak muhamedanaca u Bosni i Hercegovini. Godine 1891. pokrenuo je politiki list Bonjak. Takoer Mehmed-beg je bio i gradonaelnik Sarajeva. O uzvieni (Boe), kada bi moj grijeh bio koliko planina Kaf, Nita ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznana stvar. Opirnija biografija Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak roen je 1839. godine u Vitini kod Ljubukog. Zavrio je medresu u Ljubukom i uio je orijentalne jezike. Godine 1878. dolazi u Sarajevo gdje 1893. postaje gradonaelnik i na toj dunosti ostaje do 1899. kad se zbog bolesti povlai. Umro je 1902. godine. Krajem 19. stoljea po Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga. Objavio je nekoliko knjiga a poznata mu je knjiga Narodno blago (1888). U drugoj knjizi Istono blago (1896) sabrao je i

preveo nove turske, arapske i perziske poslovice i mudre reenice. Tarih na njegovom nianu je s jedne strane na perzijskom, a s druge na bosanskom jeziku, a u arapskom pismu. Zapis je ispisan krupnim talik pismom na perzijkom jeziku, iji sadraj u prijevodu glasi: O uzvieni (Boe), kada bi moj grijeh bio koliko planina Kaf, Nita ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznana stvar. Ova vrsta dokumenta potvruje da se Mehmed-beg iji je pseudonim Munibi , bavio i knjievnim radom i da je bio pametan ovjek, pjesnik, historiar i ovjek dobrih osobina. Kiraethana ili muslimanska itaonica Prvoj generaciji bonjakih pisaca, pripadali su Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak, Hilmi Mulabdi, Ibrahim-beg Baagi i Mehmed Hulusija. Oni su radili na prilagodavanju Bonjaka novim drutvenim i politikim prilikama, propagirali itanje tampe i suvremenih izdanja i inili sve na stvaranju osobnog nacionalnog muslimansko-bonjakog entiteta na osnovama politikih koncepcija austrougarske uprave. Djela Mehmed-bega Kapetanovi Ljubuaka: ta misle Muhamedanci u Bosni, 1886. Narodno blago 1887. Narodno blago 1888. Istono blago 1896. Istono blago 1897. Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak kao pokreta nacionalnog lista Bonjak List Bonjak pokrenula je grupa knjievnika sa Mehmed-begom Kapetanoviem na elu. List je poeo da izlazi 1891. godine u Sarajevu i izlazit e sve do 1910. godine. To je prvi nacionalni list bosanskohercegovakih muslimana. On izraava njihovu politiku volju i spremnost da zajedno sa ostalim domicilnim stanovnitvom pravoslavne i katolike vjeroispovijesti odluno krenu putem vlastitog nacionalnog preporoda i da se na taj nain odbrane od estokog i nasrtljivog svojatanja koje je dolazilo preko Drine i Save. Tako je u Bonjaku bosanska nacija i bosanski jezik nala u tadanjoj drutvenoj situaciji svoj puni i pravi narodni i knjievni izraz i uvjerenje da je mogue zajedno ivjeti u Bosni i Hercegovini. Do 1894. godine u Bonjaku djeluje Riza beg Kapetanovi(Sin Mehmedov), Safvet beg Baagi i Edhem Mulabdi, koji je bio odgovorni urednik lista od

1892. do kraja 1894. godine. Riza beg Kapetanovi, Safvet-beg Baagi i Edhem Mulabdi ine jezgro prve, starije generacije knjievnika okupljene oko Bonjaka. Njih trojica istovremeno su i dala najvrijednija knjievna ostvarenja koja su uope objavljena u Bonjaku dok je izlazio i zato se njihovo djelovanje u ovom listu i naziva fazom bujnosti.