Ona strana i povratak Sylvia Browne i Lindsay Harrison Naslov izvornika: The Other Side and Back copvright

Svlvia Browne, 1999. Syl vi a Brovvne i l_indsay Harrison Prevela: Marina Budimir Lektorirala: Jasenka Ru i Uredila: Marina Kralj Vidaak Naslovnica: Zlatko Havoi Grafika priprema: Renata Risek Tisak: ^KRATI Nakladnik: Biovega d.o.o. Zagreb ONA STRANA POVRATAK Sva prava pridr ava nakladnik. Nijedan dio ove knjige ne smije se upotrebljavati n i reproducirati na bilo koji nain bez pismenog dopu tenja, osim u sluaju kratkih nav oda objavljenih u kritikama ili ocjenjivakim lancima. Za sve obavijesti mo ete se ob ratiti nakladniku. Ovaj i onaj svijet u oima jedne vidovnjakinje CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuili na knji nica, Zagreb UDK 133.3 BROVVNE, Svlvia Ona strana i povratak : Ovaj i onaj svijet u oima jedne vidovnjakinje / Svlvia Br ovvne i Lindsav Harrison ; < prevela Marina Budimir>. - Zagreb : Biovega, 2002. (Makronova edicija) Prijevod djela: The other side and back ISBN 953-6567-37-7 I. Harrison, Lindsav 420403072 Zagreb, 2002. Posveta Od Svlvie: Mojoj obitelji... Angelii, da budem vjetar meu tvojim krilima Kao stoje baka Ada bila meni... I uvijek, Montelu Od Lindsav: Mojoj majci, Fern Underwood, Koja je u moj ivot unijela toliko toga divnoga, I stoje nemogue otplatiti, Ukljuujui i moje poznanstvo sa Svlvijom Sadr aj Zahvale 9 Predgovor Dr. Melvin L. Morse 11 Nekoliko rijei itateljima 17 1. Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 23 2. Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima 47 3. Va osobni ivot: pogled jednog duhovnog medija na odnose i obitelj 71 4. Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 93 5. ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 113 6. Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 137 7. Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 159 8. Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 185

9. Pretkazanja za novi milenij 2000. - 2099. 211 Dodatak: afirmacije 219 O autorici 223 Zahvale Zahvaljujem darovitim i budnim ljudima, poput Briana Tarta, Bon-nie Solow i Reid a Tracvja, koji su me podr ali, dali mi slobodu i ohrabrili me da izrazim svoju lj ubav prema pisanju. Svom voljenom osoblju, neumornim sveenicima i svojim studijskim skupinama diljem Amerike. Zahvaljujem lanovima medicinske, psihijatrijske i zakonodavne zajednice diljem Am erike koji svojim povjerenjem, pouzdanjem i prijateljstvom prihvaaju ovu odanu sl u kinju dru tva. Svojim klijentima, prijateljima i publici diljem svijeta te svima onima koji e to tek postati. Moja je ljubav poput otvorenih vrata kroz koja uvijek mo ete ui. Zahvaljujem dr. Carolvn Dohertv iz Beverlv Hillsa u Kaliforniji na njezinoj vje ti ni, umijeu i rijetkoj otmjenosti. Svom sinu Christopheru, ija mije velikodu nost omoguila da pi em u prelijepoj kui i ija je ljubav od nje stvorila dom. Svom sinu Paulu na njegovu prijateljstvu i razumijevanju. Svojim prelijepim snahama, Gini i Nancy, koje cijenim i koje su mi dale najvei mo gui dar - Angeliju, Willyja i Jeffreva. Larrvju, koji mi olak ava ivot i ispunjava ga ljubavlju. I na kraju, ali nipo to manje va no, zahvaljujem svom dragom ocu Williamu L. Shoemal eru, koji je volio sve to sam ikad uinila. Svima vama duboko sam i vjeno zahvalna. Predgovor Dr. Melvin L. Morse ast mije i u itak napisati predgovor za ovu knjigu. Svlvia Browne uplela se u moj iv ot u trenutku kad sam odluio napustiti istra ivanja iskustva klinike smrti i potpuno se posvetiti pedijatriji. Napravila mije tumaenje koje je bilo tako precizno i t ako me duboko potreslo da sam posve promijenio svoje gledanje na mogunost ivota po slije smrti. Nakon to sam petnaest godina slu ao prie djece koja su pre ivjela smrt, s hvatio sam da je znanstveno prihvatljivo tvrditi da svijest nad ivi smrt. Svi se raamo sa specifinom biolo kom vezom sa svemirom koji nas voli. Svlvia Browne ima taj dar koji joj omoguava pristup tom izvoru univerzalnog znanja i mudrosti t e o troumnost kako bi drugima tumaila to znanje. Ja znam da bi moj ivot bio bitno dr ukiji daje nisam sluajno sreo u televizijskom ouu prije nekoliko godina. Prouavao sam iskustva klinike smrti u djece jer sam smatrao da su takva iskustva p osljedica raznih lijekova koji se daju te ko bolesnoj djeci. Bio sam mlad i arogan tan lijenik koji je radio na intenzivnoj njezi i istra ivao rak u Djejoj bolnici u S eattleu. Od djece sam uo nekoliko iskustava klinike smrti, ali sam uvijek smatrao da je to od lijekova. Meutim, na a istra ivanja pri Djejoj bolnici u Seattleu zabilje ila su da su iskustva kl inike smrti stvarna i povezana sa specifinom funkcijom odreenog podruja na eg mozga. T o podruje, desni sljepooni re anj, na je Bo ji modul. Svi se raamo s njim. Istra ivan objavili u asopisu Pediatric Journal Amerike udruge, lijenika. Uslijedila je kritika mojih istra ivanja i metoda. Napadi su _ jesto bili osobni, i mao sam privatnu praksu .kap pedijatar i upravo 12 Ona strana i povratak sam zavr io stipendirano istra ivanje tumora mozga kod djece. Smatrao sam svoja istr a ivanja iskustava klinike smrti neim vrlo zanimljivim, ali ne i neim to sam osobno sh vaao ozbiljno. Svoja sam istra ivanja vidio kao nain pojavljivanja u asopisima, to bi lijepo izgledalo u mom ivotopisu i ni ta vi e od toga. Umjesto toga, naletio sam na t emu koja je sve razljutila. Razgovarao sam s ravnateljem bolnice koji mije rekao: To ti je tako, Melvine, kad a razgovara s ljudima o smrti. Taje tema tabu. Dr i se onoga u emu si najbolji. Bavi se pravom medicinom. Ubrzo nakon toga posjetio sam Holandiju na poziv kardiologa Wolfganga von Lummel a na Utrechtskom sveuili tu da odr im predavanje. On je takoer prouavao iskustva klinik

smrti u odraslih. Koristei se istim metodama kao mi, do ao je do slinih zakljuaka. K ad sam zavr io govor, jedna je Holandanka inzistirala da razgovara sa mnom. Nije b ila meu uzvanicima, ali je molila dr. von Lummela da joj dopusti da prisustvuje. Rekla je da ima va nu poruku za mene. Preko prevoditelja rekla mije daje medij. Rekla mije da mi jedno dijete s kojim sam razgovarao i koje je poslije umrlo alje poruku. Izvadila je sliku koju je nac rtala. Rekla je: Ovo je ta djevojica. eli da vidite njezinu sliku kako biste mi vje rovali. Prepoznao sam dijete. ena je nastavila: Imate njezin crte koji niste pokazali na predavanju. Ja u vam ga n acrtati. Tad mije prenijela djevojiinu specifinu poruku - da nastavim istra ivati isku stvo klinike smrti te da e me dva anela uvati i pomagati mi. Poruka je sadr avala i ne ke osobne detalje koji su samo meni ne to znaili. Cijela mije scena bila prilino zabavna. Oekivao sam da e me poslije tra iti novac. Mi slio sam da eli privui pozornost na sebe, da je istra ila moju pro lost i daje imala s reu stoje neke stvari pogodila. Nestala je, a da nije rekla svoje ime i nikad mi se vi e nije javila. Vratio sam se u New York i zaboravio cijeli dogaaj. Svrstao sam to pod udne stvari koje se dogaaju i koje ne mo emo objasniti, no koje ne shvaamo ozbiljno. Moj me izdava zamolio da nastupim sa Svlvijom Browne u televizijskom ouu koji se e mitira diljem Amerike. Uzdahnuo sam i pomislio kako je to posljednja kap i kako nikad vi e neu moi imati bilo kakav ugled na sastancima u Djejoj bolnici. Svlviju sam sreo neposredno prije nastupa. Moj je prvi dojam bio daje vrlo prize mljena i normalna. Shvaam daje takva pomisao Predgovor 73 bila nepristojna, ali oekivao sam luckastu osobu odjevenu u odjeu Novog doba koja drobi pseudopsiholo ke fore. Umjesto toga, dok smo zajedno sjedili u zelenoj sobi, osjeao sam se posve opu teno. Imao sam potrebu da joj ispriam to sam sve pro ao tijeko m protekle godine te kako sam elio biti pedijatar i kako sam htio prestati mislit i o nadnaravnim sposobnostima i smrti. Nisam mogao govoriti, samo sam htio plaka ti. Olak ala mi je tako to smo razgovarali o mom rancu s konjima i o mojoj djeci. Iznenada mije rekla: Melvine, znam da ti nije bilo lako. elim da zna , ona djeca koj oj si pomogao na tvojoj su strani. Govorila je o istoj djevojici za koju mije reka o holandski medij. Rekla je da ima poruku za mene. I onda je od rijei do rijei pon ovila poruku koju mije prenijela Holandanka. Poruka je sadr avala iznimno osobne d etalje koje je bilo te ko izmisliti ili pogoditi i za koje smo znali samo ta djevo jica i ja. Ignorirao sam Holananku, ali Svlviju nisam mogao. Bila je potpuno iskrena i nepat vorena. Nakratko sam pomislio kako je to neka nevjerojatna sluajnost ili pak luka v plan Holananke i Svlvije Browne da me nasamare. Koji bi im bio motiv? pitao sam s e. Sav taj trud kako bi me nagovorile da nastavim istra ivati iskustva klinike smrt i? Sjetio sam se to me moj mentor John Hopkins nauio: Melvine, ako pone vjerovati kako j edna od milijun sluajnosti mo e objasniti ovo to se dogaa, onda e tvoji izgledi da ima pravo biti jedan prema milijun! Rekao mije to, uvjeren kako je sluajnost utoi te za l ijene mozgove; za znanstvenika sluajnost ne postoji. Vratio sam se doma posve osvje en. Oito je obja njenje bilo da su oba medija, neovisn o jedna o drugoj, dobila identinu poruku koja je imala znaenje samo za mene. One s u bile pasivni prijenosnici poruke djeteta koje je umrlo. Kao medicinski znanstv enik vrsto sam odluio otkriti kako je takav prijenos mogu. Mo da je injenica to nisam mao nikakav sustav uvjerenja o duhovnom, osim to sam nedjeljom gledao nogomet, bi o razlog za to sam trebao nastaviti na tom podruju. Moje je istra ivanje pokazalo da su iskustva klinike smrti stvarna, ali i da prouava njem mehanizma tih iskustava uimo da su sva ljudska bie povezana sa svemirom i sa svime u njemu stoje bilo i to e, ikad biti. Uimo kako zapravo postoji vrsta znanstve na baza kojom se mo e objasniti kako mediji mogu razgovarati s mrtvima i kako mogu omoguiti duhovno i fiziko iscjeljenje. 14 Ona strana i povratak Polazi te mije bilo osnovno pitanje, koje mi je jednom jedan djeak postavio o svom iskustvu klinike smrti. Zamalo da se nije utopio u automobilskoj nesrei. Rekao je da se auto napunio vodom i da se sve odjednom zacrnilo. I onda sam bio u velikom re

zancu. Pitao sam ga o kakvom je velikom rezancu rije. Odgovorio je: Mo da je bio spir alni rezanac. Ali nije mogao biti pravi rezanac jer mislim da pravi rezanci nema ju dugu. Mora daje to bio tunel. Putovao je du tunela i posjetio ivotinjski i ljuds ki raj. Alije li to bilo stvarno? upitao me je. To je pitanje koje svi mi postavljamo kad se radi o takvim iskustvima. Njegovo sam pitanje postavio vodeim amerikim teorijsk im fiziarima u Los Alamosu u Meksiku. Pitao sam ih stoje stvarnost i kako znamo j e li ne to stvarno ili nije. Od njih sam nauio kako je djetetov opis iskustva klinik e smrti stvarniji nego iskustva koja primamo obinim osjetilima. Fiziari govore o ne-lokalnoj stvarnosti kao osnovnoj stvarnosti ivota. To je razina stvarnosti u kojoj ne postoje ni vrijeme ni prostor i sve se zbiva odjednom. Nam a je to iznimno te ko shvatiti jer smo, bar na jednoj razini, biolo ki strojevi s un utarnjim biolo kim satom koji otkucava. Toliko smo uvjetovani percepcijom stvarnos ti preko na ih pet osjetila da ne mo emo dokuiti kakva stvarnost uistinu jest. Onaje uzorak energije koja postoji u prirodi, uzorak koji sadr ava sve stoje ikad bilo i to e ikad biti. Djeca koja su imala iskustvo klinike smrti nemaju problema s prihv aanjem ove ideje. Jedan je djeak napisao sljedee o svom iskustvu klinike smrti: Jedno m sam vidio svjetlost. Nije bila ni ta poput onoga to mo ete zamisliti jer je bila po put zvuka koji je postojao samo u ti ini mrklog mraka... Svjetlost je uzorak koji neki nazivaju ivot. Usponi i padovi, radosni trenuci, tu ni, dobri, lo i, jedina stva r koja je stvarna, ali samo nadomak na ih ruku. Kada sam drugog djeaka upitao kako d ugo mu je trajalo iskustvo klinike smrti, odgovorio je: Mo da je bila sekunda, a mo da je trajalo kao cijeli moj ivot. U raspravi o ne-lokalnoj stvarnosti fiziar Paul Davi izjavio je: De ifrirali smo kozm iki kod. Mi koji smo animirana zvjezdana pra ina dobili smo uvid u zakone na kojima se zasniva svemir. Kako smo se povezali s ovom kozmikom dimenzijom, ostaje zagon etka. No ne mo emo porei tu vezu. Kada sam proitao njegovu izjavu, odjednom sam znao stoje ta veza. Onaje zacijelo ista biolo ka struktura koja nam omoguava da imamo iskustva klinike smrti, tj. desni sljepooni re anj. Predgovor 15 To mi se inilo posve razumno. S druge strane, tu su teorijski fiziari koji protekl ih pedeset godina poku avaju objasniti kako se na materijalni svijet zapravo zasniv a na pulsirajuim, beskrajnim obrascima svjetlosti i energije. Tu su onda i mistic i, mediji i oni koji su imali iskustvo klinike smrti koji nam govore kako su vidj eli razinu stvarnosti koja sadr ava sve znanje, gdje vrijeme i prostor nemaju znaen ja i koja je ispunjena svjetlo u ljubavi. Na desni sljepooni re anj na a je veza s ne-lo alnom stvarnosti ili, kako je to jedno dijete nazvalo, onim stvarno stvarnim mjest om. Ne samo da mo emo letimice vidjeti tu ne-lokalnu stvarnost nego najnoviji znanstve ni dokazi upuuju na to da mi neprestano komuniciramo s njom. Razvojni biolog Rupe rt Sheldrake smatra da uope nismo biolo ki strojevi, nego da se zasnivamo na uzorci ma energije koji su genetski kod za na e tijelo i pona anje, uzorci koji postoje u p rirodi ili u ne-lokalnoj stvarnosti. Prema Sheldra-keu, razvoj svijesti samo je odraz promjena u uzorcima energije koji su osnova ivotinjskih i ljudskih oblika. To obja njava velike rupe u evoluciji i nagle razvojne skokove kao to su sisavci ko ji doje mlado ili pak drastinije promjene u anatomiji kao to su razvoj ruku i nogu . On tvrdi daje to taj uzorak koji se razvija i mijenja, a te se promjene onda o dra avaju u promjeni oblika tijela ili pona anja. Da zakljuim, najnoviji znanstveni napreci sugeriraju da postoji ne-lokalna stvarn ost koja sadr ava glavnu matricu za na a tijela, na e pona anje i vrlo vjerojatno za na e pamenje. Ne ovisi o vremenu i prostoru. Ta nam je stvarnost dostupna preko biolo ke strukture s kojom se svi raamo, preko desnog sljepoonog re nja. Napokon sti emo do znanstvene hipoteze koja se vrsto uvrije ila kod suvremenih znanst venih trendova, a koja obja njava kako Svlvia Browne mo e komunicirati s ljudima koj i su umrli ili biti posrednik u duhovnom iscjeljenju. Ona jednostavno ima razvij eniji desni sljepooni re anj od veine nas. To je mo da bio dar s kojim se rodila, isto kao to se Carl Lewis rodio iznimno atletski nadaren, ili gaje mo da duhovno iskust vo ili iskustvo klinike smrti pokrenulo ili pojaalo. Unutar ne-lokalne stvarnosti obrasci onih koji su umrli i dalje postoje. Vrijeme

nema znaenja u toj stvarnosti. Oni se tako, na-ravnOj mogu vratiti nama uz pomo d esnog sljepoonog re nja i komunicirati s nama poslije smrti. Teoretski je takoer mog ue da mi stupimo u kontakt s niima. J6 Ona strana i povratak Sada mo emo shvatiti znanstvenu osnovu duhovnog iscjeljivanja. Kada Svlvia omogui d uhovno iscjeljenje, ona najvjerojatnije komunicira direktno s glavnom matricom k oja programira tog pojedinca. Vrlo je vjerojatno da se pogre ke u obrascima na ih sa da njih tijela mogu ispraviti ulaskom u glavnu matricu preko desnog sljepoonog re nja . I ja sam u svojoj lijenikoj praksi zabilje io sluaj nevjerojatnog iscjeljenja koje je nastalo zbog duhovne korekcije djetetova DNK. Sad sam, napokon, stigao do zna nstvene hipoteze koja tono obja njava kako se to moglo dogoditi. Ali moramo zapamtiti da su takva iscjeljenja vrlo rijetka. Kao to mi je jedna tu na majka rekla za molitvu i duhovno iscjeljenje: Kad bi sve ovisilo o snazi volje i iskrenoj molitvi, ovaj Odjel za rak sutra bi bio prazan. O alo eni roditelji pitaju me za savjet to se tie posjeta mediju. Ja im ka em da sam neu olog i istra iva iskustva klinike smrti. Jedini medij s kojim sam imao iskustva jest Svlvia Browne. Znam mnogo o alo enih roditelja koji su se napokon pomirili sa smru vo ljene osobe zahvaljujui njezinim duhovnim tumaenjima. Meni je definitivno pomogla u kritinom trenutku mog ivota i za to sam joj duboko zahvalan. Mislim da znanost nee nikada moi ni dokazati ni opovrgnuti sposobnosti koje ima Sv lvia Browne. Moja istra ivanja samo pokazuju da ne postoji razila enje izmeu vjerovan ja u nadnaravne sposobnosti i najnovijih znanstvenih spoznaja o funkcioniranju s vemira. Meutim, nakon to sam sve uzeo u obzir, moje iskustvo sa Svlvijom bilo je iskustvo vjere. Mogao sam vrlo lako ignorirati, ak ismijati ili omalova iti informaciju koju mije kanalizirala. Umjesto toga, vjerovao sam osjeajima svoga srca, a ne loginog znanstvenog uma. Nije mi rekla to da inim, nego mije dala hrabrost da uinim ono to z nam daje ispravno. Proitajte ovu knjigu i nauite vjerovati svojoj intuiciji i svom unutarnjem glasu. Nekoliko rijei itateljima Ovo je knjiga o vama. Govori o moi koju vam je Bog dao, o tome kako se mo ete ponovno povezati s njom i k ako je mo ete upotrijebiti da inite dobro. Govori o jednostavnim stvarima koje mo ete initi svaki dan kako biste bitno utjecal i na svoj ivot i na ivot onih koje volite. Govori o susretu s duhovnim vodstvom i anelima te o ponovnom susretu s voljenim o sobama koje su preminule. Govori o povezivanju s pro lim ivotima i o vjenosti duha. Govori o va em zdravlju, odnosima, obitelji, djeci, o razlogu va eg postojanja ovdje i o onim drugim, pravim ljudskim brigama koje vas bude nou i ne daju vam mira. Govori o aroliji i udima te potpori koju imate od onih s One strane koji su uvijek u va oj blizini i samo ekaju da nauite kako ih mo ete primijetiti. Govori o tome kako se nikad vi e ne morate osjeati usamljeni, bespomoni ili bezvrije dni. Govori o tome kako se nikad vi e ne morate bojati smrti... ili ivota. Zovem se Svlvia Browne. Ili ako hoete: Svjetski priznata vidovnjakinja Svlvia Brow ne! kako me moj dragi prijatelj Montel Williams najavljuje u svom ouu. Provela sam etrdeset i sedam godina radei sve i sva ta - imala sam dvadeset tumaenja na dan, pre davala sam, nastupala na radiju i televiziji, istra ivala pojave duhova i zloine, p rouavala sam paranormalne pojave, radila s vi e od stotinu lijenika i psihijatara di ljem Amerike, osnovala vlastitu crkvu, izdala autobiografiju koja je bila bestse ler i sve to uz neprestano, cvrkutanje moje duhovne vodilje Francine u u ima. Malo je udno poeti knjigu o vama govorei o sebi. To me Dodsiea na tipinu reenicu narc soidne osobe: Dosta o meni. to 18 Ona strana i povratak vi mislite o meni? Ali tomu i slu i ovaj dio knjige - da vam se predstavim. Roena sam 1936. g. u Kansas Citvju u Missouriju, predivnom ocu Billu Shoemakeru i majci Celeste Shoemaker, koju u pristojno predstaviti kao ne ba zabavnu enu. Ipak, o na je bila moja genska veza s njezinom majkom i mojom spektakularnom, predragom i iznimno vidovitom bakom Adom Coil, iji je dar vidov-nja tva bio star tri stotine

godina. To je bio jedini razlog zastoje moja majka vrijedila toliko mog ulo enog t ruda. Zahvaljujui Bogu, svom nasljeu i otisku - ivotnoj karti koju svi zacrtamo na Onoj s trani prije nego to doemo ovamo - roena sam vidovita. ak sam se rodila s posteljicom oko glave, drevnim znakom daje novoroene roenjem dobilo dar vidovnja tva. Da budem iskrena, u ranom djetinjstvu moj mije dar vi e bio teret. Imala sam pet g odina kad sam za veerom vidjela kako lica obiju mojih prabaka nestaju. Nimalo lijep prizor, vjerujte mi. Obje su umrle u sljedea dva tjedna. Mislila sam da sam ih j a nekako ubila dok mi baka Ada nije s puno strpljenja objasnila to vidim i kako m i moja vidovitost to omoguava. Poslije sam najavila djedovu smrt obitelji prije n ego stoje tata uspio dojuriti doma da nam priopi tu tu nu vijest. Obavijestila sam roditelje kad sam imala tri godine da u dobiti sestru kad mi bude est godina (nije dan vidovnjak nije sto posto toan - Sharon se po urila i rodila se mjesec dana prij e mog estog roendana). Vidjela sam kako nas duhovi posjeuju s jednakom jasnoom kao to sam vidjela ostale osobe u sobi. Pretpostavljala sam da ih svi ljudi vide dok m i baka Ada nije objasnila kako i za to smo ona i ja drukije namje tene od ostalih. Znal a sam otvoriti vrata prije nego to bi netko pokucao i znala bih tko stoji pred vr atima prije nego to sam ih otvorila. Jedno sam poslijepodne uspanieno odvukla oca iz kina vri tei: Sharon ne mo e disati! Stigli smo doma i otkrili da se sru ila i da ima obostranu upalu plua... Mogla bih nabrajati i nabrajati. A i jesam, sad kad proita m to sam napisala u zadnjem odlomku. Imala sam pet godina kad sam napokon postala dovoljno znati eljna da progovorim o tim drugim ljudima za koje mi se inilo da ih nitko osim mene ne vidi. Moja se obite lj okupila u dnevnom boravku i sjetno je govorila o nekom preminulom roaku kad se poeo pojavljivati lik mu karca iza bake Ade. Postajao je sve jasniji dok ga nisam mogla jasno vidjeti kao to sam vidjela nju. Pitala sam je tko je on, a ona me smi reno zamolila da ga opi em drugima. Nekoliko rijei itateljima 79 Visok je, ima crvenosmeu kosu, nosi male naoale s metalnim okvirima i oko vrata mu visi rog koji upotrebljava da uje kako drugi ljudi di u. Nasmije ila se i bila je sretna stoje ujak Jim do ao s One strane daje pozdravi. Uja k Jim je umro 1917. g. kao rtva epidemije gripe kojom gaje zarazio jedan od njego vih pacijenata. Na moj neukrotiv dar baka Ada uvijek je reagirala s potporom, ljubavlju, uvidom i dubokim suosjeanjem ene koja je to pro ivjela. Tata je bio ponosan i opinjen i bilo mu je zabavno. Moja je majka smatrala da joj jo jedna vidovnjakinja u obitelji t reba kao rupa na glavi, sasvim je sluajno stalno patila od migrena i postala ovis na o pjenu avim kupkama. Vjerojatno najva niji dogaaj mog djetinjstva i jedan koji je utjecao na moj ivot kao vidovnjakinje zbio se kad sam imala osam godina. Iako su mi rekli da idem spava ti, jednu sam se no igrala baterijom. Odjednom svjetlost je postajala sve jaa dok nije ispunila cijelu moju sobu. Iz sredine te sjajne svjetlosti iza la je visoka, smirena, nasmije ena tamnokosa ena koja mije tiho rekla: Dolazim od Boga, Svlvia. Ne moj se bojati. Kako da ne. Postavila sam novi rekord u skakanju iz kreveta i zaas sam jurila niza stube vri tei na sav glas. Bacila sam se baki Adi oko vrata. Ona je bila u kuhinji i istila je povre. Jedva sam joj od straha uspjela ispriati to se do godilo. A, tako, odgovorila je gotovo zijevajui, kao da se takve stvari svakodnevno dogaaju. To je bila tvoja duhovna vodilja. Do la je da ti pomogne. Mo e li mi podii on mrkve? Ispostavilo se daje moja duhovna vodilja po imenu lena podrijetlom iz plemena Az teka i Inka te da je umrla u svojoj rodnoj Kolumbiji poetkom 16. stoljea. Ubrzo sa m prestala biti upla ena djevojica i poela sam joj zapovijedati. Rekla sam joj da u j oj promijeniti ime u Francine. Bila je toliko velikodu na da joj to nije smetalo i do dana dana njeg Francine je moja stalna pratilja, prijateljica, savjetnica, uite ljica, osoba kojoj se povjeravam i koja me titi... do odreene mjere. Ona zna da su pogre ke i te ka vremena neizbje ni i potrebni za razvoj ljudskog duha te je dopustil a da iskusim dovoljno i jednoga i drugoga. Kao duhovna vodilja prekrasno obavlja svoj posao. Ali kao za titi od ivotnih boli i povremenog oaja koji nas zna smo diti, dala bih joj +2. Kao i sve duhovno vodstvo, Francine je od samog poetka imala jasniji pregled razl

oga za to sam ovdje. Imala sam deset godina kad sam kasno jedne veeri vidjela maske klasine grke komedije i 20 Ona strana i povratak tragedije projicirane jednu preko druge na zidu svoje spavae sobe. Prije nego to s am uspjela pitati to to znai, Francine je izjavila jasno i glasno: Svlvia, ovo jeiv oj ivot. Takoer me obavijestila da u jednog dana biti poznata vidovnjakinja, da u pom agati ljudima i da u govoriti pred velikim auditorijem. I sve se obistinilo, ak i one te ke tragedije s kojima se susreem svaki dan u svom radu, unato tomu to nepresta no nagla avam kako je smisao za humor i te kako bitan u na em ivotu, kao i duhovnost. U knjizi ponavljam dvije injenice jer su doista va ne: nijedan vidovnjak, ukljuujui i mene, ne mo e biti sto posto toan i nijedan pravi vidovnjak, ukljuujui i mene, ne mo e vidjeti svoju budunost. Bog nam je velikodu no dao dar ne da bismo ga dr ali za sebe i tratili na loto i nagaanje tko e osvojiti prvenstvo u amerikom nogometu, nego da ga isto tako velikodu no dijelimo s drugima. Taj je dar poput djeteta i nije na e v lasni tvo. Dobili smo ga da ga uvamo i njegujemo i pretvorimo u produktivnu, suosjea jnu energiju, a ako ga rabimo u pogre ne svrhe, onda smo i zaslu ili da ga izgubimo. U mojoj obitelji nije bilo jedinstvenog pristupa, tako da sara odgajana kao kato likinja, idovka i u tradiciji Episkopalno-lute-ranske crkve s naglaskom na katoli cizam. Bilo je trenutaka kad sam po eljela biti asna sestra. Meutim, nisam mogla ost ati ozbiljna lica pri pomisli da bih bila asna sestra, pa sam odluila biti uiteljic a u katolikoj koli, to sam i bila osamnaest godina. Uz Francineino neprestano cvokotanje koje mije odzvanjalo u u ima i s Bo jim darom, za koji sam osjeala da se moram njime koristiti, napokon sam shvatila da biti vid ovita i strastveno duhovna ne iskljuuje jedno drugo. Mogla sam i morala sam posve titi svoj ivot jednomu i drugomu. Poela sam se baviti tumaenjima. Ne hvalim se kad ka em da sam ubrzo postala svjesna da ljudima mogu ne samo promijeniti ivot nego ga i spasiti. No svaka informacija sti e kroz mene, a ne od mene, tako da sam zaslu na jedino za to to imam dar i to sam voljna naglas rei informaciju koja mije dana. Poela sam dijeliti ono to znam sa skupinom prijatelja, pa onda s njihovim prijatel jima. Petnaest ili dvadeset ljudi u neijem dnevnom boravku pretvorilo se u dvijetri stotine u crkvi ili dvorani gradske vijenice, stoje onda preraslo u nastupe n a televiziji i radiju i prepune dvorane s auditorijem od dvije do tri tisue ljudi . to sam vi e znala o nadnaravnim moima i duhovnosti, to sam vi e eljela znati. Postala s am nezasitna uenica teologije i kompaNekoliko rijei itateljima 21 rativne religije. Proitala sam svih 26 verzija Biblije, kao i sve ostale va ne reli gijske knjige do kojih sam mogla doi - od Kur'ana i Tal-muda preko Budinih uenja d o Egipatske knjige mrtvih. Godine 1974. osnovala sam Zakladu za istra ivanje nadna ravnog Nirvana (sad se zove Korporacija Svlvia Browne). To je profesionalna neprofit na organizacija, a bavi se istra ivanjem i prouavanjem paranormalnoga. Postala sam ovla ten i akreditiran majstor hipno-terapeut, ne da bih vidjela koliko ljudi mogu pretvoriti u koko i ili balerine kako bi se osramotili pred publikom koja ih ismi java, nego da doprem do bogatstva duhovnog znanja koje se nalazi u nesvjesnom um u svakog ovjeka i dostupno mu je. Hvala Bogu, ljudi govore, pa je moj ugled rastao zajedno s brojem klijenata i na posljetku se pro irio na sve kontinente diljem kugle zemaljske. Poeli su me zvati i policija i medicinska zajednica. Tra ili su moju pomo u svemu, od nerije enih umorst ava i nestalih osoba do fiziolo kih i psihikih problema koji nisu reagirali na trad icionalan nain lijeenja. Bila sam ponosna i sretna to mogu pomoi. Nikad nisam ni cen ta tra ila od njih i nikad neu. Onog dana kad budem tra ila ek za svoju pomo u nala enju nestalog djeteta ili ubojice ili za pomo lijeniku u dijagnosticiranju ili lijeenju medicinskog i psihikog problema koji ugro ava neiji ivot, pretpostavljam, moj e mi dar biti oduzet i tako mora i biti. Tijekom svega toga moj me osobni ivot dr ao poniznom i dokazao mi, bez imalo sumnje , da mi Bog nije podario mo predvianja kako bih je upotrebljavala za sebe. Bila sa m udana tri ili etiri puta, ovisno o tome hoemo li ubrojiti brak od tjedana dana s klopljen iz inata kad sam imala esnaest godina. Moj gaje mudri otac odmah dao pon i titi. Ali nema pogre aka i zahvaljujui tim uenjima, preselila sam se 1964. g. u Kalif

rniju, kamo i pripadam, gdje su mi podarena dva sina i troje spektakularnih unuk a koje obo avam. Godine 1986., motivirana vjerovanjem da je duhovnost bez akcije obina retorika i sve veom svijesti daje stvaranje i odr avanje veze izmeu nas i na e Bo je biti u nama na jva nija veza koju mo emo njegovati u ovom ivotu, osnovala sam Dru tvo Novus Spiritus ( Novi duh). Nije vezano ni za koju vjeru i zasniva se na mojoj kr anskoj gnostikoj te ologiji, uz primjesu raznih drugih vjera. Zasad imamo gotovo ezdeset sveenika i vi e tisua lanova. Molimo se i slavimo blagonaklonog Boga koji nas voli i koji nas je 22 Ona strana i povratak sve stvorio, a ne prihvaamo gt ube, okrutne pojmove kao to su grijeh, krivnja i os veta. Aktivna smo duhovna zajednica, ponosna na svoje dnevne molitvene lance koj i znaju ukljuiti na stotine tisua ljudi. Brinemo se za beskunike i nemone i bavimo s e humanitarnim pothvatima koliko nam na a novana sredstva dopu taju. Na a su vrata, ruk e i srca irom otvoreni, ali na moj zahtjev imamo vrlo rigoroznu politiku to se tie novih lanova. Ako elite saznati ne to vi e o Novus Spiritusu, slobodno nazovite moj ur ed, broj se nalazi na kraju ove knjige, i pitajte. Uvijek ete biti dobrodo li, ali neemo vas nagovarati ili vam dosaivati da nam pristupite ili vam se pojaviti pred vratima ili vas pak zgrabiti na cesti i odvui. Oduvijek sam osjeala da svojim klijentima i prijateljima dugujem vi e od predavanja i tumaenja, knjigu koju mogu ponijeti doma i koja e im pomoi da nau odgovore kad im nisam u blizini i koja e ih, stoje najva nije, tje iti u trenucima najveih problema i oaja. Mislila sam da e biti najbolje ako to ne bude samo knjiga koja e obja njavati osnove ivota i smrti i Onu stranu vienu mojim oima vidovnjakinje nego neka vrsta poe tnice koja e im dati upute kako te osnove upotrijebiti. Jednu sam veer uz veeru rek la svojoj prijateljici Lindsav Harrison, koja je priznata scenaristica: Hajde da zajedno napi emo knjigu. Ona je rekla: Nisam jo nikad napisala knjigu. Morat e nai ne a drugoga. Ja sam rekla: Mislim daje vrijeme da napi e knjigu, a ja sam vidovita, pre ma tome uti i kimaj glavom. Znala je da tu logiku ne mo e pobiti pa je umuknula i ki mnula glavom. Ovo je knjiga koju sam godinama eljela napisati. Temelji se na mojim spoznajama s teenim tijekom ezdeset dvije godine mog ivota. Znam daje Bog iv i zdrav. On nas je stvorio. On nas neprestano voli, vjeno i bezuv jetno i On je isto toliko dio nas kao to su to na i roditelji, djedovi i bake i svi ostali na i preci. Znam daje Ona strana, kao i duhovi koji ondje ive, stvarna kao i zemlja na kojoj mi ivimo te da je jedina stvar koja odvaja ovo ovdje od onoga ondje veo koji stvara m ala razlika u razini vibracije. Znam da smrt ne postoji zato stoje na duh uvijek bio iv i uvijek e biti. Mi smo vjen i kao i Bog koji nas je stvorio. Znam da napu tamo dom na Onoj strani mnogo puta i vraamo se na zemlju kako bismo is kusili i prevladali negativnost te uili od nje u vjenom procesu duhovnog usavr avanj a. Mi biramo Nekoliko rijei itateljima 23 tko i to emo biti prije nego to doemo. ak i zapi emo u otisku, koji nam slu i kao kart o elimo postii tijekom svog kratkog izleta. Znam da smo vjeno okru eni duhovnim vodstvom, anelima i preminulim voljenim osobama, kao i samim Bogom, te da su nam svi oni dostupni ako nauimo komunicirati s njima . Napokon, znam da ako vam samo jedna stvar u ovoj knjizi pomogne da imate jo vi e lj ubavi, radosti, nade, snage i mira u ivotu, bit u poa ena i bit e usli ana jo jedna m olitva. Iz dubine srca elim vam da vas Bog blagoslovi. Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo Gotovo sve religije na zemlji prihvaaju injenicu da na e du e nad ive smrt. Ali ako ka et ljudima da vi komunicirate s tim du ama, mislit e da ste ludi. Znai, du e postoje, al i mi ne mo emo s njima komunicirati? Ja mislim daje to suludo. Naravno da mo emo! I mi to stalno inimo, bili mi toga svjesni ili ne. Zapravo, mi nikad nismo sami. U svakom trenutku svog ivota okru eni smo skupinom ko ja dolazi s One strane i koja nas podr ava, zna, voli i razumije bolje nego to mi z namo, volimo i razumijemo sami sebe.

Vjerujem da bi vam bilo lak e vjerovati kad biste mogli jasno vidjeti i uti svoju d uhovnu potpornu skupinu kao to vidite i ujete ljude koji vas okru uju. Ali sagledajt e to ovako: Kada svakodnevno napu tate svoj dom i kuu i idete na posao, prestajete li vjerovati u njihovo postojanje dok se opet ne pojave pred vama? Naravno da ne . Ma koliko te ak, poticajan ili zahtjevan va dan bio, nikad neete pomisliti da na k raju dana va dom i obitelj nee biti ondje gdje ste ih ostavili. Budui da se ono to se vama dogaa u svakodnevnom ivotu na identian nain zbiva u ivotu du e, va um i srce mogu biti uvjereni da su va vjeni dom i obitelj isto tako stvarni . Napustili ste svoj dom - Onu stranu - i svoju duhovnu obitelj kako biste se pr ihvatili ovog posla, ovog lo eg kampiranja, ovog napornog zadatka koji se zove ivot . Iskreno reeno, iznenaena sam to se svi ne raamo s kamperskom opremom. I kada zavr it e svoj posap/ ivgt, nai 26 Ona strana i povratak ete taj isti dom i obitelj koji vas ekaju ondje gdje ste ih ostavili, sigurni, poz nati i sretni to vas vide, a vi ete se pitati za to ste uope oti li. Ako ste kao ja pro veli ivot udei za domom ma gdje bili, to je zato to se na e du e sjeaju i ude za mjes dje smo ve bili. Dok budete itali knjigu, mo da ete se pitati, a mo da to ve sada init ako ona to zna? Umjesto da neprestano ponavljam isti odgovor, stat u na trenutak i odgovorit u vam sada kako bih vas uvjerila da ne elim da tratite vrijeme nagaajui. Provela sam svaki dan tijekom proteklih etrdeset i sedam godina u izravnom kontak tu s Onom stranom, ne samo preko moje duhovne vodilje Francine nego i preko duho va koji su se pridru ili mojim klijentima tijekom mojih tumaenja. Francine mije dal a gomile informacija, od ega ni ta nisam prihvatila zdravo za gotovo. Umjesto toga, upotrijebila sam ih kako bih unaprijedila onih etrdeset i sedam godina iscrpnog istra ivanja i iskustva koje sam dokumentirala u spisima u svojoj ordinaciji. Nisa m samo skeptik nego sam iz Mis-sourija, dr ave gdje se tra e dokazi. Dakle, sve to se pojavljuje u ovoj knjizi, najprije sam ja preispitala, istra ila, testirala i pon ovno testirala, prouila i osobno ocijenila. S One strane S One strane dolazi na duh kada ulazimo u utrobu i ekamo da se rodimo i onamo odla zi kada umremo. To je nebesko carstvo, raj, neopisivo ljep e nego to to na zemaljski um mo e zamisliti. Mi obino zami ljamo daje ondje negdje, iznad oblaka, iza mjeseca i zvijezda, iza Oza i Nigdjezemske. I to je razumljivo jer je ondje negdje beskonano i tajanstveno, kako mi i zami ljamo Onu stranu. Ali istina jo vi e oarava, ali i tje i: Ona strana je ovdje meu nama, u drugoj dimenzij i koja je polo ena na na svijet, nekih trideset centimetara iznad onoga to mi smatra mo u razini zemlje. Njezina je vibracijska frekvencija bitno vi a nego na a, zato je n e percipiramo. Kao analogiju mo emo navesti zvi daljku za pse. Njezina je frekvencij a tako visoka daje normalno ljudsko uho uje kao ti inu, ali ivotinje je uju jasno i g lasno. (Dio Bo jih darova koje mediji dobiju jest sposobnost da osjete iri raspon v ibracijskih frekvencija, pa mo emo komunicirati s duhovnim svijetom lak e nego obini lj udi.) Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 27 Ljudi koji su vidjeli duhove uvijek ih opisuju kako lebde iznad zemlje. Za to post oji opravdano obja njenje - oni doista lebde iznad na e zemlje. I nalaze se u razini zemlje s One strane. Mi smo zapravo duhovi u njihovu svijetu, dijelimo isti pro stor, ali smo nestvarni, jer su sva bia potpuna i posve iva tek u svijetu duhova. Francine mi daje informacije o Onoj strani, a ja ih onda potvrujem pomnim istra iva njima, ukljuujui i regresivnu hipnozu, o kojoj emo detaljnije govoriti poslije. Sam u lokaciju One strane odredila sam obrnutim putem. Prije nekoliko desetljea vodil a sam klijenticu Anne kroz smrt koju je do ivjela u jednom od pro lih ivota. Opisala je svoju obitelj, koja se okupila oko njezina kreveta kako bi se oprostila od nj e, kao i jednostavan sobiak s plinskom rasvjetom u kojem je umirala. Na njezino i znenaenje, a i moje, kada se pojavio legendarni tunel koji je trebao odvesti njez in duh na Onu stranu, on se nije protezao od njezina tijela do stropa ili neba, ve do druge strane sobe i ju nih polja u daljini i nalazio se gotovo neprimjetno iz nad zemaljske razine koju je napu tala. Kada je klijent za klijentom, bez mog navoenja, poeo opisivati identino iskustvo tu nela, a katkad i mosta, koji nije vodio gore u drugu dimenziju, ve je bio paralel an sa zemljom, jednu sam no to podijelila s Francine, uvjerena da e to biti novost

i za nju. Rekla sam: Ona druga strana je ovdje! Ona je odgovorila: Naravno, ona je ovdje. Pomalo nestrpljiva, tra ila sam da mi objasni za to mi to nikad nije spomenula. Odgo vorila mije svojom tipinom i frustrirajuom logikom: Nisi me nikad pitala. U jednom od kasnijih poglavlja itat ete o mom bliskom susretu sa smrti. Nije mi tr ebala dodatna potvrda o lokaciji One strane, ali mogu potvrditi da sam, kao i An ne i bezbroj drugih klijenata, vidjela tunel kako se prote e od mog tijela vodorav no prema domu bijele svjetlosti, a ne prema gore. Mi na zemlji odreeni smo iritantnim zakonima vremena i prostora na e dimenzije. To su zakoni koji su pridonijeli da u na em rjeniku postoje pojmovi kao to su kasniti, gu zastoj prometa i puni stresa. Stanovnici One strane radosno funkcioniraju bez takvi h ogranienja te umjesto toga u ivaju u slobodi univerzalnih zakona kao to su beskonan ost i vjenost. Na i ivoti ovdje traju kao treptaj oka s One strane i entiteti ondje nemaju predod bu o rijei poput gu va jer ih na tisue stane u dizalo, a da se.n<? tiskaj . 28 Ona strana i povratak I Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 29 A to ka ete na ovakvu budunost? Svi duhovi s One strane imaju trideset godina. (Da, to ukljuuje i nas, bez obzira na to imali dvije ili devedeset i dvije godine kad stignemo tamo.) Kada mi je to moja duhovna vodilja Francine, moj strunjak za Onu stranu, prvi put rekla, pitala sam: Za to trideset? Ona je odgovorila: Za to ne? I to j bio kraj razgovora. Ali trideset je dobra fizika starost za opu populaciju - dota d smo prihvatili svoja tijela koliko je to mogue. Duhovi mogu preuzeti zemaljski izgled kad nas posjeuju kako bismo ih lak e prepoznali, ali u svakodnevnom ivotu s O ne strane ne samo da imaju trideset godina nego mogu birati kako e izgledati - od visine i te ine do boje kose. Htjela bih ne to pojasniti, ako ve nije jasno. Kako bih opisala Onu stranu i razlik e izmeu ivota ondje i ovdje na zemlji, upotrebljavam zamjenice kao to su mi i oni. Ali molim vas, shvatite da smo mi bezbroj puta bili oni i mi emo postati oni opet kad zavr imo s ovim ivotom ovdje. Svi mi ovdje i oni s One strane dio smo iste cje line, niti smo u savr enoj tkanini Bo je kreacije. Razdvaja nas samo prirodan prijel az koji nazivamo smrt, prijelaz koji je zapravo radostan dio ciklusa koji na vjeni d uh prolazi na putu doma. Suprotno onomu to se prikazuje u mitovima i na estitkama, na je dom velianstveniji i kompleksni]i od beskrajnog mora bijelih oblaka i plavog neba. S One strane nala zi se beskonaan broj planina i oceana, prostranih vrtova i uma - stoput uveana ljep ota svih uda prirode koja postoje ovdje. Krajobraz je nagla en zdanjima briljantna dizajna i raznolikosti - klasina grka i rimska arhitektura hramova, koncertne dvor ane, dvori ta, portske arene i druga javna mjesta okupljanja te kue koje su dizajnir ane kako bi zadovoljile sve elje pojedinih entiteta, tako da emo jednu uz drugu nai velianstvenu viktorijansku rezidenciju i jednostavnu drvenu kolibu ili geodezijs ku kupolu. ivotinje, koje se ubrajaju meu najsavr enija Bo ja stvorenja, takoer ive s One strane. I da budem iskrena, da ne ive, mislim kako me uope ne bi zanimalo da odem tamo.) S ve ivotinje koje postoje na zemlji postoje i s One strane, bez straha i agresije, i ondje ih cijene i po tuju na odgovarajui nain kao iste, nevine, bezazlene du e. Vjerujem da e vam laknuti ako vam ka em da sam saznala kako entiteti s One strane n e provode dane svirajui harfu. To mo e biti ugodno ako se ini povremeno, pet ili des et minuta, ali cijelu vjenost? Zapravo, stanovnici One strane neprestano su aktiv ni i poticani. Da budem iskrena, smije no je to mi govorimo da su oni mrtvi. Mi smo zaprav o mrtvi. Oni prouavaju, rade, istra uju ono to sami izaberu i, moram rei, ine to s ve om rado u. Imaju zanimljiv dru tveni ivot ispunjen zabavama, glazbom, plesom, portskim dogaajima, modnim revijama i predavanjima. Doslovno svatko mo e pronai ne to za sebe. Na raspolaganju su im sve umjetnosti, obrti i hobiji, a sve aktivnosti u prirodi koje postoje na zemlji dovedene su do krajnjih granica. Rijei poput gnjava a, usamlje nost i dosada nisu dio tamo njeg rjenika. Posebno me fascinira injenica da entiteti s One strane takoer stvaraju, od izuma p reko lijekova do dobre umjetnosti, glazbe, filozofije, a ima i znanstvenih otkria

. Suptilnom telepatijom oda ilju te kreacije onima na svijetu koji imaju odgovaraj ue vje tine, alatke i posveenost da ih ostvare. Ako ste se ikada pitali za to do va nih iznenadnih filantropskih otkria dolaze gotovo istodobno dvije osobe u razliitim di jelovima svijeta, sada znate: oni s One strane ele biti sigurni da e njihovi najpl emenitiji doprinosi dobiti to veu pozornost na zemlji. To nimalo ne umanjuje zaslu ge onih briljantnih osoba meu nama koje dolaze do takvih iznenadnih otkria. Entite ti s One strane tra e nadarene, vrijedne ruke i srca koji e izvr avati njihov rad, a nama je isto toliko potrebno njihovo bo an-sko nadahnue. Telepatijaje najpopularniji oblik komunikacije izmeu duhovnih entiteta, ali i ver balna je komunikacija neote ana, jer govore i razumiju sve jezike. Univerzalan jez ik s One strane rjeit je i deskriptivan aramejski koji se govorio u staroj Siriji . To je bio dijalekt kojim su govorili Isus i njegovi apostoli. Ali nema potrebe uiti aramejski prije nego to umremo. Kao i svi ostali entiteti s One strane, imat emo pristup svem znanju kad stignemo onamo, ukljuujui sjeanja na sve pro le ivote, ko a su pohranjena u velianstvenoj Dvorani arhiva koja je natkrivena kupolom. Ondje postoje goleme knji nice u kojima se nalazi i aka a kronika, koju Francine opisuje k ao pismeni prikaz Bo jeg pamenja. Svi entiteti imaju neprestanu i potpunu vezu s Bo gom, koji im nudi informacije i odgovore preko utoenog znanja koje se oda ilja izravn o od Duha Svetoga u um. S One strane nema negativnosti, nema agresije, nema ega, ljubomore ili ponosa, n ema prosuivanja. Te su osobine iskljuivo ljudske tvorevine, a ne Bo je. I te su ljud ske osobine upravo razlog za to donosimo naizgled suludu odluku da s vremena na vr ijeme 30 Ona strana i povratak napustimo dom s One strane i s. te kim mukama proputujemo jo jednom inkarnacijom. Svrha na eg dolaska jest da uimo i skupljamo znanje kao Bo ji nastavci koji osjeaju i do ivljavaju. ula sam i itala nekoliko tumaenja ovoga koje impliciraju da se sa svako m inkarnacijom na duh razvija u elji da se pribli i Bogu. Ali to nije istina. Na e su ile potpuno razvijene kad ih je Bog stvorio. I to zato to smo mi dio Njega kao stoj e On dio nas i nema nikakva pribli avanja Njemu - mi smo ve ondje. Jednom sam upitala vrlo mudru du u, tad sam bila mnogo mlaa i pro ivljavala sam te ko r azdoblje, za to ivot mora biti tako te ak. Ona mije odgovorila protupitanjem: to si nau la kad ti je ivot bio lagan? Makar mije bilo mrsko priznati, imala je pravo. Stara izreka: Ono to vas nee ubiti ojaat e vas istinita je. Ne uimo ako nemamo zapreka na tu; uimo tako da svladavamo zapreke s kojima se suoavamo. Zato na i duhovi katkad os jeaju potrebu da napuste Onu stranu i dou ovamo kako bi iskusili i svladali negati vnost i sve njezine oblike, uili iz toga i zatim to znanje odnijeli natrag doma. Ali ako nam je dostupno sve znanje na Onoj strani, za to se uope izla emo takvoj negat ivnosti? Za to ne bismo jednostavno ostali u savr enstvu doma i itali o nesavr enstvu iz beskonanih izvora mudrosti? Briljantna shvaanja korisna su samo ako odmah i djelujemo. Daje Bog stvorio na e du hove da se zadovolje neisku enim spoznajama, Neil Armstrong ne bi nikad zakoraio na povr inu Mjeseca. Leonardo da Vinci bio bi previ e zaokupljen knjigama o umjetnosti da bi naslikao Mona Lisu. Amelia Earhardt ostala bi doma i svaki put kad bi ula avion kako prelijee bilo bi joj te ko u srcu. William Shakespeare proveo bi ivot obi lazei kazali ta i nikad ne bi posegnuo za perom. Jednaka takva snaga, hrabrost, disciplina, znati elja i vjera koju cijenimo kod ta kvih osoba trebali su nam da se odluimo iskusiti jo jedan ljudski ivot. I sebi i dr ugima dugujemo beskrajno po tovanje to smo uope imali petlje doi ovamo. Kada se na duh odlui preuzeti ljudsko tijelo, stvaramo otisak za ivot koji slijedi i koji e ovisiti o onome to u vjenoj potrazi za znanjem najvi e elimo iskusiti i nauit svladati. Otisak ukljuuje sve: od roditelja, obitelji i djetinjstva koje emo imat i na putu preko karijere do zdravlja, financijskih okolnosti, seksualnih sklonos ti, Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 31 braka, djece i ivotnog vijeka. Takoer se odluujemo za jednu ivotnu temu ili podruje ojem osjeamo da trebamo najvi e nauiti i to e nam neprestano biti izazov dok smo ovdj e. Postoji sedam ivotnih tema izmeu kojih mo emo birati: obitelj, dru tveni ivot, ljubav, zdravlje, duhovnost, financije i karijera. Ako bolje sagledate svoj ivot, kladim

se da postoji podruje u kojemu nikako ne uspijevate, ma koliko se trudili. U najg orem obliku to utjee na ostalih est, a vi se osjeate kao da sve inite pogre no. Nemojt e paniariti. To nije neka nedaa koja vam je nametnuta; to je podruje izazova koje s te vi sami odabrali. Zamislite to kao glavni predmet koji ste odluili studirati ova j put kako biste ga jednog dana napokon svladali. (Znam, to nije uvijek lako. Mo j je izbor bila obitelj i, vjerujte mi, ezdeset i dvije su mi godine i jo ga nisam posve svladala.) Ne samo da crtamo kartu svog otiska prije dolaska nego takoer stupamo u svete vez e s biima na Onoj strani koji e paziti na nas, tititi nas, pomagati nam i davati sa vjete tijekom na eg odabranog zemaljskog putovanja. Na najintimniji savjetnik koji s Bo jom pomoi i korak po korak zajedno s nama stvara i pregledava na otisak jest na e duhovno vodstvo. Duhovno vodstvo Svatko od nas ima svoje duhovno vodstvo, osobu s kojom smo s One strane bili vrl o bliski i kojoj smo doslovno povjerili svoju du u. To je osoba koja je pristala d a nam bude stalan i budan pratilac i pomaga onog trenutka kada smo odluili iskusit i jo jedan ivot na zemlji. Na e je duhovno vodstvo na najbolji prijatelj kojeg smo ik ada imali, no sluajno ivi u drugoj dimenziji. Svako duhovno vodstvo provelo je bar jedan ivot ovdje tako da mo e shvaati i suosjeat i s na im problemima, pogre kama, isku enjima, strahovima i slabostima koje su neizbje a n dio ljudskog svijeta. Zapravo, veina je nas ili ve bila ili e nekomu biti duhovno vodstvo. U rijetkim sluajevima duhovno vodstvo mo e biti predak ili osoba s kojom ste dijelili pro li ivot. Ali budui da se odnos izmeu vas i va eg duhovnog vodstva stvo rio izmeu va eg duha i njegova s One strane prije va eg roenja, nemogue je da je to oso ba koju ste poznavali u ovom ivotu. 32 Ona strana i povratak Kao to sam prije spomenula, moje je duhovno vodstvo ena podrijetlom iz plemena Azt eka i Inka po imenu lena, no bila sam toliko slobodna da je nazovem Francine. Roe na je u sjevernoj Kolumbiji 1500. godine i ubijena je za vrijeme panjolskog napad a na njezin grad 1520. godine. To je bila njezina jedina inkarnacija na zemlji i nikad se nismo poznavale dok se nismo srele s One strane i postale bliske prija teljice. To to se nismo nikad srele u pro lom ivotu nimalo nije umanjilo bliskost na e veze. Zadatak duhovnog vodstva jest da nuka, gurka, ohrabruje, savjetuje, podr ava i, ka o to njegovo ime ka e, da nas vodi na na em ivotnom putu. U nekim je stvarima u predno sti i to mu poma e pri radu. Kao prvo, ima najbliskiju moguu vezu s na im duhom, s bi ti onoga to mi jesmo. Prouilo je i nauilo napamet na otisak. Mi, na alost, prestanemo biti svjesni svog otiska tijekom boravka na zemlji i dogodi se da skrenemo sa z acrtanog puta. Ono nam poma e da se vratimo. Njegov povoljan polo aj s One strane om oguava mu izravan pristup bo anskom znanju, a takoer ima zavidnu sposobnost svih duh ova da bude na vi e mjesta odjednom jer nije sputano tijelom, ne to to nama igra va nu ulogu. Mo e istodobno biti na predavanju ili zabavi u duhovnom svijetu, posjetiti voljenu osobu na zemlji i pritom dr ati nas na oku. Ako vam se kojim sluajem javila slika gomile voajera koji zure u svaki va pokret i poput uljeza prate va e privatne intimne trenutke, da vas utje im... To je na e duhov no, a ne tjelesno vodstvo. Njega zanima na duh i samo na duh. Ne zanimaju ga na e ra zne tjelesne funkcije. I jo ne to, duhovno se vodstvo nee, vjerujte mi, upletati u na e izbore ili nas li iti s lobodne volje. U najboljem sluaju ponudit e mogue alternative i upozorenja. Ali na j e dogovor s njim od samog poetka da smo mi ovdje kako bismo uili i razvijali se, a ono zna da mi to ne mo emo ako nas neprestano titi od lekcija koje moramo svladati . Duhovno vodstvo komunicira s nama na razne naine i uli bismo ga samo kad bismo zna li utjeti i slu ati. ovjek bi pomislio da je meni lako zato to mogu uti kako Francine razgovara sa mnom i ak je kanaliziram kako bi mogla govoriti kroz mene, ali vjero vali ili ne, ima dana kada postanem mrzovoljna i ne obraam pozornost pa se poslij e osjeam tako glupa. To to ona danas uope razgovara sa mnom samo je dokaz njezina s trpljenja i dubine na e veze. Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 33 Nemojte misliti da ste uskraeni ako vam se ini da va e duhovno vodstvo nema glasa. U

nato tomu ono vam alje dovoljno poruka, esto preko va eg nesvjesnog uma. Ono to ste od uvijek prihvaali kao instinkt, savjest ili izrazito jasne snove vjerojatno su sig nali va eg duhovnog vodstva. Takvi su do ivljaji uobiajeni. Bez nekog razloga vozite se drugim putem od uobiajenog i poslije saznate da ste izbjegli nesreu. Nazovete p rijatelja jer vam je do lo i onda otkrijete daje ba u tom trenutku trebao va u pomo. L ije ete s problemom, a probudite se s njegovim rje enjem. Kad god ste smatrali da va s je ne to tjeralo na to, tu reenicu pretvorite u netko me je tjerao na to. Vi primate signale duhovnog vodstva i reagirate na njih. to se tie va ih signala duhovnom vodstvu, vi od njega mo ete i trebate tra iti pomo, sav ete i utjehu koliko god vam je potrebno. No molim vas da zapamtite ne to to sam ja morala nauiti na te i nain: to god tra ili, budite odreeni. Kada je moj sin Paul imao pet mjeseci, dobio je infekciju koja je mogla biti smr tonosna. Imao je groznicu i temperaturu iznad 41 stupanj kad smo dojurili u boln icu. Borio se 26 sati na intenzivnoj njezi prije nego to su me lijenici mogli uvje riti da e pre ivjeti. Bila sam prestra ena i sama veim dijelom tih 26 sati i dok sam h odala gore-dolje i molila i jecala u ekaonici, vjerujem da sam tisuu puta izgovori la: Pomozi mi, Francine! ali bez zamjetljive reakcije. Kada se Paul vratio doma iv i zdrav i kada je bio u svojoj kolijevci, suoila sam s e s Francine osjeajui da me izdala. Kako si me mogla napustiti u trenutku kada sam mislila da mi dijete umire? Kao i svako duhovno vodstvo koje gleda iz bo anske perspektive, koja nama nedostaj e, Francine je uvijek smirena, bez obzira na to to joj ka em. Mirna, kao uvijek, je dnostavno mije odgovorila: U tome je bio problem? Znala sam da treba moju pomo, ali nisam znala u emu je problem. Zna , ne mogu itati tvoje misli! Za mene je to bila novost. Pretpostavljala sam da zna sve o meni. Ali to sam vi e r azmi ljala o tome, to mi se inilo loginijim. Na e duhovno vodstvo zna na otisak, ali on ne sadr ava sve strahove koje emo ikada imati. A iz vlastita praktinog iskustva kao vidovnjakinja, moram rei da ni ja ne mogu itati misli. Kad me prijatelj ili klije nt zamoli da mu pomognem, ja u svaki put odgovoriti: U vezi s ime? To je bila dragoc jena lekcija koju vam s vese-. ljem prenosim - zajedno s Bogom va e duhovno vodstv o dostupno 34 Ona strana i povratak vam je 24 sata na dan, ali zaboravite okoli anje i finou i recite im tono to vam treb a. Nisam bila spremna oprostiti Francine. Nije mogla itati moje misli, ali u bolnici sam neprestano molila. Nije mi morala itati misli da bi ula molitve. Jo jedna novost za mene. Kad se izravno obraamo Bogu, okru eni smo kupolom privatnost i. Privatnost na ih razgovora s Bogom toliko je sveta da ih na e duhovno vodstvo ne m o e uti. Bog je dio nas. Mi smo dio Njega. Nitko ne mo e smetati ili prislu kivati ako smo mi i On jedno. Jo jedan mali savjet. Duhovno vodstvo shvaa sve doslovno tako da kad razgovarate s njim, zaboravite jezine nijanse ili neizre-ene pretpostavke. Evo savr ena primjera. Ako pitam Francine: Mo e li opisati sebe? odgovorit e: Da. Samo da. Ne eli biti m ednostavno precizno odgovara na pitanje jer vjeruje da se na to misli. Ali ako j e pitam: Hoe li opisati kako izgleda ? ona e to s veseljem uiniti. Molim vas, nemojte prestati razgovarati sa svojim duhovnim vodstvom jer ne znate tko je. Nemojte zaboraviti daje ono bar jednom bilo ljudsko bie. Svjesno je da n a e sjeanje na njega i na na e ivote s One strane gotovo i ne postoji, tako da ne oekuj e da ga se sjeamo. Ako niste upoznali svoje duhovno vodstvo ili ako vam ga vidovn jak ili medij nisu identificirali, izmislite mu ime i zovite ga tim imenom. Time e vam duhovno vodstvo biti osobnije, a va e e duhovno vodstvo odgovoriti na bilo ko je ime koje mu date, sretno to ste ga napokon priznali i prihvatili. Prihvatite o vaj savjet ene koja je promijenila svom duhovnom vodstvu ime od lena u Francine j er joj je kao djetetu to vi e odgovaralo. Ljubav duhovnog vodstva prema nama strpl jiva je, vjena i bezuvjetna kao i ljubav One strane, gdje emo se jednog dana srest i s njime i gdje emo se, u to sam sigurna, zajedno smijati dugom, udnom putovanju tijekom kojeg nas je pratilo. Aneli Prema nedavnom ispitivanju Gallupova instituta, tri etvrtine Amerikanaca vjeruju u anele. Aneli se mogu nai na svemu, od majica do alica za kavu ili naljepnica za au

tomobilske branike. Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 35 Cijele trgovine prodaju iskljuivo predmete vezane za anele. Bezbroj knjiga napisan o je o njima. Uspje ne TV serije i filmovi snimani su o njima. Jedan od mojih najg ledanijih nastupa u ouu Montela Williamsa, a bilo ih je osamdesetak, bio je onaj s naslovom Jesu li aneli meu nama? U Montelov ured, a i u moju ordinaciju, stiglo je na tisue pisama od ljudi koji su imali iskustva s anelima iz prve ruke, koja su i m promijenila ivot. Oito je da nema ni ta novo to se tie anela. Ako bacimo pogled u Bibliju, bit e nam jas o da su oni s nama otkad mi svjedoimo o njihovoj prisutnosti i blagoslovima. Otku d onda toliko zanimanje i prihvaanje apsolutne istine da aneli jesu meu nama? Osim to su aneli toliko lijepi i moni da opravdavaju svu ljubav koju ula emo u njih, postoje dva logina obja njenja koja se ovih dana sve vi e uju. Kao prvo, to vi e vjerova je u anele raste, to je manje ljudi koji se nekaju da progovore o svojim susretima s njima. Kao drugo, to smo nesigurniji i u veem strahu od svijeta koji nas okru uje u ovom trenutku pojaane tjeskobe i ekivanja novog milenija i to smo svjesniji toga d a na a jedina sigurnost le i u dubini na e duhovnosti, sve se vi e anela skuplja kako bi nas uvali i za titili. Za razliku od entiteta s One strane koji komuniciraju meusobno, aneli se ubrajaju u posebnu kategoriju i razlikuju se od na eg duhovnog vodstva u nekoliko bitnih st vari: 1. Aneli se nikad ne inkarniraju - nikad nisu iskusili ivot u ljudskom obliku. Oni su nam izravna veza s Bogom i ive savr eno i vjeno na Onoj strani, osim kratkih izleta u na u dimenziju kako bi pridonijeli na oj dobrobiti. 2. Aneli ne pregledavaju na e otiske prije na e inkarnacije niti znaju kako izgled aju karte na eg ivotnog vijeka. Ovisno o te ini ivota koji smo odabrali, novaimo odreen broj anela koji e nadgledati na put od poetka do kraja, ali taj se broj mo e poveati trenucima dubokog oaja ili velike opasnosti, a i prilikom najveih humanitarnih i duhovnih napora. Njihova je instinktivna misija da nam poma u u na im najmranijim tre nucima i da se raduju u promatranju i proslavi na ih najboljih trenutaka. Ako uope mo emo upotrijebiti rije normalno u ovom kontekstu, bilo je normalno da vidim ljude ka o dolaze na ovaj svijet s dva anela, a taj bi se broj poveao na etiri ili pet tijek om njihova ivota. Ali sve e e viam ljude 36 Ona strana i povratak Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 37 koji dolaze na ovaj svijet s etiri ili pet anela, a ak ih se deset okupi prilikom s uoavanja sa ivotnim izazovima i njihova svladavanja. * i 3. Duhovno vodstvo, kao i transcendirani duhovi, mu kog su ili enskog spola. Ali u prirodnom obliku s One strane aneli su androgeni, s identinim, prelijepim crtam a lica. Boja njihove kose i ko e varira, ali svi svjetlucaju i isijavaju unutarnjo m bo anskom svjetlo u. 4. Budui da nisu nikad zaglibili u ljudskom tijelu, prilikom putovanja izmeu sv oje dimenzije i na e oni su lak i po svojoj molekularnoj strukturi i fluidniji od trans endiranih duhova. U jednom otkucaju srca i bez imalo naprezanja u stanju su se p ojaviti na zemlji i isto tako opet nestati. 5. Tipian opis svakog ljudskog susreta s anelom jest daje aneo do ao i oti ao, a da rije nije prozborio. Aneli su potpuno neverbalni i umjesto toga komuniciraju tako da nam uliju znanja - to je isti izravni prijenos od Duha Svetoga u um, kojim Bo g komunicira sa svim entitetima s One strane. Kao kod svih Bo jih stvorenja, i kod anela postoji stupnjevanje. to vi i stupanj ili r azina, to je aneo moniji. Ali kao i kod svih Bo jih stvorenja, nijedan aneo, nijedan i vi entitet nije bli i ili va niji Bogu od drugoga. Aneli mogu napredovati od jedne ra zine do druge, a svoj napredak zaslu uju dobrim djelima i iskustvima, slino na em nap retku tijekom kolovanja. Aneli, a ja bih ih nazvala va im osnovnim anelima, iako su oni daleko vi e od toga, jes bruco i u skupini. Oni se naje e spu taju u na u dimenziju kako bi nas za titili ili spa i. Arkaneli su ve na drugoj godini i na neki nain daju skupini imid zato to, za razliku od anela, arkaneli imaju krila. Njihova su krila, kao i ukrasi na glavi i krune ko je katkad nose, oznake za hrabrost kako bi se vidio i oznaio njihov napredak u hi

