Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
CILJEVI I ZADACI NASTAVE U odgojno-obrazovnom sistemu jezik i knjievnost imaju primarnu ulogu. Jezikoslovna kulturologija je duhovna batina i najvea zaloga svakog naroda. Kao nastavni predmet, jezik se ne prouava da bude sam po sebi svrhom, nego kao predmet koji pomae u cjelokupnom razvoju uenika. Nastavom bosanskog jezika i knjievnosti uenike osposobljavamo za komunikaciju bez koje ne mogu spoznati ni sebe ni svijet oko sebe. Ta im komunikacija omoguava pristup bogatoj zadubini nacionalne i svjetske kulture putem svih medija govorne i pisane rijei. Potpunije ovladavanje tim komunikacijskim sredstvom ini uenike sigurnijim primaocima odgojnih poruka. Istovremeno kod uenika razvijamo ljubav prema jeziku i narodu koji se tim jezikom izraava i ostvaruje svoja kulturna dobra; podstiemo elju za spoznavanjem, uenjem i to sigurnijom upotrebom tog jezika, ali i volju da se vlastitim naporima i mogunostima ta elja ostvaruje kao pozitivan, tolerantan i kulturan odnos prema drugim jezicima i narodima. Nastava jezika treba da se izvodi u najuoj povezanosti s knjievnim tekstom. Ona ima svoj sadraj, svoje metode i svoj cilj, spaja misaone, osjeajne, funkcionalne i estetske momente jer je jezik, kao najsavrenije sredstvo sporazumijevanja, vezan za misao, pa su miljenje i jezik u stalnom jedinstvu. Promatranjem tekstova u pismenom ili usmenom emitiranju, uenici zapaaju jezike injenice i njihova obiljeja, razvijaju logiko zakljuivanje i apstraktno miljenje, nuno za spoznaju jezikih zakona i pravila, odnosno lingvistiko miljenje, koje ueniku omoguava razlikovanje nelingvistikih od lingvistikih pojava u upotrebi jezika (npr. prepoznavanje logikog, sadrajnog, semantikog, sintaksikog, obavijesnog plana reenice). Sve to nuno ukljuuje stjecanje znanja o jeziku uope, odnosno osnove ope lingvistike i osnove znanosti o naem jeziku, tj. fonetiku, fonologiju, morfologiju, tvorbu rijei, sintaksu, leksiku, stilistiku, ortografiju, ortoepiju, dijalekte i historiju jezika. Usmeno i pismeno izraavanje u okviru naeg standardnog jezika zauzima, nesumnjivo, vanu ulogu. Konkretan doprinos jednog i drugog vida izraza, koji stoje u neraskidivoj vezi, ogleda se u osposobljavanju uenika za pravilnu usmenu i pismenu komunikaciju standardnim jezikom, u razvijanju kulture njihovog izraavanja, jezikog miljenja i svijesti o viestrukom znaaju i ulozi jezika. Iako je na prvom mjestu osposobljavanje uenika za pravilnu upotrebu standardnog jezika, meu zadacima nastave naeg predmeta je i to da se uenici, u odreenoj mjeri, upoznaju sa svim pojavnim oblicima naeg jezika, a to znai i dijalekatskim, i argonskim, kao i pjesnikim. Uenike, dalje, valja upoznati sa pravilima sastavljanja i stiliziranja tekstova, tj. opskrbiti ih znanjem o teoriji sastavljanja (vrste tekstova), tekstovnoj lingvistici (nadreenino jedinstvo teksta), stilistici (poetska i lingvistika stilistika, funkcionalni stilovi) i retorici (osnove govornitva). Sve vrste govornih i pismenih vjebi su u funkciji pouzdanog jezikog ispoljavanja. Zato punu praktinu prikladnost imaju gramatike, akcenatske, ortoepske, dikcijske, leksike, semantike, pravopisne i stilske vjebe; opisivanje, pripovijedanje, raspravljanje itd. Programskim sadrajima iz podruja jezika u upotrebi, omogueno je da se integrirano
