PRVI SVJETSKI RAT

Vodi se izmeu svih velikih zemalja, na svim kontinentima, morima i oceanima Ima ogroman broj rtava 10 milijuna poginulih i 21 milijun ranjenih

UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA

Imperijalistike tenje kako velikih, tako i malih zemalja Tenja za novim kolonijama, tj. nova kolonijalna podjela svijeta (Njemaka)

TROJNI SAVEZ:
Njemaka zahtjeva novu podjelu kolonija V. B. ima najvie kolonija, koje su 140 puta vee od nje same Francuska ima 20 puta vee kolonije od nje same Belgija 80 puta (ali ona je mala) Italija 2 puta Njemaka 5 puta Poto se Njemaka poela naglo razvijati, potrebno joj je jo sirovina, jo kolonija A-U eli dominaciju na Balkanu (uvrstiti se u Srbiji), a preko Balkana ojaati utjecaj na Sredozemlju Italija eli istonu jadransku obalu Sve tri lanice trojnog saveza ele sudjelovati u rjeavanju istonog pitanja

ANTANTA:
V. B. tei ouvanju statusa prve kolonijalne sile u svijetu Francuska eli sauvati status druge kolonijalne sile i eli od Njemake vratiti pokrajine Alsace & Lorraine (koje je izgubila ratom za ujedinjenje Njemake) Rusija eli ostvariti potpunu dominaciju kroz prolaze Bospor & Dardaneli, uvrstiti se na Sredozemlju i uvrstiti utjecaj na Balkanu (tj. u Srbiji) Sve tri lanice Antante ele sudjelovati u rjeavanju istonog pitanja Blok sjevernih zemalja ne eli sudjelovati u ratu, te zemlje ele ostati samostalne te izgraivati svoj standard ostale su neutralne Neutralnost u ratu sauvale su: panjolska, Portugal i vicarska U rat ulaze: Rumunjska, Bugarska, Grka, Srbija (eli izlaz na more), Danska (ele Schleswig & Holstein nazad od Njemake). To nam pokazuje da i male zemlje takoer imaju imperijalistike tenje

POVOD ZA RAT
Prvi svjetski rat 1

SARAJEVSKI ATENTAT (28.6.2914.):

Austro-Ugarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand dolazi u Sarajevo. Ondje je doao posjetiti vojne vjebe koje su bile na granici sa Srbijom. Atentat na njega izvrili su lanovi MLADE BOSNE, organizacije koja je bila legalna, ali se sluila teroristikim akcijama. GAVRILO PRINCIP, koji je upucao (Franju Ferdinanda i njegovu enu Sofiju) te Nedeljko abrinovi bili su pripadnici srpske nacije koji su suraivali sa slinom srpskom organizacijom CRNA RUKA (ilegalna organizacija, djeluje tajno i slui se teroristikim akcijama. Osnovana je jo u vrijeme ratova protiv Osmanlija. 1903. svrgavaju Obrenovie, a postavljaju dinastiju Karaorevia). Crna Ruka pomae Mladoj Bosni u naoruanju i rukovanju orujem. Ovoga su im puta odali plan puta AustroUgarskog prestolonasljednika kroz Sarajevo, jer su neki lanovi Crne Ruke to znali, poto su bili u Srpskoj vladi. Franjo Ferdinand bio je zagovornik pretvaranja monarhije u trijalistiku, to nije ogovaralo Kraljevini Srbiji zbog njihovih tenji proirenja na Bosnu A-U zna za vezu Mlade Bosne i Crne Ruke A-U je Srbiji postavila ultimatum od 5 dana: Da Srbija dopusti da A-U provodi istragu o atentatu na podruju Srbije. Ona to kao suverena drava ne moe prihvatiti jer bi to bilo ignoriranje njezine neovisnosti. Srbija je odbila ultimatum, a nakon mjesec dana A-U napada Srbiju te tako poinje prvi svjetski rat

28.7.1914. A-U NAPADA SRBIJU - Na stranu Srbije staju Crna Gora, Rusija, Velika Britanija i Francuska - Na stranu A-U staje njezina saveznica Njemaka - U ovoj bitci pobjeuje Srbija Za samo 5 dana u ratu je bilo 5 velikih i 3 male drave (Srbija, Crna Gora, Belgija) Belgija zato to je Njemaka pogazila njemu samostalnost i preko nje napala Francusku

