GRAMATIKO USTROJSTVO REENICE: PREDIKAT, OBJEKT, PRILONA OZNAKA

GRAMATIKO USTROJSTVO REENICE

PREDIKAT (samostalni dio)

OBJEKT (samostalni dio)

PRILONE OZNAKE (samostalni dio)

PREDIKAT Predikat ili prirok (lat. praedicatum ono to se o kome govori) Marko je napisao pismo svojoj djevojci Vesni. - Potcrtaj rijei koje govore to je Marko uradio. - Odredi koja je to vrsta rijei. - Odredi njihovu slubu u reenici s obzirom na gramatiko ustrojstvo. - Izgovori reenicu bez glagola. Primjeuje li to nedostaje na obavijesnoj razini u reenici. bez predikata Marko pismo svojoj djevojci Vesni S predikatom Marko je napisao pismo svojoj djevojci Vesni

PREDIKAT: je srce reenice, temeljni dio gramatikog ustrojstva. Predikat nije ovisan ni o jednom dijelu reeninog ustroja, ve sam sebi otvara mjesto. Predikat ostalim dijelovima reenice otvara mjesto. 1. Gramatika obiljeja predikata Marko je napisao pismo svojoj djevojci Vesni. je napisao 1. lice- tree 2. broj jednina 3. vrijeme- perfekt 4. vid - svreni = gramatika obiljeja predikata

2. Vrste predikata Predikat moe biti glagolski i imenski a) glagolski predikat izreen glagolom u jednostavnim i sloenim vremenima te glagolskim nainima. Marko je pojeo jabuku. Stigla je zima. Bijahu ono sretni dani. NAPOMENA: Predikat se moe sastojati i od dva razliita glagola-glagola koji sam za sebe nema potpuno znaenje i glagola u infinitivu koji dopunjuje glagol. Svi moraju znati teno govoriti francuski jezik. b) imenski predikat je predikat koji se sastoji od glagola BITI + neko ime, a to ime moe biti zamjenica, imenica, pridjev, broj, prilog 1. 2. 3. 4. 5. 6. Marija je pjevaica (je + imenica) Marko je dobar. (je + pridjev) Marko je dobar uenik (je+ pridjev+ imenica) Knjiga je njegova (je+ zamjenica) Marku je bilo hladno (je bilo+ prilog) Marija je bila prva (je bila + broj)

NAPOMENA: glagol BITI ne zahtjeva dopunu imenskih rijei jedino u znaenju boraviti i postojati. U takvom znaenju glagol biti je glagolski predikat. Npr. Mate je u kui (boravi) NAPOMENA: kada je predikat izreen glagolskim prilogom onda se naziva predikatni proirak . Npr. Prolazei ulicom, uvijek se osvremo i lijevo i desno. OBJEKT lat.objectum ono to je izloeno Nogom je jedini sport koji danas ima gotovo jednaku popularnost na svim kontinentima... Danas se ve razmilja i o loptama koje bi u sebi imale ugraene mikrofone...mogli uti udarce. (Drvo znanja) glagol u slubi predikata ima se razmilja bi imale uti pitanje to? o emu? to? to? objekt popularnost o loptama mikrofone udarce

Objektu (predmetu radnje) u reenici mjesto otvara predikat. Objekt je predmet radnje Objekt moe biti u svim kosim (zavisnim) padeima (genitiv, dativ, akuzativ, lokativ , instrumental) Objekt se izrie imenskim rijeima (imenica, zamjenica)

Marko pojede jabuku... / \ prema glagolu objekt u akuzativu zove se blii, direktni ili izravni objekt postavljamo padeno pitanje: pojede koga? Ili to? Ako je glagol koji objektu otvara mjesto prijelazni, onda je objekt u akuzativu i naziva se pravim ili izravnim objektom. Osim u akuzativu blii objekt moe biti i u genitivu:

Nisam kupila kruha. (genitiv) Imenica kruha stoji uz nijeni oblik glagola i moe se zamijeniti akuzativom (nisam kupila kruh), a da se znaenje ne promijeni. Takav se genitiv zove SLAVENSKI GENITIV. Ponudi mu sira. Popij soka. (objekt u genitivu- znai dio cjeline, kriku; au soka). Takav objekt naziva se partitivni genitiv. * Pogledaj objekt u ovim reenicama 1. Zvijezde nalikuju iskricama. (dativ) 2. Otac zatrese glavom (instrumental) Objekt izreen u ostalim kosim padeima naziva se neizravnim objektom i vee se za neprijelazne glagole. Moe biti neizravni besprijedloni objekt (kao u navedenim reenicama) ili neizravni prijedloni objekt u sljedeim reenicama: Doi k meni. (dativ) Odustala je od itanja. (genitiv) * U reenici moe biti vie objekata izravnih ili neizravnih npr. Donijeli su mu samo jabuke.

