You are on page 1of 303

ANALI

Gazi Husrev-begove
biblioteke
KNJIGA VII-VIII
2
REDAKCIONI ODBOR
Mehmed Mahmud dr Jusuf Abdurahman
GLAVNI l ODGOVORNI UREDNIK:
Abdurahman
urednik:
Mahmud
Naslovna strana: Ismet
Kal igrafska dekoracija na naslovnoj strani kopija je natpisa
Osman ehdine biblioteke u Sarajevu (sada na zidu Gazi
Husrev-begove biblioteke)
Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, Obala Parike komune 4.
Ovaj tampan je uz finansijsku
zajednice za rad SRBiH.
tampa: NISRO Sarajevo. Za tampariju: graf. in. Petar Skert
YU ISSN 0360-1418
A N A L I
GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE
Knjiga VII-VIII
Sarajevo, 1982.
Omer
HADI MUHAMED SEJFUDIN, EJH SEJFIJA-
P JESNI K IZ SARAJE V A*
Veliki je broj knjievnih radova iz islamskog misticizma (tesavvuO na
orijentalnim jezicima, uglavnom turskom, koje su pisali bosanski muslimani. Svi oni,
skoro bez izuzetka, bili su pripadnici pojedinih dervikih redova. Oni su bili uz to i pod
utjecajem perzijskih klasika, su djela i na privatnim sastancima,
koji su odravani po pojedinaca, tekijama i drugim mjestima. Na radove
naih ljudi iz toga kao i na ostale radove ukazali su dr Safvet-beg
ejh Sejfudin Kemura i h. Mehmed

istaknute pisce poznate po


radovima sadraja i javnom radu spadaju:
ejh Hamza- bajramija, njegove pristae prozvane po njemu hamzevijama, umro
964./1557. g.
2
)
Bali efendija, ejh bajramijskog reda, s Hasan Kafi efendijom
u istrebljenju spomenutih hamzevija u Bosni, umro 990./1582. g.
3
)
u knjievnoj ostavtini prof Omera (umro 10.IV 1972.) je i ovaj
rad. Obzirom na njegovu vrijednost, donosimo ga u ovom broju Anala. Rad je nastao
prije nego je tampana Knjifevnost muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim
jezicima od dr Hazima Otuda nije nigdje ni citirana. Gdje god je u biljeci
naveden samo dr S. to se odno'Si na njegove Bonjake i Hercegovce u islamskoj
knjifevnosti, a gdje, opet, samo M. odnosi se na njegov Knjifevni rad
muslimana. Broj iza prezimena je stranica na kojoj se nalazi
odnosni .podatak. I sve kasnije to je napisano iz ove oblasti, nije ovdje navedeno.
l) Dr S. Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Sarajevo 1912; Serbokroatische
Dichtungen Bosnischer Moslims aus dem XVII, XVIII und XIX Jahrhundert von Scheich Seifuddin ef.
Kemura und Dr. Vladimir Sarajevo 1912; M.
J
Kairo 1349. h. M. Knjievni rad muslimana, Sarajevo 1934. g. Mehmed
Hazreti Mevlana Muhamed. Delaludin Rumi. EI-Hidaje, VII/1943-44, br. 1-2, str. 28-35.
2) M. , str. 68; S. Bonjaci i Hercegovci ... , str. 25.
3) M. Knjievni rad...... ... str.42, S. str. 29.
5
ejh Abdulmumin, halvetija, poznat po nadimku "muridi-kamil", umro
1004./1596. g.
4
) .
Alaudin Ali-dede iz Mostara, halvetija, pisac nekoliko djela od kojih
treba istaknuti: .,...aJ 'll; ........ '- J J:' J 'l' ;.,..t- ,...S....
18, umro 1007./ 1598. g.s).
ejh Ibrahim Timurhan,poznat po nadimku "kazaz" (svilar), pisac nekoliko
rasprava od kojih je poznata J":-,lih
, umro 1026.(1617. g.
6
)
Ibrahim efendi ei-Bistrigi, halvetija, muftija u Sarajevu, umro 1075./1664. g.,
ukopan kod Careve damije u Sarajevu.
7
)
ejh Muslihudin iz Uica, halvetija, Hasan efendije Kafije, napisao je djelo
sadraja pod imenom u..,..Jit'- , umro
1052./1642. g.
8
)
Abdullah efendija, bajramija, mnogobrojnim djelima iz tefsira i
tesavufa je najpoznatiji komentar na ,_J od . islamskog mistika
Muhjudin el-Arebija i zbog toga je prozvan t:'\..: (komentator Fususa),
umro u Konji (Anadol) 1053.-1643. g.
9
)
Hasan efendi, sin Omer-alajbega iz Mostara, nakibendija, vaiz u damiji ejh
Vefa u Istanbulu, umro 1098./1687. g.l
0
)
Pored ovih pisaca- mistika znatan je broj muslimana iz Bosne i Hercegovine, koji
su pjevali pod utjecajem tesavvufa, od kojih spominjemo najpoznatije:
Servi iz Bosne, mevlevija, poznat po nadimku "murid", pjevao na turskom
jeziku, umro 900./1495. gY)
Habib-dede (Habibi), mevlevija, predavao u Beogradu djelo
Mesneviju od Delaludin Rumija, napisao spjev , umro 1030./1620.
g.l2)
4) M. str. 101, S. str. 87.
5) M. str. 104, S. str. 33-39.
6) M. str. 24, S. str. 172.
7) M. str. 27, S. str. 112, ejh Sejfudin Kem ura, Sarajevske muftije, Sarajevo 1916,
str. 8-10.
6
8) M. str. 137, S. str. 88.
9) M. str. 94, S. str. 74-80.
10) M. str. 61.
ll M. str. 77, S. str. 21.
12) M. str. 48, S. str. 85.
ejh Hasan Lamekani, bajramija, napisao djelo .._\Z ..e..., , umro 1034./1624.
gY)
Tevekuli-dede iz Sarajeva, halvetija, predavao mnogo godina Mesneviju, pjesme
su mu na turskom i perzijskom jeziku, umro u Sarajevu u prvoj polovini XI vijeka H.
(1591.-1640.), ukopan kod Careve damije.
14
)
Dervi Mustafa, mevlevija, poznat kao dobar kaligraf s nadimkom ,
pjesme su mu na turskom jeziku, umro u Jenieheru (Anadol) 1078/1667. g.
15
)
Muhamed Fevzi efendi iz Sarajeva, halvetija, pjevao je na turskom jeziku, umro
1084./1673. g.
16
)
Dervi Sulejman Mezaki iz mevlevija, umro u Istanbulu 1086./1675. g.
17
)
ejh Fevzi iz Blagaja - Mostar, po ugledu na Gulistan, od perzijskog klasika
Sadije, napisao je djelo .:,\.:...J4. na perzijskom jeziku 1152./1739. g. Umro
1160./1747. g.
18
)
Hasan Kaimi iz Sarajeva, poznato muje djelo ..:..l .j.; l, , a pjesme su mu sabrane
u Divan, umro u Zvorniku 1091./1680. g.
19
)
Hasan Nazmi-dede iz Sarajeva, mevlevija, Mesnevije i vaiz, pjesme su
mu na turskomjeziku,.umro 1125./1713. g.
20
)
Ovome broju naih pjesnika tesavufa moemo, po i daru,
dodati dosada malo poznatog pjesnika hadi Muhameda Sejfudina- Se j fiju
iz Sarajeva, ejha halvetijskog reda. Prve podatke o njemu daje nam ejh Sejfudin
Kemura.
21
) Iz tih podataka znamo da je ejh Sejfija u Sarajevu, da je nakon
13) M. str. 67, S. str. 87, H. M. kalendar Narodne Uzdanice, Sarajevo
1942, str. 148-161.
14) M. str. 43, S. str. 74.
15) M. str. 72, S. str. 91.
16) M. str. 121.
17) M. str. 72, S. str. 94, Divan Mezakije u prepisu nalazi se u Dravnoj biblioteci u
Kairu
,,.lih pod brojem 62- glavni broj 8697- oznaka . Divan ima 163 lista, 19,5 x 12
cm, pismo talik, na stranici 17 redaka. Pjesme SIJ sadraja. Na kraju Divana napisano je nekoliko
kronograma Mezakije o vojnama Ahmed-pae kome je Mezakija bio prisni drug. Na posljednjoj
stranici je 15 bivih vlasnika ovog Divana. Fragment ovoga Divana nalazi se i u Univerzitetskoj
biblioteci u Kairu, broj 6775- oznaka . Na oba ova rukopisa stavljena je godina smrti Mezakije 1086/1675-
76. S. i M. navode da je Mezakija umro u ramazan u 1087 (7-XI do 6-XII 1676.). Mehmed
Tahir Brusevi biljei da je Mezakija umro u Mevlevijskoj tekiji na Galati u Istanbulu 1086. H. Datum
Brusevije obzirom na datum kairskih rukopisa je vjerodostojan.
18) M. str. 62, S. str. 148-150, Milivoj Bulbulistan du Shaikh Fewzi du
Mostar. Paris, 1935.
19) M. str. 59, S. str. 98. Muhamed Hrvatska muslimanska knjievnost
prije 1878. godine. Sarajevo, 1938.
20) M. str. 61 , S. str. 139.
21) Sejfudin Kemura, Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe, Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine Xliii, 1910, Sarajevo, str. 37-38.
7
svrenih nauka u Istanbulu i dervikih u Brusi, bio Jedilerskog turbeta u
hadi Sulejman mahali u Sarajevu i tu obavljati halvetijski zikr. Bio je,
kako navodi Kem ura, obrazovan, dobar pjesnik i govornik, ramazan om je
drao predavanja u Carevoj damiji i svijet ga je rado sluao". Sagradio je jednu sobu
uz spomenuto turbe i semahanu, koja je izgorjela 1879. g.
22
)
Ke mura dalje navodi da je po Posavini proirio halvetijski tarika t, osnovao tekije
u Viegradu, Rudo m, Bijeljini i Donjoj Tuzli, gdje je umro 1307./1889. g.
23
) Napisao je
jednu kasidu bosanskom valiji Mustafa Asim-pai.
24
)
22) U izvjetaju o tekijama u Bosni i Hercegovini(Glasnik Islamske vjerske zajednice,l933., br. 3, str.
52) navedeno je da je tekiju Jediler u Sarajevu osnovao ejh Sejfudin; turb.:dar, i da je ostavio
vakufnamu koja je izgorjela u tekiji u poaru 1879. godine.
23) Na strani 55 spomenutog izvjetaja navedeno je da u Bijeljini postoji tekija ejh Sejfije koju je
osnovao ejh Sejfija (?)oko 1882. godine. Tekija je reda halvetijskog. ejh i podvornik dobivali
su 1933. godine 1000 din., a tekije od nekretnina je bio 3000 din. godinje.
24) U djelu

. \.." od Muvekita Salih efendije (Orijentalni institut, sv. III, na margini str. 95-97)
zabiljeena je pjesma e j h Sejfudina valij i Bosne i vojnom komandantu Mustafa Asim-
pai . je stavio pjesmi ovaj naslov:
..r ,J..:,; ..;t.. L.: Jw ..,_ ..... .."J; ..;.e "1J ..._"_
u "i'' cJ\i ul-'
..;tAt..: J'-'-J IJJtVt- r-
.J J. J.t \..:,;l ..rt.A: J e. .... .t!.; t..:": ..-'- Jl-- ,tJ J-'
Pjesma ima 36 bejtova (distihona) rimovanih na -a- ( ). Ovdje donosimo ukratko sadraj pjesme i
nekoliko izrazitih stihova:
ejh Sejfija se pjesmom Mustafa Asim-pai .plemenitom valiji Bosne, po!tovanom veziru,
onome kome se ne moe iskazati dovoljna hvala, onome se slua i izvrbva, te ga i Sejfija moli- jer je
on beskrajno dareljiv, njegova se ne mogu nabrojati, pravedan je - i nada se da mu

Sejfija moli Boga, da pokloni dug ivot painoj djeci, da ih od nevolja i zlih i da bude na
Mustafa Asimu. Sejfija ga obavjetava da se je smjestio u tekiji Jediler, ali mu nitko ne poklanja
panje, nije naao iskrena i za to se njemu, pai,
Sejfija se pita .kako onaj koji ivot provodi u brizi za komad hljeba" i za to ga moli .da
mu otvori vrata svoga tvoja riznica se umanjiti, ako bude usliana moja molba."
8
u \ir. ... .: .. ,$.),J". ....,.;
,......,.JY .;,- .T.J r. .J-'
l
\
Na osnovu novih podataka kojima sada raspolaemo, znamo daje ejh Sejfija bio
hadija, da mu je ime Muhamed Sejfudin
25
) a ne Sejfulah - kako veli ejh Sejfudin
Ke mura - da je umro u Tuzli i ukopan na groblju Grob mu je s
betonska stuba, vie glave nian s dervikim sarukom, ispod kojeg stoji, sada
natpis u osam redova:
.......
. ... ..c.Jh .. a,_.J ..... Wt . -
......-. - ;-.e
l ,. l - /11. ....... ...__,;\iJt IS ...!.Ai'
To
ON, STVORITEU
Za duu umrlog, plemenitog ejha uzvienog halvetijskog tarika ta, sarajevskog ..... .. .
.. murida ........ , u potovanog hadi Muhamed Sejfudin efendije, El-fatiha!
.Godina 130.
'} -\S .eJ", J.."b "':>' uJ-
'.J "V) i.x ..:A- Y. A iJ.A:.j ._,J,
Pjesmu zavrava zahvalom Bogu, bez imalo sumnje da mu vezir Mustafa Asim-paa molbu usliati .
Ispod pjesme je stavljen datum 1289. h. (1872. g.)
Mustafa Asim-paa je rodom saKrita, 1280/1871. postavljen je valijom u Skadru, 1289/1872. g. s
titulom vezira postavljen je valijom u Sarajevu, 1290/1873. g. smijenjen i premjeten u Janinu
Zatim je premjetan kao valija u Tripolis, Jemen, Bagdad i u Siriju, gdje je umro 1309/ 1892.
godine. Bio je ugledan, marljiv i vjet u povjerenim mu poslovima. (Mehmed Surejja, Sidilli Osmani,
Istanbul, IV, 487).
M. E. prepisao je ferman o postavljenju Mustafe Asim pae valijom Bosne i Hercegovine i vojnim
komandantom. (Kronika; knjiga 26, str. 178-179).
25) U rukopisu Orijentalnog instituta broj Inv. 2660 (br. biveg Balkanskog instituta 1264) na
posljednjem listu (36) stoji biljeka:
..a...-
.. tw'
;,atAl
Ispod teksta su dva okrugla muh ura, na jednom 25 mm je natpis i u muh uru
tekst: tWI &-J' l_,iiJir c.r-"J.J c.s,:-Y. l U::-

-' I A ' ...._ "'..c.Jt U:- c.n-JI ,
Rukopis nosi naslov iz astrologije.
9
Posljednja brojka je te bi se mogla- prema ostatku brojke-
2,3 ili 7, to bi daje ejh Sejfija umro 1884., 1885. ili 1889. godine, kako
navodi ejh Sejfudin Kemura.
Nije poznato kada je ejh Sejfija, niti kada je i zato otiao iz Sarajeva.
Prema podacima Ali efendije imama iz Rudo g, ejh Sejfija je doao u
Rudo iz Sarajeva s tri mu rida (Sulejman, Nazif i Salih). Sa e j h Sejfijom u Bijeljinu su
otili Sulejman i Nazif, a Salih ostao u tekiji u Severinu kraj Rudog, na turskoj strani
do 1912. godine. Tekija je stradala 1914. g., a potpuno sruena 1945. g. Salih je s
,.inabom"
26
) ivio u tekiji do 1922. g. Njegov sin Sejfudin ivi
danas u Rudom u dubokoj starosti . Sve pjesme ejh Sejfije, ukoliko ih je bilo u tekiji,
propale su u vremenu od 1914.-1916. g. Nije poznato kada je ejh Sejfija otiao u
Bijeljinu i koliko se tamo zadrao do odlaska u Tuzlu.
27
)
Prema Halila iz Bijeljine, u Bijeljini je postojao Divan
pjesama ejh Sejfije, koji je imao oko 1000 stranica s mnotvom pjesama
(ilahija, kasida). Iz toga Divana ejh Sejfini muridi su prepisivali pojedine pjesme.
Divan je, naalost, nestao u toku I svjetskog rata. H navodi, da je ejh Sejfija
u Bijeljini ivio jer je - navodno, s hadi Lojom na podizanju
ustanka u gornjem Podrinju 1878. g. i nakon sloma ustanka otiao u Bijeljinu.
su stara sarajevska porodica. Otac ejh Sejfije je hadi
Ibrahim. Njegov brat je hadi Ahmed, trgovac, je roba prodana na javnoj drabi u
Sarajevu 17. zulhideta 1252. g. h. (20. marta 1837. g.) navodno zbog sudjelovanja u
ustanku Husejn-kapetana

Sin hadi Ahmeda, Salih, spominje se u
sarajevskih trgovaca 1264./1848. g_-
29
) Salihov sin Mustafa je djed dra
Muhameda iz Sarajeva. Sejh Sejfija nije bio enjen.
M. E. u svojoj KronicP
0
) medu umrlim u godini 1303./1885-86. donosi o
Sejfiji ovaj podatak:
Sejfulah efendija sin hadi Ibrahima, stanovnik grada Sarajeva, koji je
bio e j h, svojom voljom otiao je iz spomenutog grada u Donju Tuzlu i dane
u zikru i tevhidu po prilici ove godine je tamo umro. Bio je ura
Mustafe Hilmi efendije, reis-ul-uleme Bosne i Hercegovine."
31
)
26) Odobrenje od murida za pristupanje u tarikat.
27) Podaci uzeti od imama Bajrami Mahira iz Rudog.
Wt ,.;._, '' . ..L<. ' . ' ""'_,
28) Iz popisa pod naslovom u-,. '.J>"" J
..i' v J-'-! y.i-' ..._,,
l T
0
T 4.i- koji se nalazi kod dr Muhameda vidi se broj
prodane robe i iznos u dobiven prodajom. Rasprodaju su izvrila tri telala, Ahmed, Husejn i Salih.
Ahmed je rasprodao robe u iznosu 465,23 Prodana roba je bila: 5 desteta 17 desteta papira,
zembilj, stari 2 terezije, 6 dezvi, mali kantar, neto afijuna u kutiji, lifa, praznih kutija i dr.
robom koju je prodao Husejn za 587,20 bilo je: 33 desteta papira, stara sedada, terezija, 5 dezvi, 2
kamia s takumom, 24 en'ami erif, velike makaze, neto fiekluk, tespih,
top gajtana, nekoliko desteta i dr. Telal Salih je prodao stvari za 412,I7 a tim stvarima je
bilo: kolan, jular, nakili bensilah, kutija za buhur i razne mirise, neto makaze
za i dr. Ukupno je prodano stvari za 1.465,20
29) trgovcima koji su jedan za drugog 1264/1848. g. spominje se Iblis-zade Salih-aga
za Hidmetkari Mustafa-agu, za Salih-agu je Jamak Mula Ibrahim. (M. E. Kronika, knjiga
24, str. 269; Osman A. popis trgovaca muslimana iz Bosne i Hercegovine pod kraj
Turske uprave, Sarajevo 1943., str. 34). .
30) Knjiga 27, str. 202.
31) Kem ura e j" Sejfudin, Sarajevske muftije, Sarajevo, 1916, str. 28.
10
l
Ovaj podatak o svojevoljnom odlasku ejh Sejfije iz Sarajeva u Tuzlu desio se je,
vjerovatno, nakon njegova povratka iz Bijeljine u Sarajevo. Razlog drugog ejh
Sejfijinog odlaska iz Sarajeva je nepoznat. Moda mu je njegovo tesavufsko
daljnji boravak u Sarajevu, i prisililo da mijenja sredinu u kojoj imati
vie uspjeha kao predstavnik halvetijskog tarikata. Datum smrti ne
navodi. kao i Kemura, navodi da mu je ime Sejfulah, a u svim njegovim
pjesmama, njegovim i nadgrobnom nianu stoji Sejfudin - Sejfija.
Od velikog broja njegovih pjesama postoje dvije medmue- to navode
H. - u kojima se nalazi nekoliko Sejfijinih pjesama. Jedna od tih
medmua je otkupljena od H. i nalazi se u Orijentalnom institutu broj
254/51, a druga je vlasnitvo Budimlije h. Abdulah efendije, imama iz Bijeljine.
32
)
Iz medmue Budimlije koja je obimnija donosimo u izvodu s tekstom i prevodom
pjesme iz kojih se vidi Sejfijino derviko njegovo puno ime, tarika t, kojem je
pripadao Sejfija i aluzija na tadanje prilike u Bosni.
Na l i 2 listu je pjesma od ll bejtova bez naslova, u kojoj pjesnik moli efaat
(zagovaranje) vjerovjesnika Muhameda "za sve dervie a za Bosnu".
Posljednja dva bejta glase:
""> r":J.- .J..JY.


Prevod:
Ovo (molba za efaat) je stalno na jeziku Sejfije,
Tebi, tvojoj porodici i drugovima uz blagoslov neka Allah da spas!
Za sve moje dervie Ti se zauzmi o Botji
A za svu Bosnu, Sejfija moli.
II
Neposredno iza ove pjesme (na 3. listu) napisana je pjesma arzihal (pretstavka).
je Husejnu (unuku vjerovjesnika Muhameda i ima naslov:
33
)
cW' ;:i ...J' ..r.iiJ' .r , _jJI,

32) Ova medmua je sveska, 17x 19,5 cm, ima 80 nepaginiranih listova, papir je
plav i pismo je nesh, tekst je potpuno vokaliziran, ostali dio - pjesme Sejfije -je
poluvokaliziran. Mastilo je crno i Sadraj medmue su pjesme na turskom
jeziku. Na listovima 1-10, 17, 22-24, 28, 30, 46 i 75 zabiljeene su pjesme na turskom jeziku od hadi
Muhamed Sejfudina iz Sarajeva. Ovo ime je navedeno i u naslovu svake pjesme a u zadnjem distihonu (ah-
bejt) naveden je mah las (pseudonim) Sejfi. Na ostalim listovima medmue su pjesme turskih pjesnika: J unus
Emrea, emsudin Tibrizije, naega Kaim-babe, i nekog Miskin-babe. Zabiljeena je ijedna pjesma na naem
jeziku (. ej dervi u otvor od ejh Abdurahmana Sirije. Medmuu su prepisivali dva Jedan
je stavio na listu 47 svoje ime: . Prepisao Beglerbeg nastanjen u kasabi Bijeljina
godine 1298. (1881). Drugi nije poznat.
33) Bezvrijedan, ime psa koji je bio u drutvu s dobrim ljudima (Ashabi-kehf) u
11
Pjesma ima 13 bejtova i pjesnik trai od Husejna "jer je on lijek pjesnikove
nevolje, sultan deneta, iman vjernika, kruna aika, rahmeta, ukras Ara,
34
) biser
i koral, car Kerbelaa,
35
) izraz Milostivog". Svaki bejt se zavrava refrenom:
J J- u....:...... Pjesmu zavrava ovim be j tom:
J ..... tel-- ... .J.,\......._
..., ...,. -- . ....,. ...... . . ...,., . . .,- . "' . . .
Prevod:
Za Sejfiju se zauzmi, tako ti Botje uzvienosti!
Ti si najbolji om/adinom, o Husejne, pomozi!
III
pjesma (4-6 list) je hvalospjev vjerovjesniku Muhamedu i nosi naslov:
.a..- ...u

Pod ovim naslovom je napisan hadis vjerovjesnika Muhameda):
lJ' ;..u.: k: .. ..... v- uJt.; ._u, Ju
...Ul
koje "Ko mene pohvali polovicom bejta, pripada mu obavezno moje
zauzimanje".
Pjesma ima 18 bejtova i ovim bejtovima:
.J r)j,_$ u'"'.,i Y.
J-- ..
Prevod:
Da,nas je moj tivot Tebi trtva, Muhamede!
Zbog Tebe moje Muhamede!
Ne tjeraj me s Tvojih vrata, Muhamede!
Nek budem vratar pred Tvojim vratima, Muhamede!
molbu vjerovjesniku Muhamedu za spas, pjesmu zavrava ovim
bejtovima:
", ..... ,J ..J,,_ ":r j"'
"'" .....
34) Prijestolje, prijestolje Milostivog.
35) Mjesto u Iraku gdje je poginuo Husejn.
12

J ..... uT",....) "'LS- Y.
Lice nam je crno, Ti nam ga svijetlim,
Da i mi budemo veseli, Muhamede.
Sav narod Bosne se nada
Tvome zauzimanju, o Kur'ana, Muhamede!
Tvojoj je doao ovaj bijednik,
Koja je uvijek davala Muhamede!
Ovaj Se.ifija ima mnogo grijeha,
Svakog Ti si njegova nada, Muhamede!
IV
U pjesmi pod naslovom u-tlt..:. (molba Bogu) na 6-8 listu koja ima 21 be j t,
pjesnik zaklinje Boga 1001 njegovim imenom
36
) da mu oprostiti grijehe i ovim
bejtovima zavrava pjesrnu:
. W..1t -.:....i
....,_.,- J". pJW. Y. - 'J! .) - 'Y - Y. .
- ..-, "_uWl 4,
\&......-J".' JAh: ...
-"j J.,;..::..fo
u'.,.. 'e-
Ptevod:
Cijelom narodu Bosne Boe, Tvoju saputnikom,
Jer ovaj svijet Izgleda kao duboko more.
U Bijeljini ovaj Sejfija stalno
ovako vrijeme, postade nevjeran.
Protivniku i neznalici (iskazuje se) potovanje, Boji ljudi podnose nevolju,
Ljudi ovoga svijeta su nemarni, u svojim eljama bezbrini.
Tako Ti hiljadu i jednog Tvog imena, oprosti, pomozi,
Ti otvori vrata svoje dobrote, o Plemeniti, koji sve prata.
v
Pjesmom od 5 bejtova (9-a list) pod naslovom , i i :<
Ut -'.J ..._. r.i-Jt
36) Poznato je 99 imena-atributa Allaha koje ehli-tesavuf spominje u svojim virdovima i zikrovima
(molitvama).
13
pjesnik opisuje zikr (spominjanje Allaha, i kae daje to "posao dobrih ljudi, drug onih
koji trae Boji put, skrivena tajna u srcu aika, stalna onih koji vjeruju u Boje
jedinstvo i pjesmu zavrava u,- l
to "Nek ti nikada, o Sejfija, ne silazi s jezika Boga!"
VI
Pjesmom od 8 bejtova (na 10 listu) ejh Sejfija daje opis pripadnika halvetijskog
reda, te zbog interesantnog opisa donosimo u tekstu i prevodu svih 8 bejtova koji
glase:
y ,J ts, j.,... J! l;- j"''- J""' J.>. r' ."..,.1.
."." . a .n"" v\.._,, _ .,;t.-,_ .".", ."
J"" 4i-_A ..1 ,r. J- u---i ..1 J JiY
."..u....s." IJil. .
." .. 4.1.. 1 <; ..ul ' a.b .. ! _a; _.J..' ..Ut t........,. 1.
J J J'. u ..r- .",. c.j \,)':
.".....,;tJ,_ """ ..aJ;._ .rtJ.M
."." ..:.."..)-.J ..i .;'JJ'
Y. .",_, ".r. i ..Jj,b
Prevod:
Izraz Boje tajne je iskreni halvetija,
Dobitnik na oba svijeta je zaljubljeni halvetija.
Ovozemni svijet je svratite putnika,
Lud je onaj koji se zavarava strast.
Pametni i znaju da je ovaj svijet prolazan,
Oni su se predali onom svijetu, njihovo stanje je carsko.
Nikome, bez izuzetka, nije slast i
Boji poslanik je rekao: Ovaj svijet je dom briga.
Promijenili su narav svjetlom Bojeg zikra,
Daleko su od satanske pohote, opijeni su zikrom.
Izrazu Boje istine- svome ejhu predaje se halvetija,
U krugu tevhida dervii izgledaju kao leptirice.
Onome koji poznaje Allaha, atomi su murid,
Ko postigne Boju blagodat, prsa ima
Ko je u Donjoj i Gornjoj Tuzli eh/i ak,
Nek i nek se napije ovog Sejfija, mejhana je.
37) Prema podacima profesora Abdurahman Adila i brata mu muftije h. Ibrahima, u Tuzli su
postojale dvije tekije od kojih je jedna u Gornjoj Tuzli. Muftija h. Ibrahim je poznavao posljednjeg
e j ha tekije u Donjoj Tuzli Sarajliju Sc;jfudina, koji je na ulazu tekije u Donjoj Tuzli napisao gore navedeni
be j t.
14'
Pored ovih bejtova stoji naslov gornje pjesme: .r.i-JI
cW'
.",J.;J u'-
1
,..
VII
Pjesma od 6 bejtova (17 list) nad kojom stoji Muhamed Sejfudin Bosnevi glasi:
- .,;U:J... LS-c.JJI
LS......:. J!
1
u ..U J '-:'J ..t.;...5
- rr u,..S Y. .J '-!k- )'l .. .J
u
1
.J
1
..iA
- r4' u""'"" ; r
4..-i1,....51

.s41 ...;Ut
._u,

Y.
.... '-!- r.S.11
Prevod:
Allahu lakim mi postade pristup u drutvo "sultana"
Sve osim Njega ode mi iz srca, stigoh u blizinu Milostivog.
Simbolu je imena" moja tajna je danas izraz,
38
)
Sjedoh s hiljadu na prijestolje Sulejmana.
Staro odijelo sam skinuo s tijela,
Obukoh divnu odoru, postadoh car careva u Svemiru.
U svjetlu "tarikata" dua je obasjana


Sunce "hakikata" napunilo je velikih ljudi
40
)
Bofja knjiga govori o tajnom znanju,
To je Bofja tajna, ne pie se na
38) Aluzija na ajet 31 iz sure ll , u kojem se kae da je Bog prvog Adema svim imenima.
39) Tarikat je opti naziv za redove od kojih svaki ima posebne molitve (evrad-ezkar) i
obrede.
40) Hakikat je Istina tei svaki pripadnik reda.
15
Bojom dobrotom osvijetlio sam duu i tijelo svog Sejfije,
Stavljam svoje crno lice pod prah nogu Piri-abanaY)
VIII
U vokaliziranoj pjesmi od 13 nibai-bejtova (list 22), s refrenom
.J .J J .J stavljen je naslov r.J ...
.s;-Y. """'' tw' Ji JJ .J ..,w,
Prvi bejt glasi:
Prevod:

Vo! JJ .J JtJ ."...5 - w-5j .J..U.>J ur.
Izbaci iz srca (svaku pomisao) osim misli na Boga,
Ako si dervi, o derviu!
Mjesto toga (srce) napuni Boga,
Ako si dervi, o derviu!
U stihovima ejh Sejfija daje savjete derviima o vladanju
svijetom, o poniznosti, o kajanju, o potivanju ejha, o due, o Bojem
zadovoljstvu, Istini, primanju savjeta i zavrava ovim stihovima:
Prevod:
Wl J d.,.. ..J_,t _ c.J- J_,t ""'>- Y.
.J d j,1 J,; u \.A "l:.J'
Ovom Sejfiji ti budi "murid"
42
)- da uvijek bude potovan,
budi sluga ,.erenlerima"
43
) -ako si dervi, o derviu!
IX
Vokaliziranom pjesmom od 5 bejtova (27 listova) pod naslovom
pjesnik objanjava zikr
44
) ovako:

41) aban-veli je ogranka halvetijskog reda abanijje, u mjestu Takupri. Imao je
mnogo pripadnika svoga reda, od kojih su kasnije mnogi dostigli stepen mudida. Umro je u Katamuniji
976. (1568-69). g. (Osmanli muellilleri, 1/94, Istanbul).
42) Muri d je osoba koja je pristupila redu, primila osnove toga reda i
vdenja obreda.
43) Pripadnici reda koji su dospjeli do spoznaje o Bogu i stepena dobrog ( evlija).
44) Spominjanje i na Boga njegove atribute.
16
-;..,_$j ..u
. <j .....,;\.... .J;.....; . ' ..::....A
,J't J' .J

;. '.1 JA'

j r'
r'.:e l S.:. l Je._;.;

:;-)j u# .....
Prevod:
Na zikr je, hvala Bogu, znak iz rajskog vrta,
Na zikr, obzirom na pirova, je jasan.
Da li je i jedan na stav '!eria t skim propisima?
Kod svih Bojih ljudi nezamjenljiv je na zikr.
Nek svi ljudi, nek iskuaju,
Pod zatitom murida vidljiv je na zikr.
Da li je teko razlikovati istinu od neistine?
Na mjestu kunje nek se pojave protivnici, vidi ta je na zikr.
Nastojanjem pirova, Boga mi, bakar postaje zlato,
Ne strahuj, Sejfija, objavi, na zikr je zikr aika.
X
Pjesmu od 16 bejtova (27-28 list) posvetio je merhum ejh Sejfija vjerovjesniku
Muhamedu pod naslovom: ....__
r'L-.t cs",.:...Y. V:..._,,
U pjesmi daje vjerovjesniku Muhamedu atribute "da je on car poslanstva, iskreni
Boji rob, daje za njega sve stvoreno, daje njegov grob rajski cvijetnjak i daje
grijenika." Ovu pjesmu zavrava bejtovima:
45) U medmui profesora Fejzulaha nalazi se pjesma
............. \" ...
'-' t e..u kao i kod
Budimlije i Na strani 81 nalazi se ilahija od 5 bejtova u kojoj Sejfija s tugom govori o sudbini
Husejna, unuka vjerovjesnika Muhameda i zavrava ovim bejtom:
.... J"-.J jJJ- "*- uk- o' ,..;t> i-:
to Mi volimo porodicu Muhameda, o Sejfija.
Dan i neka je hvala porodici Bojeg poslanika!
2 -Anali 17
-nJ,, .JY dA: r r-' -'\.:
J,..5
-.J,J" .),...... .....
4&:-
Prevod:
Porijeklom i rodom sam Bosanac, Sarajevo mi je boravite,
gorim od ljubavi, pomozi, o moje
S vim mojim derviima daruj efaat, o moj najplemenitiji,
Usliaj moju molbu o moj
Ko god tebe voli, svi grijesi mu biti oproteni,
O Sejfija, bijedni aik je u ivotu aka.
XI
U pjesmi od 8 bejtova (30 list) pod naslovom
se naziva ejhom, i istinske aike pjesmu zavrava ovim bejtovima:
18
Prevod:
Iako je Bosna ovog vremena upala u vrtlog,
Narod Bosne je, uistinu bez sumnje, iskren.
Ne predaji se, Sejfija, uicima svoje strasti,
Svu moju nek Najbolji
XII
Pjesmom od 8 bejtova (46 list) pod naslovom J , ejh
6
) Sajfija poziva
ljude u derviki red i ovako
Prevod:
Asketo, ne ostaj pri svome asketizmu,
Pristupi onom koji poznaje Boga!
Ne hodaj bez glave ovim svijetom,
Pristupi onom koji voli Boga!
Posljednjim bejtom, za mistika, ejh Sejfija poziva u tarika t one
koji mu ne pripadaju, im naziv "munkir" a svoj tarikat naziva "iman" (vjera)
7
)
Prevod:
..Ul W,.J_ 'L5_A,__

Sejfija uvijek govori u ime Allaha,
Svako slovo ima drugo u vjeru/
48
)
XIII
Na 75. listu nalazi se vokalizirana, u ovoj medmui, posljednja pjesma, nad
kojom je stavljen naslov: ,r.i&JI
..u'.U;- ('-.>J' &=J' r' r.bJ'
- 'T, 1 ....,; - r*'r ..U..,.. ..u ,), ._'_,.e' .r-1>
Jedino kod ove pjesme nalazi se datum pisanja pjesme ili vjerovatno prepisa,
1296. h. (26.-XII-1878. do 15.-XII-1879.). Ova pjesma od 10 bejtova sadri Sejfijino
i glasi:
- ...... J ..-..:b. d,i...:.,. J .J J L>
J;-rJ
46) ejh u tari katu je koji i pokazuje muridima osnove i tajne tarika ta. Dok se
ne pristupi muridi-kamilu (savrenom ne mogu se saznati osnove i tajne tarikata.
47) Svoje u tarikatu naziva .iman" a one koji nisu pristupili tarikatu naziva . munkir"
(protivnik).
48) Iza ove pjesme je biljdka na arapskom jeziku koja da je pjesmu prepisao Beglerbeg, sin
iz kasabe Bijeljine, nek mu Bog oprosti grijehe, vlasnik Beglerbeg.
2' 19
-.J,j ...c.i>.


-
ut..,;'
"J.:....! .,bi "h; :r5 f'. u .... ,.,,
u t...,.. LL JY. t.S J.:....!
- ..;._ L5- ' .JJ...- < <.::.. L, ..t..:.
l,; .r. -.r- .
d- ::.r
_. ..J....:.;4 ,YI> ... ,.J J J.
u'-->J J.o' ".".t; ..A.;
- J":->- " Jl' ..r r' J ..i w
,_;;U:J- ".,.,, .r. 0 r-ri .
- ,$ .......;..Y. ...LSt' '."_.'.J
d; ..,Y. .r.

..;i...,;'-" JY

u '-Ai' ...L:. ,." ." ,'i:J
Prevod:
20
Bote, bol od ljubavi prema Tebi, lijek je zaljubljenom,
Sila, nevolja, briga, tuga sve je to veliko
Sila i blagost, nevjera i vjera, sve je to od Boga,
Onaj koji poznaje Allaha uvijek je raspoloten zbog toga.
sebe, ako da spozna Stvoritelja,
Ko sebe ne shvati nije tivotinja je.
Probudi se iz sna nehaja, pogledaj se jedanput,
U svom srcu Boga, u tebe je gost.
Drti se. savjeta muridova, koji tebi o tebi dati spoznaju,
Ako ti sebe bude spoznao, cilj ti je lak.
Na ovom svijetu ne predaji se, moj gospodine, svakom muridu,
Oni koji slute svom ejhu, stignu Milostivom.
Stalni utitak na ovom svijetu je sama sjena i vizija,
Ko to shvati i ne daje mu vatnosti, veliki je car.
Asketo, tevhidu, shvati Boga,
Pakao je mjesto za tvoj bezvrijedni ibadet.
Svjetlo koje vidi u snu nehaja, o sofijo,
Ne smatra} botanskim, to je varka satane.
Govori, Sejfija, o zanosu aika,
Uzdisaji do zore, ah-vah, je tvoj
XIV
Na 15/b listu ove medmue stoje bez naslova tri bejta koji bi vjerovatno, obzirom
na stil i sadraj, mogli biti od ejha Sejfije. Stihovi daju uputu o vladanju i glase:
- _,-' v- .:.!- ..JY. Y. ,._ A-' J
r'' _, r- 4.' u ...
r''-' Y. u' -'\.i_,
r. '-:
_ P. Y. LS- r4--_, _, ... _, Y. rjr- _,.;..r j,'
... "_,, v ... _wP\ r-<
Prevod:
Ako te/i na ovom svijetu,
S "arifom" se na tom svijetu stalno druti!
S i neodgojenim ne druti se na ovom svijetu stalno,
Ili od njegove ruke ili jezika ti nedostajati teta.
ti je ovo moja prijatelju moj, ovo ti je savjet.
Ako se ne dri savjeta, ti imati tete.
U medmui kupljenoj od H. iz Bijeljine, pored nekih gore navedenih
pjesama, nalazi se pjesma (2 lista) pod , 20 rubai-bejtova
s refrenom na kraju bejta Y. v-.i:- ul:.JI sebi o Sejfija!).
Sadraj pjesme je savjet Sejfije derviima o vladanju u ivotu, o prolaznosti svijeta
i neminovnosti smrti, o pobonosti i od zabluda, o nestalnosti vlasti i
bogatstva, o poslunosti i odgovornosti pred Bogom, o spominjanju Boga i
vjerovjesnika Muhameda, o oholosti i zavisti, o Kur'anu kao najboljem saputniku, o
obijesti ljudi, te na kraju Sejfija "krvavim suzama lice" Bogu predaje svoj
ivot.
Pjesme navedene pod brojem II, VI, IX i X nalaze se i u medmui H.
Na kraju ove medmue stoji da je ovo prepisao Osman sin Mustafe godine 1309. h.
(1891.-1892.). Vlasnik Salih sin Begana.
Uz ovu medmuu dodato je ll listova nepovezanih s pjesmama
kojima nedostaje ili svretak. Jedna od tih ima naslov
21
Sadraj joj je o loim svojstvima i egoizmu. Papir je od velike upotrebe poderan, na
ostalim listovima su naslovi nekoliko Sejfijinih pjesama o snovima murida i tri kratke
pjesme aika Sejfudina.
xv
Nepotpunom pjesmom pod naslovom .JJ JIJ>I
ejh Sejfija ali rastanak od svoga e j ha Ismail-Hakije iz Kutahije (Anadol) i
ovim bejtom:
Prevod:
L$..&.1
.J l:.i ".,.; r-: - ' J_,... Jj' \.j .J .J..i,....A
O srce, sada podnosi, - moja tuga je meni sudbina,
Do je ljubav - moj rastanak je meni sudbina.
Pjesma zavrava:
Prevod:
;.J" J l:., Y. _ .!.: J t_..".;
r' J.JJ
Ferhad i Mednun u ovoj tuzi nisu mi ravni.
49
)
Sarajevo je bol-tuga Sejfije, moja bijeda je meni sudbina.
XVI
pjesma pod naslovom Jji. ima 9 rubai bejtova i zbog
lakog jezika i interesantnosti sadraja donosimo je Cijelu u tekstu i prevodu:
Tekst glasi:
..d- . < _. ..L.:. .
- ve
.JA
. ; ., . LS.. - ......:.. .d... .
r. .",.
u- u- J ili,;,
.J..r...:.. rU.:: '.l", J",
49) Ferhad i irinje poznati perzijski ljubavni par, je ljubav opjevana u djelima perzijskih klasika.
Mednun (Kajs ibni Mulevveh) je pjesnik iz arapskog plemena Benu Amir. Dobio je nadimak Mednun
(suludi) zbog prevelike ljubavi prema Lejli, koju su roditelji udali za jednog bogataa iz drugog plemena.
22
Prevod:
(1--:-ili_r Y. _ .J:.; 1 4.' Ji

d ..J...:./'
0
'lJ' J. u
.-.JJ: ..;.. -,..:.. ",_ ; -'-T". ...:"-
J
,.:.JY.
..._Y. d. J...:./'
,....w-: v- .JP"- v-
r- :r.lJI
......:... . ,L:_ .......!...L . - -._J;
r-.J.r u ---..-
0- .-.::..-:-:
,..:..;-..; d.;..:s
r*
Ja sam muridov siromah, sam mali bijednik,
Ja sam muridov sluga, sam za njega trtva,
Na murid mi je pokazao Istinu kao da sam je vidio,
Utivanje bezbritnost ne te/im, nepravdom sam zadovoljan,
Onaj koji je spoznao Boga mene je meni prikazao,
Odgojen i ja sam na ovome putu Saznanje.
Ja sam sebe napustio, murid me je uzeo za ruku,
Ko je savren poznaje nas, ja sam zastupnik murida.
Ja sam muridu dao na putu Istine sam nestao,
Duu i svijet sam napustio, protivnike ja pozivam.
Ja sam egoizam unitio, murida sam naao,
Nastojanjem murida postao sam bosanski eraf
tudnju za draganom ne poznajem, ljepotice ne te/im,
Ja sam Alijino dijete, ja sam Botji aik.
Unutranjost due sam zbrisao, od sumnje sam se spasio,
UzviJenu sam vidio, najniti sam drugovima.
Svu ljubav sam popio, koga volim duu sam mu dao,
Svemu sam glavu odrubio, ja sam Sejfija (sablja) ejh Bakije.
U .ovoj medmui nalazi se jo nekoliko kasida ejh Sejfije napisanih dosta lijepim
nesh pismom na tvrdom papiru 65 x 30 cm. Tekst je vokaliziran.
Papir je z?og velike upotrebe i savijanja sredinom i na rubovima je tekst na
mnogo mJesta potpuno nestao ili postao
23
Pjesma pod naslovom
sadri savjete murida muridima, i ima 38 bejtova. Od donosimo
24
JJ _,....., t_x; ., .:4 uJ'
d-.J-'!' .;-;'--! Y.

d- ..Je.: .. ! d,....JI
r ('f..Jo<.; l-51
.JJ"' .J-'!' d- .h"',._
Prevod:
esnaesti (savjet) ejhu ne
Jer si mu prije dao
Zbog ove bez imana,
Sva svoja dobra djela unititi,
Sedamnaesti (savjet) je lijep odgoj, razumi,
Poglavlje o odgoju od mene polako
Kad god u blizinu ejha,
Znaj da si sa svojim ejhom, Bojim mi/jenikom!
ga i
Kada govori pristojno govori!
Ovo (savjet) je osamnaesti, ne budi ohol,
Oholost te od Boga udaljuje.
Posljednji bejt glasi:
Prevod:
Boe, Ti poivi Sejfiji njegove dervie,
Tako Ti svjetla Poslanika, i kur'anskih ajeta!
Iza ove pjesme nalazi se pet pjesama s ovim naslovima:
Ue- .a..- JJ-' .J"'
""--
...___ v'=':.) .J
......_
; ;
Pjesme su te se iz naslova vidi sadraj: uputa derviima da vrijeme
provode u zikru, da slijede eriat vjerovjesnika Muhameda, objanjavanje prednosti i
koristi zikra i tevhida, vrijednost islamskog ;JI JI :J , i upozorenje
muridima da vode o tome da smrt i ivot , te Sejfija i sebi daje
savjet ovim
Prevod:
Radi, Sejfija, uvijek najbolji posao,
Dolazi koje smrt ne stoji.
U pjesmi pod naslovom
ostalih atributa murida navodi i ove:
..r...:.,..- loS .J .... ,.J loS .Jf.- ,.!
.J: tJ .J .J .J w- u-t..;;
Prev!Jd:
Pokazao nam je pravi put, uputio nas je Kur'anu murid.
Promatraj, Sejfijo, ejhovo lice - njegovo zadovoljstvo,
Jer tvoj bol okrenuti u lijek murid.
Jezik u pjesmama ejh Sejfije je lagan, i razumljiv za dervia -
pripadnika sufizma. Pjesma Mustafa Asim-pai je najuspjenija obzirom na leksiku,
sastav i sadraj i vidi se daje ejh Sejfija poznavao, pored turskog jezika, na kojem je
pjevao, perzijski i arapski jezik. ovih dviju medmu' a nisu poznavali turski
jezik, te su napravili mnogo pravopisnih greaka. Kod mnogih izostavljene su
te , , 1 .J...,;.. , l.i_,L.. , napisane su bez
je zamjena kratkih vokala dugim vokalima npr.
..i .J .J .J ":-'l JJ"'' )tt,...< _j
zatim zamjena konzonanata npr. ..U.1j J1 dodavanjem
nepotrebnih slova npr. u .. ..!,J1
i zamjena posvojnih
zamjenica za drugo i lice. su u naslovu pjesama stavljali
dervi ke atribute e j h Sejfiji npr. .J1
..A..i.: ..,w, cr.J.\i! r' "':"'.,; ..!JI
25
Na mnogim pjesmama je pripadnost ejh Sejfije Sarajevu Bosni
( ),
derviki red kojem pripada i obavljanja dervikih obreda - zikra i
tevhida . Dervii se nazivaju "iskrenim pripadnicima"
JJ j .l" nad imenom Sejfije stavljena je zamjenica J-A
poznati uzvik dervia.
Sadraj Sejfijinih pjesama u ovim medmuama je izlaganje sufijskog koje
je u suprotnosti s usvojenim islamskim (ehli-sunnet). Nekada je
nerazumljivo, dvosmisleno, za pripadnike sufizma prihvatljivo i bez
shvatanja primano. Dok moli efaat (zagovaranje) vjerovjesnika Muhameda za sebe,
svoje dervi.e i za cijelu Bosnu (I pjesma),ejh Sejfija moli od Husejna unuka
vjerovjesnika Muhameda i stihove zavrava refrenom "Husejne, pomozi!" (II
pjesma). U pjesmi pohvalnici Muhamedu a.s. moli efaat za sebe i "uputu na pravi put
stanovnitvu Bosne" (III) pjesma). U Bijeljini je Sejfija tuan "jer je doivio vrijeme u
kojem su ljudi nevjerni, nevrijednima se iskazuje potovanje a ljudi podnose
nevolje i neugodnosti." (IV pjesma). Nakon to je dao opis zikra kao "stalnog druga i
skrivene tajne u srcima aika" (V pjesma), u (VI pjesmi prelazi na opis
dervia - halvetija, za koje kae da su "izraz" Boje tajne, sretni na oba svijeta,
daleko od satane, posluni svome ejhu, kojima su i atomi _,J. .J.i murid" te
poziva ehli-ak, da se napiju ovog (nauke halvetija) i uzvikuje: "Sejfija je
mejhana". U kratkoj (VII) pjesmi pjesnik je radostan, da je vrlo lako dospio u drutvo
"sultana", doao je u blizinu Milostivog, da je sjeo na prijestolje
Sulejmana,
50
) i postao car careva, da muje dua i tijeloobasjanoBojomdobrotom i da
je postao posluni sluga Piri abana. U pjesmi (VIII) iskazuje radost, jer je napredovao
na ljestvici dervia - murida i poziva ih da napuste sve osim pomisli na Allaha, da se
posvete samo zikru, daje savjete o vladanju, due, poniznosti, kajanju, i na
kraju ih poziva da budu muridi Sejfiji i erenlerima.
Sejfije je vjerovatno bilo kritikovano te (IX) pjesmom poziva ljude
da i vide "da stav dervia nije eriatskim propisima, jer nije problem
istinu od neistine odvojiti". Zikr je simbol rajske nezamjenljiv je kod Bojih
ljudi, a vidljiv pod uputom murida, "i bakar moe postati zlato" .U
pjesmi (X) naglaava da je Bosanac nastanjen u Sarajevu. U naslovu pjesme (Xl) o
aku, stavljeno je da je Sejfija e j h, te moli Boga da sve njegove "ih vane"
po bosanski svijet je bez sumnje iskren iako je Bosna ovoga vrerhena "upala u
jedan veliki vrtlog) ":--1 .J.} ".
51
) Sejfija vodi stalnu brigu o svojim muridima i poziva
pobone ljude, da pristupe o'nom koji poznaje i voli Allaha, da ne lutaju besciljno
svijetom. Svoje naziva i manom, a "svako slovo ima drugo te one koji
mu ne pristupe naziva munkirima (protivnicima) (XII) Poglede halvetija na svijet i
pjesnik je kazao pjesmom (XIII) u kojoj navodi da je sila, nevolja, briga,
tuga, vjera, nevjera, i blagost dar od Boga, i halvetija na to gleda s osmijehom.
Treba sebe te u svom srcu Boga kao gosta. Murid murida u
samospoznaju, muridu treba iskazivati poslunost, jer time dospjeti do Milostivog.
Tevhidom shvatiti Boga, sva dobra djela mu biti nitavna. Pjesmom (XIV)
upozorava muride da se drue s ljudima a da izbjegavaju jer od
50) Sulejman sin Davuda je vladar i vjerovjesnik, poznat po imenu Sulejman Mudrj.
51) Vjerovatno ejh Sejfija aludi ra na okupaciju Bosne i Hercegovine 1878. godine.
26
imati tete "ili od ruke njegove ili od jezika". pjesmom
panju muridima na vladanje, jer je svijet prolazan a smrt neminovna, upozorava na
odgovornost pred Bogom i na kraju .,krvavim suzama umiva lice" i predaje Bogu svoj
ivot. Rastanak od svoga ejha Hakije iz Kutahije Sejfija je spomenuo u pjesmi (XV) i
nalazi utjehu u tome da mu je to Sudbina dodijelila. Naziv Sejfi-baba dat je u naslovu
pjesme (XVI) i onje posluni sluga svoga murida, koji muje pokazao pravi put i za to
naputa ovosvjetska uivanja. Zaslugom murida postaje" bosanski eraf' , on je dijete
Alije, duhovno se preporodio, sve napustio i svemu "glavu otsjekao" jer je on "sablja"
(sejf) svoga ejha Hakije. Interesantan je za halvetija savjet, kojim kae da se
ejhu ne smije suprotstaviti, jer mu je data izjava o poslunosti, ako se
suprotstavlja bez imana i sva dobra djela upropastiti".
SUMMARY
HAJI MUHAMED SEJFUDIN-SHEIK
SEJFIJA- POET FROM SARAJEVO
Among numerous poets-mystics who lived in Bosnia and Herzegovina during the
past five centuries, Muhamed Sejfudin from Sarajevo was the outstanding
one. He lived and worked in the XIX th century and was almost unknown until now.
Prof. Omer found in two ., Collections" (the first is in possession of Oriental
Institute at Sarajevo and the secon one is private p roperty of Abdulah Budimlija from
Bijeljina) 16 of his poems which he presenteo in original and in translation. He also
gave a n'ecessary commentary of poems and the only until now complete biography of
that poet-dervish who founded tekiyas in several places (Sarajevo, Rudo, Bijeljina and
Donja Tuzla). In the introductory part of the work the author gave a list of poets-
mystics from Bosnia and Herzegovina as well as the literature about them. This work
was found in the literary inheritance of prof. Omer who died in 1972.
27
ll
Muhamed
DVIJE PJESME EJH SEJFUDINA
Sarajevski Salih Sidki poznatiji pod prezimenom
Muvekit, u svojoj Historiji Bosne, a u prepisu, koji se nalazi u Gazi Husrevbegovoj
biblioteci u Sarajevu, knjiga IV, list 106, donio je dvije pjesme pod naslovom Spjev
Ebullejs zade ejh Sejfullah efendije, sina hadi Ibrahimova. U prvoj pjesmi
pjesnik pjeva o svojoj ljubavi prema Bogu i za Njim. Druga pjesma je
Muhammedu Behauddinu, sultanu nakibendija.
Profesor hafiz Omer u svome radu o ovome naem pjesniku nije iskoristio
ove pjesme, pa ih mi donosimo kao dopunu radu prof. O. koji se
objavljuje u ovom broju AnaJa. Iz pjesme o Muhammedu Behauddinu da se naslutiti
da je pripadao i nakibendijskom dervikom redu, pored kaderijskog i
halvetijskog, o je podrobno govorio.
29
30
-.
SPJEV EJH SEJFULLAH EFENDIJE
SINA HADI IBRAHIM OV A IZ SARAJE V A
Moj Bote! su mi sagorjela vatrom odvojenosti (od Tebe)
Od rastanka ovo srce postalo je upaljeno /otiite (ku/han)
Jesu li srca postala zaljubljenim bu/bu/ima vinogradi i
Dvorci Firdevsi Ala dtenneta (bez Tebe) meni tamnica
Onaj ko je zaljubljen u Tebe, stvarno i istinito predaje duiu
Ako ne dospije do Tebe, to tutno i ta/osno
ta su i nakit derviiu koji se nada da se Tebi prib/ititi.
Bez Tebe (aba) i kapa derviika (tadt) su znakovi golotinje
O Bote! Ako Sejfiji ne bude olakiano dostizanje (do Tebe)
Suze obojene krvlju kao poplava.