pristupi jezikim i knjievnim sadrajima, da se uspostavi korelacija. Osnov ove korelacije je vezani tekst. Ove vjebe i oblici rada osposobljavaju uenike da se uspjeno koriste svim komunikacionim ulogama, da izgrauju svijest o jeziku, njegovoj funkciji i ljepoti te da budu dobri govornici, sluaoci, itaoci i kreativci na polju pisane rijei. U obradi knjievne historije, uenici treba da razlikuju pravce, epohe, stilska razdoblja, kao i specifine knjievne pojave, a sve u drutveno-historijskom i kulturnocivilizacijskom kontekstu. U oblasti hronologije knjievnih zbivanja, uenici treba da znaju vrijeme, stilske i druge osobine, centre, predstavnike, djela i knjievne vrste karakteristine za pojedino razdoblje. Uenici treba da se osposobe za komparativno prouavanje knjievnih i drugih umjetnikih djela; treba da razviju sposobnosti za samostalnu interpretaciju i istraivanje; da se naue pristupu strunoj literaturi o knjievnosti. Kod uenika treba razviti estetski kriterij za ono to je univerzalno vrijedno i dobro. Treba ih osposobiti za iroki pogled na relevantne knjievne pojave u svjetskoj knjievnoj riznici, bez uobiajenog dosadanjeg zapostavljanja svega to nije poteklo iz evropskog kulturno-civilizacijskog kruga. Napomena: S obzirom na obimnost programa u cjelini te mnotvo autora i naslova, u elji da se uenicima olaka stjecanje znanja, predlaemo jezgrovite panoramne preglede pojedinih knjievnih razdoblja i njihovih predstavnika, gdje god je to opravdano, da bi ostalo vremena za velike pisce i znaajne teme openito. Nastavnik se mora potruditi da kod uenika izgradi (ili dogradi) italake navike i da ih motivira da kao aktivni itaoci proitaju bar glavninu planiranog knjievnog fonda. Uenike treba uputiti na osnove knjievnih teorija i tokom etiri godine im omoguiti usvajanje solidnog fonda knjievnoteorijskih pojmova (terminologije).
Sati
48
Navodnici i polunavodnici, 1 Historija jezika 1+1 Historija jezika do kraja 15. stoljea, 1 Jezik u upotrebi 17+1 4
Tipovi vezanog teksta, 1 Domae pismene vjebe, 1 Izrada pismenog zadatka (3x4), 12 Nivoi jezike strukture, 1 Sintaksiki nivo, 1
2.
57
Bosanska srednjovjekovna knjievnost, 1 Zapisi sa steaka, 1 Povelja Kulina-bana, 1 Ostale knjievne vrste (oblici pismenosti), 1
UKUPNO
105
Sati
42
Glagoli (konjugacija i pomoni glagoli), 1 Glagoli (znaenje i tvorba prostih glagolskih oblika), 1 Prilozi (znaenje, podjela i komparacija), 1 Nepromjenjive vrste rijei: prijedlozi i veznici, 1
Glavne osobenosti bosanskoga jezika od poetka 16. do kraja 18. stoljea, 1 Analiza jezika reprezentativnih knjievnih djela iz ovog razdoblja (izbor), 1
2.
II KNJIEVNOST I LEKTIRA
Knjievna razdoblja i djela
63
Dositej Obradovi, Brezovaki, Reljkovi, Vodnik..., 1 Knjievnost Bonjaka na orijentalnim jezicima 11+1
Knjievnost Bonjaka na orijentalnim jezicima (osobine, vrijeme i pisci), 1 Dervi-paa Bajezidagi (izbor), 1 Muhamed Nerkesija (izbor), 1 Hasan Kaimija (izbor), 1 Alaudin Sabit Uianin "Zafernama" (odlomak), 1 Fevzija Mostarac "Bulbulistan" (izbor), 1 Fadil-paa erifovi (izbor), 1 Mula Mustafa Baeskija, "Ljetopis" (izbor), 1 Ostali predstavnici (Adni, Sirrija, Hikmet, Habiba Stoevi), 2