KARAKTER RATA:
Trojni savez (Njemaka) eli BRZI, MUNJEVITI RAT u kojemu e do izraaja doi njena trenutana bolja vojna spremnost i naoruanje Francuska i V. B. ele DUGOTRAJNI i ISCRPLJUJUI RAT u kome e do izraaja doi njihova ljudska nadmo kao i jai prirodni resursi koje imaju u kolonijama Talijanske u A-U tenje se poklapaju oko jadranske obale, pa Italija ne eli ui u rat odmah, nego e se ukljuiti tek 1915. na strani Antante

RAT 1914. GODINE

ZAPADNO BOJITE:
Prvi svjetski rat 2

Napad Njemake na Francusku (na stranu Francuske staje saveznica Velika Britanija) General MOLTKE Njemaki general. Planira brzu akciju. Nee ii neposrednom granicom, nego e pogaziti neutralnost Belgije, tj. preko Belgije e ii prema Parizu, do rijeke Marne BITKA NA RIJECI MARNI Moltke je smatrao da e za 6 tjedana slomiti Francusku, a da e onda vojsku preusmjeriti na istono bojite. Bitka je trajala 3 dana, a u njoj je sudjelovalo oko 1,5 milijuna vojnika. Francuskoj je u pomo stigla vojska V. B., pa se Njemaka vojska povlai te gubi bitku Ova je bitka PREKRETNICA RATA jer je rat iz munjevitog prerastao u dugotrajni! Francuske snage predvodio je general JOFFRE [OFR] 2 razloga njemakog poraza: 1. Brojana nadmo francuske i engleske vojske 2. General Moltke nije bio sposoban za glavnokomandirajueg. On je izabran jer je uivao velike simpatije cara. Nije ni sam za sebe smatrao da je dovoljno sposoban. Nije dovoljno staloen, nema dara za rizik. General Joffre je bio staloen, spreman na rizik, imao je sve atribute velikog vojskovoe. Sposobnost francuskog, a nesposobnost njemakog generala: Pobjeda na Marni je pobjeda komande, poraz na Marni je poraz komande. General Moltke bio je smjeten u Luksemburgu, to je bilo dosta udaljeno od bojita, dok je Joffrov glavni tab bio gdje su bile i vojne akcije, te su njegove komande mogle stizati na vijeme do vojske.

ISTONO BOJITE:
Bore se Austro-Ugarska i Rusija BITKA KOD MAZURSKIH JEZERA U okruenju izmeu austro-ugarske vojske i movara Mazurskih jezera podavilo se na desetine tisua ruskih vojnika Pobjeda Austro-Ugarske

BALKANSKO BOJITE:
Austro-Ugarska napada Srbiju A-U podcjenjuje snagu Srbije, koja je imala dobru vojsku, pa tako doivljava 2 poraza: 1. Poraz na planini CER 2. Poraz na rijeci KOLUBARI A-U prekida ofenzivu i povlai se na sjever U rat ulaze: a) Osmansko Carstvo na stranu Centralnih sila (pa se vie ne zove Trojni savez, nego Centralne sile b) Japan na stranu Antante Italija je jo uvijek neutralna Sile Antante su se dogovorile da nee sklapati separatni mir s O. C., nego je Rusija trebala dobiti Bospor i Dardanele, V. B. sve njemake kolonijalne posjede i podjelu azijske Turske s Francuskom Krupp je elio da Njemaka preuzme Sueski kanal i da Afrika postane njezino kolonijalno carstvo Cilj A-U je stavljanje Srbije i Crne Gore pod politiki, vojni i gospodarski utjecaj i uspostavljanje protektorata nad Albanijom

RAT 1915. GODINE

U znaku je ulaska ITALIJE i BUGARSKE u rat
Prvi svjetski rat 3

ITALIJA:
lanica Trojnog saveza (tj. Centralnih sila), to je neprirodno jer eli jadransku obalu, kao i A-U Naputa trojni savez i prelazi na stranu Antante TAJNI LONDONSKI UGOVOR (26.4.1915.). lanice Antante su joj obeale juni Tirol i istonu obalu Jadranskoga mora. Obeano joj je i sudjelovanje u podjeli njemakih kolonija u Africi Otvoreno je TALIJANSKO BOJITE Bojite na SOI (A-U vs. Italija) Austro-Ugarska na tom bojitu ratuje s Italijom A-U ratuje pod vodstvom hrvatskog generala SVETOZARA BOROJEVIA Pomo Italiji konstantno alju Francuska i V. B.