(p. - u-
". . .
/ \..--....,., f .J "' //..",.".;:J .J
... . ,.
o
L..v
,....,J.; j, ; -"-' / v-
...

-
. .".
c.Y' ....... r
...
' . .".-
av(y!.-:.J .sV
.. .. . -- '
...-:-o- .. _.. _ .......
e,.. - ,,.



V_..) l
"._....f-y ( J eJ
l-..P..,..J'
._,-> ... , .... ---'' - :." r -
r _"_, (.) _- '--y ./ / ,..,..J "'*: sv __,

l,...,e_,l

"? .r- / ;.-- _,._;;".h-'' J --_ _.. / ,JJ
..

31
l
l
ll'
KASIDA KOJU JE SPJEVAO SEJFULLAH EFENDIJA
U SULTANU NAKIBENDIJA
( ' - ,JJI )
Allah (je) Adema ( "'!'" - <.SJ4"-: ) sazdao
- .-;; ) Milost ukazao
Neka je sultanu nakibendija mjesto u sedam denneta!
( lo!.- ) sevab naao, ( e- ) Tvoju ljepotu vidio,
( C.- ) napitak ivota ispio
Neka je sultanu nakibendija mjesto u sedam denneta!
( -
1
.:,a. ) Bogu se pribliio, ( J- ) za pravi put (je) kapija,
. .
( J- "'!'",_.;J J za grijene je zagovornik
Neka je sultanu nakibendija mjesto u sedam denneta!
( .l - ) Kod tebe je odricanje od uitka, ( .i- J
svog vremana si stoer ( tJ' - ) Sejfin si pir
Neka je sultanu nakibendija mjesto u sedam denneta!
( V. - ..:...li..: ) Zagovornika si car, (V' - ) duhovnoj si posve
dostojan, ( ) si slabih
Neka je sultanu nakibendija mjesto u Darusselam dennetu!
( J, -'-:.i: .,.b ) tarika ta, (.b_ u& ) bez ikakvih zamjerki,
e t- ) stup znanja
Neka je sultanu nakibendija mjesto u Darusselam dennetu!
t_- ) Onog koji mnogo oprata si povjerenik, ( u \ ut:.. )
slavuj si prolaznosti, ( ) na sudnjem danu sumbul
Neka je sultanu nakibendija mjesto u Darusselam dennetu!
. ( .V _ J Pos jedni k si darova, ( J- ) drug dobrote,
( r- -'- ,... .. } Muhamed mu je ime
Neka je sultanu nakibendija mjesto u dennetu Darusselam!
( u - J Nakibendijskog si tarikata, ( ; ) valija si u
evlija, ( .A - u Y.l.&A } carstva si kapija
Neka je sultanu nakibendija mjesto u dennetu Darusselam!
( 'l - d:Jt } Ljubitelj jedinstva, ( ) elifov
1
) si su
Bosnevije.
Neka je sultanu nakibendija mjesto u dennetu Darusselam!
----
1) Misli se na Allaha.
32

SUMMARY
TWO POEMS BY EBULLEJS SHEIK
SEJFUDIN EFENDI, SON OF HAJI IBRAHIM
The fourth volume of the History of Bosnia by Salih efendi -
muvekit vol. IV, p. 106, contains two poems written by this poet. In the first poem the
poet expresses his devotion towards God and the second one is dedicated to the
founder of dervish N akshibendi order M uhamed Behaudin. These two poems are new
and they can not be found in the collections which prof. used earlier to publish
six teen poems written by this poet. The paper contains translation and the original text
of the two poems as well as an account of the work of Sheik in Sarajevo.
3 - Anell
33
Fehim Nametak
RUKOPISI DIVANA FADIL-PAE
nae knjievne batine na orijentalnim jezicima bazirano je zasad
na rukopisnom fondu koji smo naslijedili od naih koji su pisali na tim
jezicima. Stepen istraenosti nekog pisca dobrim dijelom zavisiti i od
broja rukopisa tog pisca i kataloke obrade tih rukopisa, pa se deavati takve
situacije da o nekim pjesnicima ili piscima posredno znamo da su bili veliki i
ili da su bili osrednji ili minorni, ali mi o njima suditi, dok
ne i njihova djela. O nekim naim pjesnicima pisali su mnogi ,
od osmanskih i bibliografa (tezkireci), pa do evropskih i naih
orijentalista kao J. Hammera, F. Babingera, S. M. H.
O. i nekih orijentalista. No ukoliko neki od tih knjievnih
nije imao pred sobom djelo pisca o kome pie, moemo se pitati s kakvim
pravom je donosio sud o njegovu djelu i koliko se taj sud moe odrati? Stoga miljenje
o nekim naim piscima i pjesnicima, vremenom, mora biti revidirano. Tako su neki
pjesnici i pisci djela, osim fragmenata, nisu bila poznata ni ni
pa ni koji se, uzgred budi nije ni bavio ocjenjivanjem knjievnih
ostvarenja naih pisaca, nego se zadovoljavao da donese to biobibliografske
podatke, ili ih ponekad bez kritike prihvatao od i ostali
neadekvatno ocijenjeni i dugo vremena da se ispravi kriva slika stvorena o
njima. To je po naem miljenju i problem knjievne batine
Muslimana. Katalogiziranje rukopi sa predstavlja polaznu
u ovom poslu.
1
)
Jedan od pjesnika koji su turo i neadekvatno predstavljeni je sarajevski pjesnik
Fadil-paa (1802./03-1882.)2), su rukopisi Divana, zbirke poezije na
1
) Mislimo da se u tom pogledu u posljednje vrijeme ide ubrzanim koraci ma kako bi se nadoknadilo
izgubljeno vrijeme. Nakon prvog sveska Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi
Husrevbegove biblioteke u Sarajevu (Sarajevo, 1963.) nedavno se pojavio i drugi svezak, koji, bez obzira to
sadrava iz islamskog prava (fikh), u rukopisima ima i dosta knji evne za koju smo
mogli saznati tek iz ovog kataloga. je hvale vrijedan poduhvat H ifzij e koji je priredio
Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Arhiva -Hercegovine u Mostaru (Mostar, 1977.), je
otvorio puteve vrijednih rukopisa iz toga Arhi va.
2
) Fadil-paa prema podacima u Zborniku M. E. 1217. ( 1802/ 03.) godine, uz
savremen ika Arif Hikmet-bega je na pjesnik na turskom
3" 35
osnovu koje se s pravom i pjesnikom i po kojoj i treba biti cijenjen i ocijenjen,
ostali nepoznati nae kulturne povijesti. To je i osnovni razlog zbog
kojeg Fadil-pai nije dato adekvatno mjesto u naoj kulturi. Za njegov
Divan Ba nije znao, a i iako su znali da postoji, nisu ga vidjeli
niti
Cilj namje, stoga, da u ovom radu damo osnovne napomene o rukopisima Divana
ovog naeg pjesnika, dok pjesme iz Divana biti predstavljene u jednom opsenije m
radu.
Jedan od dva rukopisa ovog Divana nastao je za vrijeme autorova ivota i,
pod njegovom kontrolom pa ga stoga moemo smatrati miirettep divanom
tj. autorizovanim primjerkom Divana. U ovom Divanu su uvrtene pjesme
koje je sam autor elio uvrstiti, a izostavljene su neke pjesme za koje je smatrao da se ne
uklapaju u shemu di vans ke poezije ili ih je smatrao nedovoljno vrijednim.
To su, od pjesama za koje pouzdano znamo da ih je spjevao, a nije ih uvrstio u Divan,
Kasida kao odgovor na Zija-painu Zafernamu, nekoliko epigrama i kronograma. Nije
da se vremenom jo neka pjesma koja je ostala van Divana. Na
ovaj ovaj rukopis je redigovan, i on predstavlja miirettep divan. mu je
Muhamed evki Sarajlija.
3
)
Da je kojim izgubljen stariji, autoru savremeni rukopis Divana Fadil-
pae erif koji je prepisao Muhamed evkija za njegov detaljan opis
saznali bismo iz prijepisa. tavie, nam je dao opirnije podatke i o
samom Muhamedu evkiji koga neki nai spominju kao
Muhamed Sevki Turabi, a daje njegovo puno ime, ime oca i prezime (u
slaviziranom obliku na - te mahalu u kojoj je nastanjen. Kako pred
sobom imamo oba ova prijepisa, na njihove glavne karakteristike.
O prvom, starijem, rukopisu sam je na posljednjem Divana (str.
322) zapisao na arapskom jeziku:
"Qad yasrruna ihtitamu taswidi hada ad- diwani li-Sayyid.
Muhammad Fadil Al-Bosnawi al- 'askari an al-liwai as-suwari a-ahir bi-arif-
zada bi-'awn Allah al-malik al-'aziz al-qawiyy.
Harrarahu al-faqir Muhammad A-awqi Sarayi fi yawm at-tamini 'aara min
gumada at-tani li-sanati sittin wa tis'ina wa miatayni wa alfin min higratin man lahu
al-'izzu wa al-magdu wa a-araf".
4
)
jeziku, koji je svoja djela stvarao u XIX Poznat kao nekibuleraf (zastupnik Poslanikovih
potomaka u Bosni i Hercegovini), kadija, muteselim, brigadni general (miri-livai-i askeri), u poznijim
godinama svoga ivota, potpuno se posvetio mevlevijskom tarikatu i poeziji koja je sva proeta tasavufskim
idejama. Po dolasku austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, zbog nekorektnog stava prema njemu,
iseljava se u Tursku, gdje provodi posljednje dane u iznajmljenom konaku u kvartu Laleli u Istanbulu i
umire 25. novembra 1882. godine.
3
) kaligrafa Muhameda evkiju Sarajliju spominje H. u djelu
Esnafi i obrti u starom Sarajevu, Sarajevo, 1958, str. 239. Tu stoji umjesto Saraji- Turabi to je sigurno
proisteklo iz nekog rukopisa. I u Leksikonu likovnih umjetnika Bosne i
Hercegovine, Sarajevo, 1966. str. 141, spominje ovog vrsnog kaligrafa pod istim imenom kao i
te kae za njega daje u Sarajevu oko 1820. a umro u istom mjestu 1883. S kae,
podatke prethodne dvojice .Muhamed awki Turabi, umro 1883., cijenjen kao krasnopisac i
knjigovezac. Prepisao je ostalim zbirke pjesama Ibrahim Haqqia i Fadil-pae" (Kultura Bonjaka-
muslimanska komponenta, Wien, 1973., str. 138). Ovome moemo dodati, pored ispravke Turabi u Saraji
(Sarajlija) i to da prepise ovoga kaligrafa sa arapskog i turskog nalazimo u naim rukopisnim knjinicama i
tu ima djela iz raznih oblasti nauke i lijepe knjievnosti.
) .Raduje nas zavretak prijepisa ovog Divana od Sejida Muhameda Fadila Bonjaka,
mirilive, poznatog kao Allaha, Sjajnog i vladara. Prepisao ga je siromah
36
r
Pored ovih podataka, koje nam daje sam Muhamed Enveri je
zabiljeio da je "kaligraf Muhamed evki Sarajlija, sin hadi Mustafe iz
mahale Armagandi Sinana skupio na jedno mjesto munadate, na tove, kaside,
rubaije, tarihe, mufrede i kit'e Fadil-pae i pismom ta'liq na 316 strana
prepisao Divan na taj da je na svakoj strani ispisivao po 19 redova".
5
)
Ovom njegovu opisu moemo dodati jo neke pojedinosti. Papir na kome je
prepisao Divan je ut, pismo izvanredan kaligrafski talik, pisan crnim
mastilom, dok su naslovi i mah las (pseudonim) ispisivani crvenim mastilom.
pjesama nema nikakvih razmaka ni proreda. Kodeks je uvezan u platneni
povez sa zatitnim listovima. Hrbat kodeksa je koom. to se broja strana
Divana, je naveo broj strana Divana gdje se zavravaju pjesme dok je
ispustio da spomene dodatke koji sadravaju podatke o Fadil-painu pristupu u
derviki red mevlevija, te same podatke o prepisu rukopisa koji se nalaze od 317-322.
strane.
Ovaj prepis Divana je struktuiran po vrstama na u
djelima ove vrste. Na prvom mjestu su munadati (str. 1-3) potom dolaze na'tovi i
tahmisi na'tova poznatih pjesnika (str. 3-9); slijedi nekoliko medhija i me rsija Hasanu,
Huseinu i Delaludinu Rumiju (str. 10-16), zatim su uvrtene kaside i ostale pjesme sa
kronogramima (str. 17-113), potom nekoliko tahmisa na gazele poznatih
pjesnika, kojima i nekih naih (Sabit (str. 113-136). Na strani 137-138
je medhija (pohvalnica) Delaludinu Rumiju. poglavlje su gazeli
(Gazeliyyat) (str. 143-269); iza ovog poglavlja su katreni (Rubaiyyat) i epigrami
(Muqatta'at) (str. 271-293), a onda kronogrami smrti poznatim osobama (str. 295-
310). Kraj Divana sadrava prijepise diploma Es-sejid Muhamed Fadil-pae erif
o pristupu u derviki red mevlevija na Gatati u Istanbulu, redoslijed mevlevijskih
halifa i mevlevijske molitve (str. 311-321). Na strani 322 je podatak o prijepisu
rukopisa.
Jedini primjerak prijepisa Divana od ovog kaligrafa, prema naem
znanju, nalazi se u Orijentalnom institutu u Sarajevu pod brojem 4520. Otkupljenje za
Orijentalni institut 1954. godine od Adem ef. koji je rukopis dobio ili
kupio prije II svjetskog rata od porodice iz Sarajeva. Drugi prijepis od
istog kaligrafa, za koji smo nali podatke da se nalazi u mevlevijskoj tekiji na G alati u
Istanbulu, nismo uspjeli pribaviti.
Godine 1327. (23.1 1909. - 12.1 1910.) Muhamed -Enveri-ef. je prepisao
ovaj kodeks najvjerojatnije iz tog razloga to se spomenuti rukopis nalazio u
privatnom vlasnitvu, a on je smatrao da ovo vrijedno djelo, nije tampano,
treba da bude svima onima koji ele da istrauju paje, kako sam kae,
"da bi dodao jo jedno djelo"islamskoj biblioteci, na "kahlen papiru", indigo,
istovremeno ispisao 3 primjerka Divana". Da nije prepisao ovaj Divan posebno i
da nam je nedostupan prepis od Muhameda evkije ipak bismo pjesme
Fadil-paine mogli na osnovu njihova uvrtavanja u Zbornik. M. E.
jer je u XXVI i XXVII svesku svoga epohalnog djela unio vie od
polovice pjesama iz Fadil-paina Divana. Nekim Fadil-painim kronogramima,
spjevanim u spomen koje je prokomentarisao dodao je uz nekrolog Fadil-
pai izbor iz Gazeliyata, Muqatta'ata (epigrama) i Rubiyyata (Katrena).
Muhamed evki Sarajlija 18. dumada II godine 1296. (9. juna 1879.) od selidbe onog kome pripada
slava i ponos".
s) Vid. zavretak rukopisa R-92 u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu.
37
Kasnije, 21. ramazana 1342. (28.IV 1924.) uvakufio je jedan primjerak, kroz
indigo prepisanog Divana jer kako kae: "Beide-i SarayBosna esrafindan Serif-zade
merhum Es-seyyid Muhamed Fadil Paa eser fazi ve kemal olan ve simdiye degin tab
olunmayan isbu Divani mutale'aya ragbet edenler icin beide-i mezburede' Gazi
Husrevbey ki.iti.iphanesinde mahfuz olmak ve andan cikarlamamak sartiyle vakf ve
habs eyledim.
Zamanimizda "Indigo papir" nam eczali kagit vaitasiyla yazildigindan esna-yi
mutaleada ri.izgar ve ri.iti.ibetli hava ve gi.inesin se'ai tesirinden ve suyun yaziya
dokunmasindan vika ye olunmasini mutale'a edenlere ih tar ve tavsiye eylerim. Fi 21.
ramazan sene 1342. Ene-l-fakir Muhamed Enveri ibn Sidki Bekir Efendi
ibn Sabit-efendi an beide-i mezkure"
6
)
Pjesme su u ovom Divanu poredane drugim redosljedom. Najprije kao i u
prijepisu, su munadati (himnodije), zatim natovi (hvalospjevi
Poslaniku), medhije (hvalospjevi) i mersije (alopojke) mevlevijskom piru
Delaludinu Rumiju (str. 1-9). Potom slijede kronogrami koji su poredani po vremenu
nastanka bez obzira da li su to tarihi koji se nalaze u sastavu neke kaside prigodnice
kojom se neki imenovanje, gradnja i sl, ili su u formi kit' e (epigrama),
mufreda (poetskog distiha), rubaije (katrena). Ovdje su kronoloki uvrteni i
kronogrami smrti poznatih izmijeani s ostalim kronogramima. Ovo
poglavlje svih Fadil-painih kronograma u prijepisu r.alazi se-na str. 9-78.
Od str. 79-94. su tahmisi (peterci), a od te do 101. str. su kit'e (epigrami). Rubaije
(katreni) su od l O 1-106. strane.
Centralno poglavlje svakog divana, pa i ovog Fadil-painog - gazeli - pod
naslovom Gazeliyyat, u prijepisu na 107. str. a zavrava se na 179.
strani, to predstavlja vie od jedne pjesama sa oko 5.000 stihova (2.500
bejtova). Ovim poglavljem, ujedno, zavrava se poetski dio Divana. Potom slijede:
idazetnama o pristupu u derviki red mevlevija, redosljed mevlevijskih halifa,
molitva (dova) i podaci o prijepisu.
Ovaj rukopis sadri u prosjeku po 32 retka na jednoj strani. Pisan je rik'om,
uvezan u kartonski povez novijeg datuma. Rukopis pisan olovkom nalazi se u Gazi
H usrevbegovoj biblioteci pod brojem R-92, a primjerak pisan kroz indigo zaveden je u
istoj biblioteci pod brojem R-93. kroz indigo pisanu kopiju, koju spominje
do danas nismo uspjeli a poto ne moe imati nikakve razlike u
odnosu na ove dvije, osim eventualne biljeke o poklonu ili uvakufljenju, nije je ni
potrebno posebno predstavljati. Ni rukopis R-93 se u odnosu na R-92 ne razlikuje
drugim osim naprijed citiranom biljekom o uvakufljenju za Gazi-
Husrevbegovu biblioteku, ispisanom na prvoj lijevoj strani rukopisa.
Za razliku od starijeg rukopisa Divana, prepisanog od prijepis
Divana od sadri jo samo dva kron o grama, podizanju mekteba u
Rogatici i smrti Refik-efendije ejhul-islama, koji se ne nalaze u starijem
6
) Ovaj dosad netampan Divan. vrijedno i savreno djelo umrlog Sejida Muhameda
erif poznatog grada Sarajeva, uvakufio sam u Gazi Husrevbegovu knjinicu spomenutog
grada pod uvjetom da se u njoj i iz nje ne iznosi, a namijenjen onima koji ga ele Posredstvom
papira, poznatog u nae vrijeme kao indigo papir, i onima koji ga da ga
od vlanog i vjetrovitog vremena, od utjecaja zraka i od vode. 21. ramazana 1342. (28.1V
1924.).
Siromah, Muhamed Enverija sin Sidki Bekir-efendije, sina Sabit-efendije iz spomenutog
grada".
Ovo je biljeka o uvakufljenju iz R-93 Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu.
38
rukopisu. Njih je pronaao zabiljeene na spomenicima na kojima su ispisani i
unio ih u Divan.
Ni jedan rukopis ne sadri Fadil-painu kasidu spjevanu kao odgovor na Zija-
painu Zafernamu, iako je ova pjesma bila poznata i on ju je unio u s.voj
Zbornik. je nije unio najvjerojatnije iz tog razloga to je smatrao da joj tu nije
mjesto, obzirom da ju je i sam autor u mtirettep divanu ispustio.
Oba rukopisa divana su prepisana onaj kaligrafski lijepo,
korektno i gotovo bez greaka.
SUMMARY
The asu thor of this paper points out the need for registering and cataloging the
contents of manuscript collections in Yugoslavia. He consideres this to be the
prerequisite for the study of Muslim cultural heritage written in Turkish, Arasbic or
Persian. The lack of complete and asccurate information about literary works of
Muslims from Bosnia and Herzegovina was the reason why some of the researches
made serious errors in thast field. Thus, the life and literary work of Fadil-pasha
erif ovi ch was not represented adequately for a long time and three transcripts of his
Divan were not known to Safvetbey Basagich (Bonjaci i Hercegovci u islamskoj
knjievnosti, Sarajevo 1912), Mehmed (Knjievni rad bosansko
Muslimana Sarajevo, 1933) and to Hazim abanovich (Knjievnost
Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima Sarajevo, 1973). So, their
opinion about this outstanding man of Bosnian Muslim culture of the XIX th century
was established on lacking and incomplete data. Studying the poetica! work ofF adil-
pasha, the author of this work evaluates his poetry as an outstandinyne.
The copysts of these two manuscrpipts (third one is only a copy of the first) are
Muhamed Shefki Imamovich ( 1820-1883) calligrapher and bookbinder from Sarajevo
and Muhamed Enver .Kadich (1855-1931) chronicler from Sasrajevo, poet in Turkish
languasge, copyst and bibliographer. In Kadich's anthology (Tarih-i Enveri) vol.
XXVI and XXVII in Gazi Husrevbey's library in Sarajevo are besides this Kakich's
copy of Fadil-pasha's Divan included many other Fadil-pasha's poems.
39
l
li/
l
Mehmed
NEKOLIKO KRONOGRAMA I ZAPISA NA OBJEKTIMA
GAZI HUSREVBEGOVA VAKUFA U SARAJEVU
Kod pokretanja edicije "Anali Gazi Husrevbegove biblioteke" prvenstveno se
imalo u vidu prezentiranje javnosti bogate ili pak radova nastalih na
osnovu podataka iz ove biblioteke, zatim institucija vezanih za Gazi Husrevbega.
Autor ovih redaka je, se toga principa, objavio u proteklih est knjiga AnaJa
nekoliko sitnijih priloga, vezanih kako za Gazi Husrevbegove objekte ili pak
materijale koje prua ova biblioteka})
U knjizi 11-111 AnaJa doneseni su neobjavljeni natpisi sa Husrevbegovih
a 'ovaj puta, pored jo neobjavljenih kronograma sa donosimo i
nekoliko zapisa sa pokretnih predmeta koji se nalaze u posjedu Gazi Husrevbegova
vakuf a.
U svemu ovaj puta objavljujemo sedam kronograma i zapisa.
(Bez datuma, XVII st.'!)
MUSHAF U GAZI HUSREVBEGOVOJ DAMIJI
Ovaj Mushaf, 32 x 234 cm, pisan krupnijim veoma lijepim neshi pismom,
danas se u Gazi Husrevbegovoj damiji. redaka teksta Mushafa nalazi se
doslovni prevod na turski jezik, a koji prevod je dat sitnije i u kosim redovima.
prevod nije u cjelini jer s nedostaje teksta prevoda do 84.
ajeta sa "Tufaduhum vehuve muharremun alejkum"), a na kraju
prevod ide do kraja sure "Ed-Duhan", i od sure "El-Dasiye" napisan je samo
naslov. Dakle, na kraju nedostaje vie od pet duzova.
I) To su prilozi : Diplome kaligrafa u Gazi Husrevbegovoj bibli oteci, knj . J, 1972.
str. 91-96; Neobjavljeni natpisi sa Gazi Husrevbegovih u Sarajevu, knj . ll-Ill, 1974, str. 185-193;
Nekoliko rukopisa prepisanih u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu, knj. IV, 1976, str. 21-33;
Biblioteka Mehmed Razi ejha i muderisa Husrevbegova hanikaha u Sarajevu, knj . V-VJ ,
1978, str. 65-83 i Tri stara orijentalna rukopisa u jugoslavenskim zbirkama, prepisani u Iraku, knj . V-VI, str.
205-217.
41
/l
Mushaf kojeg nema datuma prepisa niti imena ali po
vrsti papira, pisanja i drugim okolnostima mogli bismo rukopis datirati u XVII

Rukopis je smjeten u posebne rahle,
2
) a korice njegove su za rahle
kovanim klincima sa velikim glavama.
Ovom prilikom bi jo jednu napomenu. Naime, kod nas je
nekoliko rukopisa sa interlinearnim prevodom Mushafa na turski jezik, pa bi ove
rukopise trebalo usporediti i detaljnije jer njima moda ima i prevoda
naih ljudi .
1145 = 1732/33
RUKOPIS MUSHAFA U GAZI HUSREVBEGOVOJ DAMIJI
U Begovoj damiji, na do mihraba, i danas se jedan primjerak
Mushafa, 39 x 25 cm, pisan na debljem kvalitetnom papiru boje, a
stranice su obrubljene jednom debljom zlatnom i tri tanke crne linije. Rukopis
krupan i veoma ispisan. Njegove korice su u konom povezu za posebne
rahle.
Rukopis je prepis bosnabrodskog kadije iz 1723/33 godine, kako se to vidi i iz
odulje biljeke na arapskom jeziku, kojom on ujedno vakufi ovaj primjerak
za Begovu damiju.
Biljeka u prevodu glasi :
., O Boe, koji brie (prata) grijehe svojih robova u kada ovi dobra djela,
kako si to i objavio svome robu (Muhamedu): .,Zaista dobra djela briu runa" (K ur' an
XL 114), neka je na Njega (Muhameda) najbolji sa/avat i najsavreniji pozdrav, a ne kaje
sa/avat i na njegovo drutvo (ashabe), koji su odlikovani visokim stepenima. Boe, primi
moje uvakujljenje ovog Mushafa za duu dobrotvora, preko mutevelije, a koji
dobrotvor je poznat u Bosni pod imenom Husrevbeg, pa je na glasu i njegov istoimeni
vakuf (Ovo vakufim) se zadovoljstvu Boijem i efaatu (zagovornitvu)
Muhameda- neka je na njeg Boji sa/avat- .,onoga dana kada koristi d
njegov imetak niti njegov porod, osim ko pred Allaha srca" (K ur' an, XXVI, 88-
89), (vakufim) na i uz uvjete kako se to i u skladu sa lijepim
dobrotvora (vakifa, a to je da se M us haj u damiji spomenutog Emira, da se ne smije
prodati, niti zaloiti i tome a to bi moglo dovesti do njegova propadanja ili
pa ko ove uvjete izmijeni on je grijenik i neka je na takvog prokletstvo Boije i
svih stvorenja - meleka, dina i svih ljudi.
Prepisao siromah Muhamed Bonjak, privremeni kadija u Bosna Brodu (Zenici),
godine hiljadu stotinu i pete po Hidri (ili 1732133) Onoga kojem pripada svaka
i i neka je spas i blagoslov na Onog nakon kojeg vie pejgambera nema."
Iz biljeke se, prema tome, razumije da je i vakif ista osoba.
Rukopis je potreban intervenciji konzervatora.
2) Rahle su stalak od drveta kod kojeg se dvije daske ukljetaju poput makaza, a stalak slui za
stavljanje na njeg knjige, Mushafa, u svrhu -
42
Redeb 1198 =maj 1784.
RUKOPIS MUSHAFA U HUSREVBEGOVU TURBETU
U turbetu dobrotvora Husrevbega nalazi se jedan Mushaf, formata,
35 x 50 cm, pisan krupnim i krasnim neshi pismom. Prve dvije stranice su
bogato ukraene arabeskama u vie boja medu kojim prevladava zlatna i plava. Ostale
stranice su obrubljene sa po jednom irom zlatnom i tri tanke crne linije. Svaka
stranica ima samo po jedanaest krupno pisanih redaka.
Rukopis je djelo veoma vjeta kaligrafa, a za kojeg se i u zapisu kae da je
(ari0.
3
) Spomenuti Kaligraf je Muhamed Filibevi (iz Plovdiva), a njegov
Mir Husejin Sadik, kako se vidi i iz prevoda biljeke na kraju Mushafa:
.,Pisao slabani katib Muhamed, poznati Filibevi Muhamed, Mir
Husejina Sadika Filibevi, neka mu kao i njegovim roditeljima Allah oprosti (grijehe) kao i
onima koji budu gledali i ovaj Mushaf Amin! Pisanje dovreno u ponedjeljak
mjeseca redeba godine hiljadu stotinu devedeset i osme." (Maj, 1784).
Rukopis je u dobrom stanju.
spominje da je ovaj Mushaf otkupljen iza 1862. godine od ene
Ahmed-bega a koja je ovaj Mushaf donijela sa sobom iz Uica kada se ovdje
(u Sarajevu) nastanila kao muhadir. Vidi H. Mezari i turbeta oko
Begove damije, Spomenica Gazi Husrevbegove Sarajevo 1932,
str. 38 i 39.
1208= 1794195
MUSHAF U HUSREVBEGOVOM TURBETU
Osim Mushafa kaligrafa Filibevije, kojeg smo ovdje obradili, u Husrevbegovom
turbetu se nalazi jo jedan Mushaf sa zapisom njegova iz 1208. h. godine,
alije ovaj manjih dimenzija i sasvim jednostavne i skromne obrade. Prepisao gaje neki
Ibrahim, sin Omerqv, kako se vidi iz prevoda biljeke na arapskom
jeziku, a glasi:
"Pisanje ove i blagoslovljene Hatme je dovreno rukom slabanog roba
Ibrahima, sina Omerova, kojem je potrebna milost Allaha kao i njegovim roditeljima i
njegovom i svima vjernicima, Amin! Godina 1208. " (1793/94).
Pismo sasvim jednostavno i primjerak bez ikakvih ukrasa.
Kako je ovaj rukopis dospio u Husrevbegovo turbe nije nam poznato.
I pored spomenuta dva u istom turbetu se nalazi jo jedan rukopis Mushafa, ali
ovaj nema ni zapisa niti godine prepisa po papiru rukopis je iz XIX
st.). I ovaj primjerak je sasvim jednostavan bez ikakvih ukrasa, pismo nesh.
U Gazi Husrevbegovom turbetu postoji danas i jedna novija i skromnija zbirka
tampanih primjeraka Mushafa, a koji su primjerci pokloni raznih stranih delegacija i
. 3) je spomenutu .arir = poznat, preveo sa vlastitim imenom
Anf, to mJe Je kahgrafu kako vidimo ime Muhamed Filibevi. H. Spomenica Gazi
Husrevbegove 1932, str. 38. '
43
pojedinaca, koji su prilikom svoje posjete te primjerke, sa posvetom, darovali
Husrevbegovoj damiji. To su zapravo reprezentativna izdanja u veoma luksuznoj
opremi i predstavljaju lijepe i veoma vrijedne primjerke Mushafa.
Kada je spomenuta i zbirka tampanih izdanja Mushafa, ovdje bi i
jednu napomenu, zapravo sugestiju. Naime, u mnogim damijama kako u Sarajevu
tako i u unutranjosti , a i kod pojedinih porodica, nalaze se ranija izdanja tampanih
Mushafa, od kojih su neki i stari. Ako imamo u vidu da su u Bosnu i Hercegovinu,
prije nego li je Islamska zajednica BiH sa izdavanjem svojih Mushafa, uvoeni i
dopremani Mushafi iz raznih krajeva svijeta, a iz Carigrada, to bi zbirka tih
raznih izdanja predstavljala zanimljivu kolekciju. Takav poduhvat bi se rnogao
ostvariti u sklopu osnivanja Islamskog muzeja, na koji bi se mnogi vrijedni
primjerci od propadanja.
Ramazan 1281 = 28.1- 27.111865.
KRONOGRAM O USTROJSTVU NIZAMSKE VOJSKE U BOSNI
Poznato je da je sultan Abdul-Aziz (1830-1876) za svoje vladavine osmanskim
carstvom (1861-1876), ostalog, godine 1864. zaveo u Bosni nizarnsku
regrutaciju, na bazi vojne dunosti, a proveo je i druge brojne reforrne,
4
) a o
kojem upravo govori ijedan kronograrn, ispisan na debljem papiru
55 x 84 crn), koji je urarnljen i ustakljen i danas se u posjedu Uprave
H usrevbegova vakufa. Kronograrn je ispisan krasnim tal ik pismom, a redaka
su smjeteni crtei raznih pa tako cijeli kronograrn gledaoca i
predstavlja veoma lijep ornarnenat.
Tekst kronograrna u prevodu sa turskog jezika glasi:
"On (Allah) je


"Privrtenik istine, veliki sultan, pobjedonosni v/astodrtac
To jest Abdul-Aziz Han, padiah vlasti i vjere
Vladavina i carstvo su obnovljeni tvojim dolaskom
Jer si odmah vladavinu i po/ota} sultana
On je najprije carstvo zatitio od nereda
A zatim je uredio vojsku, taj ah odabrani
Sve to nije kazati u dvije
Jer bi prikaz njegovih djela zahtijevao stotine komentara
Posebno je spomenuti ukidanje nedje/otvornih organa uprave
A u cijelom carstvu je novcu dao zlatnu podlogu
Rodove pomorske, kopnene i tobdtijske vojske
Doveo je u novi red uz veliko zalaganje, taj ah
I za vrijeme je mnogo velikih djela
Pa su tako zapanjeni ostali oni koji ne vide daleko.
Jedan stih jo nepreveden.
4) Enciklopedija Leksikografskog zavoda sv. I; str. 5-6 .
. 5) . Ova in vokacija iznad stihova u polumjesecu, a je: . Allah je ujedno
aludua 1 na sultana Abdul-Az1za.
44
Jedno od njegovih je djela i ustrojstvo bosanske vojske
A kod popisa natjecahu se junaci jedan za drugim
Kada je fermanom ustrojavana bosanska vojska
Pod carskom zastavom bijae ovaj rob kao valija Bosne
To je stajati na usluzi carskoj
Neka mu ivot i u svim djelima Stvoritelj
I neka u postigne uspjehe nego li u prolosti
Neka mu se trajno u svim djelima ispune elje njegove
Osman kronogram
I sa stavi svoje na prag njegov
Sa oduzimanjem jedan odmah se sr kronogram:
U Bosni je ustrojio asker taj sultan vjere."
Ispod teksta kronograma je u dva mala ispisan sasvim sitno tekst na
perzijskom jeziku, a u prevodu glasi:
"Pisao crnim perom ovaj primjerak A bas Ali, mjeseca ramazana 1281."
(28.1- 27.11 1865). Zbrajanjem brojne vrijednosti slova posljednjeg stiha dobivamo
zbir 1282, od treba oduzeti l - na to aludira i autor - da bismo dobili
hidretsku 1281. godinu.
Iz predzadnjeg stiha ovog oduljeg kronograma, koji sadri 30 distihona, vidimo
da je njegov autor- pjesnik Osman. U kontekstu stihova on govori da se tada nalazio
na poloaju valije u Bosni, paje, prema tome, autor ovog kronograma Topal0sman-
paa.6)
1311 = 1893
KRONOGRAM O OBNOVI ADRV ANA
U DVORITU GAZI HUSREVBEGOVE DAMIJE
Pri vrhu bazena na samoj adrvana, u dvoritu Husrevbegove damije,
nalazi se u tri elipsasta polja ispisan talik pismom natpis u prozi na arapskom jeziku.
Slova su udubljena. Natpis govori o podizanju dananjeg adrvana, a u prevodu glasi:
"Qvaj bazen je podignut u vrijeme uprave mutevelije Mir Muhamed Behdeta-bega,
godine 1311. " (1893).
Prema tome, iz prednjeg tariba vidimo da je dananji adrvan podignut 1893.
godine/) a na mjestu kojeg ranije stajae adrvan drugog oblika. Taj je bio
6) Topal Osman-paa imenovanje bosanskim namjesnikom 23. januara 1861. g. i na tom poloaju, s
iednim malim prekidom, ostaje do 25. maja 1869. g. je u jednom selu kraj Smirne, od oca Hadi
Serifa-age. Bio je pomorski oficir, a pored ostalih dunosti bio je i beogradski muhafiz. Umro je u Carigradu
25. jula 1874. g. Topal Osman-paa je bio veliki pobornik reformi u Turskoj. njegovi
biografi govore da je dosta dobra U Bosni je uz seraskera Devdet-pae organizirao
nizamsku vojsku. O Osman-pai kao pjesniku nismo nali podataka. O Osman-pai vid. : Koetschet,
Osman Pascha Zur Kunde der Balkanhalbinsel. Herausgegeben von dr Carl Patsch, Hefte 9, Sarajevo 1909;
Sidili Osmani, III, str. 29; H. Devdet-paina pisma o Bosni, 1932, str. 3; Vl.
Sarajevo od najstarijih vremena do 1878, Sarajevo 1937, str. 222-223.
7) Za dananji adrvan (bazen) Truhelka pie: . Ovaj adrvanjedvanaesterouglast, a je 1893,
od bijelog zrnastog vapnenca dobavljena sa otoka Taj adrvan, kau, da je vjerna kopija jednom
originalu koji se nalazi u Brusi u Vlu-damiji ". U smo da ovdje donesemo i fotos toga adrvana
iz Ulu damije, iz koje se vidi da je na adrvan zaista kopija spomenutog. Dr Truhelka, Gazi
Husrevbeg, njegov ivog i njegovo doba, GZM 1912, str. 166-167. Isti Truhelkin rad o adrvanu prenesen je i
u Spomenicu Gazi Husrevbegove Sarajevo 1932, str. 43-43.
45
l'
l
od bosanske miljevine, okrugao, visine do l i po metar, a u promjeru je imao 4 m. Na
njemu je stajala eljetna reetka u obliku kupole. Na tom adrvanuje bilo 16 a
pod svakom bijae po jedan kubus.
Na ovaj stari adrvan odnosi se svakako i biljeka sarajevskog ljetopisca
Baeskije, koji biljei:
.. Ove 1186 (1772173) godine pokriven je olovom adrvan u dvoritu Husrevbegove
damije u koju svrhu je utroeno preko hiljadu groa".
8
) Iz ove Baeskijine biljeke daje
se shvatiti da je i raniji adrvan bio natkriven.
1314=) 1896197
ZAPISI NA U BEGOVOJ DAMIJI
U Gazi Husrevbegovoj damiji, ispred mihraba, nalaze se bakrena
velika