Ostali prozni pisci: Pruak ("Temelji mudrosti o ureenju svijeta"), ejh Jujo, Livnjak..., 1 Alhamijado knjievnost 6
Alhamijado knjievnost, 1 Muhamed Hevaji Uskufi (izbor), 1 Abdulvehab Ilhamija (izbor), 1 Fejzo Softa: "Aiklijski elif be", 1 Umihana uvidina: "amdi Mujo i lijepa Uma", 1 Proza alhamijado knjievnosti (izbor) 1 Epistolarna knjievnost 1+1 Epistolarna knjievnost: Krajinika pisma (Mustafa
Hurakalovi/Mustaj-beg Liki "Pismo harambai Petru Smiljaniu") 1 Knjievna tradicija naroda Bosne i Hercegovine 2
Franjevaka knjievna tradicija u BiH (ope odlike), 1 Franjevaka knjievna tradicija u BiH (izbor), 1 Romantizam u Evropi, 1 J.V. Gete: "Jadi mladog Vertera", L 1 Dord Gordon Bajron (izbor), 1 Aleksandar S. Pukin: "Evgenije Onjegin", L 1 Mihail J. Ljermontov: "Junak naeg doba" (izbor iz poezije), 1 Viktor Igo: "Zvonar bogorodiine crkve", L 1 Hajnrih Hajne (izbor iz poezije), 1 Alan Edgar Po: "Anabel Li", 1 Stilsko-strukturalne karakteristike romantiarske poezije. Romantizam u junoslavenskim knjievnostima, 1 Romantizam u junoslavenskim knjievnostima (karakter i vrijeme), 1 Branko Radievi i Jovan J. Zmaj (izbor), 1 Laza Kosti (izbor), 1 Hrvatska romantiarska lirika: Vraz, Preradovi, 1 Ivan Maurani: "Smrt Smail-age engia", 1 Hrvatska romantiarska proza: enoa: "Zlatarevo zlato", L 1 Slovenaki romantizam: Preern: "Sonetni vijenac", 1
Romantizam 16+1
UKUPNO
105
Sati
36
Sintaksa (pojam i predmet sintakse), 1 Rijei (punoznane i nepunoznane), 1 Sintaksema (sintaksema i sintagma, preobrazba sintaksema u sintagmama), 1 Tipovi i vrste sintagme Sintagma i reenica, 1 Reenica - komunikacijska i gramatika jedinica, 1 Vrste reenica po sastavu Predikat i subjekat, 1 Objekt i adverbijalne (priloke) odredbe Atribut i apozicija, 1 Prosta reenica (struktura i tipovi prostih reenica), 1 Sloena reenica vrste i slaganje sloenih reenica, 1 Analiza, intonacija sloenih reenica i reenina kondenzacija Nezavisnosloene reenice, 1 Tipovi nezavisnosloenih reenica, 1 Zavisnosloene reenice, ustrojstvo i tipovi, 1 Zavisnosloene reenice s objekatskom sureenicom, Zavisnosloene reenice s adverbijalnim sureenicama, 1
10
Tekstualni konektori 1 Jezik u upotrebi 13 kolski pismeni zadatak (3X4), 12 Pravopis 2 Pisanje skraenica, 1 Historija jezika 2+1 2.
Interpunkcijski znaci u sloenim reenicama, 1 Raspravljanje, diskusija, kritika, 1
Bosanski, hrvatski i srpski jezik u 19. stoljeu, 1 Naziv bosanski jezik - norma i standardizacija, 1 II KNJIEVNOST I LEKTIRA 69 sati Realizam 12+1 Realizam u Evropi, 1 Roman u evropskoj knjievnosti, 1 Stilsko-strukturalne karakteristike pripovjedne knjievnosti, 1 Onore de Balzak: "Evgenija Grande", L 1 Flober: "Medam Bovari", L 1 Stendal: "Crveno i crno", L 1 Dostojevski: "Zloin i kazna", L 1 Nikolaj Vasiljevi Gogolj: "injel", 1 Lav Nikolajevi Tolstoj: "Ana Karenjina", 1 Realizam u junoslavenskim knjievnostima Relizam u junoslavenskim knjievnostima (panoramni pregled: Kovai, Matavulj, Laza Lazarevi), 1 S.S. Kranjevi (izbor), 1 Radoje Domanovi: "Voa", 1
69
