UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST Seminarski rad: Bosanskohercegovaka knjievnost I

Tematizacija iseljavanja u pripovijetki Razija

Mentor prof.dr.Mirsad Kuni, doc.

Studentica Meliha Maliki

Seminarski rad

Bosanskohercegovaka knjievnost

Tuzla, Decembar 2010.god. UVOD emsudin Sarajli se rodio 28.5.1887.u Kneini kod Vlasenice, u bogatoj plemikoj porodici, gdje je njegovan kult nauke i lijepe rijei i u kojoj je emsudinu, sklonom knjievnosti, omogueno da se razvija u spisatelja. Loza emsudinova oca bila je nasljednik ugledne sarajevske porodice ugumija, koja je preseljenjem u Kneinu dobila prezime Sarajli. kolovanje je zapoeo u Gazi Husrev-begovoj medresi, gdje se uei turski, arapski i perzijski jezik upoznavao sa istonjakim knjievnostima. Nakon Sarajeva odlazi u Istanbul na dalje kolovanje, ali tamo dolazi do sukoba sa turskim vlastima, to je bio razlog njegovog povratka u Sarajevo. Osjetivi da njegov narod prolazi kroz teka iskuenja, Sarajli se angairao i na politikom i na kulturnom planu. Knjievni postupak emsudina Sarajlia bitno e odrediti kolektivna programska nastojanja grupe bonjakih preporodnih pisaca koja nikada nisu bila ustanovljena kao program, ali se do njih moe doi znanstvenom analizom zajednikih polazita, te razmatranjem poetikih zasada iznesenih na poetku Sarajlieve pripovijetke Razija. Moda bi bilo interesantno istai da se emsudin Sarajli ve tada kao pripadnik mlae generacije preporodnih pisaca, u jednom svom rukopisu pobunio protiv loeg odnosa prema irokim narodnim slojevima i ukazao na injenicu da nikada neemo imati pravu narodnu inteligenciju. emsudin Sarajli je pokuao, a velikim dijelom i uspijevao da svoje poglede o angaovanju pisaca i intelektualaca u politikom ivotu predstavi u svom knjievnom stvaranju. Podravao je politiko organizovanje Bonjaka u novoformiranoj jugoslavenskoj dravi, radi stvaranja nacionalnih legitimnih interesa, odluio je da se i politiki aktivira. Politika akitvnost emsudina pokazuje kontinuitet i dosljednost njegovog ivotnog gesla o angairanom intelektualcu, te iskazuje jedan dio njegovog intelektualnog profila koji je rezultirao sa nekoliko broura i lanaka o ekonomskim problemima i nainu njihovog prevazilaenja. U vremenu intenzivnog politikog angamana Sarajli je rijetko i simbolino saraivao sa knjievnim asopisima. To je bilo vrijeme politikog jugoslavenstva i idejnog panislamizma ovog pisca. Prema politikom ubjeenju Sarajli je bio prosvijeeni evropski demokrata, koji je vidio ekonomski i drutveni napredak iskljuivo u nauci i koli. Sve tekovine evropske 2