vanredno lijepo ornamentisana, sva priblino istih


dimenzija (vis. l m i promjera u podnoju 60, a pri vrhu 30 cm) sa tekstualno i
dimenzijama jednakim zapisima (12 x 7 cm) o njihovoj izradi, a iz kojih se zapisa vidi
da ih je ukrasio (kalemio) sarajevski majstor kazandija Zapisi glase:
.. Vakuf Gazi Husrevbegov. Rad majstora (uste) Saliha Godina
1314. "(1896/97).
10
)
Napomenuti nam je da su u Begovoj damiji u doba uprave
mutevelije ovog vakufa Mehmed Behdet-bega, a i adrvan je obnovljen u njegovo
vrijeme, kako to stoji u kronogramu na samom adrvanu, a to je
1893. godine. navodi daje u doba ovog mutevelije
jo i moderna zgrada Husrevbegova mekteba i jedna za izdavanje pod kiriju na
mj estu nekadanjeg hana.
Mehmed Behdet-beg je u Sarajevu 21. aprila 1858. g., a bio je mutevelija
Gazina vakufa od 3. februara 1887. do 1901. godine, kada se je odrekao ove slube.
Umro je 24. jula 1920. godine u Sarajevu.
8) Baeskija, Ljetopis, Sarajevo 1968, str. 157.
9) k, perz. = Ci rag, ima vie a ovdje odnosno stalak na kome
stoje. Na ovaj irak bi se stavljala lojanica Sl\ fitiljom, vis. 1-2 m i debljine 10-15 cm. je obloena
kartonom ili mukavom, pa su ovi poznati i kao mukave, a karton bi se s polja ukrasio
ornamentima. Danas su, razumljivo, kroz ove provedene sijalice. U pojedinim
vakufnamama ove nazivaju i eme'dan, pa su oni ponegdje poznati pod tim imenom, a i ta
mjesto gdje se stavlja osvjetljenje.
lO) za kae da je bio .osobit majstor u buhurdara (kadionica).
Mnogo je radio za Osman-pau (o Topal Osman-pai vidi ovdje str. , bilj . ), a iza okupacije za Otta
pl. Szentgyorgiya". Tim povodom navodi kako je francuski konzul donio na dar Topal
Osman-pai nekakvu zdjelu od porcelana, na je vrhu bila (na poklopcu) ptica, pa se time
spomenuti konzul mnogo hvalio Osman-pai sa francuskim proizvodima. Osman-paa je,
rekao konzul u da bi se neto moglo napraviti i ovdje u Sarajevu, pa je pozvao
pokazao mu zdjelu i zatraio da i on neto napravi. Kada je za desetak dana donio pai svoj
proizvod obojica (i paa i konzul) divili su se rukotvorini, djelu jednog .zatucanog" Bonjaka, je djelo
bilo ljepe od francuskog fabrika ta. Ali, nastavlja je bio umjetnik". Vidi H.
Esnafi i obrti u starom Sarajevu, Sarajevo 1958, str. 103-104.
46
Jedna stranica Mushafa sa interlinearnim turskim prevodom.
Posljednje dvije stranice Mushafa kadije Muhameda Bonjaka, iz 1732/33 g. sa
zapisom o prepisu i uvakufljenju.
47
~
::-
- ~ !,J
' }
'i
)
j /.
/
- #
l. ,.
.JI )
.
<> ,
Prve dvije ukraene stranice rukopisa kaligrafa Filibevije.
48
Posljednji list rukopisa Mushafa Filibevije
49
'l
ll
l
l
i
il
Kronogram o uspostavljanju nizama u Bosni 1864. godine.
50
Kopija natpisa sa adrvana u Begovoj damiji iz 1893. godine.
4" 51
ll
52
Sa drvan u dvoritu Begove damije u
Sarajevu
adrvan u unutranjosti Ulu-damije u Brusi.
Postolje i r a k a u Begovoj damiji sa imenom majstora i datumom izrade,
1896. godina.
53
u Begovoj damiji. Rad majstora
54
SUMMARY
SOME INSCRIPTIONS AND WRITINGS ON OBJECTS
BELONGING TO HUSREFBEY'S WAQF IN SARAJEVO
In this short article some inscriptions and writings on Gazi Husrefbey's buildings
and objects in possession of this wagl? are are the following seven
inscriptions:
- Mushaf with interlinear turkish translation, from the XVII-th century.
- Mushaf with the writing written by the transcriber, the waqif at the same time, qadi
in Bosanski Brod, Muhamed Bonjak, from the year 1145 (1732/33).
-The writing on mushaf transcribed byFilibeli Muhamed in the year 1198 (1783/84).
-The writing on mushaf transcribed by Ibrahim, Omer' s son in 1208 (1793/94).
-The chronogram concerning the establishing of nizam in Bosnia in 1281 (1864).
-The chronogram about the building of the Shadrwan (the fountain) in the courtyard
of the Husrefbey's Mosque, in the year 1311 (1893) and
-The writings on candlesticks in the same Mosque, made in 1314 = 1896.
55
\
Kasim
ORIJENTALNI MEDICINSKI RUKOPISI
U GAZI HUSREVBEGOVOJ BIBLIOTECI*
U Gazi Husrevbegovu biblioteku ubrzo po njenom osnutku 1537. godine, i
kasnije, dospjelo je dosta knjiga sa raznih nauka. djelima koja
raznovrstan materijal nalazi se lijep broj djela iz medicinske
literature na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. To je zapravo dio ogromne
orijentalne medicinske literature, koja je nastala i razvijala se u krugu islamske kulture
na Srednjem i Bliskom istoku.
Procvat medicinske nauke i njene literature u tom krugu nalazi svoje korijene u
mnogim islamskim zasadama i propisima. Po islamu je zdravlja dunost
svakom a dosljedno tome zabranjuje mu se sve ono, to bi ugrozilo ili o tetilo
njegovo zdravlje. U tom smislu su islamski propisi o o odstranjivanju
o zabrani upotrebe alkohola itd. Poznato je i to daje Muhamed (a.s.) sam
uzimao lijekove po savjetu ljekara, kad mu je to bilo potrebno, a je i svoje
da to su u tom pogledu njegove "Za svaku bolest ima i
lijek, pa ako se i pogodi pravi lijek jedne bolesti, ona Boijom
biti U drugoj verziji ove izreke kae se jo: "-::. izuzev starosti !_smrti".
"Bog nije dao ni jednu bolest, a da za istu nije dao i lijek, to znaju oni koji su
znani i a ne znaju neznalice. "
Nekoliko pustinjskih Arapa (nomada) jednom prilikom i zapitae
Muhameda (a.s.): "Moemo li i smijemo li (po islamu) uzimati lijekove i se od
bolesti?" - "Da, ljudi Boiji, - im on, - se, jer je Bog za svaku bolest dao i
lijek!"
*) U Sarajevu je od l. do 3. oktobra 1970. godine odran Prvi kongres za istoriju zdravstve-
ne kulture Jugoslavije. Medu ostalim referatima na tom kongresu odrao je i prof. Kasim Dobra-
referat pod naslovom: Orijentalni rukopisi s medicine, veterine i farmacije u Gazi
Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. izvod iz tog referata tampan je u Zborniku radova
toga kongresa, iste godine u Beogradu. referat je tampan na stranama 319-323. U ovoj
prilici donosi se cjelokupan ovaj referat s tom razlikom, to su rukopisi iz veterine izostavljeni, jer
su oni u drugom radu, koji se donosi u ovom svesku AnaJa.
57
Jednom drugom prilikom upita jedan Muhameda (a.s.f ta veli za ove
lijekove, kojima se mi i za ovo (preventiva i predodbrana), se
od bolesti , da li to moe odbiti i izmijeniti Allahovu sudbinu i
nam je da nas bolest - "Pa i to i od bolesti je
Boije i sudbina Muhamed (a.s.).
Kao to knjini fond Gazi Husrevbegove biblioteke, tako i medicinska
literatura u njoj sluila je i koristila se za potrebe nae sredine i naih ljudi. Oni su
zapravo u proteklih 4-5 donosili i pribavljati svakojake knjige iz raznih
centara islamskog svijeta, studirali ih i njima se koristili u svom ivotu i radu.
Mnoge od ovih knjiga to ih sad imamo, prepisivali su oni sami.
Usljed raznih okolnosti, npr. ratnih nepogoda i poara, mnoge su stare knjige u
prolosti stradale i nestale. Dosta ih se ipak spasilo i ostalo. onima koje su ostale
i se nalazi se izvjestan broj vrijednih medicinskih rukopisa. Neki od njih su,
koliko sad znamo, rijetki ili jedinstveni u svijetu. Mislimo da je od interesa da ovdje
damo bar opis ovih rukopisa.
"POSLAN/KOVA MEDICINA"
(at- Tibb an-nabawi)
Vjerovatno, otkako postoji na zemlji, postoji i borba za ljudskog
zdravlja od raznih bolesti. Svaka ljudska zajednica imala je neku, bar i najprimitivniju
medicinu, kojom se sluila. Prva muslimanska zajednica, jo za vrijeme Muhameda,
sluila se uglavnom arapskom narodnom medicinom i njenim iskustvom. Sam
Muhamed uzimao je, kako smo napomenuli, razne lijekove, konzultovao i
svojim prijateljima i neke lijekove. Sve to je on uzimao kao
lijek, to je prijateljima ili to je odobrio kao korisno za -
sabrali su kasnije njegovi bio grafi i islamski u zasebno poglavlje, kome su dali
naziv: "At-tibb an-nabawi"- "Poslanikova medicina". To je kasnije postalo samo jedno
poglavlje, jedna grana u islamskoj medicini. Muhamed je, bez sumnje, dao
primjer i podstrek, na osnovu se kasnije u islamskom svijetu medicina razvila u
pravu medicinsku nauku, koja je imala svoje kole, svoje velike ljekare i
medicine, te svoje bolnice. U tu staru arapsku ili islamsku medicinu
su medicinska i tekovine starih naroda, Grka i Indijaca.
U naoj biblioteci ima rukopisa, kako iz islamske medicine,, tako i
rukopisa koji se odnose, uglavnom, samo na ovo njeno prvo, osnovno poglavlje "At-
tibb an-nabawi" -"Poslanikova medicina".
l . AL-QANUN FI'T-TIBB, L. 160: 21 x 15.-3945,2
Kanun, poznato medicinsko djelo, to ga je napisao Abu Ali al-Husain
b.' Abdullah Ibn Sina (Avicenna), umro 428/1037. Kao to je poznato, pisac je u ovom
svom djelu pokuao sistematski i srediti cjelokupnu medicinsku nauku. Djelo
je, uz to, pisano vanredno lijepim i jasnim arapskim jezikom. Njegov ogromni u
medicinskoj nauci Srednjeg vijeka kao i njegova uloga i uticaj u
medicinske nauke kroz pet vijekova te istorijske epohe, poznati su u povijesti medicine
ljekarima, pa zato mi ovom prilikom ne elimo i nemamo ta o tome govoriti.
(Vidi o tome Predgovor, to ga je napisao dr Hamdija prevodu
djela Mugaz ai-Qanun .od Ibn an-Nafisa,- Sarajevo 1961). Da napomenemo ovdje
samo to, da Ibn Sina, pored izvora (Galena, Hipokrata i Aristotela),
58
navodi arapskog filozofa i pisca brojnih djela i rasprava s medicine, ai-
Kindi-ju (Ya'qub b. !shaq al-Kindi, umro 269/873.).
Na rukopis je nepotpun s - jer je njegov prvi dio otkinut i izgubljen.
je ovdje: "Sedmi fenn (poglavlje), o ukrasima (na ljudskom tijelu),
prvi, o kosi."
Na kraju je biljeka u kojoj kae, da je dovrio prepis Qanuna.
Prepisao, veoma lijepim rukopisom, 'Abdurezzaq b. Nasiruddin al-Misri
u XVI ili XVII
Iz biblioteke u Mostaru.
2. ZEHIREI HAREZM-AHI 165
Djelo s medicine, na perzijskom jeziku. To je, zapravo, dosta opiran
udbenik, koji je prvobitno bio u vie svezaka. Na rukopis sadri samo
drugu polovinu toga djela, kako je to zabiljeeno u samom naslovu. Napisao Isma'il b.
al-Hasan b. Muhammad b. Ahmad al-Huseini umro 53111136.
Kae se, da je ovo djelo oivjelo i unaprijedilo nauku medicine u to doba na
Istoku, - jer je ista bila stagnirala i zamirati u nekim krajevima i kolama
islamskog svijeta. Djelo je sultanu perzijske pokrajine Harizm, 'Ala 'uddin
Muhammed Harizm-ahu. Pisac slovi kao veliki i ljekar svoga vremena,
koji je pronaao i sastavio mnoge nove lijekove.
Na prepis njegova djela vjerovatno, iz XIV ili XV (n.e.), a
donesen je u Gazi Husrevbegovu biblioteku iz Travnika, iz biblioteke Ibrahim-
paine medrese.
Drimo, po rukopisu i papiru, da je ovo jedan od najstarijih rukopisa ovog
djela u svijetu. datum, ime i mjesto prepisa nisu nam poznati,jer su
posljednji listovi izgubljeni i dopisani kasnije drugim rukopisom, bez oznake datuma.
L. 152; (sa produenom folijacijom od prvog dijela, tako da je broj prvog lista
ovdje 386); 30 x 23,5. Pismo je sitno, sloeno u dugih redaka na jednoj
stranici.
Na naslovnoj stranici ima kasnije pisanih biljeaka s medicine.
Hadi Halifa I, 824; Pertsh p, 574.
3. ARH AL-KULLIYY AT
Rukopis je donesen iz biblioteke u Mostaru.
L. 231 ; 24 X 17.
3864
Komentar medicinskom djelu ai-Kulliyyat. Osnovno djelo (al-Kulliat) napisao je
Ibn Sina (Avicenna), umro u Hemedanu 428/1037. To je, zapravo, dio njegovog
opsenog i djela al-Qanun. Ovaj komentar tomu djelu napisao je Ibrahim b.
'Ali b. Muhammad a-Sulami al-Qutb al-Misri, umro u Nisaburu (u Perziji) 618/1221 .
Pisac komentara na nekim mjestima odstupa od miljenja i Ibn Sina-a,
se na druge autoritete u medicini. Djelo je dovreno 606/1209, a po
pisanju i papiru, drimo da je i na rukopis iz tog doba, pa je, dakle, star oko 760
godina, i svakako jedan od najstarijih, ako ne i najstariji rukopis ovog djela u svijetu.
59
ll
4. ZBIRKA, 9.L.254, 31 x 22
3749
l . A t-Ti bb an-nabawi
djelo o i lijekovima na osnovu tradicije. Napisao Abu 'Abdullah
Muhammad b. 'Abdul wahid b. Ahmad b. 'Abdurrahman al-Maqdisi, umro 643/1245.
Rad je rijedak i, kako se vidi, starog datuma.
2.Bugyat a-sa'il
_ djelo iz medicine. To je prerada (muhtsar) opirnijeg
medicinskog djela al-Masa' il, to ga je napisao Hunain b. Ishaq, umro 260/873. Ovo
njegovo osnovno djelo napisano je za u medicini. Ovu preradu
toga djela napisao je Muhammad b. Ibrahim b. Sa'id al-Ansari, umro 749/1348. Djelo
je rijetko; bibliografski izvori, koji su nam pri ruci, ne navode ga, to da im je
nepoznato. Zasnovano je na posmatranju prirode i na fiziolokim
i analizama organizma.
3. Ar-Risala ai-Mudahhaba
"Zlatna knjiga" - rad iz medicine, to gaje napisao Abu'l-Hasan
'Ali b. Musa ar-Rida, umro 203/818. Rad je napisan za Halifu Me'muna, i
uglavnom, na znanstvenoj osnovi i iskustvima, a mjestimice, tu i tamo, uvuklo se i po
koje sujevjerje. Pisac se mjestimice poziva na stare i indijske ljekare.
4. Risala fi hifz a-sihha
Traktat o higijeni, to ga je napisao gore navedeni pisac Muhammad b. Ibrahim
b. Sa'id al-Ansari. Nakon anatomije ljudskog organizma, govori se o ishrani i
a zatim o raznim medicinskim sredstvima za osvjeenje, ublaavanje bolova i
U ovom radu ima dosta sujevjerja (naprimjer: "uho"- bol uha prestaje, ako se
privjesi i nosi zub lisice).
5. Nuhba min Kitab al-adwiya
Izbor iz djela Kitab al-adwiya, to ga je napisao Abu Ishaq Ibrahim b.
Muhammad b. Turban Ibn as-Suwaidi, "glavni ljekar" u Damasku, umto 690/1292.
To je prema rukopisu. bibliografski izvori ne navode piscu ni jedno
_ pod gornjim naslovom. Njegovo djelo o medicini poznato je pod naslovom:
-"Podsjetnik o medicini", U naem rukopisu govori se o raznim lijekovima na
znanstvenoj osnovi, ali tu ima dosta sujevjerja,
6. Bur' u sa' a
rad o brzom nekih bolesti, odnosno o lijekovima koji odmah-
djeluju i uklanjaju bol. Napisao Muhammad b. Zakariya ar-Razi, umro oko 320/932.
Pisac u kae, da je prisustvovao jednom sastanku ljekara, koji se odravao
kod vezira Abu '1-Qasim b. Abdullaha. U razgovoru o raznim pitanjima medicine,
neko je od ljekara rekao, da svake bolesti zahtijeva due vrijeme i da se ni
jedna bolest ne moe brzo ili odmah Na to je pisac iznio miljenje, da ima
nekih lijekova, koji na neke bolesti odmah djeluju i uklone ih. Na to je vezir od njeg
traio, da o tim bolestima i lijekovima koji odmah djeluju, napie posebno djelo, to je
on ovim i radu naslov: "Casovito
60
7. Kitab al-firase
Djelo iz fiziognomike. Napisao Muhammad b. Abu Talih al-Ansari as-
Sufi ad-Dimiqi, umro 727/1326. U uvodu pisac kae, da se ovakav rad oslanja na
prirodne nauke i medicinu. Na kraju je poglavlje o raznim znacima i pojavama kod
bolesnika, koji ukazuju na razne vrste bolesti .
8. Al-Manzuma fi t-tibb
Spjev iz medicine, na arapskom jeziku, od nepoznatog pisca. Sadri upute za neke
lijekove i sujevjerja. Mjestimice se govori o stvarima izvan medicine, kao o
postupku sa tkaninama, da bi postale nezapaljive. Izvori, koji su nam ne
navode ovaj rad, to ukazuje da je rijedak ili posve nepoznat.
9. Magmu' - "Zbirka"
Djelo o nekim kemijskim procesima i njihovoj primjeni u finim zanatima, te o
lijekovima. Napisao 'Abdurrazzaq b. Abu '1-Ferag b. Abu 's-Surur, nam je
biografija nepoznata, jer ga izvori, koji su nam dostupni, ne navode. Drimo ipak, da
je on sin jednog starog arapskog ljekara, a to je Abu 'l-Fa rag ' Abdullah (b. Ahmad) at-
T abib, umro 435/1043,- koji je mnogo komentarisao klasike. Prema tome,
nam se, da je ovaj pisac ivio i radio u petom po hidri, odnosno u XI
n.e. Ovo njegovo djelo ne nalazimo u izvorima, koji su nam Pisac
u govori o finim zanatima, npr. o proizvodnji i bisera, bakra itd.
Poslije toga, dio rada sadri uputstva o sastavljanju raznih lijekova. Ima recepata i
za sastav "izvanrednih i dugotrajnih mirodija".
Naslovna strana ove zbirke je obilno ukraena zlatnom bojom na plavoj podlozi .
U sredini toga ukrasa zabiljeeno je rukom da je ova zbirka prepisana za
biblioteku Yabak b. Meh di al-Maqarr al-Araf al-Amir as-Saifi, koji je ivio i pisao
prije 880/1475. Prema tome, prepis cijele ove zbirke je iz tog vremena. Prepis je obavio
neki veoma vjet koji je sve prepisao vanredno lijepim rukopisom.
Rukopis je donesen iz biblioteke u Mostaru.
5. ZBIRKA 8 L. 185; 21 x 16
L ISTO kao pod br. 4, l
2. ISTO kao pod br. 4,2
3. ISTO kao pod br. 4,3
4. ISTO kao pod br. 4,4
5. ISTO kao pod br. 4,5
6. ISTO kao pod br. 4,6
7. ISTO kao pod br. 4, 7
8. Fa'ida
3291
ili izvadak iz nekog djela, koji sadri recepte za nekoliko bolesti .
Prepis djela pod t. 1-2 u ovoj zbirci iz XVIII dok su ostala djela
prepisana 1261/1845, i to, drimo, kod nas, od nekog naeg
6. TARGAMAT MUFRADAT IBN BA/TAR L. 175, 18 x 13,1
3071
Prevod na turskom jeziku starog arapskog medicinskog djela Mufradat od
arapskog ljekara Ibn Baitar-a. To je naslov originala. Potpuni
61
l l
l
njegov naziv glasi: Gami muf rada t al-adwiya wa '1-agdiya ("Zbirka prirodnih lijekova
i vrste hrane"). Napisao Diya' uddin 'Abdullah b. Ahmad al-Malaqi, umro 646/1248.
Pisac je u Malagi u paniji, a ivio je i radio na Istoku. U svrhu
studija proputovao je Egipat, Malu Aziju i i postao glavni u slubi
sirijskog vladara al-Kamila u Damasku. Poslije smrti toga vladara doao je u Kairo,
gdje je bio primljen od egipatskog vladara el-Melika es-Saliha, ali se uskoro opet
vratio u Damask. Bio je ljekar. Iz medicine je napisao gore navedeno
djelo. U uvodu kae, da mu je bio cilj , da u ovom djelu napie pregled
i lijekova, poredanih abecednim redom. Djelo je dosta
opseno i napisano za upotrebu, a sadri, uglavnom, biljne lijekove.
T o djelo je preveo na turski ( staroturski) jezik neki anonimni prevodilac, za emira
(namjesnika) Umur-bega, u prvoj polovini XIV oko godine 1345. h.). Ovaj
na rukopis predstavlja taj prevod. Na kraju prevoda nalazi se biljeka, pisana rukom
u kojoj se kae, da je u ovom djelu 920 lijekova.
Prepis naeg primjerka rukopisa iz XVI ili XVII Pisanje vjetom
rukom i vokalizovan.
V. Brockelmann, G. 1. , 492, S. 1. , 896.
7. IHTIYARAT AT-TABARI 2754
L. 76 ( + 14 dodat ih i kasnije prepisan ih iz nekog drugog medicinskog djela); 20.,5
X 15.
Turski prevod perzijskog djela sa medicine. Osnovno djelo, na starom
perzijskom ili dvorskom jeziku (tazi), kojim su govorili samo takozvani vii krugovi,
napisao je Isma'il b. Ishaq at-Tabari. Sa tog jezika djelo Je preveo na jezik irokih
perzijskih masa Abu'l-'Abbas Ahmed b. Emin al-'Attar ... at-Tabari, a onda gaje sa
perzijskog preveo na turski jezik nepoznati prevodilac. To je sve prema uvodu ovog
turskog prevoda. o tom djelu i njegovom piscu, kao i njegovim navedenim
prevodima i prevodi ocima, ne nalazimo spomena u izvorima, koji su nam
Djelo je starog datuma, a tako i njegovi prevodi. Ovaj turski prevod je, vjerovatno, iz
XIII ili XIV Rukopis je na kraju nepotpun, jer su posljednji listovi izgubljeni.
Na se govori o ustanovljenja dijagnqze kod bolesnika
pulsa -nabd; bolesnika u staklenoj zdjeli, boje
koje bolest; boje lica itd.). To prvi dio rukopisa, to
je na deset poglavlja. Poslije toga govori se o lijekovima za razne
bolesti .
Rukopis je, vjerovatno, iz XVI
Vakuf porodice
8. AT-T/BB AN-NABAWI. 201; 20 x 15
4238
Djelo o higijeni i nekim lijekovima, zasnovano na tradiciji od Muhameda
("Poslanikova medicina"). Napisao Muhammad b. Abu Bekr Ibn Quyyim al-Gauziye,
umro 751/1350.
Ovakva medicina, zasnovana na Muhamedovoj tradiciji, svakako je najstarija
medicina kod Arapa - muslimana. Ona je jo davno postala narodna arapska
medicina.
(Kao osnovna i pravila u ovakvim djelima navode se Muhamedove izreke u
kojima su date pouke iz higijene: - Svakoj bolesti ima lijeka, pa se ljudi!).
Rukopis je iz godine 1104/1692.
62
9. RAHNAMEI PADIAH/. L. 36; 18 x 13. 2747
djelo na turskom jeziku o seksualnim pitanjima. To je prevod perzijskog
djela, to ga je napisao Abu'I-Barakat Hoga Nasiruddin at-Tusi , na zahtjev sultana
Abu'I-Muzaffer-hana, sina sultana Kazan-hana- kako se to razumije iz uvoda. Prema
tome, djelo je nastalo u XIV (v. Blochet, 72). Gornji i drugi navedeni podaci u
uvodu nisu sigurni. se da je pisac te podatke i neke okolnosti, koje navodi ,
izmislio. Djelo je na osamnaest poglavlja (bab). U prva dva poglavlja
govori se o anatomiji i njegovoj higijeni.
Rukopis je do vlagom, tako da je pismo znatno pa se teko moe
a mjestimice je
Prepisao al-Hag Mustafa b. ' Ali b. llyas, 955/1548.
L. 36; 18 X 13.
10. FA/DA, 2, L. 160, 21 x 15.
3945
Poglavlje o bolestima, i drugo poglavlje, o iskustvu u nekih bolesti
To je izvadak iz raznih medicinskih djela na turskom jeziku, kao i iz djela:
Mufredati Halimi, to gaje, vjerovatno, napisao Halimi Amasijevi, umro 882/1477, v.
Mehmed Tahir, Osmanli muellifleri I, 273; - Tashil fi 't-tibb, to gaje napisao Hadi
Paa Ajdini, umro poslije 800 H, tj. krajem XIV v. Hadi Halifa, Kef az-
Zunun I, 408. Knjigovezac je pri uvezivanju razlomio rukopis i njegova dva
dijela umetnuo 3 i uvezao.
Prepis dovreen u XVIII ili XIX
Zbirka je donesena iz biblioteke u Mostaru.
ll. MUHTASAR FI'T-TIBB, L. 80, 20 x 14,5
1266.
djelo o i lijekovima, to gaje napisao Taguddin Ahmad b. Ibrahim
b. Hidr ai-Ahmadi ai-Kermeyani, epa Iskendername, umro
815/1412 (v. Bratislava, 336-7). Ime autora u raznim izvorima navedeno je
tako da neki kau, da mu je pravo ime nepoznato (OM II, 73; Babinger, ll). Drimo,
da je ovo ime, to smo ga mi naveli, ispravno.
" Na donjem prerezu rukopisa napisan je naslov: Tarwih al-arwah. To je,
naslov djela iz medicine, koje je napisao jedan drugi pisac, a to je: Hakimuddin
Mahmud at-Ti brizi. On je to svoje djelo preradio i u stihovima pod istim naslovom.
Prema tom njegovom spjevu turski pjesnik, i pisac, navedeni Maulana ai-
Atimadi, napisao je ovaj svoj rad. To se razumije iz biljeke, pisane rukom
na prvom listu rukopisa. U drugoj biljeci na istom listu kae se, da je ovaj pisac al-
Ahmadi napisao, osim ovog djela, vie manjih djela iz medicine.
Na je sadraj, pisan rukom
Rukopis, vjerovatno, iz XVIII
12. TESHIL, L. 112, 20 x 15 1071
na turskom jeziku s medicine. Napisao Hidr b. Ali, zvani
Hadi Paa el-Ajdini, umro oko 800/1397. Ime autora navedeno je prema Hadi
Halifi (Kefuz-zunun, I, 408) i prema zapadnim izvorima. Kairo, t(ai-Kutbat-turkiye,
Kairo, Osmaniya 1306, str. 268), pak kae, da je autor "T eshila" Perviz-efendi b.
Abdullah, kadija u gradu Vidinu (Bugarska), umro 987/1579.
63
liji
Djelo je na tri dijela. U prvom dijelu govori se o teoretskoj i
medicini, u drugom o ishrani, i lijekovima, a u o uzrocima,
simptomima i raznih bolesti.
Rukopis iz prve polovine XVIII Ranije je bio vlasnitvo i vakuf
porodice iz Sarajeva.
J 2-a EFI' I MUNTEHAB
J26
Djelo s medicine, na turskom jeziku, od istog pisca kao i prethodno
djelo Teshil (tj. od Hadi Pae el-Ajdini). To je prema Blochet-u (Catalogue des
manuscripts turcs, sv. I, str. 69-70). Prema njemu, to je knjiga opirnijeg djela
"Muntehabi ifa", to ga je napisao navedeni autor "Teshlla". Prva i druga knjiga
su sa prvim i drugim dijelom "T eshila". Ali ova, knjiga, ima svoj
poseban gornji naslov (efi'i muntehab), koji je naveden i u uvodu naeg rukopisa.
Ovaj rad, koji je, zapravo, nastavak "T eshila", opirniji je i detaljniji od istog.
bolesti i njihovu dijagnostiku u 62 poglavlja (bab).
Djelo je, zapravo, prerada medicinskog djela"ifa'al-askam", to ga je
na arapskom jeziku napisao isti navedeni pisac Hadi Paa el-Ajdini.
Listovi su prosuti i neki izgubljeni, pa je djelo nepotpuno.
Prepis je, vjerovatno, iz XVII
J3. RISALEI BEIR L. 5; 20,5 x J2 4222
rasprava na turskom jeziku o klimi i vodama Edrene. N a pisao turski ljekar
Beir koji je ivio i radio u prvoj polovini XV u doba sultana
Mehmeda I (umro 824/1421), na je zahtjev napisao i ovu raspravu. To je
pisac medicinskog djela Magmu'at al-fawa'id
Rukopis je iz godine 1127 l 1715. Poklon Osmana iz Sarajeva, Gazi
Husrevbegovoj biblioteci.
J4. ZBIRKA 5 J585
Zbirka nekoliko medicinskih djela koja su uvezana u jedan sve211k
L. J30; J9,5 X J4
J. L. J -43. Sultaniya
dielo s medicine, na turskom jeziku. Napisao Muhammad b.
Mahmud e-Sarvani, u prvoj polovini IX/XV Djelo je sultanu
Mehmedu I, sinu Bajezida I (816-824/1413-1421). Sve ove podatke (naslov djela, ime
autora i posveta) nalazimo u uvodu. o djelu i piscu nema spomena nigdje u
bibliografskim izvorima i katalozima, ni zapadnim, koji su nam pri ruci.
Zasada bar moe se da-je djelo u svijetu nepoznato i da se od njeg ne nalazi nijedan
rukopis, izuzev ovaj na primjerak. (To nam je izjavio i profesor za istoriju medicine
na instanbulskom univerzitetu, dr Bedi' ehsuvaroglu, koji je pretraio sve
orijentalne biblioteke u Evropi i u T.urskoj, kao i Gazi Husrevbegovu biblioteku.
Kako ovaj rad, i jo nekoliko rukopisa iz medicine, nije naao nigdje, izuzev u naoj
biblioteci, to je zamolio, i dobio, mikrofilm istih za svoj medicinski fakultet).
Rad je na uvod i poglavlja. U uvodu se govori o razvoju
od zametka pa dalje; njegov rast, te o osobinama, karakteristikama ivota
64
Poglavlja sadre pravila i uputstva za zdravlje ta treba da radi
u svako vrijeme i svako godinje doba; ta treba da jede; ta i kako da kada
treba da hranu iz eluca; kada i kako treba koristiti banju. Vrste hrane: Hrana
. za ljude, koji rade teke poslove; ishrana ljudi prema prirodnim navikama i
sklonostima; raspored jeia, kad ih je vie na jednom objedu; se treba pri
ishrani.
O voda: Svaka voda je bolja od drugih kako treba piti vodu.
O kretanju i mirovanju: tijelu treba kretanje; svaki dio tijela (organ)
ima svoju gimnastiku.
O spavanju i nesanici.
O probavi tekoj i normalnoj.
Vrste banja. Kupanje u hladnoj i sumpornoj vodi, itd.
2. L. 44-55. Kemaliya
medicinsko djelo, na turskom jeziku, od nepoznatog pisca.
je nekom ejhu Kemaluddinu, turbeta (mauzoleja) u Brusi. Toliko
se razumije iz uvoda. o ovom radu i njegovom piscu ne nalazimo spomena
nigdje u izvorima, koji su nam po rukopisu i papiru, p rep is je iz
X/XVI a vjerovatno je io i datum pisanja samog djela.
Djelo je na deset poglavlja:
Bolesti glave, uzroci i
Bolesti uzroci i
Bolesti usta i
Bolesti zuba;
Bolesti malog djeteta;
Stalno curenje
Spolno
Sastavljanje raznih (erbe, sirup);
Pravljenje pilula (ma'dun);
Savjeti ljekara.
3. L. 56-78. /dah fi esrar an-nikah
djelo na turskom jeziku- o ljubavnim odnosima mukaraca i ena. To je,
zapravo, turski prevod djela, koje je o toj temi, pod gornjim naslovom, napisao na
arapskom jeziku 'Abdurrahim b. Nasr a-izeri, umro oko 589/1193. Turski
prevodilac je nepoznat. Djelo je na dijelove, a svaki dio na deset
poglavlja. U prvom se dijelu govori o mukarcu, a u drugom o eni. U djelu je,
uglavnom, govor o raznim lijekovima, koji u ljubavi pomau.
4. L. 79-82. Manzuma fi't-tibb
Spjev na turskom jeziku s medicine, od nepoznatog
"Ovo su ljekara ... " Ima 100 stihova, u kojima su sadrani mnogi savjeti iz
higijene.
5.L. 83-130
Fragmenti iz raznih djela na turskom jeziku s medicine. Govore,
uglavnom, o sastavljanju r.u:nih lijekova za razne bolesti.
Rukopis iz XVI ili XVII .
..
65
. -"' . .
15. ZBIRKA 2, L. 137; 20 x 15 1541
J. Garrah-name, L. 1-123
"Carska knjiga o rana i nekim hirurkim zahvatima" -od nepoznatog
pisca. O ovom djelu, kao i o njegovom piscu, ne nalazimo podataka u izvorima, koji su
nam to da je djelo u svijetu nepoznato ili sasvim rijetko. Gornji
naslov je prema rukopisu. U uvodu samog djela jedino nalazimo neto
podataka o njemu, ali te podatke nismo u provjeriti , jer se nigdje ne
navode, ni u ni ll zapadnim izvorima koje mi imamo. U uvodu se,
ostalim, kae: Po predanju starih, halifa Me'mun (198-218/ 813-833)
obolio je bio od rana po tijelu. Ljekari su uloili mnogo truda i napora ga, i on
je najposlije ozdravio. Potom je sazvao sve ljekare i derrahe (hirurge) i zahtijevao od
njih, da saberu i napiu sve lijekove za rana, rekavi im da je to
njegova elja, - kako bi oni , to dolaze poslije nas, mogli i koristiti se i kroz to nas
i vas dobrim spominjati . - Na tom skupu bio je prisutan i ef hirurga, Abu Zahir b.
(?). On na to Vladaru! Medicinska nauka je duboka i iroka,
ne mogoe sve ljudske bolesti upoznati i analizirati i tako ovladati
cjelokupnom ovom naukom. Ali , iskustva oko mnogih bolesti oni su sabrali i
i jednu knjigu, po kojoj su kasnije ljude (elja i nada im je bila,
da tako Bog- Stvoritelj ili krajnji uzrok svih uzroka- iz svoje riznice lijekova
Nakon to su sabrali ovu knjigu, sredili su je i dali joj naziv Hulasa(lzbor). Ja,
skromni i slabi , ali sretni hirurg, dobio sam jedan primjerak ove knjige u svoje ruke.
Tada sam vidio, da su u njenom pisanju pomijeana dva jezika: perzijski i pehlevijski.
Sa mnogo truda, ja sam je izmijenio (preveo) na arapski jezik, kako bi i
bila lahka. Pri tom sam objasnio uzroke, simptome i svake rane. Sada,
kad se pojave rane kod nekog a ne bude se nalazio pravi, istinski
(ustaz), onda je red raditi po ovoj (prevedenoj knjizi) . Jo bih samo rekao
ovo: Neophodno je potrebno za svakog ljekara, da postavi dijagnozu (tahis)
svake bolesti,pa tek onda da jer, ne dijagnoze veoma je opasan
postupak. I nakon svega, ovu (prevedenu) knjigu rasporedio sam na trideset
poglavlja."
U uvodu su jo samo nabrojana sva ta poglavlja, kao sadraj knjige. Drugih
podataka nema, pa ni o ovom turskom prevodu. Tako nema ni o tom, da li je
navedeni skup ljekara gornje izlaganje Abu Zahira prihvatio, kao to nema ni o
ovom turskom prevodu, ko ga je kada i po kom djelu. N o, ono to je
razumi ti iz svega gornjeg izlaganja, jest to, da je ovaj rad na turskom jeziku prevod sa
arapskog originala, koji je opet prema izvorima na perzijskom i pehlevijskom
jeziku.
Francuski orijentalista Bloe (Blochet, Turski rukopisi, II , 34) navodi jedno djelo
pod nazivom (Cerrahname), koje se nalazi u Istanbulu (Dvorska biblioteka),
za koje kae, daje prevedeno sa perzijskog. (Original je napisan za vlade Mongola nad
Perzijom i imao je naslov: Gerrahiyyei haniyye - Carska hirurgija). Turski prevod
je u Maloj Aziji erefuddin b. 'ali b. H. llyas Sapungi-oglu, u Amasiji, i
posvetio ga sultanu Mehmedu II el-Fatihu (1451-1481). Nije izvjesno, da li ovaj na
rukopis ima kakve veze sa tim djelom, ali moglo bi biti i da ima, jer imaju neke
sobom, bar u naslovu.

66
2. Bab gudem, L. 124-137
Poglavlje o raznih vrsta lepre (gudam, - guba, elephantiasis; beheq -laki
oblik lepre, vitiligo alba i beres- lepra). To je, se, izvadak iz nekog medicinskog
djela. Sadri razne i mnogobrojne lijekove za navedene bolesti. Tri posljednja list.1
sadre o sastavu raznih merhema (melema).
Prepis, vjerovatno, iz XVII - izuzev tri posljednja lista, koja su
prepisana mnogo kasnij e, drugim rukopisom.
16. RIS,j. LAT AL-/BA' :an mewaqi' al-weba', L. 60; 20, 5 x 12
Rasprava na arapskom jeziku o izbjegavanju dolaska u mjesta, gdje se pojavila
kuga. Napisao Idris b. Husamuddin 'Ali al-Bidlisi, oko godine 917 l 1511. U uvodu
pisac kae, da je navedene godine krenuo iz Istanbula na had i obavio ga. Na
povratku je, kae, trebao kroz Egipat, ali je da u njemu vlada kuga, pa ga je
zaobiao. Na to su mu, veli, neki teolozi i poboni ljudi prigovorili, jer je to- rekli su
mu - dokaz slabe vjere u sudbinu. On je napisao ovu raspravu, u kojoj im odgovara i
dokazuje, da ovako izbjegavanje kuge nije suprotno vjerskom nego, naprotiv,
da to islam Na kraju rasprave govori o uzrocima i okolnostima pojave
kuge, te o suzbijanju i iste. On tu kae: Borba protiv te opasne bolesti moe
biti higijenskim mjerama, prije nego nastupi, i lijekovima, ako se je bolest pojavila.
U vrhu prve stranice nalazi se ukras. Povez je koni, ukraen.
Prepis iz XVII
17.MANAFI' AN-NAS, L. 107; 20 X 13
3087
Medicinsko djelo na turskom jeziku, to ga je napisao Nida'i, 974/1566.
je sultanu Selimu ll (974-982/1566-1564). Prvi dio uvoda je u stihovima.
Gornji naslov i ime autora, kao i posveta, navedeni su u samom djelu. biografija
eisca nije nam poblie poznata. Neki izvori nazivaju ga Dervi Nida'i, a neki Nida'i
Celebi. Koliko se po svemu vidi, on je bio turski knjievnik i pjesnik. Miljenje pak
skoro svih zapadnih orijentalista (Brockelmann, GAL II, 447, S II, 666; Blochet,
Catalogue des Manuscripts turcs de la bibliotheque nationale, I, 272,369,387, II, 72- i
dr.), da je Nida'i nadimak poznatog ljekara i pisca medicinskih djela iz tog
vremena, kome je ime - kako oni kau - Bedruddin Muhamed b. Muhamed al-
Qaysuni, Qaisunizade, -sasvim je pogreno. Prije svega valja znati, da ljekar i pisac, o
kome se ovdje radi, nije Muhamed b. Muhamed, (iako je on bio ljekar), nego
njegov sin Mahmud b. Muhamed al-Qaisuni, ili kako su ga Turci pogreno prozvali-
Qaisunizade. On iz stare i arapske porodice .al-Qaisuni, iz Egipta.
Mnogi te porodice bili su dobri ljekari i radnici, pa je ova porodica kroz
bila poznata kao porodica i ljekara. Mahmudov otac Muhamed
doveden je iz Egipta u Istanbul kao ljekar, i bio je u slubi sultana. Kasnije je
doveden u Istanbul i njegov sin Mahmud, kao mladi ljekar. Njemu se uskoro pruila
prilika, sa tekom da sultana Sulejmana od neke teke
bolesti,- niqris- bolovi i otok zglobova na rukama i nogama, od koje ga nije mogao da
dotadanji dvorski ljekar i ef ljekara u Turskoj, koji se, u nevolji ili namjerno,
sluio obmanama i opijumom za ublaavanje bolova, to se tetno odraavalo na
stanje zdravlja bolesnika. Mahmud el-Qausuni je pristupio na svoj i
uspio sultana. Zato je postao veoma uvaen u dvoru i dobio je poloaj efa
ljekara (reis el-etibba'). Pratio je sultana Sulejmana na njegovom posljednjem pohodu
5'
67
na Austriju. Kad je sultan pod Sigetom umro (974/1566), onje balzamovao njegovo
tijelo. Umro je i sam poslije toga do dvije godine (976/1568). Neki izvori kau,
da je bio dobar pjesnik na arapskom i turskom jeziku, to nije u pogledu turskog
jezika, jer je on taj jezik poznavao vrlo malo ili nikako. Prema tome, gore navedeno
djelo, kao i jedan odulji spjev na turskom jeziku, medicinskog sadraja, koji se, prema
turskoj narodnoj predaji i prema gore navedenim zapadnim izvorima, pripisuju ovom
ljekaru, koji je, navodno, uzeo sebi nadimak Nida'i, ne mogu biti njegov rad.
Nida'i, koji se u ovim turskim radovima spominje, je, dakle, druga osoba, kako
smo to gore rekli. Vidi se samo, da je ovaj turski pjesnik Nida'i ivio i radio u isto
vrijeme, kada i navedeni ljekar. Sasvim je vjerovatno, i to po svemu izgleda, da se je
pjesnik Nida'i susretao sa ljekarom Qausuni-jom, da se koristio njegovim djelima i
njegovim savjetima i da se ljekar, prilikom pisanja svojih medicinskih radova,
konzultovao s pjesnikom.
1
(V. 'Ata'i, Dai! a-aqa'iq, 196-7).
to se podataka o piscu Nida'i-ji mi ih imamo, uglavnom, samo onoliko,
koliko nam je on sam kazao o sebi u ovom djelu. Pri kraju, u poglavlju 60, on neto
govori o tom. Tako kae, da ih je bilo od kojih je on bio
su mu voljela i sakupljala materijalno bogatstvo, a on je, kae, volio istinu i
nauku. Od imetka, to god bi mu dolo u ruke, troio je, a nije gomilao. S takvim
pogledima poao je na put po svijetu i dospio na Krim. Tu je doao u dodir sa hanom
(vladarom) Krima, Sahib Ciray-em, i postao njegov Zavidnici su mu, svojim
spletkama, poljuljali ugled kod vladara, ga, da je on u slubi turskih
sultana i da je nagovorio sultana Sulejmana protiv Hana. Han ga je najposlije bacio u
tamnicu, gdje je ostao sedam godina. Po izlasku na slobodu, kae, da se je susreo sa
nekim starcem stogodinjakom, koji mu je kazivao medicinsku nauku, i pred
samu svoju smrt dao mu diplomu. Ko je taj starac, njegov on nam nije rekao;
nije nam, naalost, zabiljeio ni njegovo ime, kae, da je od Muhamedova
potomstva, - iz se moe da je vjerovatno Arap, - ali to ne mora biti.
N akon toga, Nida'i je, kako kae, putovao dosta godina, i na svojim putovanjima
vane medicinske knjige, na osnovu kojih je sabrao i napisao ovo svoje djelo.
je, da nigdje ne spominje svog savremenika, navedenog Mahmud el
Qaisuni-ju (Qaisunizade)," sa kojim se je, drimo, morao sresti i od njeg neto
je da svi izvori, koji su nam pri ruci, ne donose podrobnije
njegovu biografiju.
Djelo je na 60 poglavlja (bab), koja su navedena u uvodu. U prvim
poglavljima govori se o ljudskom organizmu, njegovom sastavu i njegovim
osobinama (anatomija), a kasnije o raznim bolestima i njihovom
Na kraju se nalazi dova (molitva), tilsumi i zapisi, to, se, ne spada u samo
djelo, nego je kasnije dodato. Na posljednjem listu jedna stranica sadri nazive nekih
trava na turskom i naem jeziku, napisano pod naslovom: "Naziv nekih trava na
bosanskom jeziku".
Rukopis iz XVIII
18. I S T O 2590
(Manafi an-nas), L. 68; 21 x 16
Drugi primjerak prethodnog djela Manafi' an-nas.
Prepisao Osman Dervi b. Omer-beg, mjeseca ramazana 1142/1729.
N ekoliko lista poslije ovog djela sadre stihove na turskom jeziku o sastavu nekih
lijekova, te razne recepte.
68
19. ZBIRKA L. 1-109.
ISTO, Manafi' an-nas)
Prepis dovren sredinom mjeseca rebiul-evvela 1049/1639.
20. ZBIRKA 4. L. 71, 23,5 x 15
l . L. 1-48. Risa/ei Nusret-efendi fil-tib
2. L. 49-64. Kitabi Nida'i
1254
532
Spjev s medicine, to ga je, u stihovima, na turskom jeziku, sastavio
Dervi Nida'i, ili Nida'i To su savjeti o zdravlja i od raznih
bolesti, dati u stihovima vjerovatno radi lakeg Pisac je djelo spjevao i
posvetio ga sultanu Selimu II, 975/1567. To je, zapravo, prepjev djela o medicini pod
naslovom Menafi an-nas, to ga je napisao isti autor Nida'i, jednu godinu ranije (v.
prethodni broj). Spjev je u dosta lakom i popularnom stilu i sadri
mnogobrojne savjete i recepte. Sam autor pri kraju kae za ovaj svoj rad:
"Ovo je po obimu kratko djelo, ali je puno znanja i mudrosti." Gornji naslov je prema
ovom rukopisu. U drugim nekim primjercima naslov je (Risalei-manzume,
te'lifi Nida'i).
3. L. 64. Bab
Poglavlje iz nekog medicinskog djela, koje sadri upute o ponaanju i ishrani ljudi
za svaki mjesec u godini. sa uputama za (mart).
4. L. 65-71. Hassai magnatis
Poglavlje o osobinama i (ljekovitosti) magneta u medicini . Tu su
navedena mnogobrojna miljenja i iskustva jo starih (Hipokrita,
Aristotela, Galena i drugih), te islamskog filozofa i Ibn Sina-a (Avicena). Na
mnogim mjestima kae se, da se upotrebom magneta u na razne opisane
mogu i rezultati.
Na kraju zbirke nekoliko lista sadri recepte za razne lijekove. Te recepte biljeili
su, uglavnom, nai ljudi,- jer se u nekima od njih nalazi po koja naa ... "to je
bosanskim jezikom list bokvica" ... ).
Rukopis je bio u vlasnitvu, a kasnije je bio vakuf sarajevske porodice
Prepisao ga je jedan od te porodice u XVIII Zavjetan je za
biblioteku, 1284/1867.
21. ZBIRKA 3
4272
Magma a/-manafi al-bedeniye
l . L. 1-39.
Djelo na arapskom jeziku o i lijekovima. Napisao Dawud b. Omar al-
Antaki, umro 1008/1599. Pisac je napisao vie djela s medicine. Ovaj mu je
rad izvadak iz djela Ma la yese'u 't-tabibe gehluhu, to ga je napisao god. 710/13 10
Yu suf b. Isma'il b. Ilyas el-Kutbi, Ibn el-Kebir, koji je opet preradio djelo el-Gami od
Ibn el-Baitara. Pisac Antaki je u Antiohiji, kao sin jednog seoskog starjeine.
ivio je i radio u Damasku i Kairu, a umro je u Mekki , gdje je ivio nepun u godinu.
Ovo djelo mu je na 40 poglavlja (bab). Dvadeset od njih odnosi se na
dijelove ljudskog tijela i njihove bolesti, a drugih dvadeset govori o
69
bolestima, koje se ne veu za dijelove tijela. je, da jedno
poglavlje pri kraju (39-to) govori samo o bolestima i djece.
Prepis ovog primjerka dovren je u nedelju 28. abana 1030/1620 godine. Vrsta
pisma je nash starinski , arapski.
2. L. 40-49. Risa/a fi' 1-hammam
Traktat o javnim gradskim banjama, sa eriatskog i medi cinskog gledita.
Napisao Muhammad b. Abu Ahmad, 1063/1652. Biografija pisca nije nam poznata.
To je, zapravo, kratak izvor iz opirnijeg djela, to gaje o istoj temi, pod naslovom: An-
nuzha az-zahiya napisao poznati egipatski ' Abdurre' uf al-Munawi, umro
1031/1621.
Na se govori o najstarijim javnim banjama na svijetu, te koji su stari
narodi imali banje, - to je uglavnom, zasnovano na nesigurnoj predaji i
Zatim se govori kako su islamski narodi usvojili i podravali banje, - te o koristi i
tetnosti banja za sa medicinskog gledita. Govori se i o upotrebi banja za
zdrave, za bolesne, za debele, o banjanja, o ponaanju po izlasku iz banje, te o
banjanju i hladnom vodom. Al-Manhulu min al-manqul fi ma'rifeti sifat al-
huyul
3. L. 50-78, Al-Manhulu min al-manqul fi ma'rifeti sifa t al-hu yu/
Djelo na arapskom jeziku, iz veterine, o gajenju i konja.
Napisao 'Abdullah b. Hasan b. Brockelmann
S II, 1036). po naem rukopisu, moe se daje pisac ivio i radio najkasnije
u X/XVI a vjerovatno koje i ranije. Naslov djela je napisan u
naem rukopisu, a ime autora naveli smo prema Brockelmannu (n. m.). U uvodu,
pisac kae, da je od mladih svojih dana volio konje mimo drugo blago i da se
dao na veterine o konjima, kao zanata s kojim je Iz tih studija, iz
predavanja koja je sluao, sastavio je - kae - ovo djelo, u koje je uvrstio sve to je
najvanije i najpotrebnije znati o tom predmetu, a to se ne bi lako nalo, ovako
sakupljeno, u jednoj knjizi. Svako ko eli drati konje i njima se koristiti, mora
poznavati njihove bolesti i istih, a to ne moe bez ove knjige,
kae on. Djelo je na 17 poglavlja, koja su navedena u uvodu. Na kraju
pisac kae, da je ova struka veoma iroka.
Rukopis je dovren 1004/1595. Na rubu posljednje stranice nalazi se kratka
biljeka bez datuma, vjerovatno napisana rukom u kojoj se kae, da je
tekst kolacioniran sa originalom, iz koga je prepisan. Djelo je rijetko.
22. ISTO KAO POD BR. 4272,1 3032
(Magma al-manafi' al-badaniya), L. 71; 18 x 13
Drugi primjerak gore navedenog djela Magma al-manafi' al-badaniya od Dawud
al-Antaki-je.
Prepis je dovren 1085/1674 (kako je to zabiljeeno na kraju, na perzijskom
jeziku). je Fejzullah Turbani (iz Sarajeva, stare sarajevske porodice
Turhanija, koja je izumrla,- njenog posljednjeg Ibrahima Turhanije,
koji je umro prije dvadesetak godina).
Rukopis je bio u vlasnitvu sarajevskog muftije Salima koji ga je
zavjetao Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
70
23. YAD/GAR IBN ERIF,L. 315; 18,5 x 12,5
2441
iz medicine na turskom jezku, to ga je napisao Ibn erif Biografija
pisca, kao i datum pisanja ovog djela, nisu poznati bibliografskim izvorima,
ni zapadnim, kojima mi raspolaemo. No, prema nekim indikacijama da se
da je pisac ivio, pa i ovo djelo napisao, u IX po hidri, dakle u XV n.
e. Djelo je ipak bilo i poznato, jer je, kako pisac u uvodu kae, prvenstveno
namijenjeno irokoj upotrebi, za narodnog zdravlja. U uvodu pisac ujedno
govori o tom, kako je nastalo ovo djelo. On najprije kae da su ga na medicinski rad
ponukali najhumaniji ljudski i elja da pomogne ljudima u njihovim
tekim nevoljama, koje im donose razne bolesti, kao i to islam
i istraivanje lijekova. Zatim kae, da je ovo djelo prerada jednog
ireg turskog prevoda nekog arapskog medicinskog djela. To arapsko djelo je, koliko
se moe prema bibliografskim izvorima i prema uvodu naeg rukopisa,
Gami muf rada t al-adwiya (Zbirka lijekova), koje je napisao Ibn al-Baitar ('Abdullah
b. Ahmad al-Malaqi, - umro 646/1248). Naime, to dosta veliko i opirno djelo
arapskog pisca preveo je nepoznati prevodilac u cijelosti na turski jezik. Na pisac (Ibn
erif), da olaka prevod, dao je ovu preradu. On sam daje veliku
vanost ovom svom radu i kae, da sadri mnoge korisne pojedinosti, koje se ne nalaze
ni u mnogim opsenijim djelima. U uvodu, zatim, daje sadraj djela. S se
govori o zdravlju i bolestima organizma, a poslije, u dijelu rada, o
medikamentima za (lijekovi i njihov sastav).
Rukopis nema datuma, ali, po papiru i pismu, moe se da iz
XVI
Na su biljeke s medicine i razni recepti za lijekove. Na
zavretku su dodata dva poglavlja od istog autora: Bavasir (hemoroidi) i yuz-renk
(crveni vjetar).
Na kraju je detaljan sadraj, pisan - se - istim rukopisom.
Rieu, 124-a; Pertsch (turska djela), 299;
Blochet, t AF 168 (str. 68).
24. ISTO, YAD/GAR IBN ERIF
Primjerak je nepotpun s za 21 list, koji su otkinuti i izgubljeni.
L. 178; 14,5 X 10,5.
4360
Prepisao Hali! b. Hidr llyas, u kasabi m uharrema 982/1574,
kako je to zabiljeeno na kraju. Iz biljeke, na kraju, od koje se nalazi
manji dio, jer je list poderan, - moe se razumjeti, da je ovaj primjerak pred
autorom.
Na se nalazi spisak "sretnih i nesretnih" dana(mubarek ve nahs gtinler) u
mjesecima: mart, april i maj, - to je napisano kasnije, drugim rukopisom.
25. ISTO,JADIGAR IBN ERIF
Primjerak je nepotpun na kraju.
L. 115; 21,5 X 16.
Rukopis iz XVIII ili XIX
1900
71
26. ISTO,JADIGAR IBN ERIF 3430
L. 156; 21 X J4,5.
Rukopis, vjerovatno, iz XVII
27. UNMUDAG AT-T/BB, L. 36; 20 x 12,5
1571
Djelo o medicini, na turskom jeziku, to gaje napisao Muhammad, reis al-etibba
(pri marijus), umro 1049/1639. Djelo je veziru Redep-pai, koji je
Bonjak. Sadri dva dijela: teorijski i a je na uvod,
est poglavlja i zavretak. Velikim dijelom obraduje razne lijekove i medikamente.
Prepisao Mustafa b. el-Hagi Dawud b. 'Abdullah Hagizade, 1101/1689.
N a je sadraj djela.
28. GAYAT AL-BAYAN, L. 316; 20 x 12,5
- Medicinsko djelo na turskom jeziku, to ga je napisao Salih b. Nasrullah ibn
Salom, glavni ljekar (hekim-bai), umro 1081/1670. Porijeklom je Jevrejin, koji je
svoje porijeklo slobodno manifestovao. Djelo je sultanu Mehmedu IV, sinu
sultana Ibrahima. Pisac u uvodu kae daje ovaj rad sabrao iz ranijih medicinskih djela
i ljekarskih iskustava, - ali da on obraduje i neke nove bolesti, za koje se prije nije
znalo, jer neke nisu ni postojale i da za takve nove bolesti, "nastale u nae vrijeme" -
kako on kae- obraduje i nove lijekove. Lijekovi su "sastavljeni" i "jednostavni"
(murekkeb, mufredat). Na rukopis je iz godine 1186/1772. Po rubovima listova ima
komentara, takoder na turskom jeziku. U tim komentarima nalazi se i po koja naa
naziv lijeka ili biljke ("bosanskim jezikom"). Djelo je veliko (320 lista, 22
x 14). Na kraju je, na nekoliko lista, medicinski na "arapskom, i
perzijskom jeziku", kako se kae u naslovu, -za bilje i lijekove, koji su u ovom djelu
navedeni. Na jednom neispisanom listu nalazi se recept- narodni lijek- za
uboja. Recept je nabavljen od kahvedije Jusufa (porodica iz Sarajeva).
29. ISTO, GAYATAL-BAYAM, L. 192; 24 x 18 329
Drugi primjerak prethodnog djela, prepisan kod nas, kasnije, godine 1277/1860.
30. T A'DILI EMZHiE L. 98; 22,5 x 16 1152
Djelo na turskom jeziku o higijeni i lijekovima. Napisao neki u'uri, 1097/1685.
Naslov djela i drugi podaci navedeni su prema rukopisu. o ovom djelu i
njegovom autoru ne nalazimo nigdje spomena u izvorima koji su nam
Djelo je na uvod, dva poglavlja i zavretak. U uvodu se govori o
anatomiji ljudskog organizma i o najstarijem poznavanju medicine. Prvo poglavlje
govori o higijeni ljudskog tijela, a drugo o opstanku i ljudskog roda do konca
svijeta. Zavretak je o nekim lijekovima i tilsumima.
Rukopis je prepisao Uzejr-efendi, Rudije (nie srednje kole) u
Zvorniku, 1279/1862.
72
31. TUHFAT AL-ER/B, L. 143; 23 x 17
986
Djelo na turskom jeziku iz medicine. Napisao Husejn-efendi, zvani Hezar-fenn,
koji je ivio i radio u XVII (v. Isma'il-paa, Dail I, 240 i Kairo t, 269). Djelo je
na tri dijela, od kojih svaki ima po vie podnaslova. Prvi dio govori o
anatomiji i prirodi drugi o i lijekovima,- to je sabrano iz starih djela
arapskih, perzijskih, i bizantijskih ljekara, a o posebnim i
osobinama nekih lijekova i utjecaju zvijezda na Rad je prerada i
izvadak iz opirnijeg medicinskog djela pod naslovom: Lisani etibba' (Medicinski
leksikon) od istog autora, - kako se to razumije iz uvoda ovog rukopisa.
Rukopis je na kraju nepotpun, a iz XVIII
32. TA'RIFATI ETIBBA' L. 40; 24 x 17
1376
Definicije nekih pojmova u medicini, ili medicinska terminologija, na
arapskom jeziku. To je, zapravo, medicinski od nepoznatog pisca. S
su pojmovi, koji se odnose na ljudsko tijelo, zatim za razne bolesti, a
onda nazivi bilja i lijekova. Rukopis nije dovren. Posljednja poglavlja su: Kako staviti
lijekove u unutranjost organizma, te spravljanje lijekova (varenjem, prenjem i
tucanjem).
Gornji naslov djela nalazi se na prvoj stranici u rukopisu i napisan je rukom
Na donjem prerezu listova napisan je naslov: Istilah al-atibba'
(Terminologija ljekara). o ovom radu i njegovom piscu ne nalazimo spomena u
izvorima, koji su nam Istina, Brockelmann (S III, 1303) navodi djelo pod
naslovom: ai-Istilahat at-tibbiya (Medicinska terminologija), to ga je napisao
'Abdullah ai-A'Iam, oko godine 1028/1619, ali nije jasno, da lije to ovo nae djelo,-
iako postoji da jest. Djelo je, kako izgleda, rijetko.
Prepis je iz XVIII ili XIX U pisanju ima greaka, to pokazuje da
je bio oeuk
33. ZBIRKA 2 L. 189; 18,5 x 12
2461
l. L. 1-159. Mufredat
Medicinsko djelo na turskom jeziku, od nepoznatog pisca. Govori o lijekovima,
prirodnim i sastavljenim, - "to je sabrano iz raznih djela i napisano tako, da bi se
koristili iroki slojevi naroda." Prvo se govori o kuge. Djelo je, vjerovatno,
napisano u sedamnaestom ili osamnaestog Gornji naslov je prema
kratkom uvodu rukopisa.
2. L. 160-189. Bur'usa'a
risala (rasprava), koja govori o lijekovima za razne bolesti, v. gore pod br. 4,6
(R-3749).
Prepisao cijelu zbirku Dervi Abdullah, 115011737.
34. MINHAG A-IFA'l FI'T-TIBB AL-KIMA'/ L. 119; 24 x 12 608
Medicinsko djelo na turskom jeziku, to ga je napisao ljekar 'Omer b. Hasan
ifa' i iz Sinopa, umro 1159/1746. Sadri kratak opis djelovanja raznih lijekova na
bolesti, zatim uputstvo za sastav tih lijekova i njihove upotrebe. Pri
73
dobijanju nekih lijekova -slui se kemijskim procesima, pa se, vjerovatno zato, u
naslovu kae, da je ovo "djelo o kemijskom Cesto navodi imena starih
ljekara, i latinskih, se na njih pri pojedinih
lijekova. Djelo je vrijedno i rijetko. (Zapadni izvori, koji su nam pri ruci , ne navode
ga). Rukopis je u dobrom tanju. Na prva dva lista nalaze se, rukom
crtei epruveta i raznih drugih zdjela, kojima se slui pri spravljanju lijekova.
Prepis iz XVIII
35. ARAF AR-RISALA L. 20; 24,5 X 15 683
Traktat na turskom jeziku, sa medicine, od nama nepoznatog
pisca. U uvodu se kae, da je ovo prevod arapskog djela, to ga je napisao i
rasporedio na 46 poglavlja neki Abu '1-Qasim Neisaburi.
U prvom dijelu govori se o nekim prehrambenim artiklima (hljebu, mesu i
dr.) i o Poslije toga govori se o nekim bolestima zubi, eludac i dr.).
lijekovima navode se i "bajanja" ili (zapisi).
Rad je prepisan veoma lijepim rukopisom, a na se nalazi lijepo
izraden unvan u bojama. .
Na kraju se nalazi datum, napisan drugim, slabijim rukopisom, 119111777,-
to, drimo, predstavlja datum prepisa.
Zabiljeeno je, da je rukopis uvakufio Jusuf-paa.
36. RISALEI MA RADAR L. 35; 22,5 x 16,5 4204
T.raktat na turskom jeziku, koji sadri recepte (sastav lijekova) za razne
Na su. navedeni tilsumi (zapisi, vefk), a poslije medikamenti.
Ebu Bekr, umro 1208/1793. Naslov je prema uvodu
r.l:lkopisa. Nek? Je pak stavio naslov: Megmu'ai-kebir (Velika zbirka
lijekova). Rad Je poznat JO pod naslovima: Risa lei Nusret-efendi i Ma ha dar fit-
tibb.
Pisac nije bio kolovan medicinski nego, se, samouk.
je bio knjievnik i pjesnik, a sluio je kao bibliotekar jedne biblioteke (Nuri
Os!!lan) da je imao priliku mnoge medicinske
knJige 1 se nJima za SVOJU potrebu ili potrebe drugih, iz je onda
sabrao ovu zbirku, kao rezultat svog iskustva.
Prepis je iz XIX
74
Isma'il-paa, A.M. II , 494; M. Sureyya, SO IV, 554.
37. ISTO, RISALEI NUSRET-EFENDI. L. 56; 19 x 14
Pismo sitno, sloeno.
Rukopis iz XVIII
38. ZBIRKA,
l. L. 1-47. ISTO
(Risalei N usret-efendi)
(Ma hadar fit-tibb).
931
532
39. ZBIRKA 2, L. 103; 17 x 12 2822
l. L. 1-15. Ba'di edwiye
Traktat na turskom jeziku, koji sadri biljeke kao izvadak ili izbor iz
nekog djela o lijekovima. Biljeke su novijeg datuma, iz XIX Koliko
se vidi, biljeio ih je neki na za svoju potrebu.
2. L. 16-103. Isto kao br. 36 (R-4204)
To je drugi primjerak gore navedenog djelaRisalei ma hadar, od Nusret-
efendije.
Prepisao Ebu Bekr Newa'i b. Mustafa, iz Malatije, u Istanbu.! u,
vjerovatno krajem XVIII ili XIX
40. MU'ALEGAT RISALESI , L. 55; 23,5 x 17 R-993
Traktat na turskom jeziku o raznih bolesti . Primjerak je
nepotpun s i na kraju, pa se ne zna pravi naslov ni pisac. Gornji naslov
zabiljeen je kasnije prema s.adraju. Rad je razdijeljen na poglavlja
(bab), kojih ima preko Lijekovi su, uglavnom, biljni, neka poglavlja
sadre zapise ili tilsume. Kod nekih medikamenata navodi se, pored arapsko-
turskog naziva, i naziv " bosanskim jezikom", - iz se vidi da je ili
bar traktata, na
Rukopis iz XVIII
41. KIT'A, L. 33; 20 X 14,5
Fragment nekog medicinskog djela na turskom jeziku.
'Rukopis iz XVIII
42. ZBIRKA, L. 79; 24 x 18
3502
1379
Zbirka lijekova na turskom jeziku, anonimna, od anonimnog
Na su navedene mnogobrojne trave, plodovi, korijenje, masti i drugo,
toje ulazilo u sastav raznih lijekova, sa oznakom raznih osobina
sastavnih dijelova. Poslije toga su opisani lijekovi: njihov sastav, upotreba i
djejstvo. Zbirka je, se, sabrana iz raznih medicinskih djela za
upotrebu. po nekim naim koje su navedene kao prevod
turskih izraza, drimo da je ili na (Tako se nalaze
nae lipovina, bjelance, umance, divlji mak, gladievina,
ruta, rakita, tikva, ruica, loza, vrba, bokvica itd.). To u svakom
pokazuje da su se nai ljudi prema uputstvu i lijekovima u ovoj zbirci.
Rukopis iz XVIII ili XIX Bio je u posjedu sarajevskog
muftije Salima M u fti
75
SUMMARY
ORIENTAL MEDICAL MANUSCRIPTS
IN GAZI HUSREVBEG LIBRARY AT SARAJEVO
At The First Congress of the History of Health Culture of Yugoslavia that took
place in Sarajevo from 1-3 October 1970, professor Kasim D o b r a a presented the
paper titled: "Oriental manuscripts from the scope of medicine, veterinary medicine
and pharmacology in Gazi Husrevbeg Library in Sarajevo". In his paper, he prepared
all manuscripts from Gazi Husrevbeg Library concerning that branch of science. A
shorter conclusion of the report was published in the Congress Proceedings.
On this occasion we bring the whole text of the report except the manuscripts
dealing with the veterinary medicine because they are analysed in a separate work of
this volume of Annals.
The work contains 42 manuscripts from "The Messanger's Medicine" and
"Kan un" of Ibn Sina to "The Collection of Medicaments" written Turkis language.
The manuscripts are arranged according to their relative importance and
chronologically.
76
Fejzulah
BAJT ARN AME -
ORIJENTALNE VETERINARSKE KNJIGE
1
)
Arapi su, poslije naroda, zasluni Evrope i njima pripada
udio u razvoju i napretku nauke i kulture, koje su danas postale
svojina cijelog ljudskog roda. Imena Razes (Ebu Bekr Muhamed er-Razi), A vicena
(Ibn Sina), Averos (Ibn Rud) i dr., poznata su irom cijelog kulturnog svijeta. Nije
manje poznat ni Albajtar (Ibnul-Bajtar) sin veterinara iz Malage (1197-1248.).
Iako je veterina funkcionalno medicini, prvi bibliografi pri klasifikaciji
nauka, veterinu svrstavaju uz prirodopis i poljoprivredu. Stoga u orijentalnim djelima
iz prirodopisa i agrikulture i veterinarstvo. U starom i srednjem
vijeku na kopnu odvijao se uglavnom jem konja, stoga je konj bio
vrlo cijenjen i voljen. Konju je u raznim vidovima iskazivana panja i briga. Djela pod
nazivom "Kitabul-hajl-" i "Kitabul feres" (knjiga o konju) su brojna. U njima se _govori
o anatomiji, fiziologiji i fizionomiji, bolestima i te timarenju konja. Cuveni
arapski filolog El-Asmei (umro 830.) u elji da ukae na blago o konju, koje se
narodom, napisao je posebnu knjigu. U poglavlju o anatomiji konja
nabrojeno je 59 sastavnih elemenata. Iskazano je 40 pozitivnih i 34 negativne osobine,
i 25 varijanti u hodu. U poglavlju, koje govori o poznatijim konjima, spominje da je u
Iraku bila izloba i trka najpoznatijih konja arapskog carstva. Na izlobi je
bilo upisano 1.000 grla. na izlobi Ebu Ukajsir iz plemena Es'ad ukazao je
iriju za izbor najboljeg konja, na jednog ata kojeg on smatra najboljim na izlobi.
Ovaj at je bio pobjednik i na trci, to je potvrdilo veliku veterinarsku Ebu
1
) Na slubi u Biblioteci Veterinarskog fakulteta u Sarajevu 1954. g. profesor istorije veterinarstva dr
Vaso Butozan predloio mi je, da za potrebe Veterinarskog fakulteta prikupim bajtamame (turske
veterinarske Ijekaru!e), da prikaem njihov sadraj i izvriim uvid u orijentalnu bibliografiju o veterini.
Zadatak nije bio jednostavan, jer se o tome pitanju ranije nije niko izravno interesovao. Prof dr
je tada, za potrebe Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu, orijentalne medicinske ljekarue,
pa sam se njemu za savjete i I na sarajevski narodni ljekar Hadi Muhamedaga iz
Cicina. hana bio mi je Od velike koristi . O toku i napretku svoga rada izvjetavao sam pismeno prof
Butozana, i prema tim prepisima je sastavljen ovaj rad.
n
Ukajsira. Halifa Jezid II (687.-724.) priredio je trku u Damasku. na
trci prijavili su najpoznatiji emir i i velikodostojnici sa svojim konjima. Doao je ijedan
seljak sa svojom kobilom i traio na trci. Tvrdio je, da je otac te kobile poznati
at "Aved" i da ona odnijeti pobjedu. Tako se i dogodilo. Halifaje nudio za kobilu
ogromno blago, ali seljak se od nje nije mogao rastaviti, jer muje draga kao ivot, ali
Halifi dati njeno drijebe. Kada je uginuo poznati at "Burazan" is pjevane su tualjke.
nekoliko imena pisaca djela nose naziv "Kitabul-hajl-" i u
kojima se govori o veterini. To su: E bu Ubejde Mamer ibn Musemma (825.), E bu Amr
ibn Gulsum (835.), Ibnu Abdulah Muhamed ibn Harun (841.), Ebu Muhamed
Abdulah ibn Muhamed (853.), Ebu Dafer Muhamed ibn Habib (860.), Ebu
Muhamed ibn Hiam (860), Ebu Hatem Seh! ibn Muhamed (863.), Ibn Durejd
Muhamed ibn Hasan (953.), Kadi Ahmed ibn Muhamed ez-Zejdi (1742.) i drugi.
U bajtarnamama Aristotela kao veterine. Kada je
Aleksandar Veliki (356.-323.) osvajao Perziju, dopro je do grada Belh. Ovdje se
konjima pojavila bolest, pa je dalje napredovanje obustavljeno. Aleksandar se za
savjet i obratio svome Aristotelu (384.-322.), koji je u tu svrhu napisao
knjigu o bolestima i konja. Ovaj Aristotelov metod u grupisanju bolesti "od
glave do pete" uzet je kao sistem, i s njim se u veterinarskim djelima na
orijentalnim jezicima. Po ovome sistemu su sastavljene i nae bajtarname -
veterinarske ljekarue.
U vremenu od bitke na Marici (1371.) do Balkanskog rata (1912.) veliki dio
jugoslavenske teritorije bio je pod turskom upravom, ili due vrijeme. Turska
uprava imala je uticaj na ekonomski, kulturni i ivot naih naroda, a u
nae nacionalne istorije posebni period. Turski uticaj ostavio je traga i
u veterini. 1940. godine u Turskoj je izala knjiga "Veteriner Tarihi" (Istorija
veterinarstva) iz pera Muzaffera Bekmana (Ankara, Ankara Basim ve CiJevi, 1940.).
Jedan primjerak ove knjige autor je preko prof. Haniida
savjetnika u miru Orijentalnog instituta u Sarajevu, poklonio prof. Butozanu, u elji da
bude od koristi za studij istorije veterinarstva u Sarajevu. I toj knjizi rad
na bajtarnamama bio je olakan. Saznali smo tako da se u biblioteci "Sulejmanijje" u
Istanbulu autograf bajtarname iz 1185/1742. god. koju je napisao Kenan
(Belgradli).