Bonjaka preporodna knjievnost, ope napomene, 1 Zatije u knjievnom stvaralatvu Bonjaka (1878-1882), 1 Doba knjievnog bosanstva (1883-1897), 1 Doba knjievne polarizacije (1894-1905), 1 Listovi i knjievna izdanja (krai pregled), 1 Listovi "Bonjak", "Behar", "Gajret" i "Biser", 1 Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak (izbor), 1 Safvet-beg Baagi (izbor), 1 Edhem Mulabdi: "Zeleno busenje", L 1 Osman-Aziz (izbor), 1 Nafija Sarajli: "Teme", 1 Moderna 17+1 Moderna u svjetskoj knjievnosti (pregled), 1 arl Bodler (izbor), 1 Artur Rembo, Verlen (izbor), 1 Rajner Marija Rilke (izbor), 1 Volt Vitmen (izbor), 1 Henrik Ibzen: "Nora", 1
11
Antun Pavlovi ehov (izbor), 1 Halil Dubran (izbor), 1 Moderna u junoslavenskim knjievnostima, 1 Ivo Vojnovi: "Suton" (odlomak iz drame), 1 Antun G. Mato (izbor), 1 Moderna u srpskoj knjievnosti, Bora Stankovi: "Neista krv", 1 Petar Koi (izbor), 1 Aleksa anti (izbor), 1 Moderna u bonjakoj knjievnosti, 1 M.. ati (izbor), 1 Osman iki (izbor), 1
UKUPNO
105
12
Sati
33
Sociolingvistika 8+1
13
Uvoenje novih stilova (religijski, reklamni, retoriki, esejistiki, scenaristiki, stripovni) 1 Upotreba jezika 18
Retorika kao vjetina govorenja, osnovni principi retorike, 1 Razgovor u knjievnoumjetnikim djelima (govorne uloge, individualne osobine, govorne vrednote) 1 Monolog (u knjievnoumjetnikom djelu), 1 Govori (akademski, politiki, vojniki, sudski, religijski i prigodni) 1 Posebne govorne vrste (voenje programa, najava i obavjetenje, prevoenje, prijenos, pripovijedanje, recitiranje), 1 Vezani tekst esej, 1
2.
72
14
amil Sijari (izbor: poezija, pripovijetke, esej), 1 Mak Dizdar (izbor), 4 Vesna Parun (izbor), 1 Vasko Popa (izbor), 1 Dervi Sui (izbor), 1 Alija Isakovi (izbor), 3 Vitomir Luki: "Album", 1 Veselko Koroman: "Kako je strahobno", 1 Danilo Ki (motiv logora u knjievnosti), 1 Danilo Ki: "Grobnica za Borisa Davidovia", 1 Mirko Kova (izbor), 1 Nenad Radanovi (izbor), 1 Nedad Ibriimovi: "Ugursuz", 1 Jasmina Musabegovi: "Skretnice", 1 Abdulah Sidran (izbor), 3 Marko Veovi (izbor), 1 Irfan Horozovi (izbor), 1 Devad Karahasan: "ahrijarov prsten" ili "Istoni divan", 2 Devad Karahasan (izbor), 1 Muhamed Kondi (izbor), 1 Zuko Dumhur (izbor), 1 Bosanskohercegovaka esejistika: M. Begi, M. Rizvi, E. Durakovi, T. Kulenovi, Z. Lei, S. Blagojevi, 1
15
IZBORNA NASTAVA
Uvodne napomene Izborna nastava iz bosanskoga jezika i knjievnosti (kao i iz drugih predmeta) treba da bude zastupljena sa 2 asa u III i IV razredu. Pohaanje ove nastave je obavezno za sve uenike koji su se opredijelili za ovaj izborni predmet. Uenici se ocjenjuju i ta ocjena ulazi u prosjek njihovog uspjeha. Izborna nastava treba da omogui uenicima da unaprijede svoje sklonosti u odreenom podruju obrazovanja. Ona treba da podstakne njihovu kreativnost i da bude jedna vrsta dopune znanju koje se stjee tokom etiri godine iz knjievnosti i jezika. Ovo bi trebalo da bude atraktivno i za uenike i za nastavnike, pa podrazumijevamo da bi trebalo nastavnicima i uenicima ostaviti prostora za izradu plana i programa, a mi emo predloiti neke okvire, oblasti i cikluse, to bi trebalo da bude samo baza (pomo). Svi konkretni zadaci bit e rezultat dogovora nastavnika s uenicima. asovi izborne nastave otvaraju mogunost dobre saradnje meu predavaima na raznim predmetima. Profesori arapskog, turskog i engleskog jezika mogu biti vrlo korisni gostujui profesori-predavai na asovima izborne nastave iz bosanskog jezika i knjievnosti.