jerarhiji. Zanimljivo je da to vi e postignu, to im krila postaju sve vi e zlatna i s rebrna tijekom rada na putu prema sljedeoj razini. Arkaneli su glasnici. Na primje r, arkaneo Gabrijel donio je Mariji Bo ju poruku daje izabrana da nosi sina Bo jeg Is usa. ^ L. Kerubini i serafini studenti su tree godine, Bo ji svjedoci na zemlji i Njegovi ter enski izvjestitelji. Serafini i kerubini bili su najvidljiviji i najvelianstvenij i kada su se okupili u veselju da prisustvuju Isusovu roenju. Studenti etvrte godine jesu troni i kne evi. Oni su najmoniji meu anelima i na neki su nain Bo ji tjelesni uvari i titono e. Troni su statini, nisu aktivni, oni su uvar i nikad se ne spu taju u na u dimenziju. Jedino se kne evi spu taju, ali samo u najgorim sluajevima i samo kad ih Bog po alje. Jedino kne evi mogu intervenirati u kataklizmik om ili potencijalno smrtonosnom trenutku na eg ivota i, iskljuivo prema Bo joj naredbi , mogu zaobii na e otiske. Jedino skup od Boga poslanih kne eva i njihova besprimjern a mo meu anelima mo e stvoriti udo. Moji su mi klijenti, prijatelji i obitelj toliko ispriali o susretima s anelima da vi e ne znam koliko ih je bilo, a na tisue slinih pria ve je dokumentirano i objavlje no, te mije naprosto ao onih koji ne vjeruju u njih. Ne mo e biti zabavno kad ih je toliko vi e koji vjeruju. Moj sin Chris, koji je medij, proveo je djetinjstvo raz govarajui sa svojim anelima i oni su mu bili najomiljeniji prijatelji za igru. Moj a unuka Angelia, kojoj je est godina i koja je takoer medij, ne samo da razgovara i da se igra sa svojim anelima nego ju je jedan spasio kad je bila malena. Aneo je sna no odgurnuo njezinu majku s ruba ceste trenutak prije nego stoje naletio auto izvan kontrole. Proma io je Angelijina kolica za milimetar. Jednu je moju klijent icu spasio od podvodne morske struje zlatni svjetlucavi aneo i odveo je na sigurn o. Nestao je neujno prije nego to mu je stigla zahvaliti. Drugi se klijent zaustav io u zraku tijekom smrtonosnog pada niz strmu, kamenu liticu i vraen je natrag na planinski vidikovac s kojeg se poskliznuo, a da nije vidio svog nadljudski sna no g spasioca. Trei je pak gledao bespomoan i sa strahopo tovanjem kako se aneo, okupan u bijeloj svjetlosti, pojavio u pravi as da ubla i pad njegova djeteta s prozora na drugom katu i tako mu spasio ivot. Pomno ite li tih desetak sluajeva s nekoliko tisua, dobit ete pribli nu predod bu o broju svjedoenja koja sam ula o susretima s anelima. Onda ete morati dodati jo nekoliko tisua koje su ^zabunom smatrali obinima jer su se aneli pojavili u ljudskom 38 Ona strana i povratak Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 39 obliku. Aneli se mogu nakratko materijalizirati u bilo to, od djevojice do simpatino g starca, u bilo koji lik koji nee prestra iti osobu kojoj su do li pomoi ili koji nee privui preveliku pozornost na sebe. U Bibliji postoji predivan stih: Gostoljubivos t ne zaboravljajte, jer su njome neki, a da nisu znali, pogostili anele! To ne znai da ete, kad vam se sljedei put stranac pojavi na vratima, pozvati ga unutra i poas titi. Ali ako se stranac iznenada pojavi i uini ne to kako bi vam pomogao ili za titi o vas i zatim nestane bez rijei prije nego to mu stignete zahvaliti, velika je vje rojatnost da to mo ete zahvaliti onima s One strane. Ne moram biti vidovita da bih znala kako se neki od vas osjeaju zaboravljeni i pi taju se gdje su bili ti aneli kada se njima dogodila nesrea ili tragedija. Pitanje je na mjestu. I ja sam se to pitala u nekoliko navrata kad mije bilo te ko i kad sam mislila da su aneli ili zaspali ili me ostavili na cjedilu. Kao odgovor odzvanja Francineino pitanje koje mi slu i kao vjeni podsjetnik: to si na uila iz onih trenutaka kada ti je bilo lako u ivotu? Mi smo odabrali ovaj ivot i mi smo odredili otiske, a jedan dio ukljuuje i negativnost, kao i njezino svladavanj e kako bi na duh stekao vee znanje. Aneli znaju bolje od nas. Znaju da je katkad na jvea pomo koju nam mogu pru iti da ostanu po strani i dopuste nam da uimo. I znaju da emo sve to savr eno shvatiti kada budemo doma, s One strane. Voljene osobe koje su preminule Osim rijetkih iznimaka, kojima emo se baviti u drugim poglavljima, sve osobe koje ste ikada voljeli i koje su preminule ive su i zdrave i sretne s One strane i est o vas posjeuju. Zapravo, dok smo Lindsav i ja jednu veer radile ba na ovom poglavlj u, pojavio se nenajavljeno njezin otac kojeg je ubio pijani voza prije dvadeset i

pet godina. Stao je iza nje i zahtijevao da obratim pozornost na njega tako daj e lijevom rukom primio prstenjak i mali prst desne ruke i tako mahao rukama dok joj nisam rekla: Tvoj je otac tu. to mu je s prstenjakom i malim prstom desne ruke ? Poku ala je vizualizirati njegove ruke, ali previ e je vremena pro lo. On mije rekao, a ja sam ponovila: Slomio ih je pa ih vi e nije mogao ispraviti. Sljedei dan nazvala je majku i ni ta joj ne obja njavajui, upitala je: Sjea li se neega posebnog vezano.u rstenjakimali prst L. tatine desne ruke? Njezina je majka razmislila pa odgovorila: Ne ba . Znam da ih je slomio i nisu dobro zarasli, pa ih nije mogao ispraviti. Budui da se to zbilo veer uoi Oeva dana, bile smo sigurne daje time htio podsjetiti Lindsav da e provesti taj blagdan s njom. Iako ga nismo oekivale, dao nam je dobar primjer tipinog posjeta voljene osobe koj a je preminula, a to jest: 1. ele potvrditi svoj identitet kako se ne biste nimalo dvoumili da su to oni. Upozorit e na razne stvari, od jedinstvenih fizikih osobina do naina pokazivanja l jubavi, naina na koji su umrli, nadimka, odreenog komada nakita - to god treba kako bi vama potvrdili tko su. Bit e vam lak e ako imate to manje predod aba o tome kako b i oni trebali izgledati. Na primjer, da je Lindsav inzistirala na tome da oca mo e p repoznati po neem vezanom uz pecanje ili njegovu omiljenu momad amerikog nogometa n jujor ki Yankees, propustila bi predivan ponovni susret s njim. 2. Oni vole iskoristiti svaku priliku. Kada mislite o njima ili ste u razmi lja njima koja vas otvaraju prema njima, oni e to odmah iskoristi da vas posjete. Lin dsav i ja razgovarale smo o Onoj strani kad se njezin otac pojavio. Kad god se o braam publici, vidim mno tvo duhova oko svake osobe u dvorani, ne samo zato to oni z naju da ih mogu vidjeti nego i zato stoje moja publika otvorena za sve vrste duh ovnih mogunosti i do ivljaja. Kao to Francine ka e: Kada ujemo zvono, svi pohrlimo na v ata. Bezbroj se puta dogodilo da su ljudi prilazili poslije predavanja i pitali m e tko je ona visoka crnokosa ena koja je bila sa mnom na podiju. Kao i svi transc endirani duhovi, u koje ubrajamo i voljene osobe koje su preminule, Francine obo a va biti u sredi tu pozornosti i, to se mene tie, to je u redu, ali samo ako nije odj evena kao ja. To bi bilo previ e za moj ukus. 3. Oni svi dolaze s jednom namjerom: ele da znamo da im je dobro i da su s nam a te ne samo da nisu mrtvi nego su ivi vi e nego ikada. Osobno mislim daje to najuzbudljivija vijest koju mo emo uti i zato mije neshvatlji va uestala pojava tijekom kanaliziranja kad ka em klijentu: U va oj se blizini nalazi sitnija starija ena s golemim sivim oima i dubokim jamicama, a on odgovori nezainte resirano: 40 Ona strana i povratak Da, to je moja majka. Hou li dobiti promaknue na poslu ili ne? Ili A, to je moja majk a. Mo ete lije pitati zastoje Bobbyu ostavila Studebakera kad je znala da gaja elim . Halo! Netko koga ste voljeli do ao je kako bi vara dao apsolutni dokaz da se nika d vi e ne morate bojati smrti, a vas vi e zanima posao? Okru eni ste Onom stranom, a v a e je prvo pitanje zastoje Bobby dobio Studebakera? Evo jo jednog estog i neshvatljivog primjera razgovora tijekom kanaliziranja. Klij ent me zamoli da ga spojim s pokojnim ujakom Dickom. Ja vidim enu koja stoji kraj njega, spremna i eljna da komunicira. Opi em je detaljno. Pomalo nestrpljiv, klije nt mi odgovara: To nije ujak Dick! Ma nemoj! To je ujna Dorothv. Nju nisam nikad vo lio. elim razgovarati s ujakom Dickom. Zaboga! Pojavila se pokojna roakinja s One strane s nama nezamislivim izvorom bo anskog zna nja, a oni prigovaraju jer su tra ili nekoga drugoga? Bilo koji posjet entiteta s One strane moramo shvatiti kao ast. Nemojmo prigovarati, radije poslu ajmo! to ako je ujna Dorothv do la jer ima ne to rei? to ako ima poruku od ujaka Dicka ili od nekog prijatelja ili drugog lana obitelji koji je preminuo? to ako se eli ispriati stoje bila tako zloesta ili angrizava ili krta ili za bilo to zbog ega je nisu voljel i dok je bila iva? to ako im je ostavila nekoliko stotina dolara u kutiji za cipel e, a zaboravila to spomenuti u oporuci? A to se tie ujaka Dicka, postoji nekoliko razloga za to on nije bio dostupan. Kao to e mo vidjeti u poglavlju o duhovima, mo da jo nije transcendirao na Onu stranu. Mo da j

e opet in utero i eka da se rodi i ue u sljedeu inkarnaciju. Ako se nalazi u utrobi , definitivno nee avrljati s nama, a Bog pomogao onoj eni koja ga nosi ako se ipak odlui na to. Katkad, ali se zato, vjerujte mi, nemojte brinuti, mora proi odreeno vrijeme prije nego to vas voljena osoba mo e posjeivati. To se mo e dogoditi poslije traumatine smrt i ili kad voljena osoba jednostavno ne eli otii. Moj otac, na primjer, iako ve bole stan, nije htio otii kad je do lo vrijeme. Odluio je da eli vidjeti kako mu odrasta p raunuka Angelia. Bio je mrtav osam mjeseci prije nego to se napokon pojavio nagov je tavajui svoj dolazak glazbenom kutijicom koju mije on dao i probudio me iz dubok a sna. Prijelaz na Onu stranu nekih duhova koji nevoljko odlaze ili koji su iznenada os loboeni tijela zna biti predivan. Ali ima onih Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 41 kojima je te e prilagoditi se nakon to su pro li tunelom u drugu dimenziju. Entiteti s One strane spremni su pomoi. Neke duhove vode kroz niz orijentacijskih poduka i aktivnosti, osobito kroz one aktivnosti koje su pomagale duhu da se opusti i u iv a dok je bio na zemlji. To mo e biti pecanje, vrtlarenje, balet, opera ili pak pje ae nje, plivanje, itanje, crtanje, izraivanje kipova i slino. Druge, poput mog oca, je dnostavno uahure ili uspavaju, kako bi ih dubok san proistio i paze na njih dok se d uh nije oporavio od povlaenje iz dimenzije koju je upravo napustio. Prema onome to su mi Francine i bezbroj drugih duhova rekli kad smo raspravljali o ahurenju, te a k prijelaz na Onu stranu mo e se usporediti s dekompresijskom bole u, kada ronilac s velike dubine prenaglo izranja na povr inu. Takav prijelaz traje najvi e nekoliko mj eseci, a to je, kao to znamo, samo tren u duhovnom svijetu. Kada se moj otac napo kon pojavio, pitala sam ga za to mu je tako dugo trebalo jer mije u asno nedostajao tijekom tih osam mjeseci tugovanja, a on je odgovorio: Kako to misli ? Maloprije sa m oti ao! Priznajem, iako znam da nas eka nenadma na radost kada na em ivotu ovdje doe kraj, ipak tugujem kada netko koga volim umre, ne zbog njega, nego zbog sebe. Sebina sam i mrzim rastanke. Mislim daje sve to nam treba tijekom razdoblja tugovanja pravedno i treba to po tovati. Ako nalazite utjehu u posjeivanju groba, onda to inite, ali m olim vas, nemojte posjeivati grob zbog voljene osobe koju ste izgubili. Ona nije ondje. Vjerojatno se vozila s vama do groblja i vozit e se s vama doma i pritom al iti to ste ostavili ono prekrasno cvijee u kojem e u ivati samo osobe koje dolaze ost aviti cvijee na grobove voljenima osobama. Nisam nikad ula transcendiranu du u kako prigovara zbog veliine spomenika ili kako neiji grob povi e gore na brdu nudi bolji pogled od njihova. Ni ta ovdje ne mo e se mjeriti s mramornim skulpturama i pogledom na Onoj strani, bez obzira na to koliko se trudili. Prema tome, nemojte ulagati cijelo bogatstvo ili zapasti u dug zbog asti preminule voljene osobe. Ona e biti jednako tako poa ena ako ostanete doma i stavite to isto cvijee pokraj njezine slike ili spomena kako biste zajedno u ivali u njemu. Uestao uzrok boli kod mojih klijenata kad izgube voljenu osobu jest njihovo aljenj e zbog nedovr ena emocionalnog posla. Na zadnji razgovor bio je svaa.... Nisam joj nik d stigao rei da mije ao.... Bojim se da nije znao koliko ga volim.... Nisam se stigao oprostiti. Rijei variraju, ali osjea sgjsta neprestana bol 42 Ona strana i povratak grizodu ja. Bespotrebno. Nemojte zaboraviti da na Onoj strani ne postoji neznanje, nema negativnosti u toj dimenziji ispunjenoj Bo jom bezuvjetnom ljubavi i u otisk u koji je va a voljena osoba oblikovala prije nego to se rodila nema nedovr ena posla . Ali ako e vam to olak ati bol u va em srcu i pomoi vam da se iscijelite, recite im s ada sve to mislite daje ostalo nedoreeno i oni e vas uti. Dok razgovarate s preminulim voljenim osobama, nemojte zaboraviti ni svoje ljubi mce. Meu ivotinjama s One strane sve su ivotinje koje smo imali u ovom ivotu i u svi m pro lim ivotima. One nas uvaju istom istom, postojanom vjerno u koju su nam pru ale u om ivotu. Jedno od meni omiljenih Francineinih obeanja jest da tek to stignemo na O nu stranu, na e duhovno vodstvo i tran-scendirane voljene osobe ne mogu do nas od silnih ivotinja koje nam ele radosnu dobrodo licu doma. Zlostavljanje ivotinja na zem lji jest zlostavljanje jednih od najbo anstveni]ih anela uvara koje nam je Bog dao. Ne samo daje to sramotno nego je kao da sami sebi pucamo u nogu - duhovno si ne

mo emo priu titi da umanjujemo duhovno savr enstvo koje ivi meu nama. Preminulim voljenim osobama lak e je vratiti se nama nego duhovnom vodstvu jer su nedavno bile u na oj dimenziji i imaju bolji pristup iskustvu prijelaza s ove stra ne na Onu. Evo primjera za to. Prije nekoliko godina uspjela sam zapaliti ulje u kuhinji. (Ne pitajte kako.) Poput idiotkinje toliko sam se zanijela u ga enju vat re da nisam primijetila kako udi em previ e dima, sve dok mi nije doprlo do mozga da se gu im. U panici i zadihana potrala sam prema pominim staklenim vratima koja su v odila na balkon. Bila su udaljena od kuhinje nekih est metara i sjeam se kako sam shvatila da su predaleko i da neu dospjeti do njih. Poela sam gubiti svijest. Upra vo u tom trenutku ne to me gurnulo odostraga takvom golemom snagom da sam poletjel a dolje i naprijed prema svje em zraku na balkonu. Dok sam le ala potrbu ke i zahvalno duboko udisala zrak, preko mog ramena na tren se pojavio uperak plave kose i ond a je te ina snage koja me spasila nestala s mojih lea. Kad sam sjela nekoliko trenu taka poslije, bila sam sama na balkonu i buljila u oblak dima, a vatra se dotad bila sama ugasila. Budui da Francine ima crnu kosu, znala sam da ona nije zaslu na za moje spa avanje, p a sam pretpostavila da me spasio jedan od mojih anela. Ostala sam zaprepa tena kada mi je Francine rekla daje moja junakinja zapravo bila moja voljena prabaka Ada Coil, koja mj je bila nadahnue L bliska prijateljica sve do .svoje Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 43 smrti prije tri desetljea. Ja kao ja, protuslovila sam joj. Na tisuu naina poku ala s am dokazati Francine da grije i. Dosad nisam uspjela u tome, ali taj sam put misli la daje imam. Nije mogla biti baka Ada, Francine. Baka Ada je imala sijedu kosu, sjea se? Tad sam se sjetila daje baka Ada posijedjela tek u kasnim godinama i daje dotad uvijek bila plavu a, ak i kad je imala trideset godina -dob u kojoj su sve os obe na Onoj strani, odakle je baka dojurila kako bi me spasila. Ali nemojte dopustiti da vas to zbuni to se tie tipinog izgleda voljene osobe u ovo j dimenziji. Naje e e se pojaviti u onoj dobi u kojoj ste ih posljednji put vidjeli k ako bi vam olak ali prepoznavanje. Moj je sluaj bio hitan - doi kakav jesi. Baka Ada nije imala vremena da se pretvori iz tridesetogodi njakinje s One strane u staric u kakva je bila kada je napustila ovaj svijet. Imala je jedva dovoljno vremena d a se pojavi. I jo jedan va ni podatak. Moja je baka bila ve odavno oti la kada se ovaj dogaaj zbio. ji se klijenti esto iznenade kada saznaju daje voljena osoba koja je umrla prije pedeset ili ezdeset godina jo prisutna. Pretpostavljaju daje ili zaboravila na nji h poslije toliko godina ili se dosad ve vratila u ovu dimenziju kroz novu inkarna ciju. Na Onoj strani zaboraviti ne to jest nemogue. Transcendirani duhovi imaju trenutaan pristup sjeanjima na svaki ivot, svako iskustvo i svaku osobu koju su voljeli na z emlji. Zapravo, nije neuobiajeno da nas posjeuju osobe koje smo voljeli u pro lim ivo tima, a kojih se svjesno ne sjeamo. A budui da vrijeme ondje ni ta ne znai, to se njih tie, desetljea koja su pro la otkad smo se oprostili od njih, njima nisu trajala du e od nekoliko sekunda. Ne, nisu nas zaboravili i nikad nee. Manje je vjerojatno da nas voljena osoba vi e ne posjeuje jer se ve vratila u jo jeda n ivot. Ima okolnosti, a o njima emo u jednom od sljedeih poglavlja, kada se duhovi odmah poslije smrti vraaju in utero. Ali za veinu nas, ako se odluimo na jo jednu i nkarnaciju, a ta odluka ovisit e o na oj potrebi za vi e iskustava na zemlji kako bi nam du a rasla, uobiajeno je uzeti stanku od stotinjak godina na Onoj strani prije sl jedeeg ivota. Prije nego to zakljuite da su vas prestale posjeivati preminule voljene osobe ili d a vas one nikad i nisu posjeivale, proitajte poglavlje o duhovima. Transcendirani duhovi koriste se raznim bi privukli va u pozornost i rekli vam; S. tabora 44 Ona strana i povratak sam i lako je propustiti njihove signale. Ne morate mi vjerovati. Imajte otvorene oi, u i i um. Beskrajna ljubav i potvrde posvuda su oko vas u svakom trenutku i eka ju da ih primijetite kako bi podijelili s vama radosnu istinu da smrt kao takva ne postoji. Posjet Onoj strani Postoji jednostavna i zanimljiva vje ba koja mo e otvoriti put k lijepim susretima s Onom stranom, koliko god puta elite, i za to vam je potrebno samo nekoliko mirni

h trenutaka. Mo ete tra iti da sretnete duhovno vodstvo ili preminulu voljenu osobu, ali, ponovit u to jo jedanput, prihvatite tko god se pojavi. Prije nekoliko dana posjetio me duh po imenu Lena. Nisam imala pojma tko je ona dok nisam provjerila svoje porodino stablo i otkrila daje ona bila moja prapraprapraprabaka. elite li imati na du i injenicu da vam se predak predstavio, a vi ste mu rekli neka se goni jer niste nikad uli za njega? A sada, neoptereena, opu tena i otvorena uma sjednite udobno i stoje mogue vi e udalji te se od neega to e vas prekidati ili ometati i onda zatvorite oi. Pribli avate se golemim, blistavim, mjedenim dvokril-nim vratima. Izrezbarena su i ukra ena Filigranskim detaljima i najljep a su vrata koja ste ikad vidjeli. Po sred ini svakog krila nalazi se mjedeni kolut. Glatki, ispolirani metal hladan je na dodir. Rukama primite oba koluta i s lakoom otvorite te ka vrata. Nalazite savr eno ovalnu sobu. Ona vas smiruje i prigrljuje. Osjeate se sigurnim i neoptereenim. Duboko udi ete ist zrak dok se spu tate niz tri stube u prostranu sobu. Podovi su od tvrdog drva, pokriveni bijelim sagovima mekanim poput oblaka koji u bla uju zvuk va ih stopala dok polako koraate preko njih. Sobu grije vatra iz kamina od sivog kamena. Prozor sa svodom dose e do stropa, a povjetarac s oceana koji ula zi kroz njega tek neznatno pomie prozirne, lepr ave zastore od rijetko istkane svil e. Bijeli glasovir nalazi se kraj ,^-.,. prozgjMJna njemu je odraz pastejnp svjet losti zalaska Pomo One strane: na i aneli i duhovno vodstvo 45 sunca. Posvuda oko vas gore svijee. Osjeate miris obli njeg jasmina. ekaju vas dvije stolice, jedna kraj druge, identine, od bogatog bijelog brokata i sa zakrivljenim drvenim nogama. Vi se smje tate u lijevu stolicu, tako daje stolica s va e desne strane prazna. Disa nje vam se usporava. Udobno smje teni u stolici razgledavate ovalnu sobu i ispunje ni ste znanjem da nikad niste bili tako spokojni, zdravi, ivi i zadovoljni. Zamolite Boga da vas oba vije bijelom svjetlo u Duha Svetoga. Odmah osjeate tu toplu , svemonu, bezuvjetnu ljubav kako se prostire oko vas i iri va im tijelom sve dok ta svjetlost ne postane dio vas. Poznat vam je osjeaj radosti kada vas netko obo ava. Primjeujete micanje s va e desne strane i okreete glavu udesno. Pojavljuje se lik koji pristupa i sjeda u praznu stolicu do vas. Ne bojite se je r znate da vam se nikakvo zlo ili mrane sile ne mogu pribli iti kad vas tititi bo ansk a svjetlost. Lik eka, strpljiv, nepokretan i otvoren. Njegova je prisutnost blagoslov za vas. Napokon, prozborite tiho... Katkad e lik biti netko koga ete prepoznati. Dragi prijatelj ili lan obitelji koji je preminuo. Razgovarajte s njim. Otvorite mu svoje srce. Ali nemojte zaboraviti slu ati. ak ako je sve to e rei samo: Tu sam i volim te. Zar nije udesno takvo to sobe za koju ste se bojali daje neete nikada vi e vidjeti? Ako ne prepoznate lik, pitajte ga za ime. Ako ne odgovori odmah, i to je u redu. Nastavite razgovarati, postavljati pitanja i slu ati. Dok vam obja njava zastoje do a o i to ima rei, mo da vam otkrije i svoje ime. Mo da je to va predak, mo da va e duhovno dstvo ili netko s porukom od voljene osobe. Ma tko to bio, po elite mu dobrodo licu! Ako elite nadgraditi ovu vje bu, zamolite prijatelja da sjedi s vama dok je radite. Poslije na komad papira zapi ite detaljan opis lika koji vas je posjetio, savinit e papir na pola, tako da ga va prijatelj ne mo e vidjeti i onda zamolite prijatelja da vam opi e tu 46 Ona strana i povratak osobu. Iznenadit ete se koliko e njegov opis biti slian onomu to ste zapisali, bio o n vidovit ili ne. Mo da ete rezultate ove vje be pripisati ma ti. Samo da znate, moje duhovno vodstvo ka e da je rije ma ta jedna od najgorih rijei u na em rjeniku zato stoje zgodan i bijedan iz govor za toliko stvarnih iskustava na koje bismo trebali obratiti pozornost. Ali to ako je sve stvar ma te? Taj ugodan osjeaj i mir s kojim odlazite bit e i te ka ko stvarni. A s druge strane, to ako nije? Ponovit u. Mi nismo nikad sami. Okru eni smo dokazima o pomoi s One strane i dokazim a o vjenosti na eg duha. Na je zadatak da nauimo to prepoznati, a ako ova knjiga ima bilo kakvu svrhu, onda je to upravo ta, ni manje ni vi e.

Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima ivimo okru eni svakodnevnim arolijama i udima i svi imamo mo da ih stvaramo. Ako ve du vrijeme niste razmi ljali o arolijama i udima ili ako ste prestali vjerovati u njih, utje it u vas. Nisu nestali. Samo smo im privremeno izgubili trag. Budui da arolije i uda unose u na ivot radost, nadu i uzbuenje, dugujemo si da ponovno vratimo tu mo. Dio onoga to nas je odvojilo od arolija i uda mo e se nazvati ljudskom prirodom - kad a ne to preesto vidimo, zaboravimo koliko je posebno. Kad bi se jednog jutra jednor og pojavio u na em vrtu, do ivjeli bismo to kao blagoslov. Kad bi se stado jednoroga redovito pojavljivalo svakog jutra, vjerojatno bismo nazvali veterinarsku slu bu da doe po njih kako nam ne bi uni tili travnjak. Kad bismo samo jedanput vidjeli iz ravni prijenos razdvajanja Crvenog mora, ostali bismo bez rijei i bili bismo puni strahopo tovanja. Ali kad bismo to isto gledali dva-tri tjedna zaredom, sigurna s am da bismo posegnuli za daljinskim da vidimo to jo ima na televiziji. arolije i uda nisu nestali iz na eg ivota. Okru eni smo njima. Ali moramo se nauiti ponovno povezat i s njima i prestati ih uzimati zdravo za gotovo. Jo nas ne to sprjeava da u ivamo u ivotnim arolijama i udima: destruktivni osjeaj kri Rekla bih da od dvadeset klijenata s kojima sam razgovarala osamnaest razdire o sjeaj krivnje 48 Ona strana i povratak koja postaje monija sila od bilo koje arolije ili uda. Moramo se usmjeriti na tu kr ivnju i otpustiti je. Ako ste ikad rekli ili uinili ne to za to ste znali da e povrij editi drugu osobu, ustanite, preuzmite odgovornost za to, ispriajte joj se i akti vno se potrudite da to ispravite. (Samo rei: ao mi je, a da to ne potkrijepite i pon a anjem, ni ta ne znai.) Ako ste rekli ili uinili ne to to je povrijedilo drugu osobu, a i iskreno mo ete rei da to nije bila va a namjera, ispriajte joj se i otpustite! Nemoj te mi rei da to nije tako jednostavno. Jest ako ste spremni prestati prihvaati kri vnju kao ne to to igra pozitivnu ulogu u va em ivotu i ako je prihvatite kao gubitak e nergije i vidite kao neprijatelja duha, to ona i jest. Ja sam, naravno, u svom ivotu punom pogre aka tu lekciju morala nauiti na te i nain. Sa vr en je primjer toga smrt moga oca. Obo avali smo jedno drugo i ja sam doslovno pro vodila dane i dane uz njegov krevet kada je umirao. Posljednjeg dana iza la sam iz sobe kako bih protegnula noge i popila malo vode. I dok mene nije bilo, on je u mro. Krivnja koja me proganjala jer nisam bila kraj njega kada je posljednji put udahnuo samo je pojaala tugu koju sam osjeala zbog njegova gubitka. Trebala sam o stati s njim umjesto da idem piti vodu. Od svih ljudi nisam lija trebala biti kr aj njega kada je krenuo na put doma? Ali naposljetku uspjela sam s odmakom sebi postaviti ono pravo pitanje: Je li u bilo kojem trenutku moja namjera bila da ne budem kraj njega u trenutku njegove smrti? Nipo to. Tad sam jednom zauvijek nauila suoiti se s krivnjom kao to se suoavam i s ostalim svojim lo im navikama. Kad god uje m onaj negativni glas u svojoj glavi kako govori Mogla sam/trebala sam, prekinem g a pozitivnim glasom koji vikne: Stani! Ova je metoda jednostavna, ali uinkovita. Obeajte si da ete sljedei tjedan objaviti rat krivnji. Ispravite svaku namjerno nanesenu bol drugima. A krivnji za bol koj u ste nenamjerno nanijeli u sebi viknite Stani! im vam se pojavi u mislima i to pon avljajte sve dok vam ne dosadi vikati na sebe i odluite da vi e neete dopustiti da v as takve misli obuzmu. Tad mo ete kanalizirati svu energiju koju ste tro ili na krivnju u ono osnovno to e ma ksimalno poveati va e izglede da do ivite svakodnevnu aroliju i udo - nauit ete voljet ebe. Ako ne volite sebe, ne po tujete jedno od Bo jih stvorenja. Time sumnjate u svo ju mo prije nego to ste je poku ali upotrijebiti i vjerujete da ne zaslu ujete arolije i uda koje je Bog za nas spremio. Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima 49 Vjerojatno su vas od rane dobi uili da nije u redu voljeti sebe, daje to egoistino i odbojno i da se trebate sramiti i same pomisli na to. Istina je da ljubav pre ma sebi ne znai da sebe smatrate superiornim. To je egoistino i odbojno. Ne promiem svijet pun ljudi koji se epire okolo uobra eni. Ljubav prema sebi nije ni ta drugo n ego dobro postupati prema sebi i po tovati se. Okru ite se ljudima koji e dobro postu pati s vama i po tovati vas. ivite onako kako biste to preporuili svomu djetetu ili

najbli em prijatelju. U onim mranim trenucima kada izgubim ljubav prema sebi otkrila sam da je najbr e mo gu vratiti tako da napravim popis onoga to nisam. To mi nekako ide br e i prirodnij e nego da si dajem same komplimente, ali ima isti uvjerljiv uinak. Na primjer, ni sam neiskrena, nisam krta, nemam predrasuda, nisam kukavica, nisam neodgovoran ro ditelj i baka, nisam sitniava itd., itd. Ono to niste poma e pri odreivanju onoga to j este i dat e vam ideju na kojim kvalitetama trebate poraditi kako bi se va popis o noga to niste poveao, a time i popis onoga to jeste. Redovito provjeravajte ono to ja nazivam determinizam. To je ono more pretpostavl jenih injenica o naina koje su nam drugi govorili dok smo bili maleni i koje nas og raniavaju, a ako ne pripazimo, mogu neopravdano utjecati na ono to jesmo. Podijeli la bih s vama nekoliko svojih omiljenih primjera kako biste shvatili o emu je rij e: Beznadan si sluaj kad se radi o mehanikim stvarima. Naravno da si debela. Svi su u obitelji debeli. Nikad nisi znala s novcem. Brak ti nije najsretniji? Ne prigovaraj. Budi sretna to si nekoga na la. Nije udo to si stalno bolesna. Kao dijete bila si bole ljiva. Jedna od maminih mantra: Suoi se s time, Svlvia, tvoja sestra Sharon je lijepa , ali ti zato ima osobnost. Mojoj su prijateljici rekli da mo e odustati od elje za dugom kosom jer njezina kosa jednostavno nee rasti. ovjek kojega poznajem cijeli ivot ak kao odrasli mu karac nije imao pozitivnu sli ku o sebi zato to mu je kao djetetu otac zabranio da poku a igrati djeji bejzbol jer je tvrdio: Nema ni trunke smisla za sport. 50 Ona strana i povratak ena s kojom sam radila nosila je crvenu boju svaki dan unato tomu stoje, iskreno r eeno, grozno izgledala u njoj. Napokon sam je uspjela diskretno upitati za to. Priz nala je da mrzi crvenu boju i da joj je ve godinama zlo od nje, ali da su joj kao djetetu rekli da joj crvena lijepo pristaje. Napravite popis. Zapi ite svaku rije determinizma koju ste dobili od ljudi koji vas okru uju. Onda poderite popis i bacite ga u smee, gdje mu i jest mjesto. Vi odreuje te tko ste. Vi odluujete to mo ete, a to ne mo ete, u emu dobro izgledate, a u emu ne, je elite ili ne elite ivjeti, koji su va i prioriteti, a koji nisu, to vjerujete, a to ne i koje su va e granice. Svi imamo svoje granice i ako niste realni, mo e se dogod iti da porazite sami sebe. Ali vi ih odreujete i nitko drugi. Na primjer, visoka sam 1,77 m, pa bi bilo idiotski da tra im da budem d okej. Nemam smisla za pjevanje - to nije determinizam, nego injenica - pa neu ii na audiciju za operu jer bih se t ime dovela u situaciju da me stalno odbijaju. elim rei: Ja ka em da neu biti operna p jevaica i neu dopustiti da netko drugi odluuje umjesto mene. Takoer nisam spremna pr ovesti ivot osjeajui se neuspje nom osobom ako su moji roditelji arko eljeli da postan m operna pjevaica. Proizvoljna su oekivanja samo drugi oblik determinizma i isto t ako neprihvatljiva. Afirmacije Jedan od najva nijih kljueva kojim ete eliminirati svoje nesigurnosti i stvoriti nav iku iskazivanja ljubavi prema sebi jest upotreba afirmacija. One su verbalni izr az onoga to iskreno elimo i onoga to iskreno elimo biti kao dragocjena djeca Bo ja. Po navljat emo te rijei dok ih nesvjesni um ne prihvati kao injenicu, tako da se na e po na anje tomu prilagodi. S pomou afirmacija mo emo se zamisliti zdraviji, jai, pozitivn iji, ljep i, zgodniji, srdaniji, strpljiviji, pouzdaniji, hrabriji - to god e nam pom oi da sebe vi e volimo. Religija i literatura prepune su lijepih afirmacija, a nai ete neke od mojih omilj enih u dodatku na kraju knjige. No slobodno izmislite svoje. Mo da ste kao ja i ka d nauite ne to napamet, ma koliko predivno i iskreno bilo napisano, to onda postane automaSvakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima 5/ tizam i gubi znaenje prilikom estog izgovaranja. Nevoljko ovo priznajem, ali bilo je sluajeva kad sam spustila glavu da molim Oe na i ulovila se kako razmi ljam gdje j e ena do mene kupila cipele. Zato nauite i upotrijebite svaku afirmaciju koja rezo nira u va oj du i. Ali va e afirmacije, izgovorene na glas ili u sebi i iz dubine srca

, djelovat e isto tako kao ne to stoje ve napisano. Ako se pitate kako se pi u afirmacije, razmislite o determinizmu i negativnim afirm acijama koje ste prihvatili kao istinu. Nauili ste vjerovati u njih jer ste ih uli toliko puta, zar ne? Na isti nain mo ete nauiti vjerovati u njihovu suprotnost ako j e ujete isto toliko puta, a tu se javljaju afirmacije. Jednako tako mo ete otkriti tko ste s pomou onoga to niste. Va a prva afirmacija mo e biti protunapad na bilo to il i na sve negativne stvari koje mislite o sebi bez obzira na to odakle one potjeu. Ponimo od vas samih. Nemojte se nikada poni avati, ak ni u ali. To proglasite strogo zabranjenim. Nema vi e Glupa sam. Nema vi e Debela sam. Nema vi e eprtlja sam ili R eniska sam ili Previsoka sam ili bili koji oblik Ne mogu. To ete zamijeniti reenicam oje ete ponavljati stotinu puta, kao to su, na primjer, Pametna sam to se tie mnogo s tvari, i Imam mo daje moje tijelo onakvo kakvo po elim, i Graciozna sam, i Privlana ogu! A to se tie ljudi koji vas okru uju, ako vas omalova avaju ili potkopavaju va u ljubav p rema sebi na bilo koji nain, ne dajte im pristupa k sebi dok se ne saberu. Uvredl jive rijei i pona anje neprihvatljivi su. Vrlo jednostavno. Osobe u ijem se dru tvu ne osjeate dobro u svojoj ko i mogu nanijeti vi e psihike tete nego to mo ete zamisliti. ojte zaboraviti, svi smo tu kako bismo nauili svladati negativnosti, a ne da ih p rihvatimo objeruke, da ih pozovemo u svoj dom i skuhamo im veeru. Prisjetite se one o tre naredbe Stani! koju viknem sebi kad osjeam da padam u zamku k rivnje. To isto Stani! izgovorite u sebi kad vas netko vrijea. I nemojte se opravda vati i raspravljati o uvredi. Nema ni ta gluplje nego vikati i svaati se s nekim ok o toga jeste li glupi, debeli ili ru ni. Vi niste takvi pa za to biste onda dopustil i da vas netko uvue u raspravu oko neega to niste? Uzmite ovo kao primjer. Kad bi v am netko pri ao i rekao: Ti si irafa! biste li uope poku ali uvjeriti tu osobu da niste Odgovorili biste: Nisam, to su gluposti, okrenuli i oti li. (I onda biste, bar se n adam, dobro razmislili o tome za to se elite dru iti.s osobom koja 52 Ona strana i povratak misli da ste irafa.) Znai, uz Siani! koje ete u sebi viknuti poslije svake uvrede, el m da dodate ili u sebi ili na glas: To su gluposti! i onda se okrenite i otiite. I ono stoje najva nije, steknite naviku da svaku vama usmjerenu uvredu, verbalnu i li u djelima, trenutano neutralizirate afirmacijom koju ete ponavljati sve dok ne vjerujete afirmaciji vi e nego to biste ikad povjerovali bilo emu negativnomu o sebi . Poku ajte tri kratka mjeseca zaredom uvrede i negativnosti zamijeniti afirmacija ma i iznenadit ete se koliko ete biti otvoreniji za arolije i uda koje ete stvoriti. Postoji logino, ali esto zanemareno obja njenje za to afirmacije djeluju: One su izrav na komunikacija s umom du e, a um du e, pun vjena znanja i mudrosti, uvijek prepoznaj e istinu i rezonira s njom. Kako znamo da su afirmacije istina? Bez obzira na de talje koje smo ukljuili i koje smo tono rijei upotrijebili, afirmacije su pozitivna potvrda na ih svetih vrijednosti kao Bo je djece. One su ivotna hrana za um na e du e i neposredan, aroban i udesan nain da se nasmije imo Bogu koji je u nama i da osjetimo kako se i On nama smije i. Pi isma upuena svemiru Uinkovit nain da pojaamo svoju afirmaciju, kao i najdublje elje, jest da ih napi emo u obliku pisma upuena svemiru, da ih adresiramo na Boga, svemir, duhovno vodstvo, svoje anele - bilo koga tko vam omoguuje da se osjeate najintimnije povezani s bo ans kom silom. U pismu napi ite mnogo afirmacija kako biste se podsjetili da ste zaslu i li najvei blagoslov koji nam ivot nudi. Nije potrebno Boga podsjetiti na to. On zn a va u vrijednost. On samo eka da vi to shvatite. Onda zapi ite sve to elite i budite t precizniji (onaj tko je rekao: Pazi to po eli jer mo da to i dobije znao je o emu go . Pripazite da va e pismo sadr ava fizike, emotivne i duhovne elje, jer je ivot najispu njeni]i kad je to troje u ravnote i. Dok pi ete, obve ite se da ete se i vi potruditi k ako biste ostvarili te elje. Bog poma e onima koji poma u sebi, a nitko od nas ne mo e ljenariti i oekivati da mu sve bude servirano. Kad ste gotovi, stavite kopiju pism a na sigurno i skriveno mjesto, a original zapalite. Ne da bi odlepr ao prema Bogu , nego da pojaate energiju svog pisma svejmiru s pomou mone energije Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima 53 vatre. A kopiju dr ite skrivenu est mjeseci, a onda ponovno proitajte pismo. U najma nju ruku bit e nekoliko iznenaenja, a mo da e va e sljedee pismo sadr avati nekoliko iz

na. Mo da ete vidjeti da ste se u tih proteklih nekoliko mjeseci vi i Bo ji savr eni sv emir spojili i stvorili aroliju i uda. Usput reeno, energija vatre jedan je od razloga za to volim svijee. Preporuujem vam d a ih uvijek imate dovoljno pri ruci i da ih esto upotrebljavate, osobito kad radi te afirmacije i kad pi ete pisma svemiru. Nema nijedne svijee na svijetu koja bi sa ma po sebi imala neku mo. Ali mo rituala paljenja svijea le i u njegovoj vjenosti, a e nergija zapaljenih svijea pomoi e vam da usredotoite svoju mo i energiju. I jo jedan lus kojega mo da niste svjesni. Duhovni svijet ne mo e vidjeti umjetnu rasvjetu, ali mo e vidjeti upaljene svijee. Duhovi idu na njih poput mu ica na plamen ako smijem t ako rei. Jedan od mojih omiljenih rituala sa svijeama ijedan od najmonijih jest da sjednem na pod u sredinu kruga svijea ili svijea postavljenih u obliku kri a - jedna svijea i za mojih lea, jedna ispred mene kod nogu, trea je s moje desne strane, a etvrta s l ijeve. Uem u potpuno opu teno, meditativno stanje i zamislim bijelu svjetlost Duha Svetoga kako pali moj solarni pleksus (dio trbuha koji se nalazi odmah ispod prs ne kosti) i kako svijetli kroz mene do kruga svjetlosti koji me okru uje i dopu ta d a Duh Sveti prolazi kroz moje tijelo i isti, iscjeljuje i uni tava svu negativnost i sumnju koja stoji na putu njegovoj bo anskoj bijeloj svjetlosti. Neka vam ova je dnostavna vje ba Krug svjetlosti postane navika. Mo da je mo ete raditi na poetku svako g tjedna. I obeavam vam, kada se uvje bate, doista ete osjetiti val energije koja va s obnavlja, puni i katkad doslovno iscjeljuje. Stvaranje uda Svi mi imamo stvarnu mo iscjeljivanja. Ali najprije nekoliko rijei upozorenja. Molim vas, nemojte nikad misliti da su bo lest ili smrt Bo ja kazna ili ako niste u stanju iscijeliti sebe ili neku voljenu osobu, da ste Ga iznevjerili. Bog nikada ne ka njava. Bolest i smrt dio su ivotnog otiska. I kao to ete otkriti tijekom daljnjeg izlaganja o otiscima, ne samo da 54 Ona strana i povratak mo emo putem birati hoemo li modificirati bolest ili smrt koju smo odredili nego mo e mo birati izmeu pet izlaznih toaka, tj. trenutaka kada emo napustiti ovaj svijet. Kad odreujemo svoje otiske, uvijek postoji vi a svrha, a i kada djelujemo voeni njome. Mi sada mo da ne razumijemo za to je to tako, ali neko smo shvaali i opet emo kad se vr atimo doma na Onu stranu. arolija se stvara kombinacijom triju elemenata - molitvom, vjerovanjem i afirmaci jom. Bitna je i volja primatelja dotine arolije. Evo primjera. Bile su mi 43 godine kad sam stigla do tree izlazne toke. Bilo je to poslije opera cije. Ja o tome govorim kao o bliskom susretu sa smrti, ali fiziolo ki gledano ja je sam umrla. Srce mije stalo, tjelesna temperatura naglo je pala i do ivjela sam kli niku smrt. Ali svi su se oko mene molili, meni nije nikad ponestalo vjere, a ni l judima koji su molili za mene. Jasno se sjeam da sam bila u tunelu na putu prema prelijepoj Bo joj bijeloj svjetlosti i, moram priznati, bila sam presretna to idem tamo kad je glas ene koja je stajala kraj mog kreveta u bolnici ispunio moj duh r eenicom: Molim te, Svlvia, ne mo e otii. Doista si potrebna ljudima ovdje. Afirmacija. Koliko god sam htjela nastaviti svoj put prema svjetlosti savr ene lju bavi, znala sam da taj glas ima pravo. Znala sam da imam jo toliko toga napraviti da Vi e dobro nee biti zadovoljeno ako sad odluim otii. im sam donijela tu odluku, ma kar nisam bila njome odu evljena, odmah sam se vratila. Moj lijenik, dr. Jonathan K elly, poslije mi je potvrdio daje moja fiziolo ka reakcija na doista si potrebna lj udima bila trenutana. Moje je srce opet poelo kucati, monitori su proradili i moja se tjelesna temperatura poela vraati u normalu, polako, ali sigurno. Molitva, vjerovanje i afirmacija. Nema sumnje, to je bilo udo. Tjednima sam bila mrzovoljna, ali to je definitivno bilo udo - potpuno osobni dogovor sklopljen izm eu Boga i mene, pokrenut mojom spremno u da doista ujem i reagiram na glas koji me po dsjetio da ovdje jo nisam gotova. Mo da ste vidjeli dio oua Montela Williamsa prije nekoliko godina kad me ena, koju s u lijenici proglasili neizljeivo bolesnom, pitala koliko joj je preostalo ivota. Jo se sjeam kako sam je pogledala u oi i znala da je to to u rei istina: Ne umirete. Ni nisam nasilna i nikad neu nekomu rei to eli uti kako bi mu bilo bolje na trenutak-dv a. No iz njezina pogleda bilo je oito daje ona u tom trenutku meni vjerovala. Dop ustila je

Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima da moja energija preuzme njezinu dovoljno dugo da ta afirmacija ue u njezin duh i daje on proguta. Dan-danas mi pi e, iscijelje-na i zdrava. Molitva, vjerovanje i afirmacija. Jo jedno udo. Ali ne jedno koje sam ja stvorila, ve ta ena otvorena prema Bogu, ona je odluila da njezin ivot jo nije gotov. I suprotno isto tako djeluje, vjerujte mi. Radila sam s vi e od jednog klijenta ko ji je imao bolest za koju sam znala da nije morala biti smrtonosna, ali nisu htj eli da ih odgovorim od umiranja. Nema te afirmacije koja mo e zaustaviti te u bolest ili smrt kod nekoga tko je ve sklopio dogovor s Bogom i odbija se predomisliti i z njemu poznatih razloga. Ulo ite energiju u molitve, vjerovanja i afirmacije koje mogu stvarati uda za va e bl i nje. Samo zapamtite da nema neuspjeha. Imate mo da se umije ate - kao ona ena u boln ici u mom sluaju i kao to sam ja u primjeru iz oua Montela Williamsa, ali va i bli nji i Bog imaju svoj raspored. Bez obzira na to, nema uzaludnih molitava, vjerovanja i afirmacija. Ima li monijeg ispraaja druge osobe ili nade da e nas drugi isto tak o ispratiti? Blagoslovima i dobrim eljama slavimo i doekujemo roenje novog duha. Za to ne bismo na isti nain slavili kada se taj duh ponovno vraa doma? 55 Deja vu Ali stoje s obinijim udima? Jednom kad smo prestali puniti glave krivnjom i determ inizmom i to zamijenili ljubavlju prema sebi, moi afirmacija i vjerovanjima, na e e oi i srce biti otvoreniji nego ikad za aroliju koja na okru uje. Poput svakodnevnih je dnoro-ga i tjedna razdvajanja Crvenog mora, neobja njivi fenomeni tako su uestali da z aboravljamo koliko su posebni ili mo da nismo nikad shvatili njihovo pravo znaenje. Na primjer, dejd trnje iskustvo koje veina nas do ivi s vremena na vrijeme. Ako de jd vu sagledamo kao ugodno odvraanje pozornosti, onda se to ne ini kao arolija. Ali ako ga prepoznamo kao ono to jest - kratak pogled na Onu stranu - onda dobiva sa svim novo znaenje. Postoje dvije vrste dejd vua. Prva se dogaa kada posjetite odreenu kuu, grad, ulicu , stranu zemlju ili bilo koje posebno mjesto 56 Ona strana i povratak koje nikad prije niste vidjeli i odjednom shvatite da vam je poznato. Katkad se mo e dogoditi da se ondje dobro snalazite. Moje najdramatinije takvo iskustvo zbilo se 1980. godine, kad sam prvi put posjetila Keniju. Doslovno sam govorila vodiu gdje se nalaze geografske znamenitosti prije nego stoje on to meni uspio rei i zn ala sam da to nema nikakve veze s time to sam vidovita. To je bilo, i to svi isku simo kada do ivimo nepoznato mjesto kao poznato, sjeanje mojeg duha na jedan pro li iv ot. Mi jesmo bili ondje, ali u drugom tijelu, u drugom vremenu. Sjeanje duha obino je duboko pohranjeno u nesvjesnom umu, tako da su trenuci kada ona izrone u svj esni um ne samo arobni nego i moni, magini kratki pogledi u vjenost na e du e. Ta ista vrsta dejd vua odnosi se i na ljude. Svi poznajemo ljude koji su nam bil i poznati im smo ih susreli, strance koje kao da poznajemo cijeli ivot. Iskreno ree no, nismo ih poznavali cijeli svoj ivot - ve samo nekoliko ivota. Ali kladim se, ak o dobro pogledate svaku osobu koja je ostavila va niji trag u va em ivotu i postavite si jednostavno pitanje: Poznajem li ovu osobu od prije? iznenadit ete se koliko e v am lako biti odgovoriti sa da ili ne. Usput reeno, nemojte pretpostaviti da vas v eza u nekom od pro lih ivota obvezuje na vezu u ovom. Mo da su prije trovali va ivot. I li su mo da bili dragi, ali su se ovaj put odluili vratiti kao potpuni bezveznjaci. Ne morate reagirati na prisnosti iz pro lih ivota. Samo to primijetite kad se dogo di i prepoznajte jo jedan prozor u va u vjenost. Neke veze iz pro lih ivota gotovo neprimjetno uu u na ivot, i to kada najmanje oekujem i kada nam je najmanje potrebno. Moja klijentica Margaret pojavila se u mom ure du jednog ki nog predveerja. Bila je uznemirena i nije se mogla rije iti dojma da nje zina zloesta, ohola i nedavno preminula svekrva jo lebdi iznad nje i gnjavi je i z apovijeda joj iz groba. U njezinu sluaju svekrva je doista bila s njom, ali ne da je gnjavi, nego da joj se ispria za sve nevolje i bol koje je nanijela Margaret t ijekom godina. Tek kad je stigla na Onu stranu, svekrva je shvatila i preko mene obavijestila Margaret da su njih dvije bile sestre u pro lom ivotu te da nisu nika d ra istile stalnu i natjecateljsku ljubomoru koju su osjeale jedna prema drugoj tij

ekom tog ivota. Isprika i shvaanje te veze iz pro log ivota pomoglo je Margaret da na pokon oprosti svojoj svekrvi i da nae mir jednom zauvijek. Druga vrsta dejd vua tako je uobiajena, suptilna i naizgled trivijalna da se rije tko dublje zamislimo nad njom. To je trenutak Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima 57 kada su svi detalji, ono to radite, s kim to radite, ono to vas okru uje, to imate na sebi, ono to mislite i osjeate, tako poznati da ste posve sigurni kako pro ivljavat e situaciju koja se dogodila u pro losti. Nikad ne traje du e od nekoliko sekunda i nikad nije rije o nekom va nijem dogaaju. To je vi e kao: Jednom sam sjedio ba ovdje, g edao televiziju i posegnuo za a om vode koja je bila na istome mjestu na nonom ormar iu... Osjeaj uvijek nestane onog trenutka kada ga primijetimo. Nije ni udo to ne shva mo koliko su zapravo udesni takvi trenuci dejd vua. Da bismo ih shvatili, oito mor amo znati ne to vi e o otiscima. Kao to sam prije rekla, prije nego to na duh ue u utrobu i u nov ivot, uz Bo ju pomo orimo kartu, odnosno otisak za ivot koji slijedi. Takav otisak sadr ava sve crte u grubo i mi ga mo emo modificirati tijekom ivota. Ako u va oj karti stoji da ete s 32 g odine imati automobilsku nesreu, vi, na primjer, mo ete utjecati da nesrea bude lak a, a ne smrtonosna. Ako u va oj karti pi e da ete s 15 godina biti bolesni, vi imate tu mo da odredite hoe li to biti prehlada ili upala plua. Ili, recimo, u va oj karti pi e da ete biti iscjelitelj i vi to strastveno elite, ali mrzili ste medicinu i napus tili ste studij. To ne znai da neete moi ispuniti svoju ivotnu elju. Na ovom svijetu ima raznih vrsta iscjelitelja, od socijalnih radnika, savjetnika z a krizna stanja, preko masera do sveenika, duhovnika i rabina, vatrogasaca i osta log osoblja hitnih slu ba do dobrih prijatelja i lanova obitelji koji slu aju sa suos jeanjem i imaju dara da pomognu u te kim emotivnim stanjima. U na im otiscima ima dov oljno mjesta za manevriranje, stoga vas molim, nemojte svoj zacrtani put zamisli ti kao usku stazu s malo izbora. To je iroka cesta na kojoj je onoliko mogunosti k oliko ih vi uz Bo ju pomo mo ete zamisliti. Takoer upisujemo odreene putokaze u svoju kartu kako bismo znali da smo na pravom putu koji je zacrtan otiskom. S vremena na vrijeme ti nam se putokazi pojavljuju u obliku dejd vua. A budui da nas iznenade i preplave osjeajem da su nam poznate, mi logino pretpostavimo da se ponovilo ne to to smo ve do ivjeli u ovom ivotu. No nije tako. Ono to do ivljavamo malen je putokaz koji smo unijeli u otisak kada smo ga st varali na Onoj strani prije svog roenja. Kod ove vrste dejd vua na duh rezonira ta ko intenzivno s uvidom Sjeam se karte koju sam stvorio da je to zapravo odjek iz na e g nesvjesnog uma, gdje se nalazi um duha, u na svjesni um. U tom trenutku i nesvj esni i svjesni um primaju afirmaciju 58 Ona strana i povratak da smo u savr enu skladu sa svojim otiskom. I vi e od toga. Dobivamo kratki pogled u vjenost svog ivota s One strane, a na se duh prisjea, priznaje i ezne za domom. Dejd vu nije samo aroban, on mo e biti trenutano stanje bla enstva. Sluajnost Ti isti kratki, arobni, udesni, bla eni pogledi na putokaze zacrtane u na im otiscima javljaju se u jo jednom vrlo uestalom obliku i k tomu ne samo da ih se sjeamo nego ih vidimo kako nadolaze. Budui da ne razumijemo njihovo znaenje, ne razmi ljamo ba pr evi e o njima. Uostalom, to su samo sluajnosti. Razmi ljate o nekome bez nekog razloga i onda ga nakon du eg vremena iznenada sretne te. ujete za neku knjigu ili film i odjednom svi govore o tome. Planirate put u E nglesku i odjednom ste preplavljeni vijestima iz Engleske, ljudi spominju Engles ku u razgovoru, sreete ljude koji su se upravo vratili iz Engleske, nailazite na bankovne i po tanske inovnike i prodavae koji govore s engleskim naglaskom. Vidjela sam nevjerojatnog psa, za kojeg nisam nikad ula niti sam ga ikad vidjela, na vest minsterskoj smotri pasa. Otkrila sam da se pasmina zove bichon frise i odluila sa m da ga moram imati. Odjednom nisam mogla proi ulicom, a da ne sretnem dva ili tr i takva psa kako eu s gazdom. U svakom sluaju, vjerujem da ste do ivjeli dovoljno sluajnosti da znate kako to ide. Poanta je da imate zamisao koja se kad-tad ostvari pred va im oima. Preciznije reen o, predviate putokaz u otisku neposredno prije nego to se on pojavi, to nudi jo vi e r azloga za slavlje jer slijedite onaj put koji ste si zacrtali za ovaj ivot, a uje dno je i opipljiva veza izmeu vas i bo anske vjenosti koju je Bog svima nama podario

. Sinkronicitet Fascinantan i blizak roak sluajnosti jest sinkronicitet, rije koju je popularizirao briljantan vicarski psihijatar Carl G. Jung. Jung je jednog dana u svom uredu s pacijentom raspravljao o Egiptu kada je kornja , poznat kao egipatski skarabej, pr o etao preko njegova Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima 59 stola. Sluajnost bi bila preblaga rije da opi e pojavu egipatskog kornja a tisuu kilom ra udaljenog od mjesta kamo pripada i to u istom trenutku kada je Jung govorio o Egiptu. Njemu je to bio jasan znak da se u svemiru koji je Bog stvorio sve ne z biva nasumce i kaotino, ve da postoji odreeni red, savr en i stvoren prema nekom uzor u, ukratko, daje sve sinkronizirano i tako je Jung stvorio novu kovanicu sinkroni citet. Zapravo, sinkronicitet je osobito va na sluajnost. Kao i Jungov egipatski ska rabej, on uvijek ukljuuje neku vrstu nepogre ive fizike oznake koja nee samo privui va pozornost na aroban sklad koji postoji u svemiru nego e vam takoer dati opipljiv d okaz da ste tono ondje gdje ste zacrtali da elite biti i to tono kada ste eljeli i s osobom s kojom ste eljeli biti. Bog, koji je zajedno s vama stvarao va otisak, da je vam vidljivu potporu i kima glavom govorei vam: Da, s tobom sam i gledam te i u ovom si trenutku u savr enu skladu sa svojim otiskom. estitam! Pravi sinkronicitet nee se javljati u na em ivotu jednako esto kao sluajnost. Ali i ekivati ga i prepoznat ada se dogodi znai ne propustiti privatan osmijeh Boga upuen nama. Snovi Kad je danu kraj, idemo spavati. Zapravo, treinu ivota provodimo spavajui, to je bri ljantan dio Bo jeg plana, jer san otvara cijeli drugi svijet koji e hraniti, inform irati i iriti na u du u. Tijekom sna na se svjesni um odmara i pravo je olak anje kad ga malo u utkamo, zar ne? Time dopustimo nesvjesnom umu, gdje ivi um duha, da preuzme stvar u svoje ruke. Naravno, snovi su jedan od primarnih naina izra avanja nesvjes nog uma. Postoji na stotine teorija tumaenja snova i napravljeno je na tisue istra ivanja, al i nitko jo nije rastumaio ni djeli zagonetki koje se skrivaju u snovima. itala sam, prouavala, istra ivala i predavala tumaenje snova. Veim dijelom vjerujem da se ge talti zam (ge taltizam je pristup u psihologiji koji se razvio u Njemakoj) najvi e pribli io istini. Prema toj teoriji svi elementi va eg sna dijelovi su vas samih odvojeni u simbolike djelie kako biste ih pregledali i radili na njima. Snovi se dijele u tri kategorije: snovi otpu tanja, snovi elja i .snovi prija njeg zn anja. 60 Ona strana i povratak Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima 61 U snovima otpu tanja va nesvjesni um otpu ta sve emocije koje svjesni um nije razrije i o i izrazio. Kada sanjate o odreenoj emociji, ljutnji, tuzi, strasti, strahu, zbu njenosti, nelagodi itd., to je gotovo siguran signal va em svjesnom umu da je vrij eme da se s njom suoi i da razrije ite tu emociju u budnom stanju. Snovi otpu tanja i zvrsni su sigurnosni ventili, a takoer mogu biti dobri pokazatelji va nih nerazrije e nih emocionalnih problema na koje treba obratiti pozornost. Snovi elja ba su onakvi kako zvue. Katkad, kao to lijepa pjesma ka e, san je doista ne o to srce po eli dok vi vrsto spavate. Prije mnogo godina jedna od mojih nesretno ud anih klijentica ispriala mije san u kojem je bila nasamo s Robertom Redfordom. Bi li su u prekrasno ureenom salonu, on u smokingu, ona u lepr avoj veernjoj haljini, o boje odjeveni u stilu Velikog Gatsbjja, i plesali su valcer. Ostala je bez daha dok mije prepriavala san i bila sam sigurna kako je gajila iskricu nade da u joj p otvrditi kako to doista znai daje njoj i Robertu Redfordu sueno da budu zajedno. N ije bila te sree. Pravo znaenje sna postalo je jasno kada sam je pitala kako se os jeala dok je plesala valcer s njim u snu. Rekla je: Lijepo. Graciozno. Voljeno. Po e ljno. Sigurno. Sve ono stoje njezina du a htjela osjetiti, a to joj njezin brak nije mogao ponuditi. Ako se ne zanesemo i ne shvatimo snove elja doslovno, oni mogu r asvijetliti elje koje jo nismo oblikovali u rijei. Snovi o seksu, na primjer, nisu nu no o seksualnim strastima ili pak o duboko skrivenoj privlanosti prema partneru u va em snu. Obino su izraz elje za veom intimom, koja uope ne mora biti fizike prirod . San o novoj kui ne znai da morate odmah prodati kuu. Mo e znaiti da doista elite pro ijeniti ne to kod sebe. (Ono gdje ivite, to ste vi, bez obzira na to u kakvoj kui ivi

te.) Ako sanjate da raate, definitivno ne znai da trebate zatrudnjeti. Novi ivot koji donosite na svijet mogao bi biti va vlastiti. Neka dobra zamisao koja upravo saz rijeva u vama ili nova duhovna dubina koju ste poeli otkrivati. Drugim rijeima, uv ijek sagledavajte snove elja openito, a ne kroz pojedinosti. Iznenadit ete se kolik o mo ete nauiti o sebi i o onome to doista pri eljkujete. Trea vrsta snova, snovi prija njeg znanja, nisu ni ta drugo nego snovi koji pretkazuj u neki trenutak, razgovor ili dogaaj u budunosti. Ne znam vi e koliko mi je klijenat a reklo: Ne mogu pretkazati budunost snovima. Nisam vidovit. Ali ne morate biti svj esno vidoviti da bi um duha u va em nesvjesnom umu otkrio t svoju nevjerojatnu mo i svoju uvijek prisutnu svijest o va oj pro losti, to ukljuuje va pro le ivote, va u sada njost i va u budunost. Ne zaboravite, um duha ne samo da poznaje va otisak, on gaje stvorio. Nemojte nikad podcjenjivati ono to ste u stanju uiniti kad sanjate. I prije nego to otpi ete snove prija njeg znanja kao ne to to vi ne mo ete, oku ajte ovo raditi mjesec dana: Svaki put kad sanjate ne to za to mislite daje mo da n eka vrsta pretkazanja i sjeate se tog sna, zapi ite ga, spremite papir i nemojte ga gledati mjesec dana. Ako vam ovo prijee u naviku i ako ste strpljivi, oekuju vas a robna iznenaenja. Astralno putovanje Jeste li kad sanjali voljenu osobu koja je preminula, a san se doimao vrlo stvar nim, kao da se dogaa u sada njosti, i za razliku od veine snova, imao je logian slije d od poetka do kraja? Velika je vjerojatnost da to uope nije bio san. To je va duh posjetio tu voljenu osobu s pomou astralnog putovanja. Astralno se putovanje dogaa kada duh napusti tijelo tijekom sna ili vrlo duboke m editacije i napravi malen izlet. Prije spavanja mo ete Boga zamoliti da vam pomogn e u astralnom putovanju. Koristi se u razne svrhe, za posjet voljenim osobama i drugima te mjestima koja vam nedostaju na zemlji, ak i za kratke posjete na Onu s tranu ako ste dovoljno uvje bani i usredotoeni. Osobe koje posjetite ovdje na zemlj i mo da vas nee vidjeti, ali nije neuobiajeno da vas uju. Mnogi moji klijenti i prija telji probudili su se iz dubokog sna jer su uli voljenu osobu kako ponavlja njiho vo ime. Ako se to dogodi vama, nazovite tu voljenu osobu i pitajte je. Vjerojatn o ete shvatiti daje onog trenutka kada vas je probudila ili meditirala o vama ili je i sama spavala i sanjala vas. Njezin je duh kontaktirao s vama na jedan ili na drugi nain, i to tihom arolijom astralnog putovanja. Ako se elite koristiti astralnim putovanjem da posjetite voljenu osobu, ne bi bil o lo e da zamolite svoje duhovno vodstvo za pomo. Zapamtite, ako iznenadite voljenu osobu svojim posjetom, izgledat e kao to je izgledala (ili kao to bi izgledala) da ima trideset godina, jer svi imaju trideset godina kada su doma s One strane. A ko je niste poznavali kad je imala trideset godina, mo da je neete prepoznati. Uz m alo upozorenje va eg duhovnog vodstva, 62 Ona strana i povratak voljena osoba mo e preuzeti izgled koji vam je najpoznatiji, isto kao to to ini kada napu ta Onu stranu da vas posjeti na zemlji. Takoer navedite duhovnom vodstvu mjes to gdje se elite nai s tom voljenom osobom - na klupi u parku, kraj jezera, u crkv i ili hramu, na mjestu koje vam mnogo znai. Mo da ete po eljeti susret s One strane. Ako vas takvo to privlai, toplo preporuujem da se sastanete u velikoj zgradi s kupolom klasine arhitekture od koje e vam zastati dah i koja se zove Dvorana zapisa. Vjerujte mi, ona doista postoji. Bila sam ond je, vidjela sam je. ak sam imala sreu odnosno nesreu da dr im vlastiti otisak u rukam a. Srea je bila u tome to sam potvrdila da pria o otisku nije samo rekla-kazala ili plod neije ma te. Kao i ostali zapisi u toj masivnoj zgradi, moj je otisak zabilje e n lijepim zlatnim slovima na svitku. Nesrea je u tome to nisam mogla proitati ni ta d alje od onog trenutka u kojem sam se nalazila. Ne znam je li to zato to mi nije d opu teno da budem vidovita to se mene osobno tie, pa mije zabranjeno da itam o vlasti toj budunosti ili zato to nikomu od nas nije dopu teno da ita otisak o onome to tek sl ijedi. Bez obzira na to tra ite li susret s voljenom osobom u Dvorani zapisa ili p ak tra ite Boga da vam pomogne da sami stignete onamo astralnim putovanjem u razgl edavanje, prije nego to zaspite, nemojte Ga zaboraviti zamoliti da zapamtite svoj e putovanje! Kao i kod snova, katkad se poslije astralnog putovanja probudimo i niega se ne sjeamo ili se sjeamo kratkih i zbunjujuih slika koje odmah zaboravimo. T

o je tako arobno iskustvo da ga neete htjeti zaboraviti. Vjerujte mi. Iznenadan izlet u Dvoranu zapisa nadahnuo me je da vam predlo im da snimate na aud iovrpci sve to se zbiva dok spavate, osobito poslije molitve za astralno putovanj e ili ponovni susret s nekim iz svijeta duhova. Taj se izlet dogodio za vrijeme neije hipnoze. Ovla tena sam hipnoterapeutkinja ve dvadeset pet godina i hipnozu sma tram neprocjenjivim pomagalom ne samo u svojem istra ivanju s pomou regresija u pro l e ivote nego i kao pristup nesvjesnom umu, gdje su moji klijenti pohranili ili bl okirali informaciju koja bi im mogla pomoi. Naravno, san i hipnoza vrlo su slini j er je u oba sluaja nesvjesni um posve dostupan tako da ideja o snimanju lijepo sl u i tijekom obaju stanja. Radila sam hipnoterapiju s klijenticom koju u nazvati Su an i dopustila sam njezinu nesvjesnom umu da je odvede kamo god po eli. Stoje vi e govorila, to sam postajala svjesnija da ju je duh odveo na putovanje daleko, daleko od sobe u kojoj smo sje dile. Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima 63 Te ko je opisati na koji nain i zastoje ovaj sluaj tako intenzivno djelovao na mene. Nauila sam ostati objektivna tijekom hipnote-rapije. Ali sjeam se udnog osjeaja da se ne to va no dogaa. Napokon sam pitala: Gdje si, Su an? Poela je opisivati prostranu zgradu s kupolom koja je imala niz prolaza sve dokle joj je pogled sezao, a u tim je prolazima bilo beskonano mnogo polica punih svit aka. Stoje detaljnije opisivala to mjesto, shvatila sam da sam i ja ondje bila. Hodala je Dvoranom zapisa s One strane. okirala me spoznaja da prvi put tijekom hipnoterapije hodam zajedno s klijentom t im beskrajnim prolazima punima svitaka od kojih zastaje dah. Htjela sam ne to rei, ali sam se zaustavila. Bilo kakvo pitanje ili komentar o mojo j prisutnosti bilo bi samo navoenje. Ali nisam ni morala ne to rei jer je ona ubrzo rekla: Vi ste tu sa mnom. Vodila nas je i govorila dok smo hodale tim nevjerojatnim mjestom podno kupole, sve dok nisam ugledala prekrasnu tamnokosu enu u plavoj prozirnoj tkanini dva pro laza dalje od nas kako nam se pribli ava. Znala sam daje to Susanino duhovno vodst vo i znala sam da se zove Rachel. I dalje sam dr ala jezik za zubima. Su an je opet progovorila: Netko je s nama. Pitala sam je tko je to, jedva uspijevajui zatomiti uzbuenje u svom glasu. Dotad n isam nikad pratila klijenta tijekom hipnoterapije, a kamoli odmah dobila njegovu potvrdu da na i duhovi doista zajedno putuju. Odgovorila je: To je ena. Ima tamnu k osu. Ne znam za to, ali mislim daje ona moje duhovno vodstvo. U tom trenutku Rachel nas je ugledala i viknula: Su an! Ugrizla sam se za jezik. Bil a sam odluna da voenje prepustim Su an. Vidljivo uzbuena, pitala me: Jeste li to uli? Pitala sam je stoje ula. Odgovorila je: Svoje ime. Doista uzbudljiv trenutak, ali ne tako uzbudljiv koliko ono to smo otkrile dok sm o poslije preslu avale vrpcu. U tom presudnom trenutku jasno se uo moj glas kako pi ta: Tko je s nama? Su an je jasno odgovorila: Jedna ena. Ima tamnu kosu. Ne znam za to, ali mislim daje ona moje duhovno vodstvo. I onda se uo trei glas na vrpci, jasno i glasno, koji je rekao: Su an! To je bilo prvi put da sam do ivjela snimku glasa duha. Ali nije bilo posljednji. 64 Ona strana i povratak Kada se pro lost i sada njost stope Jednu sam veer u la u trans umoja duhovna vodilja Francine govorila je kroz mene i obraala se velikoj skupini ljudi. Priala im je priu o Isusovu raspeu na Golgoti bliz u Jeruzalema. Snimalo ju je pedesetak kasetofona, ali osim Francine, koja se kor istila mojim glasom, u sobi je vladala ti ina - i najmanja buka mo e prekinuti moj t rans. Francine i ja ne mo emo istodobno biti u mom tijelu, tako da se ja nikad ne sjeam to je ona rekla. Ali sudei prema onome to su mi drugi rekli i to sam poslije ul na vrpci, to je bila bolna veer prepuna emocija. Francine je tako jasno doarala I susovo raspee da su ga svi do ivjeli vrlo osobno i imali su osjeaj kao da su ondje i da plau podno kri a. Sljedeegjutra moj telefon nije prestajao zvoniti. est ljudi koji su snimili sinonju seansu i koji nisu meusobno razgovarali jedva su ekali da poslu am to su uli na svojo j snimci.