Ka bus-name
'
U XI vijeku perzijskom pokrajinom Gejlan vladala je dinastija Dilem (Dejlem),
je Emir emsul-meali Ebui-Hasan Ka bus ibn E bu Tahir Vemgir ibn Zijad
ibn Verdan, ah Gejli. Kabusa je naslijedio sin mu !skender, a !skendera njegov sin
Kejkavus. Svi ovi vladari, a Kabus, bili su vrlo obrazovani, pa su nauku i
kulturu cijenili i pomagali. Kejkavusovi nazori na ivot nisu se svidjali tamonjoj
vlasteli, pa su ga svrgnuti i na njegovo mjesto doveli sina mu Gejlan-aha. Kejkavus je
bio u jednom dvorcu, gdje je i umro 1080. godine. emir je uputio
svome sinu poslanicu (name), u kojoj mu daje savjete i upute ta treba da zna jedan
vladar i kako treba da se vlada. Iako je Emir Ka bus bio davno umro, njegovo ime je
bilo ivo narodom, dobrim spominjano, pa je i ova poslanica njemu pri pisana i
prozvana Kabus-name, mjesto Kejkavus-name. Uz narodna perzijska imena vladari
su nosili i arapska imena i nazive iz kojih se je razumijevao njihov rang u
odnosu na tadanju centralnu vlast, pa je Kabusova poslanica (Kabus-nama) mogla
sluiti kao vid gledanja na ivot Kabusovih potomaka, tj . i tako
izrazitije ' popularizirati ugled u odnosu na vlastelu, susjedne
78
pokrajinske vladare, te najuglednijeg i vladara toga vremena i
nominalnog halifu svih muslimana sunita.
Kabus-nama je pisana perzijskim jezikom, podijeljena je na poglavlja i ima
enciklopedijski karakter, jer govori o religiji, administraciji, sudstvu, filozofiji,
ekonomiji, matematici, medicini itd. 25-to poglavlje govori o kupovini konja, i tako uz
put, o veterini .
i iskusni otac upozorava svoga neiskusnog sina, da pri kupovini konja bude
vrlo oprezan i paljiv. Kae, daje konj dragulj, kao to je i dragulj, i da su stari
mudraci rekli, da se ovaj svijet odrava sa a se odrava sa
ivotinjom. Stari su mudraci jo rekli, da u dobrom stanju treba odravati konja i ve
(rublje), pa onda oni biti od koristi. Tee je doznati i upoznati kvalitete konja nego
jer upoznajemo po govoru, kretnjama, idejama, blagosti, znanju,
i kulturi, a pasminu konja moemo upoznati samo preciznim osmatranjem
njegovog tijela, a umjenost i spretnost samo jahanjem.
Osnovno to treba znati je izgled i osjetila, pa ako si nevjet u
kvaliteta, i vrlina, pazi, nek bar bude lijep. je lijepo konj
ujedno dobar i spretan, a runo i nezgrapan zao i nespretan. Znake ljepote i
vrlina kazali su veterinarski - ,.Bajtarname ustadan."
u daljem tekstu opisano je 25 karakternih vanjskih znakova i osobina konja.
Zatim se kae: Sad, kad su objanjene vrline i mane, najbolji kvaliteti i najgore vrste,
nek se znaju i bolesti. Nabrojene su 22 bolesti, ali opis nije dat, jer to, kae se, zahtijeva
opirnost, a spis je poslanica. Na kraju 25-tog poglavlja kae da je starost najgora
bolest, jer se za svaku bolest lijek, ali starost nije
Kabus-nama je napisana prije blizu 9 i se u najstarija djela
orijentalistike. Prevedena je na turski, turkmenski, urdu i velike evropske jezike. Djelo
je prvi put tampano u Teheranu(l868.), zatim Parizu (1886.), Kazanu(SSSR -1898.),
Lahori (Indija- 1916.), ali izdanje jo nije. izalo. Kabus-nama je vana za
veterinarstvo, jer nam prua 25 konjskih osobina i 22 naziva konjskih bolesti iz
vremena prije blizu 9 stotina godina.
Kitabu-1-bajtare
Ebu Bekr ibn .Bedr je najpoznatiji arapski veterinar. Bio je glavni veterinar na
dvoru egipatskog sultana iz dinastije Turaka Melik Nasiruddina ibn
Muhammeda ibn Kala vuna (1294.-1341.). Vlast sultana protezala se i na
Siriju, a kralj Nasir se ubrajao u najnaprednije egipatske vladare. Poljoprivredi i
poklanjao je vrlo veliku panju. U elji da interes za konjogojstvo,
uveo je konjske trke, na kojim su mogli sudjelovati samo najbolja grla iz zemlje. Ovo je
dalo podstreka njegovom glavnom veterinaru Ebu Bekru da napie djelo o veterini i
posveti ga kralju N asiru. Djelo se stoga naziva Nas irova knjiga, a pravi mu je naslov
,.Kamilus-sana'atejn" tj. Savrenstvo u dvije vjetine (konjogojstvu i konja).
Na polju veterine prije Ebu Bekra su zasluni Ebu Zekerija Jahja ibn
Muhamc;d, zvani Ibnul-Avvam (umro 1200. g.) i Ahmed ibn Hasan ibn El-Ahnef
(umro 1209. g.), ali nas po tematici najvie interesuje Fbu Bekr. Djelo je na arapskom
jeziku, podijeljeno na 10 odsjeka(mekale), koje broje290 naslova. U odsjecima V-VIII
opisano je 212 polesti i to ovim redom:
Kone bolesti- 24, bolesti u mozgu- 5, uho- 6, oko- 16, nos- 5, usta i jezik- 14,
grlo- 7, vrat- 6, lopatica- 10, prsa- 6, prednja koljena- 4, ile na nogama ( cjevanice)-
15, kopitni zglobovi - 4, prednje noge - 3, vrhovi nogu (prsti)- 4, kopita- 8,
zglob- 4, butovi- 6, 7. enski organ- 7, muki organ- 5, muke sjemene lijezde
l
79
(kese)- 3, vime- 3, rep- 4, bedra- 3, i slabine- 2, trbune bolesti- 5, bolesti crijeva-
4, jetra - 7, srce - 3, - 2, bubrezi - l, zglobovi - 4 i gutanje stranog tijela - 6.
Kod svake bolesti kazano je ime, dat je nuni opis, propisan lijek, kazani
spravljanja i primjene lijeka.
Odsjeci I-IV govore o konjogojstvu, IX o farmaciji a X o potkivanju konja.
U izlaganjima Ebu Bekr se poziva na svoga oca koji je bio veterinar, ali mu
ne spominje djela, pa se moe da mu otac nije pisao o veterinarstvu.
Imena bolesti su arapska ili arabizirana i slue kao glavni nazivi bolesti o kojima
se govori u orijentalnoj .veterini. Sigurno je da su Ebu Bekrovim djelom i
22 bolesti iz Kabus-name. Kod nekih bolesti ima i naziva, to treba istraiti i
sravniti.
Turske bajtarname
Originalni radovi iz veterine na turskom jeziku nisu brojni, jer se veterina kao
posebna nauka nije mnogo njegovala. Kao glavni zadatak veterine smatrano je
konja, su se bavili konja (nalbanti). veterinari
(bajtari) bili su rijetki.
Prema dosada prikupljenim podacima iz oblasti veterine, na turskom jeziku
postoje ova djela:
l. Tabakati beerijje ve bajtarijje (Humana i veterinarska medicina) od Nidaije,
2. Menzum bajtarnamesi (Bajtarnama u stihovima), od Nidaije,
3. Kitabi-makbul der hali-hajul (Priznata knjiga o stanjima konja) od Enderuni
Fujjuda,
4. Terdemei-mufredati Ibni-Bajtar (Prevod pojedinih vanih pitanja Ibnu-
Bajtara), preveo Umur beg,
5. Belgradli-Kemal-Bajtarnamesi tj. Knjiga o veterinarstvu od Kemala

6. Bajtarname od Mehmeda iz Edrene (Edrenevi),
7. Bajtarname od Hibetullah efendije,
8. Gazaname ve Bejtarname od muderrisa Alije ibn Omera el-Arebi,
9. Risale fil Bajtare od nepoznatog pisca,
10. Bajtarname, od Kadi-zadeta, i
ll. Prevodi bajtarnama sa arapskog i perzijskog jezika.
Za nas je posebno vana Bajtarnama od Ken jer po prezimenu
on je na (Belgradli). Podaci o njemu su oskudni. Zna se da je bio u dvorskoj
slubi sultana Ahmeda II, kao kati b-sekretar, i da je 1742. god. napisao bajtarnamu.
U Ken'anovoj bajtarnami govori se o nekoliko bolesti, i to: ranama, ugi,
nadimanju, kalju, bolestima itd.
U svojoj ,.Istoriji veterinarstva" Bekman je donio fotokopije tri lista iz
Baytarname Ken' ana 45, 46, 47-A,B, i transkripciju na turskoj :latinici
iz Mevlevijske biblioteke u Konji, gdje se kae:
.. U veterinarstvu je Timurlenk na stupnju dobrog Bio je
momak u konjici vlacjara Buhare, kad se je pojavila bolest konjima. Starjeini
konjice prijavio se Timur i ponudio svoje usluge u Uz odobrenje sultana
starjeina je dozvolio Timuru da pokua Upozoren je na vanost zadatka i
odgovornost, te loe posljedice kod neuspjeha. Timur se tada zamiljao
kao mir-ahor (starjeina konjice). Uspjeh je bio brz i konji su
vladaru. Prilikom javne pohvale Timura pred vladarom, starjeina konjice
je rekao: ,.Da, mi smo ovoga veterinara doveli i podigli, ali se moe desiti i neprilika od
njega."
80
Starjeina konjice je ubrzo umro i Tim ur postavljen na njegovo mjesto. Iz dana u
dan rastao je njegov ugled. Postao je vezir i vladarov prisni drug i savjetnik. Poslije
vladareve smrti, kad je na vlast stupio prestolonasljednik, Tim urov uticaj bio je jo
Imenovan je za prestolonasljednika, jer mladi vladar nije imao djece i ubrzo je
umro. Kroz kratko vrijeme postao je vladar (sultan). Oko njega su bili oguski (turski)
emiri koje je pokorio i postao
Timurlenkovu vezu sa veterinarstvom ne spominju njegovi biografi , stoga je
Bekman i donio faksimil iz bajtarname. Belgradli ne moe biti naziv (prezime) za
osobu samo nastanjenu u Beogradu, ako nije i porijeklom (Musliman ili
Albanac).
Znam da u djelu "Menafiun-nas" (koristi ljudima) od N idaija iz Ankare ima
nekoliko srpskohrvatskih Nidai je bio ljekar turskog sultana Selima II .
(1566-1574), a spomenuta su i njegova dva djela iz veterinarstva.
Korisno je napomenuti da je i turski vrlo poznati pjesnik iz prvih decenija XX
Mehmed Akif, bio veterinar. On je porijeklom iz na Kosovu. Pred
Kemalom Ataturkom pobjegao je u Egipat, ali muje kasnije dozvoljeno da se vrati, pa
je umro u Istanbulu. Sluao sam da je prevoditi Kur'an na turski jezik u stihu,
to je kasnije spalio, iz bojazni da ti prevodi ne budu koriteni mjesto arapskog
originala. Nai prvi studenti na El-Azheru su se sastajali sa Mehmedom Akifom.
Na povratku sa Prvog sveislamskog kongresa u Jerusalimu 1931 . god. Salim efendija
i Hadi Mujaga otputovali su u Kairo da posjete Mehmeda Akifa.
U pohvalu veterinara Mehmed Akif kae:
"Pokuaj i ustanovi, da u tvojoj podsvijesti lei. Nama je mnogo potreban
veterinar, gotovo vie nego medicinar".
Bajtarname Gazi H usrevbegove biblioteke.
U Gazi Husrevbegovoj biblioteci u inventaru rukopisa upisano je sedam
bajtarnama pod ovim brojevima: R-964, 1922, 2354, 3546, 5725, 5964 i 314 5.
Broj R-964 je povez sa druga dva djela iz grupe "Kur'an" pa je tamo
(Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Sv. l., st r. 134, Gazi
Husrevbegova biblioteka, .Sarajevo, 1963.).
Broj R-1922. Naslov Kitabu baytarname, s. 35, vel. 20 x 14, nesh. Prepis je iz
1177./1720. godine bez oznake imena i mjesta. Ima uvod i 10 poglavlja.
Uvod sadri: Razgovor Aleksandra Velikog s Aristotelom o starim vladarima,
bolest Aleksandra, traenje lijeka u Belhu u Perziji, Aleksandar svome
namjesniku u Belhu Husrevu, da mu poalje vode iz jednog bunara u Belhu radi lijeka
(Abu Hajat), Husrev za ovo trai od Aleksandra da mu dadne za enu svoju i pola
carstva, dolazi do rata Tajumersa i Erdja sa Husrevom, Husrev ih u ratu rat
Aleksandra sa Husrevom, bolest Aleksandrove konjice, Aleksandar trai od
Aristotela da napie knjigu o konja, Aristotel predskazuje pobjedu
Aleksandru i pie mu knjigu o konja - Baytarname - sa 10 poglavlja.
Prvo - sastav konja, drugo - lijepi znakovi kod konja, - boje i nazivi konja,.
- zubi, peto -bolesti glave, jezika, uha, kijavica, bradavice, sakagija,
esto- usta, na nepcu, kaalj, pokvaren stomak, crijevo, udo,
sedmo - gute, uljevi, gnojanici , uga, osmo- kila, oteklina po otekline
po tijelu, ranice po nogama, druge bolesti nogu, deveto- astma i deseto- (isputeno).
Broj R-2354. Naslov: Kitabu baytarname, 1.31. str. 20 X 14, nesh.
Prepis iz 1049./1674. god. i mjesto prepisa
6 - Anali
81
Sadraj je ovako
Djelo je napisao Aristotel, a s perzijskog jezika preveo na turski Hadi Muhamed
b. Hadi Ali Aksariji: - lijepi i runi biljezi u konja, boje i imena, zubi i starost,
sakagija, safragija, gnojenje u nosu, bradavice, gute, ospice, gnojenja, otekline,
povrede oka, krv iz nosa, mrena, glava, bolest usta,
pijavice na nepcu, jezik, zubobolja, vrat, upala grla, vrata, ranjenost
vrata, unutranje bolesti, u stomaku, kaalj , zatvor, zastoj krvarenje,
bolesti u nogama, skupljanje krvi u koi, proirenje vena, voda u nogama, nadim,
uljevi od sedla, ranice po nogama, nogu, kraste, trn u nozi , ozljeda crijeva,
udarac kopitom, uljevi, uga, svrbe, gute ispod trbuha, bradavice, rak, opadanje
dlake, ispadanje crijeva, ozljede debelog crijeva, gnojanci , rane od oruja,
bjesnilo, nadim, astma, i na kraju uzgajanje konja, dresura, trojenje,
pripremanje za prodaju, konj u medicini .
Broj R-3145 , Naslov: Kitabu Bajtarname, 176, v.19,5 x 14. Po sadraju i
redoslijedu ovaj rukopis je isti kao broj R-1922 (duplikat). Vanost muje u tome to je
prepisan kod nas, u Bos. Dubici 1140./1728. god. je Ali Hoda, sin Alije, iz
Dubice. se potpisuje kao Hoda, pa je korisno napomenuti da su
bajtarname vane knjige koje se cijene kao korisne i hode ih prepisuju.
Broj R-3546. Naslov je: Kitabu baytarname ve mualedati behimeto Knjiga
o veterinarstvu i ivotinja. Djelo je isto kao i broj R-964 samo je
drugi i pismo Kod obrade broja R-964 spomenuta su 4 poglavlja ali nije dat
sadraj , pa to ovdje donijeti:
"Kaalj , pijavice na nebu, u stomaku, voda u nogama, uljevi od sedla,
ispod trbuha, povreda oka, nejelica, sakagija, nadim, jezik,
sakupljanje krvi u koi, proirenje vena, ranice po nogama, udarac kopitom, trovanje
travom, uga, mra vost , otekline, prehlada, gnojenje u nosu, ranice
na prednjim nogama, kraste po nogama, gnojni povreda oka, krvarenje u oku,
na nosu, povreda glave, oteklina glave, jezik, zubobolja, vrata,
bolest usta, zatvor, zastoj mokrenje krvlju, hroptanje, ozljeda i ranjavanje
vrata, u stomaku, kaalj , otekline koljena, voda u nogama,
uljevi , gute po grudima, ranice po nogama, udaranje nogama (bacanje), ospice,
rasporena crijeva, gute po tijelu, ispadanje crijeva, rak, prekinutost u skoku,
otpadnuta kopita, iscrpljenost, ranice po vanjskom ;zidu crijeva, gnojanci po
gnojanci po i na kraju, vrline konja i konj u medicini . Lista 18, vel. 20 x 14,
nesh.
Broj R-5725. Naslov glasi: Bajtarnamei EI-Had. Ali Akhisari (Bajtarnama Hadi
Alije Akhisari). Knjiga je iz fonda otkupljenih rukopisa biblioteke Osmana
i po sadraju i rasporedu je kao broj R-2354, sa malim razlikama.
Broj R-5964, veterinarski fragmenti iz fonda biblioteke pod
naslovom: Bajtarnamei hali hujul (Ljekarua o stanjima kod konja).
Jezik bajtarnama je staroturski (arapsko-perzijsko-turski nazivi, teko
U naoj transkripciji glase ovako:
82
Orijentalni veterinarski nazivi bolesti

A
Addatu-1 kelb - ujed psa (bijesna),
Ademu-l hable - neplodnost, nerodnost,
Akur (harak) - povreda hrbata
Alek fi-l enf- pijavica u nosu,
Alek fi-l fern - pijavica u ustima,
Ankebut - gutanje pauka,
Aren - pukotina (ranica) na zglobu prednjih nogu,
Asi (Aslu-z-zeneb) - savijen rep (kao uho),
Asmu-sebk - mrtva kost na cjevanici,
Atalil (Tawalil) - bradavice.
B
Bedel - upala !Oaterice,
Behek- bijeli liaji, iz kojih krv, ako se bocnu iglom,
Beyad - bijeli flekovi u oku,
- zadah iz usta,
Belu-d-difda mine-l rnai-gutanje abe u vodi,
Beres - bijeli liaji, iz kojih sukrvica ili gnoj, ako se bocnu iglom, lepra,
guba,
6'
Berkah - noge u kuku,
Betrah - kvrgava izraslina iznad kopita,
Bevasir - pucanje krvnih sudova na zavrnom crijevu uljevi,
Bevasir - kapilara na vrhu mukog uda,
Buruzu-r-rahm - ispadanje materice,
Buruzu-surm - ispadanje debelog crijeva
D
Da\)1-bekar - proljev
Duad-difda- riblji zub (okamenjeni zub),
Daul-far - pritevi po koi uha,
Daul-hajjat- zmijska ' koa (svjetlucavost koe),
Daul-kanasir - krofule po vratu,
Dau-uajra -
Daus-saleb- opadanje dlake po vratu,
Daut-taleb - opadanje dlake po tijelu,
Daut-tuffaha - kila na pupku,
Demamil-potkonjak
Deren - pritevi po koi,
Dikul-hafir - oboljenje kopita zbog tijesne potkovice,
Dikun-nefes.- si plji vost,
Dirsul-fudul (Dirsul-fundul) - prekobrojnost zuba kutnjaka,
Dud - crvi, gliste.
D
Dereb (uyuz, uga,
Derd (Dard) - zadnjih nogu (zglobova),
Demr - upala oteklina na prsima,
83
84
Derehun - nimr - povreda od tigra,
Derehus-sebu - povreda od zvjerinja,
el-Derehu fil-asab - presijecanje krvnih sudova,
el-Dajia - zbodenost od koje ispada utroba.
Ehlilad - upala uha (srednjeg),
Eklud-defla - trovanje oleanderom.
Fesadud-dimag- povreda mozga,
Feyyae - mekana izraslina u nosu,
Ferk - nadutost
Fuzar - pukotina na ivici kopita,
Fetk - kila u preponama.
Gam - vidi kam.
Halak (kiar) - ljutenje penisa,
Hanak - upala nepca,
Harak- vidi Akur,
Harekun-nar - opekotine od vatre,
Harsaun - kvrge po vratu,
Harzaun - kvrge ispod repa,
E
F
G
H
Hasr(hasar , temeddud)- vrata (ije),
Heida - proljev (nije smrdljiv),
Hekkah - uni liaj,
Humma- groznica,
Hasrul-bevl - zastoj
Hatam - izraslina na koljenu.
Idrarul-leben - nabreklost vimena,
Ikal (Ukal) - smetnja u hodu,
lklah -
Ikmirar - kratkovidnost, slabovidnost,
Iktilad - trzaji
lktilat - razvaljenost
Infidarul-kuruh - slatki na zglobu,
Infitak - kilavost,
Inkilalus-sulb - prebijenost bedra,
Inivadur-rekabe - vrata,
Insibabe - oticanje koljena (bolno),
Insibabe fil-asab - oticanje vena u nogama,
Infitakul-asab - hernija,
Istikak - rana od udaraca (kopitom),
Intisar- nabreklost ila (na nogama),
Istiskaut-talli - nahlada preko koe,
Istiskauz-zikki - nahlada preko stomaka.
J
Jarakan - utica.
K
Kafekan (hafekan) - lupanje srca,
kaj -
Kal' - uganutost,
Kal'ul-kef- povreda stopala zbog otpadnute potkovice,
Kam, Kame - izraslina (kvrga) na zglobu,
Kamlah - dlake u kou,
Kamnah - upala oka (kumnah)
Karhahur-rijah - gangrena,
Kasr fil a'sab - ubod u ile,
Kasr - prelom kosti,
Kasrul-adlai - prelom rebara,
Kasruz-zeneb - prelom repa,
Kastration - kastracija,
Kata! - trulenje ila,
Katul-lahm - povreda tkiva ramena,
Katul-lisan - presjek jezika,
Katrahul-iskat -
Kulend - u crijevima
Keden - oticanje koljena,
Kerd- krvnih sudova (vena),
Kerk - izraslina na laktu,
Kinan-yabis - kaheksija suha,
Kinan-ratb - kaheksija mokra,
Kahkahul-ferd - poklapanje sramnice (kapaklija),
Kuld bin-nahri - gute po vratu,
Kuld bis-sadri - gute po prsima,
Kuld bil kademi - gute po stegnu (bedru),
Kurudu mefsalis-sebk - kuka,
Kurudu mefsalis-sayr -
Kuruhul-uzun - u uhu,
Kumubul-berri - trovanje divljim kejom,
Kusas - upala nosne sluznice,
Kaus - gnojanik na rubu kopita.
L
Lakatul-asm - udarac o kamen,
Latmul-hadare - udarac kamenom,
Latmul-melef - povreda koljena o jasle,
Les'atul-akreb - ujed skorpijona (zmije),
Les'us-zenabir - ujed strljena,
Lisk - i tkiva podlaktice,
Lukah - otvaranje usta (zijevanje).
M
Maun asferu - uta voda (krmeljivost),
Maun ezreku - modra voda (krmeljivost),
85
86
Maun fil asab - voda u krvi (venama),
Mahsam - ozljeda usljed pritiska kolana,
Mekanek - zadavljenost,
Mari - u crijevima,
Mektaf-yagir - pretvorenost na ramenima,
Meleh - guta na zadnjim nogama,
Mesara (Mesara) - upala mozga,
Mee - zgruavanje krvi,
Mirrah jabis -
N
Nefik - kvrga (guta) na koljenu,
Nehul-efai vel-hajjat - ujed zmije otrovnice (potpuhivanje),
Nekab -
Nasur- curenje gnojnog (rane),
Nemlah - raspuklina kopita,
Nikris - krstobolja.
R
Rahsan-vakrah - tvrda izraslina uz kopite,
Rebn- astma
Remed - upala oka
Rihul-demel - kamilska bolest,
Rihul-mefasil - reumatizam,
Rihus-sabah - upala kapka,
Rihus-suvas - bolovi u krstima,
Ruaf - krvarenje iz nosa,
Ruhaf (ankebute) - polip u nosu,
Rua!- curenje vode iz nosa.
Safeh - (kusas) - upala u nosu
Safra - gnojna
Sakave - iz grla,
Saman - trganje ila na cjevanici,
Sararih - davljenje (gutanjem),
Sarasir - gnoj u kutu,
s
Seretan - zglobova prednjih nogu,
Sava! - kuka,
Suvad (sauda) - pocrnjelost koe,
Sell (sulala) - tuberkuloza,
Sibahul-kebid - jetre,
Sidam - izljev krvi u mozak,
Sua! - kaalj,
Suda - bolovi u glavi,
Selak - upala mrene, od koje se izvrne kapak,
Sulak- skorbut,
Sufrah - upala
ankah - izraslina na
arus-sakr - tvrda dlaka,
asa - lom lopatice,

ekkul-lahat - upala donje vilice (radi pokvarena zuba),
era - isap po koi,
esa fil asab - proirenje vena,
ebker -
ekk an kasb fil-asab - ubod u vene (povreda),
uhum - rana na prstu,
ukak - lom na vrhu kopita,
ukakud-dubur - pukotine na
T
Tabek - gnojenje (ispod kopita),
Tahdir - otok debelog crijeva
Tahi! - vode na nos,
Tahrik - nadutost crijeva,
Tahrikul-esnan - micanje zuba,
Tahrikul-fusus -povreda kosti '(cijevi) prednje noge,
Takrin - mrtva kost na zglobu (izraslina),
Takti - zapletaj crijeva,
Tarfah - krvarenje u oku (mreici),
Tar - nagluhost,
Tavalil - bradavice (sitne),
Tealil -bradavice
Tedmid- nabreklost vimena (upala),
Te-ekulu lahmel-esnan - obamiranje zubnog mesa,
Temeddud (hasar) - vrata,
Temi - ubod
Terehhul- voda u nogama,
Tesakutu-arez-zeneb - opadanje dlaka iz repa,
Tes-jir rane po nogama,
Teebbuk- upala na grudima,
Teni - vrata,
Tutah - po koi,
Tfitah - (izrasline) po uhu.
u
Ukad- izraslina (mrtva kost) na cijevi noge,
Usrul-bevl - teko mokrenje.
Vakrah - tvrd otok na nogama,
Vedeul-kalb - srca,
v
Vedeul-:kisah - zglobova,
Vedeul-kul-jetejn - upala bubrega,
Veremul-lahat- upala nepca,
Veremul-litah- upala zubnog mesa,
Veremul-levhatejn -upala krajnika,
87
Veremus-sedjejn- upala sisa (u kobile),
Veremul-unbejejn -upala kese,
Veremuz-zeher vel kibb bil-bedel - otok kese.
Zabhah - na drijelu,
Zenabir - uljivost,
Zibah -
z
Ziblud-dedad - gutanje (deranje) kokoinje.
SUMMARY
BAJTARNAMES- ORIENTAL VETERINARY BOOKS
In addition to the O rien tal medical books in Gazi Husrevbeg Library, there are 7
manuscripts from the field of veterinary medicine. After a detailed introduction about
the development of veterinary medicine and its literature in ancient Arabia and later in
the Ottoman Empire, the author presents separately each of the seven manuscripts.
The contents of the manuscripts, considered by the asuthor of the paper, to be
particularly interesting, was described in more detail. Particular attention was payed
to the manuscripts written or transcribed by the authors from Bosnia. The vocabulary
titled "Oriental terms for veterinary diseases", is given at the end of the paper.
88
r
l
l
l
;
l
Zejnil
STANJE SAKRALNIH I PROSVJETNIH OBJEKATA
U SARAJEVU RAZORENIH ZA VRIJEME
PROVALE EUGENA SAVOJSKOG
Poznato je da je Eugen Savojski, prilikom provale u Bosnu 1697. godine, sruio i
popalio Sarajevo. U toj paljevini i ruenju svakako da nisu bile ni sakralne
(damije, mesdidi, tekije, mektebi i drugo). O stradanju ovih objekata
postoje dva dokumenta (popisa) na turskom jeziku, koji se u Gazi
Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu od kojih se jedan nalazi u Hronici Muhamed-
Enveri svezak V, str. 45-52. , 66. i 80-88., a drugi je kao poseban dokumenat,
br. D - 3078. Dokumenti su poslije Eugena Savojskog, a na
osnovu pregleda posebne komisije, koju je sud imenovao po tadanjeg
bosanskog valije Halil-pae.
Ovim dokumentima (popisima) su se i ranije koristili nai istaknuti
kulturni radnici za pisanje svojih radova i to: ejh Sejfudin Kemura , h.
Mehmed Hamdija dr Hazim Mehmed
i drugi , ali nijedan od njih nije ih u cijelosti objavio. Poto su
dokumenti vrijedni panje, mi smo ih u potpunosti preveli, dodavi u fus-notama, u
drugom dokumentu, potrebna objanjenja. Pri transkripciji imena nastojali smo da
budemo to vjerniji originalu.
IZ dokumenata saznajemo, pored podataka o potpunom razaranju i ruenju
Sarajeva, o je ranije mnogo pisano, nazive sarajevskih mahala, damija,
mesdida, tekija, medresa i mekteba, kao i njihovo brojno stanje u to doba, izvore
prihoda ovih ustanova, imena slubenika sa visinom njihovih i drugo. Isto tako,
iz dokumenata vidimo da je narod, poslije Eugena Savojskog, odmah
stupio u akciju da popravi i osposobi bar neke od ovih objekata, ne od
Porte, a tek kasnije su ovi dokumenti - zahtjevi i otpremljeni u Carigrad.
Od 104 sarajevske damije,
1
) koliko ih je spomenuto u drugom dokumentu, i
sada postoji 70 damija i u svakoj od njih obavlja se namaz bar jedanput dnevno, osim
jednog mesdida koji je pretvoren u magazin pokopnog drutva "Bakije". Broju 70
1
) Popi s sa rajevs kih damij a u eher Sarajevu. Mekteb-sa lnama , godina II . 13 26/ 1908 .. str. 136-141.
89
treba dodati jo dvije damije koje su napravljene zadnjih 40 godina, a to su Hadi
Idrisova damija u Novom Sarajevu, u ulici i damija u Boljakovom Potoku.
Od tekija koje se spominju u prvom dokumentu, danas postoji samo Hadi
Sinanova tekija, u ulici Remzije
Mektebi
2
) danas ne postoje, a mali je broj onih koji su do danas ostali. O
ovim naim prosvjetnim ustanovama malo je pisano i mektebi do danas nisu potpuno
ispitani i pa je to posebna tema za dalje
U popisu vaiza i muderisa vidimo da je u Sarajevu bilo tada dosta uleme, pa
nailazimo na ljude koji su pisali i hronike svoga vremena, djela iz raznih oblasti,
prepisivali knjige i bili glavni nosioci prosvjete i kulture u gradu Sarajevu, a
najpoznatiji su bili: Osman-efendija Suglija, Abdulah Kantamirija., Husejn
M uzaferija, e j h Bistrigija i drugi.
3
)
PREVOD PRVOG DOKUMENTA IZ HRONIKE
Austrijski nevjernici su 1109/1697. godine potpuno popalili i razorili eher
Sarajevo. Ovo je akt sudskog pisara koji je bio odreden da popisu je spaljene, sruene i
demolirane zgrade damija i mesdida, to je putem erijatskog suda, a na osnov!-!
bujruldije, utvrdio mubair (inspektor) H alil-pae, koji je iza toga 1110/1698. godine
bio postavljen za namjesnika ejaleta Bosne, godine 1112/1700.
Izvjetaj o damijama i mesdidima u spomenutom gradu, koje su do datuma
popisa bile ispravne, a koje su u vrijeme provale bile popaljene i poruene i jo uvijek
su u ruevnom stanju, a koje su ponovo podignute.
CAREVA DAMIJA u Atik mahali. Svana je minirana, iznutra takoder, ali se u
njoj obavlja namaz. Sluba hatiba, imama i mujezina obavlja se uz naknadu za timar.
Druge mukate ili gotovine ili bilo kakvog vakufa nema.
4
)
GAZI HUSREV-BEGOVA DAMIJA u istoimenoj mahali. Sada je ispravna i u
njoj se obavlja namaz. Njen vakuf sastoji se od i zgrada (akara).
FERHAT-BEGOV A DAMU A u istoimenoj mahali. Sada je ispravna i u njoj se
obavlja namaz. Vakif nema svoga vakufa. Medutim, iz svoga vakufa
za imama i mujezina uslovio je zakupninu od nekoliko
MUSTAJBEGOV A DAMIJA u Skender-painoj mahali: S
vana je minirana, a u njoj se obavlja namaz. Slubenicima se iz desetine
.. Vesela Straa" u kadiluku.
ALI-PAINA DAMIJA u istoimenoj mahali. Sada je ispravna, dvorite joj je
minirano, ali se u njoj obavlja namaz. Nakon provjere pojavio se novac u iznosu od
113.400
JAHJA-P AINA DAMIJA u istoimenoj mahali. Damija koju je sagradio
umrli Jahja-paa za vrijeme neprijateljske provale je St>aljena i poruena. Jedan od
stanovnika spop1enute mahale, ponos sebi ravnih, Salih-aga, ponovo je
2
) Mehmed Dva popisa sarajevskih mekteba. EI-Hidaje, godina VI, 1943; br. 5, str. 119-121.
3
) Alija Pjesnik Sabit Alauddin kao sarajevski kadija i bosanski Anali Gazi
Husrevbegove biblioteke, knjiga II-III, str. 13-17.
4
) U drugom dokumentu potrebna objanjenja za svaku damiju.
90
sagradio spomenutu damiju i u njoj se sada obavlja namaz. Imam u, hatibu i mujezinu
daje se iz mukate.
HADI IBRAHIM OV A DAMIJA u istoimenoj mahali (na
Vratniku).
5
) Sada je u ispravnom stanju i u njoj se obavlja namaz. Ima vakufu novcu i
nakon provjere je suma ... ?
MUSLIHUDINOV A DAMIJA u istoimenoj mahali. Sada je u
ispravnom stanju i u njoj se obavlja namaz. slubenicima daje se iz mukate