16
Ciljevi i zadaci izborne nastave - osposobljavanje za samostalni kreativni pristup jezikoj i knjievnoj problematici na viem nivou nego u redovnoj nastavi; - razvijanje sposobnosti uenika da se iskae u timskom radu; - podizanje govorne kulture uenika na vii nivo; - razvijanje umijea esejistikog pristupa knjievnom djelu; - podsticanje uenika, kreativnim radom, da razvija svoj individualni stil, i u usmenoj i u pismenoj formi; - spoznavanje sutine fenomena knjievnosti i pozicije knjievnosti kao umjetnosti; - osposobljavanje uenika kvalitetnom pristupu literaturi o knjievnosti; - kompariranje knjievne umjetnosti i ostalih umjetnosti, posebno likovne, pozorine i filmske; - podsticanje literarno nadarenih uenika da se izraze u formi drame, kratke prie... Podloga za dvogodinji nastavni program iz bosanskoga jezika i knjievnosti u okviru izborne nastave Izborna nastava iz bosanskog jezika i knjievnosti odvija se u treem i etvrtom razredu sa dva asa sedmino. U treem razredu u 70 a u etvrtom razredu u 64 asa godinje.
Sati
70
17
M. Prust, V. Vulf, D.B. o, A. Huxsley, W. Faulkner, F. Mauris, Andre Malro, G.Bernanos, .P. Sartr, A. Camus, G. Ben, E.M. Remark, H.Hesse, M. Bulgakov, H. Broh, T.Man Dramsko stvaralatvo: L. Pirandelo, D.B. o, G.Hauptman, M. Maeterlinck, E. Tollet, P. Claudel, .irodu, . Kokto, .Anuj, Bertolt Breht, Judin ONil - iz junoslavenske literature (Krlea: drame; Andri: pripovijetke) - iz bonjake literature (Bjelevac: "Melika"; Kiki: izbor; Dizdarevi: izbor; Muradbegovi: drame) (Pedmetni nastavnik e, u saradnji s uenicima, izabrati dva djela koja e biti predmetom obrade u izbornoj nastavi). Teorijski pristup - struktura knjievnog djela tema, motiv, fabula kompozicija i motivacija pripovjeda i karakter ideja izvantekstovni odnosi smisao knjievnog djela JEZIKOSTILSKA ANALIZA DJELA, 35 asova UKUPNO 70
Sati
64
18
internet-literatura gost predava, gost pisac metodologija izrade maturskog rada informacija o srodnim grupama na fakultetima u BiH Teme za referate i koreferate, debatu: npr. Islamska estetika i umjetnost te druge teme po izboru Meu uenicima treba obaviti anketu u vezi s nastavnim sadrajima u izbornoj nastavi i uvaiti njihove elje. UKUPNO 64
asopisi: Didaktiki putokazi Lica Naa kola Odjek Prosvjetni list Preporuena literatura: 1. Alis Majl: Kreativnost u nastavi 2. Antologije bonjake knjievnosti 1-10, Alef, Sarajevo
19
3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50.
Babi Finka, Mogu, Pravopis hrvatskog jezika, KZ Bahtin Mihail: O romanu, Nolit, Beograd Bahtin Mihail: Problemi poetike Dostojevskog, Nolit, Beograd Barnes, Julijjan: Floberov papagaj, Beker: Od Odiseje do Uliksa, KZ Biti, Vladimir: Pojmovnik suvremene knjievne terije, Matica Hvatska, Zagreb 1997. Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, 1-6 Botica: Hrvatska usmenoknjievna itanka, KZ Boovi R.: Uvoenje uenika srednje kole u svijet romana, Svjetlost, Sarajevo 1877. Boovi Rajka: Uvoenje uenika srednje kole u svijet romana But Vejn: Retorika proze, Nolit, Beograd 1976. edi J.: kolski rjenik lingvistikih termina u bosanskom jeziku, Institut za jezik Durakovi Enes: Rije i svijet Enciklopedija, Leksikografski zavod, Zagreb (ili Prosveta, Beograd) Enciklopedijski rjenik moderne lingvistike, Nolit, Beograd Fergason Francis: Pojam pozorita Frange - icel Rosandi: Pristup knjievnom djelu Fridrih, Hugo: Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb 1999. Govorne