To se nije moglo preuti. Na est od pedeset snimaka snimljenih te veeri uo se bolan l judski pla. Kako je pria o Isusovu raspeu tekla, ulo se kako ljudi jecaju od boli i tuge. Francine mije poslije objasnila da se taj fenomen zove stapanje. Pro lost i sada njost stapaju se na jednome mjestu takvom silom da vi e nema razlike meu njima. Ne samo da su ljudi u sobi preneseni dvije tisue godina unatrag na Golgotu nego je i mno tv o koje je oplakivalo Isusa na kri u tad bilo s nama; agonija mno tva jasno je snimlj ena na vrpci, tako da smo je svi mogli uti unato tomu to se tijekom snimanja nije uo nijedan drugi zvuk osim Francineina glasa. Nedugo poslije te nezaboravne veeri istra ivala sam pojavu duhova u jednoj udnoj sta roj kui na Sjeverozapadu. Kao i inae, moja ekipa i ja pregledali smo cijelu kuu im s mo do li. Tad sam se smjestila u jednu od soba gdje se navodno zbivalo najvi e paranormalnih aktivnosti. Samo ja i moj vjerni kasetofon. Sjedili smo iza zatvorenih vrata u potpunoj ti ini nekoliko sati. Dok sam poslije preslu avala vrpcu, svakih s e nekoliko minuta ulo ustrajno, prodorno i, moram rei, iritantno lajanje nekog vel ikog psa. Raspitali smo se kod vlasnika, susjeda i policije za tog psa, iako gaja tu veer n isam ula. Nisu imali pojma o emu govorimo. Nije bilo nikakva psa ni blizu sobe u k ojoj sam provela tih nekoliko sati, a vlasnici koji su godinama ivjeli u kui uvjer avali su me kako nikad nisu uli da pas laje blizu njihove kue. Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima Cesto zamislim Francine kako s One strane lupka prstima i pita se kad u prestati trkarati okolo kao idiot tra ei obja njenja od drugih umjesto da pitam nju. Ali, kao to e to svi koji me poznaju potvrditi, ja najprije tra im logino, ovozemaljsko obja njen je. U nekim sam stvarima najskeptinija osoba koju ete ikad sresti. Naposljetku, ka d se vi e nisam imala komu obratiti, pitala sam je za psa na vrpci. Smireno mije odgovorila: To je bio tvoj bijeli buli mastiff. Imala sam je! Francine je napokon pogrije ila! Vjerujem da sam zvuala vrlo samozado voljno kad sam joj rekla: Nemam bijelog buli mastiffa. Naravno da ga nema . Ne u ovom ivotu. Ali imala si ga u jednom od pro lih i on te katk ad prati kako bi te za titio. Ni u jednom trenutku ne sumnjam u to da smo pro ivjeli mnogo, mnogo ivota, ali mi s e dogaa, kao i drugima, da to povremeno zaboravim. Mogla bih jo o svojim osobnim iskustvima s glasovima duhova koji se koriste magne tskom audiovrpcom da bi ostavili svoj zapis. Zato vas doista ohrabrujem da ukljui te kasetofon prije spavanja. To je vrijeme kada je najvea vjerojatnost da e duhovi posjetiti um duha va eg nesvjesnog uma i vea je vjerojatnost da e va um duha njih po sjetiti. Mo da ete se bolje odmoriti ako kasetofon stavite u drugu sobu, a ne u onu gdje spa vate kako ne biste proveli cijelu no do zore u i ekivanju udnih zvukova. Fizika lokaci ja va eg tijela nebitna je za ovu vje bu. Kako biste poveali izglede da snimite prava uda, s pomou duhovnog vodstva zamolite Boga tono ono to elite. Bez obzira na to elit li astralno putovati do nekog mjesta ili neke osobe ovdje na zemlji ili pak s O ne strane ili elite da vas posjeti voljena osoba i ostavi trag koji vi mo ete uti, z amolite Boga i budite strpljivi. Ako se ni ta ne dogodi prvu no, a ni tridesetu, to ne znai da nikad nee. Ova je vje ba bila temeljitija u dobra stara vremena magnetos kopskih vrpca kada su se mogle kupiti vrpce u trajanju od osam sati. Ali ako mor ate snimanje svesti na samo nekoliko sati, najvea je vjerojatnost aktivnosti izmeu tri sata ujutro i zore. Razlog za to obja njenje u poglavlju o duhovima. to se tie preslu avanja snimke, vjerujem da imate previ e posla da biste samo sjedili i slu ali sate i sate ti ine. Ja svoje preslu avam dok vozim, istim kuu, itam i/ili opu tam se u v uoj kupki. Zanimljivo je da kad ukljuite um da oekuje ti inu na vrpci, doista primijet te i 65 66 Ona strana i pg najmanji zvuk koj zaokupljeni dok je Kao i svi osta nj a kao to je pri stvarne po ante. stvarate koliko g ono to va duh kad bismo se po; gatiti va e dane | ; ste radraciji

i ako znate o i mi a obo. Y .., Sve se te vje be mogu pojaati redovitim vje bama za razvijanje vidovitosti, to i nije tako misteriozno i izvan va eg dohvata kao to mislite. Nisu svi vidoviti, ali svi m i imamo te sposobnosti. To je kao razlika izmeu koncertnog pijanista i onog koji zna svirati klavir. Samo zato to neete nastupati u Carnegie Hallu, ne znai da ne mo e te u ivati u svojoj vje tini. Mnogo su me puta pitali za to ne dr im teaj iz vidovitosti. Odgovor glasi: zato to bi to bio najkrai teaj na svijetu. Ali ako vas zanima, to ide ovako: 1. Postavite pitanje, u sebi ili na glas. 2. Recite, od srca i svojim rijeima, svojoj vi oj moi ili bilo kojem njezinu obli ku kojem elite: Idemo, Bo e! To je trenutak kada se vi povuete i dopustite sebi da pri mite Mudrost koja je mnogo jaa od va e. 3. Budite spremni prihvatiti prvi odgovor koji dobijete. Ako se vratimo analogiji s klavirom, to je uenje nota u razvijanju vidovnjakih spo sobnosti. ak i poslije etrdeset sedam godina tumaenja moram priznati, svaki se put iznova iznenadim koliko zna biti te ak trei korak. Nemojte se obeshrabriti ako on i vama stvara te koe. Jednom sam tumaila dra esnoj, njegovanoj eni za koju sam mislila daje direktorica ne ke korporacije ili da mo da vodi otmjen butik. Htjela je razgovarati o svojoj kari jeri i pitala me to vidim. Mo ete zamisliti koliko mije bilo te ko prihvatiti, a kamo li na glas Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima 67 rei ono to sam prvo dobila: Uzgajate gliste. Moj se ivot zasniva na mojoj vjerodostoj nosti, a morala sam ovu enu pogledati u oi i rei joj: Vi uzgajate gliste? Ali tko sam ja da sumnjam u Boga, pa sam joj tono to i rekla. Iznenadila me je kad je le erno odgovorila: Da, kao daje pretpostavljala da su uzgajivai glista esti meu mojim klijen tima. Poslije toga smo nastavile razgovarati o daljnjem razvoju njezine karijere . Svladavanje drugog koraka oito je klju za stvaranje samopouzdanja potrebnog za trei korak. Ali kada ste se jedanput uvjerili da su podaci koje dobivate doista od B oga, a ne od vas, onda vi e nije va posao da poku ate stvoriti neki smisao od toga. D uboko udahnite, skupite hrabrost i recite. Kada ste to jedanput izgovorili, dr ite se toga. Ispipavanje terena strogo je zabran jeno u ovoj vje bi. To nije ni ta drugo nego uspanieno nagaanje koje nema nikakve veze s Bogom. Imala sam neugodno iskustvo gledati kako se vidovnjaci dovode do ludil a poku avajui pretvoriti pogre an odgovor u ispravan. Uzgajali te glista iznenada se pr etvara u mo da je uzgajali te zmija ili uzgajali te aligatora, ili mo da imate obinu farm , ali imate problema s glistama. Ili kad se stvarno ele izvui: Mo da ste uzgajali glis te u pro lom ivotu. Ne! Ako ste dobili uzgajali te glista, onda recite uzgajali te gli dr ite se toga! Ova tri koraka mo ete uvje bati sami ili s prijateljem, bez obzira na to imali dvije minute ili dva sata vremena. Samo pripazite da pitate o stvarima za koje ne mo et e znati odgovore. Odgovore zapi ite na papir ili ih snimite na kasetofon s datumom kako biste mogli voditi rauna o njihovoj tonosti. I dr ite se ovog pravila: ne post oji vidovnjak koji je stopostotno toan. Natprosjena tonost za veinu legitimnih profe sionalnih vidovnjaka jest sedamdeset pet posto. Moj je postotak osjetno vei od to ga, to mogu zahvaliti Bogu. Jo jednom u rei. Kao to mo ete u ivati u sviranju klavira, da ne posvetite svoj ivot tomu, tako mo ete provesti udesne trenutke u otkrivanju i razvijanju vlastite moi, a ujedno otvoriti svoj um golemu bogomdanom potencijalu. Sinergizam Kada se va a mo spoji s moi drugih u svrhu najvi eg dobra, mo ete stvoriti fenomen koji nazivamo sinergizam. Uz Bo ji blagoslov 68 Ona strana i povratak to je jedan od najveih izvora arolija i uda na zemlji. Websterov rjenik definira sin ergizam kao simultano djelovanje razliitih imbenika koji zajedno imaju vei uinak od z broja njihovih individualnih uinaka. Nije mi ba jasno kako ne to tako uzbudljivo mo e z

vuati tako dosadno. Ali ako umjesto imbenika stavite ljudi, a uinak zamijenite s efinicija bolje odgovara na im potrebama. Sinergizam ili sinergija jest istodobno djelovanje razliitih ljudi koji zajedno imaju veu mo od zbroja njihove individualne moi. Recimo da se nas 100 okupilo u sobi radi neke zajednike svrhe i na ljestvici od 1 do 10 svaki od nas vjeruje u tu svrhu 10. Jednostavna matematika upuivala bi na to daukupno vjerovanje u sobi iznosi 1000. No zahvaljujui moi sinergije - moi zajedni og vjerovanja - ukupan je iznos zapravo 100.000 ili 1,000.000. Sinergija se hran i sama sobom i daje nam rezultate koji su vrijedni divljenja. Svoju crkvu Novus Spiritus pokrenula sam zahvaljujui sinergi-ji. Ona dalje raste jer mi nikad ne gubimo iz vida na u svrhu da radimo za najvi e dobro. Na zajedniki cil j va niji je od bilo kojeg od nas, ukljuujui i mene. Ne radi se o lanstvu od tisuu lju di koji gledaju u mene, ve o lanstvu od tisuu ljudi, ukljuujui i mene, koji gledamo u Boga. Zajedno na a mo prema uje zbroj na ih individualnih moi. Broj lanova Novus Spirit sa s 50 sada se popeo na vi e od 5000, a slijedimo strogo pravilo: Nikad ne poku ava mo nikoga pridobiti ili obratiti. Mi smo tihi i neumorni u svojoj moi. Poma emo svi ma, od beskunika do onih koji putuju doma, i posti emo mnogo vi e nego to bi to 5000 l judi moglo uiniti, i to zahvaljujui sinergiji koju hrani Bo ja aktivna prisutnost meu nama. A arolije i uda koje smo stvorili daleko su nadma ili na e molitve. Naravno, vjerovanja Novus Spiritusa kombinacija su moi drugih sinergizama iz davn ina, jedna od va nijih meu njima jest sinergija koju su Isus i njegovih dvanaest ap ostola stvorili i koja e trajati vjeno. Tu su onda i molitveni lanci o kojima emo govoriti u poglavlju Va e zdravlje, ali koj i se moraju priznati u razgovoru o sinergiji. Dok sam pisala ovo poglavlje, prim ila sam pismo od Kena, sranog bolesnika koji je bio na umoru. Rekli su mu da mu j e jedina nada novo srce, ali bio je daleko od vrha popisa kao potencijalni prima telj. Zamolio je da ga ukljuimo u na molitveni lanac. Javio mi se nakon nekoliko d ana da mi ka e kako mu na ope iznenaenje Svakodnevne arolije i uda: otkrivanje i stvaranje radosti u na im ivotima 69 lijenika, operacija vi e nije potrebna. Njegovo je srce opet zdravo. To je savr en pr imjer sinergije na djelu koja stvara uda kakva nitko od nas nije u stanju stvorit i sam. Molim vas, nemojte misliti da sinergizam vrijedi samo ako mu je svrha iskljuivo r eligiozne prirode. Najvi e dobro izra ava se na bezbroj naina - od Johna Walsha*, koj i je stvorio sinergiju koja se zove Najtra eniji u Americi i obuhvaa sve Sjedinjene D r ave, do utemeljitelja dobrotvornih ustanova, organizacija za prava rtava, djece, i votinja, pa i skupina lijeenih alkoholiara i narkomana te njihovih obitelji. Svi s u oni mnogo sna niji nego stoje zbroj njihovih dijelova i svi oni omoguavaju da se u da dogaaju svaki dan. Sjeate li se primjera sluajnosti i puta u Englesku kada se odjednom naete okru eni stv rima vezanim za Englesku i za sve stoje britansko kamo god se okrenuli? Isto se odnosi na arolije i uda. to vi e mislili o njima, govorili o njima i sudjelov ali u njihovu stvaranju, to e se oni vi e dogaati vama. Ne elim ni ta manje od toga vama i nadam se da e ovo poglavlje pomoi da oni nau put k vama i da vas Bog sa svojom ljubavi odvede njima. John Walsh je voditelj TV emisije posveene tra enju kriminalaca i poinitelja teroris tikih napada u SAD-u; emisija se redovito emitira od 1988. (prim. ur.) Va osobni ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj .........-L, Jedna od naje ih tema koja se javlja u mojim tumaenjima, na predavanjima, dru enjima i u TV nastupima jesu odnosi - s lanovima obitelji, ljubavnicima, supru nicima, s pri jateljima. Ni ta ne mo e utjecati tako duboko na nas, ni ta nas ne mo e toliko zbuniti, ni ta nas ne frustrira toliko, niemu se tako ne veselimo i ni ta nas ne mo e tako shrva ti kao na e veze s osobama s kojima dijelimo svoj ivot. I ba kada smo dovoljno iziri tirani da smo uvjereni kako nam odnosi donose vi e nevolje nego radosti, otiemo na sprovod i shvatimo da kad nas vi e nema, jedino o emu drugi govore jest kako smo vo ljeli druge. Iskreno reeno, moji su odnosi najoitiji dokaz da nisam nimalo vidovita kad je rije

o meni. Nisam skakala od veselja pri pomisli da moram napisati ovo poglavlje zat o to znam da moram priznati mnoge pogre ke vezane uz to kako sam vodila svoj privat ni ivot kao ena, kao ki i kao roditelj. No bar mogu ponuditi svoje spoznaje o odnos ima, i to kao duboko duhovni medij, ali i kao netko tko je pro ao ono to bi se mogl o nazvati dobrom ivotnom kolom. Nema te pogre ke koju e mi klijent povjeriti, a da je ja nisam ve uinila, u ovom ili onom obliku. Htjela bih odmah razjasniti da posve vjerujem u zlatno pravilo: inim drugima to oek ujem da oni ine meni i trudim se da ivim na taj nain. Svi bi problemi u odnosima bi li rije eni kad bi svi ........j 72 Ona strana i povratak po tovali tu jednostavnu, savr enu mudrost, kao to to inimo s One strane. Meutim, kad b i ivot na zemlji bio tako jednostavan i savr en, nitko ne bi napustio Onu gtranu i do ao ovamo. Svi mi imamo otiske i pogre ke koje moramo uiniti, uenja koja moramo svla dati, no najte e nam je postii da osobe iz svog ivota ostavimo obogaene iskustvom to s u nas poznavale, a da pritom nismo rtvovali sebe. Kako biste dobili to vi e od ovog poglavlja, elim se dogovoriti s vama prije nego to ponemo: Rei u istinu ako je budete rekli i vi. Lak e je kriviti druge za probleme u o dnosima i katkad oni to zaslu uju. Ali katkad i ne. Napokon, mi smo autori vlastit ih otisaka i jedini smo odgovorni za svoje pona anje. Prema tome, to smo spremniji preuzeti odgovornost, to su na i izgledi vei da e dotian odnos uspjeti. Srodne i bliske du e Ako ste me ve vidjeli na predavanjima ili u ouu Montela William-sa, vjerojatno zna te da mi ona pria o srodnim du ama beskrajno ide na ivce. Voljela bih nai osobu koja j pro irila glasinu da je jedan od na ih ciljeva u ivotu nai sebi srodnu du u i dobro je ispljuskati. Nije istina. Izgledi protiv astronomski su. ak i da nisu, srodna du a koju emo nai u ovom ivotu ne mora nu no biti ljubavnik ili su rug. Osoba koja je meni najbli a onomu to se naziva srodnom du om jest moja unuka Ang elia. Mnogi su ljudi tako razoarani kad ka em daje potraga za srodnom du om mit. Kao da sam im ukrala omiljenu bajku. Vjerujte mi, nisam. Odustajanje od ideje da nas negdj e eka srodna du a i od uvjerenja kako je na zadatak daje naemo zna doista osloboditi. Jedna od rijetkih stvari koja me dovodi do suza jesu klijenti koji ostaju u odn osima gdje ima zlostavljanja jer su pobrkali trajni emotivni intenzitet takva od nosa s onim kako oni zami ljaju odnos sa srodnom du om. ak i klijenti koji imaju doba r brak smatraju daje njihov najvei neuspjeh to to nisu nikad na li svoju srodnu du u. Termin srodna du a pogre no shvate kao sinonim za sve, od zaluenosti preko strasti i iz like da nekoga uhode do opsesije i nasilja u domu. Va osobni ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 73 Mo da e nam pomoi ako razjasnimo to je zapravo prava srodna du a. Stvoreni smo s duhom koji ima i mu ki i enski aspekt. Provodimo ivote kao mu ko i kao e nsko. Jo nisam srela osobu koja je uvijek bila mu ko ili ensko. Takoer smo stvoreni s blizanakom du om, iji su mu ki i enski aspekt u biti odraz na i ata. Takav je duh na a srodna du a. Na a srodna du a nije na a druga polovica, kao to ni m nismo njezina druga polovica. Ja sebe ne smatram polovicom jedne osobe. A vi? S vakako ne mislim da ima ne to romantino u tome da se smatramo polovicama koje hodaj u okolo. Ako ja nisam polovica i vi niste polovica, za to bismo proveli ijednu min utu, a kamoli cijeli ivot tra ei drugu polovicu koja ne postoji i koja nama cijelim os bama nimalo ne bi koristila? Vjerojatno smo na Onoj strani bli i svojoj srodnoj du i nego bilo kojem drugom duhu, ali nismo sijamski blizanci. Mi i nama srodne du e imamo svoje prijatelje, svoje interese, svoj posao i uenja i, stoje najva nije, svoj identitet. Sa svojim srodnim du ama u ivamo u najintimnijoj ljubavi - besplatnoj, bezuvjetnoj i onoj koja oslobaa - i dijelimo zajednika uenja koja mo emo dijeliti samo s istinskom blizanakom du om. Kao i svi ostali duhovi na Onoj strani, i srodne du e mogu birati ele li se roditi jo jedanput. Mo da e doi samo jedanput ili dvaput, kao stoje to sluaj moje duhovne vod ilje Francine. Mo da e osjetiti potrebu da se stalno vraaju. Menije ovo pedeset etvrt i put i presretna sam to mogu rei da mije i posljednji. Ali kad to usporedimo s vj

enosti, onda je to otprilike minuta i pol. To nas dovodi do oitog pitanja: Kakvi su izgledi da ete se vi i va a srodna du a pojav iti na zemlji u isto vrijeme? Za to biste osjeali tu potrebu kad ste uvijek zajedno na Onoj strani, a ovo iskustvo koje nazivamo ivot nije ni ta drugo nego kratak izl et? A da ne govorimo o izgledima da vas dvoje na zemlji budete otprilike iste dobi i dovoljno blizu da se sretnete, a i odgovarajueg spola kako biste postali par, st oje glavno u mitu o srodnim du ama, zar ne? Zato vas molim da i sebi i meni olak ate i prestanete tragati za srodnom du om koja se najvjerojatnije lijepo zabavlja na Onoj strani i eka va povratak doma. Nemojte si bez potrebe priu titi takvu prisilu i razoaranje. Ne dr ite se lo eg odnosa zato to i ite u zabludi da vi i va a srodna du a morate biti zajedno, ak.i.ako ste ..,_... 74 Ona strana i povrat<\k nesretni. Nemojte obezvrijediti sasvim dobar odnos zato to vam nedostaje osjeaj da ste srodne du e. Nemojte ni pomisliti da je samo jedna osoba na ovom planetu vama suena - kakva deprimi-rajua pomisao! I definitivno ne elim da ostarite smatrajui da niste uspjeli zato to niste na li osobu koja uope nije bila ovdje, ali koju ete opet sresti kad budete doma, i to u prekrasnim i lakim okolnostima, samo ako se strp ite jo koju minutu. Na putu kroz ovaj ivot elite sresti bliske du e - duhove koje ste poznavali u jednom ili vi e pro lih ivota. Sigurna sam da ste imali osjeaj prisnosti, koji je bio dobar ili lo , prilikom susreta sa slinom du om. Katkad takva trenutana prisnost omogui jo je no zajedniko zemaljsko iskustvo - postanete prijatelji, ljubavnici ili brani drugo vi ili ste lanovi obitelji. Ali katkad bi vam bilo najbolje to dalje i to br e pobjei. Imala sam klijenticu koja se udala za ovjeka za kojeg je bila sigurna da gaje poznavala u prija njem ivotu. Im ala je pravo. U pro lom ivotu on je bio ovjek koji ju je osudio na smrt za vrijeme s uenja vje ticama u Salemu. U ovom ivotu ona se i dalje trudi da mu doka e kako je dobr a osoba, to i jest, a on je neprekidno uvjerava da ona to nije i uvijek nalazi nai n da joj poka e kako se ne sla e s onime to ona ini. A to me dovodi do jo jedne teme koja me ljuti, a to je karma. Ona se esto pogre no t umai i zbog toga ljudi mnogo pate jer je to njihova karma. U maloprije navedenom pr imjeru ima onih koji e rei daje karma moje klijentice da se iznova vraa u ivot dok j e njezin egzekutor ne oslobodi. Ja ka em daje to smije no. Za to bi tratila nekoliko iv ota i bila nesretna samo kako bije ta jedna osoba proglasila prihvatljivom? To n e ide tako! Karma nije ni ta drugo nego izjednaenje do ivljaja. Kada pi ete svoj otisak na Onoj stra i, znate na emu ste radili u pro lim ivotima i to ste nauili, tako da ete stvarati svo novi otisak u skladu s onim to smatrate da jo morate iskusiti. On nije vama namet nut. Vi ga birate na osnovi vlastitih ivotnih ciljeva koje namjeravate svladavati . I dok e neki tvrditi daje karma moje klijentice da joj taj ovjek pone odobravati, j a isto tako mogu tvrditi kako je njezina karma da ga pogleda ravno u oi i ka e: Koga briga to ti misli ? Smatram daje svaka ideja koja je postala previ e komplicirana i iskrivljena da bi nas duhovno hranila, nadahnula i obogatila na ivot prevladana. Ako tra ite jednostav an i produktivan nain Va osobni ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 75 upotrebe rijei karma, evo jednog koji iskreno preporuujem. Bila sam u trgovini i do la sam do blagajne sa samo tri stvari. ena ispred mene imala je puna kolica. Primij etila je sitnice koje sam dr ala u ruci i bila je tako susretljiva da me pusti isp red sebe. Uvjeravala sam je da mi se ne uri i daje ona ipak stigla prije mene. Na to mi je odgovorila: Samo izvolite. Meni je potrebna ta karma. Ja sam joj zahvalila i prihvatila sam njezinu ponudu. Vidite, to je zdrav pristup cijeloj ideji o karmi ijedan od kojeg mo emo imati kor isti. Ne mogu vam rei koliko takvo to cijenim, ne zato to sam time u tedjela na vreme nu u trgovini, nego zato to je ena na la jednostavnu, praktinu i humanu upotrebu rijei koja je tako esto pogre no shvaena da nam vi e . teti nego to nam koristi. Kad su odnosi u pitanju, nemojte dopustiti da vas optereuje ideja o karmi ili sro dnim du ama. Znam da na prvi pogled mo e djelovati vrlo romantino spojiti se s osobom

koju ste poznavali na drugom mjestu, u drugom vremenu i u drugom ivotu. Sjetite se vje tice iz Salema koja ostaje u nesretnom braku. Krenite dalje. Razmislite o tom e koliko ljudi poznajete u ovom ivotu, ne samo bliske osobe nego i znance. Pomno it e to s brojem ivota koje ste proveli ovdje. Ako niste sigurni, slobodno upotrijeb ite moja pedeset i etiri ivota. Tomu pridodajte duhove koje poznajete na Onoj stra ni, ali na koje niste naletjeli na zemlji (ako smo skromni, vjerojatno ih je na tisue.) Nee vam dugo trebati da shvatite kako ne zauuje osobito to susreete poznate d hove tijekom svog sada njeg ivota. Bilo bi udno da nije tako. Bliska sam s nekoliko osoba koje sam poznavala tijekom nekoliko ivota. Takoer sam bliska s osobama koje nikad prije nisam poznavala. Kada vam se javi osjeaj prisno sti, u redu je priznati si ga. Dobro je uvijek imati ukljuene instinkte. Ali nemo jte odluivati tko e biti u va em ivotu, a tko nee iskljuivo na osnovi osjeaja da ste elili neki od pro lih ivota. Neke se osobe iz va ih pro lih ivota pojavljuju samo kako b i provjerile jeste li nauili da ih se klonite. Osim toga, bez obzira na to koliko osoba ve poznajete, vjerujte mi da ima i novih koje su isto toliko fascinantne i vrijedne va e pozornosti iako ne dijelite zajedniku pro lost. U poglavlju ivot poslije ivota postoji kratka vje ba koja e vam pomoi da otkrijete i ra ite svoje pro le ivote. Vje ba poinje prisjeanjem jednog dana jli detalja otprije pet godina, zatim 76 Ona strana i povratak otprije deset godina. Onda se polako vraate kroz vrijeme do trenutka poslije va eg roenja u ovaj ivot pa onda do ivota prije njega, i onog prije njega, i onog prije t oga. Evo jo jednog zanimljivog pristupa toj vje bi. Prije nego to ponete, izjavite se bi, Bogu i svom duhovnom vodstvu daje svrha tog istra ivanja da pretra ite svoje pro l e ivote u potrazi za odreenom osobom koja vas ispunjava osjeajem prisnosti. Vraajte se u pro lost i vidite mo ete li je nai. Mo da uope nee izgledati kao danas. Mo da e bi uge rase, drugog spola, druge nacionalnosti, mo da ste imali posve drukiji odnos. N ije bitno. Va e duh odmah prepoznati njezin. Ako je ne naete, i to je u redu jer ne znai da grije ite to mislite daje poznajete ot prije. To samo znai daje taj put niste uspjeli nai. Ali kad je naete, ostanite dovo ljno dugo kako biste vidjeli to se dogaa izmeu vas. to ste vi jedno drugomu - prijat elji, ljubavnici, brani drugovi, roditelj i dijete, braa, neprijatelji? Kako se os jeate u njezinoj prisutnosti? Sigurni, voljeni, upla eni, ugro eni, ljuti, potaknuti, sretni, tu ni, slabi? Je li to osoba kojoj se radujete ili jedva ekate da se makne te od nje? Trebate li obratiti pozornost na dinamiku u odnosu u tom pro lom ivotu, bila ona dobra ili lo a, jer je preslikana na odnos koji danas imate s tom osobom? Prepoznavanje modela u odnosima, u ovom ivotu i u nizu na ih ivota, jedan je od najt e ih zadataka koji si mo emo odrediti, a koji nas najvi e prosvjetljuje i oslobaa. Za t o treba mnogo iskrenosti, objektivnosti i iskreno reeno, zna biti bolno i neugodn o. Ali zato slijedi velika nagrada. Kad jednom shvatimo da odnosi nisu ne to to nam se dogaa nasumce i da ne ovise o srei, ve da su posljedica na ih modela, onda mo emo p onovno vratiti mo i osjeaj kontrole, podsjetiti se da smo doista tvorci vlastitog otiska i napokon uiniti prve korake da se rije imo tih modela koji nam ne slu e. Evo dvije izreke o modelima koje mi se doista sviaju. Jedna ka e: Suludo je ponavlja ti jedno te isto pona anje i oekivati drukije rezultate. Druga je jednostavnija, ali isto tako istinita. Kada radi to si radio, dobije to si dobio. A sad ozbiljno. Zar to nema vi e smisla od onog Ostajem u nesretnom odnosu zato sto je to moja karma? Svi poznajemo (i obino joj zavidimo) aicu ljudi kojima su modeli donijeli sreu, uspj eh, smirenost i izvrsne odnose. Najlak e je rei da su oni imali vi e sree nego mi. Ali tonije bi bilo rei da Va osobni ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 77 su oni prihvatili vezu izmeu onoga to radi i onoga to dobije i preuzeli potpunu odgov ornost za sve potrebne promjene. Za njih je Kada radi to si radio, dobije to si dobio dobra vijest zato to su se oni dr ali toga i nisu prihvaali ni ta manje. Ako se ubrajate meu one koji nisu zadovoljni svojim odnosima, a tu mislim i na pr ijatelje, a ne samo na ljubavnike ili brane drugove, onda je vrijeme da duboko i dobro pogledate ljude koji vas okru uju i da jo dublje sagledate sebe. Jer ma kolik o to nerado priznali, okru eni smo osobama koje smo sami izabrali da budu u na em ivo tu.

Jeste li okru eni ljudima: koji vam poma u da imate bolje ili lo ije mi ljenje o sebi? koji su jai od vas ili koji su slabiji od vas? koji su u boljoj ili lo ijoj financijskoj situaciji od vas? koji imaju vi e ili ni e obrazovanje od vas? koji su skloni dominirati vama ili dopustiti da vi njima dominirate? koji su imali vi e ili manje uspjeha u odnosima? koji imaju vei ili manji uspjeh kod zapo ljavanja od vas? koji imaju vi e ili manje prijatelja od vas? koji vi e ili manje od vas cijene iskrenost, integritet i odanost? koji su bli i lanovima obitelji nego vi ili su otueniji od njih? koji su aktivniji od vas ili pak manje aktivni u istra ivanju svoje duhovnosti ? Iskreni odgovori na ova i druga slina pitanja mogu vam pomoi da prepoznate modele koji e se mo da ponavljati tijekom ovog ivota ili tijekom niza ivota. Preuzimanje odg ovornosti za njih (Ja tu ni ta ne mogu puka je suprotnost od preuzimanja odgovornost i) prvi je divovski korak prema tome da se jednom zauvijek rije ite tih modela i d a ih zamijenite zdravijima. Na osnovi svojih tumaenja za tisuu klijenata, a iz vlastitih pogre aka, do la sam do z akljuka daje veina nas temeljitija, bri -ljivija i opreznija kad se radi o kupnji au ta nego o tome koga emo pustiji u svoj ,ivot. Ni u snu ne bismo pokazali prstom u auto i 78 Ona strana i povratak rekli: Uzimam ga! samo na osnovi njegova izgleda, a da se nismo prije raspitali o nekim sitnicama kao to su cijena, prijeena kilo-metra a ili je li uope u voznom stanj u. Ali svi smo vidjeli i/ili imali odnose gdje smo upravo to uinili - kupili ga j er nam je to bio hir i onda potro ili cijelo emocionalno bogatstvo kako bismo popr avili ne to to nikad nee toliko vrijediti koliko smo u njega ulo ili. Zato ja doista vjerujem u intervju. Osobito dok ste jo dovoljno prisebni i ako na mjeravate biti emocionalno bliski, ali prije nego to upadnete u privremeno ludilo k oje nazivamo zatreskanost (napad koji obino traje tri mjeseca). Intervju nije ni ta drugo nego postavljanje dovoljno izravnih pitanja da otkrijete karakter osobe koju pozivate u svoj ivot. Ve navedena pitanja dobar su poetak i mo e te nadodati svoja, ovisno o va im prioritetima. Zatim obratite pozornost na odgovo re i onda jo pomnije promatrajte podudaraju li se odgovori s pona anjem osobe. Kad god postoji razlika izmeu onoga to ka e i kako se pona a, zanemarite rijei i vjerujte p ona anju! Znam da to zvui oito. Isto tako znam kako je lako to zanemariti i/ili nai izlike za nedosljednost zahvaljujui hormonima, prirodnom impulsu da vjerujemo drugima i elj i da volimo i budemo voljeni. Ali osoba koja tvrdi da zarauje 100.000 $ na godinu ne bi trebala posuivati novac od vas ili nai nain da vas pita koliko novca vi imat e ako se tek upoznajete. Netko tko tvrdi da mu je iskrenost bitna ne bi vam laga o i izbjegavao odgovoriti. Netko tko vjeruje u odanost ne bi vas varao. Netko i s najmanjom trunkom smisla za duhovnost ne bi nikad lo e postupao s djetetom ili iv otinjom, a oboje su najiskrenija i najsavr enija nevina Bo ja stvorenja. I netko tko tvrdi da vas voli ne bi vas nikad namjerno poni- avao, zlostavljao ili poku ao kontrolirati. Vjerujte mi na rije. Zlostavljanje u obitelji Mo da e vam se uiniti da ovo nije bitna tema u knjizi o tome kako Ona strana utjee na na sada nji ivot i kako ovaj ivot utjee na vjeni ivot na eg duha. Ali imam dobar raz jerovati da mnoge duhovne i nadnaravne ideje, tehnike i vje be u ovoj knjizi mogu pomoi nekomu tko u vezi ima ulogu primatelja takvog nasilja. Va osobni ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 79 Razlog je tomu to sam ja dok sam bila mlada bila u vezi gdje je bilo fizikog i emo cionalnog zlostavljanja. Psiholozi bi u ivali u otkrivanju kako sam se uvalila u t o - majka koja me zlostavljala, otac kojeg sam obo avala i ija su mi odobravanja bi la jedina sigurnost koju sam poznavala kao dijete. Tu je i moj model kojeg sam s e te kom mukom rje avala: brkala sam ljubav sa zahvalnosti prema osobi koja se nudil a da me spasi iz lo e situacije.

Iznositi sve pojedinosti o tome kako sam dospjela u nasilan odnos nije ni upola korisno kao podijeliti s vama kako sam ga se rije ila i to sam nauila o zlostavljanj u u obitelji kao duhovni medij i kao osoba koja je to pre ivjela. (Nikad me neete ut i kako govorim o sebi kao rtvi bilo ega.) Ako makar jedna od sljedeih uputa pomogne nekomu tko se osjea uhvaenim u nasilnom odnosu da napravi jedan korak prema vrati ma, time e mnoge moje molitve vezane uz ovu knjigu biti usli ane. A ako je potrebno da ovo izriito naglasim, govorim o svakome tko je primatelj nas ilja. Bilo daje rije o mu karcu, bilo daje rije o eni. Nasilje je sramotno, bez obzir a na to tko ga ini nad kim. Kako bih vam pribli ila situaciju, rei u da se zlostavljanje u obitelji koje se zbil o u mojem ivotu dogodilo nekoliko desetljea prije nego stoje ameriko zakonodavstvo poelo smatrati da se to njega tie. Tad sam bila uiteljica i imala dva sinia. Tad nije bilo plavih telefona, nije bilo skloni ta za zlostavljane ene, a nazvati 911 nije znailo ni ta drugo nego da ste pogre no nazvali 411 za informacije. Time ne elim rei Ja na ja. Time elim rei da doista znam koliko je te ko pobjei iz nasilne situacije i sigu rna sam daje moj bijeg bio najva nija stvar koju sam uinila u svom ivotu. Jednu veer poslije jo jednog nasilnog izljeva taj mu karac iz mog ivota odjurio je iz kue. im je oti ao, toplo sam odjenula djecu i to je bilo to. Nikad se nismo vratili. Moji sin ovi i ja jedno smo vrijeme ivjeli u dotrajalom jeftinom dru tvenom stanu. Oni se to ga jo sjeaju kao neega zabavnog i bili su sretni to smo nas troje na sigurnom, slobo dni i zajedno. Nekoliko duhovnih uvida i tehnika pomoglo mije da smognem dovoljno emocionalne s nage i hrabrosti da se maknem od nasilja i da se dr im to dalje od njega. Kao prvo, u ovoj e se knjizi poslije govoriti o kultovima, to e vam mo da pojasniti to se zapra vo dogaa. Kultovi i nasilni odnosi imaju mnogo toga zajednikoga. Odr ava ih izolacij a i tajnovitost koje podr avaju kontrolu i ovisnost te sustavno eliminiraju mjesta na koja se lan kulta/zlostavljana 80 Ona strana i povratak osoba mo e obratiti. I kultovi i nasilni odnosi zahtijevaju potpunu poslu nost samop rozvanom bogu koji stvara sva pravila, bez obzira na to jesu li pravedna ili log ina te pridonose li sveopoj dobrobiti grupe. Oni nisu i nikad nee biti demokracija, jer postojanjem ravnopravnosti razbila bi se cijela struktura kulta/nasilnog od nosa. Kako bi odr ao iluziju superiornosti, voa kulta/zlostavlja mora neprestano poj aavati inferiornost lana kulta/zlostavljane osobe i nagla avati neprekidnu prijetnju stra nom kaznom ako se dovede u pitanje autoritet samoprozvanog boga. Prvotni pri stup uvijek je laskav, zavodljiv i varljiv. Voa kulta stvara kod potencijalnog lan a osjeaj daje izabran i privilegiran jer je dio neega za to su autsajderi preglupi litki ili nesveti da bi shvatili. Polako, ali sigurno zlostavlja mu proda poruku kako je on jedina osoba koja ga voli dovoljno da bi ga elio samo za sebe, dok su a utsajderi koji se brinu i kritiziraju samo zavidni na odnosu koji ih se uope ne tie . lan kulta/zlostavljana osoba kriva je za sav nemir, tugu ili frustraciju u kult u/odnosu. Sve bi bilo u redu kad bi osoba bila tiha, poslu na i pokorna. lan kulta/ zlostavljana osoba doe do toke kada je programirana da pove e poslu nost s opstankom. P rogramirana je prava rije za to. Katkad zna biti jednako te ko uvjeriti zlostavljanu osobu daje opasno i za njezin ivot i za ivot njezine djece ako ostane, kao to bi t o bilo te ko uvjeriti lanove Heaven's Gatea (Vrata raja) da iza Hale-Boppova kometa nema NLO-a koji e ih primiti poslije masovnog samoubojstva. Budite uvjereni da u kultovima, kao ni u nasilnim odnosima, poev i od prvih laskavih rijei upotrijebljen ih da vas zavedu i izoliraju do svih moguih uvreda, taktika zastra ivanja i svega s toje potrebno kako biste znali gdje vamje mjesto, ni ta ni u jednom trenutku nije us mjereno na va u dobrobit i dobrobit va e djece. Ako to prepoznate prije, a ne poslij e, u tedjet ete si godine patnje, a mo da ete si i spasiti ivot. Na kraju poglavlja Mrana strana nalazi se popis naina kako se mo emo za tititi. Ja ih r bim svakodnevno. Svima vam preporuujem da ih svaki dan upotrebljavate, osobito os obe koje su fiziki ili emocionalno zlostavljane. Doista e vam pomoi da se za titite, ali postii ete jo ne to. Oni su stalan podsjetnik da ste u svojoj biti sveti, vjeni du h, stvoren od Boga, Njegov genski nasljednik. Kada istinski shvatite svoju sveto st kao Bo je dijete, neete tolerirati ni trenutak podcjenjivanja, a kamoli zlostavl janja. Ako vas netko podcjenjuje, znai da podcjenjuje va u bo ansku du u, a to ne samo da nije

prihvatljivo nego je svetogre. Va osobni ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 81 lako to mo da rijetko tako izgleda, u odnosu gdje ima zlostavljanja na djelu su dv a la na ega, svaki sjedne strane. Nemojte zaboraviti da ego znai ja jesam. Svatko iji je ego, odnosno jajesam zdrav i itav nema potrebe za kontrolom, manipuliranjem, tir aniziranjem ili eljom da umanji tuu mo kako bi nahranio svoju. Ego zlostavljaa tako je slab i neuhranjen da on mora krasti od bilo koga tko je dovoljno ranjiv da to dopusti. S druge strane, zlostavljane osobe esto upadaju u zamku la nog ega te im je tako stalo da pobijede na u trb vlastita dostojanstva, vlastita samopo tovanja, v lastita zdrava razuma, vlastite sigurnosti i ak vlastite djece da zaborave sve os talo. U njihovoj glavi pobijediti znai: Promijenit e se, po tovat e me, voljet e mi sve to sam pro la da bih ostala s tobom! Ali problem je u tome to djela doista gov ore jae od rijei. Ako nekomu ka ete da se mora promijeniti, a vi pritom ostanete s n jim, to zapravo znai: Nisam tako mislila. Ti se oito uope ne mora promijeniti jer sam ja jo tu. Rei nekomu kako zahtijevate da vas po tuje, a pritom tolerirate neprekidno podcjenjivanje zapravo govori: Mo e me podcjenjivati koliko god hoe . Meni to ne smeta dovoljno da bih ne to poduzela. Rei nekomu kako zahtijevate da vas voli kada je nje govo pona anje prema vama sasvim suprotno alje mu poruku da je to u redu i da vi za pravo od njega ne oekujete da vas uope voli ako on to ne eli. A to se tie onoga da va m plati jer ste to podnosili - za to i bi kada nije bilo va nijih posljedica koje bi dokazale daje ono to ste morali podnositi bilo neprihvatljivo? Zapamtite, to prihv atite, postaje prihvatljivo. Kad sam shvatila poriv svog la nog ega da pobijedi i kad sam se ponovno povezala sa svojim ja jesam i sa svojim Bo jim sredi tem te s Bo jim sre di tima svojih dvaju predivnih sinova koji su zaslu ili siguran i sretan dom, shvati la sam da postoji nain kako mogu jednom zauvijek pobijediti. Priznala sam poraz. Rekla sam svom zlostavljau: estitam! Ti si pobijedio. Sve je tvoje - etali te, perivoj , ovaj snop la nog novca, sve. Neu se vi e igrati. Uzela sam svoje sinove i nikad se n isam vratila. I naravno, kada sam se odbila igrati, vi e nije bilo igre, tako sam zapravo pobijedila, i to na najbolji mogui nain. Osim sa svojim sinovima i odjeom k oju smo nosili, iza la sam i sa svojim jajesam i sa svojom moi, a to gaje ostavilo be z moi i ega jer svog nije imao. Preklinjao me je da se vratim. Ali tad sam shvati la da on nije elio mene natrag. Ono to mu je toliko nedostajalo bio je la ni identit et koji je na ao u zlostavljanju mene i dokazivanju svoje nadmoi, .A uie4_n mi ie 82 Ona strana i povratak dao i idealnu obranu koja me sprjeavala da se vratim. Jednostavno sam ga podsjeti la da mi je jasno rekao kako sam bezvrijedna, glupa, neprikladna, manjkava i lud a te da ni u snu ne bih oekivala da ni sekundu dulje tolerira takvu partnericu ko ja ga oito nije zaslu ila. Znate to? On to nije tako mislio. On je sve to rekao jer je bio uznemiren. Prijevod: povrh svega bio je i la ljivac. Ne, hvala. To nije dov oljno dobro za mene i definitivno nije dobro za moje deke. Kako sam ih mogla odga jati da cijene dostojanstvo, po tovanje i iskrenost u domu gdje toga nije bilo? Bog nas nije stvorio da bismo bili beskrajno nesretni. Patnju koju smo unijeli u svoje otiske moramo nadvladati, a ne podnositi ili pak poticati. S One strane n ema sveanosti dodjele priznanja za muenike. Odgovorni smo za vlastite otiske i za to da omoguimo svojoj djeci da slijede svoje. A zlostavljai su odgovorni za svoje otiske. Ako ih poku amo promijeniti ili spasiti, time preuzimamo na sebe njihove oti ske i ivotne teme, to znai da zanemarujemo vlastite. Zapravo, prihvaajui njihovo zlos tavljanje, odgaamo njihov razvoj. Ako su oni upisali u svoj otisak da ele biti zlo stavljai, to onda oni moraju nadvladati. Ako im doista elite pomoi, pomo-zite im da ponu to svladavati. Drugim rijeima, za va e dobro, a i za njihovo, recite ne i bje it e! Uvijek postoji izlaz. Potra ite pomo prijatelja, lana obitelji, u crkvi, sinagogi , klinici ili policijskoj postaji. Postoje prekrasna skloni ta u kojima se brinu z a zlostavljane ene i mu karce i gdje oni mogu nai sigurno utoi te za sebe i svoju djecu . Jedan od izvrsnih izvora pomoi jest Nacionalni centar za suzbijanje nasilja u o bitelji - (800) 799-7233. Mo ete ga nazvati 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. M olim vas, ako ste vi ili va a djeca u emocionalnoj ili fizikoj opasnosti, nazovite taj broj. Ako prihvatite zlostavljanje, di ete ruke od sebe, a to znai da ste se od rekli Boga - iako se On nikad nije i nikad nee odrei vas. U potrazi za pravim partnerom Dakle, odnose sam opisala kao ne to stoje tako zabavno... Ali kao to sam rekla na p

oetku, oni mogu donijeti radost i tugu, iscjeljenje i bol. Mo da ste ve uli ono: Ako doista eli nai novu ljubav, prestani je tra iti. To je istin z nekoliko razloga. Va osobni ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 83 Mi smo svi poput senzibilnih spu vi i upijamo impulse, energije i poruke od ljudi koji nas okru uju. Nazvali ih mi instinktima, estim osjetilom ili udnim osjeajima, to su dojmovi koje ljudi na nas ostavljaju prije nego to su rije izgovorili ili nas uope pogledali. esto zaboravljamo da smo i mi oda iljai i da oda iljemo isto toliko impulsa, energije i poruka drugim senzibilnim spu vama koje susreemo. I ne trebam vam ja kao medij rei kako lovina reagira kada osjeti lovca u blizini. Svaki e se jelen, zec ili guska slo iti sa mnom - bje e stoje dalje mogue glavom bez obzira. To ne znai da biste trebali sjediti i nestrpljivo ekati da vam pravi partner padne s neba. Predla em da dalje vodite svoj ivot, slavite i ulazite u onu ljubav koja j e prisutna u va em ivotu sada -u prijatelje, obitelj, ak i u svoje ljubimce - i nauit e vjerovati u svoj otisak koji ste zapisali prije nego to ste stigli ovamo, ali i u Bo ju vjenu spremnost da to ostvari, no bez va e neprestane elje da ubrzate proces zbog nesretne zemaljske emocije zvane nestrpljivost, a da ne govorim o glupom uv jerenju da mi znamo bolje od Boga to nam treba. Na kraju ove knjige nai ete afirmacije. Mo ete ih upotrebljavati svaki dan, koliko g od puta po elite. One nisu ne to to ete initi dok ekate. To je ne to to ete initi ne , nego dok aktivno ivite svoj ivot, uz te stalne podsjetnike na va bo anski, vjeni, do stojni duh i njegovo izravno podrijetlo od Boga. to vi e nauite cijeniti, po tovati i voljeti Bo ju du u u sebi, to ete br e svladati najveu tajnu od svih tajni, a to je uspo stavljanje i odr avanje zdravih i sretnih odnosa tijekom svog ivota: Nijedan drugi odnos na ovom svijetu nee nuditi toliko potencijalne sigurnosti, utjehe i mirnoe uma kao va odnos sa samim sobom. Nauite u ivati u vlastitu dru tvu i drugi e vam se prikljuiti. Jer nitko ne eli propustiti dobru zabavu. 84 Ona strana i povratak Obitelj U prvom smo poglavlju govorili o ivotnim izborima, odnosno o onom podruju na eg ivota koje odreujemo kao najvei izazov kada stvaramo svoj otisak. Sedam je takvih moguno sti - obitelj, dru tveni ivot, ljubav, zdravlje, duhovnost, financije i karijera. Ja sam kao svoj izbor odabrala obitelj. To znai da sam u stanju srediti va u obitel jsku situaciju ujednoj seansi, ali sam provela ezdeset i dvije godine poku avajui do kuiti svoju. Bila sam toliko zauzeta dok sam poku avala ugurati udnu, zanimljivu, ko mpliciranu skupinu ljudi s kojima sam u rodu u svoj imaginarni kalup normalni, da time zamalo da nisam zanemarila sve to znam - i o ivotu i o injenici da i u dobru i u zlu obitelj ine ljudi. Ali radim na tome. Bar uim da se ono to znam doista odnos i i na osobe u mojoj obitelji, bez obzira na to to izgledamo tako smije ni dok ma emo prolaznicima slino odjeveni i poredani iza bijele vrtne ograde. A znam daje svaki lan obitelji, a tu ukljuujem i svoju, napisao svoj otisak prije nego stoje do ao ovamo. Mi smo odluili biti u rodu. Budui da su na i otisci detaljne k arte onoga to smo do li ovamo nauiti, svaki odnos unutar obitelji zasigurno nosi sa sobom bogatstvo uenja i izazova koje treba svladati, inae ih ne bismo bili izabral i. Ako ni ta drugo, mo da neemo uvijek cijeniti uenja ili osobe koje smo izabrali da o d njih uimo, ali takvu priliku mo emo bar iskoristiti na najbolji mogui nain i biti z ahvalni na lekcijama pa makar samo zbog toga to ako ovaj put to obavimo kako treb a, neemo se morati vraati da to ponavljamo. lanovi obitelji imaju pravo oekivati osnovnu pristojnost jedni od drugih, ali kao i u svim odnosima, povjerenje i po tovanje moraju se zaslu iti, njegovati i odr avati. Genska veza ne znai da ste iznimka koja potvruje pravilo ili daje sve dopu teno. da se morate voljeti ili biti povezani. Zapravo, to je primjer podruja u kojem s am jednostavno zaboravila sve to znam. Zanemarila sam injenicu da se svaki od moji h sinova rodio s vlastitim otiskom i onime to mora nauiti te sam zamislila svoju v erziju idealnog odnosa izmeu dva brata - nerazdvojni prijatelji, vjeito zagrljeni, spremni dajedan drugomu pomognu kad god zatreba ijedan drugomu najvei izvor utje he. S vremenom im je postalo jasno, zapravo svima osim meni, da se i ne vole ba tako jako. Jedino to imaju zajedniko jesam Ja i

L _^ V osobni ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 85 ostala rodbina, ista mjesta na kojima su proveli djetinjstvo i slina visina. Osim toga, imaju drukije ciljeve, drukije interese, drukije temperamente, drukije osobno sti, ali zbog svojih potreba, oekivanja i ma tanja ja sam ih uporno poku avala dr ati z ajedno i vrsto sam odluila da e biti ludi jedan za drugim, pa makar me to stajalo iv ota. I moglo je tako biti, ako se mo e umrijeti od upanje kose iz oaja, da me nisu s vaki za sebe pozvali na stranu i nje no mi objasnili: da su se sreli na tulumu i d a nisu znali kako su braa, ne bi imali dovoljno zajednikih interesa da provedu pet minuta zajedno. tovi e, obojica su mirno prihvatila takvo stanje. Ja zbog toga nis am mogla spavati. Kad sam do ivjela kliniku smrt poslije operacije, znala sam, dok sam bila u tunelu i na putu prema Bo joj svjetlosti, da e obojica mojih sinova preboljeti moju smrt i da e biti dobro. Uope me nije bila briga hoe li to uiniti odvojeno ili zajedno. Na v jeni duh doista sve lijepo razumije. Ono to nam uvijek stoji na putujest na nesavr en i, umi ljeni, tvrdoglavi, sebini svjesni um. ivot u mojoj obitelji mnogo je mirniji otkad sam napokon nauila da su moji sinovi dvije zasebne osobe koje imaju pravo na svoje vrste odnosa. Moj odnos s njima ra zlikuje se kao to se njih dvojica razlikuju i obojicu volim. Kao majka oekujem od njih da paze kako se pona aju, da budu pristojni i da vode miran su ivot ili da se d r e podalje jedan od drugoga ako im to ne ide. Ali kao njihova majka, moj je duh o beao njihovu duhu isto toliko po tovanja, strpljenja, razumijevanja i potpore njiho vu otisku koji su stvorili koliko od njih oekujem za svoj. Naposljetku, ni u mom otisku nema ni ta manje pogre aka nego u njihovu. Uz pridodane komplikacije u obitelji, kao i sve s ime se susreemo, mi ne sti emo sam o s vlastitim otiskom, pomije anim s nekoliko genskih obilje ja predaka s obje stran e obitelji, nego i sa sklopom jedinstvenih do ivljaja i odnosa iz pro lih ivota. Ako ste ikada dobro pogledali osobu s kojom ste u bliskom rodu, ukljuujui vlastitu dje cu ili roditelje, i zapitali se kako dvije osobe iste krvi mogu imati tako malo zajednikoga, eto vam odgovora. Va je duh bio ovdje ve mnogo puta i u svakom je ivotu imao svoj otisak, svoje bitke, svoja uenja. Kad tako sagledate stvari, kakvi su izgledi da ete imati ne to zajedniko sa svakom osobom s kojom ste igrom sluaja u rodu u ovom ivotu? Genetika igra va nu ulogu kod stvaranje na e osobnosti, ali to nije posljedica niza sluajnih hirova u banci gena, ve na ih otisaka. 86 Ona strana i povratak Birajui svoje roditelje dok stvaramo otisak, biramo genske imbenike koji e poslu iti kao temelji za ciljeve koje smo sebi zadali prije nego to smo do li ovamo. Bez obzi ra na to to osjeate prema fizikim, mentalnim, emocionalnim i fiziolo kim osobinama ko je ste naslijedili od obje strane obitelji, to mo ete sebi zahvaliti ili sebe okri viti. U jednom i drugom sluaju zapamtite da ste vi to tako odabrali s razlogom. Lako je mogue da postoje vama bliske du e u va oj obitelji -du e koje ste poznavali u d rugim ivotima i s kojima ste imali i dobre i lo e odnose. to se tie ostalih lanova obi telji - s njima se vjerojatno susreete prvi put. Time va sada nji odnos nije ni ta man je ili vi e va an. Mo da e to samo razjasniti dinamiku koju godinama poku avate shvatiti - da ste bliskiji i telepatski povezani s nekima, a s drugima niste; da postoji nelagoda ili nedostatak povjerenja ili otvoreni bijes kojem ne mo ete ui u trag ili ga razrije iti; da zajedniki udi ete svje zrak i da meu vama nema tereta; daje s neki oakom nagla en dubok osjeaj sigurnosti, udobnosti i prisnosti; da postoji udan nedost atak povezanosti izmeu vas dvoje, ma koliko se trudili, kao da se od vas oekuje da imate duboku vezu sa strancem koji vam mo da i slii. Varijacija ima mnogo, ali raz lozi koji stoje iza njih jednostavni su i logini - odnosi iz pro lih ivota i neposto janje tih odnosa prisutni su u svakoj obitelji. U ovoj ete knjizi nai bezbroj primjera odnosa mojih klijenata u pro lim ivotima s lano vima obitelji, ali i primjera iz moje obitelji. No evo jednoga koji svi znaju i koji e imati sve vi e smisla to ete vi e razmi ljati o njemu: Dobila sam informaciju i p ovjerila sam je preko Francine da su Bili i Hillarv Clinton u jednom od svojih p ro lih ivota bili brat i sestra. Ne, to ne znai daje njihov trenutani odnos incest. M oj sin Christopher i ja u pro lom ivotu bili smo mu i ena. To nipo to ne znai da sam ja rodila svog biv eg mu a. Iz ivota u ivot razvijaju se veze, a ne odreeni odnosi.

ak i kad se odreeni odnosi ponavljaju, oni samo signaliziraju priliku za uenje, raz voj i napredak. Moj klijent Joel osjeao se bespomonim i ulovljenim u braku u kojem je, kako je sam priznao, ostao iz osjeaja krivnje, a ne iz ljubavi. Bio je nesre tan i vjerovao je daje i njegova supruga nesretna, ali kad god bi pomislio da je ostavi, stoje bilo esto, preplavio gaje takav neobja njivi osjeaj krivnje da nije m ogao zamisliti daljnji ivot ako to ipak uini. Nisam trebala upotrijebiti svoj dar vidovitosti da bih mu objasnila Va osobni ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 87 kako odnos koji se zasniva iskljuivo na krivnji nije zdrav i vrijedan da se odr i. Ali vidovitost mije bila potrebna da otkrijem kako su on i njegova ena bili u bra ku u prija njem ivotu i kada se ena razboljela od neizljeive bolesti, umjesto da osta ne uz nju do kraja, on ju je ostavio i oti ao drugoj. Otkrivanjem pravog uzroka kr ivnje oslobodila sam ga toga. Kada sam ga opet srela poslije dvije godine, rekao mije sav zanesen da se eni enom koju doista voli i da mu je biv a ena u drugom, sret nom braku. Posve je normalno imati emocionalne reakcije na vezu iz prija njih ivota i/ili na n jezino nepostojanje. Bez obzira na to o emu se radilo, ova e vam informacija dobro doi u razumijevanju dinamike u vlastitoj obitelji i u postizanju mira, umjesto d aje upotrijebite kao novu izliku za svau i zamjerke. Vjerujem li u to da se, kad zagusti, obitelj mora dr ati zajedno? Svakako. Nisam h tjela ni ta imati sa svojom majkom iz opravdanih razloga, ali ne bih je nikada ost avila bez sveg onog to joj je potrebno da se osjea udobno i zbrinuto. Jednako bi t ako i moji sinovi pomogli jedan drugomu da doe do krize. Napokon, po tovanje obitel jske veze dio je na e biti i dio izazova koji nas je nadahnuo da se odluimo roditi u odreenoj skupini ljudi. Isti je sluaj i u obiteljima s posvojenom djecom, kao i u biolo ko povezanim obitel jima. Ako ste zapisali u svoj otisak da ete se roditi nekomu tko e vas onda dati n ekomu drugomu, onda ste to uinili s razlogom koji je va an za razvoj va eg duha. Mora mo prestati upotrebljavati izraz prava obitelj da bismo opisali gensku vezu. To on da implicira da posvojena obitelj nije prava, a u veini sluajeva to nije tono i nije po teno. No napravila bih razliku izmeu po tovanja obiteljske veze i zbunjujue ideje dugovanja. Ideja Mi smo obitelj pa si ti meni du an preesto se koristi u zamjenu za Ako elim, mo u postupati s tobom gore nego s potpunim strancem i ti mi mora oprostiti jer smo u rodu. Glupo, zar ne? Ali svima nam se to dogodilo - jako smo se posvaali s rodit eljem, branim drugom, bratom ili sestrom na parkirali tu ispred trgovine, izgovoril i smo pogrdne rijei, a odmah nakon toga bili smo iznimno pristojni s prodavaicom d ok nam je vagala stvari jer ni u snu ne bismo htjeli uvrijediti nekoga koga nism o nikad prije vidjeli. ao mije, ali to je idiotsko pona anje. Ne mislim da bismo tr ebali biti iznimno pristojni jedni s drugima, a onda navaliti na prodavaicu. elim rei ovo: Zar nije logino ostaviti najbolje pona anje, a ne najgore, za ljude koje st e 88 Ona strana i povratak osobno odabrali da u ovom va em ivotu igraju va nu ulogu zvanu obitelj? Djeca Kad god pogledate novoroene ili maleno dijete, nemojte zaboraviti da se u tom male nom tijelu koje jo srie rijei nalazi mudar, cjelovit, iskusan duh i daje to jedno o d najintuitivnijih bia na svijetu. Budui da su tek stigli s One strane, jo imaju ja sna sjeanja na svoje otiske, duhovno vodstvo i anele, kao i na svoje pro le ivote. Ak o su imali sreu, nitko jo nije imao priliku da im usadi osjeaj da su udni ili zloesti ili da ele skrenuti pozornost na sebe kada govore o tome. Koliko je samo ljudi reklo: Ne mogu vjerovati. Suvi e je bizarno nakon to su uli takve stvari! Znate stoje bizarno? Uvjerenje da se djeca raaju kao neispisana ploa. Ako je tako, kako to da se djeca raaju sa strastvenim zanimanjem za vlakove, revoluc ionarne ratove, biologiju mora, jedrenjake ili pak medicinu, arheologiju ili za bilo to s ime su se mo da tek susreli? Djeca se katkad raaju sa strahom od visine ili vode ili zatvorenog prostora, paukova ili grmljavine iako se nitko u njihovoj b lizini toga ne boji. Kako to? udo od djeteta iji su roditelji obini poslije u ivotu m postii sjajna dostignua u svijetu umjetnosti, sporta, obrazovanja i glazbe. Kako to? Budimo iskreni i priznajmo. U usporedbi sa savr eno loginim obja njenjem pro lih ivo

ta, zar nije ideju o nasumi-noj sudbini te e progutati? U poglavlju ivot poslije ivota nekoliko je pria o mojoj unuci Angeliji i njezinu jasn om sjeanju na prija nji ivot, kada je bila moja baka Ada. Molim vas, nemojte to smat rati sluajno u koja savr eno pristaje u udnu obitelj poput moje. Mnogi su klijenti podi jelili sa mnom komentare svoje djece izgovorene onako usput: Nakon to mu je majka skuhala omiljeno jelo, jedan je peto-godi njak pogledao ma jku s osmijehom od uha do uha i rekao: Ti si najbolja mama od svih petnaest koje sam imao. estogodi nja djevojica nije mogla da se ne smije dok ju je otac grdio. Kad ju je otac pitao to joj je tako smije no, ona mu je odgovorila: Sjea li se kad sam ja bila tata, a ti si bio moj sin i ja sam isto tako vikala na tebe? Va osobni ivot: pogled duhovnog medi/a na odnose i obitelj 89 Roditelji su vodili svog etverogodi njeg sina na prvo pje aenje. Kad su stigli do mos tia iznad potoka, djeak je stao i izjavio: Ne, ne. Ovaj put neu prelaziti ni preko k akvih mostova. Koliko su oni znali, djeak ne samo da nikad nije vidio most nego ni kad nije bio ni najednom i nije uope znao stoje most. Naslu ala sam se na tisue slinih pria. Naje e je roditelj koji je prepriavao priu po objasniti na sve mogue naine - od snova preko televizije i napredne djece s kojom se njihovo dijete dru i pa sve do bujne ma te koje se treba bojati - kako bi sebi poja snio te niim izazvane komentare. Roditelji nabrajaju sve osim onog obja njenja koje ima najvi e smisla, tj. sjeanja na pro le ivote, unato tomu to svaki od tih roditelja jeruje da duh transcen-dira smrt. Va a djeca samo potvruju ono u to ve vjerujete. Za to se onda panino trudite da izmislite neko drugo obja njenje? Roditelj, naravno, eli znati kako treba reagirati kada i ako dijete ponovi slian udan komentar. Ja ih pitam kako su reagirali prvi put. Vjerujem da su ih djeca iznenadila, ali reakcije va riraju od Prestani! do Umukni! Pla i me! ili Ljudi e misliti da si lud nastavi li t oriti! Samo dvoje od deset roditelja prepoznalo je to kao zanimljiv poziv da istr a i djetetov duh i sjeanja na pro le ivote te da popria s nedavnim do ljakom s One stran . Ohrabrivati djecu da s vama podijele to god ih mui i nauiti biti njihov najbolji i najotvoreniji slu atelj oito je dobar savjet za bilo koju fazu u odgoju djece. Ali od rane dobi nauite ih da vam pojasne ono to ne razumijete. Postavite im pitanja k ao to su: Tko si bio prije ovoga? i Koga u svojoj okolini poznaje otprije? Pritom nem jte prosuivati odgovore koje dobijete ni biti skeptini prema njima. To je izvrstan nain da steknete njihovo povjerenje, da potvrdite ideju kako vam je va no sve to im aju rei i da stvorite povezanost izmeu vas koja e trajati cijeli ivot ako je stalno njegujete. Takoer se kladim da ete u takvim razgovorima nauiti vi e nego to ste ikad sanjali i sh vatit ete kako su va a djeca fascinantna ili koliko se sjeaju onih stvari koje ste i vi znali kad ste bili njihovih godina prije nego to su vam rekli kako e drugi mis liti da ne to nije u redu s vama poku ate li govoriti o tome. Malena e djeca prije vidjeti duhove, duhovno vodstvo, anele i bilo kakve entitete s One strane nego odrasli,J^pjma smisla 7 ona 90 Ona strana i povratak su tek stigla odande. Ako spominju osobe koje vide, a vi ih ne vidite ili uju gla sove koje vi ne ujete, nemojte ih samo tra iti da vam govore o tome nego sjednite i budite spremni na razgovor koji e vas ostaviti bez teksta. Kad ste ve kod toga, t ra ite od njih da vam opi u svoje imaginarne prijatelje. Izgledi su veliki da uope nisu nestvarni i da imate sreu jer imate otvorenu vezu sa svijetom duhova. Zapravo, jedna od najpametnijih stvari koje mo ete uiniti za vlastito obrazovanje i za samopouzdanje svog djeteta jest da iz rjenika izbacite fraze poput to si izmis lio. Kao prvo, vjerojatno grije ite. A kao drugo, ne znam za vas, ali ja doista ne volim kad mi netko ka e da izmi ljam ne to to se meni ini vrlo stvarnim. Za to bi djetetu takvo neuva avanje bilo prihvatljivije nego nama? Vrijedi ponoviti: Djeca su jedna od naj intuitivni]ih bia na zemlji. Zapamtite to kada se budete sljedei put zavar avali da va e dijete ne zna to se dogaa jer ka ete: Nikad se na svaamo pred djetetom. djeca znaju ak i kad spavaju, kad je um duha podsvijesti posve budan. Nije bitno uju li vas svjesnim umom ili ne. Njihov mali nesvjesni um ni ta ne propu ta. Zato sam velik pobornik toga da razgovarate sa svojom djecom dok spavaju. Nemojt e se optereivati time da nee razumjeti to im govorite. Rjenik njihova svjesnog uma m

o e biti ogranien s obzirom na njihovu dob, ali duh s kojim razgovarate preko nesvj esnog uma vjean je i rjeit kao i vi. Mir, sigurnost i iscjeljenje koje mo ete pru iti djetetu dok spava bitno e utjecati n e samo na njega nego i na vezu izmeu va eg i njegova bo anskog duha. Znam da to zvui n euvjerljivo. Ali poku ajte ovo initi dva tjedna svaku veer stojei kraj njihove kolije vke ili kreveta. Svakako im ne mo e nauditi i traje samo nekoliko minuta, a ako im am pravo da e im to i te kako pomoi, zar se ne bi isplatilo poku ati? Potrebno je samo dovoljno se pribli iti usnulom djetetu da ono uje va tihi glas, a d a se ne probudi i onda mo ete rei ne to poput ovoga, onim rijeima koje vam dolaze iz s rca: Drago moje dijete, osjeam se blagoslovljenim to si mene izabrao da uvam, njegujem i odgajam tvoj sveti duh na poetku njegova novog puta na zemlji. Obeavam ti da e moja du a dati sve od sebe kako bi bio siguran, zdrav, sretan i povezan s Bogom, koji te je stvorio i koji ivi u tebi sa svakim tvojim udisajem. Neka ostanu u tebi sva radost i Va osobni ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 91 mudrost koju si stekao u pro lim ivotima, neka se otpuste sva tuga, strah, bolest i negativnosti iz pro lih ivota te neka nestanu zauvijek u bijeloj svjetlosti Duha S vetoga. Doista je potrebno cijelo selo da odgoji dijete. Ukljuimo svu djecu svijeta u svo je molitve i trudimo se svakim danom da na e selo bude bolje, ljubaznije i sigurni je nego ikad. Nedavno sam proitala ne to to mi se uinilo kao predivan nain da zakljuim poglavlje o o nosima. Odnosi se na parove, prijatelje, lanove obitelji, na sve osobe koje pusti mo u svoj ivot, a najvi e na najva niji odnos, odnos izmeu nas i bo anske svjetlosti koj a je u nama. Zove se Poziv. Ne zanima me ime se bavi u ivotu. elim znati za ime ezne i usudi li se sanjati o su s onim za ime tvoje srce udi. Ne zanima me koliko ti je godina. elim znati jesi li voljan riskirati da ispadne b udala zbog ljubavi, zbog svojih snova, zbog pustolovine koja se zove ivot. Ne zanima me koji su ti planeti u kvadratu s Mjesecom. elim znati jesi li dodirnu o sredi te svoje tuge, jesu li te izdaje u ivotu otvorile ili si se skutrio i zatvo rio iz straha od dodatne boli. elim znati mo e li sjediti s boli, mojom ili svojom, a da se ne pomakne kako bije skrio ili umanjio ili sredio. elim znati mo e li biti s radosti, mojom ili svojom, mo e li plesati s divljinom i dopu stiti da te zanos ispuni do vrhova prstiju, a da nas ne upozorava da pazimo, da b udemo realni, da ne zaboravljamo svoja ogranienja kao ljudska bia. Ne zanima me je li pria koju meni pria istinita. elim znati mo e li razoarati drugoga ko bi sebi ostao vjeran; mo e li podnijeti da te drugi optu uju za izdaju, a da prito m ne izda svoju du u, mo e li biti nevjeran i dakle pouzdan. elim znati mo e li vidjeti ljepotu ak i kada nije lijepa, svaki dan, i mo e li iz nje c psti svoj ivot. elim znati mo e li ivjeti s neuspjehom, svojim i mojim, i ipak stati na rub jezera i srebrnom odsjaju punog 92 Ona strana i povratak Ne zanima me gdje ivi i koliko novca ima . elim znati mo e li ustati poslije noi dubok osti i oaja, izmuen i uni ten do sr i^ i uiniti to se mora kako bi nahranio djecu. Ne zanima me koga poznaje i kako si dospio dovde. elim znati hoe li sa mnom stati u sredi te vatre, a da pritom ne ustukne . Ne zanima me ni gdje ni to ni s kim si uio. elim znati to te hrani iznutra kada sve ostalo nestane. elim znati mo e li biti sam sa sobom i svia li ti se vlastito dru tvo u trenucima prazn ine. Oriah Planinska Sanjarka, indijanska starje ica Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo Prije dvadeset godina le ala sam na kolicima u Mountain Viewu u Kaliforniji neposr edno prije manje operacije kad sam pogledala anestetiara i le erno rekla: Va a e se ena zabiti u telefonsku govornicu. Njoj nee biti ni ta, ali va em autu hoe.