Seminarski rad

Bosanskohercegovaka knjievnost

demokratije poevi od jednakosti slobode i demokratizma, bratstva, postaju lozinkom Sarajlieva politikog djelovanja i osnovnim naelom politike integracije Bonjaka u novim uslovima i novom dravnom ustroju. Njegovo je knjievno djelo izraz tradicionalne bonjake sredine, bilo je proeto snanom islamskom duhovnou. Osim toga, Sarajli i njegova knjievna generacija stvarali su u onim knjievnim obrascima koji su jo uvijek nosili osobine tradicionalne poetike, a koji vie nisu pripadali oficijelnim evropskim tokovima stilskih i knjievnih formacija. Duboko i tragino doivljen prelom i prelaz civilizacija, odlazak orijentalno-islamske i dolazak zapadno-kranske upravne vlasti, kao i prodor novih oblika ivota u politikom smislu, ostavlja neizbrisive posljedice u biu Bonjaka, kolektivnom pamenju tog naroda, koji je uzrokovan odlaskom dramatinog naputanja rodne grude i iseljavanja u Tursku. Sarajli e u tim historijskim i vanim, i prelomnim godinama za bonjaki narod, odigrati ulogu pisca i borca protiv starog, tada ve potroenog naina ivota. Misija njegovog politikog nastojanja je, prije svega, prosvjetiteljska i on e duboko uvjeren u ispravnost puta nauke i obrazovanja cijeli svoj ivot i cjelokupno knjievno djelo podrediti provjetiteljstvu. Duboko svjestan ekonomskog, politikog, kulturnog zaostajanja naroda i zbog toga i opasnosti za njegov opstanak, on e se angairati na ekonomskom, politikom i kulturnom uzdizanju naroda, bez ostatka i bez rezerve. Napisao je nekoliko pria za djecu koje je objavio u zbirci Zarasli putevi tampanoj u Zagrebu. Pod utjecajem vremena u kojem je ivio, Sarajli je u svojim priama opisao muslimanski ivot, etiku i obiaje, male ljude onako kako ih je on vidio. Djeca su kod Sarajlia mali ljudi koji se mire sa situacijom u kojoj se nalaze i ne pokuavaju da mijenjaju svoj ivot kako bi bio ljepi. To su poteni likovi koji mrze zlo, ali nemaju snage da neto oko sebe mijenjaju i da se bore protiv zla. On postavlja ideale kojima njegovi likovi tee. Sarajlievo pripovijedanje krajnje je jednostavno, izvedeno bez kienja, ako da je direktno namijenjeno onome koji slua, bez zadravanja radnje (ali ne i tajne), upravo s insistiranjem da se ona kroz pripovijedanje nesmetano i glatko odvija. Stil je glagolski, tj.stil dinamike. Pisac pie onako kako bi pripovijedao. Sve se svodi na radnju: njome, dogaajem, on saoptava svoju humanu poruku. Ali je saoptava jo direktnije i angaovanije dijalogom. Svoje didaktike poglede Sarajli je opisao u prii Pismo drugarici. To je tip epistolarne proze u kojoj se Sarajli kree na relaciji enoinih uiteljica i po ugledu na enou, iznosi svoje prosvjetiteljske ideje o poboljanju i preporodu naroda, o pravilnom odgoju mladih i 3

Seminarski rad

Bosanskohercegovaka knjievnost

stvaranju prosvijeenih generacija. Opisivao je svakidanje ljude, sitne egzistencije, svakodnevne probleme djece i odraslih, onako kako ih je on vidio. Opisivao je ljude koji nisu revolucionarni, koji su u bitnosti dobri i koji mrze zlo, koji iz svake nevolje izvlae neku pouku i zakljuak.

TEMATIZACIJA ISELJAVANJA U PRIPOVIJETKI RAZIJA

Tematski su prikazane seobe ljudi iz Bosne u Tursku; Arif-aga, Razijin otac, naputa Bosnu. On je ostao vezan za staro vrijeme i nije elio promjene. To se vidi iz mnogih njegovih komentara u vezi s novim vremenom. Razija je suprotnost svome ocu, ona eli ostati u Bosni bez obzira koja je vlast, ona se koluje. Idealsit je slian Raziji, i on ne eli iz Bosne i voli knjige. efik je pak drugaija osoba. On ne pripada ni jednom vremenu, on je univerzalan, ima neki svoj svijet. Kod njega je sve krajnost, ili nekoga voli ili nekoga mrzi; ili neto osjea ili ne. Razija mu je privukla panju jer je u petak kad se svi provode i hodaju, aikuju, ona itala knjigu. Zato ju je efik poelio upoznati sa Idealistom. Idealista je idealizovao budunost pored takve ene. Tadanji bosanski ovjek slabo se mogao snai u savremenom svijetu, zato je dosta porodica naputalo Bosnu, ali bilo je i onih koji su eljeli da se uhvate u kotac s novom sudbinom i novim vremenom, za koje su vjerovali da e im biti bolje. Arif-aga je bio tvrdoglavi pripadnik staroga vakta i mislio je da im vlasi ine zulum. Bilo je i onih koji su kukali nad carom i agama i dozivali Evropu da ih spasi od turskog zuluma.1 Ta opreka novo-staro kao osnovna realistika teza provlai se kroz itavu pripovijetku. Sarajli se kao pisac borio protiv starog istroenog vremena i pozivao narod da ne ide iz Bosne, da ostane i da ui u tzv.vlakim kolama. Ipak, poto je to patrijarhalno drutvo, svi moraju ii s ocem, sa Arif-agom. Njemu se ne svia novo vrijeme, njemu se ide a drugi se ne pitaju. Zato je to iseljavanje iz Bosne tako tragino, jer oni koji idu protiv svoje volje najee ispataju.

emsudin Sarajli, Iz bosanske romantike; Nafija Sarajli, Teme, Preporod Sarajevo; str.70 i 71