BUGARSKA:
Ulazi na stranu Centralnih sila Njezinim ulaskom u rat, one dobivaju: a) Mogunost okupacije Srbije sa svih strana (i sa Istoka) b) Dobivaju povezanost cijelog bojita od Atlantika do Mezopotamije, to omoguava prebacivanje vojske i oruja tamo gdje je najpotrebnije

BALKANSKO BOJITE:
Poto je 1914. A-U bila 2 puta poraena (Cer, Kolubara), ona se 1915. dobro priprema: A-U (zajedno s Njemakom) napada Srbiju sa sjevera, za zapada iz BiH, s istoka iz Bugarske Srpski kralj Petar Karaorevi napustio je zemlju zajedno sa svojim regentom Aleksandrom i vladom, vojskom i mnotvom civila i zarobljenika. Pobjegli su prema jugu dolinom Morave, preko Vardara htio je u Grku (koja je uivala simpatije lanica Antante). Uloga Bugarske dolazi do izraaja kad su doli do Nia, snage centralnih sila presijecaju Srbiju i tjeraju ih da se vraaju preko Kosova i Albanije (studeni i prosinac hladnoa, surov prostor) Veliki gubitci vojnika i civila (poginulo je 77 000 vojnika i 140 000 civila, zbog gladi i hladnoe). Doli su do Valone (albanska luka), saveznikim brodovima prebaeni su na otok KRF u Grkoj (kasnije e se ondje potpisati Krfska deklaracija: sve do 1918. Godine Srbija je pokorena; stanovnitvo je gladno zbog strogog reima etc.) Krf je sjedite srpske vlade do kraja Prvog svjetskog rata Crnu Goru naputa vladar Nikola Petrovi i odlazi u Italiju Pobjeda Centralnih sila na balkanskom bojitu

ISTONO BOJITE:
DARDANELSKA EKSPEDICIJA (1915. 1916.) Velika Britanija; ciljevi: 1. Potisnuti Tursku (O. C.), izbaciti ih iz rata (Bospor i Dardaneli) 2. Onemoguiti Njemakoj pristup Bagdadskoj eljeznici 3. Pomorski se povezati s Rusijom (pomoi saveznicu) Nijemci dobro organiziraju obranu od bombardiranja Dardanela (5 dana su ih bombardirali) V. B. odustaje, a rtve su po nju bile ogromne 450 000 vojnika. Zato je to bila jedna nepromiljena i beskorisna avantura Nijemci prvi puta upotrebljavaju OTROVNI PLIN u bitci kod belgijskog grada Ypresa [Ipra] Pozadina Centralnih sila poela je osjeati nestaicu

RAT 1916. GODINE

Prvi svjetski rat 4

U znaku je najveih bitaka Prvog svjetskog rata

ZAPADNO BOJITE:
Bitka kod VERDUNA (kod Pariza) Bitka do iscrpljenja Rat je dobio obiljeja totalnog (totalitarnog) rata Sve je podreeno ciljevima rata (politika, gospodarstvo, kultura etc.) Nijemci su izabrali Verden iz 2 razloga: 1. Zato to e on braniti Pariz 2. Iz moralnih razloga ga biraju, jer su bili sigurni da e ga Francuzi braniti do posljednjeg ovjeka Nakon pola godine rtve su bile ogromne. Nakon 1 godinu bitka je zavrena sa 1,2 milijuna rtava sa obje strane Iako su francuske rtve neto vee, ipak je ovo moralna pobjeda Francuske, jer Njemaka nije zauzela Verden Bitka na rijeci SOMMI Francuska (i V. B.) napadaju Njemaku Prvi se puta koriste TENKOVI Cilj je probiti njemaku crtu obrane, u emu uspijevaju Bitka rezultira ogromnim rtvama 750 000 vojnika Bitka kod YLLANDA Najvea pomorska bitka Prvog svjetskog rata Njemaka napada Veliku Britaniju Bitka je trajala svega nekoliko sati (1 popodne) U bitci je sudjelovalo 250 brodova, a uniteno je 10% (25 brodova) Nijemci su shvatili da je to rezultat sree, njihov admiral oluio je ne uputati se u nonu bitku, jer bi tada bilo jo vie rtava, tj. moglo bi zavriti katastrofalno. Povukao je svoje brodove. Iako su gubitci podjednaki, ovo je moralna pobjeda njemake flote. Pobijedila je samo zato to nije izgubila od najmonije svjetske pomorske sile