vjebe, KZ, 1990. Hamzi Mirzet: Knjievni termini - rjenik, Sedam, Sarajevo 2001. Idrizbegovi Amira: Bosanski jezik i Bonjaci, Sejtarija, 2003. Ingarden Roman: O saznanju knjievnog djela, Nolit, Beograd Isakovi Alija: Rjenik bosanskog jezika Ivi M.: Pravci u lingvistici Jahi Devad: Trilogija o bosanskom jeziku, Vrijeme, Zenica 2000. Jakobson Roman: Lingvistika i poetika Jonke Ljudevit: Knjievni jezik u teoriji i praksi Katani-Bakari Marina: Stilistika, NUK, Sarajevo 2001. Kazaz Enver: Bonjaki roman 20. vijeka, Zoro, Sarajevo 2004. Kloitz Warner: Otvorena i zatvorena forma Kristal Dejvid: Enciklopedijski rjenik u teoriji praksi Kyriacau Chris: Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb 1991. Lei Zdenko: Jezik i knjievno djelo, Svjetlost, Sarajevo 1979. Lotman Jurij: Struktura umjetnikog teksta, Nolit, Beograd 1978. Luka er: Teorija romana Marek Jurij: Knjievnost i jezik u koli Markijevi Henrik: Teorija knjievnosti, Mario de Michel: Umjetnike avangarde 20. stoljea, NZMH, Zg 1990. Model u dramaturgiji na primjeru Krleina glembajevskog ciklusa, CEKADE, Zagreb 1988. Molnari: Historija poarita Mujezinovi N. i Pekmez M.: Iz sehare bonjake, Svjetlost, Sarajevo 1998. Mujezinovi Nidara: as lektire (korelacija uih nastavnih oblasti), Svjetlost, Sarajevo 1998. Nametak Abdurahman: Hrestomatija bonjake alhamijado knjievnosti, Svjetlost, Sarajevo 1981. Nametak Fehim: Pregled knjievnog stvaranja bh muslimana na turskom j., EL-Kalem, Sarajevo 1989. Pavleti Vlatko: Kako razumjeti poeziju, KZ Pavleti Vlatko: Klju za modernu poeziju, Globus, Zagreb 1980. Peco Asim: Zvonii zvone, Akcenatska itanka Piri Alija: Stil i tekst, Bosanska rije, 2000.
20
51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78.
Poljak Vladimir Didaktika Povijest svjetske knjievnosti, Mladost, Zagreb 1975. Pranji: Jezikom i stilom kroz knjievnost, KZ Prop Vladimir: Morfologija bajke, Prosveta, Beograd 1982. Radovanovi Milorad: Sociolingvistika, BIGZ, Beograd Rianovi M.: Jezik i njegova struktura, Sarajevo 1984. Rije u filmu, Film i knjievnost, film i kazalite, KZ 1990. Rizvi Muhsin: Interpretacije iz romantizma Rjenik knjievnih termina, Nolit, Beograd 1986. Rjenik stranih rijei, (Klai ili Vujaklija) Rosandi icel: Pristup nastavi knjievnosti Rosandi i Sili: Jezik, izraavanje i stvaranje, KZ, 1990. Rosandi Dragutin: Metodiki pristup romanu Rosandi Dragutin.: Metodika knjievnog odgoj a i obrazovanja, KZ 1986. Rosandi Dragutin: Problemsko stvaralatvo i izborna nastava knjievnosti, Svjetlost, Sarajevo 1975. Slatina Mujo: Nastavne metode, Filozofski fakultet, Sarajevo 1998. Solar Milivoj: Suvremenasvjetska knjievnost, KZ 1990. Solar Milivoj: Teorija knjievnosti, KZ, Zagreb 1984. Solar Milivoj: Teorija proze, SNL, Zagreb 1989. Stajger Emil: Temeljni pojmovi poetike, CERES, Zg 1996. ami Midhat: Kako nastaje nauno djelo icel: Hrvatska knjievnost, pregled povijesti, KZ oljan Antun: Sto najveih djela svjetske knjievnosti, Nakladni zavod MH, Zg 1980. Tanovi Ilijas: Frazeologija bosanskog jezika, Dom tampe, Zenica 2000. Tomaevski Boris: Teorija knjievnosti, Nolit, Beograd Uspenski B. A.: Poetika kompozicije, semiotike i ikone, Nolit, Beograd Velek i Voren: Teorija knjievnosti Wilioms: Drama od Ibzena do Brehta
PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA Zavren filozofski fakultet odsjek za bosanski jezik i knjievnost, odsjek za junoslavenske jezike i odsjek za junoslavenske knjievnosti.
21