On je oito nauio podnositi kojekakve gluposti od anesteziranih pacijenata i dokje gurao kolica kroz pokretna vrata operacijske dvorane, uinio je sve kako bi me smi rio. Samo je nedostajalo da me potap a po glavi. Ba lijepo, rekao je. A sad se opustit e. Sjeam se da sam prije nego to me narkoza svladala razmi ljala kako tako ne to mo e biti ijepo. Kad sam otvorila oi poslije operacije, sjedio je kraj mog kreveta i buljio u mene blijed i potresen. To ba i nije reakcija koju oekujete kad se probudite poslije o peracije. Uspjela sam promrmljati: Stoje bilo? Pripremila sam se na vijest da su t ijekom operacije otkrili kako se mojim tijelom iri nevjerojatno razorna bolest. Napokon je uspio izgovoriti. Upravo su me nazvali. Moja se ena zabila u telefonsku govornicu i potpuno mi uni tila auto. Odrje ito sam odgovorila: Naravno da jest. Toliko mije laknulo da nisam imala snage suosjeati s njim. Na sreu, anesteziolog je bio previ e iznenaen da bi se osjeao pogoenim. Na kraju je po dijelio svoju priu sa suradnicima, koji su je prepriali svojim kolegama i tako dal je. Rezultat je toga da sam dvadeset godina poslije blagoslovljena besplatnim ko nzultacijama i 94 Ona strana i povratak uzvratnim preporukama devedeset i est lijenika i psihijatara diljem zemlje. Ako je ikad bilo sumnji odakle potjeu odgovori - od mene ili slu im lija kao kanal r onda ih je ova vrsta posla izbrisala jednom zauvijek. Nisam medicinski obrazovana, t ako da se i ja i moji klijenti iznenadimo podacima koje prosljeujem od Boga. To j e onaj Idemo, Bo e! proces o kojem sam prije govorila i esto je izra en jezikom fiziolo gije, u kojem se tek poinjem snalaziti. Nedugo poslije susreta s anesteziologom klijentica je do la u moj ured na tumaenje. Izgledala je lijepo i posve normalno, ali prije nego stoje stigla sjesti, rekla sam joj ne to to dotad, a ni poslije, nisam rekla nijednom klijentu: Nemojte sjesti ! Moramo vas hitno odvesti urologu! Moj ju je prijatelj mogao primiti odmah i nazvao me je dva sata poslije. Hvala Bo gu to sije dovela. Ova ena ima te ku upalu mjehura. Daje ekala jo koji dan, stanje bi joj bilo iznimno te ko. Hvala Bogu prave su rijei. Moja se osjetljivost prema medicinskim problemima mojih klijenata naglo razvijal a, gotovo kao da su se vrata irom otvorila. Poela sam skenirati svakog klijenta im bi u ao. Pregledavala bih svaki dio tijela i govorila mu koju sam informaciju dobi la. Jednoj su eni dijagnosticirali neizljeivu bolest krvi. Njezini su mi je lijenici po slali u nadi da u joj biti duhovna utjeha dok se bori s bole u. No tijekom tumaenja d obila sam jasnu poruku da je dijagnoza bila pogre na. Trebala je samo otii dobrom e ndokri-nologu da joj pregleda titnjau. To je i uinila. lijezda je proizvodila iznimn o nisku razinu hormona, ali to se dalo lako lijeiti i nipo to nije bilo smrtonosno. Do ao je mu karac koji je htio srediti svoj ljubavni ivot. Vjerujte mi, on je doista bio u neredu. Ali ja sam odmah znala da ima va niji problem koji se mo e lak e srediti . Prekinula sam ga u pola reenice i rekla: Operirat ete bolesno koljeno, zar ne? Pos lije duge stanke i isprepadana pogleda rekao mi je da je naruen na artroskopsku o peraciju potkraj tjedna. Kad sam u la u sobu, ve je sjedio. Budui da ga nisam vidjel a kako epa, nije shvaao kako sam znala za probleme s koljenom. Zasluge su pripadal e Bogu, kao to ih i zaslu uje - i u tom sluaju, a i u tisuu drugih. On obino pogodi pr ije nego to uope imam priliku da Ga pitam, i to stvari koje mi nisu ni na kraj pam eti. Djevojka u ranim dvadesetim, s akutnim aknama i estim bolnim osipima po cijelom t ijelu, do la mije na tumaenje, ne oekujui Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 95 da e joj vidovnjakinja govoriti o problemima ko e. Nisam trebala biti vidovita da b i ih vidjela te sam je upitala stoje poduzela u vezi s tim. Rekla je daje obi la s ve dermatologe i isprobala sve proizvode za ko u koji se mogu dobiti na recept. Ni t a nije imalo trajnijeg uinka i ve se pomirila s time da ni ta nee pomoi. Lijek je stig ao jasno i glasno i ja sam joj prenijela poruku tono onako kako sam je primila: Al ergina si na mlijene proizvode. Pomalo skeptina obeala mije da e poku ati privremeno

jesti mlijeko i sir i da e mi javiti to se dogodilo. Nazvala me dva tjedna poslije vrlo ushiena i rekla da su joj problemi s ko om potpuno nestali. Druga mlada ena bezuspje no je poku avala zatrudnjeti nekoliko mjeseci i lijenik za li jenikom nisu mogli dokuiti za to. Uputila sam je specijalistu koji je potvrdio moje uvjerenje da su ciste na jajnicima pravi uzrok i poeo ju je lijeiti. Poslije godin u dana poslala mije slike svoje keri. Uvijek se pitam je li mi bila zahvalna ili me ona prva etiri mjeseca proklinjala, kada je neispavana i puna strija ustajala u etiri ujutro da nahrani dijete. Razveselila me i spoznaja da mogu pomagati na daljinu. Odgovori su pristizali is to tako jasno i glasno tijekom telefonskih tumaenja i dok sam itala jutarnju po tu. a k ako sam klijent nema zdravstvenih problema, mogu vidjeti i rei mu ako njegov pr ijatelj ili lan obitelji ima, to klijenta esto stavlja u nezgodan polo aj. Jednog sam dana tumaila vrlo lijepoj i zdravoj glumici koja je tugovala za nedavno preminul om majkom, stoje ujedno bio razlog njezina dolaska, kad mi je odjednom izletjelo : Mokri li va suprug uestalo? Radila je osamnaest sati na dan i nije stigla primijet iti. Rekla sam joj daje tako i daje uzrok tomu poveana prostata, koju bi trebao d ati pregledati. Tri mjeseca poslije le erno je za dorukom rekao da tog dana ima zak azan posjet lijeniku. Rekao je da uestalo mokri i da eli vidjeti za to. Prije nego to se uspjela zaustaviti, rijei poveana prostata izletjele su joj iz usta. Mu ju je s os mijehom pitao kad je stigla doktorirati medicinu, ali nije se vi e smijao kad mu j e lijenik poslije pregleda izgovorio te iste rijei. Te veeri za stolom tra io je da m u objasni otkud joj ideja o poveanoj prostati. Ona mu nije rekla da je bila kod m ene. On je smatrao vidovnjake prevarantima te traenjem i vremena i novca. Prepira li su se oko toga dok mu ona nije pustila vrpcu s mojim tumaenjem. Nakon toga su joj se on i njegova prostata ispriali. Nakon toliko godina i poslije tisua i tisua pisama klijenata i lijenika koji su pot vrivali uspje ne ishode zahvaljujui mojim ___i 96 Ona strana i povratak medicinskim prijedlozima, teina zdravlje postala mi je izniman izvor zadovoljstv a. Iako cijenim svoj odnos pro bono s medicinskom zajednicom, ne mogu dovoljnp n aglasiti: Ni ja, a ni ijedan vidovnjak ne mo emo zamijeniti obrazovanog i odgovorn og profesionalnog lijenika, ve mo emo biti samo dopuna koja esto mo e pomoi vama i va e ijeniku da naete pravi nain lijeenja. Um i tijelo Svi vi koji imate auto znate da za popravke i namje tanje motora nema ni ta bolje od dobrog mehaniara. Ali ako ne preuzmete odgovornost za svakodnevno odr avanje, onda samo tra ite nevolju. To se odnosi i na na a tijela u kojima putujemo. Za ozbiljne probleme i preglede nema boljega od iskusna lijenika. Ali svakodnevno odr avanje na a je briga. Mi mo emo igrati aktivniju ulogu kad je rije o na em zdravlju i dobrom sta nju od toga da progutamo nekoliko vitamina ujutro i ka emo: To je to! Moramo razumje ti kako tijelo funkcionira i kako zacjeljuje, a i fascinantan odnos i povezanost izmeu na eg tijela i uma. Reakcija tijela na ono to mu um ka e tipian je primjer doslovnog shvaanja u na em svije tu. Ako mislite da tijelo mo e nadmudriti um ili da mo e stvoriti svoju stvarnost be z obzira na to to um o tome misli, zapamtite: Pod hipnozom - kada je nesvjesni um glavni - ako vam se ka e daje prst hipnoterapeuta u areni ara i ako vas on dodirne ti m prstom, na mjestu dodira stvorit e se plik. Tijelo se nee umije ati i rei: Stani! Me ne ne mo e prevariti. Prst me ne mo e opeci. Ono uje u areni ara i reagira na odgova Ako um ima toliku mo nad tijelom, zar smijemo sumnjati u njegovu kontrolu nad sv im aspektima tjelesnog zdravlja ili njegova nedostatka? U zemlji koja se dii svojom svijesti o zdravlju kamo god se okrenemo, sve nas pod sjea na to da bismo trebali biti bolesni. Kladim se da vi e Amerikanaca zna nabroji ti est lijekova za gripu negoli prvih est amerikih predsjednika. Sezona gripe najav ljuje se s toliko medijske pompe da se udim to to ne slavimo. Obavijest daje virus u zraku iri se br e od traa. Ne proe ni sat televizijskog emitiranja, a da se ne emi tiraju vijesti o pojavi neke udne bakterije i bezbroj reklama koje prikazuju osob e poput vas i mene koje su izlo ene na milost i nemilost svega, od garavice i glavo bolje Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 97

preko zatvora i proljeva do PMS-a i upale sinusa koja navodno stvara trokutie izm eu obrva. Vjerujem da ovjek mora biti informiran o zdravstvenim problemima, ali ta koer vjerujem da nas svaki dan programiraju da mislimo kako nije u redu ako je s nama sve u redu. Evo primjera koliko sna no takvo programiranje mo e biti. Kad je moja bliska prijate ljica bila malena, njezina je majka esto vikala: Vrati se u krevet! Jako si bolesn a! Bila je tako gruba i nemilosrdna daje moja prijateljica od rane dobi mislila, ako legne u krevet, jako je bolesna. Posljedica je toga da ak i danas, kad je ezde seto-godi njakinja, nema tog novca koji e natjerati moju prijateljicu da se zavue meu plahte. ak kad je u rijetkim prilikama u bolnici, inzistira da le i na gornjoj pla hti. Le anje na plahtama, a ne izmeu njih nije samo fobija, ona je doslovno postala alergina na plahte. Nema veze kakve su. Ako legne izmeu plahta, probudi se s osip om koji slii dekubitusu. Zahvaljujui toj alergiji, nagomilala je fascinantnu zbirk u pokrivaa i popluna, jer ih mijenja kao mi plahte. Ali kao i kod primjera u arenog araa, njezin je um toliko uvjeren daje u krevet = jako bolesna da njezino tijelo sv aki put na to reagira. S druge strane, dva dana poslije histerektomije ja sam se vratila na posao kao d a se ni ta nije dogodilo, ne zato to sam super ena, nego zato to mi nitko nije rekao d aje histerektomija velika stvar poslije ega slijedi dug, polagan oporavak. Jedna od najnevjerojatnijih stvari koje sam vidjela, a koja mo e poslu iti kao primj er nedostatka programiranja, zbila se tijekom putovanja Kenijom prije nekoliko g odina kad sam bila prisutna dok je domorotkinja raala. Iskopala je rupu u zemlji, vrsto se primila za metalnu ipku, unula iznad rupe i istisnula dijete u nju. Zubima je pregrizla pupkovinu, stavila dijete u krpeni tobolac koji je zavezala oko vr ata i vratila se natrag obraivanju obli njeg polja. Znai li to da su Kenijke robusne ? Naravno da ne. Ali upuuje na to da do njih jo nije stigla vijest kako je poroaj b olan i kompliciran proces. Nipo to ne predla em da bi se sve ene trebale poroditi u zemljane rupe. Ja nisam mueni ca - ne samo da sam rodila oba sina u bolnici nego sam i te kako cijenila udobno st, pomo, higijenu, kao i pa nju medicinskog osoblja. A mu ke itatelje upozoravam da n i sluajno ne zahtijevaju od majke svoje djece da ustane odmah poslije poroaja i or iba podove jer a.ko to Kenijka mo e? mo e i ti^ 98 Ona strana i povratak Sve dok vi ne budete trudni i dok vi ne budete raali ( to bi, moramo priznati, raanj e ubrzo svelo na nulu), morat ete prepustiti ekspertizu o toj temi nama enama. Biti svjedok takva iznimnog poroaja u meni je jo vi e potvrdilo vjerovanje da na e tij elo doslovno slijedi naredbe uma. U navedenom sluaju Kenijkin um nije bio program iran da spoji raanje s boli koja oslabljuje i nu nim odmaranjem poslije toga. Ni mi ne moramo prihvatiti programiranje koje smo dobili. Moja baka Ada slomila je ku k kad je imala osamdeset i est godina. Poslije operacije lijenici su joj rekli da vi e nee stati na noge. Mjesec dana poslije zatekla sam je kako isti kuu uz pomo stolc a koji je gurala pred sobom. U asnuta pitala sam je to radi. Trebala je biti u krev etu. I to mije odgovorila? Ja to ka em kad osjetim da mi se prikrada bilo koja vrst a bolesti: Nemam ja vremena za te gluposti. Mislim da smo svi ve imali ovakvo iskustvo: Lijepo provodimo dan i dobro se osjeam o kad nam netko ka e: Je li sve u redu? Ne izgleda dobro. I, naravno, tijekom dana pon emo osjeati da nam ba i nije najbolje. No osoba koja vam je rekla da ne izgledate dobro nije blagoslovljena nevjerojatnom moi da bolje prosuuje va e zdravlje od vas. Jedina mo koju ona ima jest mo sugestije. I prije nego to se snaete, poeli ste si gov oriti: Ako ne izgledam dobro, mo da mi nije dobro. Va e tijelo, uvijek spremno da vam udovolji, uje nije mi dobro i poslu no izmisli neku vrstu nelagode. Sljedei put umjest o da pomislite Mo da mi nije dobro poku ajte s Nemam vremena za te gluposti. I nastavit tako misliti dok se doista niste uvjerili u to. I kladim se da ete ostatak dana provesti osjeajui se jednako dobro kao i prije. To me dovodi do vrstog uvjerenja da bismo iz svog rjenika trebali eliminirati jo ne t o, ono to nazivamo govor tijela, tj. niz nepromi ljenih kli eja koji mogu potaknuti tij elo da stvori zdravstvene tegobe. Ekstreman je primjer toga moja prijateljica ko ju je deko ostavio. Neprestano je ponavljala: Slomio mije srce! Pre-klinjala sam je da prestane tako govoriti, ali kli eji su navike od kojih se te ko odviknuti. Za dv a mjeseca i la je na operaciju srca da joj naprave dvostruku premosnicu.

Dogovorite se s branim drugom ili prijateljem da primjeuje koliko puta upotrijebit e negativan govor tijela i radite zajedno na tome da se odviknete od toga. Evo nek oliko primjera: Zlo mi je od njega/nje. Zaboli me vrat (ili neki drugi dio tijela) od njega/nje. Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 99 Nasmrt sam zabrinut/a. On/ona me iscrpljuje. Boli me glava od tebe. Dobit u ir zbo e to mi priti e srce. Ubit e me. Radije bih umro/la nego... Povraa mi se od njega Slu ate li pa ljivo, iznenadit ete se koliko esto suptilno sabotirate vlastito tijelo i gotovo mu nareujete da prestane funkcionirati. Na isti nain va e tijelo doslovno reagira na va u okolinu. To sam prvi put primijetil a prije mnogo godina tijekom posjeta dragom prijatelju dr. Jamesu Cochranu, koji je umirao u bolnici od ireva koji krvare. Uzela sam ga za ruku i pitala to se dog aa. On me pogledao tu nim smeim oima i rekao: Ne znam, Svlvia, ne mogu vi e probaviti t. Nedugo poslije toga i ja sam se na la kod lijenika elei se rije iti upale mjehura ko a se stalno vraala. Drugi prijatelj dr. Jim Fadima, koji me poznaje veoma dugo, s trpljivo je slu ao kako sam nabrajala simptome i onda rekao: Zna bolje od ovoga. Rec i mi to se dogaa s tobom. Bez imalo suzdr avanja, izletjelo mije: Pizdim zbog svoje ob itelji! I jo sam se pitala za to imam problema s mjehurom? Oboje smo se slatko nasmi jali. Tijekom godina rada s klijentima susrela sam se s bezbroj varijacija na tu temu. Vrlo esto ako postoje problemi u ivotu kojima se um ne eli baviti, tijelo e to jasn o i glasno izrei: Imate kroninu bol u vratu? Tko ili stoje uzrok tomu? Kronino vas bole lea? to ili koga nosite na leima? Gubite vid? to u ivotu ne elite vidjeti? Imate kroninu upalu grla? to ne elite rei? Ili to ste rekli, a niste smjeli? Slabo ujete? to ne elite uti? A jeste li primijetili kako samo jedan brani drug, a ne oba, oglu i? Je li vam to sinulo? Kronini problemi s disanjem i bronhima? to vas gu i? Vrti vam se? Tko ili to' va s izbacuje iz ravnote e? ioo Ona strana i povratak Ima jo toga, ali najva nije je zapamtiti da tijelo doslovno reagira na informaciju. Mnogi zdravstveni problemi koji se stalno vraaju mogu se iscijeliti ako Vam prep ozna pravi uzrok problema i poduzme korake da ga se rije i. Jo jedna va na lekcija: Du ni smo biti to pa ljiviji prema svom tijelu i to prije reagir ti na njegove signale, kao to ono reagira na na e. Dok su moji sinovi bili maleni, pro la sam kroz fazu u kojoj sam vjerojatno htjela dokazati da sam super ena. Htjela sam biti najpa ljivija, najsavr enija mama, ena, kuanica i ki na svijetu uz prepun ras pored tumaenja, javnih govora i medijskih nastupa. Gledajui unatrag, sigurna sam d a sam htjela biti tako zauzeta kako ne bih primijetila koliko sam nesretna. U sv akom sluaju, u onim rijetkim trenucima kad sam imala vremena razmi ljati o tome, ini lo mi se da su stvari poput jela, spavanja i vremena za sebe nebitne. Jedno posl ijepodne, nakon nekoliko tjedana pona anja poput prave lavice, hrlila sam uza stub e s punim rukama djece i opranog rublja kada sam zahvatila nogom jednu od stuba. Boljelo je, ali bila je samo malena rana i nakon kratka i uzrujana pogleda nast avila sam dalje juriti. Sljedeeg jutra moja je noga natekla i bila etiri puta vea nego inae, emu je pridonije la i poprilina pojava celulita. Trebali su tjedni i tjedni da se oporavim i da bo l nestane. Poruka koju mije tijelo poslalo bila je jasna i glasna: Dobro, efice, a ko ti ne misli usporiti, onda u te ja prisiliti na to! Sigurna sam da mije tijelo s lalo poruke tjednima, ali ja sam bila prezauzeta i prenatrpana poslom da bih ih primijetila. Svaki dan viam klijente koji jo nisu shvatili da su fiziki bolesni jer ive i/ili rad e u mentalno nezdravu okru ju. Ja sam na te ak nain nauila da e se dugotrajna napetost, nezadovoljstvo i depresija kad-tad odraziti u nekom obliku na tijelu ako se ne izraze ili ne razrije e. Mnogi su lijenici takoer svjesni te injenice. Na primjer, pa cijente koji imaju rak mole da uz lijeenje promijene i svoje ivotne navike te da s tvore mirnije i pozitivnije uvjete. esto imaju uspje ne rezultate. Na alost, to se n e dogaa svaki put, ali dovoljno esto da se isplati razmisliti o tome.

Svi smo uli kako stres mo e uzrokovati ir. To je istina, ali je ujedno samo poetak pr ie, kao to e to veina medicinske zajednice priznati. Ako su stres i ostale jake neug odne emocije dovoljno moni da uzrokuju unutarnje krvarenje, onda su dovoljno moni da uzrokuiu bilo koii drusri razdor u tiielu. Mi pomalo sliimo Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 101 pretis loncu. Kao to znate, ako ste ikad rukovali njime, imate tri mogunosti - pro vjeriti propu ta li paru, maknuti ga sa tednjaka ili e vam veera zavr iti na stropu. Mi imamo iste tri mogunosti - dati si odu ka, promijeniti okru je ili situaciju tako da ne stvara pritisak ili emo eksplodirati. Ne, ovo nije poziv da trimo okolo i da viemo, vri timo i tuemo se, i to sve pod geslo m dajemo si odu ka. Kao prvo, to nije nimalo privlano. Kao drugo, tu su zakoni koji t o zabranjuju. A kao tree, injenica je da e bol koju nanesemo drugima vi e tetiti nama nego njima. Iskreno reeno, imamo dovoljno svojih problema i ne moramo si jo to nat ovariti. Ali postoje razni naini kako si mo emo dati odu ka, a da ne naudimo drugima. Za va e me ntalno i psihiko zdravlje nu no je da naete to vi e naina koji vama poma u. Razgovarajt terapeutom, povjerljivim prijateljem ili lanom obitelji, sveenikom, rabinom, grup om za potporu, nazovite broj za krizna stanja, razgovarajte s bilo kime u koga i mate povjerenja da e vas slu ati, a da vam ne sudi. Plaite. Viite. Napi ite dugo, detal jno pismo osobi koja vas ljuti i onda ga zapalite. Tra ite pomo svog duhovnog vodst va i recite mu to tono elite. Molite se. Uinite ono to moj prijatelj ini. Na obinom mpiru napi ite ime osobe, posla ili onoga to vas frustrira i onda zakopajte krumpir , ali ne u smije noj nadi da ste ih time prokleli ( ao mi je, ali prokletstva ne pos toje), nego samo radi u ivanja u samom zakopavanju i micanju toga iz svog ivota. Ku pite vreu za udaranje ili izmorite se mlatei sve jastuke koje imate u kui. Hodajte. Trite. Idite na fitnes. Udarajte loptice za golf ili bejzbol. Poite do zabavnog p arka - uvjerena sam da se neete baviti svojim problemima kad visite naglavake iz v laka smrti. Uinite ono to sam ja uinila kada me prvi mu toliko razljutio da sam misl ila da u eksplodirati. Sjela sam na bicikl i okretala pedale to sam br e mogla uvjer avajui sebe da sam sa svakim okretajem sve dalje od njega. Razgovarajte sa svojim lijenikom. Ne poznajem nikoga komu se ivot popravio time st oje postao ovisan o drogi i ostalim zabranjenim supstancijama i alkoholu, ali ni ste slabi ako potra ite pomo nekoga tko e vas nadgledati i dati vam pouzdan lijek koj i e vam pomoi da se lak e suoite sa stresom, krizama i traumama. Mnogi su se ljudi do ista potrudili kako bi sva ta prona li, od uinkovitog lijeka protiv depresije i antib iotika preko Echinacee, akupunkture i sredstava za spavanje do ljekovitog bilja koje ne stvara ovisnost. Ako 102 Ona strana i povratak vam va lijenik ne mo e ponuditi pouzdanu alternativu, naite nekoga koji mo e. I trauma, naravno, mo e ifmati jednako tako dramatian uinak na tijelo. Budui da menta lna veza izmeu bolesti i uzroka mo e znatno pomoi pri procesu iscjeljenja, evo triju uputa koje sam na la korisnima kod tumaenja zdravlja svojih klijenata: 1. Iznenadna trauma - smrt voljene osobe, gubitak posla, razvod ili prekid ve ze, gubitak zbog prirodnih nepogoda itd. - udara tijelo od prsnog ko a prema gore. Ako patite od prehlada, bronhitisa, upala oiju i uha, sranih problema ili bilo ka kvih upala gornjeg dijela respiratornog trakta, sagledajte proteklih est mjeseci do godinu dana i pronaite bilo kakav va niji preokret u svom ivotu. Ako ga naete, odm ah se suoite s njim. Nemojte nikad upotrebljavati tijelo kao groblje za emocional nu bol. 2. Duboko ukorijenjena trauma - tekue nezadovoljstvo na poslu i u domu, tekui o biteljski problemi kojima se niste pozabavili, nerije eni sukobi s prijateljima, i sprike koje niste izgovorili ili krivnja koju niste priznali itd. - naje e udara tij elo izmeu prsnog ko a i struka. irevi, kronine probavne smetnje, kiselina u elucu ili grevi u elucu i dr. esto znae da postoji ne to to stalno potiskujete umjesto da se poz bavite time i rije ite se toga jednom zauvijek. 3. Traume iz djetinjstva ili pro lih ivota - oito ih je i najte e otkriti, ali kval ificirani vidovnjak ili hipnoterapeut mogu pomoi - napadaju od struka prema dolje . Kronian zatvor ili proljev, problemi s reproduktivnim organima itd. esto su znak da va nesvjesni um zadr ava ne to ega va svjesni um nije svjestan, a to trebate otpust ti.

Ba zato to na a tijela ne mogu suzbijati ili racionalizirati, katkad mislim da su on a pametnija od nas. Ako ga zlostavljate, zanemarite, lo e hranite, previ e tjerate i li se prestanete baviti njime, ono e vam to svakako dati do znanja. Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 103 Stanina memorija i traume iz pro lih ivota Dugujemo si da postanemo aktivno svjesni drugih aspekata zdravlja koji sna no utjeu na na um i tijelo, aspekata koji su tako duboko ukorijenjeni da ih je tek nedavn o poela istra ivati aica ljudi iz medicinske zajednice. Kao to smo ve rekli, prije nego to na duh ue u utrobu, napravimo otisak. Zdravstveni problemi i bolesti ukljueni su u otisak, iako ih mo emo modificirati dok smo ovdje, pa se prehlada, na primjer, ne mora pretvoriti u upalu plua ako se pobrinemo da to sprijeimo. Na Onoj strani imamo pristup svjesnom sjeanju na sve pro le ivote i stv aramo svoj otisak u skladu s time. No ta svjesna sjeanja odlaze u na nesvjesni um kad jednom krenemo u ivot koji je pred nama. Stanice od kojih smo nainjeni, a svaka je od njih iva, zadr avaju u sebi ta sjeanja n a pro le ivote i reagiraju na njih jednako kao to na duh reagira na poznato iskustvo ponovnog postojanja u tijelu. To je vrlo slino onim mjestima iz na eg ivota koja pov ezujemo sa sreom, tugom, strahom ili traumom. Emocija nas preplavi svaki put kad se vratimo na to mjesto, bez obzira na to koliko je godina pro lo od dogaaja koji j e stvorio tu asocijaciju. Duh do ivljava isti osjeaj poznatoga kada se vrati u drug o tijelo, a stanice tog tijela upiju sjeanja duha i reagiraju kako su programiran e te ne mogu samostalno razlikovati pro lost od sada njosti, sada nji ivot od pro lih. Kao to sam rekla u treem poglavlju, malena se djeca esto sjeaju svojih pro lih ivota j r su nedavno stigla s One strane. Kad se mom sinu Christopheru bli io trei roendan, upitala sam ga jednog dana u prola zu: Tko si bio prije? Bez imalo oklijevanja rekao mije daje bio kauboj i daje imao konja Cindera i da su ga pogodili metkom u trbuh ispred mjesta s vratima koja se nji u. Bila sam zateena i pitala sam se ne gleda li mo da previ e kaubojskih filmova ka d je dodao: I ondaje moja ki istrala i dr ala mi glavu dok sam umirao. To ba i nije ma trogodi njaka. Bezbroj sam se puta sjetila te prie tijekom sljedeih godina kad se k od Chrisa javljala o tra i kronina bol u trbuhu. Njegovi lijenici nisu mogli nai fizi olo ke razloge za to. Jednu no, dok je spavao, odluila sam raditi s njim kako bih vi djela mogu li upotrijebiti informaciju koju mije dao da doprem do pravog uzroka boli. Sjela 104 Ona strana i povratak sam na rub njegova kreveta i tiho razgovarala s njegovim nesvjesnim umom. Chrise, znam da si bio ranjen u trbuh i znam daje to bilo vrlo, vrlo bolno. Ali to je b ilo drugo vrijeme, pro li ivot. Sad si siguran i tvoj je trbuh zdrav i dobromu je i nikad vi e nee morati kroz takvo to proi. Sljedee jutro bolje u trbuhu pro la i nika vi e nije vratila. Nedugo poslije toga klijentica me zamolila da provedem sat vremena s njezinim dv ogodi njim sinom. Svaki put kad bi njegova majka u la pod tu mali bi postao histerian. Vikao bi: Mama, ne! Ne, mama, nemoj! i oajniki bije poku ao odvui iz kupaonice. Uz po o svog duhovnog vodstva Francine i djetetova duhovnog vodstva uspjela sam nai uzro k i rekla sam eni da elim razgovarati s djetetom dok spava. Bojala se da me nee raz umjeti zbog ograniena rjenika. Uvjerila sam je da njegov vjeni duh, koji svi mi ima mo, nee imati probleme s time. Te veeri dok je spavao dubokim snom, nje no sam ga gl adila po glavi i apnula mu: Godine 1942. ti i tvoja obitelj odvedeni ste u grozno mjesto zvano Dathau... Ispriala sam mu sve tragine pojedinosti kako je gledao kako mu odvode majku, oca i dva brata na grozno, smrtonosno plinsko tu iranje i kako je i on umro na tom istom u asnom tu iranju etiri mjeseca poslije. To je jedna od najokr utnijih i najstra nijih stvari koja se ikad zbila na zemlji, ali, hvala Bogu, to j e sad pro lost. U ovom ivotu ti i tvoja majka ste sigurni i tu evi vam ne mogu naudit i i nitko nee doi da tebe ili nju onako odvede. Govorila sam mu tako vi e od sat vrem ena, sve dok nisam osjetila da se nad njega spustio spokoj. Nekoliko tjedana pos lije njegova mije majka napisala pismo da mi ka e kako je nestao njegov strah od t u iranja. Tijekom godina lijenici su mi slali djecu ije te ke bolesti nisu reagirale na tradic ionalnu medicinu i otkrila sam da su u 98 od 100 sluajeva djeca reagirala na moje uvjeravanje daje trauma ili smrt iz pro log ivota koje se sjeaju doista pro la. Na pr

imjer, jedno se dijete rodilo s naizgled akutnom astmom. Zapravo, u zadnjem pro lo m ivotu njega su pogre no optu ili za krau konja i objesili zbog neega to nije poinio. elijepa djevojica velikih oiju boje jantara umrla je od otrovanja krvi oko 1800. g ., stoje bilo uzrokovano nelijeenjem posjekline. Kad sam je srela, nije reagirala na terapiju za leukemiju. Drugo dijete patilo je od nonih mora. Ispostavilo se d a preko nesvjesnog uma ponovno pro ivljava u ase pa-njolsko-amerikog rata, u kojem su on i njegov brat izgubili ivot. U svim navedenim sluajevima neprekidne afirmacije upuene Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 105 umu duha djetetova nesvjesnog uma tijekom sna pomogle su u otpu tanju trauma iz pr o lih ivota, to je rezultiralo djetetovim iscjeljenjem. Ako imate maleno dijete koje pati od kronine bolesti ili fobije, osim to ete potra it i pomo kvalificiranih lijenika, poku ajte ga utje iti dok spava tako to ete mu rei: M otpustiti svoj pro li ivot. On je sad pro lost i sve to ti je tad naudilo zauvijek je nestalo. Roen si u ovom ivotu, na sigurnom si, itav i zdrav i nikad vi e nee patiti z og tog pro log ivota. Pojaajte tu vje bu molitvom za dijete, voljenu osobu ili za sebe ako patite od neega slinoga i elite se toga rije iti jednom zauvijek: Dragi Bo e, pomozi mi da sve to moj um duha i stanina memorija zadr avaju iz pro log ivota i to mi a bilo koji nain teti otpustim u bijelu svjetlost Duha Svetoga koja nas pro-i uje. Ame n. Ako ste skeptini ili pak ne vjerujete nijednoj ovoj rijei, poku ajte bar tjedan dana . Nee vam tetiti, a mo da vam se dogode dramatine promjene kao to se to dogodilo nekim mojim klijentima, prijateljima i osobama koje su mi uputili lijenici i psihijatr i. Stanina memorija mo e biti jednako tako sna na fizika kao i emocionalna sila, u odrasl ih osoba kao i kod djece. Zapamtite, ponovno postojanje u tijelu stvara neku vrs tu dejd vua u duhu koji onda slu i kao okida za fiziolo ku reakciju koja se javlja ka d tijelo reagira na impulse uma duha. Recimo da s trideset etiri godine iznenada imate ozbiljan problem s bronhima (gor njim dijelom respiratornog trakta) i da nema oitog uzroka i zadovoljavajue reakcij e na lijeenje. Mo da ste u pro lom ivotu umrli s trideset etiri godine od upale plua u oba kada je to bilo smrtonosno. Um va eg duha u poznatom okru ju tijela mo da govori: P ogledaj. Opet se nalazim u tijelu i to tijelo ima trideset etiri godine. To je bo lest vezana uz di ne putove, uvijek imam bolest vezanu uz di ne putove kad su mi tri deset etiri godine. Ili, kako se zbilo jednom mom novijem klijentu, navr ite pedeset godina i prvi put u ivotu ponete se strahovito bojati vode. Ali ako ste se u pro lom ivotu utopili s p edeset godina i um va eg 106 Ona strana i povratak duha i stanina memorija dr e tu informaciju pohranjenu ne razlikujui onda i sada, za t o se ne biste odjednom poeli bojati vode kad ste navr ili pedesetu? i Kirlianove fotografije, koje na filmu ovjekovjeuju energetsko polje ili auru koja okru uje svako ivo bie, potvruju da se amputirana noga i dalje javlja kao energetski oblik i dio tijela jo dugo nakon to je vi e nema. Evidentirana su fascinantna istra i vanja, osobito ona dr. Thelme Moss, koja pokazuju da ljudi iji su ekstremiteti am putirani i dalje osjeaju bol u njima kao da su jo stvarni i dio njihova tijela, ka o to to smatraju um duha i stanina memorija. Trauma iz pro log ivota i smrt mogu uzro kovati istu reakciju i identinu vrstu fantomske boli. Ali jednom kad um duha doista shvati poruku drugo vrijeme, drugo mjesto, drugi ivo t, drugo tijelo ono e otpustiti bol ili strah ili traumu ili bolest koju zadr ava. P roces je jednostavniji nego to mislite. Ne morate ak ni znati pojedinosti iz pro log ivota na koje um duha i stanina memorija reagiraju. Jedino to morate uiniti jest pr iznati da bi pro li ivot mogao biti uzrok problema. Mentalno zdravlje Moj rad pro bono u psihijatrijskoj zajednici izvor mije velikog zadovoljstva. Pr va pacijentica koju mije prijatelj psihijatar poslao bila je tinejd erka za koju j e mislio da bih joj ja mo da mogla pomoi. Bila je uvjerena daje proganja mraan, sjen ast lik koji se zakvaio za nju i pratio je kamo god bi i la, dvadeset etiri sata na

dan. Toliko se bojala tog lika da nije mogla funkcionirati, izlazila je iz kue sa mo kad bi i la na terapiju, nije mogla spavati, patila je od tjeskobe i bila je te k o depresivna, uvjerena da joj sjenast, mraan lik eli nauditi. Moram priznati, kad me je moj prijatelj zamolio daje primim, pretpostavila sam d aje doista proganja neki jadni, zbunjeni duh s kojim u znati izai na kraj. Ali inij e u la kroz vrata, znala sam da nema nikakva duha u blizini. Sretna, podijelila sa m to s njom i naivno se nadala da e joj laknuti. Ali nije. Svrstala me u istu kat egoriju kao i sve one koji su joj rekli da njezin sjenasti mrani lik ne postoji. Nisam je htjela pustiti iz ureda jednako zabrinutu kako je i do la. Nisam htjela r azoarati svog prijatelja psihijatra kod prvog Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 107 pacijenta kojeg mi je poslao, osim toga, ne znam dostojanstveno gubiti, osobito ne od nekog izmi ljenog udovi ta. Problem je bio u tome to nisam mogla ni ta s njom, ma o poku ala. Molila sam s njom, vodila sam je kroz meditaciju iscjeljivanja, ak sam obavila egzorcizam nad njom. Poslije nekoliko sati bila sam iscrpljena i, to se m ene ticalo, bila sam zabavna, ali beskorisna jer nju je i dalje proganjao lik. U elji da uspijem nisam uinila ne to to sam trebala odmah napraviti. Sjela sam, zatvo rila oi i rekla u sebi: Odustajem, Bo e. Prepu tam je Tebi. Molim Te, pomozi joj, a me ni reci to mi je initi. Odgovor je stigao u trenu, jasan kao dan. Iskljuivo slijedei upute, otvorila sam oi i promatrala je du e vrijeme i onda rekla hinei iznenaenje: Zna to? Ima potpuno prav Netko je s tobom! Ne znam za to mije trebalo tako dugo da ga vidim! Ali iznenauje m e da to nije neki veliki, mrani lik, ve malen djeak! Buljila je u mene i rekla: Malen djeak? Vidjela sam da se ne svaa sa mnom, nego samo potvruje stoje ula, pa sam nastavila: Prelijep je. Ima samo devet godina. Vrlo je upla en jer se izgubio i dr i se tebe jer se nada da e se ti brinuti za njega. Uslijedila je ti ina i onda se nasmije ila, ini mi se prvi put nakon du eg vremena. Gla s joj je bio pun suosjeanja kad je rekla vi e sebi nego meni: Znam ja s malenim djeak om! I znala je. Polako, ali sigurno poela je opet ivjeti i postajalo joj je sve lak e i lak e zamoliti djeaka da se igra sam kad je bila zauzeta, da ostane doma i daje eka kada je izlazila i napokon on je nestao zauvijek. Zadnji put mi se javila kad je zavr ila kolu i birala posao s dugakog popisa dojmljivih ponuda. Tog sam dana nauila dragocjenu lekciju o strahu. Umjesto da tro ite vrijeme uvjerav ajui nekoga daje ono ega se boji glupost ili izmi ljotina, poku ajte to smanjiti na ne t o to mo e svladati, odbaciti kao neva no ili potpuno pobijediti. Vrlo esto prvotno ola k anje omoguava dugorono iscjeljenje. Jo se smijem, sebi, a ne pacijentici koju mije poslao psihijatar sa Srednjeg zapa da. Rekao mije kako je ena svim srcem uvjerena da ima zmiju oko struka. Budui da s e bojala zmija, mo ete zamisliti kakav je to uinak imalo na nju. Za tu sam seansu molila Boga za pomo prije nego stoje ena stigla i onog trenutka k ad sam je ugledala vrisnula sam: Bo e, imate zmiju oko struka! Iskoila sam jyz naslon jaa, zgrabila tu 108 Ona strana i povrat<\k imaginarnu zmiju i poela se hrvati s njom. Moram priznati da se za imaginarnu zmi ju doista estoko borila i dok sam je svladavala i poela udarati njezinom imaginarn om glavom o zid, bila sam se u ivjela. Kad sam to obavila, izvukla sam iz sebe ne to to se tad moglo nazvati imaginarno dostojanstvo i predstavila joj se. Oti la je je dan sat poslije, vrlo sretna i bez zmije i vjerojatno je mislila da sam ja mnogo lua nego to bih ja smatrala za nju. Imam primjer ene koja je stalno jadikovala jer su njezine naoale neprestano razgov arale s njom. Zahvaljujui Bo joj pomoi i pomoi njezina psihijatra, i za nju sam bila spremna. im mije rekla stoje mui, uzela sam njezine naoale (bez ikakva komentara) p rislonila ih na uho i dr ala tako nekoliko minuta te joj ih vratila i nestrpljivo rekla: Imate pravo. Govore. Ali dosadne su! Stavila ih je na nos, poslu ala i onda rekla uvelike iznenaena: Jesu, zar ne? Eto, to liko o naoalama koje govore. Otad joj se vi e nije dalo slu ati ih. Ovo ne mogu dovoljno puta ponoviti: Postoje mnoge mentalne i emocionalne bolesti koje nisam kvalificirana ni lijeiti ni baviti se njima i nijedan vidovnjak, uklj

uujui i mene, nikad ne mo e biti zamjena za psihijatra. Ja aljem isto toliko svojih k lijenata svojoj izvrsnoj mre i psihijatara koliko oni meni alju svojih pacijenata i vrsto vjerujem, kad bi nas emocionalno zdravlje jednako toliko zabrinjavalo kao fizika bol, vidjeli bismo veliko i trajno pobolj anje u svom opem stanju. Moj prijat elj psihijatar jednom je rekao ne to to nisam nikad zaboravila i to vi e uim o slo enost odnosa izmeu uma i tijela, to mi se ini istinitijim: Um mo e ubiti i um mo e iscijeliti. Molitveni lanci Naravno, Bog je najvei iscjelitelj, a zbor glasova koji jednoglasno tra e Njegovu m o iscjeljenja i suosjeanja mo e biti stra na sila. Ako nikad niste bili primatelj moli tvenog lanca, nemojte suditi dok niste probali. Mnoge crkve, hramovi i duhovni centri diljem Amerike organiziraju molitvene lanc e. Ja takoer organiziram jedan ve mnogo godina koji obuhvaa 250.000 ljudi, i to pre ko mog telefonskog broja u uredu i web stranice koja se nalazi na kraju knjige. Bit e Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo nam drago ako elite biti dio na eg lanca, a mo e vam poslu iti kao okvir za stvaranje v lastitoga. To ovako izgleda: Svaki dan u 6 sati po pacifikom vremenu lan mog osoblja zapi e poruke sa sekretarice koja je dostupna dvadeset etiri sata na dan. To ukljuuje i imena ljudi diljem svi jeta koji ele biti ukljueni u jutarnju molitvu tog dana. Ne moramo znati problem o dreene osobe, a tra iti od nekoga da ostavlja tako osobne podatke na automatskoj se kretarici bila bi povreda prava na povjerljivost. Dovoljno je samo ime osobe koj oj je potrebna posebna pomo. Popis imena odmah dobije pedesetero sveenika moje crkve Novus Spiritus, koja nije vezana ni za koju vjeru. Svaki od tih pedesetero sveenika o imenima obavijesti p edesetero lanova molitvenog lanca, koji onda obavijeste jo pedesetero i tako dalje . Taj se popis distribuira preko moje web stranice Novus Spiritus. U 9 sati po p acifikom vremenu, ma gdje bili u svijetu, pomolimo se trostrukom Trojstvu (tri pu ta tri) za svaku osobu na popisu: Dragi Bo e, ma gdje se bol nalazila, u umu, tijelu ili du i, neka se uz Tvoju pomo otpusti u iscjeljujuu bijelu svjetlost Duha Svetoga. Amen. Moji su kartoni puni pisama ljudi koji su iscijeljeni zahvaljujui na em molitvenom lancu i drugima slinima njemu. Opet ponavljam, ako ste skeptini, ne mo e vam tetiti d a bar poku ate. Nemate to izgubiti, osim cijene jednog telefonskog poziva, a dobit e te silnu snagu etvrt milijuna ljudi koji u va e ime di u svoj glas u molitvu Bogu. Labos Onima od vas koji ele nasamo do ivjeti iskustvo koje smiruje i is-cjeljuje moja duh ovna vodilja Francine poslala je predivnu meditaciju - ili mentalnu vje bu, ako va m rije meditacija oznaava ne to za to ste oduvijek smatrali da oduzima previ e vremena ili da nije za vas. Ona je naziva Labos. Obja njava kako je labos posebno mjesto kam o mo ete poi bilo kada i bez obzira na to gdje Ste te provesti ondje sami sa sobom sgkQU^Q mirnih trenutaka. no Ona strana i povratak Kad stvorite vlastiti labos u svom umu, rekla mi je, onda mi s One strane to mo emo v idjeti i mo emo vam se ondje pridru iti kako bismo vam pomogli oko problema koji vas mue. Tijekom godina labos je bio velik izvor utjehe i obnavljanja meni, mojoj obitelj i i prijateljima, kao i mom osoblju i mojim klijentima s kojima sam ga podijelil a. Nadam se, i molim se za to, da e i vama pomoi. U svojoj glavi stvorite sobu pravokutnog oblika bilo koje veliine, vama idealnu i udobnu. Strana koja je nasuprot vas neka ostane otvorena, a ostala tri zida obo jite u toplu i smirujuu zelenu boju. Na zidove stavite velike prozore koji vam om oguavaju predivan pogled na prozirnu modru i umirujuu vodu koja e svojom snagom pri donijeti va em iscjeljenju. U sredini sobe stvorite stol koji e biti dovoljno velik da legnete na njega i ukrasite ga najbiranijim rezbarijama i ukrasima koje mo ete zamisliti. Dio po dio uljep ajte sobu vlastitom vizijom pokustva, slika, biljaka, svijea, cvijea i ostalim vama najdra im predmetima. Sto vi e detalja i osobnih sitnica stavite u s obu, to e vam ona biti stvarnija. Uzmite koliko god vam vremena treba i neka bude

savr eno. Na otvorenu stranu sobe objesite najljep i vitraj koji ste ikad vidjeli. Prouavajte svaki centimetar njegova dizajna dok ga stvarate i u njegovu sredinu stavite si mbol koji za vas ima najdublje duhovno znaenje. Neka boje vitraja budu najsjajnij a modra, zlatna, zelena i ljubiasta koje ste ikad vidjeli. Sada polako hodajte svojim prelijepim labosom koji ste stvorili i u ivajte u svako m savr enom detalju kojim ste ga blagoslovili sve dok ne stignete do vitraja koji je osvijetljen sa stra nje strane, tako da osjeate toplinu njegovih duginih boja. Kako stojite, osjetite kako sjajne boje, jedna po jedna, prodiru u va um, u va e ti jelo i ulaze duboko u vas, tako da osjeate kako svaka zraka svjetlosti proi ava va u du . Modra boja - mir i pojaana svijest ispunjavaju va e ...^ tijelo,,, va e srce,., va duhM , Va e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 111 Zlatna boja - prihvatite svoju bo ansku uzvi e-nost... va intelekt postaje o triji... Zelena boja - laser iscjeljenja dopire do va e sr i, osna uje vas, razveseljava... Ljubiasta boja - boja kraljevstva, va e pravo steeno roenjem kao Bo je dijete... va a du ovnost postaje dublja, svetija, hrani vas i njeguje... va se duh uzdi e visoko, vis oko... Sad zamolite bijelu svjetlost Duha Svetoga da vas okru i i iscijeli. Osjetite njeg ov isti, bijeli sjaj kako vas obavija mirom, stabilno u, snagom, kontrolom - od vrha glave... du svake crte lica... vrata i ramena otpu ta napetost... i polako se spu ta do prsa, du kralje nice, svake kosti, svakog mi ia, otpu ta svaku bol, svaki teret... S pu ta se do va eg struka, abdomena, smiruje i proi ava... Spu ta se polako niz va e noge, petost u njima popu ta i one su tako opu tene da vas jedva dr e... Zatim dalje do va ih stopala, hladi ih, smiruje i osvje ava... Polako priite prekrasnom stolu koji ste stvorili. Bijela svjetlost Bo je ljubavi id e s vama, obavljeni ste njome, ona je poput sjajnog pla ta od najfinije svile. Leg nete na stol. Njegova je povr ina glatka i vrsta i savr en je oslonac. Sigurni ste i za tieni. Napu ta vas sav strah, otpu tate ga i on nestaje u plastu Bo je svjetlosti. U sebi tra ite da vam se Ona strana pridru i. Oni ondje jedva ekaju da vam se pridru e u va oj prelijepoj sobi. Odmah sti u i okupljaju se oko stola - va e duhovno vodstvo, va i aneli i preminule voljene osobe i dovode sa sobom velike uitelji i lijenike One strane da vas utje e i iscijele. Okru eni ste savijenim zdravljem, savr enom mudro u, sav r enim prihvaanjem, va se um bistri osloboen stresova i tereta, a va i duhovni pomagai odi u ih s vas i upijaju zauvijek. Sva tuga, sva alost, sva depresija, sav emociona lni kaos, to bijesno, uzburkano more neizreene boli smiruje se i pretvara u prozi rnu, mirnu vodu dodirom ruku Bo jih iscjelitelja koji vam se sad pribli avaju ispru en ih ruku. Osjeate njihov mir. 112 Ona strana i povratak Njihove su ruke iznad va eg tijela i u sebi ih zamolite da upotrijebe svoju iscjel jujuu mo na uzroku vama najvee fizike nelagode. Zatvorite oi i osjetite hladan, sigur an, vje t dodir njihovih ruku kako rade s bo anskom milo u i sigurno u, tiho ubla avajui te vas polako smiruju, oslobaaju boli i ponovno ine cijelima. Vi se prepu tate, jedn o ste s Bogom, jedno ste s iscjeliteljima, sva je sumnja i ezla, svaka je stanica o tpustila sjeanja na bolest i traumu i ponovno je zdrava i vitalna. Uskoro, iscijeljeni i u miru, dok ruke nastavljaju raditi nad vama, uronite u du bok san. Traje jednu minutu, jedan sat, jedan dan... vrijeme je neva no, vrijeme n e postoji. Zadovoljni ste jer znate da ete se probuditi osvje eni, ponovno se osjeat e dobro, lak e se nosite sa ivotom, nemate se ega bojati zato to nema toga to ne mo ete srediti s Bo jom pomoi. Vi ste Njegovo dijete. Blagoslovljeni ste. Novije dan. Bogu hvala. V ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote Posve sam sigurna da mnoge ivote provedemo na ovoj na oj zemlji. to vi e razumijemo sv oje pro le ivote, to e nam sada nji ivot imati vi e smisla. Razumijevanje pro lih ivota nam kao dragocjeni klju u sagledavanju smrti ne kao kraja, nego kao jo jednog prij elaza na vjenom i trajnom putovanju na e du e.