ISTONO BOJITE:
BRUSILOVA OFENZIVA (Brusil je ruski general) Rusija ima jedan uspjeh, ponukana time, Rumunjska ulazi na stranu Antante To izaziva Njemaku koja pokorava Rumunjsku U Grkoj je uspostavljeno uporite Antantinih snaga i obnovljene srbijanske vojske

RAT 1917. GODINE

Prvi svjetski rat 5

Prekretnica 1. Svjetskog rata: a) U rat ulazi SAD b) Iz rata istupa Rusija Na elu SAD-a bio je predsjednik Wilson, oni su bili neutralni. Zagovarao je pravedan svijet, bez revanizma, da se sve rjeava dogovorima Papa Benedikt XV. takoer poziva na obustavljanje imperijalistikih, osvajakih ratova, eli mir. Trai barem boino primirje, do kojega nije dolo

TALIJANSKO BOJITE:
Bitka kod KOBARIDA zapoinju je A-U i Italija Talijani na poetku imaju jako velike gubitke, trae pomo saveznika Hemingway, Benito Mussolini, Rommel svi su bili na ovome bojitu Bitka zavrava porazom Italije Italija je toliko poraena da u narednih 6 mjeseci nije spremna na bilo kakvu samostalnu akciju (saveznici su se uvjerili u beskorisnost Londonskog ugovora)

ULAZAK SAD-a U RAT:

Amerika jo uvijek eli sauvati politiku izolacionizma (sve do travnja 1917., kada ulazi u rat) Simpatije SAD-a su na strani Antante. Pomau im logistiki, slali su im materijalnu pomo Njemakoj to smeta pa su potopili neke amerike brodove Povod ulaska jest pokuaj Njemake da pridobije Meksiko na svoju stranu, te jo vanije, SAD ne moe dopustiti pobjedu Njemake jer bi postala vodea svjetska sila 6.4.1917. SAD objavljuje rat Njemakoj. Wilson prekida politiku izolacionizma

REVOLUCIJA U RUSIJI:
Cilj revolucije je uvijek promjena vlasti sruiti postojei reim Prva revolucija 1905. Izbija zbog poraza od Japana. Rusi su za to krivili carski reim (odnosno cara Nikolu II. iz dinastije Romanov). Ta je revolucija uguena Krvava nedjelja Rusija 1917. istupa iz rata zbog revolucije u dravi Cilj je ruenje carizma te izlazak Rusije iz rata Optuuju cara za mnoge gubitke u ratu (2,2 milijuna vojnika i civila): a) Rusija je mobilizirala i na bojite poslala 15 milijuna ljudi b) Ruska vojska je vrlo slabo obuena i obuena slabo naoruana i nema gotovo nikakve vojne obuke Car se boji revolucije pa je mlade ljude poslao u rat. Vojska je time bila jednako nezadovoljna Revolucija zapoinje u PETROGRADU, a podiu je radnici. Nikola II. pokuava vojsku povui i poslati je u Petrograd da ugui revoluciju. Revolucionarna vojska je jednako tako nezadovoljna pa je zaustavila vlak i caru nije dopustila da doe u Petrograd. Vojska je otkazala poslunost i pridruila se radnicima Nikola II. morao je abdicirati (napustiti prijestolje) Rezultati revolucije: a) Ruenje carizma, zbaen Nikola II., a on i njegova obitelj su zarobljeni i poslani u Sibir. U srpnju 1918. Ubili su njega i njegovu obitelj. Oenio je unuku britanske kraljice Viktorije Aleksandru. Ubijeni su car, supruga, petero djece
Prvi svjetski rat 6