Seminarski rad

Bosanskohercegovaka knjievnost

To vidimo na samom kraju pripovijetke. Razija pri kraju pripovijetke alje Idealistu pismo da mu javi kako je, gdje je, da mu kae da joj je umrla sestrica i majka. To je tragina situacija o kojoj je Idealist obavijeten i koja je uslovljena tim iseljavanjem. Pa je i efik u svom pismu Idealsiti napisao: Dragi prijatelju (...) Aja je bila uz nju kad je umirala, stiskajui jako rukama njedra i griskajui usnice...Zadnje rijei u ivotu bile su joj: Bosna i tvoje ime... Ovaj citat pokazuje kako je iseljavanje utjecalo na zlu sudbu likova, na njihovu patnju, elju, nostalgiju za zaviajem, bol to umiru daleko od voljenih, daleko od zaviaja u tuini, na tuem gdje ne znaju nikoga i gdje su samo stranci i nita vie. Tako i Razija umire daleko od onih koje voli i od zemlje za koju je bila vezana i u kojoj je mislila napredovati. S razlogom sama pripovijetka poinje opisom prirode, i to ne bilo kakve prirode i bilo kakvog pejzaa, ve Bosne i njenog pejzaa. Idealist voli prirodu jer u svakoj njezinoj estici vidi umjetnost pored ije ljepote je ovjek nitavan. Odmah poslije slijedi govor Idealiste, kako ga nazivaju na kraju romana, i njegovog prijatelja efika. Oni razgovaraju o situaciji u Bosni. Razgovaraju o narodu koji je ogranien, koji nije vian nita misliti, na narod je duevno mrtav kao bilje, kao stoka pa samo osjea e i glad i za to se bori. Na narod samo trai nain da preivi i pridui egzistenciju, dok svi drugi narodi tee ka znanju, takoer kau da kod nas ima darovitih ljudi, samo ima manjka naobrazba. Ovdje vidimo te autobiografske crte, jer je Sarajli uvijek teio ka naobrazbi i za njega je prosvjeta i nauka imala veliki znaaj. To emo vidjeti jo u pripovijetki gdje se divi svakome ko ui, ko ita knjige, ko tei neemu veem od onoga na ta je navikao. Nastavlja sa situacijom u narodu; na narod je siromaan, bijedan. Trebamo imati vazda pred oima bijedu i nevolju naeg naroda u ovim bogatim zemljama." 2

2 2

emsudin Sarajli Iz bosanske romantike; Nafija Sarajli Teme, Preporod, Sarajevo str.40

Seminarski rad

Bosanskohercegovaka knjievnost

Pisac dosta koristi elemente tradicije. Taj element tradicije oituje se u opisu djevojke; nju efik opisuje jezikom narodne pjesme, gdje koristi neke od opih mjesta: 'kao pupoljak rue, crne oi, obrve, ...' Takoer smjeta je tradicionalno u batu, u taj ambijent iz sevdalinke. Tu je i tema aikovanja: momci dolaze petkom da aikuju s djevojkama, ili ispod pendera ili se nalaze na nekim mjestima gdje se okuplja sva omladina, na sijelima npr. Taj motiv je preuzet iz narodne pjesme, iz sevdalinke. Ovdje imamo drugaiji pogled na enu, bar sa Idealistove strane. Ta ena je skoro ravnopravna mukarcu, koja ui, koja eli da naui, koja ita, koja govori o knjigama kao o najboljim prijateljima. Taj ideal ene izraen je kroz djevojku Rziju, po kojoj ova pripovijetka i nosi ime. Meutim koliko god je ona uena i tei ka znanju, kao i svaka ena kojom su pravljali drugi, ona zavrava tragino. Socijalni poloaj ljudi takoer je oitovan u pripovijetki: u jednom dijelu pripovijetke kada Idealist upoznaje Raziju, on pomisli da bi takva ena odgovarala efiku koji je uvijek izbjegavao ene, jer je smatrao da su one nuno zlo, koje ponekad teti drutvu, prosvjeti i kulturi, ali je odmah poslije idealist pomislio kako je ona siromana a efik je iz bogate porodice. Otac je imao glavnu ulogu i rije u porodicama, to je realna slika tadanjeg patrijarhalnog drutva. ena nije imala pravo glasa, pogotovo enska djeca, koja su se morala pokoriti ocu i ne sramotiti mu obraz ili otii iz kue. To se vidi u dijelu pripovijetke kada otac udara Raziju, kada joj nae dukate koje joj je efik dao u nadi da e ga prihvatiti za mua. Taj tadanji nain ivota, patrijarhalno drutvo i otac su najvei krivci za Razijinu nesretnu sudbinu. U pripovijetki se koristi sentenca zdrav razum, to je glavna odlika realizma, da se bazira na zdravom razumu i onome to se desilo, ili na onome za ta se smatra da se desilo. Ovdje se zdrav razum odnosi na mukarce koji prema njima imaju jau duevnost i duevno djelovanje nego ene, koje su njenije i imaju manji duevni rad. Kada Ali efendija govori o ulozi ene, vidimo jednu realnu situaciju i jednu istinu. U to vrijeme ene su imale vanije uloge od kole; prema Aliji one su trebale biti dobre majke, da odgajaju djecu i da poznaju obiteljske dunosti. Idealist se naravno nije slagao s njim, pa mu je Alija govorio da mata i fantazira. Mata i fantazija su takoer elemenat romantiarskog, kao i svako razmiljanje ili zanesenost, rasijanost, tuga i bol. efik je par puta bio rasijan, kada je Razija rekla da e otii. Kada je otila, on se esto znao i zamisliti, pa bi se trznuo kada ga Idealista zovne i obratno. Na kraju kad su se vie sprijateljili Alija i Idealist, Idealist je Aliji priao o Raziji. Romantiarsku ironiju vidimo u Aliji koji se na sve pohvale o Raziji