Moj katoliko- idovsko-luteransko-episkopalni odgoj nehotice je poslu io kao temelj mo jem vjerovanju u reinkarnaciju. Iskreno reeno, oduvijek mi se inila besmislena zam isao da nam se pru a samo jedna prilika kako bismo svladali veoma kompliciran zada tak zvan ivot. Kako mo e Bog koji nas voli prosuditi jesmo li bili uspje ni u samo je dnom kratkom ivotnom vijeku i onda na osnovi toga odluiti jesmo li zaslu ili provest i ostatak vjenosti u raju ili paklu? Ujedno sam imala i vrlo govorljivu duhovnu v odilju Francine, koja je sa mnom od moje osme godine i koja mi je govorila o moj im pro lim ivotima i o tome kako to izgleda s One strane. Objasnila mije i daje na a du a ni manje ni vi e nego ista energija, a energija se ne mo e uni titi, prema tome oito je da je i na a du a neuni tiva. To mi se inilo smislenim, kao to to kad-tad i biva kad je rije o istini. Pravu stvarnost reinkarnacije i pro lih ivota shvatila sam jednog hladnog, ki nog pop odneva prije gotovo etrdeset godina. Tad sam ve bila vrsni hipnoterapeut i bila sa m u svom uredu s klijentom koji je do ao da mu pomognem oko vi ka kilograma. Odjedno m i bez ikakve najave poeo se udno pona ati. Poeo je 114 Ona strana i povratak govoriti o Egiptu i gradnji piramida u sada njem vremenu, kao da me posjeuje na gra dili tu za vrijeme stanke za ruak. A onda je krenuo s dugim, strastvenim izlaganjem lupetajui meni nerazumljivim i nerazgovijetnim jezikom. Moja opse na naobrazba u h ipno-terapiji nauila me je da ako pacijent pro ivljava bilo koju vrstu psihotine epi zode, ometanje ili nagli prekid mogu biti veoma tetni za pacijenta. Pustila sam g a i nastavila razgovarati s njim smirenim tonom, ne odvlaei njegove misli od onog t o govori. Poslije otprilike pola sata vratio se isto tako naglo kao stoje skrenuo i opet postao onaj isti srame ljivi, ugodni ovjek koji je u ao u moj ured. Kao i svaki hipnoterapeut toga vremena, itala sam o sluaju Bridev Murphv. Godine 1 952. pod hipnozom Virginia Tighe poela je govoriti irskim naglaskom tvrdei daje Br idev Murphv, ena koja je ivjela u Irskoj u devetnaestom stoljeu. Tijekom nekoliko s nimljenih seansi s hipnoterapeutom Morevem Bernsteinom Virginia Tighe kao Bridey Murphy pjevala je irske pjesme, pripovijedala irske prie i iznosila detaljne poj edinosti o svome ivotu u Corku prije stotinu godina. Snimke su na kraju prodane i prevedene na vi e od desetak jezika, a Bernsteinova knjiga Potraga za Bridey Murphy postala je bestseler. Vi e se ne sjeam koliko me na kraju seanse muio sluaj Bri-dey Murphy. Jedino znam da ni u kojem trenutku nisam navela klijenta ili mu sugerirala bilo to to bi ga navel o da govori jezikom egipatskoga graditelja piramida ili da preuzme njegov identi tet. Takoer sam sigurna da kad sam uz pristanak klijenta poslala snimku na e seanse svom prijatelju profesoru na Stanfordu, nisam rekla ni rije o sadr aju vrpce. Jedn ostavno sam ga zamolila daje poslu a i da mi ka e to o tome misli. Profesor me nazvao poslije tri dana. Uzbuenje u njegovu glasu moglo se uti im sam d igla slu alicu. Nije me ni pozdravio, nego je odmah pre ao na: Odakle ti ova vrpca?! Ne elei utjecati na njegovu reakciju, rekla sam: A za to pita ? Cftkrila sam daje proveo tri dana preslu avajui vrpcu i pu tajui je kolegama koji su p otvrdili njegov okantni zakljuak. Ono to se meni inilo kao klijentovo nerazgovijetno lupetanje bilo je zapravo teno artikuliranje drevnog i malo poznatog asirskog dija lekta (iz 7. stoljea pr. n. e.) koji se sastojao od rijei-slika, ne to poput govorno g oblika mezopotamskog pisma. ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 175 Odmah sam nazvala klijenta koji je, naravno, reagirao kao to bismo i vi ili ja re agirali da nas netko iz vedra neba pita: Govorite li mo da drevni asirski? Nije imao pojma o emu govorim. S duhovnog aspekta bila sam ve uvjerena da reinkarnacija postoji. Ta mije seansa hipnoze samo otvorila apetit da pretoim svoja uvjerenja u djelo. Razgovarala sam s kolegama hipnoterapeutima u Zakladi za duhovna istra ivanja Nirvana, koju sam utem eljila 1974. g., a i s prijateljima psihijatrima i predlo ila da u buduim hipnosean sama istra ujemo i upotrebljavamo kliniki dopu tenu tehniku regresije u pro le ivote, uz znanje i dopu tenje klijenata, te da detaljno dokumentiramo sve dokaze o pro lim ivo tima koje otkrijemo, ako ih uope bude. Otad sam ja osobno napravila na tisue regresija u pro li ivot s pomou hipnoze. A to s u uinili i moji kolege. Klijentima nisam nikad ni ta sugerirala, niti sam ih navodi la pitanjima, nego sam im dopu tala da sami daju sto posto informacija tijekom sea

nse. Bilo bi preskromno tvrditi da su dobiveni rezultati nevjerojatno uvjerljivi . Sjeanja na pro le ivote pohranjena su s bogatim i nevjerojatnim detaljima u umu du ha na e podsvijesti i samo ekaju da ih pustimo i izrazimo. U svojoj dokumentaciji i mam dovoljno dokaza o regresijama u pro le ivote ija je autentinost potvrena da bih mo gla napisati jo jednu knjigu. I kad ka em daje njihova autentinost potvrena, onda to i mislim. Podatke dobivene od klijenta pod hipnozom nikad nismo smatrali istinit ima dok ih nismo provjerili. Na primjer, ako je netko tvrdio daje 1897. g. bio t rgovac tekstilnom robom i galanterijom po imenu Clifford Underwood iz Peorije u Illinoisu, primali smo to s rezervom dok nismo mogli dokazati daje takav trgovac Clifford Underwood iz Peorije doista postojao 1897. g. Usput reeno, u tisuu regresija nai la sam na samo jednu poznatu reinkarniranu linost - britanskog ekonomista iz osamnaestog stoljea za kojeg nisam nikad ula, ali nekol iko povjesniara jest. ak mu se ni imena ne sjeam. Ako ste bili na tumaenju pro lih ivo a i ako su vam rekli da ste reinkarnacija Napoleona ili Djevice Marije ili Willi ama Shakespearea ili Kleopatre, preporuujem vam da potra ite drugo mi ljenje prije ne go to obavijestite medije. Jednog dana tijekom regresije, dok je klijent pod hipnozom opisivao prija nju inka rnaciju kad je ivio u Richmondu prije Graanskog rata, usput sam ga pitala: Koja je bila svrha va eg ivot^?. Bez imalo oklijevanja odgovorio je: Do ao sam da nauim 116 Ona strana i povratak biti graditelj. Odgovorio je tako brzo i odluno da sam to zapisala. Tu sam veer pre dlo ila svojim kolegama koji se bave hipnozom da postave isto pitanje svojim klije ntima, bez previ e obja njavanja ili navoenja, te da vide to e se dogoditi. Uinili su to i dobili su odgovore, hitre i odlune, kao i ja. Poeli smo redovito pos tavljati to pitanje te smo zapisivali i snimali odgovore. Poslije tisua i vi e regr esija nai li smo na zauujue slinosti meu odgovorima. Pojavljivale su se iste etrdeset tiri svrhe ivota. Poslije niza godina i dodatnih pitanja, prouavanja, istra ivanja i r azgovora sa svojim duhovnim vodstvom, na je rad rezultirao razradom onoga to ja na zivam ivotne teme. ivotne teme To to su klijenti mogli odmah prepoznati svrhu, odnosno ivotnu temu svojih pro lih iv ota dovelo nas je do razumljiva zakljuka o va nosti ivotnih tema na eg sada njeg ivota, ao i isplativosti poku aja da ih identificiramo. Dok stvaramo otisak s One strane prije roenja, odabiremo jednu od etrdeset i etiri teme za svoje idue postojanje na z emlji - primarnu temu - koja nas ini onime to jesmo, i sekundarnu temu, koja sadr av a ono na emu emo raditi. Najjednostavnija je analogija planiranje putovanja. Prima rna je tema osnovni cilj i putovanje od toke A do toke B. Sekundarna je tema najvea zapreka koju emo zatei na tom putu. Na je otisak detaljno izraena karta puta kojim namjeravamo ii. Svi mi sti emo na zemlju s primarnom i sekundarnom ivotnom temom. Poku aji da otkrije mo koje su to teme i koja je tema koja, neprocjenjiva su vje ba koja nam poma e da s i pojasnimo i pojednostavnimo ivot, a ja sam za to da iskoristimo svaku priliku k ako bismo to otkrili. Ako imamo ne to to e nam poslu iti kao osnovni itinerar za ovaj t, to e nam pomoi da ostanemo na pravom putu, a spoznaja da emo biti izlo eni jednoj te istoj opasnosti koja e se neprestano pojavljivati ne bi li nas odvukla s puta, pomoi e nam da ne budemo slijepi za istinu i iznenaeni njezinom pojavom. U tome je razlika izmeu na prvi pogled bez razloga zbrkane osobe te one koja je dobro upuen a i koja e pomisliti: A, opet to. Znam stoje to i spremna sam. Kao to sam ve rekla u prvom poglavlju, razlog za to napu tajmo Oiju strajuj ga bisjmo do li ovamo jest da uimo te da iskusimo ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 117 i svladamo negativnost. Ne samo da esto ne biramo lake ivotne teme nego mnogo puta biramo primarne i sekundarne teme koje se meusobno sukobljavaju kako bi nam izaz ov bio to vei. Evo dobra primjera: moja je primarna tema humanist. To je ono to jesam . Moja sekundarna tema, za to sam ovdje i to elim svladati, jest usamljenik. Kakva li samo sukoba! Moram biti humanist. To je moja radost i moja strast i svojstveno m i je poput disanja. Ali cijelog ivota udim za time da odem u Keniju i nestanem. Da sjednem sama sa sobom ispod stabla baobaba i da pi em od zore do sumraka. To se n ee nikada dogoditi. Bilo je trenutaka kad sam se prezirala to rtvujem usamljenika u s ebi i estoko sam se borila protiv toga. Izazov sekundarne teme le ao je u tome da s

am ga morala sagledati kao silu u svom ivotu koju sam sama izabrala te sam morala pronai nain da se pomirim s njom, a ne daje gledam kao kakav teret. Dok itate ove etrdeset etiri ivotne teme i njihove kratke opise, budite svjesni svoj e reakcije na njih. Bez sumnje, kad prepoznate svoju primarnu temu, va e duh s njo me rezonirati i uskli-knuti: Da, to sam ja! Va a reakcija dok tra ite sekundarnu temu mo e biti suptilnija. Neka vam smjernica bude da naete ne to to vas odavno mui kad se n aete sami sa sobom, a to e mo da iznenaditi ak i vama vrlo bliske osobe. Ako je to ne t za ime doista udite, ali e samo zakomplicirati va u primarnu temu ili je pak uiniti g otovo nemoguom kao stoje to moj sluaj, onda je vjerojatnost veoma velika daje to v a a sekundarna tema i upravo onaj izazov koji ste odabrali da se borite kako biste du i omoguili napredak u ivotu poslije ivota. Aktivator. Aktivatori ubrzavaju inerciju koja je ostala iza drugih. Oni obave po sao na vrijeme i kako treba. Uskau kad nastaju problemi i zadovoljavaju se ispunj avanjem zadatka pred kojim se nau, bez obzira na njegovu veliinu. Aktivatori moraj u paziti da se ne iscrpe poku avajui odjedanput rije iti previ e toga. Zanimanja vezana za estetiku. Osoba ija je tema estetika voena je uroenom potrebom da stvara jedan od oblika umjetnike ljepote - glazbu, dramu, literarna djela, sku lpture, slike, koreografije, rukotvorine itd. Takav poriv mo e voditi do slave i p rivilegiranosti, to mo e biti ugodno ako je u skladu sa sekundarnom temom, no tragin o ako je u sukobu s njom. Judy Garland, Vincent van Gogh i 118 Ona strana i povratak Marilvn Monroe primjeri su osoba s primarnom temom zanimanja vezanih uz estetiku koja je bila trajno u sukobu sa sekundarnom. Analitiar. Analitiari moraju pomno ispitati sve detalje o tome kako i za to ne to rade . To su genijalci koje cijene u znanstvenim i drugim tehnikim podrujima. Strah od toga da su ne to izostavili ili propustili katkad im ote ava da se opuste, da vjeruj u svojim instinktima i da se dovoljno odmaknu kako bi sagledali veu sliku. Stjegono a. Stjegono a e se boriti na prvoj liniji svake bitke i protiv svega onoga to smatra nepravdom te e trajkati, prosvjedovati, zauzimati se i initi sve kako bi se borio u onome to on smatra pravom bitkom. Izazov za stjegono u le i u tome da naui kak su takt i umjerenost uinkovitiji naini uvjeravanja negoli fanatizam, ija su poslje dica nesuglasice i mr nja. ezdesete su godine vrvjele stjegono ama poput Abbieja Hoff mana, Jerrvja Rubina i drugih dobronamjernih radikalnih proturatnih aktivista. Graditelj. Graditelji daju poticaj dru tvu. esto su nevidljivi, ali va ni zupci koji pokreu kota usavr avanja. Graditelji nisu od onih koji e stati na pozornicu da bi pri mili priznanje, oni su odigrali glavnu ulogu u poploavanju puta do te pozornice. Katkad smatraju da ih ljudi ne cijene dovoljno i da nisu dobili zaslu eno priznanj e, no pritom moraju zapamtiti da je nagrada za njihovo prihvaanje i vje to svladava nje teme graditelja ubrzani napredak du e na njezinu putu k savr enstvu, to vrijedi m nogo vi e od bilo kakva priznanja. Katalizator. Kao to sama rije govori, katalizatori su oni koji uzburkuju, koji pot iu da se stvari dogaaju i koji pretvaraju neaktivnost u akciju. Energini su, puni ar a i dobro se snalaze u stresnim uvjetima. Osjeaju se praznima i poti teni su ako ne maju cilj s kojim se trebaju uhvatiti u ko tac i svladati ga. Borac za pravdu. Ako nema dru tvenog problema protiv kojeg se treba boriti, borac za pravdu e ga izmisliti. On je general koji zapovijeda stjegono ama. Glasan je, ak tivan i strastven u poku ajima da stvori bolji svijet, katkad nau trb vlastite i tue sigurnosti. Najrazuzdanijim borcima za pravdu prijeti opasnost da privuku pozorn ost na sebe, a ne na ono za to se zala u. ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 119 Kontrolor. Najuspje niji kontrolori savr eno obave svaki zadatak koji se nae pred nji ma pru ajui punu potporu pri emu mudro i diskretno nadgledaju i rasporeuju zadatke. N ajmanje su uspje ni oni koji osjeaju potrebu da diktiraju i prosuuju svaki detalj ivo ta onih koji se nalaze u njihovoj blizini. Ironino, ali istinito: najvei izazov za kontrolora jest samokontrola. Osjeajnost. Ljudi roeni s temom osjeajnosti imaju iznimnu sposobnost za najuzvi enije i najdublje osjeaje, kao i sve njihove nijanse. Njihova je osjeajnost istodobno d ar i teret i moraju prepoznati daje uravnote enost iznimno va na u njihovu ivotu. Iskusitelj. Iskusitelji uporno ele iskusiti svako zanimanje ili stil ivota koji im u odreenom trenutku zapne za oko. Bit e voditelji trgovine na malo, pa e se pridru i

ti arheolo kom iskopavanju u Peruu, onda e biti ulini zabavljai, a zatim se upisati u kolu za kovae. I to sve bez zastoja, ali ne zato to nemaju cilja, nego zato to osjea ju potrebu da ive ivot kao niz aktivnih i raznolikih dogaaja u kojima treba sudjelo vati. Pretjerano ugaanje sebi do krajnje neodgovornosti najvea je zapreka za svako g iskusitelja. Pogre ivost. Temu pogre ivosti naje e su izabrali oni roeni s fizikim, mentalnim ili em onalnim nedostacima. Jedino e iznimna du a odabrati pogre ivost kao temu, a u trenuci ma kada postane obeshrabrena takvim izborom treba se prisjetiti koliko nas ostal e nadahnjuje svojim primjerom svladavajui svoje posebne zapreke i pobjeujui ih. Sljedbenik. Sljedbenici su zapravo jednako toliko bitni dru tvu kao i voe jer da ne ma njih, ne bi bilo ni voa. vrsta i pouzdana potpora mo e biti najvei doprinos koji s ljedbenik mo e dati na em planetu. No sljedbenik mora uvijek imati na umu da pa ljivo bira osobu i stvar koju e slijediti. Sklad. Osobama ija je ovo ivotna tema mir, smirenost i uravnote enost ne samo da su meu prioritetima nego oni jesu prioriteti i takve e osobe uiniti to god treba kako b i ih sauvali. Pozitivna je strana takvih osoba da lijepo surauju i znaju smiriti k aotinu situaciju. Njihova je negativna strana to to im je vrlo te ko prihvatiti neiz bje ne ivotne udarce, modrice i stres te im se prilagoditi. 120 Ona strana i povratak Iscjelitelj. Iscjelitelje esto, ali ne nu no, privlae zvanja vezana za fiziko ili men talno lijeenje. Njihova odabrana tema iscjelitelja mo e se izraziti u raznim oblici ma, ali svi su vezani za ubla avanje boli i pobolj anje kvalitete ivota. Imperativ im je da se naue za tititi kako se ne bi previ e u ivjeli u osjeaje onih koje poku avaju is ijeliti te da znaju pa ljivo odmjeriti svoje snage i time izbjei pre-optereivanje st resnim problemima koje njihova tema privlai. Humanist. Po definiciji humanisti su roeni kako bi sebe dali ovjeanstvu. Umjesto da se prosvjedima bore protiv ivotnih nedaa i nepravda, humanisti preskoe prosvjednik e kako bi neposredno hranili gladne, nudili domove beskunicima, viali rane, poduava li neobrazovane i openito izravno se suoavali sa ivotnim boljkama. Njihov je izazov dvostruk: biti svjesni daje pred njima posao koji nema kraja, ali i znati kad i kako trebaju stati i odmoriti se kako ne bi izgorjeli. Nepogre ivost. Najbolji primjer ove teme jesu ljudi za koje nam se ini da su roeni s a svime - dobrim izgledom, nadareni su, inteligentni, privilegirani, duhoviti, o tmjeni itd. Vjerovali ili ne, njihova tema zna biti i te kako te ka. Njihovi se pr oblemi rijetko shvaaju ozbiljno. Ljudi ih esto preziru zbog prednosti i oni se esto potajno osjeaju bezvrijednima jer nisu morali zaslu iti svoj privilegirani dru tveni polo aj. Nije rijetkost da ih privlae neumjerene stvari poput gojaznosti, promisku iteta i zloporabe droga. Kao da ele stvoriti protute u stvarajui probleme s kojima n isu roeni. Budui da su toliko toga dobili tako lako, katkad se osjeaju emotivno ned orasli situacijama koje su izazov za njihovu osobnost. Intelektualnost. Najbolji odraz ove teme krajnje ei za* znanjem jest osoba koja pr ovodi cijeli svoj ivot u prouavanju i neprestano upotrebljava bogatstvo steena znan ja da bi informirala, pobolj avala, hranila i razvijala ivot na Zemlji. Najgori odr az ove teme razne su varijacije profesionalnog uenika koji jedino vidi smisao u stj ecanju znanja zbog samog znanja koje nagomilava, umjesto da ga podijeli s drugim a, a koje nikomu ne slu i osim osobi koja ga posjeduje. Iritanti. S obzirom na te inu ove teme, pravo je udo koliko ju je ljudi odabralo, z ar ne? Iritanti su konstantni i namjerni pesimisti, oni koji uvijek nalaze pogre k e u svemu, oni kojima nikad ne poneivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 121 stane razloga za prigovaranje. Oni nam poma u da se uimo strpljenju, toleranciji i da se prestanemo baviti negativnim stvarima i mislima. A u meuvremenu iritant se bori da svlada one negativne osobine koje odabrana tema zahtijeva da ih prihvati . Pravda. Ljudi ija je tema pravda aktivno su i cijeli ivot u potrazi za pravedno u i j ednako u. Neki od najveih amerikih predsjednika i aktivista, npr. veleasni dr. Martin Luther King ml., sjajni su primjeri teme pravde u najplemenitijem obliku. Na alost , u najgorem obliku, kada je pogre no usmjerena i nema Boga kao svoje sredi te, stra st da se ispravi nepravda mo e zavr iti nemirima, anarhijom i time da pojedinac uzme pravdu u svoje ruke.

Zakoni. Provoenje i izvr avanje zakona te njihovo poduavanje neki su od profesionaln ih odraza teme zakona, a ona se pak vrti oko brige da se sauva granica koja dijel i zakonito od nezakonitoga. U najboljem obliku oni koji su izabrali ovu temu oda ni su dr avni inovnici koji se estoko bore kako bi pomogli da se odr i red i ravnote a u svijetu. Ako su pak korumpirani ili ako zlorabe svoju mo, vrijeaju temu koju su o dabrali. Voa. udno. Ljudi s temom voe mogu biti vrlo nadareni u voenju, ali gotovo nikad nisu inovativni. Radije biraju da postanu voe u podruju gdje su se ve potvrdili, npr., postaju odvjetnici koje privlae sluajevi koji pobuuju pozornost medija i koji u ivaju da su u sredi tu pozornosti, umjesto da upotrijebe svoje struno znanje da bi se bi tnije pobolj ao pravosudni sustav. Za njih bi najbolji nain usavr avanja ove teme bio da promijene prioritet. Umjesto da gledaju samo svoj uspjeh, bilo bi bolje da i zraze svoju sposobnost voenja istra ujui nove i dru tveno relevantnije granice. Samotnjak. Samotnjaci su esto dru tveno aktivni i vieni, ali nerijetko biraju karije ru i stil ivota koji e im omoguiti da budu izolirani. Vole biti sami i obino u ivaju u svom dru tvu. esto se bore da ne poka u iscrpljenost i razdra enost kad drugi ljudi pr ovedu previ e vremena u njihovu prostoru. Gubitnik. U biti tema gubitnika identina je temi pogre ivosti, ali bez fizikih, ment alnih ili emocionalnih izazova. Oni koji su odabrali temu gubitnika imaju mnogo prednosti i dobrih kvaliteta, ali 122 Ona strana i povratak toliko se ustrajno sa alijevaju da ih uporno zanemaruju. Tra e pozornost drugih glum ei muenike i ako u njihovu ivotu nedostaje melodrame, oni e je stvoriti. Kao i irita nti, oni nas mogu nadahnuti a budemo pozitivniji i da izbjegavamo takvo pona anje, ali da ih pritpm ne osuujemo kao osobe. \ Mampulator. Tema manipulatora mona je i ne nu no negativna. Manipulatori prilaze sv om ivotu i ljudima u njemu kao da su pijuni u njihovoj partiji aha. Mogu ih kontro lirati u svoju korist, i to obino nevjerojatno nadareno. Kad je ova tema predana najvi em dobru s Bogom u sredi tu, onda manipulator mo e imati i te kako sna an i poziti van uinak na dru tvo. Kada se ta tema zlorabi, manipulatori su previ e opsjednuti sob orn da bi se brinuli za bilo iju dobrobit osim za svoju, i to nau trb svih. Pasivnost. Pasivne ljude katkad smatraju slabiima. Zapravo, mo da bi njihov najtonij i opis bio da su neobino osjetljivi na emocionalne prekide. Imaju svoje mi ljenje, ali ga najlak e izraze kad nema sukoba i kad se zala u za stvari koje nisu nimalo na silne. Ljudima ija je tema pasivnost te ko je izai na kraj s ekstremima, no malena n apetost dragocjeno je orue u poticanju njihova oblika aktivnosti. Strpljivost. Ovo je jedna od izazovnijih tema. U svijetu koji nestrpljivost smat ra vje tinom vrijednom divljenja, strpljivost zahtijeva neprestano zalaganje. Odab ir strpljivosti kao teme upuuje na elju da se to br e svlada duhovni put k savr enstvu za razliku od sluaja kad nije odabrana tako te ka tema. Drugim rijeima, strpljivost u neku ruku naznauje duhovnu nestrpljivost. Osim to se neprestano bore da ne puknu pod stresom, ljudi s temom strpljivosti esto se bore protiv osjeaja krivnje to su posustali u svojim nastojanjima da stignu do cilja, a i protiv bijesa za koji os jeaju da njihova tema tra i da ga potisnu. Uvid u te inu teme koju su odabrali pomoi e im da si lak e oproste. Pijun. Pijuni su va ni za unapreenje univerzalnog duha jer slu e kao fitilj koji e zap aliti ne to mnogo veih razmjera bez obzira na to hoe li uslijediti ne to pozitivno ili negativno. Mo da je klasian primjer pijuna u povijesti Juda, ija je izdaja Krista b ila ^,U1, presudna za raanje kr anstva. Ljudi koji odaberu temu pijuna i ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 123 tako na svoj nain postanu va ni moraju paziti da prihvate samo ciljeve koji su asni i puni ljubavi. Mirotvorac. Za razliku od tema pasivnosti i sklada, temu mirotvorca prati iznenau jua koliina agresije. Mirotvorci znaju biti poprilino lakta ki raspolo eni kad je rije zaustavljanju rata i nasilja. Njihova odanost miru bitno je vea od odanosti bilo kojoj grupi ili dr avi i oni nemaju ni ta protiv toga da postanu poznate linosti na putu k svom asnom i oitom cilju. Predstava. Ljudi koji odaberu temu predstave mogu se baviti zanimanjima iz podruj a zabave, ali isto tako zadovoljit e se ulogom zabavljaa u svojoj sredini, uredu i

li razredu. Vole biti u sredi tu pozornosti bez obzira na broj ljudi. Nerijetko st vore sliku o sebi gledajui se oima drugih, protiv ega se moraju boriti tako da usmj ere djeli svoje pozama ne energije na sagledavanje sebe i uenje kako da sami stvore vlastitu njima potrebnu duhovnu i emocionalnu hranu. Progonjeni. Jo jedna esto te ka tema. Oni koji su proganjani ne samo da su stalno sp remni na najgore nego su uvjereni kako su izabrani za posebnu dozu nesree i negat ivnosti. U asavaju se biti sretni jer su uvjereni da e za takvo to morati platiti pr eveliku cijenu ili da e im to netko iznenada oduzeti u odreenom trenutku. Svladava nje teme proganjanja zahtijeva golemu snagu, ali je zato nagrada izniman duhovni napredak. Progonitelj. Progonitelji su tipino agresivni sociopati koji sebe opravdavaju i k oji e zlorabiti, ak i ubijati bez osjeaja krivnje ili grizodu ja, a pritom nemaju ola kotni faktor mentalne ili emocionalne bolesti. Razumljivo je daje gotovo nemogue shvatiti svrhu ove teme u trajanju od jednog ivotnog vijeka, ali ona mo e usput tes tirati na e zakonodavstvo, izazvati ga i nadahnuti napredak u njemu, sudskim susta vima, forenzikim tehnikama, u granicama na eg morala, dru tvenoj svijesti i u jedinst vu ovjeanstva. Siroma tvo. Izazov ove teme oit je i uestao u zemljama Treega svijeta, ali vrlo te ak a ko se javlja usred izobilja, gdje privilegirani polo aj mo e djelovati kao izrugivan je i nepravedna neuravnote enost u usporedi s njim. ak i kod onih u povoljnijem pol o aju mo e se uoiti tema siroma tva. Unato svemu to imaju, takvi ljudi 124 Ona strana i povratak obino misle da nikad nemaju dovoljno. Izdr ljivost, nada i shvaanje univerzalne nebi tnosti materijalne imovine omoguit e izniman duhovni napredak onima koji odaberu t emu siroma tva. Medij. ovjek bi pomislio daje to moja primarna tema, ali nije, nego je humanizam. Sposobnost medija nije odgovor na moje veliko pitanje tko sam ja. Ljudi koji od abiru ovu temu esto istodobno \biraju strogu okolinu u djetinjstvu koja ne odobra va njihovu sposobnost da osjete stvari koje su daleko iznad normalnog praga osjeti lnosti. ivotni put osobe s temom medij jest nauiti prihvaati svoju sposobnost ne ka o teret, nego kao dar te je upotrijebiti u najvi u, najnesebiniju i najduhovniju sv rhu. Odbacivanje. Tema odbacivanja jo je jedna iznimno te ka tema koja vue korijene jo iz ranog djetinjstva u obliku otuenosti i ostavljanja te nastavlja na isti nain tijek om kolovanja, zrele dobi i u odnosima s drugima. Iako te ka, izazov le i u moi da se o stavljanje sagleda ne kao teret izvan va e kontrole, nego kao tema koju ste posebn o odabrali kako biste nauili da kad je du a cijela i kad se oslanja na vlastite sna ge u tra enju identiteta, tada je injenica prihvaaju lije drugi ili odbacuju ne mo e s putavati. Spasilac. Ako sami niste spasilac, onda ste zacijelo vidjeli jednoga u akciji nekoga tko gravitira prema rtvama elei da im pomogne i da ih spasi, ak i kada je rtva sama stvorila svoju krizu i/ili ne eli ba daje netko spa ava. Tipino je za spasioce da su najjai u prisutnosti najslabijih ili najbespomonijih i kod njih je razvijena empatija. Spasiocu se mo e dogoditi da i sam postane rtva ako se ne uspije emotivn o udaljiti od onih koje poku ava spasiti. Odgovornost. Oni koji su aju je ne kao obvezu, nego kad aktivno ne to posti u i ne to n ije napravljeno, a oni da postanu toliko nesebini okru uju takoer potrebna zimanje o dgovornosti te da i kao temu odabrali odgovornost prihva-kao vrstu emocionalne hrane. U ivaju osjeaju k rivnju ako su svjesni da jo su to propustili uiniti. Njihov je izazov da se prisje te kako je i ljudima koji ih emocionalna hrana koju donosi preu-oni ele sudjelova ti u tom procesu. Duhovnost. Osobe kojima je duhovnost tema provest e cijeli ivot m revnoj potrazi z a vlastitim duhovnimsredi tem. Ako im to ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 125 nije profesija, onda stalno osjeaju takvu te nju. to vi e tra e, to vi e otkrivaju nova p druja vrijedna provjere. U svom najvi em obliku tema duhovnosti stvara neogranieno n adahnue, suosjeanje, dalekovidnost i toleranciju. U najgorem mo e se manifestirati k ao uskogrudnost, sklonost prosuivanju i opasna izolacija koja je posljedica fanat izma.

Opstanak. Dokle god postoji na instinkt za opstanak, mogli bismo rei da svi mi ima mo temu opstanka. Ali prema onima koji su svjesno odabrali temu opstanka ivot je nemilosrdan, za njih je ivot neprestana borba i ne to u emu moraju ustrajati unato inj enici da su izgledi protiv njih. esto se istiu u kriznim situacijama, ali imaju te k oa u razlikovanju prave krize i svog mranog do ivljaja svakodnevnih izazova. Stalno bi trebali imati na pameti slogan: Razvedri se! Suzdr ljivost. Tipino za temu suzdr ljivosti jest ovisnost da se sve mora rije iti i sv ladati. ak ako se stvarna ovisnost nikad ne manifestira, osobe koje su odabrale o vu temu moraju se boriti protiv stalnog osjeaja da im je slaba toka potencijalna o visnost, bilo da je rije o supstancijama, seksu, nainu ivota ili drugoj osobi. Ujed no moraju izbjegavati drugu krajnost, da razviju fanatinu i psihotinu odbojnost pr ema onome to oni vide kao potencijalnu ovisnost. Klju napretka za one koji su odab rali temu suzdr ljivosti jest umjerenost. Tolerancija. to god vi rekli, osobe koje su odabrale temu tolerancije osjetit e po trebu da nau nain da podnesu ak i ono nepodno ljivo. Razumljivo, to mo e postati teret s kojim se nee moi nositi, i to do te mjere da e naposljetku usredotoiti svu svoju e nergiju ujedno podruje: ono za koje osjeaju da ga mogu univerzalno najlak e podnijet i. Time postaju ogranieni i potpuno zanemaruju sve ostalo to ih okru uje. Njihov raz voj le i u spoznaji da tema mo e uzrokovati nerealan i nekritian pogled na svijet i u uenju da se velikodu nost isplati samo kada je cilj vrijedan toga. rtva. To su po definiciji rtvena janjad, a njihova je svrha meu nama da osvijeste n epravdu i nadahnu nas da ne to poduzmemo kako bismo uinili pomak naprijed. Zlostavl jana i ubijena djeca, mete zloina mr nje i oni koji su krivo optu eni zajiasilne zloin e, 726 Ona strana i povratak a zatim je dokazano da su nevini ubrajaju se medu one ija je tema rtve posveena pos tizanju najveeg dobra. i Muitelj. Muitelj postoji kako bi imao to vi e rtava i postigao apsolutnu kontrolu nad njima, i to s ciljem da se u svako doba okru i vidljivim dokazom vlastite moi. Volj a i osjeaji rtava neva ni su, osim ako nisu u savr enu skladu s voljom i osjeajima muit lja. Jedino suosjeanje koje oni mogu pokazati jest suosjeanje prema svom hipersenz ibilnom, nezasitnom egu. U manjim razmjerima to su ljubavnici ili mu evi koji vole kontrolirati, osobe opsjednute praenjem drugih, patolo ki prebri ni roditelji itd. U veim razmjerima oni su Jim Jones, osniva People's Templea, Bo i Peep, koji su org anizirali masovna samoubojstva pripadnika Heaven's Gatea, David Koresh, lan Branc h Davidiansa, i svatko tko zahtijeva takvu robovsku odanost da se rtvuju ak i djec a kojima nije dana mogunost izbora, i to ne u ime Boga, nego u ime muitelja. Ratnik. Ratnici su osobe koje bez straha riskiraju. Oni su na i vojnici, na i pionir i, na i astronauti i vatrogasci te bezbroj ostalih neopjevanih junaka koji su imal i hrabrosti zakoraiti prema fizikom, moralnom i/ili duhovnom izazovu iz zemaljskog okru ja sva-kodnevice prema prvim linijama u borbi protiv kriminala, droge, priro dnih nepogoda i ubilakih tiranina, prema prostranstvu neosvojenih svjetova u svem iru. Ako nije usmjerena, ratnikova agresija mo e biti destruktivna. Ali kad je usm jeren, osobito kad mu je sekundarna tema humanizam, onda njegovi doprinosi mogu biti od globalne va nosti. Pobjednik. Tema pobjednika razlikuje se od teme nepogre ivosti u tome to pobjednici neprekidno osjeaju pritisak da moraju uspjeti i trijumfirati. Oni su vjeni optimi sti, uvijek uvjereni kako e sljedei poslovni pothvat, sljedei odnos, sljedee bacanje kocaka u kockarnici, sljedea sreka ili oklada na konjskim utrkama, sljedei posao, a k i sljedei brak ili dijete biti ono to su tako dugo ekali i da e bitno promijeniti stanje stvari. U svom najboljem obliku, neiscrpan optimizam pobjednika i njegova sposobnost da se oporavi od bilo kakva neuspjeha te da nastavi pun pouzdanja na dahnjuju i razveseljavaju. Meutim, bez estih provjera stvarnog stanja pobjednik mo e spiskati novac, svoju sigurnost i svoj ivot j;bog pre^ile.nepromi ljenih, nediscip liniranih i lo ih odluka^ ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 127 Ponovimo jo jedanput, utvrivanje to su nam primarna i sekundarna ivotna tema pomoi e am da si razjasnimo putove koje smo odabrali. Spoznaja da ih mi biramo, a ne da nam ih netko proizvoljno namee, mo e nas i te kako utje iti. Budui da su ivotne teme po

sljedica odabira koji smo uinili s One strane prije nego to smo se odluili utjelovi ti i da se temelje ne samo na onome na emu elimo poraditi nego i na onome to smo is kusili tijekom prija njih ivota, ne mo emo ih promijeniti. No mo emo se truditi da ih u savr imo koliko mo emo u njihovu pozitivnom obliku i da ih svladamo u njihovu najneg ativni]em ili najdestruktivnijem obliku. Made i i mrlje koje imamo od roenja ivotne su teme samo jedan vid mojih istra ivanja koje sam s rado u provodila tijekom r egresija u pro le ivote pod hipnozom. Jo jedno podruje koje je nedavno iza lo na vidjel o jest fascinantna studija made a i mrlja koje imamo od roenja. Svoju znati elju za t akve made e i mrlje i njihovo sada nje znaenje mogu zahvaliti svomu prijatelju neurol ogu ija je znati elja i ljubav prema istra ivanjima nezasitna kao i moja. Bio je uvje ren kako se made i i mrlje ne pojavljuju nasumce i da nisu samo genske sluajnosti. Bezuspje no je poku avao dokazati vezu izmeu made a i mrlja te nekih kongenitalnih bole sti. Da budem iskrena, prije na eg razgovora nisam nikad pridavala posebnu va nost m ade ima i mrljama koje imamo od roenja. Ali on je bio uvjeren da imaju neko znaenje, te me je ohrabrivao da vidim mogu li to otkriti s pomou svojih tumaenja i regresij a u pro le ivote. Iskreno reeno, nisam ni ta oekivala kad sam poela istra ivati made e i mrlje. Bila sam s eptik bez predrasuda prilikom susreta sa svojim klijentom koji je sljedee jutro d o ao na hipnozu. Nije neuobiajeno da pitam klijenta tijekom regresije u pro le ivote o ozbiljnijem ranjavanju ili bolestima koje je imao u pro lim ivotima, kao i o tome kako je taj ivot zavr io. Na kraju, kad je klijent bio potpuno budan, upitala sam ga ima li mo da neke made e ili mrlje od roenja ili pak udnu pigmentaciju ko e ili pjege s kojima je roen. Kimnuo je glavom i pokazao mi smeecrvenu mrlju sa stra nje strane de sne potkoljenice, otprilike sedam i pol centimetara ispod koljena. Tako sam bulj ila da je jadnik pomislio kako sam 128 Ona strana i povratak se u asnula, promrmljao je neku ispriku o svojim goljavim nogama i s nelagodom spus tio nogavicu. Kada sam mu objasnila svoju reakciju i pustila mu dio vrpce s njegovom regresijom daje potvrdi, i on je buljio u tu mrlju s istim zauenim pogledom kao i ja. Opisiv ao je kako je u prija njem ivotu iskrvario zbog ranjavanja no em, i to na stra njoj stra ni desne noge, od pet do sedam i pol centimetara ispod koljena. Na istome mjestu gdje se sad nalazila ta mrlja. Da se ta sluajnost zbila samo jedanput ili dvaput, javila bih svomu prijatelju neur ologu da nisam imala veu sreu od njega kad je rije o mrljama i made ima koje imamo od roenja. Ali isti sam pokus ponovila nekoliko puta i od deset klijenata devet ih je bilo roeno s nekom mrljom koja je odgovarala rani zadobivenoj u pro lom ivotu ili neprirodnim uzrokom smrti. Jednoj su eni odrezali ruke u prija njem ivotu u Salemu za vrijeme neuvenih progona v je tica. U sada njem se ivotu rodila s jasnim i isprekidanim crvenim crtama oko oba r una zgloba. Mu karac koji je cijeli ivot imao smee mrlje po sredini prsnog ko a umro je potkraj 1600., nakon to je koplje probolo njegov oklop. Drugi mu karac kojeg su ob jesili 1879. godine jer je krao konje od roenja je imao izra enu bijelu mrlju sjedn e strane vrata. Primjeri se mno e do dana njeg dana i toliko su uestali daje te ko nai k lijente koji ne nose obilje je neke prija nje inkarnacije. Ako pogledam unatrag, ne znam za to mije to isprva bilo tako neobino. U etvrtom pogl avlju raspravljala sam o staninoj memoriji - sposobnosti na ih stanica da zadr e razn e vrste informacija iz prija njih ivota. Stoga je posve prihvatljivo da e na e tijelo prenijeti iz prija njeg ivota i fiziki dokaz neke traume ili smrtonosne ozljede. Moja estogodi nja unuka Angelia primjer je varijante veze izmeu prija njeg ivota i mrlj e od roenja. Angelia je doslovno reinkarnacija moje bake Ade, koja je bila medij i koja je umrla gotovo etrdeset godina prije nego to se Angelia rodila. Nismo nika d rekli Angeliji da je baka Ada. Nije bilo potrebno. Dovoljno je mlada i dobar m edij da ima jasna sjeanja na svoj ivot kao moja baka. Baka Ada vodila je pansion, a kad nije kuhala, istila i donosila svojim gostima n epresu nu koliinu kave, vei dio vremena provodila je u kuhinji. Angelia me nedavno p osjetila u uredu, gdje je promatrala mog tajnika Michaela kako ispire posudu za kavu. Ravnodu no mu je rekla: Kad sam ja bila Ada, ja sam to stalno inila. Drugom pri likom poela se hihotati, a kad sam je pitala to

ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 129 je tako smije no, odgovorila mi je: Sjea se kad sam bila Ada i kad sam te natjerala d a nosi onu spavaicu s naboranim ovratnikom, a tebi je to bilo tako mrsko? (Doista s am je mrzila. Ne samo da je ovratnik bio naboran nego je prianjao visoko uz vrat , tako da sam imala osjeaj kao da mi ne to gmi e uz vrat ili kao da me ne to davi.) Pri je nekoliko mjeseci vozili smo se mojim starim susjedstvom u Kansas Citvju. Vozi o nas je moj sin Christopher, Angelijin otac. Bez upozorenja Angelia je poviknul a: Tata, zaustavi auto! Iznenaen hitno u u njezinu glasu, stao je. Okrenula se prema m eni i uzbuena uprla prst kroz prozor i rekla: Bagda! (Zove me Bagda otkad je poela g ovoriti. To je rije koja na farsi jeziku znai mudra ena. Mislite li daje itko od nas znao govoriti farsi ili da smo ikad uli tu rije prije nego to se Angelia pojavila? Ali zanijela sam se...) Bagda, pogledaj! Sjea li se kad sam ja bila velika, a ti ma lena kako sam te nosila preko ceste do voarnice? Naravno da sam se sjeala. Za va u in formaciju, kad se Angelia pojavila, ta je trgovina bila ve davna pro lost. U svakom sluaju, baka Ada imala je mrlju od roenja s unutarnje strane desne nadlak tice. Bila je vrlo osjetljiva na dodir. Imala sam osam ili devet godina kada mi je baka Ada rekla da joj je to ostalo iz prija njeg ivota jer se jako opekla na ara. (Za to mije onda trebalo daljnjih trideset godina da shvatim povezanost izmeu pro lih ivota i mrlja koje imamo od roenja? to mogu? Kao dijete toliko sam bila zauzeta pr ilagodbom na injenicu da sam medij da nisam imala ni vremena, ni energije, ni int eresa za reinkarnaciju, tako da to jednostavno nisam registrirala.) Angelia se r odila s identinom mrljom, ali 5 vanjske strane desne nadlaktice, i to u ravnini s mrljom koju je imala moja baka. Kao da mi baka Ada govori: Zdravo, Svlvia! Vrati la sam se! To je takoer bila naznaka daje du a spremna otpustiti opeklinu koja se zb ila tako davno jer se o iljak preselio s unutarnje strane ruke na vanjsku i kod An gelije vi e nije bio osjetljiv na dodir. Kako otkriti pro le ivote Nema sumnje da nam pro li ivoti na bezbroj naina poma u i nude korisne upute za dublje razumijevanje ivota koji ivimo. Takoer nema sumnje da vas ugledni hipnoterapeut i/ ili psiholog mo e odvesti u pro le ivote. 130 Ona strana i povratak A ako ste strpljivi, ustrajni i otvoreni, mo ete sami sebi pomoi da krenete u obila zak mjesta gdje ste neko bili i da posjetite osobu koja ste neko bili. Zapamtite, sve znanje o pro lom ivotu pohranjeno je u sjeanju va eg duha i ivo je i zdravo u va oj odsvijesti. Proces otkrivanja tog znanja va em svjesnom umu sastoji se od pridr avan ja uputa koje e vas odvesti do spremi ta te nje nog i me-todinog rada na otkljuavanju govih te kih vrata. Nekoliko savjeta prije nego to ponemo: Preporuujem vam da sljedee stranice ili snimite na vrpcu ili zamolite prijatelja k oji ima smirujui glas da vam ih snimi. Slobodno pustite tihu i umirujuu instrumentalnu glazbu u pozadini dok snimate, a koja e vam pomoi da se usredotoite na vrpcu kada je budete slu ali te e stvoriti atmos feru umirujue ljepote za putovanje koje slijedi. Vrpca nije nu na. Mo ete i usput itat i upute. Ali vjerujem da e vam iskustvo vi e koristiti usmjerite li um na u ivanje u samom putovanju, a posao itanja uputa prepustite vanjskom glasu. Ako u bilo kojem trenutku putovanja osjetite da ste zaglibili ili da ste nai li na neoekivanu zapreku koju ne mo ete svladati, opustite se! Svladat ete je u drugom po ku aju ili u onom nakon toga. Zapamtite, nema urbe, nema pritiska, a mo da e vam neka iskustva biti nova. Kao i kod drugih novih iskustava, to vi e vje bate, bit ete manje smeteni, slobodniji i sigurniji u sebe. Zato vas molim da budete strpljivi. Bit e i trenutaka dok putujete natrag u vremenu kada ete osjetiti kako ne samo da se prisjeate pro log dogaaja nego ga tako jasno pro ivljavate da vas to pla i ili vam st vara bol. Ako se to dogodi, odmaknite se i opustite i promatrajte ga izdaleka ka o promatra. Tijekom ovakva iskustva neprestano se podsjeajte da su dogaaji koje pri zivate u pro losti, kao i sva bol i strah koje su mo da uzrokovali. Ako vas to nee sputavati, slobodno zamolite prijatelja da bude uz vas i da bilje i sve to vam se dogodi tijekom putovanja. Mo e se dogoditi da poslije povratka shvati te kako ste djelomino zaboravili ono to ste rekli, vidjeli i osjetili, a ja ne elim da se bilo koji dio va eg uma optereuje poku avajui zapamtiti sve to se zbilo. Ovo iskustvo zahtijeva spontanost. Va e geslo tijekom cijelog putovanja glasi: Nemo

j misliti! Nemoj ispravljati! Samo reci! I na kraju, ovo je putovanje sto posto sigurno. Ne postoji nikakva opasnost od t oga da se u bilo kojem trenutku neete moi vratiti. ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 131 Putovanje u pro le ivote Udobno se smjestite na mirnome mjestu gdje se osjeate sigurni i gdje vam ni ta nee o dvraati pozornost. Stavite stopala na pod i naslonite ruke na bedra s dlanovima p rema gore, tako da ste spremni primiti bo ansku energiju i milost. Zamolite Boga da vas okru i bijelom svjetlo u Duha Svetoga. Osjetite kako vas obavija ljubavlju i toplinom i kako njezina iscjeljujua mo upija i proi ava va e brige i ono vas optereuje. Svjetlost nje no dodiruje va e noge. Svaki se mi i opu ta prilikom njezina dodira: va a st pala... svod stopala... svaki prst, jedan po jedan, otpu taju bol i napetost... sm iruje vas... bez urbe... stanice se prisjeaju kad su bile najzdravije, najvitalnij e i vraaju se u tu dob kako svjetlost polagano ide prema gore... Prema gle njevima. .. potkoljenicama, koljena se opu taju, otpu taju, pomlauju se... nema napetosti... n ema stresa... krv kola slobodno i zdravo, donosi kisik, donosi ivot. Disanje se u sporava, postaje dublje, ritmino, smireno disanje kao u snu, a svjetlost ide dalj e... Putuje preko bedara, stra njice, donjeg dijela trbuha... proi ava... olak ava... sva bol nestaje... hrani svaki organ, svaki mi i, svaku venu, svaku stanicu... Di ite duboko, bez te koa, ritmino, svaki u dah i izdah bo anski su i donose otpu tanje i iscjeljenje... Bijela svjetlost Duha Svetoga masira trbuh, prsa, ramena, opu tanje je poput energ ije koja se iri kao val kroz organe, mi ie, kosti pa sve do kralje nice, stupa ivota, c entimetar po centimetar, blagoslovljeno i postupno isti od svih negativnosti, svi h tereta, s puno ljubavi i brige. Svjetlost se spu ta niz va e ruke, rune zglobove, dlanove, prste... otpu ta i opu ta... d i ete tiho, lagano... osjeate se poput tekuine, ivi, osloboeni stresa... mi i za mi i iva za tetivom, prst za prstom... nema urbe... nema briga... nigdje nema napetost i... tako ste zadovoljni... 732 Ona strana i povratak Ide do vrata, upija svu napetost, mi ii i ivci se opu taju, rastereeni su... glava, slj epooice... disanje je ritmino... oi su zatvorene... Bijela svjetlost smiruje, nevi dljive bo anske ruke zastaju na tren iznad svakog dijela lica... usta se opu taju.. . elo... nos... lice se opu ta... eljust se opu ta... ko a postaje mek a... krv kola, is iproi avajua... Disanje postaje dublje. Zatvorenih oiju usmjerite pogled prema hrptu nosa, izbroj ite do dvadeset... ne vi e kako ne biste potpuno zaspali... A sada... zatvorenih oiju, polako i ritmino di ite... vratite se u dob kad ste imali dvadeset godina... mo da vam je roendan ili je Bo i ili je va a svadba ili je prvi dan ole ili bilo koji dogaaj kojeg se jasno sjeate... Ako se ne pojavi neki odreeni dan i ako se detalji ne pojave odmah, pitajte se nje no i bez urbe: Znam da sam imao dv adeset godina. Sto se openito zbivalo u mom ivotu u to doba? Ako se ni tad ni ta ne p ojavi, pojavit e se sljedei put... Gdje ste ivjeli, to ste radili, tko vas je okru iva o, kakav ste auto imali, neki detalj, veliki ili mali, otvorit e se poput cvijeta i dat e vam cijelu scenu, jasnu poput filma, kao da se zbiva upravo sada... Pogl edajte oko sebe, primijetite svaku boju, svaki miris, svoju odjeu, kako se osjeate ... Ako je sjeanje veselo, prozivke ga jo jedanput. Ako je to sjeanje koje vas na b ilo koji nain uznemiruje, jednostavno ga promatrajte... Nema urbe. Ostanite koliko god elite i istra ujte kako je opet imati dvadeset... A onda recite u sebi: Neka se u bijeloj svjetlosti Duha Svetoga rastopi svaka negativnost, svjesna ili nesvje sna, koju nosim od svoje dvadesete godine pa sve do svoje trenutane starosti i ti jekom cijelog svog sretnog, zdravog, produktivnog i inovativnog duhovnog ivota... Sad putujte dalje do svoje desete godine, kada se oblikuje va pravi identitet...T o mo e biti jo jedan Bo i, jo jedan roendan, jo jedan prvi dan kole, susret s novim p eljem, poseban dan na logorovanju, bilo koji dan koji vam se javlja i isti postu pak se ni ta ne pojavi... U kojem ste razredu, u kojoj ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 133 ste koli, tko je bio va uitelj, s kim ste sjedili u klupi, gdje ste stanovali? Budi te strpljivi... Dopustite da se pojavi vlastitim ritmom i jo jedna scena, jo jedan

jasni film naposljetku e se pokazati... Istra ujte ga, primijetite sve... Ponovno pro ivite sretne trenutke, a tu ne samo promatrajte... Ovo je va e putovanje, sigurni ste i sve je u va im rukama, ni boli ni tuzi nije tu mjesto... Ponovite jo jednom: N eka se u bijeloj svjetlosti Duha Svetoga rastopi bilo kakva negativnost, svjesna ili nesvjesna, koju nosim od svoje desete godine pa sve do svoje trenutane staro sti i tijekom cijelog svog sretnog, zdravog, produktivnog i inovativnog duhovnog ivota... Tad se tiho, polako i strpljivo vratite u trenutak kada ste zaeti. Recite si da v i to mo ete uiniti. Upotrebljava t ete osjetilnu percepciju koju niste navikli koris titi. Nemojte misliti. Prihvatite prvu stvar koja vam se pojavi u mislima, oslik avajte slike s pomou nesvjesne verbalizacije koja samo eka da doe do izra aja. Mo da is prva naiete samo na mrak. Pustite. Dopustite da se mrak i slike razvijaju onim ri tmom kojim vam ih um razotkriva. Polako, mirno putujete od zaea kroz ti inu utrobe p rema poroaju. Tu je bitno podsjetiti se: Bilo koju negativnost, bol ili strah koje u do ivjeti prilikom svog poroaja neu ponovno pro ivljavati, nego u samo promatrati sv j dolazak na ovaj svijet. Sada putujete prekrasnim, ukra enim, sjajnim, smirujuim tunelom, vremenskim tunelom i mimo vas prolaze listovi kalendara no eni povjetarcem miomirisa, idete unatrag, i jo , stranice kalendara vraaju se unatrag... Spremni, sretni i veseli kreete prem a istoj bijeloj svjetlosti ispred vas... idete prema njoj... zakoraite . u nju zna jui da ste na sigurnome... U istom trenutku preplavljuje vas velianstven sjaj ljubiastog svjetla, boja duhovn osti. U ivate u njoj svjesni da ta ljubiasta svjetlost koja vas okru uje izo trava va u s vijest... Na platnu pred vama javlja se predivna arko obojena karta svijeta. Pristupite joj i ka ite u sebi: Gdje 134 Ona strana i povratak god sam zasigurno ve bio, neka mi se sjeanje moje du e smiluje i odvede moju ruku na to mjesto na ovoj karti. Bez razmi ljanja i bez gledanja, bez ometanja dopustite d a va a ruka dodirne kartu vodena va im duhom instinktivno i trenutano. Provjerite gdje vam je ruka stala i imajte povjerenja i vjeru u sebe da to ne pr eispitujete, ma gdje to bilo. Potpuno ste spremni sve prihvatiti i recite: Moj se duh sjea. Moj e me duh odvesti onamo, u to vrijeme i do tog mjesta... I odjednom vi ste ondje, na mjestu i u vremenu koje je poznato va em duhu isto tol iko kao i vrijeme i mjesto koje ste ostavili za sobom. Fascinirani i napunjeni e nergijom ponete primjeivati detalje... to imate na sebi? Ako ne mo ete odmah vidjeti svoju odjeu, potra ite ne to u emu mo ete vidjeti svoj odraz. . zrcalo... izlog... ribnjak ili potok. Priite bli e i opi ite to vidite... to imate na sebi? Jeste li niski, jeste li visoki, jeste li srednje visine? Jeste li vitki ili ste popunjeni i te ki? Jeste li mu ko ili ste ensko? Koja je boja va e kose?Je li dugaka, kratka ili ela-vite? Nosite li e ir ili rubac ili ste gologlavi? Kakve su va e cipele? Nemojte razmi ljati! Prihvatite prvi odgovor. to se vi e prepustite svojim odgovorima , to e opisi lak e dolaziti... Koja je godina? Koliko vi imate godina? Tko je va a obitelj? Gdje ivite? Tko su va a braa i sestre? Imate li brau i sestre? Tko su va i roditelji? Jesu li oboje ivi? Prihvatite prvi odgovor... Postoji li netko - majka, otac, braa ili sestre, prijatelj i -koii su ivot poslije ivota: kako otkriti pro le ivote 135 marite njihov spol i fiziki izgled i prodrite u bit njihova duha, u stvarnost nji hova bitka... Tko su oni u va em sada njem ivotu?

A sada je pet godina poslije... Gdje ste sada? Jeste li o enjeni/udati? Ako imate branog druga, kako izgleda? Jedno po jedno, opi ite svako dijete ako ih imate... Gdje ivite? Imate li posao? ime se bavite? Kako provodite vrijeme? Opi ite svoj dom i ono to vidite kroz najvei prozor. .. Jeste li sretni? Tu ni? Zabrinuti? Ispunjeni? Prepoznajete li svog branog druga ili bilo koje od svoje djece iz tog ivota? Tko su oni u va em sada njem ivotu? Ponavljate li danas odnos koji ste neko imali s njima? Ono to vam prvo doe, to je tono... Odgovarajte bez razmi ljanja... Nema pogre nih odgov ora... A sada... Poite do trenutka kad je va ivot prestao, do trenutka svoje smrti... Vi to samo promatrate, ne do ivljavate... Nema straha, promatrate sebe kako idete Doma... Od ega ste umrli? Tko je bio u va oj blizini? Je li bilo bolno? Tko je s One strane do ao po vas? Poznajete li tu osobu sada? Koje ste bolesti, made e, ostatke te smrti ponijeli sa sobom u ovaj ivot? Ako sagledate taj ivot, koja mu je bila svrha? Koja mu je bila primarna tema? Koj a mu je bila sekundarna tema? to ste tad odraivali i to ste nauili? Prihvatite prvi odgovor koji vam doe - koji ste od svojih ivota upravo gledali? Ko liko ste ivota imali dosad? 136 Ona strana i povratak A sada polako, smireno, okupani bijelom svjetlo u ljubavi Duha Svetoga i bogatom ze lenom svjetlo u iscjeljenja i s ugodnim osjeajem koji tee va im tijelom i duhom... Polako se vratite u sada nji ivot i sretni i osvje eni zahvalite Bogu na sigurnom put ovanju i ponovnom sjedinjenju sa svojom beskonano u i otvorite oi... Ako nemate prijatelja koji e zapisivati va e odgovore tijekom same vje be, odmah zabi lje ite u dnevnik ili na vrpcu to detaljnije sve ega se sjeate od iskustva koje ste u pravo do ivjeli. Ponovite ovu vje bu koliko god puta elite i vjerojatno ete se iznenaditi jer ete se s a svakim putovanjem vraati u drugo vrijeme, mjesto i ivot. Kad ste dovoljno uvje bani da vam bude ugodno tijekom procesa, mo ete ga doraditi i upotrijebiti u bilo koju odreeniju svrhu. Zanima vas podrijetlo made a koji imate o d roenja ili kakva bolest ili pak neobja njeni strah? Pitate li se poznajete li svo g najboljeg prijatelja ili ljubav svog ivota ili svoje dijete otprije? Postoji li osoba s kojom se nikako ne sla ete ma koliko se trudili, te elite istra iti mogunost lo eg iskustva s tom osobom u nekom od pro lih ivota kako biste ga napokon poku ali raz rije iti? Imate li kroninu odbojnost prema nekome mjestu, kulturi ili temi koju ne razumijete i elite prevladati? Ovu vje bu mo ete upotrijebiti da potra ite odgovor na bilo koje pitanje ili zadovolji te znati elju. Prije nego to ponete, recite sebi i Bogu ono to vas zanima i onda zamo lite vremenski tunel da vas odvede u ivot u kojem se nalazi odgovor znajui da ste na svakom koraku puta okru eni i za tieni bijelom svjetlo u Duha Svetoga. I uvijek iznova u svakom od svojih ivota. Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti Ja ne vjerujem u duhove, rekla mi je jednom moja klijentica, ali cijeli ih se ivot b ojim. To je vrlo dobra ilustracija opeg stava s kojim sam se susretala otkad se sl u beno bavim istra ivanjem pojave duhova, a to je od 1974. godine, kad sam osnovala Zakladu za istra ivanje nadnaravnog Nirvana. Neki od tih duhova bili su zalutali glo davci, lo e instalacije, optike varke, bujna ma ta i nekoliko alosnih poku aja prijevare . Nije ni udo to su duhovi na tako sumnjivu glasu. Ali srela sam i vrlo stvarne duhove, transcendirane duhove, energetske otiske i

kinetiku energiju i dok sam uila to svako od njih jest i po emu se razlikuju, na la sa m jo potvrda o vjenoj snazi du e. Duhovi Duhovi doista postoje. Srela sam ih, razgovarala s njima, ak sam s nekima stvoril a i odnos. alosti, ali i zauuje injenica daje svim duhovima zajedniko jedno, ne znaju da su mrtvi. Iz njima posebnih i vrlo osobnih razloga, duhovi odbijaju transcen dirati na Onu stranu i uporno ele ostati na zemlji. U svom zbunjenom i zavedenom umu oni su isto tako ivi i stvarni kao i mi. Budui, da se poslije 138 Ona strana i povratak smrti tako tvrdoglavo dr e ove na e dimenzije, od svih stanovnika svijeta duhova nji h je najlak e uti i vidjeti. Jedno od mojih pravila koje nikad ne prekr im jest da prije nego bilo to ponem radit i, najprije istra im pojavu duhova. Kad ne bi bilo tako, dovela bih u pitanje svoj u objektivnost nekim unaprijed stvorenim oekivanjima. to se toga tie, medij vrlo la ko mo e izazvati la no vienje duha, i to s pomou nekoliko dojmljivih provjerenih injeni ca. I na kraju bi ga razotkrili. Hvala lijepa, ali to nije za mene. Kad su me zamolili da za TV seriju Nerazrije ene zagonetke istra im rasprostranjene glasine kako restoran na litici u sjevernoj Kali-forniji Destilerija Moss Beach ima duha, stigla sam tamo a da nisam znala ni ta vi e o lokalu osim daje bezbroj vla snika, kuhara, konobarica i gostiju ulo i vidjelo prestra enu enu u sobama i na obli n joj pla i. Naknadno sam saznala daje prema lokalnoj predaji ona bila legendarna ena u modrome, esta go a kad je destilerija doista bila ilegalna toionica u kasnim dvade setim. Prema prii, varala je mu a s pijanistom i jedne je veeri sluajno stradala na p la i od uboda no em dok je poku avala razdvojiti njih dvojicu. Duhovi vole biti u sredi tu pozornosti ili im se mo da svia na a reakcija na njih. Ni o va ena nije bila iznimka. Ubrzo se pojavila nakon to su TV kamere poele snimati. Al i umjesto s nevjernom brbljavicom, razgovarala sam s tu nim, zabrinutim duhom. ena je doista bila odjevena u modro i imala je velik e ir s rupcem. Predstavila se kao Marv Ellen Morlev. Rekla je da je stradala u stra noj automobilskoj nesrei u blizin i Destilerije Moss Beach i da pretra uje podruje u potrazi za trogodi njim sinom kako bi ga utje ila. Njezina frizura i odjea bili su staromodni, ali ona je oito smatral a da je samo nekoliko minuta pro lo od nesree. Vrijeme gubi znaenje poslije smrti ak i za one koji ne idu kroz bijelu svjetlost na Onu stranu, gdje im je mjesto. Tek kad sam zavr ila taj dio snimanja za seriju, kamere su pratile dvoje zaposleni ka Destilerije Moss Beach do lokalne knji nice, gdje su, nakon to su prouili stare n ovine, nai li na osmrtnicu ene Marv Ellen Morlev. Uzrok smrti: automobilska nesrea. Njezin mu i trogodi nji sin pre ivjeli su nesreu. Njezin duh ostao je u la nom uvjerenju da je njezino trogodi nje dijete treba. Jo je jedan duh ostao tako zatoen, ali iz posve drukijeg razloga: njegova su vjera i pov jerenje umrli davno prije njega. Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 139 Kad sam 1984. g. krenula na Alcatraz kako bih istra ila udne pojave, taj je zatvor na otoku ve prije mnogo godina zatvorio svoja vrata zatvorenicima. Pratile su me ka mere i novinar TV postaje CBS. Noni uvar koji je prvi prijavio te neobine pojave bi o je s nama, kao i biv i zatvorenik Leon Thompson. Atmosfera u Alcatrazu nije me iznenadila. Bila je okrutna, prazna, zlokobna i ag resivno je napadala osjetila. Dok smo obilazili zatvor, intenzivno sam reagirala na jednu posve praznu eliju u zatvorskoj bolnici. Vidjela sam slovo S i na praznim se zidovima pojavilo ono to se meni uinilo kao bilje ke i komadi kartona. Poslije s am saznala daje to bila elija u kojoj je Robert Stroud, poznat kao Ptiar Alcatraza , proveo vi e od deset godina. No nikad nije dijelio svoju eliju s pravim pticama, samo sa stotinu bilje aka o njima i njihovih slika kojima je oblijepio zidove. Grozan osjeaj nekog pro log nasilja preplavio me pri ulasku u zatvorske praonice. N ekoliko trenutaka poslije pojavio se duh. Bio je visok i elav s opreznim pogledom u oima. Odmah se pojavio inicijal M, ali rekao mije da su ga zvali Kolja. Sve sam to rekla svojoj maloj ekipi koja je bivala sve obeshra-brenija i nesigur nija. Leon Thompson, koji je iznenada izgledao kao da ezne za dobrim starim vreme nima kad su ostali zatvorenici Alcatraza bili ivi kriminalci i ubojice, polako mi je pristupio. Sjeao se Koljaa, plaenika po imenu Abie Malkowitz, kojeg je drugi za tvorenik ubio u zatvorskoj praonici.

Najmanje to mo emo uiniti za duhove koje sretnemo jest da ih poku amo uvjeriti da su m rtvi i da ih gurnemo prema svjetlosti. U meuvremenu duhovi s One strane svjesni s u tih du a koje su vezane za zemlju i ine sve stoje u njihovoj moi da ih vrate doma. U biti dok mi guramo, oni s One strane vuku i prije ili poslije, za minutu ili stotinu godina, ti e duhovi nai svoj put do svjetlosti. Iskreno ga elei izbaviti odatle, kao i sebe, poela sam jadnom Abieju Malkowitzu gov oriti kako se njegov ivot zavr io i kako mo e ii doma i nai mir u Duhu Svetome. Krenuo je prema meni. Gledao je u mene, ali odbijao je uti ono to sam mu govorila. Mrzim gubiti, osobito ako se radi o neijoj du i. Umjesto da odustanem, pozvala sam svog uvijek prisutnog aduta, svoju duhovnu vodilju Francine. Dok sam ja bila u tra nsu, ona mu se obratila kroz mene: Ne boj se.._MLti .RSL e.iiniP..nauditi......-<.. 740 Ona strana i povratak Takvo to ve je uo. U to je bila sigurna, i to bezbroj puta od ljudi koji su mu posl ije nanijeli duboku bol. Gledajui ga ravno u oi, nastavila je: * Kad napustim Svlvijino tijelo, vratit u se na Onu stranu. Molim te, poi sa mnom. On dje su ljudi kojima je stalo do tebe i koji ti ele pomoi. U dugoj ti ini razmotrio je stoje rekla i dobro ju je promotrio. Kad je napokon pr ogovorio, odgovor je bio kratak i vjerojatno jedini u njegovu ivotu koji mu je pr u ao sigurnost: Ne vjerujem ti. Abie Malkowitz jo je zatvorenik Alcatraza, duh vezan za zemlju koji zaveden vlast itim odabirom ivi u tom napu tenom paklu. udne se stvari i dalje zbivaju u mranim noim a onoga stoje sad Nacionalni park Alcatraz. Poslije toliko godina jo se molim za nj ega i molim bijelu svjetlost Duha Svetoga da ga odvede doma. Ona strana i ja ipak smo jednom bili uspje ni. Tog duha nisam nikad zaboravila jer se radilo o najprestra eni]em i najoajnijem duhu kojeg sam ikad srela. Neu navesti ime muzeja u San Francis-cu koji me zamolio da istra im prijavu zvuka ljudskih kor aka, sjene koja se mie i povremenog odjeka enskog plaa. Budui da muzej ne navodi duh ove u svojim bro urama, pretpostavljam da bi radije bio poznat po svojim izlo cima. Muzej je sagraen na mjestu gdje je neko bio staraki dom koji su vodile asne sestre. Zatekla sam jednu od njih kako luta muzejskim dvoranama. Njezin je kratki ivot za vr io vi estrukom tragedijom zbog ilegalnog pobaaja. Nisam mogla zamisliti kakvu je nonu moru morala pro ivjeti i preklinjala sam je nek a dopusti da se to napokon zavr i u miru i utjesi koji je ekaju s One strane. Povje rovala mije. Ona je ipak bila strunjak za temu transcendentnosti i ivota poslije s mrti. I upravo ju je to sprjeavalo. Bila je uvjerena kako je grijeh koji je poinil a tako neoprostiv da vi e nije dostojna da stane pred Boga, a kamoli da Ga zamoli za suosjeanje. Na sreu, i ja sam odgojena kao katolikinja, tako da sam joj se mogla obratiti rij eima koje smo obje razumjele. Trebalo nam je nekoliko posjeta, mnogo molitava, ne koliko svetih rituala, ali Fran-cine i ja napokon smo joj vratile vjeru u sebe k ao dijete savr ena Boga ljubavi i nakon posljednje pomasti krenula je dobrovoljno prema svjetlosti. (Usput, neka ova pria o duhu bude odgovor onima koji se pitaju za to vjerujem daje krivnja tako destruktivna sila.) Tu je i duh koji bi mogao dobiti nagradu za najbolji tajming. ji magazin, ouLosane leske televizije, zamolio me je da Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 141 pregledam doista bizarano i zanimljivo mjesto zvano Tajnovita kua Winchester zbog moguih duhova. Kua je zami ljena potkraj 19. stoljea u suradnji Sare Winchester s ti mom duhova s kojima je komunicirala svaku veer u svojoj maloj plavoj sobi za sean se. arah je bila nasljednica bogatstva steena prodajom pu aka MVinchester. Medij joj je rekao da su je proklele sve osobe koje su ubijene vin-esterkom te kako joj je jedina nada da sagradi kuu tako golemu i slo enu daje ne mogu nai zli duhovi koji s u poslani daje kazne. Procijenjeno je da su arah i njezina ekipa nonih arhitekata--duhova uspjeli sagrad iti nekih 750 soba, sru iti ih, ponovno dizajnirati, sagraditi i onda opet sru iti i sve to kako bije spasili od prokletstva. Svaku je no spavala u drugoj sobi, odbi jala je kontaktirati s ljudima, osim sa svojim beskonanim nizom graditelja i doma ra, okru ila se tajnim prolazima i vratima za izlaz u nu di. No nije mogla izbjei smr

t koja je stigla dok je mirno spavala. Do ivjela je zrelu dob od osamdeset i pet g odina, i to bez prokletstva. Danas Tajnovita kua Winchester izgleda kao nedovr ena sla-galica od 160 soba i zasl u uje da bude povijesna znamenitost. U njoj su kilometri i kilometri jezovitih hod nika koji ili zavr avaju garderobama ili zidom, a drugi pak koji su svega ezdeset c entimetara iroki zavr avaju ulazom u zamrziva. arah je ula da duhovi vole ulaziti kroz dimnjak pa je sagradila 47 dimnjaka. Opsjednuta brojem 13 inzistirala je da sta klenik ima 13 kupola, 13 palmi krasilo je prilaz kui, strop se sastojao od 13 pan el-ploa, bilo je 13 odvodnih rupa u kuhinjskom sudoperu i 13 svijea u svijenjaku. J ednu je no, uvjerena daje vidjela otisak avolje ruke u podrumu, naredila da se ta soba zapeati i sazida i to je tako savr eno izvedeno da je stotinu godina poslije j o nisu na li. Kad me ekipa Losaneleske televizije zamolila da poem s njima u Tajnovitu kuu Winche ster, ja sam je ve bila posjetila. I to ne samo jedanput nego s nekoliko ekipa ko je kao ni ja nisu mogle odoljeti kui koju su sagradili duhovi za duhove. Vei dio p rve noi koju sam provela u toj mranoj kui (u kui uglavnom nema struje) bio je napet i prepun dogaaja - posvuda neobja njivi naleti ledenog zraka. Animirana igra svjetl osti, u jednom trenutku jarkih boja, da bi onda iznenada nestala kao to se pojavi la. Dvije goleme kugle, bijesne i arkocrvene, i le su nam u susret i onda eksplodir ale i nestale u tami. Svi smo uli zvuk stolarskih ekia kako udaraju po cijevima i d rvu, vrata su se otvarala i zatvarala sama od sebe, uli su se koraci i zvuk lanac a - ne to to su uli i mnogi posjetitelji. A 142 Ona strana i povratak 1 Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 143 ja sam ula zvuk orgulja. Ostali nisu, no otkrili smo da se lijepo uju na snimci ko ju smo napravili tijekom te duge noi. Sve to sam znala o kui kad sam prvi put kroila u nju bilo je daje golema, u gotikom stilu, da ju je dala sagraditi arah Win-chester i daje njezino i enje vjerojatno bilo nona mora. Kad se pojavio brani par duhova u pratnji svog velikog labradora i rek ao mi da su domari koji ive u kui, pitala sam se za to bi netko ostao i dalje istio k uu i poslije svoje smrti. ena je izgledala kao Latino-amerikanka i zvala se Maria. On je imao crvenu kosu i oboje su nosili radnu odjeu s prijelaza stoljea. Nisu pr ijetili, ali nimalo im se nije svialo to su stranci u kui njihove gazdarice. Daljnja su istra ivanja otkrila da, iako je bila ekscentrina i nedru tveni samotnjak, arah Winchester je bila pravedan, ljubazan i doista velikodu an poslodavac tijekom trideset i osam godina, koliko je provela u kui, a ovo dvoje beskrajno odanih sl ugu odbilo je svjetlost s One strane kako bi i dalje titili i uvali bolesnu potreb u za privatnosti gice Winchester. Bilo je oito da nisam mogla obeati da e se njih dvoje pojaviti za kamere televizijs ke ekipe koja je putovala nekoliko sati iz Los Angelesa u nadi da e ih snimiti na filmu. Ali navijala sam da malo prodrmaju voditelja tog na mjestu dogaaja snimlj enog dijela oua. Neu spominjati njegovo ime - ne bih htjela da mu bude neugodno. ( Zapravo bih to voljela, ali obeala sam sebi da u biti pristojna.) Nisam morala bit i vidovita da vidim kako mu to ba i nije bio zadatak snova. to se njega ticalo, po staja ga nije dovoljno plaala da prati neku luakinju po kui u potrazi za duhovima z a koje svi normalni ljudi znaju da ne postoje. Bila sam sigurna da smi lja to e napi sati kad bude predavao svoju ostavku dok smo ekali... i ekali... i ekali... a kamer e su snimale... Napokon mu je svega bilo dosta i svima je rekao da e biti vani ako se ipak ne to za nimljivo dogodi. Kako se okrenuo, netko za koga ak ni ja nisam znala daje bio dovoljno blizu da ga uje, odluio je da ovaj ovjek treba malo preispitati svoje pona anje. Nisu se pojavil i domari, nego duh Sare Win-chester osobno, koji se ba kad je trebalo pojavio u n jegovu vidokrugu kao bijela sumaglica koja se kretala graciozno ispred prozora n a prvom katu i ostao ovjekovjeen na filmu, a zatim je nestao nakon dobro obavljen a posla. Nakon to se uspio smiriti i kad je bio u stanju sroiti normalne reenice, v oditelj je bio pun pa nje, ponizan i nije se micao od mene cijelu no. Hvala ti, arah. Kad se ne bih bojala da e novac potratiti na izgradnju jo jedne sobe , poslala bih ti ek za taj nastup.