1. FEBRUARSKA REVOLUCIJA (27.2.1917.)

b) Osnovana je privremena vlada na elu sa ALEKSANDROM KERENSKIM (nakon krae stanke obnavlja sukobe s Njemakom na svim bojitima i ne pomilja na sklapanje separatnog mira) c) VLADIMIR ILJI LENJIN (bio je na elu Socijaldemokratske radnike partije Rusije) donosi program Travanjske teze kojima je krajnji cilj diktatura proletarijata, a govori da treba osnovati tijela koji se nazivaju SOVJETI u koje ulaze DEPUTATI (predstavnici radnika, vojnika i seljaka). Oni trebaju preuzeti vlast u svoje ruke socijalisti BOLJEVIKA PARTIJA (boljov = vie) bilo ih je vie. Oni uviaju da privremena vlada nije dovoljno sposobna izvesti dravu iz rata, pa oni ele novu revoluciju i zbaciti privremenu vladu

2. OKTOBARSKA REVOLUCIJA (24.10.1917.)

-

Cilj ruenje privremene vlade na elu s Aleksandrom Kerenskim. Ta se vlada privremeno sklonila u Zimski dvorac Poelo je bombardiranje Zimskoga dvorca iz petrogradske tvrave i s krstarice Aurora. Privremena se vlada predala Lenjin s bivim saveznicima 3.3.1918., potpisuje SEPARATNI MIR Mir u BRESTLITOVSKU kojim se izdvajaju iz saveza Antante. Rusija izlazi iz rata. Rusija gubi teritorij, ali je sauvan socijalizam i komunizam. U Rusiji poinje novi drutveni sustav SOCIJALIZAM, a ideologija socijalizma je KOMUNIZAM. iri se iz Rusije (ideologija koja e sluiti raznim frazama poput bratstvo i jedinstvo etc. , a zapravo je sva vlast u rukama boljevike partije) Rusija gubi Finsku, Poljsku, Pribaltike zemlje, Ukrajinu, Besarabiju U Rusiji se stvara BIJELA GARDA, koja ratuje protiv CRVENE ARMIJE Na stranu Bijele garde (u kojoj su pristae cara) ulaze Francuska, V. B. i jo 12 europskih zemalja. To su zemlje koje su eljele sauvati carski reim, odnosno oni ne ele irenje socijalizma. U Rusiju su uloili jako puno kapitala, pa se boje da ne izgube svoja ulaganja.

ZAPADNO BOJITE:
-

RAT 1918. GODINE

Njemaka napada Francusku S topom Berta bombardira Pariz sa udaljenosti od 100 kilometara Ta je ofenziva brzo slabjela jer su vojnici na bojinici ostajali bez hrane i streljiva
Prvi svjetski rat 7

SOLUNSKO BOJITE:
Predstavlja poetak kraja Prvog svjetskog rata Na njemu ratuju sve drave Na teritoriju Grke (bila je neutralna, a krajem 1916. Ulazi na stranu Antante) V. B., Francuska i Srbija protiv Bugarske, A-U, Njemake i Osmanskog Carstva lanice Antante trebaju izvriti proboj solunskog bojita Proboj bojita odvio se na planinama BELASICA i BITOLA. Najprije upadaju u Bugarsku, koja u rujnu potpisuje kapitulaciju, nakon toga O. C., a onda su osloboene Srbija i Crna Gora. A-U potpisuje kapitulaciju (zbog okupacije i otpora slavenskih naroda) i na bojitu ostaje samo Njemaka, koja misli rat preokrenuti u svoju korist. Mornari su odbili posluati te nisu isplovili. Njemaku je zahvatila revolucija. 11.9.1918. Njemaka potpisuje kapitulaciju KRAJ RATA Thomas Woodrow Wilson donio program u 14 teza Wilsonova naela mira (bio je mirotvorac). U njima se zalae za pravo svih naroda na samoopredjeljenje i samostalnost te uspostavljanje novog svjetskog poretka bez presudnog utjecaja velikih sila. 10. teza puna sloboda za autonoman razvitak naroda Austro-Ugarske 14. teza osnivanje Drutva naroda, koje e pruiti jamstvo za politiku i teritorijalnu neovisnost malih drava Zita je bila posljednja habsburka carica i umrla je 1989. Nakon prvog svjetskog rata Austrija je postala republika Njemaki car Wilhelm II. pobjegao je u Nizozemsku. Njemaku je takoer zahvatila revolucija te i ona postaje republika

POSLJEDICE PRVOG SVJETSKOG RATA

Padaju 4 velika carstva Njemako, Austro-Ugarsko, Rusko i Osmansko carstvo Pojava novog drutvenog sustava socijalizma i nove ideologije komunizma Ogromne ljudske rtve: a) Oko 10 milijuna poginulih b) Oko 21 milijun ranjenih 1. 2. 3. 4. 5. 2,2 milijuna 2,0 milijuna 1,7 milijuna 1,4 milijuna 950 tisua Rusija Njemaka Francuska Austro-Ugarska Velika Britanija