Seminarski rad

Bosanskohercegovaka knjievnost

osmjehuje i govori da joj rudija nije dala mnogo. Ipak se Alija sloio da je Razija izuzetak u mnogo emu i da se razlikuje od drugarica. efik nije prebolio Raziju, kada se oenio i dobio ker dao joj je ime Razija. Ona je bila nezaboravna. Idealista ju je upoznao ranije, to mu ona naglaava u svom pismu, nije je zaboravio samo je se nije sjetio. Kada je u pripovijetki govorio da ga njene oi podsjeaju na nekoga a nije znao na koga, saznao je da ga te oi podsjeaju na nju. Sinu mi pred oi slika ispred dvije godine. Sjetih se ljupke neznanke (....). Istom sad mi bi jasno, na koga su me podsjeale Razijine oi na samu Raziju! A bilo mi udno, na koga bi drugog nalikovala ona umiljata pojava? Iseljavanje i odvajanje od okoline uini da ljudi ponu blijediti u sjeanju onih kojima su nekad neto znaili. Tako se Idealist nije mogao odmah sjetiti Razije, a ona je umrla s njegovim imenom na usnama. Dok je efik nikada nije zaboravio.

Seminarski rad ZAKLJUAK

Bosanskohercegovaka knjievnost

Prema politikom ubjeenju, Sarajli je bio prosvijeeni evropski demokrata, koji je vidio ekonomski i drutveni napredak iskljuivo u nauci i koli. Sve tekovine evropske demokratije poevi od jednakosti, slobode i demokratizma, bratstvo, postaju lozinkom Sarajlieva politikog djelovanja i osnovnim naelom politike integracije Bonjaka u novim uslovima i novom dravnom ustroju. Duboko i tragino doivljen prelom i prelaz civilizacija, odlazak orijentalno-islamske i dolazak zapadno-kranske upravne vlasti, kao i prodor novih oblika ivota u politikom smislu, ostavlja neizbrisive posljedice u biu Bonjaka, kolektivnom pamenju tog naroda, koji je uzrokovan odlaskom dramatinog naputanja rodne grude i iseljavanja u Tursku. Sarajli e u tim historijskim i vanim i prelomnim godinama za bonjaki narod odigrati ulogu pisca i borca protiv starog, tada ve potroenog naina ivota. To vodimo i u njegovoj pripovijetki Razija. U ovoj pripovijetki vidimo spoj realnog i sentimentalnog. Realna je cijela slika tadanje Bosne, iji se narod bori za egzistenciju, da preivi i nema ni jedne druge elje, ogranienost naroda, patrijarhalna sredina, smjena vlasti, odlazak Osmanlija i dolazak Austrougarske, iseljavanje. Odlazak iz Bosne i jeste uslovljen svim tim novitetima i promjenom vlasti. Zato je slika Bosne data na poetku i slika stradanja onih koji odu. To je prikazano simbolino.

LITERATURA

1. emsudin Sarajli Iz bosanske romantike; Nafija Sarajli Teme, Bonjaka knjiwvnost u 100 knjiga, Preporod, Sarajevo