Bez sumnje, jedan od najtvrdoglavijih, najmrzovoljnijih i naj-svadljivijih duhov a koje sam srela nastanjen je u Sunnvvaleu u Kaliforniji u lokalnoj prodavaonici djejih igraaka Toys 'R' Us. U ljeto 1978. g. prodavai i kupci poeli su primjeivati d a ne to doista nije u redu. Svjetla su se palila i gasila, slavine su se otvarale i zatvarale bez ikakva razloga. Koraci su odjekivali iz praznih prostorija i ulo se lupanje. Pokvarena lutka koja govori na sav je glas poela vri tati mama kad su je stavili u kutiju daje vrate proizvoau. Tijekom noi, kada nitko nije mogao ni ui ni i zai iz prodavaonice, a da ne pokrene sofisticirani alarm, netko je sistematski mi cao igrake s polica i slagao ih na podu kako bi stvorio promi ljene i vrlo kompleks ne uzorke. Hrpa papira koja nije bila ni blizu ventilatora ili otvora za zrak iz nenada bi kao no ena vjetrom padala na pod, list po list. Dobro privr eni izlo ci ru ili u se, stvari obje ene na zid poele bi se divljaki klatiti... Napokon, jednog je dana moj telefon zazvonio. Voditelj prodavaonice, ne ba uvjere n da su posrijedi duhovi, stupio je u kontakt s popularnim TV ouom To je nevjeroj atno. U nadi da e poveati svoje izglede da snime duha pozvali su i mene da im bude m istjeriva duhova. Nekoliko zaposlenika prodavaonice Toys 'R' Us pokrenulo je istragu poku avajui otkr iti identitet duha. Najvjerojatniji im je kandidat bio Martin Murphv, bogat, dru t ven osniva Sunnvvalea koji je umro 1884. g. Prema predaji ljudi su ga znali vidje ti kako za punog mjeseca luta svojom voljenom dolinom Santa Clara. O duhu su gov orili s nje nosti i zvali su ga Martin. Ja, naravno, nisam ni ta istra ivala, tako da sam bila spremna i za Martina Murphvja i za sluaj da nee biti nikoga kada su te veeri nekoliko zaposlenika, TV ekipu i me ne zakljuali u prodavaonicu i ukljuili alarm kako bi onemoguili da bilo tko ue ili i zae prije jutra. Ubrzo nakon to smo se smjestili, odbjeglo stado lopta za pla u iznenada je poletjel o s polica na pod. Ubrzo zatim medicinka sa stra nje strane police pala je na pod. Ali to se dogaa, ne ba tako lako, ali ipak je mogue pa smo je vratili na mjesto i osigurali te kom kutijom. No ona je opet pala, a kutija je bila pa ljivo pomaknuta. Onda je krpena vreica puna suhoga graha izvela nimalo graciozan skok s uzvi ene pla tforme na svje e voskom ula ten linoleum. 144 Ona strana i povratak Ne to poslije ponoi vidjela sam duha prvi put. Crpio je imaginarnu vodu iz potoka k ojije tekao u kutu prostorije. Noga mu je bila ozlijeena i krvava, tak6 daje epao. To nije bio Martin Murphv. Rekao mije da se zove John Johnston, ali da su ga svi zvali Yon ili Yonny. Rekao ja daje bio putujui propovjednik kojije stanovao kod obitelji na ijem smo zemlji tu stajali. Volio je Beth, ker bogatog, uglednog branog para iz Sunnvvalea, ali ona mu je slomila srce udav i se za drugoga i preseliv i se u Boston. Johnnv, kako sam g aja prozvala, elio je ostati ondje gdje bi ga Beth mogla nai kad jednom shvati daj e pogrije ila i vrati se. Sljedei dan ekipa emisije To je nevjerojatno otkrila je gledateljima u Povijesti okruga Santa Clara priu putujueg propovjednika Johna Johnstona kojije esto stanovao kod svojih upljana i kojije umro neo enjen nakon to je iskrvario od rane zadobivene udarcem sjekire 1884. g. Martin Murphv umro je te iste godine ostaviv i za sobom nekoliko djece, meu njima i ker Elizabeth, koju su svi zvali Beth. Godine 1884. na mjestu dana nje prodavaonice igraaka bio je vonjak s potokom kojije tekao kroz jedan od kutova prodavaonice, ondje gdje sam vidjela Johnnvja Johnsto na kako crpi vodu. Te smo noi napravili mnogo fotografija u prodavaonici igraaka u Sunnvvaleu. Na inf racrvenim snimkama jasno se vide velike, neobja njive mrlje svjetlosti usred zraka . Moja je omiljena snimka ona koja prikazuje Johnnvja, otraga osvijetljenog, kak o nas promatra naslonjen na police. Mnogo sam mu puta poku ala objasniti da mu je ivot kao John-nyju Johnstonu gotov i da bi na ao Beth s One strane samo kad bi pristao ui u svjetlost. Napokon mu je bil o dosta to ga gnjavim time i dao mi je ultimatum: Ako mi jo jedanput ka e da sam mrtav , neu vi e razgovarati s tobom. Od toga dana kada ga posjetim s unukom Angelijom, razgovaramo o drugim stvarima, dok on, vrsto uvjeren da se brine za vonjak, eka da mu se Beth vrati. Jednog je da

na prigovorio da mu smetaju ona buna djeca koja se pojavljuju bez nekog razloga, a osobito buni i neodgojeni blizanci - na koje su mi se zaposlenici prodavaonice potu ili ne to kasnije tog istog dana. Jednog dana, kad napokon nae svoj put na Onu stranu, nadam se da e Beth biti prva koja e mu po eljeti dobrodo licu doma. Svima iz prodavaonice Tojs 'R' Us u Sunnyvaleu nedostajat e, a i Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 145 meni. Uspjeli smo izgraditi neku vrstu prijateljstva, a mojoj je unuci zabavan kad je vodim sa sobom u posjet. Budui da duhovi misle da su jo ivi, oni su vrsto uvjereni da imaju pravo na prostor u kojem se nalaze. Nas smatraju uljezima. Oni su ipak ondje bili prvi. Tra iti od duha da bude tiho ili da otie jednakoje kao kad biste tra ili od svog domaina da umu kne ili da napusti svoj dom. To se nee dogoditi. Srela sam ih na desetke i prije ili poslije oni e transcendirati uz timski napor nas i onih s One strane. U meuvremenu, oni zaslu uju da suosjeamo s njima, a ne da i h se bojimo. Uostalom, mo da ni s nama ne bi bilo tako lako ivjeti kad ne bismo zna li da smo mrtvi. Transcendirani duhovi Postoji i druga vrsta duhova. To su oni duhovi koji su ve prihvatili svoju smrt i pre li na Onu stranu. Kada nas posjeuju, onda dolaze iz druge dimenzije, ime ih je te e jasno vidjeti i uti. Percepcija duhovnog svijeta mojim oima i u ima izgleda kao k ad biste gledali i slu ali sobu punu ljudi kroz pauspapir i s vatom u u ima, no ja n isam provodila mnogo vremena poku avajui to. Zato je obino lako razlikovati transcen dirane duhove od ostalih koji imaju gotovo ljudsku jasnou. Stoje vi e vremena pro lo od njihove pro le inkarnacije, to je njihova vibracija br a i vi a. Ne prigovaram i ne elim ni prema kome iskazati nepo tovanje, ali Francine koja se nije inkarnirala go tovo petsto godina zvui kao jedna od onih vjeverica iz crtica. Razlika u visini glasa kod duhova mo e biti i te kako zanimljiv izazov kod tumaenja . Prije nekoliko dana posjetio me prekrasan mu karac nadajui se da e dobiti neki zna k daje njegova draga, preminula ena u njegovoj blizini. Odmah sam je vidjela. Bil a je brineta koja je zraila sreom i imala je malene, upale oi i jaku eljust. Odmah j e potvrdio moj opis, ali me onda, kako bi bio potpuno siguran, zamolio za ime ko je su oni od milja govorili jedno drugomu. Va no je spomenuti da sam ja kao medij poput ice koja povezuje ovu i onu stranu. Ne mam pravo redigirati ono to dobijem, ak i kad sam sigurna da ne mo e biti tono. Pa ljiv o sam slu ala i onda sam to uvjerljivije rekla: Zvui kao... smooshie? 146 Ona strana i povratak Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 147 Bila sam dovoljno blizu - bilo je ivooshie. Bio je izvan sebe. Ne samo da je to bio detalj koji nisam mogla znati nego to ne bih mogla pogoditi ni da mi je d^o tjedan dana. Nakon etiri mu a i previ e veza bila bih se kladila da sam ula sva imena. Ali izgubila bih. Wooshieje bilo ne to novo. Najlak i nain da si predoite razliku u vibraciji izmeu duhova i transcendiranih duhov a jest da kao primjer uzmete elektrini ventilator. Kada je iskljuen, vidite njegov e nepomine lopatice propelera. To smo mi u ovoj dimenziji. Ako ukljuite ventilator da se sporije okree, lopatice se okreu tako da vam je te ko razaznati pojedinane lop atice, ali ne i nemogue ako se usredotoite. To je dimenzija duhova, manje jasnih o d nas poslije smrti, ali ipak vidljivih. Ako ukljuite ventilator na najjae, lopati ce se okreu tako brzo da postanu gotovo nevidljive - mo emo vidjeti kroz njih i ini nam se kao da su nestale. To je dimenzija transcendiranih duhova koja postoji pr i brzini/vibraciji koju normalno ljudsko oko ne mo e percipirati. Sljedei put kada se upitate za to biste vjerovali da duhovi postoje ako ih ne mo ete vidjeti, upitajt e se prestanete li vjerovati da ventilator ima lopatice svaki put kad ga ukljuite na najjae. Na sreu, neki su duhovi, osobito ako su nedavno preminuli, dovoljno moni i njihova elja da nas posjete dovoljno je jaka da mogu usporiti svoju vibraciju i omoguiti nam da ih nakratko vidimo, ujemo i percipiramo kao ljudska bia. Moja baka Ada prim jer je toga i prvi je put to dokazala 1954. g., tj. dvije godine poslije svoje s mrti. Baka Ada Coil, iznimno vidovita od roenja, bila je moja mentorica, moj idol i str

pljiva osoba od povjerenja, puna ljubavi za dijete koje nije uvijek moglo razlik ovati darove vidovitosti i ludilo. Baka Ada smireno mije obja njavala glasove i vi zije kojih nitko nije bio svjestan osim mene. Objasnila mije stoje duhovno vodst vo kad sam vri tei istrala iz sobe nakon prvog susreta s Francine. Odredila je moj iv ot uei me da biti vidovnjakinja nije teret, nego sveti blagoslov. Baka Ada uvijek se nadala i vjerovala je da u postati ui^ teljica. To se, blago reeno, inilo vrlo ne vjerojatnim tijekom moje srednje kole. Kada sam imala tek osamnaest godina i bila bruco- ica, veliko srce bake Ade prestalo je kucati i ujedno slomilo moje. Mjesec dana prije dvadesetog roendana poela sam svoju karijeru kao uiteljica u malo j katolikoj koli u Missouriju. Nije pro ao nijedan dan, a da nisam po eljela da je bak a Ada po ivjela dovoljno dugo da uje razred uenika kako oslovljava njezinu malu Sylv iju s gice Shoemaker (moje djevojako prezime). J j^l^jrj'L . ; U studenome, dva mjeseca nakon poetka kole, moj je telefon zazvonio. Bila je to se stra Regina Marv, ravnateljica kole. Nikad me prije nije zvala tijekom vikenda i zvuala je uznemireno. Ja sam, naravno, jo ivjela pod utjecajem katolikoga grizodu ja i odmah sam pretpostavila da sam poinila jedan od smrtnih grijeha. Poku avala sam se sjetiti koji. Kako bih dobila na vremenu, pitala sam ju je li sve u redu, a ona je odgovorila da nije sigurna. Rekla je daje do la ranije u kolu kako bi iskoristila ti inu prazne zgrade da obavi a dministrativne poslove. Alarm je bio ukljuen i svi su razredi bili zakljuani. Kad je prvi put ula zvukove iz prizemlja, odbacila ih je smatrajui daje rije o ma ti. Uos talom, nitko nije mogao ui u zgradu, a da ne pokrene alarm. Ali stoje vi e slu ala, t o je bila sigurnija da uje korake po ploicama donje razine, kako je ona nazivala pod rum gdje su se nalazili pe, ventilacija i moj razred. Hrabra i katolikinja do sr i, sestra Regina Mary zgrabila je raspelo i oprezno krenula u podrum da vidi o emu je rije. Iako smo i ona i ja provjerile da su vrata mog razreda zakljuana kad smo veer prij e krenule doma, ona ih je na la irom otvorena kad je si la u podrum. U mom je razredu zatekla stariju enu kako je promatra. Iznenaena, ali ujedno s olak anjem, sestra Regina Mary pozdravila ju je oprezno i p itala: Mogu li vam pomoi? Ne, hvala, odgovorila je ena. Samo sam navratila da vidim Sylvijin razred. Molim vas , recite joj kako mislim da joj dobro ide. Sestra Regina Mary obeala joj je da hoe i pitala je enu kako se zove, ali ona je od govorila: U redu je. Ona e znati. Telefon je zazvonio i sestra Regina Mary oti la je da se javi. Kad se nakon nekoli ko minuta vratila, ene vi e nije bilo, stoje bilo nemogue jer je nije vidjela kako o dlazi i nije pokrenula alarm. Pitala sam je kako je ena izgledala. Bila je visoka oko 1,70 m, imala je posve sijedu kosu s frizurom s poetka 20. stol jea, ne to poput onih na slikama Charlesa Dana Gibsona. Nosila je plavu haljinu i m irisala je na lavandu. Poznajete lije? To je bio jedan od trenutaka u mom ivotu koji mi je nudio najveu utjehu i potvrdu. Da, rekla sam. To je moja baka. Ali kako je u la i iza la? Tad sam se ve smje kala. to Jaka*.,Ona je mrtva.. ,,____ 148 Ona strana i povratak Sestra Regina Mary jedva je uspjela izustiti neiskreno i jedva jasno: Shvaam. Nakon toga me vi e nije gledala na isti nain. To je bio transcendirani duh bake Ade. Nije bio izgubljen, zbunjen i vezan za ze mlju, nego moan i dovoljno odluan da se ponovno pojavi, provjeri da sam na dobrome mjestu, preda svoju poruku i vrati se doma na Onu stranu. Kad ka em klijentu da vidim preminulu voljenu osobu kako stoji kraj njega i potkri jepim to opisom, posve razumijem pogled koji mi uputi. I ja sam se nasmije ila na isti nain. Nikad ne dodam: estitam, oni nisu duhovi, jer bih ostatak tumaenja provela obja njavajui. Ali duhovi koji su zaglibili u na oj dimenziji podlije u jednom od na ih osnovnih zakona fizike: ne mogu biti na vi e mjesta u istom trenutku. Ne mogu isto dobno etati Alcatrazom ili Destilerijom Moss Beach i posjeivati voljene osobe. Transcendirani duhovi to mogu i ine. Kreu se slobodno meu nama neogranieni vremenom i prostorom. Takve stvari ne postoje s One strane, gdje se ivot gleda iz perspekt

ive vjenosti i beskonanosti. Tema koja izaziva najvee nestrpljenje u Francine jest kad je pitam: Kada? U njezinu svijetu nema razlike izmeu stotinu godina i jednog tr eptaja. Umjesto da odgovori, recimo, Tjedan dana, ona uvijek doda: Ono to ti naziva t jedan dana. Ma koliko eljeli da nas duhovi posjeuju kako bi nam prenijeli poruke kao to su: Poli ca ivotnog osiguranja nalazi se na tavanu u zelenoj kutiji za e ire, to se rijetko do gaa. Oni naje e dolaze kako bi nam dali do znanja da su s nama, da nas vole i da su i te kako ivi. Njima je uglavnom dobro i sretni su, iako sam vidjela iznimke kojima smo mi uzro k. Najekstremniji sluaj bila je klijentica iji je ivot potpuno stao nakon stoje izg ubila ker nekoliko godina prije. Njezina se ki pojavila iza nje jecajui. Kada sam j e pitala to joj je, rekla je: Majka me ne eli pustiti. Taje ena manipulirala svojom k ri dok je bila iva i unato tomu stoje ki transcendirala na Onu stranu, majka je i d alje zahtijevala jednaku besprijekornu poslu nost. Kada sam majci objasnila to se d ogaa i koju duboku tugu uzrokuje, ona je smireno odgovorila: Naravno daje neu pusti ti. Nemam nikakvu namjeru daje pustim. Obino sam prilino objektivna i bez emocija t ijekom tumaenja. Ali taj put nije bilo tako. ena, kao i njezina sebina potreba da k ontrolira svoje dijete, ula ie sve i sva ta od mene Driie neeo to ie Oti la,......._.. ......_....._. Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 149 To ne znai da ne bismo trebali tugovati nakon smrti voljene osobe. Prije nekoliko godina izgubila sam devet meni bliskih osoba u razmaku od tri mjeseca, ukljuujui svog oca kojega sam obo avala. Bilo je dana kad mi nije bilo stalo ni da jo jedanpu t udahnem, a kamoli da ustanem iz kreveta. Tugovanje je stvar instinkta. Potrebn o je i neizbje no - ak i ivotinje tuguju. Ali sljedei put kad odluite biti zloesti ili sebini ili pohlepni odmah poslije smrti voljene osobe, nemojte razmi ljati to bi oni rekli da su prisutni i da vas vide. Oni jesu prisutni i vide vas. A i na e pona anj e mo e utjecati na njihov zaslu eni mir u ivotu s One strane. Transcendirani su duhovi suptilniji i imaju vi e razumijevanja od ostalih duhova p rilikom otkrivanja svoje prisutnosti. Razbacat e neobian broj kovanica. Pomaknut e fotografije, osobito svoje, dovoljno da vi to primijetite. Ostavit e vam trag svo g omiljenog mirisa. Nje no e vam dodirnuti kosu na vratu ili ete osjetiti kao da vas netko gleda kada ste sami u sobi ili u autu. Jedan od najpouzdanijih signala ko jim se koristi moj otac jest da svira na moju glazbenu kutijicu koju godinama ni sam navila. Vole uzrokovati udno pona anje svega to ima veze sa strujom, osobito tel evizora, telefona, sata, svjetla i manjih kuanskih aparata, i to u ranim jutarnji m satima, iz loginog i neromantinog razloga. Struja, kao i zrak pun jutarnje rose njima su savr eni vodii za surfanje. Za razliku od obinih duhova, transcendirani duhov i svjesni su da su samo gosti u na oj dimenziji, tako da ako im lijepo ka ete da vas ometaju, oni e prestati. Ne ele nas prestra iti, nego samo poku avaju s nama podijeli ti udnovatu i umirujuu injenicu da su tu meu nama, doslovno udaljeni nekoliko centim etara. Cesto kada se pojave tijekom tumaenja, uope ne govore, nego komuniciraju gestama k ao u kakvoj bo anskoj igri pantomime. Iako mogu jasno vidjeti i opisati njihove ge ste, ne znam uvijek to znae. Jedna me ena zamolila da stupim u kontakt s njezinim preminulim mu em kojeg je jako voljela. Stajao je iza nje, meni jasan kao dan, i moj ju je opis zadovoljio i p otvrdio daje to doista on, a ne neki duh koji je navratio kako bi se pravio va an i privukao pozornost. I onda me zbunio ponavljanjem jedne te iste geste. Stavio je stisnutu aku na prsa nekoliko centimetara ispod grla. Duhovi svojim gestama est o upuuju na uzrok smrti, ali ruka mu je bila previsoko da bi bilo srce, a prenisk o da bi bilo davljenje ili problemi s du nikom. Nisam znala to da ka em. 750 Ona strana i povratak Na sreu, nikad ne nagaam i ne sramim se rei: Ne znam, a mogla sam napraviti budalu od sebe i trabunjati o mu evoj prsnoj kosti. Umjesto toga jednostavno sam eni ponovil a gestu i rekla: Stalno ovo ponavlja. Ne znam to to znai. Neu nikad zaboraviti radostan osmijeh koji joj je obasjao lice. Nedavno je poela n ositi njegov vjenani prsten na laniu oko vrata i on je dodirivao njezine grudi tono na onome mjestu koje je on dodirivao stisnutom akom. Ja to nisam znala, a ni itko

drugi. Ta mala gesta koju nisam razumjela bila je dokaz koji joj je bio potreba n da on bdije nad njom i daje i te kako blizu. Oti la je od mene tog dana s onim m irom za koji se molila od dana kad je on umro. Budno oslu kujte i promatrajte poku avaju li duhovi komunicirati s vama. Pritom ne t ra ite da to bude dramatino ili da svaka poruka koju alju nu no bude va na. Neka vam je dovoljno da znate kako su oni s nama i da bdiju nad nama puni vjene ljubavi. Energetski otisci Jo mi se eludac stisne kad se sjetim svog prvog susreta s energetskim otiskom, koj i se, na alost, zbio prije nego to sam znala to su energetski otisci. Putovala sam doma u sjevernu Kaliforniju s jednim od svojih biv ih mu eva nakon to smo proveli nek oliko dana u Palm Springsu. Bilo je udno i mekanim svjetlom obasjano predveerje ka d smo stigli do dionice autoceste 152 koju lokalno stanovni tvo zove Pachecov prol az. Iznenada i bez trunice upozorenja udario me val neega to mogu opisati jedino kao pa nika, bol i krajnji u as. Takvo to nisam ni prije ni poslije osjetila i ni ta nije ta ko duboko i silovito pro lo kroz mene kao taj osjeaj. Imala sam osjeaj kao da mije d u a napadnuta. Instinktivno sam osjetila potrebu za molitvom, ali nisam se mogla s jetiti dalje od Oe na ... Molitvu bi ionako preplavio nalet bunih i konfuznih glasova koji su se zalijetali u mene, nerazgovijetan vrisak bijesa, nasilja i agonije, o nako kako svi zami ljamo da pakao zvui. Poslije sam saznala da sam zgrabila mu evu ruku i vikala: Po-mozi mi!, a on je poku ao stati, ali nije mogao jer je cesta bila preuska. Jedino se sjeam da stoje dalje vozio, to je vi e vizija navira-lo, nemilosrdni zamrznuti kadrovi brutalnih djela: Indijanci koji ja u u krug oko prestravljenog djeteta u natkrivenoj koiji; panjolci Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 151 s pla tevima koji bez milosti tuku Indijance u okovima; meksiki i ameriki doseljenic i u estokoj borbi; ljudi okupljeni oko trupla koje visi obje eno na drvetu, baklje koje pale jednostavne drvene kolibe i vatra koja u njima zarobljava bespomone obi telji. ak i kad sam zatvorila oi ne bih li pobjegla od pokolja i krvoprolia, i dalj e sam se gu ila u trpkom mirisu baruta, vatre i krvi. Mnogo kilometara dalje i ne znam koliko minuta poslije moja se panika polako sti a la ostavljajui za sobom duboku depresiju iz koje mije trebalo vi e dana da se povra tim. Moja obitelj i prijatelji bili su puni razumijevanja i tje ili su me kako je to bila samo iznimno intenzivna epizoda nadnaravnih impresija koje do ivljavam cij eli svoj ivot. Alija sam znala daje vi e od toga i nisam htjela vjerovati da sam bi la jedina koja je napadnuta iz zasjede neim groznim na toj cesti. Zamolila sam lo kalnu radiopostaju da zamoli sve one koji su primijetili bilo to udno u Pachecovu prolazu neka mi se jave. Moj ured u Zakladi Nirvana bio je preplavljen pozivima i pismima koje jo uvam. Rijei su se razlikovale, ali iskustva su bila ista: oajniki oekujui, izgubljen, u panici i ko mi se vrtjelo, u asno prestra en, posve sam i izopen, osjeao sam kao da ne mogu po anje potpune panike, nikad nisam osjetio takvu jezu, doista sam mislio da mije smrt neizbje na... Kalifornijski policajci zabilje ili su natprosjean broj nesrea, estokih s aa, tunjava, samoubojstava i bili su uvjereni da svi ondje gore ele umrijeti to br e. dan je policajac dodao: Poznajem neke ljude koji ne ele proi kroz Pachecov prolaz j er ga se nasmrt boje. Nekoliko je spomenulo izvrtanje vremena: Dobili smo etrdeset pet minuta u jednom s mjeru, a izgubili jedan sat u drugom smjeru prolazei kroz Pachecov prolaz. Preznat i eljna na vlastitu tetu, natjerala sam sebe da opet proem kroz prolaz i opet do ivim iste grozote i uvjerila se. I ja sam izgubila jedan sat. Pachecov prolaz, koji presijeca Coast Ranges izmeu meudr avne ceste 5 i autoceste 10 1, dobio je ime po vlasniku zemlje Donu Franciscu Pachecu 1843. g. i upio je vi e od dvije stotine godina neuvenih tragedija. Indijanci, koje su znali u okovima tui i ubijati kao sluge tada njeg panjolskog feudalnog carstva poetkom 19. stoljea, zval i su ga Staza suza. Meksiki banditi i Indijanci osloboeni ropstva ubijali su se meu sobno, a ubijali su i amerike doseljenike koji su hrlili onamo za vrijeme zlatne groznice potkraj stoljea, dok su se doseljenici divljaki suprotstavljali. 152 Ona strana i povratak Postala sam i rtva i uenica energetskih otisaka, i to sve zahvaljujui onomu to sam m islila da e biti dosadna i mirna vo nja kui iz Palm Springsa.

U osnovi energetski otisak je energetski vrtlog, neka vrsta emocionalnog Bermuds kog trokuta. Stvara se visokom koncentracijom intenzivnih osjeaja kao to su bijes, nasilje, tuga, jeza koji se skupljaju na odreenom podruju i onda tijekom godina p ostanu neovisni i samoodr ivi. Cijela atmosfera u samom podruju i oko njega djeluje gotovo poput nevidljivog vela od mekanog voska koji se iskrivljuje i u koji se vrtlog utiskuje i uvre prema sebi pojaavajui intenzitet tako da uvlai svaku emocional u energiju koja joj se nae na putu. Mi osjeamo mo koncentrirane emocije energetskog otiska i reagiramo intenzivno, a na e intenzivne reakcije samo hrane energetski o tisak i jaaju ga. Od te nezaboravne noi prije vi e od dvadeset godina susrela sam se s energetskim ot iscima diljem svijeta i osjetila njihovo djelovanje. A i vi ste mo da, a da isprva kao ni ja niste znali za to vas se to tako duboko dojmilo i za to vam je to bilo te k o stresti sa sebe. Bojna polja, koncentracijski logori, bilo koje specifino mjest o najgoreg oblika ljudske okrutnosti nad ovjekom izazivaju istu intenzivnu paniku , dezorijentaciju i depresiju kojih se ja tako dobro sjeam. Ali ne stvara uvijek nasilje energetski otisak, kao to znate ako ste bili pred Zidom plaa ili u blizini Memorijala posveenog vojnicima palim u Vijetnamu ili ako ste hodoastili u Lourdes ili Fatimu ili u bilo koje mjesto velikih iscjeliteljskih moi. Mo e biti ak i u kui koja se nalazi na pogre nome mjestu, kao ona moja u Kansas Citvju . Bila je potpuno nova s okunicom, a moj prvi mu ponosno ju je kupio svojoj eni i n jihovu malom sinu Paulu kako bi dokazao da napreduju u dru tvu. im sam zakoraila u k uu, znala sam da ne to nije u redu, i to ne samo moj mu . To mjesto ne samo daje pla il o mene nego i mog malog sina, na eg njemakog ovara i moju sestru Sharon. Ondje sara se tako razboljela da sam zavr ila na petosatnoj operaciji. Moj se brak raspao. Mo j je mu izgubio posao. Tornado je projurio kroz grad i nijednu kuu nije dotaknuo o sim na e. Svjetlee modre prikaze pojavljivale su se na zidovima. Na je njemaki ovar le tio kroz mre asta vrata, a da nitko nije bio blizu njega. Kua se zapalila bez ikakv a vidljivog razloga. Francine me poslala u mjesnu knji nicu, gdje sam s pomou starih zemlji nih knjiga i z emljopisnih karta otkrila daje na a kua Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 153 sagraena na starom indijanskom groblju koje nikad nisu smjeli uznemiriti. Sve do Pachecova prolaza mislila sam da smo bili rtve duhova, ali nakon Pachecova prolaz a i silnih istra ivanja koja su uslijedila sad znam da smo ivjeli u sredi tu energets kog otiska. Kad smo kod teme kua, sjetila sam se da postoji jo jedna sna na emocija koja mo e osta viti energetski otisak, a to je radost. Jednom sam nakratko posjetila svoj rodni Kansas City i povela svoja dva sina kako bi vidjeli gdje sam odrasla, kuu koju s am obo avala unato te kim trenucima koje sam ondje pro ivjela. (Nije li vam dosta slu ati o tome kako su ljudi imali poremeene odnose u obitelji? Ako elimo biti iskreni, a t ko nije?) Nakon stoje tada nja vlasnica otvorila vrata, predstavila sam joj se, a ona me pre kinula i ljubazno rekla: Znam tko ste. Va sam glas slu ala svakog dana svog ivota. Dan as sam ve naviknuta da mi ljudi prepoznaju glas, koji je, moram priznati, prepozn atljiv. Svaki lijenik koji me sretne ima elju da mi pregleda grlo da vidi nemam li mo da rak. Ali taj se posjet dogodio godinama prije nego to sam se pojavila na tel eviziji. Pitala sam je to eli rei i ona nas je pozvala unutra. Objasnila mije kako je moj gl as, a osobito moj smijeh, redovito i jedva zamjetljivo znao odzvanjati kuom. Ubrz o se naviknula na njega i zvuao joj je previ e prijateljski i bezazleno da bi ga se bojala, iako je priznala da joj je laknulo kad je otkrila daje to glas ene koja je i te kako iva. Iskreno reeno, ostala sam zateena to jesam iva. Imala sam bezbroj susreta s glasovim a bez tijela, ali to su bili glasovi preminulih osoba. Sve su moje sumnje nestal e kad je dodala: Mogu vam ak rei koja je soba bila va a - najvi e smijeha, ini se, dola i odatle. Odvela nas je do prve sobe nadesno na vrhu stuba - u kui s etiri spavae so be, predobro da bi bilo sluajno. Poslije mnogo iskustava i istra ivanja znam da svojim ivljenjem ovjek mo e stvarati, a to i ini, energetske otiske na mjestima gdje ula e najintenzivnije emocije. Nisam sigurna to mislim o tome. S jedne strane, svia mi se injenica da mo emo utisnuti vese

lje i smijeh u ozraje koje napu tamo, a da ne moramo dopustiti smrti da nas omete k ako bismo to uinili. S druge strane, ako pretpostavimo da ne ostavljamo uvijek sa mo veselje i smijeh za sobom, ostaviti na e nasljednike s negativnim energetskim o tiskom ini se kao podmukla podvala. Kad je John Donne rekao: Nitko nije otok, nije se nimalgj alk), Neprestano., utjeemo jedni ..na............... 154 Ona strana i povratak druge, bilo da smo se sreli ili ne. A predivnoj eni koja ivi u mom starom domu u K ansas Citvju mogu jedino zahvaliti to je tako velikodu na domaica mom energetskom ot isku i obeati da u se truditi da budem ti a. Kinetika energija Donningova Enciklopedija i rjenik nadnaravnih pojava definira kinetiku energiju ka o spontano pomicanje predmeta, nehotino i bez upotrebe svjetovnih sredstva. Drugim rijeima, za razliku od psihokinetike energije, koja je namjerna mentalna manipulac ija opipljivim predmetima, kinetika energija mo e biti isto toliko mona, ali je nesv jesna, stoje kvalificira kao jo jedan fenomen koji se esto brka s pojavom duhova. Nekoliko prijevara stvorilo je mno tvo skeptika kad je rije o psihokinetikoj energij i, ali ona postoji. Vjerujte mi. Moj stariji sin Paul i moja unuka Angelia oboje imaju taj dar, ali nisu podueni kako da se njime koriste. Moj poziv svakomu koji tvrdi da takvo to ne postoji glasi: Dobro. Onda vi poistite kaos koji takvi ljudi nenamjerno ostavljaju za sobom. Paul je odrasla osoba i mnogo bolje kontrolira tu energiju. Angelia ima samo est godina i, naravno, misli daje zabavno ui u sobu i uzrokovati pad svih raunala, faksova i fotokopirnih aparata u sobi. Ni moj sin Christopher ni ja nemamo kinetiku energiju, ali moram priznati, kad bih je imala, i ja bih se malo poigravala njome. Ako predmeti lete po va oj sobi ili kui, ili va i kuanski aparati odjednom polude, ili ako slike padaju na pod dok vam va prepla eni afganistanski hrt skae na glavu, posr ijedi mo da nije ni duh, ni transcendirani duh, a ni energetski otisak. Mo da vi ima te ili ivite s nekim tko ima kinetiku energiju. Ako je tako, ne mogu dovoljno nagl asiti da stoje vi e mogue budete strpljivi i puni razumijevanja. Osim ako je prizna ti parapsiholog dijagnosticirao daje rije o kinetiki nadarenoj osobi i poduio je, t ada ona ne stvara taj nered namjerno i dugorono ona je u veoj potencijalnoj opasno sti nego vi. Nije neuobiajeno da ljudi s jakom kinetikom energijom, ak i kad su dob ro podueni i znaju je kontrolirati, imaju zdravstvene probleme, osobito srane udar e koji su posljedica naglog energetskog naboja u tijelu tijekom kinetike vje be. Kinetika energija dose e svoj vrhunac u razdoblju kad hormoni nai vi e divljaju, kap da nam i bez nje hormoni dovoljno ne Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 755 kompliciraju ivot. Tinejd eri pretpubertetske i pubertetske dobi, trudnice i ene u m enopauzi osobito su skloni nekontroliranim kinetikim ispadima, a to se dogaa i nep osredno prije sna u tipino najkaotinijim trenucima, kad svjesni um predaje kontrol u nad tijelom nesvjesnom umu. Kad je moj sin Paul ulazio u pubertet, stalno sam ula jako lupanje iz njegove sob e nakon to bi i ao spavati. Zvualo je kao da tenisicama stepa po zidovima. (Kao da b i to nekoga iznenadilo kad je rije o mojoj obitelji.) Poslije nekoliko iritantnih noi napokon sam saznala to se dogaa. Svaki put kad bi ulazio u san moj kinetiki nad aren pretpubertetski sin nesvjesno bi uzrokovao da svaka cipela koju ima divljaki i nekontrolirano leti po sobi. Bilo je oito da on to ne ini namjerno, tako da nij e bilo potrebno da ga kaznim ili da mu odr im jednu od onih dugakih, dosadnih lekci ja koje mi roditelji obo avamo. Umjesto toga, svaku veer kad bi poeo cirkus sna no bih pokucala na njegova vrata i viknula: Paule, probudi se i prestani s time! I upali lo je svaki put. Mo da se pitate je li kinetika energija nasljedna. Odgovorit u vam na to pitanje pri kazom kratke povijesti svoje obitelji. Moja baka s mamine strane, baka Ada, bila je vidoviti medij, ali nije imala kinetiku energiju. Moja majka nije bila vidovi ta i nije imala kinetiku energiju, kao ni moj otac. Ja sam vidovita, ali nemam ki netiku energiju. Moja sestra Sharon nije vidovita i nema kinetiku energiju. Moj si n Paul ima kinetiku energiju, ali nije vidovit. Moj sin Chris je vidovit, ali nem a kinetiku energiju. Moja unuka Angelia je vidovita i ima kinetiku energiju, ali o na nije Paulova ki, nego Christopherova. Christopherovo drugo dijete, William, ni je ni vidovito niti ima kinetiku energiju. Ono je samo najslae i najsretnije dijet

e koje se ikad rodilo. Je li vam to pomoglo? Nisam ni mislila da jest. i enje i blagoslivljanje doma Da sam bar prije ovo znala! Mo da, recimo, kad sam sjedila na onom indijanskom gro blju prije toliko godina i osjeala se tako bespomona i silovana. Francine se vjero jatno ve umorila gledajui me kako poku avam sve sama dokuiti prije nego to se sjetim d a nju pitam. Ali sad radim rituale za sebe i klijente kad je hitno i oni doista pc>maly,..Za njih vam ie potrebno manie vremena i 156 Ona strana i povratak energije nego za uobiajeno svakodnevno i enje kue, a rezultati znaju imati sna an utjec j na fiziko, mentalno i duhovno zdravlje nas samih i na e obitelji. t Ovi su napuci namijenjeni svima, ali osobito ih preporuujem onima koji imaju razl oga vjerovati da ive s duhom, transcendira-nim duhom ili s posljedicama energetsk og otiska. Nije mi namjera usaditi vam bilo kakve negativne ideje spominjui speci fine kue ili lokacije za koje se brinem zbog postojanja energetskih otisaka, ali v as molim, ako ivite, gradite ili radite blizu mjesta nasilne smrti, obratite pozo rnost na ove jednostavne prijedloge i uzmite si nekoliko minuta da ih provedete u djelo. Tra enje doma. Ovo se odnosi na kupnju ili iznajmljivanje od garsonijere do vile. Toliko se usredotoimo na cijenu, koliko ima kvadratnih metara, koliko kupaonica i kakav ima pogled da zaboravimo jo jedan bitni podatak: kakva je povijest zgrade i zemlje na kojoj je sagraena. Raspitujemo se za probleme sa takorima, mi evima, ohar ima i termitima. Ali to je s duhovnom atmosferom onoga to emo uskoro tra iti od na e ob itelji da naziva domom? Ako si mo ete uzeti vremena da uete u svaku sobu i prouite koliko ima mjesta u ormar u i kakve je boje sag, onda mo ete odvo-jitijo jednu minutu da se pitate: Kako se osj eam ovdje? Pritom obratite pozornost na prvi odgovor koji dobijete. Kao to sam ve re kla, odmah sam znala da ne to nije u redu im sam stupila u onu svoju prvu kuu, ali n isam reagirala na ono to znam i cijenu smo platili moje dijete, moj pas, moj brak i ja. Nauila sam ne to od te lekcije i nadam se da ste i vi. Ako se osjeate lo e ili u dno ili vas hvata jeza ili vam pada na pamet rije koja oznaava ne to negativno na ne kome mjestu, okrenite se i otiite. Netko e vam sigurno rei da ste preosjetljivi, sm ije ni i/ili ludi. Ali koga briga?! Ni ta nije pretjerano ako elite za tititi sebe i on e koje volite. Pokustvo. Htjela bih ne to odmah ra istiti: volim starine. Kupujem starine. Ne bih nik ad nikoga nagovorila da ne kupi starinu ili da ne prihvati stvari koje je dobio ili naslijedio od svoje obitelji i prijatelja. Ali ne bih nikad takvu stvar unij ela u svoj dom, a daje prije toga nisam dodirnula i provela nekoliko minuta usre dotoena na to kakav osjeaj alje i kako seja osjeam u njezinoj blizini. Duh se mo e ve i za predmet i vjerovati da on jo pripada njemu. Duhovi: to su oni i to mo ete poduzeti 157 Transcendiranom duhu mo da je jo drag neki predmet i po eljet e ga posjetiti ma gdje b io. I svaki predmet mo e imati energetski otisak koji mo e, ali ne mora biti, sretne prirode. Va ih je pet osjetila dovoljno radilo. Sad pru ite priliku svom estom osjet ilu. Ono vas upozorava kad su napetost i negativnost prisutni u zraku i mo e to uin iti i kad krenete u kupnju. Zapravo, koristim se istim pristupom i kad kupujem nove stvari, a i vi to inite, samo to mo da niste osvijestili to inite. Vidite ne to u trgovini to vam se svia, uzme to u ruke i dr ite, a onda iznenada i bez ikakva razloga odluite da vas to ipak ne za nima. Nekako vam ne le i. Nije va no shvatiti za to. Bitno je da ste to osjetili i oti l i, a da taj predmet niste uzeli. elim vam preporuiti samo to da postanete svjesni jednog instinkta koji imate i dopustite mu da vam ue u naviku. Ionako ve imamo dov oljno negativnosti u ivotu. Sasvim je sigurno da ne moramo jo toga kupovati i dono siti doma. Ako vam instinkti govore da uzmete neki predmet ili ako va i osjeaji nisu ni za ni protiv njega, onda dobro. Ako osjeate i trunicu upozorenja, najbolje bi bilo ostav iti ga gdje jest i krenuti dalje. Meutim, s vremena na vrijeme, ako ste kao ja, imat ete osjeaj da ne to nije u redu, n o odluit ete da vam je taj predmet potrebniji od ivota samoga i ipak ete ga kupiti. Ali prije nego to novi ili antikni predmet postane dio va eg doma - drugim rijeima,

nemojte poludjeti i poeti to initi s namirnicama - mo ete ga blagosloviti ili mu pri rediti duhovnu kupku, a oboje e trajati krae od pranja zuba. Duhovna kupka. Predmet ili vizualizirajte ili stanite kraj njega i zamislite kak o jaka bijela svjetlost, to jaa, to bolje, prolazi preko njega sve dok ga potpuno ne zaokru i. S takvom slikom zamolite Boga da ga okupa bijelom svjetlosti Duha Sve toga i da otpusti bilo kakvu negativnost koju mo da zadr ava i koju e onda Bog preuze ti s ljubavlju i brigom. To je tako jednostavno. Vjerovali ili ne, to doista djeluje. I nije prekasno za kuu punu neokupanih predmeta. Mo ete ii od predmeta do predmeta i blagoslivljati ih na isti nain ili mo ete blagosloviti cijelu kuu ili stan i sve u njemu odjedanput druki jom, poznatijom tehnikom. Egzorcizam. U sedmom poglavlju objasnit u za to vjerujem da liudi ne mogu biti opsj ednuti zlim duhovima! za to na ijio 758 Ona strana i povratak W mogu. Egzorcizam u ovom sluaju nije ni ta drugo do i enje va eg doma od negativnih duhov i energetskih otisaka koji su se mo da odluili nastaniti u va em domu. Postupak je j ednostavan i isplati se. Bilo da se radi o domu u koji se namjeravate useliti il i o domu u kojem ivite ve godinama, duhovno osvje avanje uvijek je dobrodo lo. Ako biste radije zamolili svog sveenika ili rabina ili duhovnog uitelja da obavi e gzorcizam, slobodno to uinite. Ali u Bo jim ste oima isto toliko uzvi eni i vrijedni k ao i sva ostala Njegova djeca, stoga nema nikakva razloga da vi to sami ne obavi te. Iskreno reeno, kad mije Francine predlo ila da obavim egzorcizam i objasnila mi kak o se to radi, zakolutala sam oima i rekla joj da to zvui veoma jeftino i sentiment alno. Budui da vi isto mo ete pomisliti, prosljeujem vam njezin odgovor. Drevni ritu ali sveti svakoj vjeri moni su upravo zato to sa sobom nose svetost steenu stoljeima . I dalje sam sumnjala u to dok nisam isku ala. I, naravno, Francine je opet imala p ravo. Sve to vam treba jest malo soli, bijela svijea i sveta voda. Sol je drevni simbol za proi avanje, a bijela svijea simbolizira pozitivnu duhovnu energiju. Znam, ponestalo vam je svete vode. No vi je mo ete sami napraviti. Pustite da obina voda iz slavine stoji na suncu tri sata i triput tijekom ta tri sata iznad nje napravite simbol koji za vas ima neko duhovno znaenje. Ja, na primjer, crtam simb ol kri a. Ponite nou, tono u satu Trojstva, tono u tri sata ujutro - u 3:00, 6:00, 9:00 ili 12 :00 - zapalite bijelu svijeu i pospite sol oko cijele kue dok nije potpuno okru ena solju. (Kad vas susjedi pitaju to radite, recite im da ubijate pu eve.) Zastanite k od svakih vrata i svakog prozora i po kropite ih svetom vodom te napravite znak ko ji odgovora va oj vjeri ili koji je simbolizira. Kad ste okru ili svoju kuu solju i zatvorili sve otvore svetom vodom, uite i s bijel om svijeom proite kroz sve sobe. Blagoslovite svaku sobu svetom vodom i znakom koj i odgovara va oj vjeri ili koji je simbolizira i ponavljajte ovu molitvu dok idete s jednog kraja sobe na drugi: Voljeni Oe, operi i proisti ovu sobu bijelom svjetlo u Duha Svetoga. Oisti je od svih egativnosti iznutra ^ i ispuni je Svojom ljubavi i milosti. Amen.< Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje Mrana strana nije bila nimalo sretna to sam odluila napisati ovo poglavlje. Prvu vee r kad samo Lindsav i ja sjele da snimimo svoj rad na vrpcu, istom opremom kojom smo se koristile za ostala poglavlja, rezultat su bila tri sata udne, kre tave stat ike koja je prekrila moj glas. Nismo htjele prihvatiti poraz, pa smo odnijele vr pce audiotehiaru koji je bio uvjeren da ih mo e spasiti. Nakon nekoliko dana nazvao nas je i rekao da mu je ao. Poku ao je sve to zna, ali vrpce su i dalje bile neupot rebljive. Odluile smo se na drugi poku aj snimanja poglavlja Mrana strana. Svakih deset minuta s vjetla u sobi su se gasila u trajanju od petnaest do dvadeset sekundi, i to samo u sobi u kojoj smo radile. Imamo svjedoke. ak su svjetla u kupaonici do nas osta

la upaljena, samo kako bi nam mrana strana dala do znanja na djetinjasti nain da j oj se nimalo ne svia to govorimo o njoj, odnosno stoje razotkrivamo. To je tipino za entitete. Dovoljno su sitniavi i sebini da bi smetali pri pisanju k njige koju nikad nee itati. I vjerujte mi, svaka knjiga koja istra uje i cijeni na u d uhovnu bit nije nimalo zanimljiva mranoj strani. Zapravo, ako se pitate dok ovo it ate jeste li mo da mrani entitet, uvjeravam vas da niste jer inae ne biste ovo itali, a kamoli sebe takvo to pitali. Mrani entiteti se nikad ne pitaju jesu li mrani, ne zato to znaju da jesu, nego zato to ih to, za razliku od nas ostalih, jednostavno ne brine. 160 Ona strana i povratak U ovom u poglavlju govoriti o mranim entitetima, bijelim entitetima i sivim entite tima. Mrani, bijeli i sivi samo su pridjevi koji oznaavaju koliinu Bo JL svjetlosti k oju je duh propustio u sebe. Ako vam je palo na pamet da su mranost, bjelina ili sivilo ljudskog duha mo da vezani uz rasu i boju ko e, sram vas bilo i dajte se sabe rite! v Sto je mrana strana Bog nije stvorio negativnost, kaos i zlo koji karakteriziraju mranu stranu. Da bi ih stvorio, dio Njega trebao bi biti negativan, kaotian i zao, a mi znamo da to nije tako. Mrana strana postoji zato stoje Bog dao na em duhu slobodnu volju, a neki su duhovi upotrijebili svoju slobodnu volju da odbiju svjetlost i da umjesto nje prihvate bezbo an mrak. Bog nikad nikomu ne okree lea, ali nee ni bilo koga sprijeiti da to ui i Njemu. Kad je Bog vidio da su neka od Njegove djece izabrala mranu stranu, poslao im je voljenog Lucifera, jednog od svojih najljep ih i najmonijih anela da ih uva. Lucifer nije mraan niti je posrnuo aneo. Njega Bog nije odbio i nije prognan iz svjetlosti . Zapravo, ime Lucifer znai svjetlost. Naime, Bog nije htio da se Njegova izgubljen a stvorenja na zemlji osjeaju napu tena i usamljena, pa im je poslao Lucifera da se brine za njih. Ne vjerujem da postoji ne ko kao vrag. Ne vjerujem da postoji zla, rogata napast u c rvenoj odjei i s trozubim vilama koja se zove Sotona. to se toga tie, ne vjerujem n i da postoji vatrena vjenost koja se zove pakao, a na koji kivni Bog navodno osuuj e sve koji mu idu na ivce. Ako je to istina, stoje bilo sa svim katolicima koji s u oti li u pakao jer su petkom jeli meso? Sad je odlueno da, ako ele, katolici smiju jesti meso petkom. Znai li to da se oni iz pakla smiju vratiti ili su ostali ond je zauvijek zatoeni? A budui da baptisti misle kako je ples grijeh, stoje s jadnim Fredom Astaireom ili Gene-om Kellvjem? ao mije, ali ini mi se da to vi e logino razmi jate, to vi e pria o paklu gubi smisao. Ali najva nije od svega jest da Bog koji nas je stvorio ne sudi, ne ka njava i ni u kojem sluaju ne osuuje. Mi smo Njegova djeca. Njegova ljubav prema svakome od nas bezuvjetna je i vjena. Istina je da snosimo posljedice kad odbijemo Njega i Njego vu ljubav. Ali Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 161 On ne proklinje one koji odbijaju uzvratiti tu ljubav i koji biraju da ive u mrak u. Oni su sami sebe prokleli. Zato vas molim, dok govorimo o mranoj strani, nemoj te zami ljati legiju zlih bia koja ulijee u pakao i izlijee iz njega poput i mi a na So inu zapovijed. To je stra an prikaz i veoma je dojmljiv u filmovima, ali to jednos tavno nije tako. Mrana strana postoji i u ljudskom obliku i u obliku duha, isto kao to bijeli entit eti postoje i u ljudskom obliku i u obliku duha. Oni koji ive meu nama u ljudskom obliku mogu biti lanovi obitelji, susjedi, ljubavnici, netko s kim radite ili tko tvrdi da vam je prijatelj. Kad mrani ljudi umiru i njihov duh napu ta tijelo, negati vna energija njihova duha mo e duboko utjecati na nas, a da uope nismo svjesni to se dogaa. (U to ubrajam i ono kad su uni tili audiokasete i palili i gasili svjetla). No bili oni u ljudskom obliku ili u obliku duha, svi mrani entiteti mrane strane imaju iste osnovne karakteristike. Kao prvo, oni nemaju savjest, nemaju nikakav osjeaj odgovornosti za svoja djela i nemaju gri nju savjesti. Spremni su preuzeti zasluge, ali ne i snositi odgovornos t za sve to se dogaa oko njih. to se njih tie, ako vam naude, onda ste ili vi krivi

ili ste ih vi natjerali na to. Evo slikovitog prikaza: ako vam zabiju no u lea, to je zato to ste vi naletjeli na no . Ako ih kritizirate, nisu oni zaslu ili kritiku, nego ste vi ili preglupi ili preplitki da biste ih razumjeli i cijenili. Samoopr avdanje im doe kao disanje. U njihovim oima vi biste trebali biti sretni to ste meu odabranom nekolicinom koju su poastili svojim vremenom i pa njom. Vjerujte mi, bilo kakav slian odnos poni ava i neprihvatljiv je. Rijeima psihijatrije, mrani entiteti u ljudskom obliku jesu oni istinski psihopati meu nama. Znaju savr eno opona ati ljudske osjeaje, a da ih nikad istinski ne osjete. Mogu vam se initi iznimno armantni (kako bi vas to uspje nije zaveli i zbli ili se s v ama); mogu vam se initi osjeajni, suosjeajni i puni ljubavi; mo e vam se initi da im j e iskreno ao nakon to su vas povrijedili kako bi vas prevarili u vezi sa svojom pr avom prirodom. Mogu odglumiti zanimanje za ne to to vas zanima - ukljuujui Boga i duh ovnost - kako bi stvorili iluziju da imate ne to zajedniko. To je sve samo gluma ko ja prestaje kad su uvjereni da imaju potpunu kontrolu nad vama. Na alost, nama bijelim entitetima, koji imamo prave osjeaje i vjeru, te ko je prihvat iti ideju da je sve to gluma. I zato, umjesto da mranom entitetu okrenemo lea jedn om kad skine masku, 162 Ona strana i povratak ostajemo s njim i oajniki poku avamo spasiti onu predivnu osobu za koju smo sigurni da se krije u njemu zato to smo je vidjeli vlastitim oima. Gotovo je nemogue zamisl iti da ta predivna osoba nije izgubljena, nego nikad nije ni postojala. Meutim, k ad se radi o pravim mranim entitetima, to je okrutna, tu na istina. Kao drugo, mrani entiteti obino ne ele upoznati ljude oko sebe niti ih je briga za njih. Jedino im je stalo do odraza njih samih koji dobiju od ljudi kojima su okr u eni. Njima su bijeli entiteti hodajua zrcala u kojima se mogu sami sebi diviti. S ve dok im laska njihov odraz u na im oima oni e nas cijeniti. No kad shvatimo da gle damo krinku i da njihov karakter i integritet postoje samo zato to mi ispunjavamo praznine, reagirat e na dva naina: ili e se udaljiti ili e ponoviti nastup kojim su nas pridobili prvi put ne bi li jo jedanput uspjeli. Kao tree, mrani entiteti po tuju vlastita, proizvoljna pravila koja idu samo njima u korist, a koja se mogu promijeniti bez upozorenja i kada je to njima zgodno i n e moraju se nu no odnositi na one koji ih okru uju. U njihovoj glavi njihovo je pona a nje uvijek prihvatljivo, ali znaju pobjesnjeti ili osjeati se pogoenima ako se to isto pona anje usmjeri prema njima. Bijeli entiteti, elei nai neki smisao u svemu tom e, poku at e se prilagoditi. To je logino, ali ujedno i beskorisno. Pravila i pona anj e koje godi mranom entitetu u utorak mo da e uzrokovati izljev bijesa u srijedu. Pos ljedica je toga daje bijeli entitet neprestano nesiguran i zbunjen, to mranom enti tetu omoguava jo veu kontrolu i nadmo. Cilj mranog entiteta nije da pretvori bijeli entitet u mrani. To je neizvedivo. Nj egov je cilj da uni ti bijeli entitet - ne nu no fiziki, ali svakako emocionalno. Bud iino iskreni, jedini nain da se mrano odr i jest da ugasi svjetlost pa je to tako nj egova svrha i zabava. Mrani entiteti poku avaju uzrokovati u to vi e bijelih entiteta t o vi e emocionalnih previranja, sumnju u sebe, krivnju i depresiju kako bi ih nama mili u svoj mrak. Oni vrijeaju, oni poni avaju, oni prijete da e prekinuti vezu ako se bijeli entitet ne sabere, a istodobno tvrde kako nitko drugi ne bi htio biti u vezi s bezvrijednom osobom poput tog bijelog entiteta. Prijete da e bijelom entit etu oduzeti sve do ega mu je stalo ako otie. Drugim rijeima, uinit e sve kako bi se b ijeli entitet osjeao nesigurnim i na taj e ga nain li iti svih moi koje posjeduje. Problem je to bijeli entiteti imaju savjest. Mi smo osjeajni i suosjeamo te ozbiljn o shvaamo svoje moralne odgovornosti. U Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 163 na oj je prirodi da mislimo samo najbolje o ljudima do kojih nam je stalo. Upravo te kvalitete privlae mrane entitete. Svia im se laskav odraz njih samih u na im oima i oni znaju da emo njihov mrak percipirati kao neku vrstu tuge ili boli te da emo i m poku ati pomoi. Mo da ste uli izreku: Nijedno dobro djelo ne ostaje neka njeno. ini daje tu izreku izmislio bijeli entitet koji je poku ao spasiti neki crni entitet koji je tvrdio daje u nevolji i da ga nitko ne razumije. Ako poku avate spasiti mr ani entitet svojom ljubavlju i/ili prijateljstvom, postavite si ovo jednostavno p itanje: to naje e dobijete kao nagradu za svoj trud? Cijeni li vas druga osoba ili va s ka njava?

Okretanje lea jednom od Bo je djece vjerojatno se kosi s va im odgojem i va im dobroinit eljskim instinktima. Ali vjerujte mi, mo ete korisnije provoditi vrijeme i tro iti e nergiju nego poku avajui pomoi ili spasiti mrani entitet za koji ste uvjereni da e bit i predivna osoba samo ako se promijeni (cilj koji bijeli entiteti navode kad govor e o mranom entitetu u svom ivotu) i dopusti da u njega ue bijela svjetlost koju nud ite. Mrani entitet ne mo e se preobraziti u bijeli, isto kao to se bijeli ne mo e pret voriti u mrani. Ne mo ete se obraati neijoj savjesti ako je nema, a budite sigurni, m rani je entiteti nemaju. Osim toga, kako ete izazvati iskrenu gri nju savjesti kod n ekoga tko ne vjeruje daje kriv za bilo to lo e to se dogodi? To govorim kao duhovna vidovnjakinja i kao osoba koja je to nauila na te ak nain. Ako u va em ivotu postoji mr ani entitet, bio to prijatelj, ljubavnik, brani drug ili lan obitelji, poslu ajte Isu sov savjet i otresite pra inu s nogu (i) otiite. Poela sam ovo poglavlje s nekoliko slikovitih primjera kojim se bijednim sredstvi ma slu e mrani entiteti u obliku duha kako bi ometali nastajanje ovog poglavlja. Na vest u vam primjer mranog entiteta u ljudskom obliku samo zato to mislim da e vam to mo da koristiti. Moja je majka bila mrani entitet. Kao roditelj zlostavljala me fi ziki i emocionalno, sa svakom od prije navedenih karakteristika. Kad sam jednom o drasla, prestala sam poku avati da joj pomognem ili daje usreim ili da naem neko zaj edniko duhovno podruje na kojem se mo emo povezati. Prestala sam se svaati s njom sma trajui to gubitkom vremena i daha. Odolijevala sam isku enju da joj vratim sva emoc ionalna zlostavljanja i izbjegavala sam bilo kakvu bliskost s njom do kraja njez ina ivota. Godinama sam se borila s gri njom savjesti dok nisam o tome razgovarala sa svojom duhovnom vodiljom Francine. Rekla sam joj 164 Ona strana i povratak kako jedna od deset zapovijedi glasi: Po tuj svoga oca i svoju majku. Smireno mije odgovorila: Naravno, ako su zaslu ili da ih po tuje . Od tog asa nikad se vi enisam osj krivom to sam majku dr ala podalje od sebe. Do kraja njezina ivota brinula sam se d a ima sve to joj treba, ali sve to na udaljenosti. Ja sam napisala svoj otisak prije nego to sam do la ovamo i meu inim stvarima odabra la sara majku koja je mrani entitet. Kao mlada zakljuila sam da sam oito bila u sta nju ludila dok sam pisala otisak. Ali gledajui unatrag, doista shvaam za to sam tako odluila. Od nje sam nauila to znai biti dobra majka. Sve to bi ona uinila s djecom u nekoj situaciji, ja uinim suprotno. Ne govorim podrugljivo. Ne samo da su me sino vi tijekom godina u nekoliko navrata uvjerili u to da sam ih dobro odgajala nego su mi iskazali svoje po tovanje tako to su me ukljuili u ivot svoje djece. Dodala bih jo jednu Francineinu izreku: Jedan bijeli entitet mo e rastjerati tisuu mr anih. Uoite daje upotrijebila rije rastjerati, a ne spasiti, transformirati ili reha bilitirati. Samo rastjerati. Odvratiti i poslati nekamo drugamo. Negativna energ ija mranog entiteta, bilo u ljudskom obliku ili u obliku duha, mo e onesposobiti os jetljivi bijeli entitet kojemu je stalo do njega. Poslije u poglavlju dat u vam n ekoliko naina kako se mo ete za tititi od mranih entiteta. No najsigurniji nain kako se mo ete obraniti od onih u ljudskom obliku jest da odluno ka ete: Ne, hvala i potra ite ajbli i izlaz. Nijedna rasprava o mranim entitetima ne bi bila potpuna bez poja njenja to oni nisu. Nisu sve ubojice i kriminalci mrani entiteti. Nisu svi koji su vas iznevjerili i li prekinuli s vama mrani entiteti. Nisu svi koji vas kritiziraju mrani entiteti. Nisu mrani entiteti svi koji vam otimaju daljinski upravlja, kao ni oni koji vam p resijeku put u gu vi ili pak oni koji se uguraju preko reda na blagajnu. Nisu mrani entiteti svi oni kojima se vi ne sviate. I nisu svi oni koji se vama ne sviaju mr ani entiteti. Ne govorim o tome da ljudima dajemo etikete ili da ih osuujemo ili d a pak postanemo duhovni snobovi, to bi bilo sramotno. Lakomisleno kategorizirati ljude kao mrane entitete, a da dobro ne promislite o tome, znai obezvrijediti proc es razluivanja koji bi se trebao ozbiljno shvatiti. Takvo je razluivanje kompliciranije nego to se misli. Uzmimo primjer Jude, jedne o d najpoznatijih povijesnih linosti. Bio je Isusov omiljeni apostol koji gaje izda o za trideset srebrnjaka. Bio ie iedan od najodgovornijih za JUSOvp_ raspee. Tud a je igrao. Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 765 glavnu ulogu u uni tenju najvjerojatnije najistije i najblistavije svjetlosti koju je svijet poznavao. Entitet ne mo e biti mraniji od toga, zar ne?