HA V ADE DURAKOV A DAMIJA na Poto je kupola bila
pokrivena daskom, daska je izgorjela, ali se u njoj i sada obavlja namaz.
neophodna je opravka. Imam u, hatibu i mujezinu se dalje iz mu kate vakifovih
uvakufljenih
BUZADI HADI HASAN OV A DAMIJA u istoimenoj mahali. Tetima
(trijem) joj je sruena, ali se u njoj obavlja namaz. Nakon provjere je
gotovina u iznosu od 42.200
A DAMIJA u istoimenoj mahali. Izgorjela je u velikom
poaru koji se desio prilikom provale. Neto vakufskim novcem, a neto
uz stanovnika iste mahale, iznova je sazidana i u njoj se obavlja namaz. N akon
provjere je suma u iznosu od 21.000
EJH FERRUHOVA DAMIJA u istoimenoj mahali. Izgorjela je za vrijeme
provale. Jedan od stanovnika spomenute mahale Hadi Musa-aga uslovio
je uvakufljeni novac za opravku spomenute damije, paje ponovo od strane
imama i drugih slubenika. Sada se u njoj obavlja molitva. Za slubenike iste damije
odreden je timar. Gotovine i mukate nema.
HADI NESUHOVA DAMIJA u istoimenoj mahali . Izgorjela je u
velikom poaru koji se desio prilikom provale. Hadi Mustafa, jedan od
stanovnika iste mahale, ponovo je sagradio spomenutu damiju i u njoj se obavlja
namaz.
DAMIJA u Sumbul mahali. Izgorjela je za vrijeme neprijateljske
provale, ali munara joj je uspravna. Stanovnici iste mahale pokrili su polovinu
spomenute damije i sada se u njoj obavlja namaz.
KART ALOV A DAMIJA u istoimenoj mahali. Ruinirana je i s vana i iznutra.
Medutim, u njoj se obavlja namaz.
TIMUR-HANOV A DAMIJA u Berkui. I sada je u ispravnom stanju i u njoj se
obavlja namaz.
KARA DAMIJA u istoimenoj mahali (iznad Begluk
konaka). Sada je u ispravnom stanju i u njoj se obavlja namaz.
MEHMED-BEGOVA DAMIJA u istoimenoj mahali (Bistrik). Izgorjela je u
velikom poaru za vrijeme neprijateljske provale. Njezini su vakufi i od
zakupnine za njih nanovo je napravljena. Sada se u njoj obavlja namaz pet
puta dnevno. Vakuf joj je mukata od i slubenicima daje se iz mukate.
s) Ova u zagradi i jo neke ne spadaju u dokumenat, nego su to objanjenja
Muhamed-Enveri
91
MUSTAFA-AGIN MESDID iznad Begluk konaka u
istoimenoj mahali . Sada je u ispravnom stanju i u njemu se obavlja namaz.
6
)
HADI DERVIOV MESDID u istoimenoj mahali. Sada je u ispravnom
stanju i u njemu se obavlja namaz.
BURNO HADI MEH MEDO V MESDID u Gornji Tabaci. Sada je u
ispravnom stanju i u njemu se obavlja namaz.
HADI SULEJMANOV MESDID u istoimenoj mahali (ispred
Begluk saraja). Potpuno je izgorio za vrijeme neprijateljske provale. Ponovo je
podignut od strane sadanjeg bosanskog muhafiza, poput vezira Asafa mudrog H alil-
pae, i sada se u njemu obavlja namaz pet puta.
DURADIK (HADI AHMEDOVA) DAMIJA u istoimenoj mahali .
Prilikom neprijateljske provale izgorjela je i sruena, a i sada je u ruevnom stanju.
(Kasnij e je od strane bosanskog valije Mehmed-pae u 1166/1752. godini ponovo
podignuta).
AJ AS-P AINA DAMU A u istoimenoj mahali. Za vrijeme provale je izgorjela i
sada je u ruevnom stanju. se daju imamu, hatibu i mujezinu iz
mukate. Drugog vakufa nema.
ST ARA MULA ARAPOV A D A MIJ A (Arap mahala) u istoimenoj mahali. Za
vrijeme neprijateljske provale je izgorjela i sada je u ruevnom stanju.
NOV A MULA ARAPOV A DAMIJA (u blizini Loga vina sokaka) u istoimenoj
mahali. Prilikom provale je izgorjela i sada je u ruevnom stanju.
NEBRDILO HADI ALIJINA DAMIJA u istoimenoj mahali (na B jela vama).
Za vrijeme provale je izgorjela i jo je u ruevnom stanju.
HADI HASAN OV A DAMIJA u Katibovoj mahali . Prilikom
provale je izgorjela, pa je mutevelija sa ostalim slubenicima
njenu gradnju. Vakuf joj je gotovina.
KEBKEBIROVA DAMIJA u istoimenoj mahali. Pri neprijateljskoj provali
izgorjela je i sruena. Hadi Ahmed-aga, stanovnik iste mahale, je njenu
gradnju.
NOV A DAMIJA U BAKAR BABINOJ MAHALI (na At Pri
provali je izgorjela i sada je u ruevnom stanju.
KALIN HADI ALIJINA DAMIJA u istoimenoj mahali. Prilikom
provale je izgorjela i sada je u ruevnom stanju.
ISMAILOVA DAMIJA u istoimenoj mahali. U velikom poaru
izgorjela je i sada je u ruevnom stanju.
UZUN HADI MUSTAFINA DAMIJA u istoimenoj mahali. Damija, koju
je sagradio umrli vakif, prilikom provale je izgorjela i sruena. Mutevelija i
ostali slubenici su da je ponovo grade.
HASANOVA DAMIJA u istoimenoj mahali. Prilikom
provale izgorjela je i sada je u ruevnom stanju.
6
) Danas ovaj mesdid ne postoji.
92
KOSE HADI SINANOVA DAMIJA u istoimenoj mahali . Prilikom
provale izgorjela je i sada je u ruevnom stanju.
ARMAGANDI HADI SINANOVA DAMIJA u istoimenoj mahali .
Prilikom provale izgorjela je i jo je u ruevnom stanju.
EJH MAGRIBIJINA DAMIJA u istoimenoj mahali. I prije provale bila je
iznutra ruinirana, a prilikom provale potpuno je izgorjela i sada je u ruevnom stanju.
EMIR-EFENDINA DAMIJA u mahali. U velikom poaru je
izgorjela i sve do sada je u ruevnom stanju.
SARA ALIJIN A DAMU A u istoimenoj mahali . Prilikom provale izgorjela je
i do sada je u ruevnom stanju.
KADI BALI-EFENDINA DAMIJA u istoimenoj mahali. Prilikom provale je
izgorjela i sada je u ruevnom stanju, a munara joj je ispucala.
DIVAN KATIB HAJDAR-EFENDINA DAMIJA u istoimenoj mahali.
Prilikom provale izgorjela je i sada je u ruevnom stanju.
SAGR HADI ALIJINA DAMIJA u istoimenoj mahali . Prilikom provale
izgorjela je i sada je u ruevnom stanju.
HITRI SULEJMAN-EFENDINA DAMIJA u istoimenoj mahali . Prilikom
provale izgorjela je i do sada je u ruevnom stanju.
HADI SINANOVA DAMIJA u istoimenoj mahali. U vrijeme
provale izgorjela je, munara joj je uspravna. Sada je u ruevnom stanju.
HADI AHMEDOVA DAMIJA u istoimenoj mahali. Prilikom
provale izgorjela je, a Husejn-baa, stanovnik iste mahale, je njenu gradnju
svojim novcem.
BALI-BEGOV A DAMIJA u istoimenoj mahali. Za vrijeme provale je izgorjela
i sada je u ruevnom stanju.
KULIN HADI BALINA DAMIJA u istoimenoj mahali. Prilikom provale
izgorjela je, munara joj je uspravna, a ona je i sada u ruevnom stanju.
HADI MUSTAFINA DAMIJA u istoimenoj mahali. Prilikom
provale izgorjela je i sada je u ruevnom stanju, ali munara joj je uspravna.
KADI HASAN-EFENDINA DAMIJA u istoimenoj mahali. Za vrijeme
provale izgorjela je, munara joj je uspravna i do sada je u ruevnom stanju.
TOPAL INEHANOVA DAMIJA7) u Lubinoj mahali. Prilikom
provale izgorjela je i sada je u ruevnom stanju.
KEMAL-BEGOV MESDID u istoimenoj mahali,
HADI IDRISOV MESDID u istoimenoj mahali,
DAJANLI HADI IBRAHIMOV MESDID na Gorici,
DEMO HADI SINANOV MESDID u istoimenoj mahali,
DUDI-BULIN MESDID u istoimenoj mahali,
7
) ili Ejnehanova.
93
HADI OSMANOV MESDID u istoimenoj mahali,
KASIM KA TIBO V MESD ID u istoimenoj mahali,
HADI DAFEROV MESDID u istoimenoj mahali,
MESDID u istoimenoj mahali,
DA MESDID u istoimenoj mahali,
MIMAR SINANOV MESDID u istoimenoj mahali,
EJH BAGDADIJIN MESDID u istoimenoj mahali,
JAGDI-ZADE HADI AHMEDOV MESDID u istoimenoj mahali,
PEHLIV AN HADI MESDID u istoimenoj mahali,
MESDID u istoimenoj mahali,
HADI MAHMUTOV MESDID u istoimenoj mahali,
PELTEK HUSAMUDINOV MESDID u istoimenoj mahali,
TABAK HADI SULEJMANOV MESD ID u istoimenoj mahali i
EJH MUSLIHUDINOV MESDID u istoimenoj mahali . .
Prilikom provale ovi su mesdidi izgorjeli i do sada su u ruevnom
stanju.
SAHTIJANDI HADI BALIN MESDID u istoimenoj mahali. I prije
provale bio je ruevan, a za vrijeme provale potpuno je izgorio i sruen.
94
IPLIDIK SINANOV MESDID u istoimenoj mahali,
SINAN-VOJVODE HATUN MESDID u istoimenoj mahali,
HADI ALIJIN MESDID u istoimenoj mahali,
PEHLIV AN HASAN OV MESDID u istoimenoj mahali,
ABDULHALIM-AGIN MESDID u istoimenoj mahali,
HADI TURHANOV MESDID na Soukbunaru,
PEIMAN HADI HUSEJNOV MESDID u istoimenoj mahali,
OJANDI-ZADE HADI IBRAHIMOV MESDID u istoimenoj mahali,
NEDAR IBRAHIMOV MESDID u istoimenoj mahali,
MESDID u istoimenoj mahali,
HADI MEMIJIN MESDID u Komatinu,
IVLAKOV ALI HADI MEHMEDOV MESDID u istoimenoj mahali,
MESDID u istoimenoj mahali,
MUFfi SULEJMAN-EFENDIN MESDID u istoimenoj mahali,
MESDID u istoimenoj mahali,
HADI ALIJIN MESDID u istoimenoj mahali,
JAKUB-PAIN MESDID u istoimenoj mahali,
GERDENI HADI HUSEJNOV MESDID u istoimenoj mahali ,
MOKRO HADI SINANOV MESDID u istoimenoj mahali,
KADI Ai-IMED-EFENDIN MESDID u istoimenoj mahali ,
HADI JAHJAOV MESDID u istoimenoj mahali,
SAGR HADI MAHMUDOV MESDID u istoimenoj mahali ,
HADI SINANOV MESDID u Lubinoj mahali,
TERZIBAIN MESDID u istoimenoj mahali,
AIK HADI MEMIN MESDID u istoimenoj mahali,
HADI TUN MESD ID u istoimenoj mahali,
HUBIJAR-AGIN MESDID u istoimenoj mahali,
ABDI HALIFIN MESDID u istoimenoj mahali,
MESDID u istoimenoj mahali,
MINET OGLI MEHMED-BEGOV MESDID u terzija i
HA V ADE KEMALUDINOV A DAMIJA u istoimenoj mahali.
Ovi su mesdidi prilikom neprijateljske provale potpuno izgorjeli i do sada se
nalaze u ruevnom stanju.
U Sarajevu je prilikom pro'vale izgorjelo i sada u ruevnom stanju:
TEKIJA I MUSAFIRHANA u Skender-painoj mahali, spomenutog Skender-
pae,
MEDRESA u Kemal-begovoj mahali (u Koevu), spomenutog Kemal-bega ,
FIRUZ-BEGOVA MEDRESA u Hubijar-aginoj mahali.
KAIMI-DEDOV A TEKIJA u Ajas-painoj mahali, u sokaku (drugim
imenom u sokaku),
HADI SINAN-AGINA KADERIJSKA TEKIJA u Alijinoj mahali,

GAZI ISABEGOVA MEVLEVIJSKA TEKIJA sa sobama
siromanih murida u Muslihudinovoj mahali i
BISTRIGI EJH IBRAHIM-EFENDIN HANIKAH i medresa u Mehmed-
begovoj mahali. Godine 1112/1700.
95
DRUGI DOKUMENAT BR. D. - 3078
U nastavku se poimenice navodi devet damija i pet mesdida od kojih su neke
a neke potpuno bile spaljene i poruene u velikom poaru koji se desio u
Sarajevu za vrijeme neprijateljske provale. Poslije toga su uz Allaha
popravljene i pa su sada u ispravnom stanju. Njihovi slubenici svoje
ostvaruju neki iz gedik timara, a neki iz prihoda mukate. Oni su zadovoljni sa svojim
starim i za njih se ne trae sada osim za mujezina, nathana
8
),
murrifa
9
), ka jj ima
10
) , ferrua
11
), hisara
12
) i kanadi la
13
) Careve damije i hat i ba
Kalin hadi Alijine damije za koje se trae kako se vidjeti u popisu.
DAMIJA HASSA-ABUL FETH SULTAN MEHMED-HAN. Imam, hatib
prvi i drugi mujezin su sa gedik timarima. mujezin Abdullah Halifa imao je
dnevnicu od est iz vakufskog novca. Sada je bez Nathan i tarifhan
Nimetulah Halifa uivao je iz sarajevske voskarne u iznosu od deset
dnevno. Sada je bez tih prihoda. Tako se trai navedeni iznos za spomenutog
Nimetulah Halife i spomenutog Abdulah Halife, a poto je upranjeno
mjesto ferua ,hasira i kanadi la, za ferua, has ira i ka nad ila 15 ak i, a kako nije
bilo ka jima, to je nanovo postao ka jim Mehmed Halifa uz dnevnicu od pet to sve
skupa iznosi 36 Nada se da se traene kao odobriti .
14
)
HUSREV-BEGOVA DAMIJA. Slubenici primaju od akara.
JAHJA-PAINA DAMIJA. Slubenici primaju iz mukate.
15
)
ISKENDER-PAINA DAMIJA. Svi slubenici primaju iz prihoda
vakufskog


MEHMED-BEGOV A DAMU A. Slubenici primaju iz mukate.
11
)
EJH FERUHOV A DAMIJA. Imam, hatib i mujezin su s timarima.
18
)
EJH MUSLIHUDINOV A DAMIJA. Slubenici primaju iz mukate.
19
)
8
) specijalnih pohvalnica Muhamedu a.s.;
9
) tarife (zahvalnica graditelju velike damije);
10
) Portir.
11
) ili ferra, slubenik koji se brine o damije;
12
) Slubenik koji se brine O.Prostirci u krilima damije i na sofama;
11
) Slubenik koji pali kandilje.
14
) Poznata je pod imenima H ungar , A tik i Careva damija. Nalazi se u ulici Obala Parike komune br.
4. U 1980. godini su radovi na generalnoj opravci ove damije.
ll ) Nalazi se u mahali u dananjoj ulici dr Jovana br. 2.
16
) Damija i mahala u narodu su bile poznate pod imenom Skenderija. Sruena je 1936. godine, a
munara 1960.
17
) Nalazi se u ulici Bistrik Medrese br. 39.
18
) Poznata je pod imenom Abdesthana i sada je u Abdesthani ulici br. 14.
19
) Ovu damiju sagradio je ejh Muslihudin Hadi Mustafa 932/ 1526. godine. Original
vakuf nama ove damije se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci ," br. D-312. Sada je u ulici br. 8.
96
. '
HA VADE DURAKOV A DAMIJA. Slubenici primaju iz mukate.
20
)
KALIN HADI ALIJINA DAMIJA. Imam i mujezin primaju od akara.
Poto je hatiba M uha meda bila iz vakufske gotovine, ostao je bez prihoda, pa se
moli da se podari pet dnevno.
2 1
)
JAKUB-PAINA DAMIJA. Slubenici primaju iz mukate.
22
)
KEMAL-BEGOV MESDID. Slubenici primaju iz mukate.
23
)
HADI NESUHOV MESDID. Slubenici primaju od
akara.
24
)
UZUN HADI MUST AFIN MESDID. Slubenici primaju iz mukate.
25
)
HADI HAJDAROV MESDID. Slubenici primaju iz
mukate.
26
)
U nastavku se navodi 19 damija sa njihovim slubenicima. Neke od njih su
bile a neke potpuno izgorjele i poruene u spomenutom velikom
poaru u istom gradu. Poslije toga su uz Allaha popravljene i pa su
u ispravnom stanju. 'da su slubenika bile iz prihoda
uvakufljenog novca, a kako je izloeno u arzu i mazharu taj novac i interes od tog
novca nije ubirati, oni ne ostvaruju svoje pa se moli da se njihove
odobre od strane drave.
ALI-PAINA DAMIJA: imam Hasan, hatib uglija Osman, prvi mujezin
Mustafa i drugi mujezin MahmudY)
FERHAD-BEGOV A DAMIJA: imam i hatib ejh Husejn, prvi mujezin E bu
Be kr i drugi mujezin Ismail.
28
)
KEBKEBIROV A DAMIJA: imam Abdulkadir, hatib Hasan, prvi mujezin
Mustafa i drugi mujezin Osman.
29
)
Ostale original i prepisane vakuf name koje se u istoj biblioteci . Vidi : Zejni! Popis vakuf nama iz
BiH koje se nalaze u Gazi Husrevbegovoj biblioteci , Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, knjiga V-VI, str.
269-291.
20
) Narod je zove damija. Nalazi se u ulici br. 20.
21
) Damiju i mahalu nazivali su a nalazila se iza dananje Glavne pote. Sruena je 1947.
godine.
22
) Nalazila se na strani Sarajeva u mahali Magodi. Sruena je 1936. godine.
2
l) Kemal-begovu mahalu narod je zvao Koevo ili Jezero. Damija je sruena 1936. godine.
2
) Damija se nalazi u staroj mahali sada Breka ul. br. 5.
2>) Ovaj mesdid podigao je neki Ta vii (ili Uzun) Mustafa 952/ 1545. godine, a nalazio se na Donjim
Hisetima, na desnoj obali Miljacke i sruen je 1933. godine.
26
) Mahala i damija poznate su kao Gornja Sada je u D rv arskoj ulici.
27
) je 1560. godine. Nalazi u ulici Marala Tita br. 18.
,
21
) To je Ferhadija damija, a sada je u ulici Vase br. J.
29
) Poznata u narodu kao damija. Sada je u ulici Alije br. 4.
7 -Anali
97
DIVAN KATIBOVA DAMIJA: imam i hatib Ahmed, prvi mujezin Mustafa i
drugi mujezin Ismail-dede.
30
)
HADI INEHANOV A DAMIJA: imam i hatib . Abdulkerim i mujezin
Ibrahim.
31
)
BUZADI HADI HASANOVA DAMIJA: imam i hatib Muhamed, prvi
mujezin Mustafa i drugi mujezin Ahmed.
32
)
HADI IBRAHIMOVA DAMIJA: imam i hatib Jusuf, prvi
mujezin Abdulah i drugi mujezin Safer.
33
)
DAMIJA: imam Sulejman, hatib Ishak i mujezin Mehmed.
34
)
ALIJINA DAMIJA: imam Ahmed, hatib Sa
1
ih i mujezin Jusuf.
35
)
KARTALOVA DAMIJA: imam i hatib Mustafa i mujezin Muslija.
36
)
ARMAGANI SINAN OV A DAMIJA: imam Abdulmedid, hatib Muhamed,
prvi mujezin Sulejman i drugi mujezin Mustafa.
37
)
AHMED DAMIJA: imam i hatib Abdulkadir i mujezin
Muharem.
38
)
HA V ADE KEMALOV A DAMIJA: imam Ahmed, hatib Ibrahim i mujezin
Mahmud.
39
)
HASAN OV A DAMIJA: imam i hatib Hadi Alija, prvi mujezin
Abdulah i drugi mujezin Ibrahim.
40
)
KARA DAMIJA: imam Hadi Dervi, hatib i
mujezin Muhamed.
41
)
30
) U narodu je poznata kao Bijela damija na Vratniku. Sada je u ulici Bijela br. 15.
") To je Lubina damija, na Vratniku. Sada Lubina ul. br. 5.
12
) Damija i mahala u narodu su poznate kao Logavina. Danas je u ulici Abdulah-efendije
br. 13.
33
) Nalazi se nie Viegradske kapije na Vratniku, u predjelu Carina, u dananjoj ulici A. br. 8.
14
) Ova damija je u Sunbul mahali, u ulici Sumbul br. 6.
") Damija se nalazi na Vrbanjui, u ulici Abdulah efendije br. 78.
36
) Ovu damiju podigao je neki Karta! hadi Mahmud, a nalazila se na zapadnom dijelu
prema Nije nam poznato kada je sruena, a mjetani lokalitet nazivaju .Oborena
damija".
37
) Armagandi Sinan-beg podigao je ovu damiju, koja se nalazila sve do l svjetskog rata u dananjoj
Nemanjinoj ulici, a u narodu je bila poznata kao Armaganjua.
38
) Mahala je u narodu poznata pod imenom Pasja mahala, a nalazi se na Aikovcu, sada u Mandrinoj
ulici br. 9.
39
) Nalazila se gdje je danas vakufski neboder, tj . na ulice Vase Miskina. U narodu je bila
poznata kao a sruena je 1940. godine.
40
) To je damija, sada u Skenderiji ulici.
41
) Nalazi se na Donjoj ispod tunela, u uiici Dervia br. 12.
98
HADI TIMUR-HANOV A DAMIJA: imam i hatib Muhamed-dede i mujezin
Husejn.
42
)
VEKIL DAMIJA: imam Ibrahim, hatib Husejn, prvi mujezin
Abdulah i drugi mujezin Mehmed.
43
)
HADI AHMEDOVA DAMIJA: imam i hatib ejh Ahmed i mujezin
Abdulah.
44
)
MULA AREBI-DEDIDOV A DAMIJA: imam i hatib Abdurahman, prvi
mujezin Mehmed i drugi mujezin Ahmed.
45
)
Moli se da se od strane Visoke porte odobre i to za 19 imama gore navedenih
damija po deset dnevno to iznosi 190 za 19 hatiba po pet dnevno, to
iznosi 95 za 29 mujezina po est (dnevno), to iznosi 174 ak a sve skupa
iznosi 459
U nastavku se navodi 14 mesdida koji su izgorjeli, kako je gore navedeno, i
poslije toga su uz Uzvienog Allaha nanovo napravljeni, pa su sad u ispravnom
stanju. njihovih slubenika ranije su bile iz interesa od vakufskog
novca, pa sada nemaju
PELTEK HUSAMUDINOV MESDID: imam Ebu Bekr i mujezin Mehmed.
46
)
ABDULAH HALIFIN MESDID: imam Jahja i mujezin Dervi Ahmed.
47
)
KADI BALI-EFENDIN MESDID: imam Osman i mujezin Ahmed.
48
)
HADI JAHJAOV MESDID: imam Mehmed i mujezin Husejn.
49
)
HADI MUST AFIN MESD ID: imam Abdulah i mujezin
Ahmed.
50
)
OJANDI-ZADETOV MESDID: imam Abas i mujezin .Mehmed.
51
)
KOMA TIN HADI MEMIN MESDID: imam Fadlulah i mujezin Ahmed.
52
)
42
) Damija se nalazi u Velikoj Berkui br. 8.
43
) Ova damija nalazi se pod Alifakovcem, na lijevoj strani Miljacke, a nasuprot bive U
narodu je poznata pod imenom Hadijska damija. Sada je u V. ulici br. 3.
44
) To je damija u Hrvatin u, poznata kao damija .Pod takiom" . Sada je u Behdeta ulici
br. 12.
45
) Nalazi se u Karpuzovom sokaku, danas Hriste Boteva br. 6.
46
) Nalazi se u Dininom sokaku, sada ulica br. 5.
47
) Damija se nalazi na sada u ulici Abdulah efendije br. 138.
41
) Ova damija se nalazila u Ulici Pirin brijeg, od Sinanove tekije. U narodu je bila poznata kao
Pribjegnuta damija. Sruena je 1933. godine.
49
) Nalazi se u Novoj mahali, sada u ulici br. 2.
'
0
) Damija se nalazila u Hadiabdinici ulici, a sruena je neto malo prije Il svjetskog rata.
") Mesdid se nalazio u ulici, pred zgradom internata bive erijatske gimnazije. U
narodu je bila poznata kao damija na Zelenom mejdanu. Sruena je poslije 1910. godine.
'
2
) I danas je u Komatinu br. 26.
7.
99
HADI SULEJMANOV MESDID: imam Hasan i mujezin
Mehmed.
53
)
IVLAKOV ALI HADI MEHMEDOV MESDID: imam Abduselam i mujezin
Ibrahim.
54
)
DA VUDOV MESDID: imam hafiz Husejn i mujezin Abdulah.
55
)
HADI ISAOV MESDID: imam Sulejman i mujezin Mustafa.
56
)
BURNO HADI MEHMEDOV MESDID: imam Salih i mujezin H. Omer.
57
)
HADI DAFEROV MESDID: imam Osman i mujezin Omer.
58
)
SINAN-VOJVODE HA TUN MESDID: imam Ahmed i mujezin Mehmed.
59
)
Moli se da se od strane pravednog carskog prijestolja odobre spomenute i to
za 14 imama gore navedenih mesdida*) po est dnevno, to iznosi 84 i za 14
mujezina po to iznosi 56
U nastavku se poimenice navodi 14 damija sa njihovim slubenicima, koje su u
navedenom poaru izgorjele i poruene i za koje se moli da se od strane drave ponovo
sagrade na istim lokacijama. Za njihove slubenike su bile iz murabehe
na novac, pa su sada bez
DURADIK HADI AHMEDOVA DAMIJA: imam i hatib Mustafa, prvi
mujezin Mustafa i drugi mujezin Ahmed.
60
)
NEBRDILO HADI ALIJINA DAMIJA: imam i hatib Hasan i mujezin
Murteza.
61
)
ISMAILOVA DAMIJA: imam i hatib Ibrahim, prvi mujezin Alija i
drugi mujezin Sulejman.
62
)
KULIN HADi BALI DAMIJA: imam i hatib Mustafa, prvi mujezin Salih i
drugi mujezin Mustafa.
63
)
") U narodu je poznata kao damija za Beglukom i Jed iler damija. Sada je u Ulici Dervia Nu br.
5.
") Nalazi se u Vlakovcima (Hrvatin), sada Dragice Pravice br. 43.
") Mesdid se nalazio za Konakom, u dananjoj ulici Nurije Pozderca. Munara je sruena 1919., a
mesdid 1950. godine.
'
6
) Nalazio se u Dugom sokaku, u dananjoj ulici Voje Poruena je 1950. godine.
") Nije nam poznato gdje se nalazio ovaj mesdid.
'
8
) U narodu je poznata kao damija u Provarama, sada je u ulici Himzarina, br. l .
'
9
) Nalazi se na Vratnik-mejdanu. mjetanima poznata je kao damija Pod orahom ili Mala
damija na Mejdanu. Sada je u ulici br. 2.
*) Ovdje su kao mesdidi , a danas su to sve damije.
60
) Ova damija nalazi se na Sagardija, sada R.
61
) I prije a i sada je u ulici Bjelave br. 109.
62
) mjetanima je poznata kao Donja Sada je u Drvarskoj ulici br. 8.
63
) Predio oko damije poznat je kao pa se otuda i damija zove Sada je u
Nemanjinoj ulici br. 35.
100
AJAS-PAINA DAMIJA: imam i hatib Omer, prvi mujezin Mehmed i drugi
mujezin Osman.
64
)
KOSE HADI SINANOV A" DAMIJA: imam Alija, hatib Mehmed, prvi
mujezin Mehmed i drugi mujezin Ibrahim.
65
)
KATIBOVA DAMIJA: imam Mehmed, hatib Hasan, prvi mujezin
Mehmed i dru_$i mujezin Ahmeg.
66
) v
HA V ADZE-ZADE HADZI MUST AFINA DZAMIJA: imam Ahmed, hatib
Alija i mujezin Redeb.
67
)
SAGR HADI ALIJINA DAMIJA: imam i hatib Mehmed i mujezin
Mahmud.
68
)
HITRI SULEJMAN-EFENDIJINA DAMIJA: imam i hatib Ismail i mujezin
Husejn.
69
)
SINAN OV A DAMIJA: imam i hatib H use jn, prvi mujezin Ahmed i
drugi mujezin Mustafa.
70
)
BALI-BEGOVA DAMIJA: imam Alija, hatib Ibrahim i mujezin Alija.
71
)
MED DI BESAR-ZADE HADI MEHMEDOVA DAMIJA: imam Mehmed,
hatib Ismail, prvi mujezin Mehmed i drugi mujezin Osman.
72
)
KADI HASAN-EFENDIJINA DAMIJA: imam i hatib Mustafa i mujezin
IsmaiJ.1
3
)
Moli se da se od strane milostivog prijestolja odobre navedene i to za 14
imama naprijed navedenih damija po 10 dnevno, to iznosi 140 za 14 hatiba
po pet dnevno, to iznosi 70 za 22 mujezina po est dnevno, to iznosi
132 a to sve skupa iznosi 342
U nastavku se poimenice navodi 16 mesdida, sa njihovim slubenicima. U
navedenom poaru u Sarajevu su izgorjeli, i na osnovu arza i mazhara moli se da ih
ponovo Pravedno prijestolje podigne na njihovim starim placevima. Njihovim
slubenicima davata je iz (vakufskog) novca, pa su sada oni bez
HUBIJAR-AGIN MESDID: imam Jusuf i mujezin Abdulah.
74
)
MULA AREBI ATIKOV MESDID: imam Abdulah i mujezin Mehmed.
75
)
64
) Mahalaokodamije nazivala sc se nalazila na mjestu gdje je sada hotel . Central ".
Izgorjela je 1897. godine.
6
s) Predio sa damijom poznat je pod imenom Sada je u ulici br. 76.
66
) Nalazi se u mahali na Mlinima, a sada je u ulici br. ll.
67
) Poznata je pod imenom Musluk. Sada je u Avde ulici br. 24.
68
) Damija se nalazi na Hridu, u Nalinoj ulici br. 7.
69
) Nalazi se na Pajama br. 26.
70
) Damija je u sokaku, sada u Dragice Pravice ulici br. 3.
71
) Nalazi se u ,Balbegovici, sada u Terzibainoj ulici br. 3.
72
) To je damija Bakarbabe na Atmejdanu, na lijevoj strani Miljacke, nie dananjeg Principovog
mosta. Poruena je 1895. godine.
n) Poznata je pod imenom Brdo damija. Sada je u ulici Brdo damija br. 14.
74
) Damija se nalazi u Medresetima, u ulici M. Repovca.
's) Nalazi se u Arap-mahali, u Poeginoj ulici br. 2.
101
NE-ZADEOV . MESDID: imam Ebu Bekr i mujezin Mehmed.
76
)
ABDULHALIM-AGIN MESDID: imam Alija i drugi mujezin Alija.
77
)
IPLIDIKOV MESDID: imam Hasan i mujezin Nurullah.
78
)
HADI MAHMUDOV MESDID: imam Mustafa mujezin
Ismail.
79
)
DA VUD MESDID: imam Salih i mujezin Abdulkadir.
80
)
DUDI-BULIN MESDID: imam Mustafa i drugi mujezin Mustafa.
81
)
MESDID: imam Mehmed i mujezin Abdulah.
82
)
JAGDI-ZADEOV MESDID: imam Jahja i mujezin Ahmed.
83
)
HADI IDRISOV MESDID: imam Durak i mujezin Muharem.
84
)
BAGDADIN MESDID: imam hadi Husejn i mujezin Alija.
85
)
MESDID: imam Mustafa i mujezin Muharem.
86
)
MUFTI SULEJMAN-EFENDIJIN MESDID: imam Alija i drugi mujezin
AlijaY)
MEVLEVI-HANE MESDID: imam Ismail i mujezin Mehmed.
88
)
TIMUR-HANOV MESDID: imam Mustafa i mujezin
Mehmed.
89
)
Moli se kao da se podare navedene i to za 15 imama gore
navedenih mesdida, osim slubenika Hadi Mahmutova mesdida po est
76
) U Dolu na Vratniku, sada je u Mustafe Behmena ulici br. l.
77
) Damija se nalazila na Mutnom Potoku. Poruena je 1952. godine.
78
) Nalazi se na Vratniku, a mjetani je nazivaju damijom na irokcu. Sada je u ulici Jekovac br. 52.
79
) Damija je na Ulomljenici, sada u Remzije ulici br. 42.
80
) U mahali Nategui, sada ulica br. 4.
81
) Me!ldid se nalazio na uglu ulica Kevarin Potoka i Mejtaa. Godine 1927. pretvoren je u stambene
prostorije.
82
) Sarajlijama bila je poznata kao damija .Za banjom". Nalazila se u ulici Sv.
od Husrevbegove banje, a povie akademije, i bila je sve do 1879. godine.
83
) Nalazio se u Gornjoj u blizini Gradske trnice. Poruen je 1886. godine.
") je bio u mahali abljak (danas ulica Marala Tita), preko puta dananje kafane . Park",
upravo gdje je podignuta vakufska zgrada. Sruen je 1938. godine.
85
) Nalazio se ispod mosta, nadomak stanice Bistri k. mjetanima bio je
poznat kao mesdid u Pastrmi. Poruen je 1953. godine.
86
) I danas se nalazi u
87
) Mesdid se nalazio na iznad Bendbae, na lijevoj obali Miljacke. Poruen je 1952.
godine.
88
) Vjerovatno se nalazio kod mevlevijske tekije na Bentbai.
89
) Mesdid se nalazi u u sadanjoj ulici pire br. 37.
102
dnevno, to iznosi 90 za 15 mujezina po dnevno, to iznosi 60
a to sve skupa 150
U nastavku se poimenice navode mesdidi, sa njihovim slubenicima, koji su
izgorjeli u navedenom poaru u Sarajevu, koji do sada nisu podignuti i a za
koje se nije usudilo traiti od strane drave da ih sagradi (iz straha da nema

MEHMED-BEGOV MESDID: imam Mustafa i drugi
mujezin Mustafa.
90
)
HADI OSMANOV MESDID: imam Ahmed i drugi mujezin
Ahmed.
NEDAR IBRAHIMOV MESDID: imam ehidi mujezin Hamza.
92
)
EJH MUSLIHUDINOV MESDID: imam (Abdulah) i mujezin Ahmed.
93
)
GERDENI HADI HUSEJNOV MESDID: imam i mujezin ehidi ... J
MIMAR SINANOV imam Omer i mujezin ehid.
95
)
TABAK HADI SULEJMAN OV MESDID: imam ehid i mujezin
Sulejman.
96
)
PEIMAN HADI HUSEJNOV MESDID: imam Omer i mujezin ehid.
97
)
DANO-ZADE HADI HUSEJNOV MESDID: imam Dervi Ahmed i
mujezin Sadik.
98
)
HADI SEJJIDINOV MESDID: imam Ibrahim i mujezin Hasan.
99
)
SAHTIJANDI HADI BALIN MESDID: imam Mensud-i Sejjid i mujezin
ehid.
100
)
AIK HADI MEMIJIN MESDID: imam Hasan i mujezin Hadi Memi.
101
)
90
) Nalazio se na mjestu gdje se sada nalazi zgrada Starjclinstva Islamske zajednice (biva Vakufska
direkcija). Sruen je 1890. godine.
91
) Sve do 1939. godine nalazio se ovaj mesdid na Banjskom brijegu.
92
) Nalazi se u Mjedenici br. 22. Prije nekoliko godina temeljito je opravljen.
93
) Damija se nalazi na u ulici Mirka br. 2. I ona je nedavno temeljito
opravljena.
se u br. 34.
9
') Damija se nalazi pri vrhu Loga vina sokaka, u blizini Sinanove tekije, u mahali Golobrdica, a sada
u ulici Pod br. 29.
r,ata.
96
) U narodu je poznata kao Potok damija. Sada je u ulici br. 4.
97
) Mesdid se nalazio nie u predjelu zvanom a poruen je neto prije prolog
91
) Damija se nalazi na Aikovcu, u ulici Hriste Boteva.
99
) Nalazi se u Vlakoj mahali, iznad Bistrika, u Huremui ulici br. 18.
"
10
) Mesdid nije imao munare, a nalazio se u dananjoj Mis Irbinoj ulici. Poruen je iza 1910. godine.
101
) Nalazi se u predjelu Bjelavica, povie mosta u Bistriku, a sada je u ulici Toka br.!.
103
KASIM KA TIBO V MESD ID: imam ehid i mujezin Muhsin.
102
)
BOST MESD ID: i imam i mujezin ehidi.
103
)
TERZIBAIN MESDID: imam Ahmed i mujezin ehid.
104
)
DEMO HADI SINANOV MESDID: i imam i mujezin (ehidi).
105
)
PEHLIV AN HASAN OV MESDID: i imam i mujezin ehidi.
106
)
VOLODER HAVADE SINANOV MESDID: i imam i mujezin ehidi.
107
)
TOKMO HADI ALIJIN MESDID: imam Abdulbaki i mujezin Dervi.
108
)
SAGR HADI MAHMUDOV MESDID: imam Hadi Mehmed i mujezin
ehid.
109
)
PEH LIV AN HADI MESDID: i imam i mujezin ehidi.
110
)
SOUKBUNAR MESDID: i imam i mujezin ehidi.
111
)
GAZGANI HADI ALIJIN MESDID: imam ehid i mujezin Mehmed.
112
)
DAJANLI-ZADE HADI IBRAHIMOV MESDID: imam i mujezin
ehidi.
113
)
MAGRIBIJA DAMIJA: i imam i mujezin ehidi.
114
)
MOKRO DAMIJA: imam Hasan, hatib i mujezin nestali.
115
)
OSTROGON DAMIJA: imam Abdulmumin i mujezin Mustafa.
116
) i
116
.)
I02) U narodu je poznata kao damija Pehlivanua, a nalazi se u sadanjoj ulici Vuka br. 20.
IOl) Ovaj mesdid sagradio je neki hadi Mustafa a nalazila se na vie Ko matina.
Izg leda da vie nikad nije obnovljena.
104
) Nalazi se u Balibegovici, sada u ulici Terzibaina br. 3.
10
s) Mesdid se nalazio u u Koevu. Ovom prilikom je izgorio i nije vie obnavljan.
106
) Damija se nalazila u Podtekiji ulici , nie Skenderije mosta. Oborena je 1918. godine.
107
) Nalazi se u Golodarici , sada u ulici Galiba Feste br. 29.
108
) Damija nema munare, a nalazi se u Pi rui, lijevo od U njoj je danas skladite materijala
pok-opnog drutva .Bakije".
109
) Nalazi se u Hendeku, na Vratniku, a sada je u Ulici Ragiba br. 25.
1 10
) Damija se nalazila na prostoru to ga zatvaraju stare ulice Loga vina, i
Hadi Durakova. mjetanima se mahala i damija nazivahu Mutevelijinom, po tome to je tu
stanovao mutevelija Gazina vakufa. Poruena je 1879. godine.
111
) Damiju je podigao neki Hadi Turhan. Prije dvije-tri godine iz temelja je obnovljena i neto
proirena. Sada je u ulici Soukbunar br. 39.
104
112
) Nalazi se na Gornjoj a sada je u Dervia br. 49.
113
) Damija se nalazi na Gorici, u ulici Tepebaina br. 29.
114
) Nalazi se na Marijin dvoru, u Magribiji ulici br. 9.
" s) Nalazi se u na Vratniku. I sada je u br. 18.
116
) To je Rogo-zade damija u Vinogradu. I sada je u Roginoj ulici .
116
a) Mehmed Islamska epdigrafika BiH, knjiga I, Sarajevo 1974.
U navedenom gradu bilo je 70 (muderiskih) slubi u damijama i
buk'ama (medresama) sa iz interesa od vakufskog novca i to sa dnevnicom od
30,20 i 15 Neki muderisi uivali su i po dvije i po tri, a neki po jednu muderisku
Kako sada nije ubirati ni vakufski novac ni interes, to se ne mogu ni
ostvarivati muderisa. U nastavku se poimenice navodi 28 Boijih robova
muderisa i to ranijih uivalaca ove slube koji su ivi i koji to zasluuju, i onih,
koji zasluuju i koji su sposobni da sada dre predavanja, a izabrani su umjesto onih
koji su pomrli. Oni su veoma potrebni paje nuno i vano da drava odredi
koje se trae, s tim da svaki uiva samo po jednu muderisku
REISUL-MUDERRISIN AHMED-EFENDI , u Husrevbegovoj damiji, dnevno
po 40


EHERI MEHMED-EFENDI, u Mula Arebi-dedid damiji, dnevno po 30
ABDULKADIR-EFENDI, u Carevoj damiji , dnevno po 30
ES-SEJJID ABDULFETT AH-EFENDI, u Kebkebir damiji, dnevno 20
DRNIU ABDULAH-EFENDI, u Skender-painoj damiji, dnevno 20
MUZAFERI HUSEJN-EFENDI (bez oznake damije), dnevno 20
REID ISMAIL-EFENDI , u Jahja-painoj damiji , dnevno 20
ASIM JUSUF-EFENDI, u Havade Durakovoj damiji, dnevno 20
EHERI AHMED-EFENDI, u Duradik damiji , dnevno 20
RAZI MUST AF A-EFENDI, u Buzadi-zade damiji, dnevno 20
LUGAVI-ZADE HASAN-EFENDI, u mesdidu, dnevno 15
HABIB-EFENDI, u ejh Feruhovoj damiji, dnevno 15
EJHUL-KURRA HAFIZ HUSEJN-EFENDI, u Carevoj damiji, dnevno 15
TALIDAVI MEHMED-EFENDI, u Husrevbegovom hanikahu, dnevno 15
ES-SEJJID MEHMED-EFENDI, u Vekil damiji, dnevno 10
UGLIJA OSMAN-EFENDI, u Ali-painoj damiji, dnevno 10
HA V ADE HASAN-EFENDI, u Mehmed-begovoj damiji , dnevno 10
MAHMUD-EFENDI , u Muslihudinovoj damiji, dnevno 10
ABDULAH-EFENDI, u mesdidu, dnevno 10
KAMILI HASAN-EFENDI, u Alijinoj damiji, dnevno 10
BRODI MEHMED-EFENDI, u Havade Kamilovoj damiji, dnevno 10
URI ISMAIL-EFENDI, u Ferhad-begovoj damiji, dnevno 10
KARA ALI-EFENDI, u Osmanovoj buk'i, dnevno 10


117
) Mjesto dananjeg mesdida.
105
NEKKAI Ai J -EFENDI, u Bagdadinom mesdidu, dnevno 10
OLOVI SULEJMAN-EFENDI, u Husamudinovom mesdidu, dnevno 10
UZUNI MEHMED-EFENDI, u mesdidu, dnevno 10
T MEHMED-EFENDI , u Kalin Hadi Alijinoj damiji, dnevno 10

IBRIKI IBRAHIM-EFENDI, u Davudovom mesdidu, dnevno 10
Moli se i trai kao blagodat i dobrota od strane Visoke porte da se odobri ukupna
svota od 400 dnevno za gore navedenih 28 Boijih robova muderisa.
U Sarajevu je bilo do neprijateljskog osvajanja vie od deset va' iza
(ptopovjednika) koji su uivali iz spomenutog vakufskog novca. Poto su i
njihove propale, u nastavku se poimenice navodi devet va'iza koji su dostojni i
sposobni i za kojima stanovnitvo potrebu:
UMDETUL MEAJIH E-EJH AHMED, u Husrevbegovoj damiji,
ponedjeljkom, dnevno 20
E-EJH ABDULKADIR, u Carevoj damiji, dnevno 15
E-EJH SEJJID ABDUL FETI AH, u Kebkebirovoj damiji, petkom, dnevno
10
E-EJH HADI HASAN, u Buzadi-zade damiji, petkom, dnevno 10
E-EJH HABIB u ejh Ferruhovoj damiji, dnevno 10
E-EJH OSMANN, u Ali-painoj damiji, petkom, dnevno 10
E-EJH ISMAIL, u Ferhad-begovoj damiji , dnevno 10
E-EJH BISTRI GI MUHAMED, u Carevoj damiji, ponedjeljkom, dnevno 10

E-EJH HASAN u Mehmed-begovoj damiji, subotom, dnevno 10
Ponizno se moli da Pravedno prijestolje dade navedene za gore upisanih
devet Boijih robova va'iza u iznosu od 105
(Nastavak dokumenta uvezan u Hronici).
Do osvojenja u navedenom gradu bilo je 30-40 muallima za
muslimansku djecu. Oni SQ imali ranije iz interesa od Pvakufljenog
novca. Sada su svi bez A 32 siromana sibjan muallima zavise od muslimanske
djece. Od drave se moli da se izgrade mektebi za njih. Siromani muallimi u
nastavku se poimenice navode sa njihovim mjestima.
106
MUHAMED HA TIB-ZADE, muallim u mahali.
MUSTAFA POEGA VI , muallim u Duradik mahali.
MUHAMED SERRADI, muallim u Katibovoj mahali.
JUSUF DENNET!, muallim u Hubjar-aginoj mahali.
IBRAHIM EL-KADIRI, muallim u Alijinoj mahali.
NIMETULLAH, muallim u Davudovoj mahali.
SALIH HALILI, muallim u Jakub-painoj mahali.
HASAN SUFI, muallim u Divan Katibovoj mahali.
ES-SEJJID MENSUR, muallim u Sahtijandi mahali.
IBRAHIM ZERGERI, muallim u Kalin Hadi Alijinoj mahali .
HUSAMUDIN, muallim u mahali .
SULEJMAN HALV AI , muallim u ejh Fetruhovoj mahali.
SULEJMAN SERRADI, muallim u Bali-zadeovoj mahali .
IBRAHIM "ARIH-i DAV' , muallim u Kebkebirovoj mahali .
EBU BEKR, muallim u Husamudinovoj mahali.
MUHAMED ABBASI, muallim u Hadi Sulejmanovoj mahali.
AHMED VUDUDI, muallim u Hadi Isaovoj mahali .
OSMAN NERDUBANI, muallim u mahali .
ABDULAH. EHMANI, muallim u MunJa Arebi Atikovoj mahali.
MUST AF A T ABHI, muallim u Kulin Hadi Bali noj mahali .
JAHJA, muallim u Abdulah Halifovoj mahali .
ISMAIL muallim u Kadi Ahmed-efendinoj
IBRAHIM TUFENKI, muallim u Vekil mahali.
ISMAIL DEDE, muallim u Sinan-vojvode mahali.
ALIJA TOKI, muallim u Bali-begovoj mahali .
MUSTAFA KEBEI, muallim u Ajas-painoj mahali.
SALIH KOZI, 'muallim u Davud
MUSTAFA MUARRIF, muallim u DUDI BULA mahali
AHMED MIZGARI, muallim u Havade Kemalovoj mahali.
IBRAHIM LENK, muallim u Ismailovoj mahali.
OSMAN muallim u Hadi Timur-hanovoj mahali.
MUST AF A EHMANI, muallim u Ahmed mahali.
32 muallima, je dnevnica po osam a koji su gore navedeni , ukupno
iznose 256 Navedene se ponizno mole od drave.
koje se trae od Visoke porte iznose za svaki dan 1933 Na osnovu
molbi trai se da se iznos, koji bi gore navedenu ulemu i muallime spasio i zatitio od
ponienja, odobri bera tima milosti i dobrote sultana iz dizje ej al eta Bosne, to bi bilo
razlog za zadovoljstvo i stalnu slubu i molitvu za dug ivot i vlast sultanovu. Moli se
da sultan ne okrene glavu kako se ne bi desilo da se ne odrede navedene kao i
oprost i izvinjenje za ono to se trai. Gore navedeno stanje je stvarno onako kako jest,
o se ponizno obavjetava njegova dobrota ovom predstavkom. Ostalo spada u
nadlenost njegove beskrajne milosti.
107
SUMMARY
This paper presents two documents in Turkish languasge dealing with the state of
sacra! and educational buildings in Sarajevo, destroyed during the invasion of Eugen
Savojski in 1697. The first document is taken from the Cronicle ofMuhamed-Enveri
K a d i , vol. V, p. 45-52, and the second one is a separate document of Gazi Husrevbeg
Library N o. D-3078. From the two documents we learn as bout destruction and tea ring
down of Sarajevo by the invadors. Many useful informations about the town are given
in the two documents such as names of streets and mosques, mesjids, tekiyas,
medresas, their number, sources of income, names of employees and their salaries. The
first document is from 1112/1700 and the secon one from ll15/ 1703.
108
Muhamed
BADIJANIJE U SARAJEVU I BOSNI
Prilog historiji duhovnosti u nas
Glasov_iti orijentalista lgnace Goldziher u svojoj studiji "Kult svetih u
muslimana"') raspravio je i o tome, kakvo mjesto zauzima ena u hagiologiji islama,
ili, drugim kakav je odnos kulta "svetih" u muslimana prema eni. On pobija
uvrijeena miljenja nekih pisaca, kojima dra Perrona u njegovoj tvrdnji
da su mukarci u islamu monopolizirali za sebe i svetost, pa i raj. Prema Perronu
jedina "sveta" ena u islamu je Rabi'a al Adavijja. Islamsko poimanje "svetosti"
gotovo nikako ne uvaava ene .
. Nasuprot Perronu Goldziher smatra da ena zauzima sasvim mjesto u
katalogu "svetih" u islamu. To je u ivotu muslimana, kako u njihovoj
prolosti, tako i u njihovoj sadanjosti, a to se vidi i iz literature. U ovom pogledu
i groblja kao i nadgrobni spomenici. Znaju se i imena tih ena. Sa dubokim
respektom se o njima, njihovu "svetom" ivotu i bogougodnim djelima. U
litedituri se nalazi na stotine "svetih" ena. Nema knjige s hagiografijama u kojoj se
kod svakog slova alfabeta ne bi nala duga lista ena. U njima je opisano mnotvo
"svetih" dogodovtina sa isto tako i kakve
se u tim istim biografijama pripisuju mukarcima. Posebno je da bi prvi
predstavnik dostojanstva, kutb, najeminentniji od velija- istina samo prema miljenju
nekih mistika - trebala da bude hazreti Fatima. U domeni "svetosti" vlada apsolutna
jednakost spolova. U arapskoj literaturi postoji posebno djelo,
biografijama "svetih" ena. Napisao gaje ejh Tekijjudin Ebu Bekr el Husni i dao mu
naslov "ivot ena-dobrih i vjernica koje su se dovinule boanskog puta." Svoje
prikazivanje autor je s Fatimom, a one koje su je slijedile bile su Hatida,
Aia, Hafsa, halife Omera i druge ene u islama. Njihova se aureola po
tradiciji i izravnava sa onom Muhamedovih drugova, koji su (duhovni)
prednici mnotva evlija. Nadalje, velik broj je i anonimnih ena koje se smatraju
evlijama.
') lgnace Goldziher, Le culte des saints chez les musulmans.- Ruvne de l'historie des religions. Premier
annee. Tome second Paris 1880., str. 257-351.
109
Goldziher dalje panju da su u prvim vremenima islama postojale
zajednice ena. To su bili rasadnici i kole pobonih ena, enski samostani. Takav je
jedan bio u Egiptu, nazvan bagdadski samostan, koji je podigla 684/1285. godine
Tadkarpas. Ustanova za ene- sufije bilo je i u Meki (npr. Bint ut-Tad,
Rabat ibn ad-Sa uda i dr.), kao i u sjevernoj Africi (u blizini Susa). Goldziher u dokaz
svojih teza govori i o turbetima, podignutim u ena-evlija. Njihov ivot opisuje
se u legendama. Posebno se na kairska turbeta, potomcima halife
Alije, a ove spadaju i pobone ene: Ummi Kulsum, Sitta Davhara,
sluavka Sitta Nefise i sama Sitta Nefisa.
Na primjeru Sitte Nefise Goldziher analizira koncept o enama - evlijama u
islamu. Sitta Nefisa je praunuka halife i Hasana. Ona je u isti mah snaha
Daferi Sadika, koji se u iija smatra posebno potovan kao najeminentniji od
dvanaest imama. Sitta Nefisa bijae pobona. je trideset puta
Meku, vrlo je postila, provodila je po u molitvi i drugim
pobonosti i skruenosti. Ona je toliko svoje tijelo od strasti, da je jela
samo tri dana u nedjelji, a ono to je uzimala za jelo sastojalo se od nekoliko zalogaja.
Znala je napamet Kur'an i njegove komentare. Bila je toliko daje njeno znanje
zadivljavalo najobrazovanije njene suvremenike kole Imami afije. Prije nego to
umrijeti sama je sebi iskopala grob. Kad je raka bila gotova sjela je unutra i
sto devedeset puta Kur'an(!). Upravo kada je odvojila
joj se dua od tijela i vratila Milostivom Gospodaru. Nebrojena su njena
pa Goldziher opisuje neka da bi objasnio ovakve interpretacije
koje se jednako odnose ne samo na mukarce, i na ene. Uostalom-
Goldziher - potrebno je baciti pogled na brojna mjesta u Kur'anu, gdje se istodobno
govori i o ml/mini i o mu'minat i o salihin i o sa/ihfit, jer je polazite o njihovoj punoj
jednakosti pred Bogom.
2
)
Goldziherove teze mogle bi se jo dalje argumentirati brojnim Ja
se u ovoj prilici zadovoljiti podacima iz jednog mevlevijskog izvora. Tu se
da su ene pripadale mevlevijskom redu, a pojedine su njima posebno
uvaavane i uivale ugled. Taj je mevlevijski izvor jedan hagiografski zbornik
o mevlevijskim prvacima pod naslovom Menakib-el-Arifin. Autor mu je emseddin
Ahmed s nadimkom Aflaki. Zbornik je nastao u razdoblju od 1318. do 1353. godine.
3
)
Na vie mjesta autor spominje pojedine ene - mevlevije
mevlevizma. Iz nekih koji se ovdje opisuju vidi se da su se ene petkom
sastajale i prisustvovale mevlevijskim obredima,
4
) da ih je niz bilo proeto dubokom
pa ta vie i darom kerameta da su pojedine
njima vaile kao mevlevizma ili Okupljanje ovih ena
se i kao "duhovni harem".
5
) Autor najednom mjestu kae kako su ovakve
ene sultana" Salahudina Feriduna (Zerkuba) napola
otkrivena vela.
6
)
2
) Pri tome Goldziher citira aje 35 iz sure XXXIII.- Upor. Goldziher, ibidem, str. 286-295.
3
) Zbornik je preveden na francuski u izdanju u dvije knjige pod naslovom Les saints des derviches
tourneurs. Recits traduits du persan et annotes par Cl. Huart. Tome premier, Paris 1918., tome deuxieme.
Paris 1922.
110
4
) Cl. Huart II, str. 348.
') "'bd., II, 251.
6
) lb., II, 206.
Pojedine ove enske prvake autor najuzvienijim dervi kim epitetima: Kira
hatun, ena Delaluddina Rumije, naziva se i u ivotu", "od
Boga da bude sveta".
7
) Fatima hatun, ejh Salahudina
Zerku ba, se "od Boga svetom na zemlji" ,
8
) "drugom (hazreti)
Merjemom", "istinoljubivim teologom"
9
) "na epohe", a poznata je i po
tome to je "sastavljala pravna obrazloenja";
10
) ona je i (keramet) u
velikom broju.
11
) Njezine dvije starija Mutahhera hatun, i Serefhatun,
su kao pri padni ce mevlevija uivale velik ugled; prva je nosila nadimak Abide,
Pobona, a druga Arife, "Ona koja dobro spoznaje". "Obje"- kae se u Menaqib el
Arifin-u - "bile su obdarene i mnoge dame iz Male Azije
su im se i postajale njihove