Materijalni gubitci Porueni gradovi, unitena industrija, poljoprivreda, poruene komunikacije Vrlo brojne bolesti Smanjio se broj stanovnika

HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA

Dio je A-U i Hrvati ratuju na njezinoj strani Poloaj joj je zbog toga teak i u austrijskom i u ugarskom dijelu monarhije. Zato mnogi hrvatski politiari odlaze u emigraciju (oni odlaze jer Austrijanci sve smatraju politikim protivnicima i ubijaju ih)
Prvi svjetski rat 8

1914. u Rimu nastaje HRVATSKI ODBOR (Frano Supilo, Ante Trumbi). U Italiji zato to je neutralna 1915. Italija ulazi u rat, pa se lanovi odbora odlaze u Pariz, gdje mijenjaju naziv odbora u JUGOSLAVENSKI ODBOR (JO). Ante Trumbi bio je predsjednik, a Frano Supilo glasnogovornik Zadae Jugoslavenskog odbora: a) Stvaranje junoslavenske drave b) Suradnja sa Srbijom i lanicama Antante c) Sprijeiti realizaciju Londonskog ugovora

GOSPODARSTVO:
Nakon smrti cara Franje Josipa I. za cara je 1916. Izabran Karlo I. (koji je nakon rata pobjegao u panjolsku) Tvornice, tj. sva industrija bila je stavljena u funkciju ratne privrede FILANTROP humanitarac, osoba koja voli ljude i iz tih se razloga brine za njihovo dobro. andor Aleksandar otvara puku kuhinju Hrvatski Sabor je djelovao tijekom rata (1914., 1915., 1916.), ali samo radi izglasavanja prorauna (nema veliku vanost). Iako nije imao vanu ulogu, nego samo formalno, svojim je djelovanjem izraavao kontinuitet hrvatske dravnosti. Vodio je OPORTUNISTIKU POLITIKU jer je to bio jedini nain njegova djelovanja. (oportunizam = beznaelno prilagoavanje politikim prilikama, tj. izvui osobnu korist bez obzira na moralna ili politika naela)

HRVATSKA VOJSKA:
Ratuju na istonom, talijanskom (istakao se Svetozar Borojevi), balkanskom bojitu Vojska A-U: a) ZAJEDNIKA Podreena ministarstvu rata, zapovjedni jezik je njemaki, a vojni je rok trajao 3 godine, dok je u mornarici trajao 4 godine b) POSEBNA ine je domobrani (austrijski, ugarski,hrvatski). Zapovjedni jezik hrvatskog domobranstva je hrvatski, a vojni je rok trajao 2 godine. Uniforme hrvatskih domobrana tamnoplava oka, sa crvenom svilenom vrpcom uzdu nogu, na kapi je bio i hrvatski grb, i grb A-U Ratni zarobljenici: a) BALKANSKO BOJITE (u Srbiji) o njihovom tekom poloaju pie Mile Budak u autobiografskom djelu Ratno roblje (bio je politiar, a najpoznatiji roman mu je Ognjite. Po zavretku rata vraa se u Italiju, politikom ivotu).. I jedan franjevac isto opisuje strahote na balkanskom bojitu ODESA Formirana SRPSKA DOBROVOLJAKA DIVIZIJA ine ju Srpski i Hrvatski zarobljeni vojnici. Idu na solunsko bojite. Hrvati su je poeli naputati jer nisu htjeli prihvatiti srpska obiljeja kao to je ima, zastava, ajkaa etc. b) RUSIJA vojnik Aleksa preao je na stranu Crvene armije i ostao u Rusiji po zavretku rata

POBUNE MORNARA U A-U VOJSCI:

Izraz su (1917. 1918.): a) Antiratnog raspoloenja b) Antiaustrijskog raspoloenja U hrvatskoj vojsci sve se vie javljaju ova raspoloenja Sijeanj 1918. u ibeniku izbija buna. Iz Pule su poslani provi koji gue ibensku bunu. Buna je izbila u ibeniku zato to je on bio rasadite pobune protiv Austrije
Prvi svjetski rat 9