No taje izdaja bila bitna za raanje kr anstva. Isus je to pret-kazao tijekom posljed nje veere. Netko je morao ispuniti tu sudbinu. Netko je morao upisati to u svoj o tisak i biti Juda i ovjek koji e predati svog najdragocjenijeg i najvoljenijeg pri jatelja vojnicima koji e ga zatim odvesti u smrt. Kad je Isus bio u pritvoru, Jud a je bio tako u asnut i preplavljen tugom zbog onoga to je uinio da je odbacio tride set srebrnjaka koje je dobio i objesio se. To nije ni pribli no pona anju mranog entiteta. Mrani bi entitet zadr ao novac i sretno okrenuo lea bez imalo gri nje savjesti i krenuo dalje u potragu za drugim bijelim e ntitetom kako bi ga uni tio. Ne mo ete samo uperiti prst i rei: Taje osoba uinila ne to vrijedno prijezira i prema t ome je mrani entitet. Mrana strana ne ukljuuje mentalno bolesne ili gensko-kemijski neuravnote ene, to samo komplicira poku aj razluivanja. Osobno smatram da je jedan od najhitnijih redaka u Bibliji ovaj: Nemojte suditi da vam ne sude. Htjela bih nagla siti da cilj obja njavanja i razotkrivanja mrane strane nije da se navede nekoliko imena ili da se potakne neka duhovna dru tvena igra za elitu. Cilj je da se odrede ope karakteristike mranih entiteta kako bismo ih nauili prepoznati, da shvatimo ka ko djeluju i koji je njihov cilj te da ih izbjegavamo kao gripu. Ako vas netko iscrpljuje, deprimira, umara, ini nesigurnima, manjkavima, slabima, pesimistinima, zbunjenima, bespomonima ili vam se pak povraa ili vas zaboli glava u njegovoj blizini, neu rei daje ta osoba zasigurno mrani entitet, ali bilo bi najb olje da se maknete od nje. Mrani se entiteti hrane depresijom, strahom, mete om i e mocionalnim kaosom. To su simptomi koje e neza- ' tieni bijeli entitet naje e osjetiti provede li previ e vremena s mranim entitetom. to je va a emocionalna otpornost slabij a, to e mranom entitetu biti lak e da manipulira vama. Njegova negativna energija mo e biti jednako toliko stvarna i mona kao pozitivna energija bijelog entiteta. Jedn om kad su uzrokovali u vama jedan ili sve prije navedene negativne simptome, ima t e veu mo nad vama, a takvo zadovoljstvo mi bijeli entiteti njima jednostavno ne s mijemo priu titi. Naravno, mrani entiteti nisu nikakva sluajnost. Postoji logino obja njenje za nedosta tak njihova duhovnog aspekta. Iako 766 ONA STRANA I POVRATAK pakao ne postoji, oni ipak plaaju visoku cijenu kad biraju mranu stranu umjesto sv jetlosti. Mrana strana izmeu dva ivota Prije nego to sam krenula u dublje prouavanje mrane strane, znala sam razmi ljati o t ome to bih uinila da mi mrani entitet doe na tumaenje kao klijent. Nisam ih se bojala . Zahvaljujui svojoj majci, imala sam dovoljno iskustva s mranom stranom. Ali iz n ekog razloga nisam shvaala, nisam mislila da bi vidovnjak imao to vidjeti. Poslije dugogodi njeg prouavanja shvaam zastoje to tako. Ulaz na Onu stranu podijeljen je na desna i na lijeva vrata. Kad umru, bijeli entiteti ulaze kroz desna vrata. Put je toliko izravan da smo r ijetko svjesni postojanja vrata. Pratei svjetlost, puni radosti jednostavno preko raimo prag. S druge strane, mrani entiteti ulaze kroz lijeva vrata u ponor ni tavila li ena nade, u mrak koji je duhovna suprotnost Bo joj istoj svjetlosti bezuvjetne ljubavi. Pona vljam, ni u jednom trenutku nemojte pomisliti da ih je Bog poslao kroz lijeva vr ata. Ljudi koji ulaze kroz lijeva vrata odvojeni su od Boga zato to su se oni odl uili okrenuti od Njega. Oni ondje ne ostaju dugo. Iz crne, beznadne praznine li ene ljubavi koja se nalazi iza crnih vrata mrani se entiteti vraaju natrag in utero u jo jedan ivot na zemlji. Vrte se u vjenom ciklusu slinom potkovi. To ujedno obja njava za to sam imala osjeaj da nemam to tumaiti kad je rije o mranim e tetima. I nemam! Oni se vraaju u svaki ivot bez otiska, bez duhovnog vodstva, bez anela, bez mira, mudrosti, uvida, ponovnih susreta s voljenim osobama, bez iskust va savr ene ljubavi i radosti u Bo joj svjetlosti, emu se svi mi veselimo i to nas eka na Onoj strani. Na primjer, uvjerena sam daje moja majka napustila zemlju i u la kroz lijeva vrata te se vratila u utrobu neke jadne nedu ne ene u Etiopiji. Za otprilike dvanaest go dina ut ete za neku nasilnu pobunu u Etiopiji i kimnut ete glavom i pomisliti: To je zasigurno Svlvijina majka. ak ni mrani entiteti nisu osueni da budu vjeno izopeni od Bo je prisutnosti. Prije ili

poslije moni bijeli entiteti na Onoj strani uspiju ih uloviti prilikom prijelaza iz jedne dimenzije u Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 167 drugu i odvesti doma u zagrljaj bijele svjetlosti Duha Svetoga. Ali dok se to ne dogodi, mrani entiteti slijede svoj mrani, nezacrtani put li en Boga koji su sami o dabrali i koji mi ne mo emo ni zamisliti, a ni njih ne mo emo spasiti. Kao i bijeli entiteti, neki mrani entiteti, nesvjesni da su umrli, ostaju neko vr ijeme vezani za zemlju. Drugi pak u onom kratkom razdoblju izmeu dva ivota posjeuju zemlju kao duhovi. Kad bih mogla birati, radije bih se suoila s mranim entitetom u obliku duha nego u ljudskom obliku. No u bilo kojem obliku svojom negativnom e nergijom mogu uzrokovati razne manje i vee kaose. Mogu utjecati na automobile, te lefone, kuanske aparate, raunala, televizore, bilo to mehaniko ili to se napaja struj om. Takoer mogu utjecati na opu atmosferu u prostoriji, tako da najveseliji i naju godniji ljudi iznenada, da i ne znaju to ih je spopalo, postanu deprimirani, tjes kobni i lo e volje te ponu gristi sve oko sebe. U takvoj je situaciji bitan korak razgovarati o takvim stvarima. Ako mrani entite ti utjeu na skupinu ljudi, velika je vjerojatnost da vi niste jedina osoba koja j e napadnuta. Recite nekomu ako se va auto udno pona a, ako vas je iznenada zaboljela glava ili ako ste odjednom postali lo e volje. Iznenadit ete se koliko e ljudi s ko jima se dru ite rei: I ja! Razgovor poma e da rastjera zbunjenost i beznae koje osjeate tako da navodi pravog k rivca - negativnost mranih entiteta. Ni ta ih ne rastjera br e nego kad ih bijeli ent iteti razotkriju. Kad smo kod razotkrivanja, htjela bih ra istiti nekoliko mitova o mranim entitetima u obliku duha jer su im u nekim sluajevima ljudi dali vi e moi nego stoje doista ima ju. 1. Oni vam ne mogu fiziki nauditi. U najgorem sluaju mo ete postati zbunjeni i ta ko nepa ljivi da se sluajno ozlijedite. 2. Ne mogu vas natjerati da se ubijete. U najgorem sluaju mo ete postati toliko depresivni da se izgubite, ali to je samo privremeno i nije va a krivnja! Nemojte im pru iti taj u itak da smanje onu svjetlost u vama. Mi bijeli entiteti potrebni sm o jedni drugima i zajedno smo jai nego to e oni ikada biti. 3. Ne mogu vas urei. Kao to ete vidjeti poslije u ovom poglavlju, uroci ne posto je. 4. I najva nije od svega, oni vas ne mogu posjedovati. 168 Ona strana i povratak Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 169 Ne vjerujem da demoni ili zli duhovi mogu nekoga posjedovati iako sam izvela pop rilian broj istjerivanja, no samo kad se radilo o osobi koja je bila uvjerena daj e zao duh u ao u nju i kad je ni ta doli egzorcizam ne bi uvjerilo daje izlijeena. No a i tijekom istjerivanja uvjeravam osobe da avao ne postoji i da nema demona, uvje ravam ih da ak i da postoje, nemaju mo da uu u na um ili tijelo. U tome me podr ava strunjak za to podruje - moja duhovna vodilja Francine - koja ka e da nijedan duh, bio bijeli ili mrani, ne mo e ui u na um. Ona i ja bezbroj smo puta r azgovarale o po-sjednutosti i ona uvijek ponavlja jedno te isto: duhovni svijet mo e utjecati na na um, ali nikad ne mo e ui u njega i preuzeti ga. Istina je da se na ljudski mozak mo e indoktrinirati, ali on ipak ostaje na mozak, a ne mozak nekog mr anog entiteta koji je tu umjesto na ega. Ja sam medij koji se koristi transom, to znai da tijekom transa dopustim svojoj vo dilji da se koristi mojim glasom kako bi komunicirala s ljudima. Neki mediji dop u taju duhovima da uu u njihovo tijelo tijekom seanse ili kanaliziran]a. Ja osobno to ne dopu tam, to je jo jedan dokaz protiv ideje opsjednutosti. Svaki e me medij pod uprijeti u ovome: duhovni se svijet mo e koristiti samo onime to im mi dopustimo. A ko bijeli entitet mo e ui u tijelo medija samo ako mu on to dopusti, nema teorije d a e mrani entitet opsjednuti nekoga bez njegova dopu tenja. Ne ka em da su ljudi koji tvrde da su bili opsjednuti to izmislili. Ako oni u to v jeruju, to onda treba ozbiljno shvatiti i rije iti. Ja govorim o tome da postoje d rugi fenomeni koji se lako mogu zamijeniti s opsjednutosti. Kao prvo, mo sugestije igra i te kako veliku ulogu i ne zove se tako bez razloga. Ako ste odgojeni u kulturi ili religiji koja vjeruje u opsjednutost, to mo e biti

dovoljno da sve, poev i od PMS-a pa do ozbiljne mentalne bolesti, pripisujete opsj ednutosti. Ali ak samo poistovjeivanje s osobom ili odreenim interesom mo e dovesti d o toga da osoba pokazuje simptome opsjednutosti ako joj je to netko dovoljno jak o sugerirao. Primijetit ete da su ljudi s religioznom pozadinom uvijek sigurni da je Sotona u ao u njih. Osoba koju zanima povijest mo da e pomisliti daje to Napoleon, Theo-dore Roosevelt ili Marija Antoaneta. Ljubitelji knji evnosti uvjereni su daj e to Shakespeare, Ibsen, Poe ili Dickens. Ljubitelji avijacije biraju Ameliju Ea rhardt, Charlesa Lindbergha ili "VVilbura Wrighta. Kad bolje razmislim, jo nisam srela osobu koja je tvrdila da ju je opsjela osoba za koju nitko nije uo. Neki su ljudi toliko osjetljivi na negativnu energiju da ih ona preplavi do te m jere da imaju osjeaj kao da su izgubili vlastiti identitet. To nije opsjednutost. Svi se mi katkad osjeamo izgubljenima ili kao da nismo pri sebi i to smo osjetljivi ji, to e se e e dogaati. Ali ponavljam, osim ako svjesno ne dopustimo da nas obuzme ne ki duh, to to nismo pri sebi ne znai da smo netko drugi. To samo znai da nam treba v uhovne usmjerenosti, od nas samih i nama bli njih, kako bismo se ponovno vratili n a siguran i poznat put. Kinetika energija takoer mo e uzrokovati dramatian fiziki kaos koji poistovjeujemo s o sjednutosti. Ako se sjeate, kinetika se energija javlja kad um spontano i nenamjer no manipulira konkretnim stvarima. Razdoblja ekstremnih emocionalnih i duhovnih previranja mogu biti okida za napade kinetike energije - elektrini naboj, stvari ko je lete po sobi, kuanski aparati koji divljaju, cijevi koje pucaju itd. Budui daje previranje koje stoji iza kinetike energije vrlo esto isto ono koje povezujemo s opsjednutosti, nije ni udo to brkamo jedno s drugim. Bitna razlika le i u tome stoje kinetika energija stvarna, a opsjednutost nije. Sivi entiteti i mjesto njihova zadr avanja U svijetu gdje postoje i bijeli i mrani entiteti mora biti i nijansa sivoga. I to stoji ne samo za svijet duhova nego i za ivot na zemlji. Sivi su entiteti neodluni. Na njih mogu utjecati i bijeli i mrani entiteti, tako da nisu sigurni kamo pripadaju. To ne znai nu no da su slabii. Zbunjeni su i tra e svoje mjesto. Ako smo iskreni prema sebi, mi bijeli entiteti priznat emo da smo se bar jednom z apitali zabavlja li se mrana strana bolje od nas i poku ali se pona ati na mraan nain. im ako ne tvrdite da niste nikad uinili ne to za to ste znali da nije u redu s izlik om jer mi se tako svidjelo ili jednostavno se dogodilo, a ako je tako, onda pretpost avljam da ste premladi da biste ovo itali. esto uope nemamo nikakva smisla za mrano pona anje i prije ili poslije od sebe napravimo pravu budalu. Duboko u sebi znamo da smo na zabavi na kojoj ne elimo biti i zbunjeni i s gri njom savjesti otrju emo na trag u bjelinu, koja nam je jedina zona utjehe. Jo no Ona strana i povratak jedanput u ponoviti, bijeli se entiteti ne mogu pretvoriti u mrane. To je kao kad bismo se iznenada odluili isprobati novu odjeu koja nam se ini uzbudljivijom odma e, ali osjeaj novoga brzo nestaje i na kraju sebi priznamo da nam ta odjea ne pristaj e. Sivi se entiteti nalaze negdje izmeu. Tra e vlastiti stil i mogu nositi odjeu bijeli h i mranih entiteta, a da pritom ne znaju u kojoj se bolje osjeaju. Sivi se entite ti mogu pretvoriti i u bijele i u mrane, pa osjeaju kao da ih vue u oba smjera. To su kriminalci koji se, za razliku od mranih entiteta, mogu rehabilitirati. To su izgubljena djeca koja su jo u potrazi za identitetom kojim e pridobiti najveu po zornost i odobravanje - najomiljenija meta mrane strane. Mo da su naletjeli na prev i e pogre nih bijelih entiteta i zapitali se postoji li iskrenost, integritet, suosjean je ili nada meu bijelima. Ili su pak ivjeli dobrim, pristojnim ivotom dok ih nesrea i tragedije nisu ponukale da se pitaju emu sve to. Droga, fiziolo ko-kemijska nerav note a, mentalna bolest i druge sile mogu odvui nevin duh u sivu pusto . Postoji nekoliko stvari koje mi bijeli entiteti na zemlji mo emo uiniti kako bismo odvukli sive entitete od mrane strane. Jedno je da izbjegavamo naviku bijelih entiteta da puno govorimo, ali ne djeluje mo. Svima nam je to poznato. I moramo priznati, s vremena na vrijeme i sami smo bili takvi. Opisali smo ljubav prema Bogu i ivot bijelog entiteta kao pravu stvar , a onda smo skinuli odjeu koju nosimo kad idemo u crkvu i postali nesretni, bezo

brazni, neiskreni i puni predrasuda protiv kojih smo maloprije govorili. Ako ne i vimo onako kako propovijedamo, koliko e na ivot biti privlaan sivom entitetu? Ne mo em o samo govoriti o radosti i nadi koja se javlja kad prihvatimo Boga. Mi to moram o pokazati ili e sivi entiteti pomisliti da tu nema ni ta osim praznih rijei. A mo emo se i moliti za njih. Va nost molitve shvatila sam zahvaljujui iskustvu koje sam imala dok sam pisala ovu knjigu. Nisam ba za astralnu projekciju. Ne dopu tam da mi duh putuje okolo bez ti jela, no jednu sam no zahvaljujui astralnoj projekciji zavr ila na mjestu za koje mi je poslije moja duhovna vodilja rekla da se zove mjesto zadr avanja. Bila sam okru ena ljudima koji su umrli. Nisu razgovarali sa mnom, ali mogla sam v idjeti da su doista oajni. Zrak je bio pun tuge, a ljudi, od tinejd era pa sve do s taraca, vukli su noge dok su hodali i pogled im je bio uperen prema dolje, tako da im je ak i dr anje tijela izra avalo atmosferu bezna.a. Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 171 Iza prostora u kojem smo se nalazili vidjela sam potpuni mrak, to me, iskreno reen o, prestra ilo i nisam se tomu htjela ni pribli iti. Tad sam shvatila da sam u la kroz lijeva vrata na Onu stranu i da se u mraku nalaze mrani entiteti koji su se spre mali vratiti natrag na zemlju. Takoer sam shvatila da su ljudi s kojima sam bila imali slobodnu volju da biraju. Mogli su ui u mrak, ali mogli su i ui kroz desna vrata i u Bo ju svjetlost na Onoj strani. Nisu bili zatoeni. Jednostavno su ekali da se odlue. Vjera ih nije napustila. Bila je izgubljena kao i oni. Instinktivno sam im pri la, jednom po jednom, i preklinjala ih: Molim vas, recite da volite Boga. Molim vas, recite da ima nade. Vjerujte u Boga i moi ete izai odavde. Nisu ispustili ni glasa. Nisu ak ni podignuli svoje tu ne oi kako bi me pogledali, a prije nego to sam napoko n oti la, sjeam se kako sam postajala sve slabija od oaja koji me obuzimao i koji sa m upijala od njih. Sljedei dan zahtijevala sam od svoje duhovne vodilje Francine da mi objasni za to m i nikad nije rekla za to mjesto zadr avanja. Odgovorila mije kao i uvijek u takvoj situaciji: Ako mi ne postavi pitanje, ne mogu ti dati odgovor. Mrzim kad mi to uini . Ali rekla mije da su me ula dva duha od onih tisuu ondje. Nakon to sam oti la, dva su napustila mjesto zadr avanja i zakoraila kroz desna vrata u svjetlost One strane. Nakon te noi ukljuila sam te tu ne, izgubljene du e u svoje molitve. Nadam se da ete i vi uiniti isto. Ako ne mogu nai dovoljno vjere da se vrate doma, najmanje to mi bij eli entiteti mo emo uiniti jest da im pomognemo svojom vjerom, jer imamo tu sreu daj e imamo dovoljno i za druge. Samoubojstvo Iako ti duhovi nisu razgovarali sa mnom, znala sam za to su se nalazili na tome mj estu zadr avanja, a i Francine mi je to potvrdila. Zbog toga elim ra istiti neke zbunj ujue injenice vezane uz samoubojstvo. Dok sam odrastala, uili su me da ljudi koji se ubiju idu u pakao. Kraj prie. No, to nije istina. Dodala bih daje to ru na, okrutna la koja je smi ljena kakobiizaz ivala osjeaj k/ivnje Js,od ljudi bliskih s 172 Ona strana i povratak osobom koja je poinila samoubojstvo. Ponavljam, nema pakla i Bog nikad ne bi osud io bilo koje od svoje djece na vjenost u paklu ak i da postoji. Openito gledano sam oubojstvo znai prekinuti dogovor s Bogom i sa svojim duhom i nitko od nas ne upis uje samoubojstvo u svoj otisak, no ima i iznimaka. Kao uvijek, nije na e da sudimo na slijepo. Ljudi koji poine samoubojstvo zbog te ke mentalne ili fizike bolesti otii e u svjetlos t kao i mi i bit e prihvaeni na Onoj strani. Ljudi koji poine samoubojstvo zbog bez naa i oaja, sada znam, idu na mjesto zadr avanja. Ako ste ikad razgovarali s nekim t ko je do ivio kliniku smrt zbog neuspjelog poku aja samoubojstva, rei e vam da se na ao a mjestu gdje prevladava tuga i gdje nije posve mrak, ali djeluje kao daje udalje no od svjetlosti. Ili su okru eni ti inom ili im se izruguju i omalova avaju ih duhovi koji ih okru uju jer ondje nema suosjeanja. To je mjesto zadr avanja. Ali to ujedno z nai da imaju pravo izbora. Mogu se pridru iti mranim entitetima i mraku ili ii prema Bo joj bezuvjetnoj ljubavi, kroz desna vrata i na Onu stranu. Na e molitve mogu bitn o utjecati na to.

Samoubojice i ostali sivi entiteti koji biraju mranu stranu vraaju se natrag in ut ero, ba kao i mrani entiteti. Ali za razliku od mranih entiteta, oni nee biti mrani u sljedeoj inkarnaciji. Bit e ponovno sivi, s novim ivotom i novim prilikama da izab eru svjetlost te da svladaju beznae koje ih je shrvalo u pro lom ivotu. Meutim, posto je i samoubojstva motivirana osvetom, samo-sa aljenjem ili zloestoom i eljom da se ka zne oni koji nas okru uju jer ne obraaju pozornost na nas ili pak jer su nas navodn o povrijedili. Jedino takvi sluajevi idu ravno kroz lijeva vrata u potpuni mrak i odmah natrag in utero. Nee nu no biti mrani entitet u sljedeoj inkarnaciji, nee imati otisak, duhovno vodstvo i ostalu pomo koju nudi Ona strana. Sljedea e inkarnacija uvjeriti takve osobe da se samoubojstvo iz osvete/samosa aljenja/zloestoe ne isplati . I ponavljam, Bog ne uskrauje takvim ljudima ne to kako bi ih kaznio. Oni sami seb i uskrauju i sebe ka njavaju, dok Bog eka, kao uvijek, ispru enih ruku da ih primi k S ebi. Budui da je samoubojstvo obino traumatina smrt, ljudski duh do ivi ok jer je smrt izne nadna, bez obzira na to stoje osoba sama sebi oduzela ivot, tako da duh mo e ostati vezan za zemlju neko vrijeme jer ne shvaa daje nastupila smrt. Tu vrijede ista p ravila kao i za sve ostale duhove. Ponavljajte im da su mrtvi i prekli-........ njitejh da idu prema svjetlosti. IJznad svega, molite se za njih. Ako Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 173 su sivi ili bijeli entiteti, mo ete im i te kako pomoi da krenu doma. Ako su mrani, onda je to uinkovit nain za tite. U bilo kojoj situaciji nema bolje za tite do Boga. Evo savr enog primjera samoubojstva koje je bilo motivirano istom zloestoom i osvetom i koje je zavr ilo tako daje osoba ostala na zemlji kao duh. Jedna me napola izlue na ena zamolila da joj pomognem identificirati te inu koju je osjeala u svakoj sobi i u svakom kutku svoje kue te da joj pomognem daje se rije i. Odmah mi je bilo jasn o to je uzrok tomu. Tijekom esnaest godina braka njezin ju je mu zlostavljao i bio je patolo ki posesivan. Napokon se suprotstavila njegovim zahtjevima i upisala se u veernju kolu unato njegovu bijesnom i estokom protivljenju. Prvu veer kad je krenul a u kolu, samo nekoliko trenutaka nakon to je uspjela pobjei iz kue i od njegova gnj eva, uzeo je pu ku s police, legao na njezinu stranu kreveta i raznio si glavu. I kao da joj tijekom ivota nije nanio dovoljno jada, ostao je na zemlji kao duh kak o bije promatrao i proganjao te kako bi zbog njega bila nesretna i u vjenom strah u. Jasno, nije ju bilo lako uvjeriti da zaboravi svoj prijezir i da mi se pridru i u molitvi te da mu ponavlja neka za svoje dobro prihvati daje mrtav i dopusti da g a Bog odvede doma. injenica je da se ona vi e molila kako bi ga se rije ila negoli da blagoslovi njegov duh. To mi je bilo razumljivo. Poslije nekoliko tjedana, zahv aljujui na im molitvama i mom razgovoru s njim, on je krenuo dalje. Ipak je okrenuo lea Bogu i krenuo kroz lijeva vrata da se opet vrati u mranu inkarnaciju. To je b ilo njegovo pravo i njegov odabir, a ne na e, no nas smo dvije ipak postigle ono to smo htjele. Napokon ga se oslobodila, jednom zauvijek. Danas je sretna, mirna i udata za dragog i blagog ovjeka. Psihiki napadi Psihiki napadi jedan su od podmuklih naina kojima se mrana strana slu i ne bi li prig u ila svjetlost bijelih entiteta. Usmjereni su izravno na na u svijest i na na u brigu za vlastiti doprinos ovjeanstvu i Bogu. Zvui li vam ovo poznato: Ne znam za to sam ikad mislio da u uiniti ne to va no na ovom svijetu. Mislio sam da u truditi i marljivo raditi, ali 174 Ona strana i povratak pogledaj me. Nisam postigao ni ta vrijedno spomena. Zavaravam samoga sebe. Nitko n ee ni primijetiti ako ne ustanem ili ako jednostavno nestanem. , Te rijei ili ne to slino tomu primjer su klasinog psihikog napada. To su napadi negati vne energije mrane strane, za koje se nama ini da dolaze niotkud, a utjeu na na e men talno i emocionalno zdravlje. To je poku aj mrane strane da prigu i na u svjetlost i da uni ti na u mo tako da nas onesposobi depresijom, sumnjom u sebe i osjeajem beznaa. Be z obzira na to koliko se misli usaene psihikim napadom inile stvarnima, one to nisu , vjerujte mi. To je lekcija koju sam nauila iz prve ruke. Prije nekoliko godina napale su me sve negativne misli koje sam opisala. Osjeala sam se kao potpuno neuspje na osoba i la ljivica, i to ne kao vidovnjakinja, nego ka

o ljudsko bie uope. Mislila sam, tko god me je cijenio ili mi se divio i komu god sam se svidjela, ili je samo elio biti pristojan ili sam gaja prevarila pa misli kako ne to vrijedim. Ni ta nisam osjeala, bila sam nesposobna i previ e beznaajna da bih zaslu ila bilo kakvu posebnu pa nju od Boga. Jedne veeri, usred te duhovne pustinje, obratila sam se vjernicima u svojoj crkvi, bilo ih je oko sto pedeset, ne kako bih u njima izazvala suosjeanje, nego zato to sam smatrala da moram prema njima biti iskrena. Odluila sam da ti ljudi nisu zasl u ili da im glumim da imam ne to va no rei. Priznala sam im to osjeam. Poela sam s popi svih negativnih misli koje me mue. Oekivala sam okirana i razoarana lica. Umjesto toga, na svoje iznenaenje vidjela sam kako kimaju glavom u znak razumijev anja, neki su ak uzdahnuli s olak anjem. Ispostavilo se da se svaki drugi bar jedanput osjeao kao ja, da je do ivio isti osj eaj neuspje nosti, la i i bezvrijednosti. I njima je bilo previ e neugodno da to prizna ju dok su patili. Moram priznati da nemam problema s nelagodom, ak i kad se najgo re osjeam. Te sam veeri poela istra ivati psihike napade. To je ujedno bio poetak kraja napada na moju psihu koji sam pro ivljavala, a to samo dokazuje da moramo razgovarati jedni s drugima, iskreno i otvoreno! Oslobodilo nas je samo saznanje da se ne radi sa mo o meni nego da su ljudi koje volim i koji nisu neuspje ne osobe ili la ljivci ili bezvrijedna bia ili bilo to slino tomu do ivjeli istu prazninu. Najva nije je otkrie bilo da kad je posrijedi psihiki napad, svi slu amo istu pjesmu. Klijenti diljem svijeta i u najrazliitijim okolnostima vrte u glavi isti film bar u jednom trenutku svoga ivota. f Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 175 Evo to predla em da uinite kad sljedei put do ivite psihiki napad. Nemojte se optereiv time izgleda li glupo to to inite. Bolje je osjeati se glupim nego ni ta ne osjeati i li biti depresivan ili se pak osjeati bezvrijednim. Cim se u va em umu ponu vrtjeti negativne misli o vama, nemojte potro iti ni sekundu razmi ljajui jesu li istinite. Podsjetite se da se opet radi o mranoj strani koja va m poku ava podmetnuti jo jedan od svojih smije nih filmova kako bi vas uznemirila i u gasila va u svjetlost. Vi ste jai i pametniji od mrane strane i neete opet podlegnuti toj glupoj ali. Stavite ka iprst na elo izmeu obrva, i to nekih dva i pol centimetra iznad njih, na toku gdje se nalazi va e tree oko. Ondje zamislite gumb za izbacivanje. Pritisnite g umb i pritom izgovarajte: Odbijam ovaj film i mranu stranu te otpu tam njihovu negat ivnost iz svog uma u bijelu svjetlost Duha Svetoga. Jednostavan in pritiska na gumb za izbacivanje podsjetit e vas na to da su takve n egativne misli samo iritantni film koji nam se povremeno zalomi. Zapamtite to i neete se nikad vi e osjeati bespomonima i napadnutima tijekom psihikog napada. Kulto vi i uroci Nekoliko je razloga za to sam ovo dvoje stavila u istu kategoriju. Oboje je prijez ira vrijedno i na iskrene duhovne upite nudi mani-pulativne la i koje su same sebi svrha. Cvjetaju u vremenima poveanog straha i neizvjesnosti, kao stoje, primjeri ce, novi milenij. Nisam sigurna stoje to u novom mileniju da su zbog njega svi pomalo luckasti. Ak o je Bog negdje zapisao da e nas sve izbrisati na datum koji ima tri nule, onda j e to meni oito promaklo. Ono to jesam proitala jest daje u posljednjim minutama 199 9. g. na tisue ljudi istralo na ceste, uvjereno da e svijet nestati kad kucne pono. Pitam se kako su dugo ondje stajali dok se nisu poeli osjeati glupo te se vratili doma, natrag u krevet. 776 Ona strana i povratak U svakom sluaju, budui da e kultova, uroka i prijevara biti napretek oko 2000. g. i budui da vas mogu skupo stajati financijski, emocionalno i duhovno, molim vas da budete osobito oprezni te da im jasno i glasno ka ete: Stop! Kultovi. Obino ih osnivaju mrani entiteti preru eni u bijele kako bi privukli i uni ti li druge bijele entitete. Deprogramiranje rtava kultova danas je nezakonito zbog s lobode vjere. Strastveno vjerujem u slobodu vjere. Ali isto tako strastveno vjeru jem da se bilo koja grupa koja promovira samoubojstvo, izolaciju, kao i zlostavl

janje, ugro avanje ili rtvovanje nevine djece doista ne mo e nazivati religijom. Najgore je to to su rtve kultova zapravo osobe koje su u iskrenoj, dobrohotnoj, hu manitarnoj duhovnoj potrazi. Ako ste vi u takvoj potrazi i mislite da ste na li od govor u osobi ili skupini kojoj namjeravate darovati svoj novac i/ili ivot, nadam se da ete sjesti s nekim tko je izvan te grupe i porazgovarati o ovome: U devedeset i devet posto sluajeva skupinu vodi jedna osoba (ali katkad i dvije) koja zahtijeva daje prepoznajete kao svoje bo- ansko sredi te kako biste bili prihvae ni u tu skupinu. To znai da ste ovisni o njoj kako biste bili blizu Boga zato toje ona bli a Bogu nego vi, i ona, i samo ona, odreuje tko je zaslu io krajnje nagrade k oje Bog nudi. To je sve la . Bez obzira na to to vi mislili, vi jeste svoje bo an-sko sredi te. Bje ite od svakoga tko tra i da pogledate izvan sebe umjesto u sebe i svoj bo anski duh kak o biste na li svoje bo ansko sredi te, svoju bliskost Bogu i svoja prava steena roenjem na nagrade koje Bog nudi svoj svojoj djeci. Voe kultova smi ljaju razne izlike kako bi opravdali za to se njihova skupina mora iz olirati od ostatka dru tva. Ne zanima me koliko one uvjerljivo ili duhovno zvuale. To je samo lukava retorika iza koje se krije pravi razlog za to voa kulta eli izolir ati svoje lanove: kult ne mo e izdr ati pomno ispitivanje onih izvan njega. Na svjetl osti dana netko bi mogao pogledati vou i rei daje kralj gol (ali zato mo da ima dosj e kriminalca, a u tom ete sluaju uti dva obja njenja - ili se pokajao pa je njegova p ro lost nebitna ili se odrekao proizvoljnih zakona vlasti i ovjeanstva). Ili e se netko pitati za to u nekim sluajevima skupina koja podr ava pacifizam i nenas ilje ima vi e oru ja nego jedna manja dr ava. Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 177 Ili e netko htjeti znati za to su lanovi kulta darovali ili oporuno ostavili sav svoj novac skupini i/ili voi kulta. Kultovi se izoliraju od dru tva, pa znamo da novac ne ide u dobrotvorne svrhe i ne rabi se za dobro ovjeanstva. Kultovi su takoer pozn ati po tome da ne ive ba luksuzno, tako da se novac ne tro i ni na to. Naje e se tvrdi aje novac namijenjen Bogu. to e Bogu taj novac? to e On s njime? Sljedei put kad vidi te Boga u duanu ili trgovakom centru, obavijestite me! To ne bih htjela propustiti . Ako sav taj novac nije za dobro ovjeanstva, ne rabi se za lanove kulta i Bogu nije potreban, to mislite kamo ide? Da budemo precizniji, komu ide? Nakon iskrenog preispitivanja sama sebe i nakon to ste si otvoreno odgovorili na najte a pitanja koja si mo ete postaviti, ako ipak odluite daje kult ono to elite u svo m ivotu, onda vam doista elim sve najbolje. Ali, molim vas, nemojte uvlaiti svoju d jecu u to. Ako mislite daje takva potraga za bo anskim sredi tem doista vrijedna tog a, onda ona mogu pristupiti kad budu dovoljno odrasla da sama odlue. Ako vi imate pravo na izbor, i ona bi trebala imati to isto pravo. U meuvremenu, stanite malo i razmislite. Zna se da roditelji koji su pristupili kultovima sudnjeg dana pop ut People's Templea (masovno samoubojstvo vi e od 900 pripadnika kulta 1978. g. u Jamestownu, voa Jim Jones, napomena prev.) i Branch Davidi-ansa (voa David Koresh, poznat po napadu na Waco 1993. g., kad je stradalo 86 pripadnika kulta i etvero pripadnika amerike pro-tuteroristike jedinice, napomena prev.) nisu isprva mislili da su svoju djecu zapravo osudili na smrt. Imate pravo sa svojim ivotom initi to el ite. Ali svako dijete ima pravo odrastati s osjeajem sigurnosti i jednog dana bit e dovoljno odraslo da sa svojim ivotom ini ono to ono eli. Uroci. Oni su jo jedan podmukao nain da se iskoristi strah i navodna izravna veza s Bogom i/ili duhovnim svijetom kako biste se odvojili od svog novca. Ljudi koji su skloni povjerovati prijetnji koju predstavljaju uroci esto su zateeni nizom ne srea te ih zanima za to se to njima dogaa i kako se to mo e zaustaviti. Oni koji tvrde da imaju odgovore nazivaju se raznim imenima, od vidovnjaka preko medija do vraa ra i duhovnjaka, ali svima je njima jedno zajedniko. Oni su lasci! Istina izgleda ovako: jedina osoba koja mo e baciti urok na vas jeste vi. Nijedna osoba nema tu mo, osim ako joj je vi ne date, ali ...J 178 Ona strana i povratak ak i onda, da bi urok uspio, vi morate aktivno sudjelovati u tome. Ja sam ivi doka z da uroci nemaju utjecaja osim ako vi to ne dopustite. Pomagala sam policiji i vlastima da raskrinkaju bezbroj prijezira vrijednih prevaranta, tako da vjerujem

da ima onih koji danonono zabadaju igle u voodoo lutkicu koja predstavlja mene. Da uroci doista postoje, ja bih neprestano trzala rukama i nogama i vri tala: Joj, joj, joj! Neko davno, a u nekim kulturama i danas, kad bi netko bacio urok na vas, on bi to najavio tako da bi vam ostavio mrtvo pile pred ulaznim vratima. Paralizirani od straha saznav i daje urok baen na vas, legli biste u krevet, odbili hranu i vodu, za svaki sluaj ako su otrovane, i za vrlo kratko vrijeme vi biste umrli. A mit o uroku ivio bi dalje. A mo da ste umrli zato to ste danima tijelu uskratili hranu i vodu! Ako vam se i ta s lino ikada dogodi, ustanite, pijte dovoljno vode, nastavite sa svojim poslom i ri je ite se onog odvratnog mrtvog pileta pred vratima. Ne ini li vam se kako nije sluajno da je jedini nain skidanja uroka ba novac? I to v a novac. Dobro, katkad mo da samo va auto ili va nakit ili va a kua, ali to se zapravo ije iza svega toga? Uruite novac i/ili sve dragocjenosti vraari kojaje otkrila da urok postoji i poput arolije urok e nestati, zajedno s va im novcem i/ili dragocjeno stima, a nestat e i vraara. Iako su oni koji uklanjaju uroke i mu karci i ene, na u primjer nazvati madam Zorro madam zato to su one u biti prostitutke (iako vi e cijenim one prave jer one bar n ude pravu uslugu za novac), a Zorro zato stoje slovo Z vrlo popularno meu takvim svijetom i mnogi od njih smatraju da dobro izgledaju s crnim pla tem. Naini koje su sve madam Zorro ovoga svijeta smislile kako bi vas odvojile od va eg novca mogli bi ispuniti cijelu knjigu. Ali svi kreu od iste osnovne pretpostavke koja im omoguava nadmo nad vama kad uete kroz njihova vrata. Da vam ide dobro u ivot u, ne biste bili tu. elite znati zastoje to tako i rije iti se toga. Odgovor koji ete uti od madam Zorro na va e za to uvijek e biti urok. Mo da e ga na oblakom i zlim okom, ali sve e vas to ko tati bez obzira na to kako se zvalo. Nevj erojatno, ali istinito. ak iako se niste nikad prije sreli i unato tomu to ona nije mogla imati nikakve veze s bacanjem uroka, ona je jedina osoba koja vam mo e pomoi da ga se rije ite. Zvui li to i vama posve besmisleno? Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 179 Njezine su rtve obino osobe odgajane u kulturi, osobito hi-spanoamerikoj ili otoja S rednje Amerike, koja prihvaa uroke i praznovjerje kao normalan dio svog sustava v jerovanja. Ali ak i veina nas koja e se podrugljivo smijati na samu pomisao praznov jerja (dok nosi arape koje joj nose sreu) mo e se dovoljno pokolebati da se pita, pa makar samo na tren: to ako ima pravo? Ako ste dok ste ovo itali pomislili kako vi n e biste nikad mogli biti tako naivni, nemojte to dvaput rei. Prema madam Zorro urok obino baca tamnokosa ena kojaje vjerojatno neki daljnji rod ili biv i suradnik. Time pokriva sve poslove kojima ste se bavili i cijelu va u rod binu, i onu sa enine ili mu eve strane, kojoj ionako nikad niste ba previ e vjerovali. Bez obzira na podrijetlo uroka, ona e vam rei da ga se, na alost, ne mo ete oslobodit i za cijenu jednog posjeta, koji je uvijek varljivo jeftin. Treba joj to vei prome t. Njezini su lijekovi za uroke uvijek vizualni, hiperemocional-ni i skupi. Potrebno je toliko hitno reagirati da ne stignete doi k sebi i razmisliti. Ako joj ne vjer ujete na rije da urok postoji, ona e vam to dokazati laganim pokretom ruke ili pos ebnim efektima koje biste i vi mogli ponoviti uz pomo dobre knjige o arolijama i u z malo kemikalija. Nedvojbeno, ona je dobra u tome. Zato nikad ne vjerujte svoji m oima. Prisjetite se kako je jednom David Cop-perfield uinio da Kip Slobode nesta ne. Kad sam prije tjedan dana provjerila, jo je bio na svome mjestu. Ako je madam Zorro sitni prevarant, oslobodit e vas uroka tako to e zapaliti deset svijea, svaka po 80 $, ili e vam prodati boicu napitka za 50 $. Ako je zanima vea do bit i ako namjerava uskoro napustiti grad, iznenada e otkriti daje urok baen na va nakit ili auto ili kuu ili bilo to vrijedno. I bez obzira na to kako ona to formul irala, njezino se rje enje uvijek mo e svesti na tri rijei koje e zaustaviti raspadanj e va eg ivota: Dajte meni to. Nikad nisam mogla shvatiti, ako se doista radi o uroku, to e to njoj? Nemojte nikad zaboraviti da bez obzira na to to ona s tom stvari uinila - bilo daj e zapali, zakopa, baci s mosta - im doe u njezine ruke, vi je nikad vi e neete vidjet i. Time to vas je prevarila, nije ni ta pametnija od vas. Da bi nauila kako e manipul irati vama, upotrijebila je istu onu energiju koju vi rabite da biste bili prist

ojna i bri ljiva osoba. Njezino je najvee oru je urok nad urocima - vi patite zato to se Bog ljuti na vas. A ko se ne mo ete sjetiti zbog ega bi vas On 180 Ona strana i povratak kaznio, onda se to oito odnosi na ne to to ste uinili u prija njem ivotu. Ali njemu se o pu i iz u iju zbog toga. A ako ste mislili da ste skupo platili kako biste se*rije il i uroka koji je bacila neka tamnokosa roakinja, budite spremni na cijenu koju ete platiti za molitve koje e vam pomoi da vas Bog ponovno primi k Sebi. Ako sumnjate u sve to sam vam rekla, u ovo nemojte. Bog se nikad nije ljutio na v as, ne ljuti se na vas sad i nee se ljutiti u budunosti. Bo ja je ljubav savr ena i be zuvjetna. Bog ne sjedi i ne bilje i minuse svaki put kad smo nevaljali. Ispravite me ako grije im, ali mislim da to ini Djed Mraz. ak i da se ljuti na vas, to se nikad nee dogoditi, zar bi to povjerio ba madam Zorro ? Otkad Bog daje prednost molitvama plaenima u gotovini? Bez obzira na to koje vari jante, dimne zavjese i prijevare izmislile vraare ovoga svijeta, ima nekoliko jed nostavnih injenica kojima ete si u tedjeti novac i bol: 1. Onaj tko poku a okrenuti va strah protiv vas kako bi vas jo vi e zastra io, eli va kontrolirati. Ne eli vam pomoi. 2. Nema nikakva razloga za to bi posjet bilo kojem vidovnjaku, mediju, vraari il i duhovnjaku stajao vi e nego stoje unaprijed ugovoreno. 3. im ujete da se spominje urok, zla karma, tamni oblak ili bilo koji izraz koji n znauje da ste meta nekog prokletstva, otiite i nemojte platiti. Ozbiljno vam ka em. Ako vas je neki vidovnjak ili duhovnjak prevario, progovorite o tome! Mo da ete se osjeati glupima ili naivnima ili e vam biti neugodno, ali zapamt ite, varalice raunaju s time. Kao i s va om utnjom, jer to je jedini nain da mogu nas taviti s onim to rade. Nakon slu benog prigovora upuenog okru nom tu iocu takvi e prevaranti bar imati dosje ko ji e pomoi drugima. Usput reeno, veina njih nema dozvolu za rad, prima novac bez izd avanja rauna i ne plaa porez. Vjerujem da bi porezna uprava bila presretna da joj ih otkrijete. Svaki ugledan, legalan vidovnjak kojeg ja poznajem, i ja osobno, i ma dozvolu za rad te prijavljuje i plaa porez na svaki cent koji zaradi, jednako kao vi. No imajte na umu da nijedan vidovnjak na svijetu, ukljuujui i niene, Qg mo ebiti sto posto toan. Onaj koji tvrdi da jest ili la e Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 181 ili je posve lud. Stoga netona tumaenja ili pretkazanja koja se ne ostvare mo da nis u ono to elite, njih ne mo emo svrstati pod prijevaru. Vidovnjaci se procjenjuju prema zadnjem tumaenju, a mi ovisimo o svom ugledu i vjerodostojnosti. Ako smo vas raz oarali u neem va nome i ako vi to pro irite drugima, ostat emo bez posla. I jo ne to to se tie novca. Nedavno su mi ponudili velik iznos - 40.000 $ na tjedan p lus 3 centa po pozivu - kako bi me ljudi mogli nazivati, a ja bih njima predviala budunost i tumaila preko telefona. Bez imalo oklijevanja odbila sam ponudu. Kao to Cvrano de Bergerac ka e, namjeravam ii k Bogu s bijelim perom neokaljanim. Takva t elefonska linija ne postoji i nikad i nee. U nekim publikacijama koje se prodaju diljem Amerike ogla ava se neka Svlvia B. Ne znam tko je ona. Ima i drugih brojeva uz koje je vezano moje ime. Policija i ja postupno ulazimo u trag takvim prevar antima i ulovit emo ih. Dok se to ne dogodi, ponovit u: nikad se neu baviti vidovnj a tvom preko telefona, neu takvo to podr avati ni preporuivati niti u bilo kojoj telefo skoj liniji dopustiti da se koristi mojim imenom. Kako se za tititi Katkad se mo da ini kao daje mrana strana posvuda i spremna da nas iznenada zaskoi. N a alost, to je samo malo pretjerano vienje. Dobra je vijest da mi bijeli entiteti m o emo pobijediti. Mrana je strana ve slabija zbog injenice da se okrenula od Boga, a mi smo se okrenuli Njemu. Trikovi kojima se koristi mrana strana ni upola ne zast ra uju kad ih osvijetlimo, razgovaramo o njima, zajedno se borimo protiv njih. Prvi, najjai i najmoniji nain za tite od mrane strane jest da volite i prigrlite Boga te da si svaki dan ka ite: Nitko osim mene nije i ne mo e biti moje bo ansko sredi te. Drugi je: Nemojte nikad nikomu predati svoju slobodnu volju, svoj um i zdrav raz um! To su dragocjeni darovi koje ste dobili od velikodu nog Boga koji vas voli i N

jemu se trebate uvijek obratiti. Sljedei naini za tite nisu navedeni nekim redoslijedom i nijedan nije uinkovitiji od drugoga. Ako vam se svide, koristite se jednim ili svima - to vi e, to bolje. U bil o koje doba dana ili noi. Ja to inim ujutro dok se spremam za poetak dana i naveer p rije 182 Ona strana i povratak nego to legnem u krevet, ali vi odaberite vrijeme koje vama odgovara. Neka vam nj ihova upotreba ue u naviku do te mjere da se osjeate golima bez njih. s Ako sumnjate u njihovu uinkovitost, uinite mi uslugu i isprobajte ih tjedan-dva. P oku aj vas nee ni ta stajati, a sigurno vam nee ni koditi. Jedinu izliku koju ne prihva m jest: Nemam vremena! Ako mo ete provesti pet minuta brijui se ili deset minkajui se li petnaest radei frizuru ili dvadeset odluujui to ete odjenuti, onda mo ete odvojiti inutu ili dvije da se naoru ate za cijeli dan protiv mrane strane i njezine negativ ne energije. Krug zrcala. Zamislite sebe u savr enom krugu od zrcala. Ona su vi a od vas i okrenu ta prema van. Zrcala e privui bijele entitete, dok e mrane odbiti i tako e vas oni iz bjegavati. Mjehuri bijele svjetlosti. Tra ite da uvijek budete okru eni bijelom svjetlo u Duha Svet oga, ali evo naina koji e vam olak ati da si to predoite. Ako ste gledali arobnjaka iz Oza, sigurno se sjeate Glinde, Dobre vje tice Sjevera koja je putovala od mjesta d o mjesta u prekrasnom, prozirnom mjehuriu. Poku ajte putovati kroz svoje dane i noi na slian nain, u mjehuriu koji je napravljen od sjajne, prozirne bijele svjetlosti Duha Svetoga i primijetit ete da mrani entiteti nee htjeti imati bilo kakve veze s vama. Ima jo jedna scena iz filma koja e vam pomoi da zadr ite mranu stranu na svome mjestu. Kad se Glinda suoi sa Zloestom vje ticom Zapada, odmahne rukom i ka e: Ovdje nema nika vih moi. Nestani! U sebi usmjerite tu misao prema svakoj osobi za koju mislite daj e mrani entitet. Bit ete iznenaeni koliko je to uinkovit podsjetnik da vi imate mo, a ujedno e umanjiti njihovu. I sve to bez rijei. Zlatni ma. Zamislite dug, moan, sjajan zlatni ma s prelijepim dr kom ukra enim sjajnim draguljima. Podignite ma ispred svog tijela tako da kri koji stvaraju dr ak i o trica maa podignete u visinu treeg oka, koje se nalazi izmeu va ih obrva, malo iznad njih. O trica maa pru a se prema dolje du tijela poput tita koji daje snagu i titi cijelo va ijelo stra ei i odbijajui kukaviluk koji je svojstven mranoj strani. 1 Mrana strana: kako se za tititi od zla koje nas okru uje 183 Niti se isprepleu i sjaje bijelom svjetlo u Duha Svetoga. Ogrnite je tako da vas pok rije od glave do pete i za titi bo anskom svjetlo u. Tijekom dana pokrijte mrane entitet e koje susreete slinom zlatno-srebrnkastom mre om. To e poslu iti kao blagoslov, ali i nain da neutralizirate moi koje oni mo da imaju. Kupola svjetlosti. Zamislite velianstvenu kupolu sa savr eno kru nim zidovima i strop om od blistave bijele svjetlosti Duha Svetoga. U njoj se nalazite vi i osobe koj e volite. Na sigurnome ste, toplo vam je i u ivate u Bo joj ljubavi, za tieni od mraka i negativ-nosti. Kako bih vam predoila koliko je uinkovita kupola svjetlosti, navest u svoj primjer. Bila sam nedavno na koktelu s prijateljem psihologom. U sobi je bio mrani entite t, odvratan oportunist koji je oito odluio da smo se okupili samo kako bismo uinili to vi e stvari za njega. Dok smo ga promatrali, moj je prijatelj stenjao od muke, a k je rekao da se brine kako emo uspjeti biti pristojni prema tom oitom folirantu. Ja sam mu odgovorila: Neemo morati ni ta. Nee nam se ni pribli iti. Tad sam nas oboje o ru ila kupolom bijele Bo je svjetlosti. Na koktelu je bilo trideset ljudi. Mranije entitet nemilosrdno gnjavio dvadeset i osmero njih. Meni i mom prijatelju nije se pribli io ni na tri metra. Obo avam kupolu svjetlosti! I danju i nou, tijekom cijelog ivota, neka se okupljaju svi bijeli entiteti ovoga svijeta da zajedno koraaju, sigurni i neozlijeeni, kroz negativnost mrane strane na putu doma. Zlatno-srebrna mre a. Zamislite gotovo prozirnu ribarsku mre u od platnih i srebrn ihjnitj. vrsta je, alijagana poput vjetra. I

8 Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati Strah je destruktivan. On nas izolira, smanjuje na svijet i odvaja nas od na eg dos tojanstva, samopouzdanja i od na e vjere. Strah se hrani strahom i ako mu dopustim o, postat e na svakodnevni pratilac koji nam se izruguje. Na alost, nitko od nas ti jekom ivota nije po teen njegova utjecaja. Na i strahovi mogu biti tako duboko ukorijenjeni u na oj podsvijesti da nismo sigurn i o emu se radi i odakle to potjee pa onda ivimo s nelagodnim i munim osjeajem da ne t nije u redu i da smo uvijek u nekoj vrsti potencijalne opasnosti koju ne mo emo t ono odrediti. Ali kako se mo emo boriti protiv neega to ne mo emo identificirati i kako to mo emo nadjaati i maknuti jednom zauvijek iz svog ivota? Ako elimo biti iskreni, ne mo emo. Kad ujemo zvuk ili vidimo udan oblik u kutu sobe tijekom noi, imamo dvije mogunosti. Mo emo le ati u mraku i dopustiti da nam strah postaje sve dublji dok zami ljamo razn a udovi ta ili mo emo upaliti svjetlo da vidimo protiv ega se tono borimo. U devet od d eset sluajeva posrijedije slijeganje temelja kue ili hrpa odjee koja je pala sa sto lice. ak i kad se radi o neem ozbiljnijem, ja sam uvijek za to da se upale sva svjetla u kui. Znanje daje mo. to se vi e neega bojimo, to sebi vi e dugujemo da saznamo o emu tono radi. I to vi e uimo o tome, to emo imati vi e pouzdanja da se suoimo s time i po edimo1 186 Ona strana i povratak Moji klijenti dolaze sa svih strana svijeta, iz svih moguih sredina i uvjeta, ali veina se bori s istih deset osnovnih strahova. To me zapravo i ne iznenauje, jer sam se i ja borila s nekoliko njih. Znam koliko strah mo e biti hladan i koliko ovj eka mo e paralizirati. Znam koliko je snage, hrabrosti i napornog rada potrebno da se svlada. I stoje najva nije, znam da malo pobjeda u ivotu tako oslobaa kao pobjed a nad niskim, mranim oblacima straha koji sprjeavaju na duh da zauzme svoje zaslu eno mjesto pod suncem. Doista mo ete svladati bilo koji od ovih navedenih deset vrsta strahova. Na povr ini , neki od njih nee se doimati kao problemi psihike prirode. Meutim, njihovi se kori jeni esto nalaze duboko u psihi. Katkad se mogu povezati s traumatskim dogaajima u ivotu, ali esto se osjeaj bespomonosti koji uzrokuju pojaava samim time to ne mo emo kuiti to stvara taj strah. Bol koju stvara taj strah mo e doprijeti sve do sr i na e psihe. Tu sr moramo pregledat i, lijeiti i iscijeliti. Na primjer, ja nisam ba opu tena kad sam okru ena velikim kuk cima. Znala sam i vrisnuti kad bih ih vidjela. Ali takva vrsta straha gotovo da i ne dodirne povr inu mojeg bia, a kamoli da ide dublje do njegove sr i. Tu su i sred stva koja nam poma u da svedemo broj velikih kukaca na minimum. Ovih deset strahov a kojima emo se pozabaviti mogu povrijediti esenciju na e psihe, a nemamo kamo pobj ei od straha iji su psihiki korijeni zamr eni duboko u nama. Ali ne moramo bje ati. Na sreu, mo emo uiniti ne to mnogo bolje. Mo emo uzeti veliku psih u cipelu i s razumijevanjem, znanjem i u dobro ciljanoj akciji mo emo gaziti po ti h deset strahova sve dok vi e ne budu postojali. 1. Odbijanje i 2. Napu tanje Ovo je dvoje tako usko povezano da ih nije lako odvojiti. Oboje mo e biti i te kak o bolno i oboje mo e u nama ostaviti osjeaj da smo zakazali ili da se u neijim oima n ismo dokazali i da smo zbog toga odbaeni. Strah od odbijanja i/ili napu tanja mo e utjecati na na e tijekom cijelog na eg tivgtg, . Mojda neemo ni dopustiti da Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 187 nam se netko do te mjere pribli i kako nam ne bi nanio toliku bol. Mo da emo nekoga t ako vrsto dr ati i nenamjerno ga gu iti i na taj nain uzrokovati odbijanje i napu tanje kojeg se bojimo. Mo e se ak dogoditi da izaberemo one osobe za koje nesvjesno znamo da e nas odbiti ili napustiti kako bismo dokazali da je na strah opravdan ili da vidimo mo emo li sebi dokazati da bar jedanput nije tako. Ovisno o osobnim iskustvima, vjerojatno imate vlastito mi ljenje o razlici izmeu od bijanja i napu tanja. Ja sam uvijek definirala odbijanje kao kad netko ka e Odlazi, a napu tanje kao kad netko ka e Zbogom. Odbiti vas mo e stranac ili osoba koju volite, na

radnome mjestu ili kod kue, ili to mo e biti prijatelj. S druge strane, napu tanje im plicira da se ljubav, ili ono to se ljubavlju naziva, daje da bi se onda oduzela. Meutim, u oba sluaja posljedica zna katkad biti razarajui osjeaj emocionalnoga gubi tka. Postoji vrlo dobar i duboko ukorijenjen duhovan razlog za to odbijanje i napu tanje tako duboko utjeu na nas. Razumijevanje tog razloga velik je korak k sagledavanju toga za to ih se bojimo. Bol koju uzrokuju odbijanje i napu tanje ve nam je poznata od trenutka roenja, tako da kad je ponovno do ivimo na zemlji, kao da ponovno diramo staru ranu. Kad na Onoj strani donesemo odluku da se ponovno vratimo na zemlju kako bismo se jo jedanput inkarnirali, prolazimo kroz proces desenzibilizacije koji poma e da se ubla i duhovni ok prijelaza. U neku ruku to je obrnuto od orijentacije koju dobiva mo kada napu tamo ovaj ivot i vraamo se doma. Kao dio procesa desenzibilizacije enti teti s One strane, od nama voljenih osoba preko odabranog duhovnog vodstva i sro dnih du a do bezbroj drugih prijatelja i suradnika, emocionalno se distanciraju od nas. Oni to ine iz ljubavi i za na e dobro. To je njihov nain da nas pripreme za pu t koji nas oekuje. Zamislite da ste svaki dan okru eni sretnom, stimulativnom, produktivnom obitelji koja vas otvoreno obo ava, prijateljima koji su apsolutno pouzdani, suosjeajni i ija bezuvjetna ljubav nema kraja. Va i su omiljeni ljubimci s vama i zrak koji udi ete pun je Bo je snage i prisutnosti. ivite u stanju savr enoga bla enstva. Ali zbog vlasti tog esencijalnog rastg i razvoja pbvLz,ah ste se du i da 188 Ona strana i povratak ete ii na koled ili da ete obavljati va an posao. Vi znate daje to ispravna odluka i s vi koji vas vole potpuno se sla u s vama. I vi i oni ve ste bili na tom putovanju i svi ste svjesni daje njihovo povlaenje dio pripreme. Ako oni to ne uine, va e odlaz ak biti nepodno ljivo bolan i neete stii na svoje odredi te kao neovisno i otvoreno bie kao to biste trebali. Tako iz nu de, poinjete svoj put odvajanja od One strane s osjeajem da vas je netko napustio i odbio i svaki put kada do ivite napu tanje ili odbijanje tijekom ivota nes vjesno ponovno pro ivljavate dubok osjeaj gubitka, praznine i odvajanja koji su vam omoguili da budete tu. Posve je prirodno pripisati svu bol zemaljskih do ivljaja o dbijanja i napu tanja onomu prvom dogaaju koji je sve to pokrenuo. No bol koju osjea mo veim dijelom ne potjee od tog dogaaja, nego iz sjeanja na eg duha na mnogo vei i po ve privremeni gubitak neusporediv s onime koji uope mo emo iskusiti na zemlji. Ovo nije poku aj da umanjim vrlo stvarnu traumu koju zemaljsko napu tanje ili odbija nje mo e uzrokovati, kao i va nost da tra ite pomo kako biste to prebrodili. Jednostavn o vas elim utje iti da ono to osjeate nije nova rana, nego nadra ivanje stare koju ste ve pre ivjeli. Naravno, najuinkovitiji bi lijek bio da se lijei prvotna rana - na e por azno, ali bitno udaljavanje od doma. Klju u lijeenju jest duhovnost. to vi e energije i strasti ulo imo u svoju duhovnost do k smo ovdje, to se vi e osjeamo povezani sa svime i svima koje smo ostavili da bism o napustili Onu stranu i krenuli na ovo kratko putovanje. To je najsigurniji nain odr avanja kontakta s onima koji nam najvi e nedostaju dok opet ne budemo zajedno. Odr avanje takve veze pomoi e nam da onemoguimo da nas bilo kakvo odbijanje ili napu ta nje na zemlji rani tako duboko da to ne mo emo podnijeti. 3. Neuspjeh Strah od neuspjeha gotovo da je poprimio razmjere epidemije, a razlog tomu veim j e dijelom to ivot postaje sve vi e kompliciran. Zahvaljujui svemu, od stalnog napretk a u tehnologiji preko sve veeg pristupa globalnoj zajednici do presporog, ali sig urnog razvoja jednakih mogunosti za sve neovisno o rasi, spolu, vjeri i seksualno m opredjeljenju, suoeni smo s vi e izbora nego ikad i Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 189 otvoreno nam je vi e putova nego ikad izmeu kojih mo emo birati tijekom svog boravka ovdje. Ali da odmah ra istimo s kompliciranjem. Ma koliko izbora imali, ma koliko se katka d konfuzno osjeali, pravi duhovni korijen svakog straha od neuspjeha mo e se svesti na samo jedno pitanje, bili mi toga svjesni ili ne: Pratim li svoju kartu? A odgovor je jednostavno i nesumnjivo: da! Ako se zna da emo svi slijediti svoju kartu bez obzira na to koliko puta zabrljal

i ili koliko lijeni ili zloesti bili, to nas onda motivira da se uope potrudimo? Za t o ne bismo ljenarili i drugima prepustili stres, tjeskobu i mogunost neuspjeha? Sjetite se da smo prije dolaska ovamo na Onoj strani stvorili vlastiti otisak il i kartu za ivot koji slijedi i odabrali primarnu i sekundarnu ivotnu temu kojima em o se baviti dok smo ovdje i koje su u skladu s ciljevima zacrtanima u karti. Nit ko, ak ni mi, ne mo e utjecati na te teme ili na nain kako se rastvara karta koju sm o zacrtali. Ali, raamo se s motivacijom i tjera nas svrha vlastita plana. Zapravo , vjerovali ili ne, kad bih vam u tumaenju rekla daje svrha va eg postojanja da lje narite i ni ta ne postignete, mo da bi vam laknulo nekoliko sekunda, ali vjerujte mi, kad bi taj podatak bio u suprotnosti s va om kartom i ivotnim temama, vi na to ne biste nikad pristali. Varijacije u izvoenju onoga zapisanog u karti ovisit e o tome kako emo se nositi s neizbje nim zaprekama s kojima se suoavamo na putu, kao i s te koama kojima sebe izla em o. Recimo da je prema va oj karti svrha va eg ivota da hodate od Los Angelesa do New Yorka. Zajameno vam je da ete to uspjeti tijekom ivota. Ali pitanje je kako. Idete li preko Argentine? Prigovarate li na svakom koraku i time zagoravate ivot svima o ko sebe? Nosite li stalno tijesne cipele ili ve ete li noge zajedno i poku avate ska kutati donde kako biste bili sigurni da e vam taj put od etiri tisue i osam stotina kilometara biti dovoljno bolan? Jesu li ljudi koje ste sreli putem bogatiji za to iskustvo? Uza sve mogue izbore na svijetu, odluujete li posvetiti svoje vrijeme osobama koje e postupati dobro prema vama i obogatiti va put ili pak tra ite one ko ji e zasuti va put raznoraznim zaprekama ili e vas uvjeravati kako je va put manje v a an od njihova? Drugim rijeima, propje ait ete od Los Angelesa do New Yorka. Ne mo ete ne uspjeti. Stii te do New Yorka na ovaj ili na neki drugi nain, prema tome va je strah od neuspjeh a zapravo strah od neega to se ne mo e dogoditi. 790 Ona strana i povratak Najsigurniji nain da izbri ete takav strah jest da se jednom zauvijek usredotoite na kvalitetu svog puta. Jednostavno pravilo koje e osigurati kvalitetu jest da ivite prema nepisanom Bo jem obeanju koje nam On daje svaki put kad napu tamo Onu stranu v raajui se na zemlju: Ako se dobro brine za Moju djecu, Ja u se uvijek pobrinuti za te be. Znai li to da Bog ne daje svoju ljubav i brigu onima koji Ga iznevjere? Naravno d a ne. Ali koliko vam je lako osjeati se voljeno i osjeati da se netko brine za vas ako tu osobu uporno odgurujete od sebe? Uinite mi uslugu. Sljedea tri mjeseca pomolite se jedanput na dan kako biste ostal i povezani s Bogom i uinite jedno dobro djelo kako biste ostali povezani s Njegov om djecom. Vjerojatno e vam zajedno i drugo zajedno trebati manje nego to vam je p otrebno da se ujutro istu irate ili da operete zube. Tri su mjeseca dovoljna da st vorite naviku i da vam se dan bez molitve i dobra djela uini udnim ili neugodnim. To to to inite iz naizgled sebinih razloga nee vam tetiti. Time si osiguravate ivot u kojem vam rije neuspjeh vi e nee pasti na pamet. A kako biste bili sigurni da napredujete i slijedite svoj otisak, poku ajte jedanp ut na mjesec sjesti i iskreno odgovoriti na ova osnovna pitanja: Kako rje avate neizbje nu negativnost s kojom ste se do li suoiti? Trudite li se na jiskrenije daje svladate i poma ete li onima oko vas daje svladaju, a da ih ne osuu jete kad zatrebaju va u pomo? Ili pak irite negativnost, u ivate u njoj i/ili privlaite pozornost tako to dopu tate da vas pretvori u rtvu? Koristite li se darovima koje ste dobili ili ih zlorabite i tratite? Jesu li ivoti koje dodirnete bogatiji ili siroma niji zbog tog susreta? Kad ste nekomu uzrokovali bol, mo ete li iskreno tvrditi da to nije bila va a na mjera? Je li va svakodnevni ivot istinski odraz va ih vrijednosti i uvjerenja ili su va e vrijednosti samo pogodno mjerilo za tue ivote, ali ne i za va ? Kad pogrije ite, preuzimate li odgovornost za svoja djela i inite li sve to je u va oj moi kako biste se ispriali i popravili uinjeno ili odmah tra ite koga ete okrivi i za to? Jeste li Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 191 brzi u opra tanju tuih pogre aka kao to elite da i vama drugi oproste? Bez obzira na godine, kad ste se zadnji put potrudili da ne to nauite?