Nimalo ne ene od mukaraca u pogledu njihova
duhovnog uzdizanja, autor na jednom mjestu, o Melike hatun,
Delaludina Rumije, navodi kako je emsudin Tebrizi, ugledavi je
skupinom ena, u njoj raspoznao "sjajno svjetlo, pa mu se da svjetlost dolazi
kao odsjaj s lica naeg

(misli Delaludin Rumije).
Nije bilo malo ni drugih ena, koje su na putu mevlevijske i
pobonosti stekle veliko potovanje. Takve su bile jo npr. Usta hatun, ena sveta i
obrazovana, profesor (manevijskog) sultana (Delaludin Rumije)
14
),
Kumad-hatun, ena Roknuddina, (Delaludin Rumije)
15
), Gurdi-
hatun, "kraljica kraljica", "kraljica epohe", "kraljica svijeta",
i u ivotu"
16
), i druge.
Ova prethodna razmatranja smatrao sam potrebnim, da bi se shvatila pojava ili
bolje jedan pokret ena dervia u Sarajevu, a i u ostaloj Bosni, koji
datira negdje od polovice XVII do polovice XVIII se da su se te ene -
dervii nazivale bade, bad-kadune ili badijanije. Sva ova izraza
poznata su u naoj sredini, no u ovoj prilici uglavnom termin
badijanije.
Pojam badijanije valja, mislim, shvatiti u jednom evolutivnom smislu.
taj pojam poznavalac duhovnih strujanja u Turskom
carstvu Mehmed Fuad Koprlilii dosta je nesiguran i Najprije se kod
Aikpaazadeta (1400-1495) s pojmom Badjiyani Rum. Ne raspolae
obavjetenjirna o postojanju jedne takve organizacije u Anadoliji. Bilo je u doba
Mameluka u Egiptu tekija za ene, dok su u periodu u Konji
ene postajale sljedbenici ejhova i pod velom prisustvovale dervikim sastancima.
7
) lb. II, 257.
') lb. I, 54.
9
) lb. I, 304.
10
lb. II, 429.
") lb. II, 207-208.
12
) lb. II, 429-430.
") lb. II, 132.
') lb. II, 213.
") lb. I, 170.
16
) lb. I, 235, 333, II, 237.
111
Kopriilii da je Aikpaa-zade pod imenom Badjiyan-i Rum htio da
naoruane i ene turkmenskih plemena u kneevinama krajitaY)
Novija istraivanja, izloena u Turskoj enciklopediji, daju potpuniju
sliku o pojmu badi i Badijani-Rum. Oba izraza se kao tesavvufski termini.
Pojam je nastao od turske badi u starija sestra. To bi bile enske
skupine pri ortodoksnim medresama. Sufije su smatrali badijanijama ene koje su u
tarika tu, analogno pojmu brat za muke pripadnike tarika ta. Se j h ovu enu su
nazivali badi (sestra-majka). Bade su prisustvovale dervikim sastancima. Neke su
stigle do stupnja ejha i nosile ejhovsku Spominju se uz ahije, gazije i
abda/e.
18
)
Dervi ko obiljeje pojma badi kasnije se zaboravilo, za to jer takve asocija-
cije ena u poznije doba nisu ni postojale. Po emsudin Samiji badi je starija sestra,
ena u poodmaklim godinama, kalfa hode u mektebu), supruga ejha, a
se upotrebljavala i kad je prijatelj oslovljavao prijateljevu suprugu, a i ene su se
tako oslo.vljavale.
19
) Na kraju se ovaj pojam korumpirao, mada je zadrao
prizvuk pobone ene. U Turskoj, naime, pod pojmom bad podrazumijeva se "starija
crnkinja, a to se ime davalo starijim enama- crnkinjama, koje su bile dadilje".
20
) Ova
poznija evolucija tog pojma moe se, mislim, objasniti tako da se uzeo
jedan naziv kako bi se za starije odgojiteljice djece izbjegao kakav
naziv, pa im se na taj pribavljao autoritet, kod djece.
degradacija tog imena i u nas vidi se po kalj objanjenjima. On
pod biida daje dva l. ena; sirota ena, i 2. stara sluavka, stara
kuharica. Daje i badkaduna u smislu ena, supruga,
taj pojam na zapadnu Bosnu.
21
)
Uza svu nedefiniranost pojma badijanije, kao i to da je nedovoljno
djelovanje ena-dervia, mislim, da ima osnove da se govori o pokretu badijanija u
Bosni prije kojih 250-350 godina. Na takav ne samo iva tradicija o
tome u Sarajevu i neki, istina oskudni, pisani dokumenti, pa i izvjesni drugi
materijalni dokazi.
O badijanijama u Sarajevu i Bosni do sada nije pisano, osim to je neke korisne,
ali dijelom podatke o ukopanoj na Alifakovcu, zabiljeio i objavio
ejh Sejfudin Kemura.
22
)
Kemura je podatke o iznio o Jakub-painu mesdidu u
Magodi. groblje te, sada poruene damije, spominje groba
mislim, pogreno, da su "ivili u X vijeku po hidri" 21.IX
1495, a zavrio 18.IX l591). Bilo je, kae, sedmoro kojima je bio
najstariji Sulejman-dede. Imali su u "vlasi tu teki ju i bavili se jedino
bogoslujem". Na tekije stajao je Sulejman-dede. Za njega kae da je napisao
"pred svoju smrt jedno pismo pismo sultanu u Carigrad, u komu je prorokovao
da se Rusija i (Austrija) sporazumiti i tursku carevinu
otetiti, i to najvie zbog toga, to joj biti memuri podmitljivci i
112
17
) Mehmed Fuad Kopriilii, Porijeklo Osmanske carevine (prijevod). Sarajevo 1955., str. 105-106.
18
) Tiirk Ansiklopedisi, cilt V, 1952., str. 27-28.
19
) emsudin Sami, Kamus-i turki l. Istanbol 1317/1899., str. 259.
20
) Ansiklopedik Sozliik. Istanbul 1967. , I, str. 198, s.v. bac.
21
) Abdulah Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo 1966., str. liO i Ill.
22
) Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe. Separatni otisak. Sarajevo 1913., str. 118.
nepravedni", a onda nastavlja: "Radi zanimljivog sadraja iznio bi( h) to pismo ovdje,
ali poto u njemu ima dosta nepristojnih izraza, valja mi za sada od toga odustati."
23
)
O samoj Kemura u daljem tekstu doslovce kae:
"Spomenuta tekija u dopala je kasnije nekoj eni
ehovskog reda, koja je umrla iza boja i ukopana je kraj Jusuf-pae
od ove se tekije danas poznaje samo zemljite."
Treba odmah primijetiti da se na licu mjesta u vidi da su postojale
zapravo dvije tekije, prostorno blizu jedna druge: prvo je divetijska zavija na samom
uglu prema damiji u (danas Gora, koji su nad za vij om
d ogradili sprat}
24
}, a drugo je tekija na parceli Tekija, gdje se raspoznavao
samo podor na Hoinu brigu (danas dvorite u stambenoj zgradi porodice ukalo,
Hoin brijeg 4), a i Kemura kae, kako se od tekije raspoznaje zemljite.
Najvanije je u Kem urinu zapisu to, da se u prvoj deceniji ovog vijeka znalo da je
u Sarajevu postojala tekija. Manje je bitno to je neprecizan u pogledu
ubikacije groba (koji je udaljen od turbeta). Nije
uvjerljivo ni to da bi Sulejman-dede pisao pismo sultanu da
se Austrija i Rusija sporazumjeti protiv Turske. Takav jedan sporazum prvi put je
ostvaren 1686. godine pristupom Rusije Svetoj Ligi, pa i nagovjetaji o tome nisu
mogli biti vremenski udaljeni.
Ostaje nejasno da li je o kojoj govori Kemura, stajala u kakvom
odnosu s On je na dovodi u vezu sa Nije moda
da je bila rodom iz porodice
25
)
Za naa ispitivanja od osnovne je vanosti konstatacija da je u Sarajevu postojala
badijanska tekija. To proizlazi ne samo iz Kemurina iz
da se do danas pokazuje na mjesto gdje je stajala ta tekija.
Lokalitet gdje se nalazila tekija naziva se Tekija. "Zemja se zvala Tekija", rekla mi
je (u aprilu 1980.) 102-godinja Ramiza iz Na tome zemljitu ili
neto navie ispod pruge jo i dva rata ljeti su se
sakupljale ene. Govorio se "Hajmo u Tekiju,ya bi se prid akam malo
(Ramiza iz Bula Hadi Serifa hanuma (74 godine),
koja je jo kao lO-godinja stanovati u se kako je
netko elio na tekijskom zemljitu graditi ali se tome komiluk usprotivio, jer se
kod izgradnje podrazumijeva i kanalizacije, a to se nije smjelo
dozvoliti na zemljitu gdje je stajao objekat na kome se zikir
Na lokalitetu Tekija, koji je sada dvorite zgrade porodice ukalo, prije
petnaestak godina je ing Nedad u kalo naiao na tragove zgrade, bive
tekije. Zgrada je od ulice bila unutra oko 7 metara i situirana u
pravcu istok-zapad. Njoj u produetku na istok stoji stambena zgrada, koja je po
tradiciji pripadala (danas ulica Hoin brijeg br. 4); a na istom mjestu podie
se moderna zgrada). Po ocjeni ing ukala temelji na koje je naiao mogli su biti u
23
) Po svoj prilici ne stoji da to pismo, koje je Kem ura, imao u rukama, nije objavio iz razloga
koje navodi. Moglo je sadrajem biti antiaustrijski tempirano, pa je moda iz obzira
odustao od njegova objavljivanja ili je pak - to je vjerojatnije - bilo nejasno i teko prevodivo tako da je,
kako je to katkad na ovaj izbjegao njegovo
24
) O dilvetijama u Bosni pripremam poseban rad.
25
) S. M. Muslimanski nadgrobni spomenici. Narodna uzdanica, kalendar za godinu 1940., str.
208, je u narodu da je bila sestra I Vejsil je tvrdio, da je sestra
.trojice - Gajret XIV, Sarajevo l. april 1933., str. 129.
8 -Anali 113
duini od oko 6 metara, a u irini (prema sjeveru) oko 4 metra. Temelji, odnosno
podzid bili su sa spoljanje strane od kamena; jedan od tih dijelom
kamenova, okrenut na sjever, bio je velika gromada poput manjeg ormara.
Tekija je prema tome bila manja zgrada otprilike sa tlocrtom 6 x 4 metra.
Odmah uz tekiju, kako je bila je stambena zgrada u kojoj je po predaji
stanovala Zgrada je vie puta prepravljana, ali se u osnovi moe
rekonstruirati njen prvobitni izgled. Po opisu Zehre ukalo 1928.) i ing ukala,
koji su u toj zgradi stanovali do 1979. godine, zgrada je bila napravljena od i
drveta. Prema ulici bila je iroka 7 m., visoka oko 7 m., prema unutra 8 m. Po
svoj duini bila je napravljena na drvenim stubovima kamarija sa muepcima.
Krov je bio od indre. Na ulaznim vratima stajale su halke. je imala
prozora sa okna koja su se dizala i sputala. Dva prozora bila su
prema ulici. je imala dvije sobe, ispod kojih je bila magaza, visoka oko 1,80 (jo
oko 0,30 pod zemljom), u dva dijela. nije imala dimnjaka je u
prednjem dijelu magaze stajalo ognjite sa verigama, a odvod dima iao je na krov
(bada). U pokrajnoj sobi bila je ban jica. Strop u sobama kao i kamariju ukraavalo je
neto rezbarije.
26
)
objekat bila je magaza u Velikom (mahala X, z. k. ul. 35, 33, u
povrini od 31,5 m). Vodila se u evidenciji Vakufske direkcije u Sarajevu kao vakufska
imovina jo 1940. godine.
27
)
Utvrdivi da je u Sarajevu postojala badijanska tekija -a ona, kako se to
vidjeti nije po svoj prilici bila ni jedina- moemo enskim zavijama, o kojima govori
Goldziher, pribrojiti i tekiju u Sarajevu.
Postavlja se pjtanje iz kojeg vremena tekija u Sarajevu, a to se
moe utvrditi, ako se zna kada je ivjela
Pri ovome treba jednu napomenu.
Kao smatrane su pojedine ene koje su pripadale dervikom redu,
neovisno od toga to je gla var enske tekije na H oinu brigu nama jedino i
poznata po tome svome dervikom kao vlastitom imenu (nomen singularis). Kao to
se kasnije vidjeti, u Sarajevu je bilo vie ena -dervia koje su se nazivale
Ovdje nas zanima glavar enske tekije na H oinu brigu, ili jo preciznije
ukopana na krajnjem rubu groblja, to
metara nanie od njezine tekije.
Imamo zahvaliti sarajevskom ljeto piscu Mula Mustafi Baeskiji, da je registrirao
godinu smrti dviju bad-kaduna. Jedna od njih je najvjerojatnije ukopana
na Alifakovcu.
26
) Starenik iz hadija Muharem Harba (umro oko 1950.) tvrdio je jo rata daje ova
stara preko 300 godina. Prilikom ruenja stambene zgrade u zidovima je vie
primjeraka starog metalnog novca, razne proveniencije, koji sadanja vlasnica Zehra ukalo.
Najstariji primjerak je turski metalik, posrebren bakar iz 1223/1808. registriran pod br. 62 u Katalogu
novca Osmanske imperije Dobrile Tesla i dipl. ing. Slobodana Beograd, 1974.
27
) Iz tampanog vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889.", Sarajevo, str. 51, saznaje
se da se vakuf sastojao od dvije magaze (jedna na Hoinu brigu, a druga u Velikom
Od kirije koja je iznosila liO forinti klao se kurban a na to je otpadalo god. 1889. 6 forinti; 9
forinti se na porez, tako da je navedene godine ostvaren viak od 95 forinti . Mutevelijaje bio Abdi! ga
U izvjetaju se navodi da vakufnama ne postoji.- Posljednji mutevelija koji je prihode
vakufa bio je Sejfaga
114
Pod godinom 1172. (1757/58.) Baeskijaje zabiljeio da je umrla "poznata Bad-
kaduna, lbrahim-agina ena", a pod godinom 1181. (1767/68.) "poznata hoda
Bada-kaduna, ena Redeb-dedeta".
28
)
Upada u da za obje bade Baeskija kae da su "poznate". Za ivota su dakle
bile "poznate", a poslije njihove smrti, kako se to vidjeti , proglaene su "dobrim".
To proglaavanje "dobrim", evlijom, nije uslijedilo u nikakvu postupku beatifikacije
odnosno kanonizacije (kao to je to u je pri tome, kao u
islamskoj hagiologiji, mjerodavan vox po puli, saglasnost . Jo za ivota
Baeskijine "bade" bile su poznate po svome bogougodnom ivotu), a onda su
nakon smrti postale predmet kulta.
Koja je od ovih dviju bada
Ako nam pri tome moe posluiti tradicija- a ona se pokazala pouzdanom-
bada bi bila ena Ibrahima gina, pa bi dakle umrla 1172., tj. 1757/58.
godine. Po tradiciji, naime, mu ukopane na Alifakovcu, bio je okorjeli
pijanica. Redep-dede, dervi, mu umrle 1767/1768. godine manje
dolazi u obzir da bi bio okorjeli pijanica, za razliku od izvjesnog Ibrahim-age. Ova
druga bada bila je hoda, tj . a mogla je paralelno voditi i tekiju, naslijedivi
u tekiji iz
No, i ako bi se uzelo daje umrla 1767/68., moe se
ocijeniti da je tekija na H oinu brigu nastala u prvoj polovici XVIII Kada je
prestala postojati, nije poznato.
Treba napomenuti i to da su se u sa tekijom i grobom
nalazile u tamonjoj damiji tri relikvije, koje su izraz badijanskog kulta. Na
taj se da su bili u izvjesnom smislu centar enske
dervike tradicije.
Jedna relikvija, koja o popularnosti bio je tzv.
kolan (pojas), koji se upotrebljavao kao sredstvo da bi se ene lake porodile.
na rafi zidovima na lijevoj strani od ulaza u damiju kolan se
porodiljama koje su ga opasivale da bi se "sa Allahovim emerom (zapovijedi) i ovim
sevepom (sretno) kutarisale (izba vile)".
Halida hanuma Goro 1922.), koja je- po kao djevojka zajedno sa
drugim djevojkama iz komiluka, damiju, upozoravana je od svoje nane
Fate Goro: "Nemojte kolan brez abdesta i brez bismilleta", to je izraavalo
dubok respekt prema ovoj relikviji.
se na posudbu kolan se izgubio negdje oko 1941. godine.
Halida hanuma Goro mi je opisala kolan ovako:
Bio je od crne koe i sapinjao se sa tri irina muje bila kao podlanica.
Debljina mu je iznosila oko 2 cm, a bio je S unutranje strane pojasa
bilo je postavljeno platno, na kojemu se nalazio tekst na arapskom jeziku,
izbrisan upotrebom. Moglo se Allah, Muhamed, La ilahe illellah, Mubin,
Latif.
29
)
U istoj damiji se i djevojkama prilikom udaje duvak zelene boje
"). Da li je pripadao Halida hanuma Goro, koja mi je ovo
nije sigurna. Duvak- to je bio stavljao se mladoj na glavu pri polasku od
mladoenjinoj Duvak s glave je skidao mladoenja. Isti duvak stavljao se
mladoj na glavu, kad se obavljao "enski tj. kad je mlada pred bulom
"prebirala" Mus'haf, zapravo prelistavala Mus'haf i kod svakog lista izgovarala
28
) Mula Mustafa evki Baeskija, Ljetopis (1746-1804.). Prevod s turskog, uvod i komentar Mehmed
Sarajevo 1966., str. 50 i 105.
a
115
Bismille i "Selamun kav len min Rab bir-rahim". Dok je mlada prelistavala Mus'haf,
bula je sure Jusuf(Kur'an XII). Obred se zavravao dovom i skidanjem s mlade
duvaka, koji se onda bacao na koju drugu djevojku (u znaku elje da ta djevojka bude
prva na redu da se uda, odnosno da joj se stavi duvak).
30
)
rekvizit koji se pripisivao u damiji u
bio je kur'an-tas, posuda od mjedi, u kojoj su ugravirani tekstovi iz
Kur'ana, prije svega Ajetel-kursija. U tu posudu ulijevala se voda i onda pila, u
uvjerenju da se tako mogu sandije (igovi). Vodom iz tog tasa se i kupalo, da
bi se s prao sibir (crna magija). Nestao je i ovaj rekvizit (podaci od bula Fate
i Hadi erife obje iz
Kao to je spomenuto, Baeskija je registrirao smrt dviju bad-kaduna. i
u narodu pokazuje se na nekoliko mjesta grob no svakako je najpopularniji
grob na Alifakovcu. Zaboravilo se da to ipak nije vlastito ime, paje dolo do
malog nesporazuma radi toga to se grob bad-kadune u
a u isti mah grobovi nalazili su se i na drugim mjestima. I
poznati etnograf Vejsil u jednom spominje kao
enski grob jedan sada neidentificirani grob u damiji na Vlakoj mahali koji je imao
na vrhu niana udubljenje iz kojeg su se crpile atmosferilije radi dok je u
drugom gdje nabraja ovakve niane sa udubljenjima, pa i na
Alifakovcu, za enske niane u damiji na Vlakoj mahali izostavio ima


ne smisao termina
Koliko sam mogao utvrditi, na lokaliteta u Sarajevu i okolici grobovi se
i imali na vrhu niana udubine "poput findana" kao znak
kerameta.
32
) To su grobovi:
grob u koji je na krajnjem rubu
groblja. Nalazi se sada osamljen na devastiranom dijelu groblja,
neposredno uz dananju trafo-stanicu. Navodno na tom dijelu bili su enski grobovi
dervia" , to se vidjelo i iz nekih natpisa Mufida iz
Sarajeva). je samo nian s uzglavlja. Jedva se na njemu raspoznaju
ostaci udubina kao znak kera meta. N i an je tzv. "vodeni", pa je usljed slabe otpornosti
prema atmosferilijama dobio amorfan oblik. Atmosferilije koje su se kupile u udubini
na nianima crpale su se i sluile za posebno kod djece.
Tim atmosferilijama natapao se pamuk, koji se onda stavljao na
-Jedna ukopana je pokraj damije na Soukbunaru. Na nianima joj je
bio znak ke.rameta. Bliu ubikaciju zapamtila je Halida hanuma Goro.
- Prema Vejsilu enski grob s kerametskim znakom, ili kako na drugom
mjestu kae grob, nalazio se u damiji na Vlakoj mahali. Danas se takav
grob ne raspoznaje.
29
) Ja sam u intervalu od godine dana u dva maha zamolio Halide hanumu Goro, da mi opie kolan i
ponovo ono to je arapski napisano. Oba puta dala mi je opis.
10
) djelovanje vela pripisuje se i kairskoj Sitti Nefisi . U dane sue i gladi, kada je narod bio
Sitta Nefisa bacila je svoj veo u Nil. Odjednom se nivo rijeke dizati i dostigao
izvanrednu visinu. Tako se narod, kojemu je prijetila smrt od gladi, spasio. - Goldziher, ibidem, str. 294.
31
) Vejsil Zanimljivi pabirci iz narodne medicine. Gajre! XIV, 7-8, Sarajevo l. aprill933., str.
129.
32
) U radu Kultovi dobrih (ljudi) u Bosni (u pripremi) blie objanjavam porijeklo i ovih
"udubina poput findana" (Kultschale) na pojedinim nianima. U ovoj prilici dovoljno je da se svi
ovakvi grobovi smatraju grobovima dobrih.
116
- Ismetaga ogolj (rod. 1909. god.) mi je da gaje jednom prije 50 godina
poznati dervi Nuraga vodio na grob bada kadune koji se nalazio u Blauju.
Grob je bio na igmanskoj strani, na padini povie pruge, i to na osami.
Tada nije bio obiljeen nianima, alije pokazao mjesto gdje se nalazio. Tuje bila i
primitivno napravljena Prema ova bada kaduna bila je evlija i sestra
Merdan-kadune. Bila je Sarajka, ali se udala na selo.
33
)
oktobra 1979. pokuao sam, zajedno sa ogoljem, identificirati mjesto
gdje je bio grob. Utvrdili smo da se radi o blau jskom zaseoku zvanom Luka,
Ilida. Nema vie ali ima potok, koji nekada presui. Prokopan je seoski put
kojega ranije nije bilo.
Grob je morao svakako potjecati iz vremena prije velike kuge od 1813-1817. kada
je u Sarajevskom polju bilo neuporedivo vie muslimana nego poslije ove kuge. U
Blauju, gdje krajem turske vlasti nije bilo nastanjenih muslimana, postojala je
i damija, koju su 1565. godine obnavljali .
34
)
Nabrajanjem ova groba nije iscrpljena lista sarajevskih Katalog
ena-dervia, zapravo njihovih prvaka, koje su proglaene dobrim (evlijama) znatno je
iri. O njima se legende, od kojih sam neke uspio zapisati.
Za sastavljanje jednog pregleda ovih pobonih ena mogu prije svega posluiti
pismeni katalozi zijaret-gaha mjesta). Svima tim enama-dobrim, kao
i nizu drugih ena za koje se ne zna da bi bile uvrtene u pismene kataloge ilo se "na
murad", tj . obilazili njihovi grobovi u cilju ispunjenja elja (vo/tum, zavjet). One su se
spominjale prilikom dova (zavrnog molitve Bogu), na tevhidima i drugim
vjerskim skupovima ena, bilo pak prilikom individualne dove.
Koliko mi je poznato, ene - dobre navode se u dva pismena kataloga, u tzv.
anonimusu iz prvih decenija XIX (original u Narodnoj i
univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu pod Br. MS 942) i u katalogu Salih Bajrama
Kalabe sina Hadi Hafiz Mehmeda iz 1276/1859-60. (fotokopija u mene).
Iz anonimusa izdvajam enske zijaret-gahe, i to kao slijedi (prijevod
Mehmeda
- poznata kaduna, poznati grob, u groblju na Alifakovcu;
- Merdan-kaduna, je grob poznat, na Bakijama;
n)' Na ovu po svoj prilici odnosi se jedno pripovijedanje koje sam zabiljeio od 72-godinje
iz a ona je to od svoje svekrve M ulije (umrla 1954. u 84-oj godini i vota.).
istina, ne spominje ni Blau j ni ali evliju situira u isti kraj, u oblinju Ilidu. Pripovijedanje
je komponirane po motivima koji se pripisuju sarajevskim je o nekom hadiji iz
Sarajeva koga su na pokrale haramije i nije imao da se vrati Ostao je na pa je
svako jutro kod Bejtullaha klanjao sabah. Tamo se sreo sa jednom enom kojoj se poali . Ona mu
Zamiri, pa te prebaciti u Sarajevo. Ali ako progleda, ostat obadvoje. Hadija je poslua i zamiri .
Odjednom se na Ilidi. Hadija je elio da iz zahvalnosti ovu enu zijaret (posjeti). Ona mu je
kazala gdje stanuje. Kad joj je doao, uvela gaje i rekla mu da uti i nikom ne govori to god bude vidio. U to
se pomolio njen Bio je pijan i galamio, a onda ju je dobro istukao. Prije toga mu je ona zamotala
krpom tap, da ne bi, je, nauljao svoju ruku. Hadija je sve to vidio i o tome nije nikome govorio.
Ova je ena postala evlija i na Ilidi svako jutro klanjala na je strpljivo podnosila bolove, koje
joj je nanosio mu- pijanica. Drugu verziju ove iste sam od Emine a ona ju je zapamtila
po svoje svekrve Rabije ene Hadi Mehmeda (umrla 1969. u 66-oj godini ivota). U ovoj
verziji spominje se i ime dobre, i to Behara. Ona bi se na prije hadija, koji bi je zaticali gdje ta v af
(odredno obilaenje Ona samo nogom i stSni se iz Sarajeva na ili obratno. Jo jedna
inovacija ove verzije jeste da na Beharinu tijelu nisu ostajale masnice niti bilo kakvi drugi tragovi
zlostavljanja, makar ju je mu najokrutnije udarao.
34
) Vl. -Sarajevo i njegova okolina. Sarajevo 1937., str. 62.
117
-Poznata Vaizkinja bula Nefisa kaduna, za koju se smatra daje evlija; ukopana
na Velikom greblju (Bujuk mezaristan).
Katalog Salih Bajrama Kalabe sadri dvije ene-dobre, od kojih je jedna
spomenuta Merdan-kaduna. Evo tog teksta (prijevod Mehmeda
- U merhum Kaimi-babinoj vekilhani njegova ena;
Keramet sahibija Merdan-kaduna na tepi kod
Na osnovu nabrajanja ena prilikom dova moglo bi se rekonstruirati vie
usmenih kataloga, ali smatram da se u ovaj kontekst najbolje uklapa lista enskih
imena koja je prilikom dove spominjala sarajevska bula Ha biba hanuma
(umrla 1965), prisutne, da im Fatihu. Izdvojena imena su ova:
- Budalasta Ajka,
- Havva-kaduna,
- Bejan-kaduna,
- Merdan-kaduna,
- Sita Nefisa,
- i
- Fata u dulafu.
bi govorila da su ove ene evlije i da su sestre.
35
) je da se ove
ene - evlije kao sestre. Mislim da nije o sestrama po o
sestrama, povezanim dervikom (analogno - ihvfm).
Od znatnog je znanstvenog interesa blie se upoznati iz vjerskog
folklora i drugih podataka o svakoj od ovih ena, proglaenih za dobre, kako bi se
dobila predstava o vrijednostima koje im je puk pripisivao.
Ponovno se, i to s aspekta vjerskog folklora, osvrnuti na navedenu
na prvom mjestu prilikom nabrajanja ena u popisu. je o
koja je najpopularnija i po brojnim
pripovijedanjima koje sam uspio zabiljeiti.
Za nju- kao to vrijedi za pojedine evlije- ne postoje vremenske i prostorne
determinacije. Evlije mogu biti sad na jednom sad na drugom kraju svijeta; npr. sad u
Sarajevu, sad na Za se kae da se isprva nije znalo daje evlija. To se
razotkrila kada su jedne godine sarajevske hadije ugledale kako klanja
sabah namaz na mada su dobro znale da ona nije nikuda otila iz Sarajeva.
bi svako jutro ila na bu i tamo klanjala sabah. I kolan za lake po
donijela je sa Rekla je: "Ovo trebati enama koje (Halida hanuma
Goro).
Najpopularnije je o i pai, koji je pripremao nasilje nad
Bonjacima. sam to od broja Sarajlija, no verziju koju
mi je Ismetaga ogolj (a on je to od dervia Ahmetaga
da je u pojedinostima najljepa:
36
)
Neki paa u Bosnu na poloaj vezira putovao je morem. Bio je naumio da u
Bosni provodi zulum. se ispao muje u more tespih od crvena merdana i
muhur Doavi u Sarajevo iao mu je svijet na zija ret (poklonstvo). je
nala hama/a pa mu zamotala neto u krpu. Rekla je hama/u da ode na zijaret veziru i
metne mu pod ilt e kao hediju (dar) to to muje dala u krpi. Rekla je neka vezir vidi gdje
ll ) Informacije od Fatime hanume koja se druila sa
prema njoi respekt. Magnetoskopski snimak cijele dove u Reada iz
Sarajeva.
365
) ogolj , istina, ovo pripovijedanje pripisuje Merdan-kaduni, no svi ostali su saglasni
da se odnosi na
118
metnuti hediju. Hama/ je sve to izvrio. Poto se raziao svijet vezir u krpi pod
i/tetom svoj te s pih i muh ur. Naredio je da mu odmah dovedu hama/a. Na vezirovo pitanje
hama/ da muje ta i ta ena poslala ono u krpi. Vezir pozva ali ona odgovori
neka joj vezir, ako je treba. Vezir je doista i doao Ona mu ,. Eto,
pokazala sam ti keramet. A onu misao s kojom si doao, mora odbaciti. Ovde u Bosni ima
mnogo dobrih ljudi. Dobro se vladaj." To je sve snano djelovalo na vezira. Ne samo da
nije zulum, je bio za Bonjake jedan od najboljih vezira.
Drugu jednu verziju ove iste zabiljeio sam u aprilu -1980. od 72-godinje
koja ivi u a ona juje od svekrve M ulije ko jaje
(umrla u 86. godini ivota).
ove glasi isto kao i u prethodnoj verziji, samo to se ne spominje da bi
paa izgubio jo i muhur. Dalje se kae kako je pau .. malo i veliko" na Kozijoj

37
) Izala je i ko jaje bila uferedi. Kada je pokraj nje naiao paa, ona
mu dobaci: .. Ono to si naumio u Bosni Paa pogleda nanu uferedi i bi mu
odakle da ona zna, da bi on neto naumio. Alijo} nita ne produi do u
konak na Bistri ku. U konak bi dolazili pai prvaci, ali svijet tu nije imao pristupa.
pozove Me hagu (koji je posluivao i mu da ode do pae u konak i
odnese mu neto u krpi zamotano. Neka ono to je u krpi zamotano gurne negdje, ali tako
da vezir to vidi. Ni Mehaga nije znao ta je u krpi Protivio se da ide pai, jer gdje on
prvake. mu Kap sam ti rekla, ti Meha ga je poslua. Doavi u
konak v'idje gdje paa sjedi ujedno} odaji, pred kojom je bila druga odaja, ali su vrata koja
su dijelila ove dvije prostorije bila otvorena. Nije ulazio u vezirovu odaju u onu
prednju. Kad gaje paa pogledao, on metnu iza jastuka onu krpu i Poto se prvaci
razili, paa digne jastuk. Na veliko tu u krpi zamotan tespih, onaj isti
koji mu je pao u more. Paa odmah pitati da li itko zna onoga to je metnuo iza
jastuka zamotanu krpu. Rekoe: ga kako prolazi (na
putu iz u Paini ljudi ga e na i privedoe pai. Meha ga
da gaje jedna nana natjerala da gurne iza jastuka onu krpu, ali da vie nita ne zna.
Paa na to: .. Reci toj nani neka mi Mehaga kaza sve to se dogodilo, a
na to ., Neka paa meni, ako me treba". Paa na to uzjae konja pa
pravo Upita je odakle joj njegov potonuli t esp ih. Ona .. Odustani od
one zle namjere koju si imao prema Bonjacima. Ako moe togod dati onom to ti
je te sp ih ostavio iza jastuka, jer je siromah i ima male djece". Paa se pokaja i odusta od
svojih zlih namjera, a Mehagi dade nekoliko dukata.
Od ovog s vezirom se nazivala To za to jer se
"pro kazala" i evlijaluk joj postao (jasan) (po hadi Mustafe Beglera, koji
je umro 1964.).
38
)
je, kako se evlijaluk stekla tako to je imala mua pijanicu koji
bi dolazio pijan u kasno doba pa bi psovao i tako uznemiravao komiluk.
"Uzmi bi tojagu i izmlati Da bi ga udobrovoljila, kako ne bi psovao i
17
) Bio je - koji spominje i Baeskija - da se vezir i pozdravljao (stajalo mu se . na
selamu") na Kozjoj gdje bi tom prilikom bile O tome govori i Jovo N.
u svojim (Jovo N. Iz prolosti Sarajevske i Bosanske. Bosanska Vila
1886. , str. 41).
11
) U islamskoj hagiologiji razlikuju se avamske i havaske evlije: jedni koji se ispat (potvrdili)
pokazivanjem (keramet) i ljudi to osjetili, i drugi, koji vide a to kriju: dok je iv(hajaten)
smatra se dobrim no ljudi ne znaju daje evlija. Gaj b (skriveno) treba da ostane gaj b.
bi po ovoj podjeli spadala u kategoriju avamskih evlija.
119
uznemiravao susjede, bi ga na najljepi stavila
pred njega, a tap omotaj pamukom, da ne bi nauljao ruku dok ju je tukao.
Na ovakav postupak ukazivalo se kao na uzor strpljivosti (sabur) u
braku. Govorilo se enama: "utite (kad vam neto nije pravo na mua) ako
mertebu (stepen) ja li nalij te vode u usta, neka vam je na
hateru (pameti)". (Hali da hanuma Goro).
Na ovaj kult elio se koristiti i sa pozicija supremacije mukarca
nad enom.
Pripovijeda se i o drugim taumatolokim demonstracijama
Od stare M ulije njena nevjesta zapamtila je predaju kako je
jednom prilikom pozvala komiluk da joj na Sjedila je s
konama, ni vatre nije bilo naloene, pa su se kone u sebi pitale zato ih je pozvala na
a nigdje traga bilo kakvim pripremama oko Odjednom se na neobjanjiv
u rukama pojavila pervazlija veliki bakreni pladanj) sa
jelom u sahanima i sam unima koji se istom puili. Zene, shvativi ovo kao keramet- jer
jelo nije nitko donio sa strane - samo su se zgledale, a onda pristupile
Pripovijeda se i to (isti izvor da su jednom sjedile ene u a bilo
je zimsko doba. U jedan mah otvori prozor pa uskide svjee rue i dade
prisutnim da ih miriu.
Za se kazuje i to da je prilikom jedne popravke damije u
rukom vodu iz Miljacke i davala je majstorima (udaljenost koji
nadvisuju Miljacku najmanje 500 metara) Fatime iz
1906.).
Preostaje da navedem jo jednu narodnu predaju o koju sam od
Mufida iz Sarajeva. Smisao joj je da pokae, kako je svojim
krijeposnim ivotom postigla da nadvlada i ono, to joj je sudbinom bilo Po
toj predaji su, kad je umrla, spustili u grob, ali se tijelo samo od sebe podiglo
i vratilo pokraj iskopanog groba. Prisutni ljudi su bjeati, a jedan ih je zaustavio
i rekao: "Odbrojte se i uhvatite ruke. Sad idite za mnom i svi je
te. " Tek kad su je mogli su je ukopati. Onaj je objasnio da
je da bude kurva. Ona je, svojim duhovnim uzdizanjem
postigla da bude ejh i dobri. I dn k je nije (ovako
ljudi , zemlja je nije htjela da primi.
Poslije popis anonimusa navodi kao mjesto
grob Merdan-kadune na Bakijama. Napominje daje poznata. I Kalabin popis uzima u
obzir grob Merdan-kadune ("na tepi kod za koju kae da je keramet-
sahibija, tj. da je posjedovala kerametske (taumatoloke) sposobnosti. Lokacija na
tepi - uzviici kod - ne razlikuje se od lokacije kako je u prvom
izvoru, jer su Bakije zapravo "uzviica kod
Za grob Merdan-kadune na Bakijama i sada se zna. Dobro je Ima i
natpis sa imenom Merdan-kadune. Iz natpisa se vidi daje preminula 1107. (1695/6.)
godine.
Za Merdan-kadunu, kako je to zabiljeio Read "postoji vjerovanje da
pomae nerotkinjama"; radi toga njezin grob mnoge ene nerotkinje "koje
vjeruju da im Merdan-kaduna pruiti i blagosloviti eljeni plod."
39
)
Upada u da je kult Merdan-kadune bio razvijen i u mukaraca.
19
) R. Legende o sarajevskih grobova i turbeta. Jugoslavenski list , 3. marta
1940., str. 9.
120
Bio je jo i poslije prvog svjetskog rata, da su i mukarci dolazili na murad
na Bakije, gdje je grob Merdan-kadune, prije sabaha. Spominje se da je Meha ga
Misira tom prilikom sabahski ezan na gornjoj gradskoj kapiji, a onda se sabah
klanjao dematile. Po sabahu bi se, poslije dove zikir Nakon toga bi dolazile
ene i donosile kahvu i razna jela, pa se


Po jednoj predaji, koju sam zapisao od Mujage Strika 1899., umro 29.1V
1980.), Merdan-kaduna bi spadala u havaske evlije. Po toj predaji za nju se nije znalo
da je evlija sve dok nije umrla. Evo kako glasi ta predaja:
Neki Sarajlija otiao je na Na je izgubio novce, pa se nije mogao vratiti
Sav potuio se nekome, a ovaj mu da izjutra prije sabaha pred
Bejtullah. Posluao je savjet. Doavi tamo, iznenadio se, ugledavi Merdan-kadunu.
Potuio joj se i izloio svoj hill (stanje). Merdan-kaduna mu da joj stane na desnu
nogu i zamiri, a o tome to se dogoditi da ne kae nikome dok je ona iva. Hadija
postupi kako mu je rekla Merdan-kaduna. Stane joj na nogu i zamiri, a u isti mah se
u Sarajevu. Ali kako je stigao u Sarajevo mnogo prije ostalih hadija, Sarajlije mu se
rugale da je .. piman-hadija" (odustao od hadiluka). Govorilo se da se u nekom selu
pri tajio, prije toga razglasivi da toboe na hadi/uk. Vratio se ranije, a da nije dobro
kada hadije natrag s be. Ipak hadije, kada se vratie, da
je bio na On je, utio o Merdan-kaduni sve dok nije umrla. Kada je
umrla, klanjata joj je denaza pred Ali-painom damijom, jer je stanovala negdje u
oblinjoj Gorici. Onaj hadija to mu je Merdan-kaduna pomogla, poto se klanjala
denaza, sprpi tabut Merdan-kadune na glavu i sam je odnese na Bakije (oko 2 112 do 3
km). Bio je krupan Dematlije se tome i prigovara/e da je to nepropisno.
Onda im on objasni to je doivio sa Merdan-kadunom.
Po nekim drugim p anjima reklo bi se za Merdan-kadunu, daje ipak bila avamska
evlija, jer svoj ev/ija/uk nije krila. U usporedbi Merdan-kadune sa zapaa se
kongruentnost u pripovijedanjima o jednoj i drugoj (klanjanje na uz istovremeno
izbivanje u Saraj'evu, pomaganje porodi/jama). Kako je i Merdan-kaduni se
pripisuje ista sa painim tespihom, a i to da je ev/ija/uk stekla
(saburom). Jer i za Merdan-kadunu govori se da je kera met postigla poto je sve najgore
podnosila od mua koji je bio ter s naravi (prznica), pijanica i slabo snabdijeva o Ona
gaje trpjela na godine. juje tukao, a ona bi mu metni krpu u ruku na tap da mu se
ruka ne bi nauljala dok bi je udarao (Hadi Hafiz Smail Kad su o tome pitali
Merdan-kadun.u, ona je rekla: .. U mene je bio pjanac. Za vratima je bila to jaga.
Nikad ja ne bih postala evlija, da nije bilo te tojage. Ovo je (ovosvjetska)
batina, da bih u gajbu (skrivenom) napredovala." Tako je dervi Ahmet aga
objanjavao Ismetagi ogolju na koji je Merdan-kaduna dola do evlijanske
mertebe (stepena).
41
)
ena-dobra, po katalogu anonimusa, bila bi "vaizkinja bula"
Nefisa kaduna. Prema tom izvoru Nefisa kaduna bila je bula,
enskoj djeci). Isticala se i kao propovjednik ("vaiskinja"), dakako u krugu ena.
40
) mukog Merdan-kadunina groba spomenut je i u legendi o Bijeloj damiji . -
Upor. Muhamed Sarajevske damije u narodnoj predaji II . Zbornik za narodni ivot i
Junih Slavena XXXII, l, 1939., str. 221.
41
) U istom smislu pie o Merdan-kaduni i Seid M. u . Iz narodne tradicije sarajevskih
muslimana" (Islamski Svijet IV/ 133 od 15.III 1935, str. 6). ovim povodom kae: da ena
moe postati evlija za 40 dana, a mukarac ne moe ni za 40 godina."
121
Njezin grob koji se bio je na Velikom grebju. Pod tim nazivom poznato je
groblje vie Niana na Hridu.
Nefisa-kaduna iz popisa anonimusa vjerojatno je sa Sitom
Nefisom iz kataloga odnosno Sitom Nefom, kako na jednom
mjestu naziva Situ Nefisu.
42
)
Grob Site Nefise R. lokalizira "iza Bakija" (isto dakle groblje gdje je
ukopana i Merdan-kaduna). da je pohlepa runa osobina, nastavlja:
"Zato oni koji ele da im se 'gladne zadovolje s onim to im je sudbina dodijelila,
mali, sa zemljom sravnjeni Nefin grob iza Bakija, koji je radi te svoje osobine
i dobio ime: Grob site Nefe."
43
) Ovaj se grob moe i danas identificirati. Nalazi se
podno groba Behai efendije (umro 1938.) na Bakijama. Niani su joj dobro
utonuli u zemlju, a imaju kerametske znake ("udubine poput findana") .
Pro izlazilo bi dakle da postoje dva kultna mjesta s imenom Site Nefise: jedno na
Nianu, a jedno na Bakijama.
Pa i prema historijskim izvorima bile bi u Sarajevu dvije Site Nefise: jedna koju
spominje anonimus, a druga koju spominje u Sarajevu 1660. godine
putopisac Evlija Pod rubrikom Anegdote zanesenjaka Evlija
spominje u Sarajevu Abdi biju i Deli N isa kadunu. Za nju kae da je vidovita.
"Ona je nadahnuta otkriven jem i zanesena, ali dobra i ena. etala bi kao da
je gluha i nijema. "
44
)
Iz ovog opisa Evlija ne bi se za Deli Nisa-kadunu moglo da bi kao
"gluha i nijema" te ena sa enormnim ponaanjem pripadala nekoj
organiziranoj dervikoj grupaciji vie odaje impresiju ene sa
osobinama, jo za ivota poznate kao evlija. Ima osnove da se pretpostavi da je
ukopana na Bakijama, za to jer se pouzdano zna da je druga Sita Nefisa,
"vaizkinja-bula" ukopana na Velikom grebju.
O nekoj Siti Nefisi ima jedna zabiljeka u jo nenumerisanim fragmentima jednog
djela o fikhu, koje se u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu (na to me
je upozorio bibliotekar Biblioteke Mahmud Na jednom listu tog djela,
otac Site Nefise zapisao je da mu se 25. dem. II 1165.
dana 10. maja 1752. Iz druge jedne zabiljeke na istom listu saznaje se da je imao
osamnaestoro djece (tri put mu se rodili blizanci). Dalje je zabiljeio da mu
stanuju u selu Gole (Gole-Komar, Travnik?), a zabiljeio je da je datum izgradnje
damije u Goleu godina 1166. (1752).
Neuvjerljivo bi bilo da bi ova Sita Nefisa, 10. maja 1752. bila sa
vaiskinjom- bulom Nefisa-kadunom, ali ijednu takvu misao ne treba odmah odbaciti.
Ako jeste, onda bi Vaiskinja- bula bila po svoj prilici porijeklom iz sela Golea, gdje su
joj ivjeli a otac, postigavi naobrazbu (to to dokazuje da je bio u
stanju sluiti se i pisati turskim jezikom) vjerojatno se nastanio u Sarajevu. Nefisa bi,
ako bi se potvrdila ova pretpostavka, ivjela i djelovala u drugoj polovici XVIII

Ipak sam mnogo vie sklon stanovitu, da Sita Nefisa, 1752. nije
sa Vaiskinjom-bfilom. Za biljeka iz rukopisa u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u
Sarajevu i u tom doprinosi da se objasni fenomen Site Nefise u Sarajevu. Ako je
naime osim dobre pod imenom Site Nefise postojala jo i ova, 1752., onda bi se
122
4
2) S. M. ibidem, str. 6.
0
) R. ibidem, str. 9.
44
) Evlija Putopis. Prevod, uvod i komentar napisao Hazim Sarajevo 1967 ., str. 117.
moglo da je bilo da se u XVIII nadijevalo ime Sita Nefisa,
popularnosti kairske Sitte i Nefise (ali i naih!). Ona je u sarajevskoj
sredini postala sita, u smislu nae sit, onaj tko se najeo. Arapska Sittei, od
Sejjidi, kojom se pripadnost rodu, je
kao da je naa U istome duhu, i Sita Nefisa, ukopana na Bakijama, postala je
ideal za one koji su zadovoljni s onim to im je Allah dao. su joj se, kako je
oni kojima je elja da zatome glad prema ( ovosvjetskim)
dobrima.
je da enskim zijaretgahima Kalaba spominje i grob Kaimi-babine
ene u Kaimi-babinoj vekilhani. Ne navodi joj ime. Ova vekilhana je s
tekijom ejh Hasana Kaimije s desne strane Miljacke u Latinluku (nie
na mjestu gdje je za stare Jugoslavije bila Policijska direkcija, danas
javno tuilatvo i Centar za strane jezike).
Za ova naa razmatranja od vanosti je sam naziv vekilhana za tu tekiju, a nije
nevano niti saznanje, da se upravo u toj vekilhani (sigurno u njezinu dvoritu) nalazio
grob Kaimijine ene. Na prostoru od tekije do oblinje Abdulah-paine damije (na
mjestu dananjeg doma JN At
5
) bila su jo tri zijaretgaha: dob fi i delil iz M edine,
koji je ukopan u samoj tekiji oko 1780. godine, kao i grobovi ejhova Abdulaha i
Osmana.
Kaimijina tekija, odnosno preciznije, vekilhana, nastala je tako - kako su to
zapisali ejh Sejfudin Kem ura i dr - to je ejh Hasan Kaimija svoju za
stanovanje u ulici, gdje je pretvorio godine 1660. u tekiju. Oni tvrde
da je sagradio i obnovio i drveni most tamo gdje je most koji bi se prema
njemu prozvao e j hani ja dakle ejhov most, a onda je ovaj most u narodnom.
argonu kao ejtanija most).
46
)
Postavlja se pitanje zato bi Kaimija upravo 1660. ili 1664-1665. jo prije
izgnanstva u Zvornik (1682-1683) pretvarao svoju u Latinluku u tekiju. Tvrdi se
da je bio ejhi-mejdan Sinanove tekije
47
) i tu proveo halvet