PRILONE (ADVERBNA) OZNAKE Prilona oznaka lan je reeninog ustroja kojom se izriu razliite okolnosti vrenja glagolske radnje. Mjesto joj u reenici otvara predikat

elim putovati = kada? gdje? zato? radi ega? kako?... Vrste prilonih oznaka: VRSTA PRILONE OZNAKE Prilone oznake mjesta Prilone oznake vremena Prilone oznake uzroka Prilone oznake naina Prilone oznake pogodbe Prilone oznake namjere Prilone oznake drutva Prilona oznaka sredstva Prilone oznake posljedice Prilone oznake koliine ZNAENJE Izrie mjesto vrenja glagolske radnje Izrie vremena vrenja glagolske radnje Izrie uzrok vrenja glagolske radnje Izrie nain vrenja glagolske radnje Izrie pogodbu (uvjet) vrenja glagolske radnje Izrie namjeru vrenja glagolske radnje Izrie drutvo vrenja glagolske radnje Izrie sredstvo vrenja glagolske radnje Izrie posljedicu vrenja glagolske radnje Izrie koliinu vrenja glagolske radnje PITANJE NA KOJE ODGOVARA gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? kada? otkada? dokada? zbog ega? zato? kako? na koji nain? pod kojim uvjetom? radi ega? s kojom namjerom? s kim? (u drutvu) s ime? to je posljedica glagolske radnje? koliko? koliko puta? PRIMJER Uli su u kolu: Doli su iz grada. Sutra emo ii u kino. Izgubila je klju sino. Nita se ne vidi od magle. Nasmijala se od sree. Tiho mi apue jesen. Otili su bez buke: Uz malo sree osvojit e nagradu. itam iz zadovoljstva. Igram nogomet radi dobre kondicije. Idem s Marijom u kino Dolazim autobusom u kolu. Plesala sam do iznemoglosti. Smijali smo se do boli. Dvaput sam odlazila kod njih.

Napomena1: pitanja koja postavljamo uz prilonu oznaku nisu padena pitanja. elim putovati. (u koga?, to?) = nepravilno elim putovati (kamo?) = pravilno Napomena 2: Naelno, broj i vrsta prilonih oznaka nisu ogranieni: moe ih biti onoliko koliko ima informacija o okolnostima u kojima se odvija radnja.

GRAMATIKO USTROJSTVO REENICE: SUBJEKT, ATRIBUT, APOZICIJA

GRAMATIKO USTROJSTVO REENICE

SUBJEKT (samostalni dio)

ATRIBUT (nesamostalni dio)

APOZICIJA (nesamostalni dio)

SUBJEKT Subjekt ili Podmet (lat. subjectum- ono to lei pod ime) Nikola Tesla pie o svom djetinjstvu. Tko? ili to? je vritelj radnje? *Subjekt je lan reeninog ustroja koji oznaava vritelja radnje (za ivo) i predmet (za neivo) o kojem se govori. * Subjekt je uvijek u nominativu. U reenicu se uvrtava po sronosti s predikatom, koji mu otvara mjesto. SUBJEKT po vrsti rijei: - imenica (najee): Ivan je otiao u kino. - zamjenica (vrlo esto): On je otiao kod njih. - glagol(u infinitivu): Pjevati je teko - broj (rijetko): Druga se pri tranju stalno okretala. - prilog, prijedlog, veznik (rijetko): Ali je veznik.; Kroz je prijedlog: Gramatika obiljeja subjekta su : rod, broj, pade Ivan je otiao u kino. Ivan= rod- muki; broj = jednina, pade= nominativ Slaganje subjekta i predikata u licu, rodu, i broju naziva se sronost ili kongruencija Subjekt moe bit : izreen; neizreen (skriven); nema ga , ne postoji S obzorom na subjekt reenice mogu biti: - s izreenim subjektom: Marko pie pismo - sa skrivenim (neizreenim) subjektom: Pie pismo - besubjektne reenice: Grmi

ATRIBUT: Atrbut ili pridjevak (lat. attributum - ono to je pridjeveno) Atribut je nesamostalni dio gramatikog ustrojstva; moe stajati uz svaku imenicu (subjekt, objekt, prilona oznaka) Ta siromana i bijedna starica duboko me se dojmila. Odredi imenicu u reenici: starica Kakva je bila starica? siromana, bijedna Kojoj vrsti rijei pripadaju ? pridjevi Tko im otvara mjesto u reenici? Imenica

Atribut je rije koja se dodaje imenici, dopunjuje je i poblie odreuje njezino znaenje. Iako je atribut najee pridjev, on se moe izrei i drugom vrstom rijei: zamjenicom: naa kola brojem: prvi razred prilogom: mnogo ljudi imenicom u genitivu: Ponudi joj alicu kave.

Pridjev, zamjenica, broj u slubi atributa zovu se pridjevski atributi. Imenica u slubi atributa naziva se imenski atribut. *Atribut s imenicom moe biti u dvojakoj ulozi: sronoj i nesronoj. - Atributi izreeni pridjevom, zamjenicom i brojem dopunjuju se s imenicom u rodu, broju i padeu. To su sroni atributi. - atribut izreen prilogom i imenicom u genitivu ne slau se s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padeu. Nazivamo ih nesronim atributima. APOZICIJA lat. appositus- koji je blizu ega. dodano Apozicija je nesamostalni dio reeninog ustroja 1. Apozicija moe stajati uz subjekt, ali i uz objekt, uz prilonu oznaku i kao dio imenskog predikata a) Uenjak Nikola Tesla pie o svom djetinjstvu. o subjekt- Nikola Tesla o apozicija uenjak b) Pogledajte voditelja Mlakara o objekt =voditelja Mlakara (apozicija - voditelja) c) Film se pojavio u gradu Splitu o prilona oznaka u gradu Splitu = gradu- apozicija d) To je glumac Juri o je glumac Juri =imenski predikat glumac- apozicija