Bez obzira na godine, ula ete li svaki dan jednako u mentalno, fiziko i duhovno zdravlje? Kako esto stanete da poslu ate i zahvalite vi oj mudrosti i duhovnim pomagaima na Onoj strani koji vas nikad ne napu taju, ak ni u najmranijim trenucima kad vi njih n apustite? Klijenti esto tra e da im pomognem da vrate svoj ivot na pravi kolosijek, to zapravo znai da ponovno budu u skladu sa svojim otiskom. Jedan od mojih najomiljenijih pr imjera bila je Pam. Kao samohrana majka u ranim tridesetima pristala je da bude strip-tizeta kako bi mogla pre ivjeti. Nemam ni ta protiv striptizeta. Problem je bi o u tome stoje Pam mrzila svaki trenutak svog posla, znala je daje to bila lo a od luka i htjela je da joj poka em sretniji put. Odgovor je odzvonio jasno i glasno. T rebali biste pisati knjige za djecu. Bila je u oku. Obo avala je djecu, ali nikad to nije poku ala, nikad nije ni pomislila da bi mogla pisati za djecu. Ja sam bila t ako sigurna da mije obeala da e poku ati i javiti mi stoje bilo. Nazvala me nakon est mjeseci. Napisala je nekoliko knjiga za djecu, ali nijednu n itko nije izdao. No jedan se agent poeo zanimati za njezin rad, pa onda za nju, z aljubili su se jedno u drugo i namjeravali su se vjenati. Rekla mije daje njezina karijera strip-tizete zauvijek pro lost. To je primjer koji dokazuje kako vraanje svomu otisku zna biti nagraeno raznim neoe kivanim nagradama. Jedno od pitanja koje mi ljudi naje e postavljaju tijekom tumaenja glasi: Kojaje svrha mog ivota? Budui daje ivot tako kompliciran, esto nudimo prekompliciran odgovor na t o pitanje. Zato evo najjednostavnijeg odgovora i onog koji se odnosi na sve nas, bez obzira na na e otiske: Volite Boga, inite dobro i onda umuknite i poite doma. 192 Ona strana i povratak 4. Uspjeh ao mi je to moram rei ne to stoje tako oito, ali glavni razlog za to se ljudi boje uspj ha jest zato to se boje da e im ga netko oduzeti. Zato se neki ljudi grevito dr e svo je verzije neuspjeha. Kod neuspjeha bar se mo ete tje iti time da nemate kamo osim p rema gore. alosno je zapravo koliko se bojimo uspjeha. Ako mi ne vjerujete, pitajte se to vam je lak e: rei nekomu da vam se dogodilo ne to lijepo ili da vam se dogodilo ne to lo e? A kad govorite o onome lijepome, kucate li u drvo, bojite li se govoriti o tome kako ne biste to urekli ili se ponete ispriavati i/ili dodajete neku manje lo u vije st u razgovor koja e poslu iti kao protute a dobrim vijestima? Istina je da nitko ne voli hvalisavce. No postoji razlika izmeu podijeliti dobre vijesti o sebi i njima lupati ljude po glavi. Sljedei put kad budete imali dobre vijesti koje elite podijeliti, poku ajte to uiniti bez isprika i praznovjernih dodat aka. Glasno i jasno recite koliko ste zahvalni i onda promijenite temu. Ako oko vas ima onih koji se ne mogu radovati va em uspjehu i/ili kao da vam zamjeraju, nj ih se klonite. Toka. Ako pristajete na prijateljstva koja lijepo funkcioniraju sa mo kad vam ne ide ili koja u vama izazivaju osjeaj krivnje kad vam ide, onda se r adije dru ite s neprijateljem. To se odnosi i na osobe koje vas uvijek podsjete kako dobra vremena i uspjeh nik ad ne traju. To je injenica samo ako vi vjerujete daje to injenica. Ako svim srcem i du om vjerujete da iza dobre vijesti uvijek slijedi lo a ili daje logian slijed po slije uspjeha neuspjeh, onda ete pokrenuti nebo i zemlju kako bi se to dogodilo. Pazite da sami sebi ne pucate u nogu, a nemojte ni drugomu dopustiti da to uini. No mnogo toga ovisi o tome kako definirate uspjeh. Ja osobno ne vjerujem da on i ma bilo kakve veze s novcem, vrstom posla, veliinom kue, vrstom odjee koju nosite, autom koji vozite. Poznavala sam ludo uspje ne osobe koje su se valjale u novcu i ludo uspje ne osobe koje nisu imale ni centa. Uspjeh ivi u na em duhu. Nigdje drugdje. Ako sebe opisujete bilo ime osim integritet om, aktivno u, hrabro u, dubinom, znati eljom i suosjeanjem duha, onda imate jo posla p e nego to iskreno o sebi mo ete rei da ste uspje ni. Dobar nain za mjerenje vlastita na pretka jest da se pitate to biste bili da sutra ostanete bez karijere, braka ili odnosa, bankovnog rauna, kue, auta i bilo

JL Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 193 ega izvanjskog s ime se poku avate identificirati. Ako ne znate odgovor na to pitanj e, nai ete ga ako istra ite, njegujete i pro irite svoje duhovno ja. To je ono to vi je ste. To je va identitet. Sve je ostalo odjea i minka. Sretan, zdrav i aktivan duh n ajvei je osjeaj sigurnosti koji ete ikad iskusiti zato stoje to dokaz uspjeha koji vam nitko ne mo e oduzeti. Jo jedno dobro mjerilo stvarnog uspjeha jest ovo: Kako ije , tako e i eti. Ako kad to ujete, pomislite: Nadam se daje tako! onda estitam. Na pravom ste putu. Ako kad to ujete, pomislite: Ajoj! onda vam savjetujem da se potrudite da to promij enite. Bez obzira na to to ste uinili, nikad nije kasno. Sve dok di ete nikad nije p rekasno. I jo posljednji dokaz da ne izmi ljam. Pitajte bilo koga tko je duhovno sretan, zdr av i aktivan je li ikad iskusio strah od uspjeha. Nee imati pojma o emu govorite. 5. Izdaja Ova mi tema te ko pada jer znam iz prve ruke kako je kad te netko izda. Zaklinjao se da me voli, a istodobno zamalo da me nije uni tio. No najte i oblik izdaje jest izdaja samoga sebe. Sebe mo emo izdati na niz naina, tak o da zanemarimo signale koje sebi aljemo ili tako da dopustimo da na nas utjee ono to ja nazivam determinizmom. Jednostavno reeno, determinizam znai dopustiti da net ko drugi nasumce odredi tko ste bez obzira na to ima li dokaze koji e poduprijeti takve injenice ili ne. Na primjer, jedna od mnogih injenica koje mije majka govorila dok sam odrastala jes t da nisam stvorena da budem ena s karijerom. Moja jedina nada da uspijem bila je da postanem kuanica i majka. Svakako, ja volim kuhati, ureivati kuu i brinuti se z a svoj dom, kao i za sve ostale stvari vezane za kuu. Biti majka i baka najvea je radost mog ivota. Ali zamislite kako bih samo izdala sebe i svoj duh da sam dopustila da mi njezin determinizam uskrati gotovo pedeset godina dru enja sa svima vama. Neki dan ula sam kako neki medij govori da su mu tumaenja nain zarade. Zamalo da nisam udarila nogom u televizor. Nain zarade? To je ast! Bo ji dar! Da sam 194 Ona strana i povratak dopustila da takav dar ostane neizra en kako bih mogla biti kuanica i majka, to uklj uuje do ivljaje koje je vrijedilo iskusiti i koji su me ispunili, izdala bih ijamu sebe na najgori nain. Izdajemo sebe ako bilo komu, ak i sebi, dopustimo da nehotice odreuje to bismo treb ali biti i koje su na e zami ljene granice. Izdajemo sebe ako bilo komu, ak i sebi, d opustimo da nas poni a-va, zlostavlja ili tjera da posumnjamo u svoju dobrotu i po tencijal. Izdajemo sebe ako bilo komu, ak i sebi, dopustimo da nas odvoji od na ih darova, na ih snova i radosti Bo je moi u nama. Evo jednostavne vje be koja e vam pomoi da ponete sebe primjeivati i da odbijete bilo kakvu vrstu izdaje sama sebe. Svaki put kad ujete sebe da ka ete ili pomislite bilo koju reenicu koja poinje ovako: Uvijek sam htio/htjela... zapi ite je. Nastavite dovr vati reenicu sve dok nemate pet zavr etaka bez obzira na to treba li vam za to neko liko sati, dana ili tjedana. Onda naite nekoliko mirnih trenutaka i krenite popis om i ispod svakog zavr etka napi ite iskreni odgovor na pitanje: Za to to nisam uinio/la ? Ispod toga napi ite iskreni odgovor na pitanje: Za to to sad ne uinim? Odmah ete pre nati prave razloge od bezveznih izlika. S vremenom nastavite dodavati svom popis u. Ako ni ta drugo, ova e vje ba biti izvrstan nain da ostanete u dodiru s vlastitim s novima i ciljevima i poslu it e kao podsjetnik kako nikad nije prekasno da ih ispun ite. Treba mnogo rada, discipline i vjere u sebe i u Boga, ali mo ete sprijeiti i/ili pr eboljeti izdaju samog sebe. Ali nije tako lako preboljeti izdaju nekoga koga ste voljeli i komu ste vjeroval i. Voljela bih da vam mogu obeati kako vas nitko nee izdati ako ste dovoljno pamet ni, dovoljno budni, dovoljno oprezni, dovoljno dobri. Ovako vam mogu samo obeati da vi to mo ete pre ivjeli ako vam se dogodi, ako ni ta drugo, kako ne biste onomu tko vas je izdao dali dodatno zadovoljstvo da vas uni ti. Na alost, dobre je ljude najl ak e izdati iz vrlo loginog razloga. Mi vidimo svijet samo svojim oima i pretpostavl

jamo da svi misle kao mi. Ne pada nam na pamet da pripazimo na izdaju, la i i no u lea, osobito ne od osobe koja tvrdi da nas voli. Prije mnogo godina moja mije duhovna vodilja Francine rekla da iza svih izdaja s toje dva osnovna motiva - pohlepa i ta tina. Poku ala sam je uvjeriti i dokazati joj da ima krivo, ali kad svaku priu o izdaji li ite ukrasa i dodataka, ima pravo. Pos rijedi su ili pohlepa ili ta tina ili ijedno i drugo. Mnogi od nas ne bi cijenili pohlepu i Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati ta tinu vi e od ljubavi. Meutim, ima onih koji nikako da shvate kako ljubav, kada se osjeti i izrazi u svom najbo anskijem obliku, automatski smanjuje pohlepu i ta tinu i one postaju ono to u biti i jesu - sitne, isprazne i kratkotrajne gluposti. Ne znam za vas (zapravo znam), ali prilikom svog posljednjeg daha na ovoj zemlji i na putu doma radovat u se spokoju koji donosi znanje da sam voljela i dobro volje la. Te ko je zamisliti da mo ete mirno le ati i misliti: Pa, mo da i jesam sama i svi do kojih mije bilo stalo mo da me mrze, ali bar sam bila pohlepna i ta ta. Na alost, sumnjam da vam ja moram dati primjere izdaje jer pretpostavljam da ste j e ve sami iskusili. Ako su moji klijenti dobar pokazatelj, onda se to dogaa svaki dan, i to najdra im i najbistrijim ljudima. Tu su brani drugovi koji odlaze zbog ml ae i/ili bogatije alternative. Pohlepa i ta tina. Tu je najbolji prijatelj koji izn evjeri va e povjerenje kako bi srozao va ugled i popravio svoj posjedovanjem privil egiranih podataka. Pohlepa i ta tina. Tu je i moje iskustvo: mu koji vi e nije ivio sa mnom, ali koji se bez mog znanja koristio mojim imenom i ugledom da bi na ilega lan nain privukao investitore u poslovni pothvat koji ne mo e propasti. Pohlepa i ta ti na. (Neka se zna da sam tim investitorima vratila svaki cent koji su ulo ili.) Pria ma nikad kraja. A na alost, susret s izdajom bar jedanput u ivotu ne mo e se izbjei. Oporavak od izdaje vrlo je slian oporavku od smrti voljene osobe. Pro ivljavate raz doblje poricanja, tuge, bijesa, samosa alije-vanja, okrivljavanja sebe. To se ne m o e izbjei, ali imajte pred oima va an cilj - dopustite sebi da to osjetite kako biste to izbacili iz sebe i kako ne biste postali toliko opsjednuti izdajom da ne mo et e krenuti dalje. ivot tee dalje poslije izdaje. Znam to govorim. Evo nekoliko naput aka, neke sam od njih morala nauiti na te i nain: Odgovor na pitanje: Kako sam mogao biti tako naivan/glup/ slijep? glasi: Zato t o ste vjerovali da svi misle i osjeaju kao vi. Ali to nije tako. Vrlo jednostavno. Postoje dobri ljudi kao to ste vi, ali to se br e saberete i maknete, to ete ih br e n ai. Odgovor na pitanje: Kako su mi to mogli uiniti ako me vole? glasi: Njihov duh im a du i put pred sobom nego to imate vi, inae ne bi toliko malo cijenili ljubav. To je lekcija koju oni moraju nauiti, to mo da uspiju, a mo da i ne u ovom ivotu. Nije va po ao da ih uite, eljeli to oni ili ne. Nee ni ta nauiti sve dok ne budu spremni, isto ka o to ni dijete u vrtiu nije 795 796 Ona strana i povratak spremno uiti o nuklearnoj fizici. Dugo i iskreno pogledajte ne u osobu kakva ste htjeli da ona bude, nego u osobu za koju dokazi potvruju daje takva, prepoznajte daje do lo do izdaje zbog njezinih duhovnih ogranienja, a ne zbog va ih i onda to otp ustite. Izreka Djela govore glasnije od rijei postala je takav kli ej da smo gotovo i zaborav ili koliko je to va no. Kad ono to netko ka e protuslovi onomu to ini, istina je svaki put oita u pona anju. uti rijei volim te od nekoga tko vam zabada no u lea ne znai bav poput no a u lea. To znai: Ova me osoba namjerno eli povrijediti, a to nije ljubav O osveti je mo da zabavno ma tati, ali ona ne dolazi u obzir. U istonjakoj filozofiji postoji izreka koju obo avam: Ako kreete s namjerom da se osvetite, iskopajte dva gr oba - jedan za osobu o kojoj je rije ijedan za sebe. Najvei je problem kod osvete to ona zahtijeva va e vrijeme, misli i energiju. Kad vas je netko izdao i nanio vam toliko boli, zar ne mislite da ste odvojili dovoljno svog vremena, svojih misli i energije i da to ne morate jo produ iti i dati mu jo vi e svoje snage obraunavajui se s njim? Nemojte se zavaravati: dokle su god takvi ljudi u sredi tu va e pozornosti, a ljete im poruku da oni imaju mo i va nost u va em ivotu. Uostalom, najvea uvreda nekomu nije mr nja, nego ravnodu nost. Da odmah ra istimo ne to vezano uz pra tanje. Dobra duhovna osoba ne mora nu no pra tati s

e i sva ta to joj netko uini. Nemojte se muiti s nerazumnim oekivanjem da ne mo ete kre uti dalje ili nai mir ako vas je netko izdao dok niste oprostili. Mo ete. Nain kako mo ete krenuti dalje i nai mir jest da u svoje molitve ukljuite ovu reenicu: Ovo je pr evi e za mene, Bo e. Ti to sredi. I On e to uiniti. Raunajte s time. U meuvremenu vi ete se baviti drugim stvarima, jer imate pametnijeg posla nego tratiti i jednu dodatnu minutu na nekoga tko je dob io priliku, ali je zabrljao. 6. Usamljenost Ljudima koji se boje usamljenosti uvijek je te ko prihvatiti ovo to u rei, ali to je istina. A oni koji nemaju problema s njome, po. dr at e me u tome, Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 197 Lijek za usamljenost nema nikakve veze s drugim ljudima. Lijek za usamljenost je u vama. Za to biste se onda bojali neega to mo ete sami kontrolirati? Nemojte brkati biti sam s usamljenosti. Mo ete biti sami, a da se nimalo ne osjeate usamljeni, a mo ete biti duboko usamljeni u sobi punoj ljudi. Prvo pitanje koje p ostavljam klijentima koji ele nauiti istra ivati svoju duhovnost jest: Mo ete li provod iti vrijeme sami sa sobom? Ako ne mo ete, to je prva stvar na kojoj moramo poraditi jer ako znate provoditi vrijeme sami, to znai da znate i da vam se svia tko ste, a da ne morate tra iti tua mi ljenja da biste imali svoje mi ljenje o svom identitetu. Tek kad stignete na prag duhovnosti kao cjelovita osoba, mo ete u cijelosti primit i radost, ljubav i mir koje duhovnost nudi. Kronina je usamljenost praznina u va em duhu koju nitko ne mo e ispuniti osim vas. To ne znai da nam s vremena na vrijeme ne nedostaju odreene osobe koje volimo, zvuk poznatoga glasa, da nemamo potrebu za smijehom, poticanjem i optimistinim rijeima koje nam nude prijatelji i voljene osobe. Ali kronina usamljenost, usamljenost ko ja vas pro ima znai da niste ni poeli otkrivati koliko ste, sami za sebe, zanimljivi , duhoviti, moni, znati eljni, puni ljubavi, uviavni, zabavni i kreativni bez obzira na to znaju li to drugi ili ne. Dva su razloga koja nas tjeraju da svladamo strah od usamljenosti, osim onoga da nas ona dovodi do depresije, tjeskobe i bolesti. Kao prvo, ako se oslanjamo na druge kako bismo se imali s ime identificirati i ka ko bismo mogli odrediti tko smo, dovodimo se u stra an polo aj da preuzimamo identit et kad je to nekomu drugomu zgodno. to bi bilo kad biste nazvali sve na koje se o slanjate da biste potvrdili svoju osobnost, a oni su svi zauzeti ili nisu kod kue ? Znai li to da prestajete postojati dok vam se netko ne javi? A to ako su lo e rasp olo eni i eksplodiraju bez razloga? Znai li to da ste bezvrijedni idiot sve dok ih ne proe? Koliko ljudi poznajete koji su toliko ovisni ili ija su mi ljenja sjajnija i tonija od va ih? Kao drugo, ako mislite da se usamljenost mo e izlijeiti tako da imate nekoga uz seb e, onda niste dovoljno izbirljivi koliko biste trebali biti. Grozim se same pomi sli koga biste bili voljni podnijeti samo kako ne biste bili sami. Sagledajte to ovako: ako ne poznajete sebe istinski i ako se sami sebi ne sviate, to znai da ka d ste sami, prisiljeni ste provoditi vrijeme sa strancem za kojim niste osobito ludi. Umjesto da pogor avate problem uvlaenjem osoba koje ne 198 Ona strana i povratak poznajete i koje vam se ne sviaju, za to se ne biste sprijateljili sami sa sobom? Putem ete otkriti zanimljivu ironiju. to vi e u ivate u samoi, to e vi e ljudi htjeti p oditi vrijeme s vama. Ako prigovarate kako ste usamljeni i deprimirani, time sam o ogla avate da ste prilino dosadno dru tvo, to znai da ba i nee biti navale prijatelj Kad postane oito da vam je ugodno samima sa sobom, tad ljudima aljete poruku da st e mo da zanimljiva, poticajna osoba koju se isplati pobli e upoznati. Potrebno vam je samo da vas netko lagano gurne u pravom smjeru i da se pokrenete . Podsjetila bih vas daje sklapanje prijateljstva sa samim sobom lak e i jeftinije nego sklapanje prijateljstva s drugim ljudima. Ne morate usklaivati rasporede i nema telefonskih rauna. Svakog dana, dok ste pod tu em ili dok se vozite na posao ili dok kuhate veeru ili radite bilo to drugo to ne zahtijeva da ukljuite mozak, postavite si pet kviz-pitan ja koja biste postavili osobi koju elite bolje upoznati. Iz bilo kojeg podruja. Je dino je pravilo: nema gledanja u tue odgovorel Nas ne zanima to drugi misle, je li

to jasno? Ovdje se radi o vama. Ako je odgovor na bilo koje pitanje Ne znam, nast avite razmi ljati o tome dok ne saznate. To i jest svrha - to e vam pomoi da nauite k ako ne samo da imate vlastita mi ljenja nego da su ona isto toliko vrijedna i zani mljiva kao i tua. Za poetak ja u vam postaviti nekoliko pitanja, a onda prepu tam vama da si postavlja te pet pitanja svaki dan, sve dok vam to ne prijee u naviku i postane ne to emu se r adujete: to mislite o fizikom ka njavanju djece u koli? Za to? Tko je va omiljeni umjetnik? (Ako je odgovor: Ne znam, sigurno postoji galerija ili muzej u va oj blizini ili kakav lanak o umjetnosti u novinama. Ako je odgovor: Mrzi m umjetnost, zar ste doista vidjeli dovoljno umjetnikih djela da biste imali takvo mi ljenje?) Koja je najbolja knjiga koju ste proitali u posljednjih est mjeseci? to vam se svid jelo u njoj? Jeste li proitali koju drugu knjigu istog autora i s istom tematikom ? Ako niste, mo da je danas pravi dan za odlazak u knji aru ili knji nicu. Koja su va a tri najomiljenija TV oua? Za to? Imate li prijatelje koji ih takoer vole gledati? Za to se ne dogovorite da skuhate ne to i gledate ih zajedno? Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 199 Svia li vam se rap glazba? (Ako je odgovor: Mrzim je, jeste lije ikad poku ali slu ati ili ste stvorili mi ljenje na osnovi neega o emu nemate pojma?) Kad biste mogli ii na odmor bilo gdje na svijetu, kamo biste oti li? Za to? Jeste li prouili ne to o tome mjestu? Ako ondje govore vama stranim jezikom, to ka ete na to da posudite ili kupite Berlitzovu audiovrpcu i da za svaki sluaj nauite neke osnovne rijei ili fraze? to mislite tko radi one krugove u itu? Ima li neki sport koji biste s u itkom rado nauili? Navedite tri stvari u kojima ste iznimno dobri. Navedite tri stvari koje u ivate raditi. Koliko je pro lo otkad ste ih radili? Kojoj se povijesnoj linosti najvi e divite? Za to? Tko je va omiljeni komiar? to mislite o operi? (Akoje odgovor: Mrzimje, jeste lije ikad slu ali?) Svia li vam se tajlandska kuhinja? (Ako je odgovor: Ne, jeste lije ikad ku ali?) Koja pitanja imate o Bogu? to inite kako biste na li odgovore? Koji je va horoskopski znak? Vjerujete li u astrologiju? Jeste li shvatili? Nema te teme koja je preopse na ili premalena, nema pogre nog odg ovora, samo neka su to va i odgovori. Pet pitanja na dan, svaki dan, i ne samo da e te ne to nauiti o sebi nego ako nastavite tako, postupno ete se sprijateljiti sami s a sobom i u ivati u vlastitom dru tvu. A kada se to dogodi, obeavam, vi e se nikad neete bojati usamljenosti. 7. Bolest O ovoj smo temi podrobnije govorili u poglavlju o va em zdravlju, ali sad je va no n aglasiti jednu stvar vezanu uz strah od bolesti. 200 Ona strana i povratak Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 201 Potencijalnu bolest mo ete pogor ati ako se brinete jer time dodajete nezdravi stres onomu s ime se va e tijelo bori. Bolest je tako prirodan dio k/otnog iskustva daje unosimo u svoju kartu prije neg o to doemo ovamo. Kao i sve negativnosti zapisane u na oj karti, bolest nam slu i kao izazov koji uimo svladati, fiziki i duhovno, a ne da bismo u ivali u njoj, da budemo njome opsjednuti ili pak da pretpostavimo kako je ona dio na eg identiteta. Sigurno ste ve upoznali ljude koji kad se predstavljaju, govore o svojoj bolesti. Zdravo, ja sam Susie. Oprostite to epam. Uklije tio mi se disk. Ja sam John. Vjerojat o ste primijetili da mije ruka slaba kad se rukujem. Imam sindrom karpalnog tune la. Doe li vam da ka ete: A tko vas je pitao? Bio je sluaj u Kali-forniji o kojem su s i izvje tavali: netko se borio za pravo da dobije registarske tablice HIV POZ. Nai zgled se postavljalo pitanje je li to stvar lo eg ukusa, no pravi se problem krio u tome da to vi e istiemo neku bolest ili fiziki problem kao dio sebe, to ga se vi e dr mo i odbijamo ga otpustiti, i to zato to se nerado odriemo neega stoje postalo dio

na eg identiteta. Molim vas, nemojte me pogre no shvatiti. Ne ka em da ne trebate shvaati svoje bolesti ozbiljno. Slijedite preporuke najboljih lijenika koji su vam dostupni. Idite na redovite preglede. itajte o zdravstvenim problemima. Jedite pametno, vje bajte i os lu kujte svoje tijelo kad vam govori da mu je potrebna odreena briga. Ali imajte zd ravlje pred sobom. Vi niste tijelo, jednako kao to niste auto koji vozite ili kua u kojoj ivite. Mo ete li zamisliti kako bi bilo kad biste se predstavljali ovako: Zd ravo, ja sam Susie. Radijator mi ne radi. Ili ovako: Ja sam John. Trebam novi krov . Strah od bolesti ili njezino neprekidno ukljuivanje u na e razgovore ne to je poput o ne naredbe: Sljedeih pet minuta nemojte razmi ljati o slonovima. Vjerojatno neete toli ko razmi ljati o slonovima tijekom cijelog ivota koliko u tih pet minuta. Zapamtite , va um registrira sve to ujete, ak i va e rijei, i sve to utjee na njega. Ponavljaju e mi dobro preko Boli me glava ili boli me do Znate, dobijem svaku prehladu ili grip u koja kru i! svom umu stalno govorite da tijelu prenese poruku neka bude bolesno o nako kako mu sugerirate. ak ako elite biti pozitivni i ponavljate: Ne elim biti bole stan, ne elim biti bolestan, ne elim biti bolestan! neprestano svom umu prenosite r ije bolestan, a onda i svom tijelu. Umjesto toga, preokrenite to u ovakvu reenicu: Bit u zdrav, bit u zdrav, bit u zdrav! i va um i tijelo nagradit e vas. L Evo brze vje be koja vam mo e pomoi oko fizikog problema dok ne dobijete odgovarajuu me dicinsku pomo. Ujedno slu i kao izvrstan podsjetnik da ste vi i va e tijelo odvojeni jedno od drugoga. Nedavno sam i ja upotrijebila ovu vje bu. Neu vas zamarati pojedi nostima, ali mislim da e vam rijei zubni korijen i zrakoplov dovoljno doarati situa ciju. Da nije bilo ove vje be, vjerojatno bih otela avion da to br e stignem do najbl i eg zubara ili bih ponudila stjuardesi bilo koji iznos da mi uini uslugu i odsijee mi glavu. No uspjela sam pre ivjeti bez nekih veih meunarodnih incidenata. Kad osjetite bol i prve simptome bolesti, nemojte se zgriti! Opustite se i di ite. Opustite se i di ite. Opustite se i di ite i tra ite Boga da vas za titi bijelom svjetlo u Duha Svetoga sve dok vas svjetlost potpuno ne obavije. Onda zamislite kako ta sj ajna bijela svjetlost polako mijenja boju u toplu, iscjeljujuu zelenu. I kad ste oba-vijeni tom zelenom svjetlo u, skupite bol ili bolest u vatrenu kuglu i zamislit e kako se uzdi e nekoliko centimetara iznad va eg tijela i ulazi u olovnu kutiju. Ci m je ta vatrena kugla u olovnoj kutiji, hermetino je zatvorite, zapalite fitilj k oji vodi do kutije i raznesite tu bol ili bolest. Olovna kutija za titit e vas i on e oko vas, a eksternalizacijom boli ili bolesti te detonacijom poduzimate korake da se lak e nosite s njom. Nemojte me pogre no shvatiti. Bol je i dalje bila prisutna i nisam nikad bila tako sretna to vidim zubara. Odjurila sam ravno s aerodroma u njegovu ordinaciju. Ali da nije bilo vje be, iznijeli bi me iz zrakoplova bez svijesti. Vi e o bolesti govori se u etvrtom poglavlju. to vi e itate, uvjerit ete se kako imate i e kontrole nad bolesti nego to mislite. Logika koja stoji iza toga jednostavna je : Ne bojimo se onoga za to znamo da mo emo kontrolirati. 8. Starenje Kao to se mo emo odbiti identificirati s bole u, mo emo se odbiti identificirati sa svoj om ivotnom dobi, osobito nakon to su John 202 Ona strana i povratak Glenn, Betty Ford, Walter Cronkite i mnogi drugi dokazali da se starost ne mo e de finirati. Jednom sam upitala svoju duhovnu vodilju za to uope starimo. Za to ne odaberemo lijep u, vitalnu dob, recimo trideset godina, i onda ne ostanemo tako dok ne umremo? N jezin odgovor neu nikada zaboraviti: Oni koji su zapisali starost u svoj otisak uin ili su to jer starenje nosi sa sobom dovoljno umora da ovjek po eli ii doma. To ne zn ai da bismo svi kad kucne as trebali skakutati do lijesa viui hura. Ali sa svoje ezde set dvije poinjem shvaati stoje htjela rei. Jo nisam umorna i nisam spremna otii. Jo imam mnogo posla i unuad koju elim razmaziti . Ali kad bih danas umrla, mogu iskreno rei da bih krenula doma bez ijednog prigo vora. Moj je put bio doista udesan i nijedan dan nisam potratila, a to je najbolj i lijek za strah od starenja. Provedite svaki dan kao da vam je posljednji na ov oj zemlji i tako ete odagnati mogunost da vam starost bude ispunjena aljenjem.

Ima nekih stvari vezanih uz starenje koje mi se sviaju, a koje mi nitko nije prij e spomenuo. Kad sam bila tinejd erka, voljela sam ii na ples i vraala bih se u dva ili tri ujutr o. Zapravo, smatrala sam daje plesanje do dva ili tri ujutro nu no kao i disanje. Moja je baka tad imala osamdeset godina i bila je u krevetu i duboko spavala kad sam ja tek odluivala to u odjenuti. Obo avala sam je i bilo mi ju je ao. Jadna baka A da. Sigurno je udila za plesom, uostalom tko normalan ne bi elio ii na ples? Ali on a nikad nije htjela, oito jer je bila pre-stara i nije vi e mogla izdr ati. Pomislila sam kako je starenje nepravedno i bolno. Otad sam otkrila jo jedan razlog za to baka Ada nije udila za plesom u svojim kasnim godinama - nju to uope nije zanimalo. ak i sad kad sam dvadeset godina mlaa nego s toje ona bila tad kad sam je sa alijevala, vjerujem da bih se sna la na plesnom podi ju. Ali buan klub pun ljudi u dva ili tri ujutro? Kao ni baka Ada, nisam prestara . Jednostavno ne elim. Zanimaju me neke druge stvari koje me isto toliko uzbuuju k ao ples neko. Nije li to prelijepo i s duhovne strane milostivo to s godinama doista sazrimo i dublje sagledavamo svijet? Nije li predivno to mislimo daje igra skrivaa prava stv ar kad imamo pet godina, ali zato ne pozivamo prijatelje doma da bismo se toga i grali kad imamo ,.. ifidfiset godina? Nije li luksuz biti dovoljno star da, za raz liku od Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 203 na ih tinejd erskih dana, na im ivotima vi e ne upravljaju hormoni? Niti e nam itko vi e da smo premladi da bismo znali stoje ljubav. Jeste li poeli cijeniti onaj postupn i, ali neizbje ni uvid da ono to drugi misle o vama nije ni pribli no toliko va no kao t o je ono to vi mislite o sebi? Starenje takoer nudi savr enu i neoborivu izliku za stvari koje vam se ne rade. Pre l a sam cijeli svijet trudei se pokazati da sam dobar i zabavan roditelj. Kao baka, kada mi se ne da penjati na neke ru evine ili uzimati sate iz paraglidinga, mogu se lako izvui sa: Hvala, ali nisam vi e dijete. Pazim da upotrijebim tono te rijei. Nikad neu rei: Prestara sam ili U mojim godinama ao daje starost ne to to ograniava ili zbog ega se moramo ispriavati. Ponosim se svoji m godinama. Zaslu ila sam svaku minutu svakog dana svake godine i tako u nastaviti sve dok ne poem doma. Ako vam je te ko povjerovati da ono to ka ete na glas o sebi mo e imati dramatian uinak na to koliko se mladim ili starim osjeali, to je u redu. Ali poku ajte tri kratka mjeseca zauzeti stav da ste stari onoliko koliko elite biti, b ez obzira na to mislili vi tako isprva ili ne. Mislim da ete shvatiti kako to ipa k stvara uzbudljivu razliku u va em odu evljenju prilikom ustajanja iz kreveta svako g jutra. Oito je da je dio na eg straha vezan uz brigu za na e tijelo i razvoj mehanikih proble ma. Nitko od nas ne eli biti nesposoban. Ali starenje je jo jedan dobar razlog da se podsjetimo kako mi nismo tijelo. Mi smo duh koji je bio ovdje ve bezbroj puta, onaj isti koji je napisao otisak prema kojem sada ivimo i onaj koji sadr ava bo ansk o obeanje vjene Bo je ljubavi koja nas eka s One strane. A to se tie tijela u kojem putujemo - tono, poput automobila, treba mu vi e njege to j e vi e kilometara pre ao. A ako me poznajete, onda znate da nemam ni ta protiv ako se iznova lakira i ako se poprave udubine i ogrebotine. Da budem iskrena, lak e je iz gledati mlae nego podnositi bilo to to e izazvati nelagodu, osobito ako se ne to mo e p duzeti protiv toga. Prema tome, sve dok nema zabrana i ogranienja za moju boju za kosu, lak za nokte i minku i sve dok nije osobama iznad pedesete zabranjena plas tina kirurgija, ja u sebe smatrati djelom u stvaranju. 204 Ona strana i povratak 9. Gubitak Ako ste ikad izgubili voljenu osobu, znate koliko je to razorno. Iako sam sigurn a da ivot na Onoj strani postoji, i ja sam pretrpjela duboku alost, ne za onima ko ji su oti li, nego za sobom, koja sam ostala odvojena od njih u drugoj dimenziji i ako znam daje to samo privremeno. alovanje je doista bolan i duboko osoban proces koji nas ostavlja praznima, tupim a i ljutima. Traje koliko traje - ni vi e ni manje. To nije ni ta novo, samo podsjet nik onima koji poku avaju pomoi nekomu tko tuguje. Trebati ovdje ni ta ne znai - kako b se trebali osjeati, to bi trebali raditi, kako daleko bi trebali biti na putu k op

u, kad bi trebali osjeati potrebu za dru tvom. Shvaam potrebu da se voljenoj osobi ubl a i tuga, ali u biti ljudske prirode le i istina daje bolno i zastra ujue biti svjedok tuge i esto na i poku aji prije slu e tomu da sami sebe utje imo negoli druge. Najvea pom koju mo ete pru iti voljenoj osobi koja tuguje jest da po tujete njezinu tugu, ali i d a budete uz nju kako bi se imala na koga osloniti dok ne bude spremna sama zakor aiti dalje. Ako prekinete proces alovanja prije nego stoje osoba uspjela do kraja izraziti i iskusiti svoju tugu, to mo e biti opasno za zdravlje te osobe. Jednom sam to poku al a prije mnogo, mnogo godina. Odluila sam da sam dovoljno jaka i neuni tiva da bi me zaboljelo pa sam pohranila bol duboko u sebe i napunila svoj raspored svakakvim beznaajnim poslovima koje sam mogla nai i koji su me zaokupili. Platila sam odvra tnom upalom bubrega. Kao i svaka mona emocija, energija tuge mora nekamo otii i ak o nije odraena do kraja i otpu tena iz tijela, kad-tad, prije ili poslije platit ete za to. Zato budite strpljivi kad se radi o alovanju, bilo va em ili onih oko vas. Sjeam se da sam se vozila iz bolnice nakon to mije otac umro i pomislila kako svi ti ljudi na cesti mogu mirno ii svojim putem, kao daje to dan kao svaki drugi, a svijet se oko mene ru io. Sjeam se da sam navratila u trgovinu na putu doma i da sa m hodala kao u bunilu dok me potpuni stranac nije zaustavio s bunim, glupim, ali vjerojatno dobronamjernim: Hej! Bit e bolje! Najradije bih ga bila pregazila kolici ma, ali bilo je previ e svjedoka. Ali otkud je on mogao znati? ak i danas mislim da bismo trebali opet uvesti crnin u ili crne vrpce ili bilo koji drugi nain da se oni koji tuguju mogu odmah prepoz nati i da bi im drugi mogli iskazati po tovanje, dati mjesta i pru iti razumijevanje koje zaslu uju. Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 205 Ma koliko agonije prouzrokovao gubitak, to vi e razumijemo duhovni aspekt onoga to s e dogodilo, to emo biti spokojniji i manje emo kriviti Boga to nam je oteo nekoga k oga volimo. Kad ka emo: On ih je uzeo, to ispada kao da to Bog ini nasumce i da je se bian, osobito kad je rije o djetetu. Ne ide to tako. ak i najmanje dijete u sebi no si vjeni duh koji je stvorio otisak na Onoj strani prije nego stoje do ao ovamo, a taj otisak ukljuuje i smrt. Nije na nama da poku amo shvatiti tui izbor i razlog za to. Na e je da ga po tujemo kako najbolje znamo, makar nam se to inilo okrutno i nepr avedno. Bog ne uzima nas ili nama voljene osobe protiv na e vjene volje. On nam jedno stavno poma e u stvaranju i ivljenju na eg otiska i dovoljno nas voli da hoda s nama i da nam uva duh. Imala sam bezbroj klijenata koji su se toliko bojali izgubiti voljene osobe da s u emocionalno ostali nedostupni kako bi se za titili od boli koju donosi gubitak. Na kraju, oni sebi i voljenim osobama samo uskrauju radost duhovne intimnosti i u mjesto da su za tieni kada doe do gubitka, preostaje im samo da se bore s krivnjom i aljenjem za svim onim to su propustili. To je kao da se bojite potresa i cijeli iv ot provedete ispod okvira vrata ili kao da ivite u jugozapadnom dijelu podruma u sluaju da naleti tornado. ivoti kojima vlada strah, ak i strah od neega tako porazno g kao stoje gubitak, jesu ivoti kojima su uskraeni mir, sloboda, ljubav i suosjeanj e koje bi ovaj svijet pru ao kad bismo samo imali strpljenja i ne bismo tra ili ni ta vi e. Jedan klijent koji me duboko dirnuo zvao se Bernie. Bio je shrvan od tuge nakon gubitka ene s kojom je preveo trideset i dvije godine. Uz neizrecivu tugu koju je osjeao, muilo gaje i to to iako je volio svoju enu, emocionalno se uvijek dr ao na ud aljenosti i nikad joj nije rekao koliko je zapravo voli. Tijekom tumaenja otkrila sam razlog tomu. Kao dijete Bernie je jednom rekao svojoj majci koliko je voli. Tri dana poslije iznenada je umrla. Zakljuio je kako rei nekomu da ga voli znai da e ta osoba nestati. A on toga uope nije bio svjestan. Tijekom braka uskratio je se bi i svojoj eni istinsku emocionalnu intimnost zato to ju je volio. Ironino, ali is tinito. Dobra je vijest, naravno, da nikad nije prekasno rei voljenim osobama koj e su preminule sve to nam je na srcu. Bio je skeptian, ali pristao je da bar poku a. Tjedan dana poslije imao je, kako je on to opisao, san o svojoj preminuloj eni. U biti, ona gaje posjetila i tijekom njezina posjeta rekao joj je to osjea prema n joj i koliko gaje usreila. U tom snu ona gaje uvjeravala kako . m'kad nije sumnjala uto^ijimem^ 206 Ona strana i povratak

Istina je da nalazimo utjehu u znanju da nama voljene osobe i dalje ive u na em sjea nju i na em srcu. Ja jo veu utjehu nalazim u injenici da upijamo one kvalitete kojima se najvi e divimo u svim osobama koje dodirnu na ivot. Poput skupljaa upijamo ono na jbolje, a odbacujemo ono najgore u ljudima koji nas okru uju. Ne samo da se prisjea mo voljenih osoba nego im svojim ivotom odajemo aktivnu poast, a praznina koja je ostala iza njih mogla bi se izbrisati samo kad bismo obratili pozornost na koji nain oni ive kao dio nas. Svakim sam danom obogaena smislom za humor koji je moj ot ac imao, bakinom mudro u i blisko u koju imam s njezinim unucima, kao i nesvakida njim s uosjeanjem, velikodu no u, jedinstvenim uvidima, smijehom i hrabro u mojih velikih prija elja. ak su me obogatile one du e koje su napustile svoje tijelo i koje su, da bude m blaga, bile o teene. Na primjer, sve to sam dobro uinila kao roditelj mogu zahvalit i svojoj majci. U danoj situaciji upitala bih se to bi moja majka uinila i onda bi h uinila suprotno. Ako sebe sagledamo kao mozaik u kojem se, da bismo bili cijeli , isprepleu na e sjajne boje s bojama onih koji nam nedostaju, tada emo shvatiti da zapravo nikoga nikad ne izgubimo. No istina je da ne mo emo sprijeiti gubitke s kojima se moramo suoiti tijekom ivota. Meutim, ima nekoliko predivnih stvari koje mo emo initi kako bismo bili spremni na g ubitak i koje e nas dovoljno osna iti da to prebrodimo i pritom ostanemo itavi. Kao prvo, trebate odr avati postojee odnose s voljenim osobama i stoje vi e mogue ne o stavljati nedovr ene poslove. Nemojte to initi zbog voljenih osoba, inite to zbog se be. to se voljenih osoba tie, kad su na Onoj strani, nema nedovr enih poslova. aljenj e, srd ba, ljutnja i negativnost ne postoje kadjednom stignu doma. Ali srce me bol i kad ujem klijente da ka u: Je li znao koliko sam ga volio? Ili: Namjeravao sam se is priati zbog one glupe svae, ali nisam stigao. Sad je prekasno. Ili: Bojim se dajejo l jut na mene. Nemojte si to initi! Poka ite svoju ljubav i pomirite se danas, dok ste oboje ovdje, u ovoj dimenziji, i dok mo ete imati koristi od toga. Drugo to mo emo uiniti jest da odr avamo odnos sa svojom duhovno u - s bo anskom prisutn svom ivotu - i da budemo ivi, aktivni i uvijek dostupni. to smo vi e u dodiru sa svoj im duhovnim ivotom i svjesni Bo je ljubavi i mudrosti, to e nam biti lak e sjetiti se istine koju svi mi znamo u dubini du e, daje ak i najokrutniji gubitak koji nas pot puno shrva privremen. Ma koliko nam se to beskonano inilo dok se poku avamo oporavit i, za Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 207 vjenost to je tek treptaj koji je samo nekoliko trenutaka udaljen od nezamislive radosti ponovnih susreta kojima se trebamo veseliti kad se svi opet zajedno naemo na Onoj strani. 10. Smrt Znate li stoje doista udno? Ja znam da na duh nadilazi smrt. Vi znate da duh nadil azi smrt. Gotovo svaka religija na svijetu zna da na duh nadilazi smrt. A to je na najvei strah vezan za smrt? Potpuno uni tenje. Strah da emo kad umremo prestati post ojati. Zaboga, o emu se tu radi? Mi znamo bolje! Ili mo da mislimo da e duh svih ostalih na dii smrt, ali da na nee? Kao da u Bibliji pi e: Onaj tko vjeruje u Njega nee umrijeti, nego e se roditi u ivot vjeni - osim tebe. Ti e dobiti pet minuta i onda gotovo! Nije li to glupo? Ne postoji potpuno uni tenje duha. Toka. To mo emo zaboraviti. Ujedno vjerujemo daje smrt po definiciji ne to tako stra no da nas doslovno ubije. A li evo ne to nevjerojatno to sam nauila iz tisua regresija tijekom hipnoze. Nijedan k lijent s kojim sam radila nije toliko traumatiziran sjeanjem na smrt u pro lom ivotu koliko je traumatiziran raanjem u ovaj ivot. Zamislite proces raanja ako mislite d a vam ovo govorim kako bi vam bilo bolje. Iz mranog, sigurnog, toplog mjesta, gdj e mirno spavate, jedete i nikomu ne smetate, odjednom vas istiskuju kroz uski pr olaz, primaju vas hladne ruke ili hladan metal i i upaju vas u sobu punu jake svjet losti i stranaca koji viu, usklikuju i bulje u vas dok vas jedan od njih ne udari po stra njici i prekine vam dovod hrane. To ste ve pro li, inae ne biste bili tu. Sto je trenutak smrti u usporedbi s time? Takoer se bez potrebe brinemo za to kako emo umrijeti. Bitno je znati da kad pi emo svoj otisak prije nego to doemo ovamo, unosimo i pet izlaznih toaka - pet razliitih t enutaka kada mo emo prekinuti sa ivotom ovdje i vratiti se doma. Evo jednostavne an alogije. Odluite napustiti svoj dom koji volite da biste krenuli na ekskurziju. N e znate tono koliko e vam trebati da ispunite sve zadatke, ali znate da ne idete n

a ekskurziju, a da pritom niste osigurali mogunost povratka doma kad budete sprem ni. Prije nego to krenete na put, odredite pet mogunosti za povratak, u raznim faz ama tijekom ekskurzije. Recimo, rezervaciju za let doma nakon tjedan dana, kartu za vlak nakon godinu dana, kartu 208 Ona strana i povratak za autobus nakon pet godina, unajmljeno vozilo nakon dvanaest godina i rezervaci ju za krstarenje nakon dvadeset i pet godina. Obeali ste si da ma koliko ddili za domom dok ste odsutni, neete odustati od ekskurzije dok niste ispunili svoje zada ne ciljeve. Ako vam za to treba samo tjedan dana, ukrcat ete se u avion. Ako vam treba dvanaest godina, sjest ete u unajmljeno vozilo itd. Drugim rijeima, onih pet izlaznih toaka nije ni ta drugo do pet naina prijevoza koje rezervirate prije nego t o napustite dom i o vama ovisi koju ete toku od tih pet odabrati putem, a ovisit e o tome kad budete osjetili da ste nauili sve to trebate. Neke su izlazne toke oite. U asna nesrea, te ka bolest, ak i sudar koji ste izbjegli u osljednji as ili pad iz kolijevke, pri emu ste za dlaku proma ili o tar rub koji bi va s usmrtio, dobri su primjeri. No druge su izlazne toke toliko suptilne da ih mo da niste prepoznali - pogre no skretanje ili izlaz s autoceste, promjena ili otkazivanj e leta u zadnji as, ne to naizgled trivijalno to vas je omelo da napustite kuu kad st e namjeravali. Bili vi svjesni ili ne da ste pro li kraj jedne od moguih izlaznih t oaka, dio je ivotne arolije, a i Bo je, da sluajnosti ne postoje. Dok se oporavljao od ozbiljna pada s motora, moj dragi prijatelj zamolio me da g a hipnotiziram i vodim kroz detalje nesree jer se nije sjeao kako je i za to do nje do lo. Pod hipnozom se sjetio dvaju zanimljivih detalja. Jedan je bio njegova potp una svijest o tome da je odluio skrenuti s ceste i krenuti preko nasipa kako bi i zbjegao smrtonosan frontalni sudar s kamionom koji je jurio prema njemu pogre nom trakom. Drugi je bio glas (njegova duhovnog vodstva, kao to se poslije ispostavil o) koji mu je apnuo na uho: To je bio etvrti dok je dolazio k svijesti u kolima Hitn e pomoi. Molim vas, nemojte se uspaniiti ako se prisjetite izlaznih toaka u svom ivotu i shv atite kako ih je bilo etiri te da je sad pred vama peta i posljednja. Niste ih ra vnomjerno rasporedili kad ste stvarali svoj otisak. Desetljea mogu proi od jedne i zlazne toke do druge. Meni su se pojavile trea i etvrta izlazna toka u istoj godini. To je bilo prije dvadeset godina, a moja mi duhovna vodilja ka e da mi peta jo nij e ni na vidiku. Takoer mije objasnila da bez obzira na to koju od pet toaka odaberemo kao izlaz, m o emo birati i koliko dugo elimo dr ati u e koje nas ve e za ovozemaljski ivot. Bez oprem koja odr ava ivot i ostalih herojskih djela, odluka je na a i samo na a, s Bo jim blago vom, kad emo pustiti u e i predati se spokojnim i radosnim Deset stvari kojih se bojimo i za to ih se ne bismo trebali bojati 209 ponovnim susretima koji nas oekuju s One strane. Programirani smo da dr imo u e zbog voljenih osoba. Ali velik je to in nesebine ljubavi ako mo ete rei osobi koju volite daje vrijeme da pusti u e i da krene prema svjetlosti i domu. eljela bih jo ne to naglasiti. Uz nekoliko iznimaka, samoubojstvo nije jedan od izbo ra kao potencijalna izlazna toka. Samoubojstvo je u veini sluajeva prekid dogovora sa samim sobom, s na im otiskom i s Bogom. To ne znai da Bog osuuje na vjeni pakao on e koji su poinili samoubojstvo. Takvo to ne postoji i Bog takvo to ne bi nikad uinio . Ali kao to ste vidjeli u poglavlju Mrana strana, dugorone posljedice veine samouboj tava mogu trajati previ e ivota da bi se ono isplatilo kao trenutano izbavljenje. Kladim se da ste mislili kako u vam rei da se ne bojite smrti jer je ona prirodan p rijelaz i da idete na bolje mjesto. Oba su ta kli eja istinita, ali toliko se rabe da su mi odavno prestali biti izvor utjehe. Pretpostavljam da su i vama postali po malo otrcani. Ja imam izravnu vezu sa svijetom duhova pa ne morate meni vjerovat i na rije kad ka em daje smrt jo jedan fascinantni i slo eni korak na putu kroz vjenost , a i velianstveni ponovni susret s domom na Onoj strani. Vjerujte onima koji su u mrli i koji kroz mene oajniki ele da znate da su sretniji, zdraviji i vi e ivi nego ik d u nebeskoj Bo joj bijeloj svjetlosti koja nas sve oekuje. Znanje je mo. Sto god vas pla ilo, bilo to ukljueno u ovo poglavlje ili ne, umjesto da od toga bje ite, molim vas da se naoru ate znanjem o tome i da se s time suoite, l icem u lice. Pod blje tavilom svjetla ni ta ne izgleda tako zastra ujue. Svladavanjem s traha odabiremo ivjeti ivot u njegovoj punini, a ne provoditi ga u mraku, gdje do

nas ne dopire suneva svjetlost. Pretkazanja za novi milenij 2000. - 2099. Naravno da sam cijeli ivot znala da moj dar ukljuuje i sposobnost da predviam budue dogaaje klijentima, svojoj obitelji i prijateljima. No nisam se ozbiljno usredotoi la na taj dar za dobrobit dru tva openito dok me nisu prije trideset godina mjesne novine iz Campbella u Kaliforniji zamolile za popis pretkazanja za sljedeu godinu . To mije ujedno postao jedan od najkorisnijih zadataka i zadatak koji mije doni o najvi e zadovoljstva. Mogla bih ispuniti cijelu knjigu svojim pretkazanjima koja su se obistinila tije kom proteklih trideset godina i na sreu mediji su veinu zabilje ili - od televizije preko radija do novina i asopisa -tako da mo ete provjeriti njihovu istinitost i ne morate mi vjerovati samo na rije. Mnoga su pretkazanja bila korisna, za razliku od nebitnih podataka o skandalima i branim problemima slavnih linosti. No oni mi p oma u da budem na frekvenciji s onim stoje pred nama. Evo nekoliko primjera. Godine 1980., est mjeseci prije same tragedije, pretkazala sam stra nu avionsku nesreu na ika kom aerodromu O'Hare. Nekoliko dana nakon nesree primila sam pismo od stanovitog Kenta Herkenratha, koji mije zahvalio to sam mu spasila ivot. Trebao je biti na tom letu, ali otkazao je put nakon stoje proitao moje pretkazanje. U ouu Leeze Gibbons dala sam agentu FBI-a Tedu Gunder-sonu imena petorice koj a su odgovorna za napad na Svjetski 212 Ona strana i povratak trgovaki centar dok je istraga jo bila u ranoj fazi i dok su vlasti jo poku avale nap raviti popis moguih osumnjienih. Da budem iskrena, pogrije ila sam u jednom slogu je dnog imena koje sam dala Tedu. Na sreu, bila sam dovoljno dobra i time je poeo moj odnos s FBI-em koji se otad samo produbio. Neposredno nakon otmice Polly Klaas izjavila sam da su inicijali njezina ubo jice R. A. D. Richard Allen Davi uhien je i osuen za njezino umorstvo. (Pollv Klaas bila je dvanaestogodi- njakinja iji su otmica i ubojstvo rezultirali veom svijesti kad je rije o zloinima nad djecom i njihovoj prevenciji te osnivanjem Naklade Klaas, koja se bori protiv nasilja nad djecom, napomena prev.) Jo imam pisma zahvale od ljudi koji su se odluili privremeno preseliti kad sam pretkazala udar uragana Andrew u Floridi i potres u Northridgeu. Mjesecima prije samog dogaaja pretkazala sam u ouu Mon-tela Williamsa krah tr i ta dionicama u listopadu 1997. godine; koktel od tri lijeka koji slu i kao inhibitor p roteaza, a koji e se koristiti u borbi protiv side; kratki sukob s Irakom potkraj 1 998. godine; la an prilog u 60 minuta (informativni magazin na TV postaji CBS, nap omena prev.) zbog kojeg e oni koji istra uju sluaj postati predmet istrage (la no izvj e e o kolumbijskim kraljevima droge zbog kojeg su se producenti emisije 60 minuta m orali ispriati); neuspjeli poku aj da se podigne optu ba protiv Hillarv Clinton itd. Zaudo, osim to povremeno potvrdi ili opovrgne pretkazanja koja mi sti u, moja duhovn a vodilja Francine uope nema veze s tim procesom. I ona i ja vjerujemo da njezina nemo da pretkazuje le i u tome to joj je te ko sagledati vrijeme u zemaljskim razmjer ima, tako da joj je veoma te ko razlikovati pro lost, sada njost i budunost. Iz odreenih razloga ona prepu ta pretkazanje Bogu preko mene. U biti, to je jednostavna, ali uzbudljiva vje ba. Uzmem olovku i papir i usredotoim se na odreenu temu - gospodarst vo, zdravlje, medicinska otkria, promjene u vremenu i prirodne fenomene, dr avnu i svjetsku politiku, odreene osobe i linosti, sve osim sporta jer, iskreno reeno, to me ne zanima. I onda ka em: Idemo, Bo e! Moja ruka krene i automatski zapisuje sve inf ormacije koje mi pristi u i ono to dobijem iznenadi me jednako kao i sve ostale. Pretkazanja za novi milenij 2000. - 2099. 213 Montel me je nje no vodio i ohrabrivao da pro irim opseg svojih pretkazanja. Pitao j e naglas, isprva u etiri oka, mogu li vidjeti deset ili dvadeset ili pedeset ili sto godina u budunost jednako tako jasno kao to vidim godinu dana unaprijed. Uz ma lo vje be i velike otvorenosti da se usredotoim na to da prihvatim pretkazanja tako daleko u budunost, otkrila sam da jednako tako mogu primiti i zapisati i takvu i nformaciju. I sada, zahvaljujui djelomino Montelu, a i ostalima, uz vjenu zahvalnost Bogu, daje m vam pretkazanja koja su mi diktirana za sljedeih stotinu godina. Pretkazanja Sylvije Brovvne za 2000. sodinu Na alost, moram rei da e na jesen tri uragana u kratkim razmacima, jedan za dru

gim, opet pogoditi Bahame, zatim Meksiko, Floridu te Sjevernu i Ju nu Karolinu. Manji e potres pogoditi podruje oko Niagarinih slapova, ali bit e va an zbog samo g podruja. Globalno e se zagrijavanje nastaviti i klima e se drastino mijenjati, jo vi e neg to smo vidjeli proteklih deset godina. Temperature na amerikoj Istonoj obali pos tat e bla e. Zapadna e obala postati hladnija i vla nija, djelomino i kao posljedica na giba polova. Bit e velikih prosvjeda na amerikom Srednjem zapadu zbog neke vrste onei enja opa nim tvarima. Zasad se o tome ni ta ne zna, ali pojavit e se oko Bransona u Missouri ju. U kolovozu e biti sprijeena otmica aviona na letu iz Floride. Na izborima e pobijediti demokrati s Billom Bradlevem na elu unato velikoj konk urenciji Reformske stranke. Kriminal u New Yorku i dalje e biti najni i dosad, a i kriminal diljem Amerike i u amerikim kolama smanjit e se na najni u razinu dosad. Jedna od zastra ujuih pojava na pragu novog milenija, iako smo duhovno na najvi oj razini, jest da e biti sve vi e okultnih skupina i osoba koje e tvrditi da su Mesij a. 214 Ona strana i povratak Organizirana religija postat e mek a, bla a i liberalnija, stoje u skladu s duhov nim uenjima i Isusovim rijeima. Elizabeth Tavlor opet e zaVr iti u klinici Betty Ford. Brad Pitt i Jennifer Aniston e se vjenati, ali brak e trajati kratko. Gwyneth Paltrow udat e se za starijeg mu karca koji je u ou-biznisu, ali nije ta ko poznat kao ona. David Letterman odluit e prekinuti emitiranje svog oua na kraju 2000. g. Ni Warren Beaty ni Donald Trump nee imati uspjeha u politici. Do ljeta 2000. g. usavr it e se nova injekcija za dijabetiare. Alzheimerova e se bolest moi lijeiti nekom vrstom proteinskog enzima koji se un osi u tijelo oboljeloga. Proteinski enzimi, koji se istra uju posljednjih deset go dina, bit e u prvom planu u lijeenju multiple skleroze, mentalne demencije i Alzhe ime-rove bolesti, kao i mnogih bolesti oslabljene imunosti. Genetiko istra ivanje bit e u sredi tu pozornosti sredinom godine, ne samo zato to nudi mogunost ranog otkrivanja raka, mo danih udara i sranih napada nego i prevenci ju mnogih oblika raka ubrizgavanjem gena. Genetiari e moi nadomjestiti bilo koji ma njkav gen. Pojavit e se vrsta gripe koja e poeti na Istonoj obali i do listopada e se pro i i Amerikom. Medicinari e panino poku ati napraviti novo cjepivo kako bi suzbili ne to vrlo slino panjolskoj gripi. Bolje e se provjeravati azijski imigranti koji ulaze u Ameriku i to e pomoi u suzbijanju tog virusa gripe. Pojavit e se sprej za nos koji e trenutano sprijeiti, obinu prehladu. KaliFornija e do ivjeti su u koja e trajati od 1998. g. do 2000. g. New Vork i Istona obala bit e vodei u suzbijanju kriminala i rje avanju problema besk unika od 1999. g. do 2000. g. Rak koji danas poznajemo nestat e tijekom sljedeih stotinu godina zahvaljujui zvunim valovima, fotosenzitivnoj terapiji lijekovima i stanicama koje same sebe lijee. .-lit:, Pretkazanja za novi milenij 2000. - 2099. 215 Bit e mnogo robotiziranih kua koje e se kontrolirati s pomou raunala. Kue e se gradi od plastificiranog pre anog papira, a unutarnji e zidovi biti pomini. Mnoge e kue biti dvokatnice s pominim krovom, koji e omoguavati slijetanje zrakoplova na zrani jastu k. Usavr it e se elektrini automobili koji e moi plutati i koristiti se vodenim povr inama da bi izbjegli autoceste. Jednog e se dana ti automobili pokretati atomskim akumu latorom. Nee se klonirati cijela ljudska tijela, nego samo zasebni dijelovi i koristit e se za potrebe presaivanja organa. Zubarstvo e razviti novi bezbolni nain vaenja zuba. Zub e se isisati i automatski za mijeniti novim. Dijagnostike e komore bilje iti elektrinu ravnote u tijela i predviati zdravstvene prob

eme prije nego to se pojave. Postojat e cilindrine sobe u kojima e ljudi moi vidjeti svoj prikaz u razliitoj odjei raznih boja. Nakon odabira tijelo e se skenirati kako bi se odredila veliina, a od jea po mjeri moi e se podii dva dana nakon toga. Posve e nestati operativni zahvati u kojima se koristi skalpel. Bolesne e se stani ce uklanjati aparatom za molekularnu ionizaciju koji zatvara ranu bez o iljka. Plastina e kirurgija toliko napredovati da e pojednostavniti oblikovanje lica i pon uditi pacijentu izgled po elji, koji e se onda duplicirati. Ukinut e se Ured predsjednika Sjedinjenih Amerikih Dr ava i Amerika e se ponovno vrat iti na strukturu sustava grkog Senata. Umjesto jednog pape birat e se trijumvirat, pri emu e svaki papa imati ovlast nad o dreenim podrujem u kojem ive katolici. Mir e zavladati na Bliskom istoku 2050. g. Godine 2026. Zapadna obala, dijelovi Istone obale i vei dio Japana bit e na udaru r azornih tsunamija, tj. plimnih valova. Kao posljedica toga pojavit e se novi otok unutar Havajskog otoja. Atlantida e se ponovno pojaviti 2023. g. i postat e potpuno vidljiva do 2026. g. Nakon 2050. g. ui emo u Doba Mesije. Ljudi e biti predani duhovnom razvoju i mir e v ladati mnogo godina. Pojavit e se uspje an nain ivljenja u komunama, gdje e lanovi nau i voljeti jedni druge i zajedno raditi. 2/6 Ona strana i povratak Pretkazanja za novi milenij 2000. - 2099. 2/7 Tretmani za lijeenje depresije i poremeaja raspolo enja obavljat e se u kontrolnim kom orama, gdje e se poveavati osjeaj ugode senzornom stimulacijom mozga i pomou odreenih mirisa i glazbe. Nestat e lijekovi u tabletama. Umjesto toga, lijekovi e se ubrizgavati u ko u bezbol nim zranim injekcijama. Svemirske rakete nee vi e upotrebljavati raketno gorivo. Umjesto toga, u svemir e se putovati cilindrinim letjelicama na nuklearni pogon. Stvorit e se baza na Mjesecu koja e poslu iti kao turistiki vidikovac, ali i kao tran zitna stanica za vee udaljenosti. Zbog lo ih atmosferskih prilika do 2055. g. veina e gradova biti natkrivena kupolama . Slu alice virtualne stvarnosti stimulirat e mo dane valove, tako da e ljudi moi svladat i cijele knji nice znanja za samo nekoliko sati. Golemo voe i povre uzgajat e se u prostoru nalik na staklenik, a njihove e se hranji ve tvari sintetizirati u kondenzirane injekcije. Bez upotrebe tvari ivotinjskog podrijetla stvorit e se mone bjelanevine koje e slu iti za jaanje imuniteta. Sredstvo za stimulaciju mozga bez nuspojava uspje no e iskorijeniti sve vrste ovisn osti. Smrtna kazna izvodit e se isparivanjem cijelog tijela. Individualne vlade naposljetku e dati prednost jednoj globalnoj vladi. Prije nego to svijetom zavlada mir, dogodit e se velike promjene na Zemlji, a doi e i do biolo kog rata. Ali iz zla e proizai i dobro i klatno e se vratiti i donijeti hu manizam i ljubav. Bit e mnogo graanskih nemira i manjih sukoba izmeu zemalja, ali nee biti veeg rata il i nuklearnog holokausta. Potkraj 2 1 . stoljea veo koji odvaja na svijet i Onu stranu nestat e do te mjere d a e veina ljudi vidjeti svoje duhovno vodstvo i preminule voljene osobe te komunic irati s njima. Pojavit e se mnogo la nih proroka koji e tvrditi da su uskrsnuli Krist, osobito na p oetku novog milenija. Poku at e odvui ljude s pravog puta. Tijekom sljedeih stotinu godina pojavit e se jo etiri kometa. Godine 2010. izvanzemaljci e dopustiti da ih ljudi vide. Nee nam nauditi, nego e sa mo promatrati to inimo na em planetu. Ponovno e nas nauiti da se koristimo anti-gravit acijskim pomagalima, slinim onima koji su se rabili prilikom gradnje piramida. Mir e vladati od 2050. g. do 2100. g. Ne vidim ni ta poslije 2100. godine, to mo da znai da e kraj doi nou tiho kao tat.

Posljednji blagoslov Bila mije radost krenuti s vama na ovo putovanje, u vjeri uiti i razvijati se s v ama slavei injenicu da smo, kao Bo ja djeca, globalna obitelj, braa i sestre, ujedinj eni svojim bo anskim nasljeem i samom hrabro u to smo odluili napustiti dom i doi ovam Cijenim tu na u povezanost, kao i e za jo veim znanjem, nadom i intimnosti s bo anskim redi tem koje se nalazi u svakom od nas i koje nam je omoguilo da se naemo svi zajed no u itanju ovih stranica. Kao zakljuak, dok se opet ne sretnemo, predla em da svi zajedno sjednemo, stavimo r uke u krilo, ali ne spojene u zatvorenom polo aju, nego otvorene s dlanovima okrenut ima prema gore, spremnima da prime milost i radost Bo ju, dok se na i duhovi spajaju u zajednikoj molitvi koju vam dajem s ljubavlju i duboko zahvalna. Najdra i Bo e, stojim pred Tobom znajui da Ti zna tko sam ja i to elim postii. Pomozi mi da svakog d ana ostanem na zacrtanom putu kako bih postigla/o vlastito savr enstvo i time pros lavila/o Tvoje sveto ime. Neka uvijek budem svjesna/tan bijele svjetlosti Duha S vetoga koja me okru uje i Kristove svijesti koja me vodi. Ako posrnem, kao to nam s e svima dogaa, pru i mi Svoju ruku i vrati me natrag na put koji sam odabrala/o. Obeavam da u razborito, asno, po teno i ustrajno slijediti put dobrote. U svojim u dje lima biti svjesna/tan kako nikad ne bih namjerno povrijedila/o drugu osobu. Slu it u drugima i ni ta neu oekivati zauzvrat. 218 Ona strana i povratak Molim Te da Tvoja svjetlost obavije ovaj svijet i donese mir i sklad svim ljudim a. Molim Te da svi napokon ivimo duhovnim ivotom i da zajedno stvorimo svijet li en predrasuda vezanih uz boju ko e i vjeru. Molim Te da tijekom ove godine i svih oni h koje su pred nama, dok se opet ne naemo ujedinjeni s Tobom, Tvoja ljubav ue u sv ako srce, um i du u. Svi mi zajedno, Bo e, rame uz rame, nudimo Ti svoje du e kako bi se stvorile velike ljestve koje vode do Tvog srca, odakle svi mi potjeemo. Kad bi svako srce samo apn ulo Tvoje ime ljubavi, tad bi se sav mrak ovoga svijeta pretvorio u svjetlost. Mi to mo emo uiniti. Mi to moramo uiniti. I mi emo to i uiniti. U ljubavi prema Bogu, sebi i cijelom ovjeanstvu. Amen. Dodatak: AFIRMACIJE Molitve su na a veza s Bogom, a svi smo mi dio Njega. S druge strane, afirmacijama stupamo u vezu s Bogom, koji je dio svakoga od nas. Ukljuimo li molitve i afirma cije u svakodnevni ivot, doista mo emo stvarati uda. Afirmacijama pojaavamo one bo anske elemente u nama koje stjeemo roenjem - ponos, sam opo tovanje, nadu, suosjeanje, mirnou duha i intimnost s vi om moi, iji glas rezonira u dubini na eg duha i samo eka da ga ujemo. Knji evnost je prepuna bezbrojnih prelijepih afirmacija - od Biblije i Kurana prek o Talmuda i djela budistikih majstora do bilo ega to ste sami proitali ili napisali i to na bilo koji nain rasplamsava vatru i istinu Duha Svetoga u va oj du i. Ovih neko liko koje sam ovdje navela ponavljam svaki dan u svakom mirnom trenutku samoe koj i uspijem nai - pod tu em, u autu, prije nego to utonem u san, bilo kada i bez obzir a na to koliko kratak taj trenutak bio, a koji je samo moj. Za mene su afirmacije poput navike kao stoje pranje zubi i vjerujte mi, one su jedina ovisnost koja va m mo e donijeti pravi zanos i zdravlje, a pritom vas ni ta ne stoje. Bog mi daje Fiziku i du evnu snagu da pre ivim ovaj dan u miru, ljubavi i radosti. Za ti na sam od svih negativnosti koje me okru uju titom bijele svjetlosti Duha Svetoga. Tijekom dana njeg dana zamislit u sebe i osobe koje volim sigurne u savr enome, bijel ome mjehuriu Bo je svjetlosti. ak u i svoje neprijatelje staviti u taj mjehuri svjetlo sti kako bi Bog onesposobio i rastvorio negativnost i mrak koji nas razdvajaju. 220 Ona strana i povratak Danas tra im da svaka stanica u mom tijelu reagira onako kako je to inila kad sam se osjeala najzdravije i s najvi e energije. Negirat u svu bolest znajui daje moj um jai od mog tijela. Danas u se pribli iti onakvoj osobi kakva elim biti.

Napravit u popis svega onoga nepo eljnoga to nisam i time potvrditi i proslaviti sve one udesne stvari koje jesam i na njima u graditi svoje duhovno savr enstvo. Danas izjavljujem sa svemonom snagom Bo je moi da zaslu ujem izobilje i financijsku mog unost da ivim udobno te da u s rado u dijeliti svoje izobilje s drugima manje sretnima od mene. Danas u iriti auru ljepote i svjetlosti prema svima koji me okru uju. Sjajna, naranast a boja zrait e iz mojih grudi i drugima donijeti osjeaj bla enstva i osjeaj da su volj eni. Poinjem ovaj dan s vizijom istog, bijelog oblaka iznad glave. U oblak stavljam sve najdublje i najljep e elje za sebe i one koje volim i molim Boga da dopusti da taj oblak lebdi iznad mene, da me obavije i postane dio mene. Danas u pomno oslu kivati ovaj instrument koji nazivam svojim tijelom. Neu negirati b ol ili bolest kojoj treba struna medicinska pomo, ali kroninu ili manju bol ili bol est kondenzirat u u vatrenu kuglu koju u otpustiti iz svog tijela, staviti je u si gurni olovni sef i raznijeti u bezopasnu, nemonu paru. Danas u nai miran trenutak za sebe i napisat u pismo svemiru, adresirano na Boga, u kojem u Mu rei sve svoje elje, jade, zlostavljanja i radosti. Pismo u onda zapaliti na sigurnome mjestu i povjeriti energiji vatre da moje rijei odnese na njihovo bo a nsko odredi te. Danas, na poetku svakog sata, podsjetit u se da sam mlada i vitalna, da mogu ostvar iti bilo koji cilj te da posjedujem veliku ljepotu i um% i duha. < Dodatak: afirmacije 221 Danas potvrujem da e moj intelekt i moje emocije biti nerazdvojno povezani tvorei ta ko savr eni lijevak kroz koji e Bo je poruke i energija tei te iscijeliti mene i osobe koje volim. Na poetku dana njeg dana osjeam bujicu snage koju u usmjeriti u praenje svog ivotnog ska i u usavr avanje svojih duhovnih ciljeva. Ja jesam od Boga. Ja jesam dio Boga i Bog je dio mene. Stoga me nitko ne mo e oslab iti. Ja sam sna na, ja sam voljena, ja volim zato to danas, kao i svaki dan, ivim u skladu s velikim Bo jim planom. Danas, kad se suoavam sa svojom tugom, neu je potiskivati, nego u je prihvatiti. Pri hvaanjem molim Boga da mi pomogne da crpim snagu iz Njegova bo anskoga plana te da me vodi i okru i Svojim anelima jer znam istinu da u u savr enoj radosti One strane po novno vidjeti osobe koje volim i dijeliti vjenost s njima. Danas neu samo gledati ljude koji me okru uju nego u u njima vidjeti bo anski duh i vol jet u ih bez predrasuda kao Bo ju djecu, to znam da svi mi jesmo. Potvrujem da je moj a najvea namjera ne da oekujem ljubav nego daje slobodno dajem ne tra ei ni ta zauzvrat . Danas u voljeti sebe u cijelosti i gledat u se kao ponosnu i asnu osobu. Budui da su moja du a i duh od Boga, previ e se cijenim da bih bilo komu dopustila da me blati i li klevee na bilo koji nain. Devet veeri zaredom, tono u devet sati, zapalite svijeu i ponovite: Ja sam bla eno dijete Bo je. Dobro mije. Sretan sam. eka me veliko izobilje jer mi je kao djetetu Bo jem dana mo da inim uda. O autorici SYLVIA BROWNE (r. 1936.g., Kansas City, Missouri) jedna je od najpoznatijih i na jveih svjetskih medija i vidovnjakinja. Objavila je nekoliko svjetskih bestselera , a najpoznatiji su Ona strana i povratak, ivot na Onoj strani te Pustolovine jed ne vidovnjakinje (Advantures of a Psvchic). Istra ivanjem iskustava klinike smrti t e onostranog svijeta i ivota bavi se ve 50 godina. Ima licenciju i ovla tenje rada k ao majstor hipnoterapije. Godine 1974. osnovala je Zakladu Nirvana, kasnije prei menovanu u Sylvia Broume Corporation, strukovnu neprofitnu organizaciju za prouav anje i istra ivanje paranormal-nih sposobnosti i pojava. est je gost u televizijski m emisijama u ivo (The Montel Willams Show, CNN i Entertainment Tonight). Surauje s FBI. Svojim je vidovnjakim sposobnostima otkrila imena petorice terorista prvog napada na Svjetski trgovaki centar u New Yorku. Svlvia Browne ivi i radi u Kalifor niji. Ako elite doznati vi e o Sylviji Browne, potra ite informacije na njezinoj web strani ci www.sylvia.org.

U izdanju Biovege uskoro e biti objavljena i njezina knjiga koj ENSKO TIJELO, ENSKA MUDROST Stvaranje tjelesnog i emocionalnog zdravlja Dr. Christiane Northrup JOGA ZA SVAKOGA Vje bajte samostalno kod kue Tara Fraser RAZLOG ZA NADU Duhovno putovanje Jane Goodall ENE KOJE PREVI E VOLE Za one koje se nadaju da e se on promijeniti Dr. Robin Norivood ZA TO... Odgovori na najte a ivotna pitanja Dr. Robin Norivood SVEMIR JE ZELENI ZMAJ Pria o stvaranju svemira Brian Sivimme AMBHALA: Sveti put ratnika Chogyam Trungpa Kaieva 6a, Zagreb 01/376-83-62; www.biovega.hr Knji nica Zelina III 540007291

ivot na Onoj strani.