(kaimen), pa bi
odatle potjecao i. njegov naziv Kaimija. Imao je svoj medlisi-zikr (ljude koji se ele
posvetiti zikru) u Sinanovoj tekiji pa kakvi su razlozi da osniva u istom mjestu jo
jednu tekiju, i to u vlastitoj Oznaka vekilhana, mislim, da rjeava to pitanje. Vekil
je naime ejhov zastupnik, a vekilhana mjesto gdje se obavlja zikir pod vodstvom
ejhova zastupnika. Kaimijin zastupnik u vekilhani u Latinluku smatram da je bila
upravo njegova ena. To se kao prije svega iz razloga to je ukopana
u dvoritu vekilhane, a to ne bi uslijedilo da nije posjedovala neku deredu
(stupanj) u duhovnom napredovanju, a i grob joj se kao dobroj Okolnost
da je tu ukopana dovodi je u ui odnos sa vekilhanom. Osim toga su ba sarajevske
45
) je o damiji Muhsin-zade Abdulah-pae, 1721 i 1748. godine. U 1792.
godini damiju je obnovio Mustafaga Hadi Belija. Ne zna se kada je nestala. Spominje se jo i 1812. u
jednoj vakufnami .
46
) Serbokroatische Dichtungen Bosnischer Moslims. Sarajevo 1912., str. XII.- U Sarajevskim
damijama, str. 253. Kemura postanak ove tekije datira u 1075/1664-65. godinu.
47
) Pojmom ejhi-mejdan se kada ejh ima tekiju odnosno mjesto gdje predvodi zikrom.
Moe se naime dogoditi da je netko ejh, a da nema svog mejdana (tekije, mjesta).
41
) H al vet je duhovna vjeba. Obavlja se uvijek uz odobrenje ejha, koji kako se
halvet vriti . H al vet osamljenje u odvojenu prostoriju (halvet) u koju nitko ne ulazi , osim s vrata osoba
koja dodaje hranu i dr. Halvet moe trajati tri , deset ili dana. Provodi se pri jednom strogom
reimu, pri kori suha hljeba i vodi. ejh odreduje virdove koji se
123
kaderije, kako vidjeti, zasnivale enske medlisi zikre. Iz ovoga proizlazi da bi
Kaimija, kao kaderijski ejh, u svojoj vlastitoj uspostavio preko svoje ene kao
svoga ejhovskog zastupnika vekilhanu za ene. Tekija u Latinluku bi- prema tome-
prije tekije na Hoinu brigu bila badijanska tekija.
Treba ukazati i na jo jedan drugi momenat: Kad se naime zna da je Kaimijina
ena ukopana u Sarajevu, a on kao tribun u dane gladi 1682/83. protjeran u
Zvornik, je pretpostaviti, da te godine Kaimija nije imao ene,jer bi
s njim otila u Zvornik. Kaimijina ena dakle 1682/83. nije bila ivima. U prilog
takvoj pretpostavci moe se navesti i predaja da je Kaimija, doavi u Zvornik, odsjeo
u musafirhani kod neke begovice, pa se s njom oenio (predaja od moga oca hadi
hafiz Demaludina, koji je umro 1955. g odine). Od Kaimijine porodice u Zvorniku
zna se za njegova sina (od prve ili druge ene?), koga treba uvrstiti u katalog pisaca
Bosanaca koji su pisali na arapskom jeziku. Do 1962. u Kaimijinu turbetu na
Kuli se jedna rukopisna rasprava iz oblasti gramatike, kojoj je kao
autor Kaimijin sin (rukopis, poklonjen predsjedniku UAR Nasiru, se
sada u Kairu).
49
)
Kaimijina prva ena, je grob postao zijaretgah, umrla je prema tome prije
1682-1683. godine.
se da je sa Kaimijine ene vekilhana u Latinluku prestala da slui
enama - derviima (pa je tada mogla biti osnovana badijanska tekija na Hoinu
brigu). .
U Kaimijinoj vekilhanijavlja se onda kao glavar popularni ejh ahin, ukopan u
malom groblju pod Panjinom kulom, do sada- kako se pogreno kao
ejh Sinanove tekije. eh ahin (Soko, a i kaderijskog reda Abdul Kadir
Gejlani je Bijeli soko, Bazi el-ebeb, Soko) - a ne Kaimija - podigao je ejhaniju
To se vidi iz jedne austro-ugarske karte, na kojoj je ucrtan ovaj most kao e j h
ahin most (eih ahin Briicke ).
Poslije 1697., a prije 1762/63. godine tekija je promijenila i usui (ceremonijal)
tako da je postala nakibendijskom. nije se izgubio kult Kaimijine ene, pa
je njen grob god. 1859/60. Salih Bajram Kalaha uvrstio u sarajevska kultna mjesta.
Sada bi preostalo da se jo osvrnemo na "Budalastu" Ajku, Havva-kadunu,
Bejan-kadunu i Fatu u dulafu, koje nisu prethodnim katalozima.
Naziv za Ajku "budalasta" ni u kom ne treba shvatiti kao da se radilo o
umno osobi, jer takva osoba po islamskoj hagiologiji ni ne moe biti
evlija.
50
) Drugi naziv za Ajku jeste Ajka.
51
)
Naziv "budalasta" je, po mome miljenju, korumpirana izvedenica od abda/,
bude/a. To je, po mutesavvifina, tesavvufskih znalaca, osoba produhovljena u
tolikom stupnju tla je svoja nefsani svojstva, tjelesne strasti, u potpunosti podredila
49
) Nije posve da je ovdje i o evladi menevi, sinu u duhovnom smislu.
so) Prema objanjenju poznavaoca sufizma, koji je i sam sufija, Fejzulah ef.
umno ne moe biti evlija. Budale su k'o hajvani, s tom razlikom to govore. Njima
vladaju instinkti, a ne Ono se pejgamberi odlikuju jeste vanredna bistrina, a to svojstvo
karakterizira i evlije. Duevni bolesnik - nastavlja - nije u stanju (niti je duan) obavljati ni
vjerske dunosti, npr. namaz. Nama se neki dob ft moe samo da je duevni bolesnik (budala), dok
on to stvarno nije. N pr. padne u dfezbu stanje kao znak duhovnog zrenja za prelazak u tarika t),
koja nam izgleda kao psihopatoloko stanje i iz dezbe se ne vrati. Moe se, kao npr. Jusuf-paa iz
opravdanih razloga pretvarati da je budala (po Baeskiji Jusuf-paa je meenu n, meczub ), a da to stvarno
nije.
s) S. M. ibidem, str. 6.
124
duhovnom. Spremnost za rtvovanje i vlastitog ivota za vie ciljeve dina, vjere, jeste
prilika da se pojedinac uzdigne na stepen abda la. Aikpaazade spominje kao pratioce
osmanskih vladara u njihovim vojnim pohodima Abda/ani Rum. To su - prema
Ktipriiltiji bile elitne sastavljene od boraca, koje su se opredijelile da rtvuju sebe i
da svoj ivot zamijene jednim krajnjim samoprijegornim gazilukom
(herojstvom). Onaj ko usluge dinu, pa je dostojan stupnja abdala, postaje
ridalu/-gajba (nevidljive hijerarhije erenlera). A svaki vremenski period (kut bi zeman)
ima svoje erenlere, koj!ma su trideset i tri abdala. Kada se broju abdala doda
sedam Jedi/era Krk/er (Cetrdesetoricu)
52
)
Prema ovoj interpretaciji "Budalasta" Ajka isto je to i Abda! Ajka. Dosljedno
tome sarajevskim badijanijama imali bi i ovu Ajku, koja se duhovno uzdigla na
stupanj abdala.
53
)
popularnost stekla je i Havva-kaduna. Ukopana je u nekadanjem
turbetu, sada grobovima pod vedrim nebom, u ul. Bistrik basamaci 28. Danas se ne
vidi enski grob, jer se navodno naao ispod temelja stambene zgrade, 1965.
godine.
Prema SO-godinje Hajrije se otac Mustafa zajedno
sa svojom enom Esmom brinuo o tome turbetu, ovdje su ukopani eh aban, eh
Ibrahim i Havva-kaduna. Za Havva-kadunu Hajrija kae da je bila pomajka, ali ne
zna da li eh abana ili eh Ibrahima ili eventualno obadvojice.
Mislim da je iz kruga porodice koja je ovo turbe mjerodavnije
od Kemurina pisanja, koje i ovom prilikom morati korigirati . Kem ura naime tvrdi
da su sa aban-dedetom ukopani 1285/1868. rufaijski eh Alija, a kasnije i njegova
ena. od toga da se bolje pamte nego li imena, nema razloga da se
odbaci Kemurino datiranje postanka aban-dedetova groba, i to "u vrijeme provale
princa Eugena na Sarajevo 1109 (1697)". aban-dede bi tom prilikom "poginuo u
svojoj ... i tu ukopan. " Ako je pak Havva-kaduna po majka aban-dedetova,
onda je ivjela u XVII
"sedam sestara" \)braja se i Be jan-kaduna. Pri tome se posebno spominje da
je sestra Merdan-kadune (koja je umrla 1695/96.), pa bi, s oslonom na predaju, tom
vremenu pripadala i Bejan-kaduna.
Kadija Muhamed ef. (umro 1957.), koji je imao imanje u Vinogradu,
tvrdio je da je Bejan-kaduna ukopana u haremu vinogradske damije. I Fatima
hanuma Goro (umrJa,J942.) pripovijedala je da je Bejan-kaduna ukopana u haremu
vinogradske damije, a i Almasa hanuma Kumain (umrla 1978.).
za njezinim grobom ja sam, zajedno sa Mehmedom
poznatim za islamsku epigrafiku, pronaao na jednoj hrpi kamenja u
haremu vinogradske damije jedan ornamentirani uzglavni nian koji je po
kako je modeliran derviki, sa enskom kapom. Nian je od mekanog kamena, koji je
poznat u narodu kao "vodeni". Ispod enske kape prikazan je u kojem je turuki-
a/ijje sa 7 di/uma.
Mislim da je to Bejan-kadunin nian s obzirom da je ukopana u vinogradskoj
damiji, a ne spominje se da bi tamo u ranije doba bila ukopana jo koja ena-dervi (iz
52
) o ridalul gajbu ortodoksija gotovo bez iznimke odbacuje. No bez pravilnog razumijevanja
o ridalul-gajbu teko je shvatiti i pojedinih mjesta u muslimanskom epskom pjesnitvu.
") sarajevskim zijaretgahima poznat je grob jo jednog abdala, Abdala Mahmuda Afika,
mevlevijskog ejha, ukopanog na glavici vie ehove Korije. ivio je krajem XVI i XVII st.
Poznat je i kao pisac.
125
novijeg vremena grob ene-dervia Behai ef. koja je traila da se
ukopa u istom groblju gdje i Bejafi-kaduna).
Ime Bejan-kaduna u dervikoj interpretaciji postalo bi tako to se ena
bejan (javno prokazala) kao evlija.
Bejan-kaduni se u ako netko ta izgubi, pa da mu
izgubljeno bude bejan (objelodani se).
54
>>
Posljednja koja se navodi "sestrama" bila bi Fata (Atifa) u dulafu.
U damiji Mokro-zade Hadi Sinan na (koja iz XVI
stoljeca) nalazi se navodno grob neke djevojke, koju jedni nazivaju Fatom, a drugi
Atifom (hipokoristik od Atifa je Tifa, a od Fate-Fatime Tima, pa je usljed
izgovora Tima i Tifa dolo do ovakve identifikacije). Neki je nazivaju i "ehit
djevojka u damiji" (Lejla
Mjesto koje se pokazuje kao Fatin grob je jedan dolaf (Sarajlije
izgovaraju dulaf) irine 82 cm, visine 108 cm i duine 142 cm, koji je u
prizemni prostor do zida ispod stepenica koje vode na musandaru (balkon iznad
ulaznih vrata) s lijeve strane od ulaza u damiju.
55
)
Damija je, uz vinogradsku, poznata po tome to se u nju ilo na murad, a kult
Fate je svakako tome doprinosio. Saime hanuma Karahoda me uvjeravala da bi kao
djevojka zajedno sa drugim djevojkama prala i prostirala damiju pa da bi
znalo "zatutnjati i zaklepetati", a to se kao da se javlja ova djevojka.
Prema tradiciji, koju sam od Hilmije Sarije, ova djevojka se zvala Atifa
(njemu je nepoznato da se spominie i kao Fata). Kada je princ Eugen popalio Sarajevo
stradala je i damija. Stavie, u poaru je izgorio i njen mujezin. Nije bilo
sredstava da se damija odmah napravi. Na to je djevojka Atifa dala svo svoje
ruho, pa se od toga obnovila damija.
Tradicija dakle vremenski determinira Atifu-Fatu u doba odmah poslije princa
Eugena, a to na XVIII st. Tradiciji bi se moglo povjerovati i ako se
ogleda spisak i stanje postradalih objekata poslije katastrofe napravljen 1112/1700-
170 l. U njemu stoji da je mesdid Mokro-zade Hadi Sinan pri neprijateljskoj navali
izgorio i da je ruevina. Iz spiska se vidi da je gro damija tada bio popravljen, dok
to nije sa Mokro-zade damijom.
56
)
Na ovaj tradicija se indirektno ,
Po drugoj verziji tradicije, koju sam zabiljeio od bule. Raife hanume
vojnici princ Eugenova soldateska) hvatala je i djevojke,
pa su poli i za Fata je poletjela u damiju i sakrila se u dolaf.
Vojnici put dolafa i otvore ga, da bi ugrabili Fatu, ali se kad je u dolafu
ne iako su vidjeli kada je unila. Fata se sakrila u dolaf, ali se gajb

54
) Postoji i Bajan kaduna (pogreno Bejan-kademi). Ona je paina Na snuje
vidjela kako vabe prelaze Savu i dolaze u Banja Luku i kako ona tom prilikom poginuti (radi se o
poznatoj bici 4. augusta 1737). Sanjala je kako su je ukopali pod njene Sve se to
obistinilo (obejanilo). S njenog groba .kod Ademage djevojke bi uzimale zemlju, metni je
pod jastuk, da bi usnile sudenika. Zemlja kao s groba utog hafiza u Sarajevu) morala vratiti (npr.
Muhamed Hilmi Iz muslimanske folkloristike, Razgovor na sijelu. Behar IX/16, l I 1909, str. 248.
55
) U dolafu je improvizirana po duini minijaturna kubura. Vrata su zastakljena staklom ovalnog
oblika, pa kada je unutranjost dolafa osvijetljena vide se konture kubure.
'
6
) O tome popisu raspravlja Zejni! u ovom svesku Anala.
126
Po ovoj drugoj, verziji, dolaf dobiva jedan drugi smisao. Nije grob. Ni
po islamskom konceptu - prema kojem grob ne moe biti u damiji- na ovom mjestu
ne bi mogao biti grob.
57
)
Dosadanja razmatranja o badijanijama odnosila su se, s izuzetnom bada-
kadune na Ilidi odnosno Blau ju, na Sarajevo, pa se postavlja opravdano pitanje, da
li je i u drugim dijelovima Bosne bilo badijanija, odnosno da li ima bilo kakvih
tragova koji bi na njihovo djelovanje.
Dok se ne izvre detaljnija ispitivanja u sam da skrenem panju na
dva indirektna podatka. Jedan se odnosi na Donju Tuzlu, a drugi na Mostar.
U Donjoj Tuzli javlja se dobrotvor pod imenom Hadi Bade-
kadun, medrese.
58
) O njoj ne bi znali nita, da nije dobar poznavalac kulturne
historije islama, prof. Abdurahman Adi! o tome ostavio jedan
podatak. On je u objavljenom 1952. godine govorio o muslimankama u
javnom ivotu Bosne i Hercegovine. Nakon to je konstatirao da su se muslimanke u
nas u tursko doba slabo isticale u javnom ivotu, kae: "Iz toga doba u Tuzli su
poznate Hadi Bade kad un, koja je u Tuzli podigla medresu i ostavila vakuf e za
njezino izdravanje te Amber ha tun, koja je podigla mek te b i damiju i ostavila vakuf
za iste. O ivotu ovih ena" -zavrava "nije nita poblie poznato".
59
)
Medresa Hadi bade kadun postojala je uporedo sa Behram begovom
medresom, koja je "ponovno i oivljena" na samom XIX
Nije poznato koja je od ove dvije medrese starija. Jedna od ovih medresa spominje se u .
oktobru 1674. u izvjetaju biskupa kao "Collegium impiorum Softarum".
Medresa Hadi Bade kadune bila je locirana pokraj Poljske kapije, dakle u samom
centru stare Tuzle. Jo do 1898. u njoj je Ahmed Lutfi


Postoje, na koncu, a posteriori, i izvjesne indicije o badijanskom
djelovanju u
U ovome pravcu je instruktivan jedan novinski napis,
61
) u kome stoji i ovo:
"enske tevhide i zikir su hode (u Mostaru se ne kae eni bula, nego
hoda, za razliku od hoda-mukarac). U prijanja vremena, dok su postojali enski
nereformirani mektebi gdje su djecu hode, prije podne su se
okupljale ene i enska djeca, nekada i cure. se najprije Jasin, Hamim
(Duhan), Feth, Vakia, Mulk, Rahman, Am me, posljednja tri ajeta sure Bekare i sedam
ajeta ehidellahu ennehu, Kulillahumme malikel-mulki. Iza toga se zikir
veliki tespih tekbira i sala vate s Ajetel Kursijom, a onda se hiljadu puta La ilahe
illellah, iza se poklanjao kiraet i zikir za duu Alejhisselamu, ashabima i Hasani
Basriji."
Dervi ka usmjerenost ovog tevhida vidi se po evokaciji Hasani Basri je, Hasana iz
Basre (642-728.), jednoga od tabiina, kojega neki derviki redovi - konkretno
") Jedna tradicija o Fati u dulafu objavljena je u Zborniku za narodni ivot i Junih Slavena
XXX, sv. 2, 1936., str. 232.
58
) Ipak nije da bi Hadi Bada kadun moglo biti samo vlastito ime. Nije spomenuta ni u
katalogu zijaretgaha sandaka.
59
) A. Adil Muslimanka u domu i javnom ivotu kroz istoriju. G. VIS-a III, 8-12, a ug. dec. 1952,
str. 229.
60
) Upor. tuzlanski Hikmet V, br. 55 , 14. I 1934., str. 206.
61
) A. H. Mostar izmedu dva ejha. Preporod VI 21 (124), l. novembra 1975.
127
mevlevijski i kaderijski- uzimaju odmah poslije imama Alije na svojih silsila.
62
) A
u Mostaru treba upravo najprije pomiljati na mevlevizam. Zna se da su od 1601.
godine, a moda i ranije, u Mostaru postojala jaka mevlevijska uporita. Nije
da na putu mevlevizma nisu ni ene mnogo zaostajale za mukarcima. No
spomen Hasani Basrije doputa, ostalim, i o kaderijskoj
usmjerenosti Mostarkinja. I u kaderijskoj silsili, npr. ejh Mehmeda, ejha Sinanove
tekije, se ime Hasana iz Basre, odmah poslije halife Alije.
Ako bih pokuao rezimirati do sad iznesene podatke koji ukazuju na postojanje
dervikog usmjeravanja i okupljanja ena u Sarajevu, a moda i u ostaloj
Bosni, mislim da je nesumnjivo da se jedan ovakav pokret dobro afirmirao.
koju sam uspio sakupiti uglavnom je etnografska, no ni u kom manje
historijski uvjerljiva. Brojne tradicije o Merdan-kaduni, Sitoj Nefisi itd.
pokazuju da to nisu nekakva mitoloka niti legendarne iz dalekih
islamskih zemalja, istaknute ene koje su na djelovale u naoj
sredini . O njima se razvio, prije svega enama pravi kult, koji se u
grobova ovih ena, tevhida, poklanjanju fatiha, radi
ispunjenja elja (murad), lakeg poroda, i sl. Nisam, dakako, pozvan da
ulazim u pitanje doktrinarne opravdanosti svih tih izljeva ove pobonosti.
Radilo se u svakom o enama, duboko odanim vrednotama islama, koje su, u
tenji za pribliavanjem Praizvoru, svojom u vrenju dobrih djela,
i odricanjima kod svojih suvremenika izazivali duboki respekt, pa su,
jo za ivota i nakon smrti proglaavane dobnm. Ja bih dodao i to da se ove ene
nisu odlikovale samo jednim visokim stupnjem duhovnosti, su razvijale i
prosvjetiteljsko djelovanje. da Baeskija za jednu od bad-kaduna kae da
je "poznata hoda", Nefisa-kaduna je "Vaizkinja bula", Bade-kadun u Tuzli osniva
medresu, a u Sarajevu vakuf.
Iza ovih bada kaduna stajala je vjerojatno iroka masa pristaa i simpatizera
badijanskog pokreta. Jo u doba dva rata uspomena na ene-badijanije bila
je iva. Uivale su velik respekt, kod muslimanskog enskog svijeta.
Donekle se moe i vremenski determinirati djelovanje badijanija. Kao prvi
organizacioni moe se uzeti osnutak vekilhane u Latinluku, a to je bilo negdje
oko 1660. i 1665. godine. Posljednji poznati historijski zapis o jednoj bad-kadunije iz
1767/68. godine. U tome vremenskom rasponu od ravno jednog mislim, pada
najvanije djelovanje badijanskog pokreta. '
Treba da se kae i o tome u se sastojalo badijanija, njihovi obredi i
njihovo djelovanje.
Sam naziv u ovom pogledu moe malo s obzirom daje mijenjao
Pa ipak gotovo kao sigurno moe se uzeti da su se pod pojmom bad-kaduna u XVII i
XVIII st. u nas podrazumijevale ene koje su s.e u asocijaciju badijanija,
ena-dervia.
63
)
62
) Upor. silsilu (duhovnu genealogiju) str. 520-521 u djelu Muradgea d'Ohsson, Allgemeine
Schilderung des Othornanischen Reichs. Zweyter Theil. Leipzig 1793; dalje Cl. Hliart , Les saints des
derviches tourneurs. Torne deuxierne. Paris, 1922. str.t432.
63
) Sve do danas irna u Sarajevu i drugim centrima, a ranije je bilo mnogo vie, muslimanki, koje se
priznavale pripadnicima pojedinih dervikih redova. Kaderijski dervi Mujaga Strik (1899-1980.) sluavao
je kako je negdje pred okupaciju 1878. u Sinanovoj tekiji neka ena imala svoj i dube. Za nju se
govorilo da je zajedno sa mukarcima- kaderijarna pristupala u haiku gdje se obavljao zikir.- Jedna ena,
128
Kakva je to bila asocijacija mislim da proizlazi iz jednog dokumenta, datiranog
sredinom zilhideta 1168., odnosno krajem septembra 1755. godine. Taj dokumenat je
hilafetnama e j ha sarajevske Sinanove tekije Hadi Mehmeda sina Hasana es-Sekkak
Bosnevije, popularnog eh Mehmeda kojom svoga sina Abdulkadira i daje
mu instrukcije za ejhovski poloaj u Sinanovoj tekiji u Sarajevu (na koji nije nikada
nastupio).
64
) Gotovo pri samom kraju hilafetname ima i ovo mjesto:
.,Spomenuti e j h uvodi t u zikr (tal kin i postavljati na sedadu one koji su
dostojni, i to prema svome moe da odabere i postavlja i pobone
ene, one koje su na pravom putu, koje vole Abdul Kadira Gejlaniju. Uzet od njih
ahd (zakletvu), a one koje ne budu dostojne svrgavat I dozvolit pobonim
enama da one uspostavljaju tarikat, koga one a i smjenjivat (koga one
Ovo im je dozvola ... "
ovlatenje Abdul Kadiru, koji ga naslijediti poslije smrti na poloaju
ejha Sinanove tekije, ejh Mehmed je posebno ovlastio Abdul Kadira da, po svojoj
diskrecionoj ocjeni, prim<.. u tarikat kandidate, i to je za nas od
posebnog interesa, da uspostavlja tarikat i enama. Nema sumnje da ejh
Mehmed nije bio prvi koji je u tarika t uvodio ene, je nastavljao tradiciju Sinan ove
tekije koju je prakticirao on kao i njegovi prethodnici. Ovo u tarika t
je u dervikim redovima zvanim ta/kin (ili talkini-
zikr) i bejat (ili ahdu-bejat). To je ono to se u dokumentu jo i izrazom
postavljenje na sedadu, odnosno na post. se sastoji u tome da ejh i
kandidat najprije klanjaju dva Poslije toga sjednu jedan spram drugoga, u
nas na ovnovsku koicu (sedada, post, se koljenima. Pristupa se
talkini-zikru tako to se tri puta izgovara Lailahe il/ella h i ajeti, a prethodno
se zatvore Prvo e j h, a za njime kandidat, ali tako da ejh njegovo Po
tome kandidat polae zakletvu (ahdu beja t) uz rukovanje sa ejhom (mubajea). Na kraju
ejh dovu, a poslije toga kandidat ljubi u ruku ejha.
Onaj koji je obavio talkin i beja t dobiva od ejha inabu ili izunamu u pismenom
obliku u kojoj mu ejh ta dnevno (vird).
Prilikom talkina i beja ta kod enskih kandidata, koljena se ne dodiruju, a umjesto
rukovanja ejh i kandidat stavljaju svoje desne ruke u posudu vode, ali tako da im se
ruke ne dodiruju.
Polaganjem bejata derviki kandidat postaje murid.
Ceremonijal je gotovo isti i prilikom murida u ejha s time to se
izostavlja bejat (koji se daje samo jedanput). Pretpostavka je za to napredovanje u
tarikatu putem duhovnog usavravanja, izobrazbe i odanosti.
Trebalo je, mislim, dati ova objanjenja da bi se ocijenio obim ovlatenja koja su
imale badijanije. ejh Sinanove tekije je taj koji je postavljao kao svoje vekile
imenom Hanifa, unuka ejh Husejn-babe (umro 1799.) bila je dervi u nakibendijskoj tekiji u
(Refik M. Nakibendijska tekija u dematu Tuzla 1976. , rukopis,
str. 27). Meni je SO-godinji Fikrija eh sin mevlevijskog e j ha Ruhi efendije, u januaru 1980. da
je njegova nana, ena Fikri-dedeta bila mevlevija; stanovala je s muem u tekiji. emsa hanuma
rod. (umrla 1937.) . od djetinjstva je u tarikatu". Njezina Sadeta
iz Visokog (umrla 17 .l 1980.) imala je inabu (ispravu o pristupanju u tarika t), koju joj je
izdao nakibendijski ejh Abdulatif ef. (umro 1952.); inaba joj je prigodom ukopa stavljena na
prsa i s njom ukopana. Meni je 77-godinja Saima hanuma Karahoda u maju 1979. govorila daju je otac
.poderviio" jo dok je bila djevojka. Tarikatu pripadaju i dvije aktivne b ii le: hadi hafiz Saliha Leto i hadi
Rasema uveo ih je u tarikat hafiz Sabit ef. Zaimi, muderis iz
64
) Original hilafetname u Istorijskom arhivu grada Sarajeva, orijentalna zbirka pod l/2. Prijevod
hilafetname izvrio mi je Fejzulah
9 -Anali
129
(zamjenike) bad-kadune pobonih duhovno uzdignutih simpatizera
kaderijskog reda. Od njih se uzimao ahd. Ove su ene - vekili uvodili u tarika t druge
ene po svojoj slobodnoj ocjeni. Ne kae se da ene- vekili uzimati od ena i
ahd. To je vano napomenuti s obzirom da je u praksi bilo da je ejh -u
naem enski vekil - bio ovlaten da uvodi u tarikat putem talkina muhibbe
(simpatizere), bez ovlatenja na polaganje zavjeta (abda). Moda je to bio i sa
sarajevskim (i bosanskim) bad-kadunama. Bad-kadune bi bile samo transmiseri
ejha Sinanove tekije i derviki orijentininih ena, analogno praksi iz
Muhamedova doba, kada su ene poput Hatide i drugih "majki vjernika" bile
transmiseri u vjerskoj indoktrinaciji Muhameda i ena koje su primale islam.
Kako je praksa odabranih pobonih ena, koje su onda dalje
enama uspostavljale tarikat, bila statuirana u Sinanovoj tekiji, a to koincidira s
pojavom ena-dervia-badijanija, mislim da je da je sarajevskim
badijanijama Sinanova tekija bila tekija (asi tane). od presudne je
vanosti da su sarajevske badijanije imale, kako smo vidjeli, svoju tekiju. Vekila
tekije postavljao im je i smjenjivao ga ejh Sinanove tekije.
Sa ovakvom jednom praksom, mislim, da je ejh Hasan Kaimija
osnivanjem vekilhane u svojoj u Latinluku pod vodstvom svoje ene. Ubrzo je
zatim osnovana badijanska vekilhana na Hoinu brigu. Na badijanske tekije u
ovo doba mogla je stajati Merdan-kaduna, a poslije njene smrti 1695/96. druge bad-
kadune.
U kontekstu ovih elim.jo neto napomenuti o motivima o
badijanijama te o badijanskom simbolu.
Kao to proizlazi iz u pripovijedanjima o sarajevskim bad-
kadunama se ponavljaju dva motiva: jedan je ono to 'Goldziher naziva
"brisanje distanci" (suppression des distances)
65
), u sufijskoj terminologiji tayy mekan
(smota vanje, savijanje mjesta), pri se da se ne moe biti prisutno
u isto vrijeme na dva mjesta, ali moe na jednom, a duhovno na drugom mjestu.
ili i duhovno na drugom mjestu. To je raireni hariki u
islamskoj hagiologiji.
Drugi ponavljani motiv, o eni koja doputa da je mu i zlostavlja, pa mu to
ona tavie olakava pamuk, krpu ili pekir na tap da ne bi nauljao ruku
ili mu sama usijeca i donosi tapove kojim je nema temelja u tesavvufu. Spadao bi
u tzv. hurafu, isprazne izmiljotine. To, ne da se tako neto
jednoJ od doista nije pa se onda prenijela i na karikirano, a
to se uzimalo kao primjer strpljivosti, sabra. A strpljivost je vrlina koja je posebno
istaknuta u kodeksu tesavvufskog morala.
66
)
Tradicija o eni koju mu zlostavlja, a ona mu to olakava se u
svojoj strpljivosti, mogla je biti inspirirana i motivima o muevima u ulozi, koji
strpljivo podnose zlostavljanje od strane svojih ena i postaju evlije . . Najpoznatiji
takav motiv zastupljen je u Mesneviji Delaludina Rumije (1207-1273) u o evliji
Hasanu Hrkaniji.
67
)
6
') Goldziher, ibidem, str. 175-6.
66
) Upor. Ahmed Zariti-baba, Zbirka savjeta i uputa. S turskog preveo, predgovor i napisao
Adem Sarajevo 1390-1970., str. 54-55. - U motivima svjetske usmene knjievnosti po
sistematizaciji Thomsona (pod S 410) zastupljeno je ene, ali motiv koji se pripisuje djulbadama
nije registriran. Upor. Stith Thomson, Motif-Index of Folk-Literature. Copenhagen 1955, II izd . .
67
) U Mesneviji je zgoda, kako je neki putovao mjesec dana da bi vidio i sastao se sa
evlijom Hasan Hrkanijom. Doavi napokon do Hrkanijine nije ga tu zatekao. Hrkanijina ena
130
Napokon da kaem nekoliko i o badijanskoj simbolici. Pri tome
upozoravam na dva niana (nadgrobna spomenika) na osnovu kojih se, mislim, moe
s razlogom pretpostaviti da su badijanije - analogno drugim derviima - imali svoj
simbol. Bio je to stilizirana rua (rozeta), koja se vjerojatno vezla, odnosno
postavljala na kapi koju su nosile badijanije, a onda je to preneseno na niane. Kako
je izgledala ta badijanska kapa lijepo se vidi na nianu u vinogradskoj damiji za koji
mislim da pripada Bejan kaduni (vidjeti sliku). .:
kod dervia u obliku je krunice; nekada je to pletenica u formi krunice.
Prva krunica, vanjska 18.000 svjetova ("on sekiz bin idem"), koji
minijaturu Univerzuma.
68
) Druga krunica sa 12 (ili 7) sastavnih dijelova 12
odnos?o 7 dervikih redova (turukia/iyye =visoki tarika t). ua krunica
a/i-aba, odnosno eh/i bejt, hamsei ali aba (Muhamed, Alija, Hasan, Husejn, Fatima).
u krunici predstavlja Vahdeti vudud (Boije jedinstvo).
Na ovaj koncipiran je i kod


Na anonimnom badijanskom grobu na Ravnim Bakijama (pokraj Site Nefise)
prezentiran je u formi rozete sa savitim trakama (Wirbelrosette). Tih traka je
dvanaest (dvanaest diluma-tarikatskih iareta).
Bit da su po koje su imale na kapama bad-kadune u nas nazivane



obasula je najgrubljim pogrdama i Hrkaniju i gosta. Gost ipak saznade da je Hrkanija otiao u umu po
drva, pa u tom pravcu krenu. Brzo je ugledao sa bremenom natovarenih drva gdje jae na lavu, a u
ruci mjesto kandijom - zmijom. Bio je to Hrkanija. Upitao ga je tko mu je ona ena zebanija
(paklenska adaha). Hrkanijaje odgovorio daje to njegova ena, ali daje nije strpljivo podnosio, ne bi jahao
na lavu niti bi ovaj zmiju) bio u njegovoj ruci.
Vrlo je popularna i (koju sam vie puta ostalim i od Fatime hanume rod.
o dvojici dervia u pustinji, kojima se pridruio i pa su ostali bez hrane. U to je jedan
od dervia neku dovu i hrana se pojavila. Drugi dan je dovu drugi dervi i oni se opet
nahranili. dan rekoe derviu, koji se pridruio onoj dvojici, da je njegova reda da dovu. On
da ne zna kakva se dova pa da bude usliana i da tako dobiju hranu. Ova dvojica kazae mu:
smo da ima jedan veliki mazi um kojemu se zulum, ena Ide dotle da mu
stavi tekne (korito) na i tako pere haljine. Kad smo molili Boga da nam podari hranu, zaklinjali smo
Boga tim mazlumom da nam poalje nafaku. to dervi! - a on je bio taj mazlum, svojim
saputnicima: "Odoh ja da i dalje trpim zulum ene. Mogao bih izgubiti evlijaluk, koji sam stekao,
ako budem daleko od
Ovo je zapravo varijanta legende koja se pripisuje glasovitom turskom pjesniku - mutesavvifinu
J un uzu Emre ( 1240-1320). Po toj legendi Emre je trideset godina sluio svogaejha Tapduka Emrea, ali je u
jednom momentu, napustio ejha i se da otputuje. U jednoj gdje je trebao
sretne sedmoricu bogougodnika. Svaku je jedan od njih zamolio i ona se na
pojavljivala. Onda je doao red na J un uza Emrea. I on je zamolio i to u ime onog za
kojeg su molili bogougodnici. Na to se spustie dvije Junuz upita prisutne da mu kau u ime koga su
molili Rekoe mu: U ime onoga bogougodnika koji je trideset godina posluivao Tapduka Emre.
to Junuz Emre odmah se vrati svome ejhu da mu i dalje slui (V.B. Kudelin, Poezija Junusa Emre.
Moskva 1980, str. 20).
61
) U islamskoj kozmogoniji operira se i sa 70.000 kao i sa 360.000 svjetova.
69
) na tadu ejh Abdurahmana Sirrije s Oglavka (umro 9. aprila 1847 .),koji se u njegova
potomka Halid ef. Sali hagi koncipiran je tako, da je na njemu tri puta ispisan ismi az am i muhri
Sulejman.
70
) Oti!lo bi se, mislim, daleko, ako bi se brojne i sl. u
muslimanskim narodnim pjesmama proglasile badijanijarna. Ovdje je izraz - rua uzet kao epiteton
ornans, da se predstavi ljepota pojedinih ena.
g
131
U bih rekao da su nae badijanije jedna dosta originalna pojava.
Asocijacije ena-dervia rijetko se u poznije doba. Koliko je poznato,
jedino su bektaije i danas otvorenije prema enskim pripadnicima utoliko to tamo
ene sudjeluju otkrivena lica u bektaijskom ceremonijalu.
je pojava da se ene-dervii, kako to i D.B.
Macdonald
71
), da ih prima u red sam ejh, ali ih i uvode
u obrede enski dervii, a onda uvijek svoje zikrove odravaju odvojeno. Kao to je
pokazano, u Sarajevu je samo bad-kadunu uvodio u tarikat ejh,aene-dervii imale
su za svoj medlisi zikr tekiju. Macdonald napominje da je u srednjem vijeku bilo
posebnih zadubina i konvenata za ene "ali su sad se samo tercijarke", pa se dakle
enske tekije javljaju u daljoj prolosti islama, dok se u nas mogu datirati u drugu
polovinu XVII i prvu polovinu XVIII u vrijeme, kad ih- prema dosadanjim
saznanjima - drugdje nije bilo.
U nas su, kako je badijanije posebnu asocijaciju. Pripadale su,
barem u Sarajevu, kaderijskom tarikatu. U tome tarikatu prevladavao je sistem
samostalnosti u upravljanju bratstvima. Pojedine su zavije bile nezavisne a veze
izmedu njih i centrale u Bagdadu vrlo slabe.
72
) Tako je i sarajevska Sinan ova tekija ila
samostalnim putom. toj organizacionoj samostalnosti mogla je nastati i
jedna originalna forma okupljanja ena, koje su pokazivale sklonost ka jednom
produhovljenijem ivotu.
Badijanski dul na jednom nianu na Ravnim Bakijama
71
)Enzykloplidie des Islam (njem, I izd.), str. 990-1.
72
) A. J. Wensinck und J . H. Kramers, Handwiirterbuch des Islam. Leiden I941., str. 251.
132
Uzglavni nian sa Bejan-kadune u haremu damije
SUMMARY
The terms "bada, bad-kaduna or badijanija appear in different
meanings in the course oftime. The term originates from the Turkish word " baci" with
the meaning of elder sister. At the first time that term designated women in tarikat
(dervish order) analogously to the term brother for the male members of tarikat. A
tarikat feature of the expression "bad" was forgotten later but it revived in Sarajevo
and Bosnia in the second half of the 17th century. The author proves that a famous
poet who wrote in Turkish and Serbo-Croatian Sheik Hasan Kaimija from Sarajevo
(died in 1691/92 and buried in a special turbeh in Kula at Zvornik) who, as the rebel
had to escape from Sarajevo, was the first one who established the association of
women-dervishe. He transformed his house to the tekiya - veki1hana appointing his
wife to be" vekil" (sheik representative) there. Later, the residence of "vekilhana" was
moved to Hoin Brig at Sarajevo under the leadership of "djulbada" who died
probab1y in 1757/58. There are indications which point out to the existence of these
women-dervishes also at Tuzla, Mostar and Banja Luka until the second half of the
18th century.
They developed, among women, not only a greater degree of spiritualism but they
had an educational role as well. One of them founed Medresa at Tuzla. At Sarajevo,
they belonged to the "Kaderi" tarikat. In common people's religion of Muslims in
Sarajevo the cult to ward some women-badijanijas existed until the beginning of the
World War 2. The traditions about them are numerous too.
133

Fehim Nametak
EJHULISLAM JAHJA I NJEGOVI GAZELI
U turskoj divanskoj poeziji s kraja XVI i u prvoj polovici XVII posebno
mjesto zauzima majstor gazela ejhulislam Jahja: (1552-1644.). Izuzev Bakija, se
ivot zavrava koncem XVI (1600.) i nema majstora gazela u turskoj
divanskoj poeziji, a poslije Jahja-a s njim se jedino u ovoj formi moe
mjeriti" Nedim. Kako kae poznati turski tanzimatski knjievnik Zija-paa,
ejhulislam Jahja prua jednu ruku Fuzuliju i Bakiju, a drugu Nedimu i tako ova
lanac najboljih divanskih pjesnika. Nas posebno zanima
stvaralatvo ovog pjesnika, jer turski knjievnosti tvrde da nijedan pjesnik
koji je slijedio poslije ejhulislama Jahja-a nije bio lien njegovog utjecaja i da je on
donio, i u pogledu jezika i bogatstva figura, neto novo i obogatio di vans ku
poeziju. Od naih pjesnika, koji su u gazela ostavili znatniji doprinos, izuzev
Dervi-pae (umro 1603.) koji je bio savremenik Jahja-a, spomenimo
oviije (um. 1712.), Osmana ehdija (um. 1769.), Ahmeda Hatema
Bjelopoljaka(l754.), Fadil-pau (1802/03-1883.), Habibu
(1845-1890.) i Arif Hikmet-bega (1839-1903.). Bilo da su inspirisani
izravno Jahjaovim gaze1ima, bilo posredno, preko drugih pjesnika, teko je
povjerovati da nisu "pozajmili" barem neku figuru kojom je divansku knjievnost
obogatio ejhulislam Jahja. medmue u naim rukopisnim zbirkama vrlo
imaju i poneki gaze! J ahjaov, kao to epistolarne ili medmue sa drugim proznim
sastavima sadre poneko njegovo pismo ili fetvu.
1
)
ejhulislam Jahja je u Istanbulu 1552. godine kao sin ejhulislama
Ankarali Hadi Zekerija-efendije i Rukijje.
2
)
Stekavi najbolje obrazovanje i obavivi had zajedno sa ocem 994. (1586.),
najprije, od 995. (1587.), predaje u medresi naeg zemljaka A tik Ali-pae, a od 998.
1
) U medmui" koju je obradila Lejla POF XXVIII-XXIX, Sarajevo, 1980., str. 169-
185, veliki je broj Jahjaovih gazela. Pjesme i fetve Jahja-efendije sadre i medmue u knjinici
u Mostaru R-326 i Profesorska knjinica gimnazije u Visokom, Inv. br. 6, kao i mnoge druge
medmue u Orijentalnom institutu i Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. -
f
2
) l. H. Danismend, Izahli Osmanli Tarihi Kronolojisi, Istanbul; 1971., sv. V, str. 117.
135
(1589/1590.) prelazi na medresu Haseki sultanije. Predavao je i u drugim medresama,
a 1004. (1595/96.) postaje kadija Halepa, a potom i Damaska, Kaira, Bruse i Edrena.
1012. (1603/04.) godine je postao kadija Istanbula, a 1013. (1604/05.) anadolski
kazasker, da bi najzad, 1032. (1622.), prvi put bio postavljen na poloaj ejhulislama.
Za razliku od dosta poznatog divanskog pjesnika Talidali Jahja-bega,
porijeklom iz albanske porodice Dukadin, knjievnosti nazivaju pjesnika
kojim se mi ovdje bavimo ejhulislam Jahja i to zbog toga to je u tri maha bio na toj
najvi!Jj vjerskoj funkciji u Carevini. U vrijeme kad je sa dunosti ejhulislama
Esad-efendi (1622.), postavljen je prvi put na taj poloaj. Za vrijeme
vladavine sultana Murata IV, govorilo se o podmitljivosti velikog vezira Kemenke
Ali-pae, pa je Jahja-efendija jednom u prisustvu sultana govorio o mitu kao velikom
zlu njihove sredine. ovom prilikom, Kemenke Ali-paa je iskoristio prvu
priliku pa je sultanu rekao da je Jahja-efendija bio protiv njegova stupanja na prijesto i
tako je isposlovao razrjeenje za Jahja-efendiju (1623.), a ponovo postavio Esad-
efendiju. Esad-efendije (1625.), Jahja-efendija ponovo postaje ejhulislam i tu
dunost obavlja do 1632., kada na njegovo mjesto dolazi Hi.iseyin-efendi.
Godine 1634. pogubljen je i Jahja-efendije po put postavljen na poloaj
ejhulislama i na toj dunosti ostaje do smrti u dubokoj starosti, 1644. godine. U tri
navrata bio je blizu 20 godina ejhulislam. Noen na rukama ogromne mase svijeta
koja ga je za ivota cijenila, sahranjen je u groblju u Kvartu sultan Selima, kod
medrese koju je podigao njegov otac.
3
)
Jahja-efendi je bio od naroda voljen skroman, uljudan i
ugodan sabesjednik. Kako je poloaj ejhulislama ujedno bio jedan od najvanijih
poloaja, Jahja je tim poslovima pristupio seriozno, mnoge
pripreme prije nego to donese neku vanu odluku. je u pohodima sultana
M ura ta IV na Revan i Bagdad. Ali mnogo slavu stekao je kao pjesnik -lirik, bujne
mate i senzibiliteta, bogatog jezika i prefinjenog stila. U tom smislu je ocjena
njegovog sljedbenika, jo slavnijeg pjesnika Nedima, k?ji je u stihu rekao:
"Nefi vitdi-i kas/iidde siihanperdazdir
0/amaz amma gaze/de Baki vii Yahya gibi"
4
)
U kaside N efi je nenadmaan majstor
Ali u gaze/ima, s Bakijem i Jahjaom mjeril' se ne moe.
Nita manje pohvalne ocjene ovog pjesnika potekle su i od znamenitog Zija-pae,
engleskog Gibb-a i drugih.
91 godinu u prilikama Carstva i tako most
Bakija i Nedima, onje u poeziju unosio istanbulski govorni dijalekt, tako sve
vie turskih u poeziju kojom su dotad dominirali arapski vokabular i
perzijska frazeologija. Nedim u svojim stihovima Jahja-a kao svoj uzor u
stvaranju gazela. U njegovo vrijeme su se smjenjivali dobri i loi vladari i veziri,
zatitnici umjetnosti i poezije i oni koji joj nisu pridavati posebne vanosti.
Kao pjesnik nije uvijek nailazio na razumijevanje. Tako je, iako ejhulislam,
pisao pjesme o ljubavi i vinu, razumije se, u mis smislu, ali neke njegove pjesme,
nisu naile na odobravanje. Tako je zbog stiha:
136
3
) l. H. Uzuncarsili, Osmanli Tarihi III, C. 2, Kisim 2. Ankara, 1977., str. 462-463.
4
) H. E. Cengiz, Divan Siiri Antolojisi, Istanbul, 1972., str. 485.
"Mescidde riya-pise/er etsin .ko riyayi
Meyh{meye gel kim ne riya var ne murayi"
5
)
Neka u mesdtidu ostavi licemjerje
u tu nema ni ni licemjerja, - javno kritiziran i optuen za
nevjerstvo u damiji sultan Mehmeda Fatiha, gdje je hatib Hursid Cavusoglu izjavio
da svako ko izgovori inkriminirani bejt prestaje biti musliman.
Naima, pak, dosta stranica ovom pjesniku koji , po njemu,
zauzima jedno od mjesta u epohi. Naima njegovu
pravdoljubivost, domiljatost i veliko srce, kao i sposobnost da ispliva scila i
haribda svoga bremenitog vremena. Doivjevi vladavinu devet sultana i brojnih
'vezira, bio je jedan od ejhulislama u historiji Osmanskog carstva. Izgradio je
sebi utjecaj , kae Naima, da ga je Murat IV, sultan estoke i nabusite naravi,
oslovljavao sa i ga u ruku.
6
)
U vrijeme njegova udaljivanja sa poloaja ejhulislama, Murat IV mu je rekao:
"Oni su te otpustili, ja nisam. Idi na svoj posjed i moli se za nas, vrijeme da opet
bude muftija (ejhulislam)"
7
)
Spomenuto je da je Jahja-efendi divanski pjesnik to da ima divan. Divan
mu ne spada u one obimom velike, ali kako smo istakli, iz sudova onih koji su to
najkompletnije ocijenili, on je velik po dometu. Divan se sastoji od 2
kaside
8
), 340 gazela
9
), l sakiname
10
), jednog tahmisa na gazel Murata IV
11
), 3
kronograma
12
), 23 epigrama
13
), 4 rubaije
14
) i47 samostalnih bejtovaY) Divan je 1918.
godine izdao Ibniilemin Mahmut Kemal.
') Na istom mjestu.
6
) Na istom mjestu.
7
) Na istom mjestu.
8
) U div anik oj turskoj knjievnosti kasida je pjesma sa 30-90 be j tova. U ima manje
od 30 ili vie od 90. Rima joj je AA, BA, CA itd. Sastoji se iz vie dijelova od kojih su glavni: uvodni dio
kaside u kojoj se opisuje bajram, ramazan, zima i sl. zove se tesbih; zat im girizgah koji je prelaz
prema dijelu koji se zove medih ili medhiye (dio u kojem se neko hvali ). Poneka kasida ima jedan
umetnuti dio koji ima isti metar i rimu, a u formi je gazela; taj dio se zove tagazzuiil. Kasida se
zavrava dijelom u kome pj esnik hvali sebe ili moli za sebe. To se zovefahriye ili du' a. turski divanski
pjesnik koji se istakao kaside je Nefi (1572-1635.).
9
) Gazel..je vrsta pjesme u divanskoj poeziji u kojoj je rima ista kao u kaside. Sadri od 5-10 bejtova,
rijetko vie. Tema gazela je ljubav, ljepota, vino i radost. Najpoznatiji pjesni ci gazela u turskoj divanskoj
poeziji su Fuzuli, Baki , ejhulislam Jahja, Nedim i drugi . Osnovna karakteristika kod gazela, kao i kod
kaside, je da svaki be j t predstavlja zasebnu cjelinu, jednu potpunu misao. Ukoliko je gaze l spjeva n u
jedinstvenoj temi zove se yekaheng
Gazeli ejhulislama Jahja-a su gotovo svi sa po pet bejtova i velikim dijelom su ,.yekaheng", mada ih
ima i sa slobodnim stihovima to se vidi i iz primjera koje ovdje donosimo.
10
) Sakinama je kasida o sakiju- koji je simbol okupljanja dervia. Onje metar skupa koji se
brine da sve ide po redu. On zabavlja skup, razveseljava ga, otklanj a nepoeljne. Simbolizira
murida.
11
) Tahmis je pjesma spjevana na osnovu gazela nekog pjesnika na taj to se svakom
njegovom be j tu dodaju tri m isra-a. Katkad se tahmis moe spjevati i na kasidu. Tako je poznat T ah mis Zija-
pae na Zafernamu koju je on spjevao, a potpisao je imenom Fadil-paa Bosnevi (erif
12
) Kronogram je pjesma koja se zavrava misraom (polustihom) koji zbirom vrijednosti slova po
sistemu ebded-hesaba daje vrijednost , a ona predstavlja godinu koju je pjesnik elio obilj eiti .
Kronogram se pjevao povodom ili obiljeavanja smrt i.
137
Cilj divanske poezije nije u tome da izrazi svoje vrijeme, da opie prilike u kojima
ivi pjesnik
16
), pa ipak ne bi se mogao prihvatiti ni stav da postoji neka van prostorna i
bezvremenska knjievnost. Tako i stihovi ejhulislama Jahja-a pisani tako da bi se
mogli i u smislu, su u stvari onom, ko je sklon
razmiljanju, pa ipak i kod njega ima sasvim i konkretnih opisa
Istanbula i njegovih ljudi.
17
)
Po Vasfi Mahiru Kocatiirku
18
) gazeli ejhulislama Jahja-a su u nekakvoj sredini
Nev'ijevih i Nailijevih, Bakijevih i Nedimovih. Ljubav koju on
opjevava u gazelima je poneto od one koju tretira drugih divanskih
pjesnika. Ona u sebi sadri mnogo elemenata tjelesne ljubavi, izmijeane
sa radosti i njenosti. Koliko se u ovakvim opisima pribliava Bakiju i Nedimu,
toliko se udaljava od Nevija i Nailija. U njegovu duhu se ogleda jedna suzdrana
inspiracija i uz duhovitost, domiljenost i kozeriju.
Ovdje ipak prezentirati one gazele koje nalazimo u medmuama,
prepisivanim i u naim krajevima, to da su ih i nai ljudi recitirali, slijedili
ili se njima nadahnjivali, dati neki svoj udio u naoj bogatoj literaturi na
turskom jeziku. Tako su ovi gazeli i nau kulturnu batinu. Mada je njegov
divan izdan 1918. godine, u vrijeme dok jo nije bila uvedena turska latinica, i mada su
mnogi njegovi gazeli uvrta vani u razne antologije i izbor gazela smo
prema njihovoj u prepisima u medmuama koje se nalaze u naim
zbirkama. Kao osnovu smo uzeli rukopisni primjerak Divana ejhulislama Jahja-a
koji se nalazi u naem vlasnitvu i koji pored njegovih sadri jo Kafzade Faizijeve,
Ataijeve i Samijeve pjesme, a nastao je, po nekim biljekama, u prvoj
polovini XVIII
13
) Kit'a (epigram) je pjesma od misra-a (polustiha), mada katkad moe imati i vie.
Epigramom se na osoben jedna misao, opisuje se osobina, ili je
naprosto odraz lirskih meditiranja autora.
14
) Rubaija (ka tren) pjesma od misra-a, dva bejta, pa se katkad turski naziva i dt1-beyit. Rima joj
je AA, BA, mada se ponekad rimuje i misra. su sadraja, ali ipak su one sa
lirskim porukama autorovim.
") Be j t (beyit). Temelj divanske knjievnosti je beyit, on je cjelina koja ima vlastitu estetiku. Pjesnikov
svijet saznanja i zavrava se bejitom. Bejit je poetska vrsta od dva dijela (misra-polustih) koji imaju
isti metar. U nekoj pjesmi' bejit je distih dvije polovice slijede jedna iza druge neposredno. Kako je u
divanskoj poeziji svaki spjev niz be j tova koji imaju isti metar, be j it je definiran kao .poetska vrsta
sastavljena od dva polustiha sa istim metrom". Be j it se u divanskoj poeziji i on je tu kao
cjelina, on objanjava novu misao; je potpuna u jednom bejitu, ne prelazi u bejit. U
divanskoj poeziji bejit je priznat kao poetska jedinka isto kao i kit' a, gaze!, terki b-i bend ili terdi-i bend.
Bejitu u kasidi u kome se navodi pjesnikovo ime (m'!_hlas-pseudonim) daje se ime tacbeyit. Tako isto i u
gazelu, zavreni bejit, koji se naziva mekta', ako sadri pjesnikov mahlas naziva se tabeyit. U
kasidama se, od tabeyita ka molitvi (du'a) izgovori jo nekoliko prelaznih stihova. Najljepi stih
jedne pjesme je sahbeyit (carski stih). U divanskoj knjievnosti on ima jo i naziv bejtul-kasid, ako je u
sklopu kaside, a ako se radi .o gazelu, onda je bejit-gazel.
138
16
) A. S. Levent, Divan Edebiyati. 3 Basim. Istanbul, 1980., str. 638-639.
17
) Isto, str. 6II-613.
18
) V. M. Kocatiirk, Turk Edebiyati Tarihi. Ankara, 1964. str. 435.
139
140
GAZEL I
Ostavila si me da se ni taliti ne mogu, a kate:
nemoj tugovati!
Uzela mi suze iz a kate: nemoj plakati!
S kamenom u sto komada ogledalo mog srca si razbila
i ko da to mote "ne budi izgubljen, ne budi tutan", ti si kazala.
koketiranja svijet ljupkosti si osvojila
"Samo ja vladati zemljom ljepote" ti si kazala.
Jednog dana tako, ohola zbog svoje ljepote, kazati:
"Sjajno sunce na nebu svijetao mjesec postati".
Kako ti Jahja, vladarice ljepote, slutiti
Kad kate: "Na mom putu samo ti se trtvovati".
'
l
l
l
141
142
GAZEL II
Nema li to srca otvorenog ljubavi il' nema ljubavnika na ovom skupu
Pijanice nema, ne znam: nema li to vina*) il' nema na ovom skupu?
Zato se pupoljak ne otvara, zato se uspomena ne razbukta
ili u vrtu nema rua, ili u nema slavuja?
Nema srca to ko papiga moe govoriti
Ne znam ili na svijetu nema onoga ko na razgovor
il' nema onoga ko govoriti?
Zato pjesnici ne iskau svoje skrovite misli
Poput Jahje ima li zaljubljenika lijepe
Boanska ljubav.
u Srce a!ika, zaljubljenog u Boju ljepotu i sjaj.
u Simbol raspoloenje, otvorenost srca.
143
Murid,
GAZEL Ill
Pomoli mi vina. saki,*) nek' kau: on je pijan
.. otiao je", neka kau, nek' kau: .. On je lud".
Na ovom mjestu svi pune svoje
l zato neka se ono sada zove.
Srui srca da kamen na kamenu ostane
to neka joj govore .. ruevina".
ta moe biti u tvom srcu osim njegove slike'
Zar je pravo da se za kae da je idola.
Neka Jahjaove budu tajna ljubavi
Prijatelji kad ih neka kau .. Ne govori zalud!"
Ruevina, dervi ko stanje; svijet ljudi (iilem-i nasut) za razliku od boanskog svijeta (alem-i
lakut).
144
10 -Anali
r
-
:-:l

J. ; _;
.
:-..-:.;,

L -J

r.:r:J:. 1.-/ ... r.;,'ft '(VJ'.?'
ll' 7i! J...t/o{.f.;, l . 1(:Cf:; ..;,;:
;':)-;.ji.J
"
.