Veljaa 1918. buna mornara u Boki Kotorskoj najvea buna mornara. Izbila je na brodu sv. Juraj, a iri se na jo 40 brodova. U njoj sudjeluje oko 6000 mornara. Zahtijevaju izlazak iz rata (prekid rata) trae da se sklopi SEPARATNI MIR Trae pravo naroda na samoodreenje A-U gui bunu, a voe bune su kanjene strijeljanjem: 1. ANTUN GRABAR 2. JERKO IGORI 3. MATE BRNIEVI 4. FRANJO RA eh po narodnosti A-U gubi povjerenje u hrvatske asnike, pa admirala Maksimilijana Njegovana alju u prijevremenu mirovinu Pobune mornara su uguene

ZELENI KADAR:
Takoer izraava antiaustrijsko i antiratno raspoloenje Puteni iz vojske na kuni dopust, vojnici umjesto da se ponovno vrate u vojsku, bjee i sakrivaju se po selima, umama Dobivaju naziv Zeleni kadar Pljakaju imanja veleposjednika ili napadaju trgovce Ponekad su ometali funkcioniranje drave, pa su bili progonjeni i od strane vlasti i od strane veleposjednika Jedan od najpoznatijih je Jovan Stanisavljevi aruga, koji je pogubljen 1922. godine

SVIBANJSKA DEKLARACIJA:
Donesena je 1917. U Carevinskom vijeu postojao je jugoslavenski klub koji je donio to kako e izgledati budua junoslavenska drava Trai stvaranje junoslavenske drave U OKVIRIMA A-U monarhije

KRFSKA KONFERENCIJA I DEKLARACIJA (1917.):

Donosi ju Jugoslavenski odbor za srpskom vladom Predsjednik Jugoslavenskog odbora je ANTE TRUMBI Predsjednik srpske vlade je NIKOLA PAI Njih dvojica potpisuju deklaraciju Krfska deklaracija trai junoslavensku dravu IZVAN OKVIRA A-U monarhije Razliita gledita o ureenju budue drave: 1. FRANO SUPILO (glasnogovornik JO) drava treba biti federacija (savez ravnopravnih lanica) 2. ANTE TRUMBI izvriti ujedinjenje, a potom odrediti ureenje drave. Boji se realizacije Londonskog ugovora 3. NIKOLA PAI u buduoj junoslavenskoj dravi on vidi mogunost stvaranja Velike Srbije (pod ujedinjenjem od podrazumijeva prisjedinjenje ostalih Srbiji) Zato Paieva vlada pouruje dogovore na Krfu? a) Srpska vlada je u izbjeglitvu (izolaciji), a to znai da je odvojena od politikih zbivanja u Europi b) Zbog pada carizma u Rusiji jer nova vlast u Rusiji nije sklona velikosrpskoj ideji c) Popularnost i ugled Paieve vlade opadaju zbog lanog (montiranog) Solunskog procesa. (Pai je bio na elu Radikalne stranke) Lano su optuili skupinu vojnih asnika na ijem se elu nalazio Dragutin Dimitrijevi Apis (koji je bilo lan Crne ruke) da pripremaju dravni udar kojim e ruiti Paievu vladu i regenta Aleksandra. Nakon sudskog procesa u Solunu
Prvi svjetski rat 10

ova je skupina bila streljana. Znalo se da su lano optueni. Pogubljeno je desetak generala i asnika. Optuuju ih jer se njihova politika razlikovala od one koju je vodio Pai Konferencija je trajala mjesec dana Ante Trumbi predlae da se drava zove JUGOSLAVIJA Pai predlae da se zove KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA Dogovaraju da e vjere biti ravnopravne pravoslavna, katolika, islam Zajedniki dravni amblemi Latinica i irilica su takoer ravnopravne UREENJE: ustavna parlamentarna monarhija na elu s dinastijom Karaorevi a) Kompromis za Srbiju: vladar e biti kontroliran od strane parlamenta, a zbog ustava nema apsolutne vlasti vladara b) Kompromis za JO: Prihvaaju da ureenje bude monarhija i da e na elu biti srpska dinastija Karaorevi Prejudicirati = unaprijed odrediti ustav e biti donesen KVALIFICIRANOM VEINOM veina unaprijed odreena (norma je unaprijed odreena najee dvotreinska)

Prvi svjetski rat

11