,, ., .. (jL..r,(."" l'fJ ,t!J. :,_,.,
u,_ .. v ./.I'(J " , .., r.r. t..., ,.-

u .J
. . .

l , '4.1 ,
11;,.,


o
145
GAZEL IV
Neka u bogomo/ji, ostavi licemjerje
u tu nema ni licemjerja ni
Ti koji eli ne udi zalud
S Demom*) su zajedno sahranili
Dok draga suparnika od svoga dragoga
Taj bestidnik, crna obraza, doao je, kakva
Ma koliko se trudili vojsku brige nismo savladali
Zar je da snovanje kvari ono to je
Jahja, kako da ne budem stradalnik ljubavi
Kad je ljubavnica - ljepotica, a srce joj do kraja nepouzdano.
Demid ili Dem, legendarni perzijski car iz dinastije Pidadijana. Kao naknadu za
jednoj ptici dobio je sjeme vinske loze od koje je napravljeno prvo vino.
146
10'

_r,'
ft
1
J
!"/'
'.,tJo-..
1
J);!:r('-r;JP,u[.vrJ_;..J \


!".,.:/J-f.11 'Jj.y;,#;li l
;
,
L . .. __.!


./e,




/ : ill ,.,.."._ l ' ,, L. " ( . ,-:


, .
,$. . ,
Y. (/ -'-:;--.ri.IY ,",.,
.
.
147
148
GAZEL V
Slavujeva tualjka te nisi se otvorila
Mladi nisi li ti srce slavuja?
Slavuji pjevaju, rue se otvaraju, veselog srca nema
Ovako neto nikad u vidjeli nismo.
Po/udjeli slavuju, prekasno si pjevao
Ali tvoja upornost se nije svidjela srcu punom strasti.
Nek se priblii tvoje stanje krvoednom pogledu
Da srce prokrvari tatarskim mousom.
Jahja, pusti neka ti draga cijepa srce poput lale
Jer tvoje ranjeno srce ukras je brinog ru
l
l.
r
i
l
149

150
GAZEL VI
a ti se ne razveseli, srce
Nisi se otvorilo, sa ruama i pupoljcima, srce.
Kako vladar ljepote znati tvoju vrijednost
Kad na trgu ljubavi nisi licitirano, srce.
Kad na eljenom skupu nisi pilo vino
Ne isputa} priliku da se razveseli onim do fega
ne dospijevaju elje.
Draga, suparnik je ostao potpuno po strani
Zahvali Gospodu, tome se nisi dosjetilo, srce
Nisi poljubi/o nogu vladara ljepote
Jer, kao Jahja, nisi od zemlje stvoreno, srce .
151
GAZEL VII
Ili je sa tvojih usana*) ili je vino ovom komaru povod
Ili je kraj svijeta ili je njen visoki stas povod.
Draga me ne gleda, na moje ne odgovara
Jesam li grean, ili je prkosi oholost povod.
koliko je nepostojan crtet na vodi
Da li je ovoj ukras svijeta povod.
Nije se spasila moja slaba dua od nereda i
Da mi je znati je li tome oko, ili srce po/udjelo povod.
Na skupu opio si se, Jahja,
Je li nesretnom Kajsu, koji Medtnun postade, Lejla povod?
U originalu . la'l-i leb" to doslovno .crvenilo sa usana", a to je simbol za unutranje i
duhovne slasti.
152

'- ::.' ", ,.:. -......._ .... -{ __ :...- =-:.; :_,
,_. . .. . - -"-"'":.... : ::-. . ,G" ..... ' .. \. .......
A e &..,- .. Nl"':-
. -.., .... . ......... - ........ . """'- . 6-- ,"., _ _
../ .. [.; ::; . ... -!r .. .... L;.-
. ....... " -... . [ f .. ..... ..... _ . .

-/ . l' <...., -
. . -(.-
,Jo . 'f' ... / - .
. . '.A. l r
:.--"": .J"-.'/ 1'1 .".".. / ' ('/ ;-
1 . l . l, ...
.-t'"'f} -j Jp":(' -;-, .t.y <f -(
1
?2;1 r'

.. :
,r. - -f'.,.,. "",,. '
1 l. ,. :
__. i4",. "{,...i' / :1' E:.; r . ..'!:
"f' f, . / 1 ,.J 17 l '/
:.:, ;jrfi1(::r;t_;, r' '; ;r, ;?f (; o(i
1
::,..,.
" , ' ... ' j tl
..... 'f'1 .. . fl"' t;'
.,.;,...,.t;)'.-,-4"0"7.''!(-;.
"/!. ..


;.;l'l'r:!i r'4
,:;;,t :tJ/ , r . ',l ,. r'
r . ... ;-;fJ., rr --:7
. fr!'f'P,;f/1)
. ' M r.t'tf'if ;:..fP,;. .: .... !): JI';-:;:?::;,/
:.:/"-j!.:.,,, ft- it ,r-;:..; /,if " .... y-;:;/
r . . "' -:J "-;..,--
:f'JI""r
1
/. 11 f.' t /:Y.f

L_ . l "J; _ ;

<"" ( f/f l (/tl'
, / . .. ,.:y l"'} 7 !. ""'l" ,.
. 7':'/tXtl}lr".. r0f':r-f}'t fJ"

.:.,:....
,-/ .. . . / .' / 4/J
. l ; ll
GAZEL VIII
Pletenice*) su rijeile da zarobe svijet
U dvoje spletene rijeile su da svijet.
Uzele su najzad sakijevu na skupu
I sjedinile sufiju**) i ejha u tome hramu.
Jedan je u ruku tespih uzeo, a drugi vinsku
A motda su boem i pobotnjak to i odabrali.
Ta dva solufa***) bez razloga su na zemlju srce oborili
I jednog bezgren!ka lancem vezali.
su mu plakale i stas mu je postao kao "lam"
Mladi su Jahja-a starcem.
*Simbol Bojeg jedinstva.
* * Pripadnik tesavufa, dervi-mistik.
***Jedan od si mbola Bojeg jedinstva; svi pojmovi za lj udsku kosu il i dlaku simbolizi raj u Boje
jedinstvo: Zulf (solu!), gisu (pletenica), muy (dlaka), ebru (obrva), turre (pramen, itd.
SUMMARY
This paper represents eight gazelas written by Shejhulislam Jahja' s(l552-1644),
one of the most famous Turkish divan poets, master of gazelas. His poems were
transcribed, many poets imita ted his poems so that his poems can be found in a great
number of manuscripts in libraries in Bosnias and Herzegovina.
Facsimile for this paper are based on Shejhulislam Jahja' s Divan manuscript
now in the possession of the asuthor of this article.
154
Salih Trako
NATPISI NA AMADANIMA KIZLARAGINE DAMIJE
U GRADU
Poznato je da poslije definitivnog pada bosanske srednjevjekovne drave pod
vlast osmanskih Turaka 1463. g. nastaju promjene u ivotu naroda ovih krajeva i to na
svim poljima: ekonomskom, vjerskom, kulturnom i drugim. se
zna da su tada nastajala i naglo se razvijala mnoga naselja, kasabe i gradovi, kojih do
tada na ovim prostorima nije bilo. Mnoge rodom iz ovih krajeva, koje su se
domogle bogatstva i visokih poloaja u osmanskoj carevini, osnivanjem bogatih
vakufa (zadubina), u svojim rodnim mjestima, udarali su temelje snanijem
ekonomskom razvoju i prerastanju sela u kasabe. O procesu osnivanja i nastajanja
novih gradskih naselja na naem prostoru (to je potrajalo oko dva pisano je
kod nas u vie O tom problemu napisao je nedavno vrijednu i
dokumentovanu studiju dr Adem pa se na to pitanje ovdje osvrtati.)
Smatramo ipak da je potrebno makar saeto iznijeti nekoliko osnovnih fakata koji se
odnose na Kizlaragin vakuf i jedini do danas objekat toga vakufa,
Kizlaraginu damiju u Gradu. Ovu damiju dao je sagraditi Mustafa aga
(sin Mehmedbega sina Abdulvedudova), dvorski kizlaraga ili "darusseade aga" tj .
. osoba kojoj je bila povjerena organizacija carskog dvora, na, dvoru u
Istanbulu, po rangu odmah iza "sadria'zama" (ministra predsjednika) i "ejhulislama"
(vrhovnog vjerskog dostojanstvenika), a ispred "kapu age" (zapovjednika dvorskih
slubenika) i "silahdar age" (dvorskog age zaduenog za oruje dvorskih
dostojanstvenika).
2
) On je u svom rodnom selu Gornja Kloka podigao i uvakufio:
damiju, mekteb, karavansaraj (20 odaja za i putnika
namjernika), 24 i jedan broj knjiga (rukopisa), to je taksativno nabrojano u
njegovoj vakufnami.
3
) Za odravanje objekata i slubenika vakufa uvakufio
1
) Vid.: Adem O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI (podnaslov: Uloga
drave i vakufa), Prilozi za orijentalnu filologiju XXV, Sarajevo, 1976., str. 133-169.
2
) Vid.: Islam Ansiklopedisi, Cilt VI , Istanbul 1955., str. 786.
1
) Vakufnama Kizlarage Mustafe se, koliko nam je poznato, samo u prepisu u Knjizi prepisa
vakuf nama u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. Prema tom prepisu vakuf nama je pripremljena j,
uskoro biti publikovana u posebnoj knjizi Vakuf nama iz XVI u izdanju Orijentalnog instituta u
Sarajevu.
155
je 674.100 gotovog novca; od toga 59.040 da se troi za plate slubenika, a
615.060 da se dadu u promet (istirbah) uz 10% dobiti, od se podmirivati
trokovi. Ovim svojim vakufom Kizlaragaje utemeljio novo gradsko naselje u
rodnom mjestu Gornjoj Kloki koje tada postaje kasaba (sa poreskim olakicama
stanovnitva koje se tu naseljava), i u kojoj se uspostavlja pazarni dan petkom. Dobiva
naziv Novo Jajce (Yaytse Yenice), a kasnije biti nazvana Varcar Vakuf, a jo kasnije
(1925.) i do danas Grad.
Sigurno je da su ranije vrene pripreme da selo Gornja Kloka postane kasaba, ali
je to postala carskim fermanom izdatim posljednje dekade mjeseca safera
998. 30.XII 1589. i 8.1 1590.)_4) Od tog datuma vrena je izgradnja gore
navedenih vakufskih objekata, to je potrajalo pet-est godina, do pisanja
vakufname i registrovanja ovog uvakufljenja koje je izvreno u Istanbulu u prvoj
dekadi mjeseca dumadel ahira 1003. (11-20.II 1595.g.) to je u vakufnami decidno
izneseno.
Od ovog bogatog vakuf a do danas, kako je se samo
damija koja je vremenom stradavala i popravljana, alije, se, osnovna arhitektura
ostala neizmijenjena. Posljednju obnovu ova damija je doivjela 1290. (tj. 1873.) god.
pod nadzorom Mehmed ef. mutevelije (upravitelja) tog vakufa,
to se doznaje iz natpisa uklesanog iznad ulaznih vrata damije.
Vakufnama Kizlaragina vakufa govori o vakufljenju koristonosnih objekata i
objekata namjene (tj. onih koji donose dobit i onih na koje se ta dobit
troi) , ali o predmetima inventara kojim su ovi objekti bili opremljeni nema spomena.
Nije dakle poznato kakav inventar je imala ova damija. Moe se sa dosta sigurnosti
pretpostaviti da je, osim amadana koji su se do danas i o
kojima nie iznijeti neka obavjetenja, postojao bar jedan originalni, to jest za
damiju po narudbi tkani, a vjerovatno i drugi predmeti . Na ovaj
navodi poznata da su vakufski objekti opremani namjetajem (koji se
nije navodio u vakufnami); uz to ovdje je o bogatom vakufu visokog
dostojanstvenika koji je sigurno uvakufljene objekte opremio potrebnim
namjetajem. amadani sa natpisom i tarihom, o kojima takoder u
vakufnami nema spomena Uer se radi o predmetima koji se u vakufnamu ne unose),
najjasniji su dokaz za gornju pretpostavku.
Ono o dakle, moemo pouzdano govoriti, jest da su se do danas
amadani Kizlaragine damije u Gradu
5
). To nam natpisi .
4
) Vid. : A. O .formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI POF XXV, str. 161.
') ama'dan (od arapske "am'" - vosak i "dan" - perzijskog sufiksa koga se grade
imenice koje predmet ili posudu u kojoj se neto dri ili niski kandelabar, upravo za
osvjetljavanje prostora u damiji i drugim objektima. Uvijek je od bakra ili mesinga. Ima i
zemljanih. U stvari, amadan je metalno postolje u koje se uglavljuje u i nekim drugim
objektima a u damijama je ta duga i do 150 cm., a debljine u promjeru i do
15 cm. Ta je u stvari karton nali ven voskom, sa fitiljom u sredini, pa se po tome kartonu cijela
zove arapskim nazivom "mukavva" - karton. Upravo ovisno o ovakvoj odnosno mukavve,
kakva se sreta sa mo po damijama, damijski amadan je posebnog oblika. je uvijek od bakra,
krune je osnove koja nema dna, a tijelo mu se prema gore suava (i u tom na s tim da mu
se linija visine lomi u nekoliko vodoravnih rebara. Ovakvi amadani, po dva, stoje
neposredno uz mi h rab (mjesto namijenjeno i mamu), s desne i lijeve strane, ali nisu jedini izvor svjetla. (Na
sredini damije postojali su gvozdeni sofraluci, objeeni o debeloj ici ili lancu o strop u vidu Sulejmanova
muh ura- Solomunova slova sa nizom kandi! ja). Natpis o kojem je ovdje u graviranje u donjem
dijelu amadana. Ovi amadani (a i sofraluci) imaju istu namjenu, ali umjesto voska svjetlosni izvor je,
naravno, sijalica.
156
sa tarihom koji sadre iskaz o vakufljenju ovih predmeta. Ovi natpisi su ugra virani u
bakama tijela ovih amadana, je oko 60 cm u donjem najirem dijelu, a
koji se prema gore suavaju tako da u vrhu iznosi oko 30 cm. Tekst natpisa je
u oba amadana, ali pismo se razlikuje i ta okolnost navodi na da
je samo jedan amadan originalan, i to onaj sa ljepim pismom, koji je, a to datum
uporedo sa gradnjom damije, najvjerovatnije u Sarajevu. Drugi
amadan je, po naoj ocjeni, vjerna kasnija kopija. je dakle
pretpostavka da je jedan amadan vremenom stradao ili nestao, paje napravljen drugi
po uzoru na original. Bilo kako bilo, sigurni smo da uz vakufnamu (prepis) i
katastarske deftere, raspolaemo jo jednim pisanim izvorom za ovaj vakuf, tekst
treba identifikovati i objaviti. Ovo treba i stoga to je to jedan od vrlo
rijetkih originalnih predmeta inventara koji su se do danas uopte.
Tekst ugraviran u postolje amadana glasi :
Prevod:
J .J,, "':-'t..J'
u 'l,, &4t ..,i'..._.:
J ...
'.J-- t' '.J,O. _,,.,;
J...._", sj ;J

.el ..,.l; ...&t' _,.,....a...;,, J,..,..: J
'l,\ J &JUT ,Jl.1.
i ,, J ...._ ,j
"Prosvijetljenom srcu Bogu pokornih ljudi neka je jasno i bjelodano da je ovaj
amadan uvakufio aga carskog dvora (doslovno, aga dvora darusseade agasi)
hadi Mustafa aga, koji je podigao damiju u Novom Jajcu (Yenice-i Yaytse)- neka
svjetiljka njegova srca trajno sija i neka je temelj njegove - za
ljubav Allahu koji svemu svjetlost daje, zadovoljstvo Gospoda koji svim
upravlja i sve moe, i ovu odredbu: Onima koji ga iz spomenute damije i
pokau inad i prkos vakifovoj odredbi, neka se na njihove glave (vratove) sve
ovoga svijeta."
Godine 1001. (1592-3.).
6
) Ispravno:
7
) Ispravno: (.lj.-1
8
) Ispravno: ).,illi oW,)
157
Ranije smo izrazili pretpostavku da su ovi amadani u Sarajevu. Sada,
kada posmatramo gore navedeni tekst natpisa i u njemu napravljene greke (na koje je
ukazano u fusnotama), ova pretpostavka nam se jo vjerovatnijom,jer, ove greke
su takve vrste da je vrlo lako povjerovati da je teksta neko kome turski ni
arapski nije maternji jezik. Naime, umjesto arapske imenice "dami" koja je u
arapskom mukog roda (i tada muslimanska bogomolja, damija), je
u tekstu upotrijebio tu imenicu u obliku enskog roda - "damia", kao to se u
srpskohrvatskom i danas kae za islamsku bogomolju.
Ta kada je u obliku enskog roda, u arapskom jeziku ima
savez, liga, udruenje, zajednica, federacija, univerzitet, i druga. U
takvom obliku, to jest u obliku enskog roda, a u islamske bogomolje, ta
je kao arabizam u upotrebi samo u srpskohrvatskom. To nas navodi na daje
teksta bio
Druga greka "el-hadi" mjesto "el-hadd" je isto tako napravljena prema naem
izgovoru (hadi, hadija). Istina, takvu greku je mogao da napravi i tu
i oni tako izgovaraju u svom jeziku. kada je ta u arapskom kontekstu i
kada ima kao to je ovdje, teko je povjerovati da bi
s kraja 16. vijeka (a ovaj tei(stje sigurno povjeren nekom da ga sastavi), kada
je i kod Turaka poznavanje arapskog jezika bilo na visini, napravio greku takve vrste.
greka, gdje je u "merdat" upotrijebljeno tzv. dugo "t" mjesto
kratkog, okruglog u arapskom kontekstu), govori na o
teksta kao i prethodna greka. Sve nas to navodi na uvjerljivu
pretpostavku da je bio da su amadani na
tlu, najvjerovatnije u Sarajevu, koje je tada, koncem 16. v., bilo jako razvijen kulturni i
esnafski centar.
Tekst tarih (datum) jasno govore da su ovi amadani namijenjeni za Kizlaraginu
damiju, da su u toku gradnje damije i dogotovljeni 1001. hidretske (od 8.X
1592.-26.1X 1593.) godine, to jest oko dvije godine prije dovrenja gradnje damije i
legalizovanja vakufname, to je izvreno u Istanbulu u prvoj dekadi mjeseca dumadel
ubra 1003. (11-20.11 1595.) godine, kako je to naprijed izneseno.
Natpis na emadanima u Kizlaraginoj damiji
158
Natpis na emadanima u Kizlaraginoj damiji
Natpis na emadanima u Kizlaraginoj damiji
159
SUMMARY
In this article a title engraved at the candlesticks of Kizlar-aga mosque at
M r k o n j i Grad is presented in original and in original and in translation. This mosque
is the only, tili nowadays, preserved building of the rich waqf ofKizlar-aga Mustafa by
the end of the XVIth century, who was the third figure, by rank, in the Imperial court
at Istanbul. Being the imperial kizlar-aga (person entrusted with the organization of
Sultan's court) Mustafa-aga founded a rich waqf institution in his native village
Gornja K l oka (now r k o n j i Grad) in Bosnia, aiming at faster economic and cultural
growth of that place. He bequeathed there the following institutions: mosque, mekteb
(Muslim elementary school), Karavansaraj (with 20 rooms for overnight stay of
travelers and traders), 24 shops, bakery, a certain number of books and 59.040 akches
for"the salaries of waqf employees and 615.060 for the circulation with 10% profit a
year to be used for the meintenance of the buildings.
By imperial edict from the last decade of the month Safer 998 (30.XII 1589- 5.I
1590) the village Gornja Kloka was declared as Kasaba- small town, with the title
Novo Jajce (Yaytse Yenicesi, Yenice-i Yaytse or Yaytse-i cedid). A week market day
was on Friday and for the settlers there tax benefits were provided. With waqfnama
(whose transcription is kept in Gazi Husrevbeg Library in Sarajevo) and cadastral
notebooks (photocopies of cadastral notebooks from Babakanlik Arivi at Istanbul
which are kept in Oriental Institute at Sarajevo), this title represents also a written
source not only for this waqf but also for the candlesticks as the. original and rare
structures of the inventory of the one of the oldest and famous mosques.
160
Hivzija
NEKOLIKO RUKOPISA IZ ORIJENTALNE ZBIRKE
PROVINCIJALATA FRANJEVACA
U MOSTARU
Pored Arhiva Hercegovine i muzeja Hercegovine u Mqstaru, od
polovine prolog postoji i djeluje jo jedna ustanova koja posjeduje rukopise i
dokumente na orijentalnim jezicima. To je Provincijalat franjevaca,
prva i najstarija ustanova u Hercegovini koja je sistematski prikupljati i
na orijentalnim jezicima.')
Provincijalat posjeduje 338 rukopisa koje je od muslimanskih porodica u
Hercegovini otkupio dr fra Dominik provincijal franjevaca od
1928. do 1932. godine. Sadraj njihov je kako po tematici koju tako
isto i po jeziku na kojem su pisani. Od ukupnog broja rukopisa 211 su pisani na
arapskom, 56 na turskom, 13 na perzijskom, 3 na srpskohrvatskom (arapskim
pismom), 51 na dva i 4 na tri orijentalna jezika.
Pisac ovih redaka je u 1961. godini obradio sve rukopise Provincijalata koji su
pisani na orijentalnim jezicima i unio ih u Katalog arapskih, turskih i perzijskih
rukopisa.
2
) Izradom ovog kataloga rukopisi su
radnicima i koji sada mogu lako i brzo do svih podataka koji se u
njima nalaze.
Rukopisi su dijelom nekompletni, ponekad su to samo fragmenti raznih
djela. Ali i pored svih tih manjkavosti oni, ipak, predstavljaju veliku vrijednost, jer ih
je broj (54) napisan ili prepisan u Hercegovini i rukama Hercegovaca. Pored
teksta, rukopisi sadre brojne i veoma vrijedne bibliografske i istorijske biljeke.
njima se nalaze i dva autografa pisaca.
1
) O nastanku i vrijednosti ove zbirke vidi opirnije: Hivzija Orijentalna zbirka
Porvincijalata franjevaca, Glasnik arhiva i Drutva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine,
knj. VIII , Sarajevo, 1968/ 69., str. 15-22.
2
) Hivzija Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Provi ncijalata
franjevaca, Mostar, 1961., (u rukopisu).
11 -Anali
. 161
Podatke iz ovih rukopisa koristili su: Omer koji je izvorno i u prevodu
objavio jednu pjesmu od ll stihova
3
) i Bokov, koji je izvorno i u prevodu
objavio dvije pjesme od ukupno 37 stihova.
4
) Hivzija je obradio jedan
rukopis koji je 1576. godine prepisao Hasan Zijai mostarski muftija i
muderis .
5
)
Ovaj put smo detaljno obradili dva autografa i rukopisa koji sadre vrijedne
biljeke. Donosimo ih onim redom kojim su u Katalogu upisani.
R-1
Komentar jednog djela iz islamskog prava. Nedostaje prvih osam listova pa se ne
zna naslov djela ni njegov autor.
ovdje: ,, J,..S L.. u LS .,_,_ uLS
Rukopis ima 278 + l listova, 23 x 17 cm, na svakoj stranici po 19 redaka.
Pismo nashi , nevokaliziran. Osnovni tekst i poglavlja pisani su crvenim mastilom. Na
marginama listova i redaka ima mnogo biljeaka koje tekst. Papir
svijetlout, povez kartonski dotrajao, ukraen s vanjskih strana ornamentima. Na
arapskom jeziku.
Na listu 274 a: Prepisivanje (kita bet) ovog djela dovreno je u
dvije molitve (sala t), u prvoj dekadi rebia II 994. (1586.) godine. Prepisao Ibrahim, sin
Ferhatov iz Mostara (al-Mostari).
Na listu 274 b: Djelo je vlasnitvo biblioteke (kutub) Huseina, sina Mustafina,
imama Ahmedovog mesdida u Mostaru. Njegov rob Husein, sin
Mustafin.
Na listu 278 b: Imena Ashabi kehfa i jedna biljeka o njima od Nisaburije.
R-45
\.k;.h \.....:
.J"' J .
Djelo o erijatskim pravnim propisima za Napisao gaje Zayn
b. Ibrahim Ibn Nugaym al-Misri al-Hanafi, umro 970. (1563.) godine.
6
)

Rukopis ima 222 + 3 listova, 21,5 x 15 cm, na svakoj stranici po 21 redak.
Pismo lijep nash i, nevokaliziran. Na marginama se nalaze brojne decizije (fetve) i citati
iz raznih eriatsko-pravnih djela. Papir svijetlout, povez kartonski opiven tankom
koom. Tekst je na arapskom, a fetve i citati na turskom jeziku.
Na prva lista nalazi se sadraj djela koji je sam pisac izradio.
Na listovima: 107, 108, 115, 116, 118, 130, 134, 135, 137, 146, 148,219 i 222 nalaze
se fetve muftije ekib Sulejmana
3
) Omer poslanica e j ha Muhameda iz Uica, Prilozi POF, VIII-IX, Sarajevo, 1960., str.
201.
4
) Bokov, Pjesnik Rahmi i njegova kasida o Mostaru, Prilozi POF, XXVI, Sarajevo, 1978., str.
213 -232.
5
) Hivzija Nekoliko novih podataka o ivotu i radu pjesnika Hasana Zijai
Mostarca, Most, Mostar, 1978., broj 17-18, str. 105-108.
6
) Kasim Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, sv.
II , Sarajevo, 1979. , str. 511.
162
Na listu 216 b: Pisac Zayn b. Nugaym al-Hanafi pisao je i sastavljao (te'lif) ovo
djelo est mjeseci i dovrio ga je 27. dumada 11969.(1562. godine. Prepisivanje djela
dovreno je 10. rebia Il 1105. (1693.) godine.
uL...,l-
R-60
Osnovni tekst Isagugije, rasprave iz logike, napisao je Atiruddin Mufaddal b. ' Umar
al-Abhari, umro 1265. godine.
7
) Komentar na Isagugiju zvani Muhtesar, napisao je
Sulejman b. 'Abdurahman b. Sulejman al-Magribi al-Garbi al-Samuni. On je sluao
predavanja 'Ali b. Ibrahim at-Kitanije i oko 915. (1509) godine napisao Muhtaar.
Imao je nadimak 'Alumuddin.
8
) Glosu (haija) na ovo djelo napisao Je
Mustafa (ejh Jujo) iz Mostara. Djelo je autograf.
Jw;J1 ..; v!i*". " \,;JJwW v-
Rukopis ima 180 listova 20,5 x 14,5 cm; na svakoj stranici po 25 redaka.
Pismo nashi, nevokaliziran. "kauluhu" pisana je crvenim mastilom. Na
marginama i redaka ima mnogo biljeaka koje tekst. Papir svijetlout,
povez kartonski, dotrajao. Djelo je kompletno i dobro Na arapskom jeziku.
Na listu l a: od muftije Mustafa ef. (drugi rukopis slab).
Na listu 2-a: Vlasnitvo Mustafe, sina Jusufova (e j h Juje). Djelo je zatim dolo u
posjed Alije, sina Mustafina, sina Alijina iz Mostara, zatim u posjed Mustafe, sina
Mehmedova iz Mostara i na koncu u posjed mostarskog muftije Mustafe, sina
Huseinova.
Na listu 180-a: Djelo je dovreno u 4. rebia I 1099. (1688) godine.
Sastavio (te'lif) ga je Mustafa, sin Jusuf ov, sin Muratov(Mustafa Sejh J ujo)
iz Mostara.
Vrijednost rukopisa je posebno u tome to je ovo jedno novo i do sada nepoznato
ejh Jujino djelo i to je njegov autograf. Djelo ne navodi ejh J ujo u popisu svojih
djela a ni njegov biograf Ibrahim


R-62
, __
.
o namazu. NapisaoSadiduddinMuhammad b. Muhammad al-Kagari,
umro 705.(1305.) go_dine. Djelo je mnogo poznato i sluilo je kao
pristaama hanefijskog mezheba.
10
)
\,;"''J ,JJI I,_.J.\ ...... . ":".J ..U ....__]1
Rukopis ima 58 listova 20 x 11,5 cm, na svakoj stranici po 15 redaka.
Pismo lijep nashi, nevokaliziran. Na marginama ima biljeaka koje tekst .
Papir svijetlout, povez kartonski, i dotrajao. Na arapskom jeziku.
7
) Kasim sv. I, Sarajevo, 1963., str. 244.
8
) Carl Brockelman, Geschichte der arabischen Littera tur . Le iden 1937.-1949. , G I str. 610 i S I str. 842.
9
) Dr Hazim Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo, 1973., st r.
390-410.
10
) Kasim n.d. sv. II , str. 125.
163
-- - - - ... "1. !C.i" ......
164
- , . .. . .
. .,; .: . .
165
166
167

. . .i .
168
Na listu 58-b: Dovrio prepisivanje (tasvid) ovog primjerka Muhamed, sm
1
Mustafin, u ponedjeljak u drugoj dekadi evala 1055. (1645.) godine.
R-97 d,_j.-
Knjiga uzoraka (sakk) kako treba sastavljati pisma rodbini i prijateljima, i razne
predstavke organima vlasti za vrijeme turske vladavine, nepotpuno i ,
Rukopis ima 36 listova 25 x 19 cm, nejednak broj redaka. Pismo talik
nevokaliziran, ispisan vodoravno i koso preko cijelih stranica. Papir bijel, povez
kartonski dotrajao. Na turskom jeziku.
Na prvoj korici: Moj stric hadi Salih Temim umro je oko sata 13.
zulhideta 1297. (1880.) godine.
Na listu 18-a: Spisak dunika nekog trgovca.
Na listu 20-a: Spisak njiva Muhameda u selu Humi kod Mostara.
Na listu 21-a: Biljeka da je u Mostaru pao veliki snijeg i bila jaka zima 1300.
(1883.) godine.
Na listu 23-a: Spisak turskih sultana sa naznakom od kada je do kada koji vladao.
Na listu 24-b: Ahmed, peh! ivan, izvodio je na konopu svoje vjetine ll , 12.
i 13. zulhideta 1300. (1883.) godine.
Na listu 25-b: Prvi dan ramazana oglaen je pucanjem topova kako je to od
starina
Na listu 26-a: Priznanica na 20 forinti koji je iznos primio Osman ef. Karabeg,
imam Baba Beirove damije, od hadi Jusufa bega mutevelije ovog
vakuf a.
Na listu 31-a: U bici s Crnogorcima na Vukodolu Dolu) poginuli su
Mostarci: Ali-aga, Ali-aga, Deron ja Husein i Abdulah,
Dervi-aga, MuJaga, Mehmed-aga, MuJaga,
Ahmed, Mula Hamid, Mehmed, Mehmed ef,
Osman i Dervi-aga, eva hadi Ali-aga, Hadioman Ibrahim,
Fazlija,'sin Huseinov, Kovo Omer-aga, i Ali-beg. U boju u
Biini poginuo je Kanje Muharem-aga.
16. jula 1876. godine vodila se velika bitka na Dolu nedaleko od
turske i crnogorske vojske. U ovoj bici su Crnogorci strano porazili tursku
vojsku i zadobili velik plijen. Na bojnom polju je pao Selim-paa, a Osman-paa je
zarobljen.
11
)
O porazu vojske na Dolu u Mostaru se kasnije dugo U
porodici Deron ja je predanje da se konj Deron j in, nakon to muje gospodar
poginuo, vratio u Mostar i donio na sebi bisage i kafeni mlin u njima.
R-117
Zbirka propovijedi (va'z) podijeljena u 75 poglavlja (bab) i protkana
(tesavvuf) filozofijom i nazorima. Napisao Ahmed sin Mustafin iz
Mostara (al-Mostari), 1097 (1686.) godine. Autor ovog djela bio je sufija, dervi i
pripadao redu halvetija u koji su ga uveli ejh Muslihuddin (umro 1664.) i
sinovi mu Hasan i Isa. Prije 1686. godine ovaj red je prenesen u Mostar.
12
) Djelo je
autograf.
11
) Hamdija Zastava o Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1956. , str. 116.
12
) Dr Hazim n.d. str. 347-352.
169



Rukopis ima 176 + 5listova 21 x 14,5 cm, na svakoj stranici po 23 retka.
Listovi: 126, 127, 128 i 129 su prazni i manjkaju poglavlja 51 i 52. Pismo nashi,
nevokaliziran. Poglavlja su pisana crvenim mastilom. Na marginama nekih listova
ima glosa koje tekst. Papir svijetlout, povez kartonski, dotrajao. Na
arapskom jeziku.
Na prvoj korici: Vlasnik djela je Hasan ef. (drugi rukopis i slab).
Na listu 1-b: Sadraj (fihris) djela.
Na listu 176-a: Napisao (namakahu) Ahmed, sin Mustafin iz Mostara (al-
Mostari) u kasabi Uice, u tekiji ejh Isa efendije, 1097. (1686.) godine.U)
13
) Rahmetli hadi Mehmed je prvi vidio ovo djelo i na nj upozorio u svome radu: Nekoliko
dragocjenih rukopisa u biblioteci u Mostaru, Glasnik, IVZ, II, Beograd, 1934. , str. 639.
170
171
172
173
174
175
:-,-: ;,;r _; .. >, ,.: ... :, . .. : ... ) .. r
' ' " ." . ., .. ,. -, . .
, ( :.:. __ -. : ...,:. 111 "'
.
-
'
. r,

-... . "'
'. r.. 'd
t.

--- -.
;
.


w-


'

1'-:
.: :A' .
' ' '
., :-l

', .
. r .


SUMMARY
SEVERAL MANUSCRIPTS FROM THE ORIENT AL COLLECTION
IN THE FRANCISCAN PROVINCIALATE IN MOSTAR
The Library of the Francisca n Provincialate contains a collection of338 O rien tal
manuscripts collected during the period of 1928-1932 by the provincial, dr Dominik
All the manuscripts originate from Muslim families in Mostar. They are
written in Arabic, Turkish and Persian. 211 works are written in Arabic, 56 in Turkish,
13 in Persian, 3 in Serbo-Croatian (Aihamiado) while 51 of them are written in two and
four in all of the three Oriental languages.
Hivzija made a Catalogue of these manuscripts in 1961. This
Catalogue has not been published yet. Materials of this collection were used by some
of our orientalists while the author of this essay prepared two autographs and four
manuscripts consisting interesting and valuable notes.
176
,. .
Alija N a metak
JEDAN BOSANSKO-TURSKI ALJAMIADO RUKOPIS
U austrijskoj narodnoj biblioteci u (Osterreichische Nationalbibliothek,
Wien) nalazi se jedan rukopis prvenstveno pravopisnog djela o arapskom pismu za
turski i bosanski jezik. N aslov djela je Bosnyakca v e daha s air lisanlere yazabilir elitbai
bosnevi.
Dalji tekst na naslovnoj strani glasi:
Muhteviyati
Hifzus-sihhati
A kai d
Teklifi hamsa uruti salat
Ahlaki hamide ve ahlaki zemime ile ifati udv (?)
Za bosanskog jezika elif nica, to sledi:
zdravlja
Vjerozakon
Petero dunosti artovi namazki
Pofaljene i i uzuvski afati.
Na naslovnoj strani je jo zabiljeeno: Mixt 1676.
ime autora ovog rukopisa nalazimo tek na 57 strani. Tu on, na turskom jeziku,
iznosi svoj program i cilj. Govori to gaje navelo da pokua reformirati arapsko pismo
za potrebe naeg jezika i kakve rezultate od toga svog posla Tako on pie
kako je poznato da su raznih naroda i vjera, da bi vlastitu
nacionalnost i zadrali svoju vjeru, reformirali bilo (vjere) pismo i udesili ga za
vlastiti jezik. Tako su nauke koje su na stranim jezicima, bilo vjerske bilo svjetovne,
prevodili na materinski jezik s najpoznatijih jezika su pravila
komplicirana. U kratkom vremenu, prenosivi znanja i vjetine s jezika,
su vlastitom narodu da iz mraka neznanja ka svjetlu saznanja i
postizanju na oba svijeta.
Dalje pisac nastavlja kako je "ovom siromahu, su skromne,
zapalo da u posljednje vrijeme svoga ivota, u danima bolesti, sastavi svojim
sunarodnjacima ovo skromno djelo da bi im tako posluio ot kqristan posao".
12 - Anell
Zatim kae da je za kratko vrijeme tampati mnoga djela uz ljudi
koji znaju arapski jezik i druge vjerske i svjetovne nauke, jer su oni sticali znanja
se na arapskom jeziku. To je posebno vano stoga to je nakon promjene
vlasti svakim danom manje onih ljudi koji znaju arapski i turski jezik.
U daljem tekstu pisac apelira da onaj koji na dobro neka se ovoj
grupi, pa da Bonjaci kao i Dagistanci, Kozaci i Tatari, arapskim
jezikom svoj jezik i izraaj, kao i ostali istovjerni muslimanski narodi, obnavljaju veze
i vaju ljubav misli, a novinama da se obavjetavaju uz
uzvienog Boga, da ih u tome pomogne! - da tampaju ova vjerska pravila, ne
da panju.
Ibrahim
Bez sumnje ovaj Ibrahim ne moe biti istovetan s onim turskim
knjievnikom Ibrahimom koji je umro godine 1866. u Beogradu. Ovaj
je moda samo etnik, dok je u Uicu imao drugo prezime, kao to ih i sada
ima u Sarajevu i drugim mjestima. (Jedna porodica U koji su se zvali
u Uicu, dola je 1862. u Sarajevo, gdje su staro prezime promijenili u
Na ovom rukopisu, o kojemu se malo vie pozabaviti, nema nigdje datuma
pa ni same zabiljeene godine. Po "vjerozakon" moe se tvrditi da je rukopis
nastao iza austrijske okupacije Bosne, a i jedna pri dnu 24. strane rukopisa
glasi: "Svaki muhamedanac u Bosni nudan je svoj vjerozakon (Ilmihal) da ovom
j azijom na bosanski jezik zaimadne" . (Ni "muhamedanac" nisu se za turske
vlasti sluili muslimani, a drugi su ih tim imenom iza austro-
ugarske okupacije nazivali, pa je godine 1900. Osman Nuri napisao
"Muslimani a ne muhamedanci i poslanik a ne prorok i 'profeta"
1
}. Pored toga u
rukopisu ima i germanizama, npr. betelovati (bestellen) = liker, kolodvor,
tala i druge, a pisac spominje i pojmove: etimologija sintaksa, dvojina (dual},
zvjezdoznanstvo i druge, to navodi na misao da je djelo pisano nakon okupacije
Bosne i Hercegovine, a vjerojatno pisac je imao i neto evropskog kolskog ili
privatnog obrazovanja.
Ovaj rukopis je pokuaj arapskog pisma za na jezik, koji autor
naziva bosanskim. Velikih slova nema kao ni interpunkcije. Uglate zagrade []su od
mene a ( ) su od autora.
Kako je poznato, aljamiado (alhamijado)
tekstovi nisu pisani jednim, pismom. bi se moglo da, koliko god
je bilo aljamiado pisaca u Bosni i Hercegovini, ni dva pisca nisu imala jednu grafiju,
odnosno, koliko pisaca toliko i grafija.
Krajem XIX i XX su neki nai pisci modificirati arapsko
pismo za na jezik, jer je pismo u aljamiado tekstovima od autora do autora.
Pisalo se i kur'anskim pismom s hareketima, a ovaj pokuaj nije jedini,
nego moda prvi, jer do reforme arapskog pisma za bosanski (hrvatsko-
srpski) jezik objavljeno je nekoliko tampanih knjiga vjerskog sadraja.
2
}
Pisac ovog rukopisnog djela nije nam jo poznat, a cilj mu je bio da se napravi
arapsko pismo za bosanski jezik na principu: jedan glas - jedno slovo. Dakako, u
konzonante su uvrtena i arapska slova kojih nema u naem jeziku - zadrata su u
1
) "Behar", God. I, br. ll (1900/01), str. 168-171.
' ) Hadi Ali Ri za mahdumi , Mehmed Zaim, Bosna Brodli: Ovo je od virovanja kitab na
bosanski jezik. Carigrad, litografirano, bez oznake godine.
178
arapskim i turskim dok su originalni U znakovi za konzonante: lj, nj,
e i i vokale o i u.
Interesantni su naslovi pojedinih poglavlja:
Dersi ula (sva slova],
Dersi sani (svi vokali i znaci]
Dersi salis:
Bir noktali hurufat (s jednom noktom harfovi)
Iki noktali hurufat (s dvjema noktama harfovi)
Oc noktali hurufat (s trima noktama)
Remzli hurufat (s remzom harfovi)
Noktas1z hurufat (bez nokti harfovi).
Vokali su vezani s konzonantima, ali najvie puta ispod konzonanata:
e je iza i iznad konzonanta malo ukoena crtica [kao ustun ili fetha], vezana za
konzonant;
o i u su ispod konzonanta "vav", vezani za nj , tj. pod "vav" je vezan mali okomit
zarez, to predstavlja o, dok je u takoder "va v", ispod kojega je prilijepljen zarez
[virgula] okrenut u desno.
Vokalno r je kao sitan broj l Uedan) iznad slova r.
tekstove sa kliiranih stranica dobiti, s malo vjebe,
vjetinu ovog rukopisnog djela.
Od svakog od poglavlja uvrtavamo po nekoliko primjera:
Na 23. strani rukopisa je poglavlje: Elfazi bosneviye (bosanske bar, ben,
bor, bus, panj, pir, pet, pod, puh, tal, ... dak, car. .. dan, dom, ra, rog ...
la, lov ... luk, ljut, malj, med, han, jag.
Iki heceli (s dva sloga), najprije rastavljeno na slogove, npr. vu-na, lo-za, o-lja,
u-na, e-na, ri-ba, a onda jedna cijela stranica turskih a potom
Elfazi bosneviye [Bosanske baba, beba, boja, biba, para, pipa, pola, peta,
tama ... tica ... dikla, rozga, zemlja, rtva, sedlo, apka, grablje, fistan, fildan, kundak,
letva, liska, ljuska, metla, puka, veslo, vidra, jasle,
Najprije desetak turskih !Stlkbal, pestemal, pazarhk, bagcoban, a zatim:
biati, traiti, damovi, carovi, darovi, rahtovi, abari .. . alovi, godina, filovi,
kolodvor, ljubava (!) narava (!) vatralji, Hrvati, jazavci.
H uru fi rem la:
Najprije turski, a onda:
Elfazi bosneviye (Bosanske baga, brdo, bor, pala, tava, daba, car,
davorija, riba, zima, sir, ilo, gavez, furuna, kuna, unja, lula, loga, ljuba, nena, njiva,
munja, vuna, hinja, jela, udovica, olovo, Emina, Imir, A laga, Afrika, Evropa, Indija,
Undurovina, Basarabija, betelovati, boraviti, buniti, brzati, pazarivati,
poloiti, puhnuti, prhnuti, tavnovati, timariti, tumarati, trgovati, damoriti,
devovati, dilitati, carovati, curovati,
Ibrahim (Ibrahim Edhem): Tiirkce bosnyakce mu allimi (Bosansko-turski Carigrad,
l311.(1893.).
Ibrahim Edhem Elif-bai bosnevi . Sa starom i novom jazijom bosanska elefnica. Carigrad
1304.(1886.).
hadi Ibrahim b. Abdullah Seljubac iz Donje Tuzle, Carigrad 1318 (1900). Ilaveli sa vikom
turskom jazi jom nova bosanska elif nica, ovo je. Prva je bas ma izila. U muh uru na prvoj strani: Rab b vefk
umur, el-had Ibrahim, 1302.(1884.).
12" 179
cerovina, cipele, cokule, crtati, darovati, debljati, dignuti, dozvoliti, dugovati,
rastovati, regulati ... robovati, rukovati, uberkati, rtvovati, igati, rvnjati ...
zubiti, zoriti, samari ti, seliti, sikirati, sortirati, sumnjati, ti, ikljati, utiti,
obonjati, faliti, fiksati ... krpiti ... gicati, geljati, gospodariti, ljetovati, ljubiti, mahati,
meknuti, misliti, mutiti .. . mra ti ... voljeti, vukariti ... ti, j aditi, jeknuti,
juriti.
Svaki muhamedanac u Bosni nudan je da ovom jazijom svoj vjerozakon (limi
hai) na bosanski jezik zaimadne.
Iza ovoga, u rukopisu na str. 25. do 28, slijedi poglavlje: Malo o zdravlju (Hifzus-
sihhati).
Iz ovog poglavlja, kao ilustraciju jezika Ibrahima uzimamo nekoliko
zdravstvenih uputa:
"Umoran jali znojan jali razparen, zagrijan vode ne pit. Na zimu iz sobe i na vjetar
ne izlazi i zimi od znojenja kloni se! znojan na kiu, u vodu ne ulazi. Ljeti, zimi
bez mueme od doma ne Noge dobro toplit. Mlogojelica ne bit. Mlogo
kiselo ne jest. Mlogo blud [spolno (dima') ne bit. Vino i ostale likere i
znoj to ne pit. Vrelo i hladno jelo ne jest niti studene zahlade i erbeta
i sladoled i vode ne pit. Kahve i ne pit. Gladan vode ne pit i u vodi ne
kupat se. Sit ne bludovat(dima). Teka jela kao suha mesa i varena luka i tako
dalje ne jest. Jabuka i ostalo mlogo i neoguljeno i ne jest. K vama jela i
truhle i meso i gadnu vodu bunarsku ko jaje muljeli i blizu tale,
i ako oko njega(?) pogani, spiralite daleko jarkom ako ne i blizu
njega sudopera, bunjite, ako ima- takvu vodu ne pit. vodu zajelo, za
upotrebit.
U nemli novoj zgradi ne stanovat dok jedna godina ne zamine te se dobro izsui.
Na tlu ne leat, ne spavat. Uz furunu lonca ne drat. U sobi jela ne varit niti u
zatvorenoj kuhinji kad dumani i bugija odlazit ne mogne. Mokre stvari u sobama ne
suit. Turije, bundave i ostalu ljetinu koja se struhnjava i mokrinu daje u ne
drat. Iz bakrena i ostalog kovna i drvenim kaikama, kao to je na iz
jednog suda jela ne jesti jerbo ovaj adet s jednog na drugog frenjku i ostalim opasnim
bolestima prelazku u(?) i rairenju uzrok je. Stoga ala franga svako napose iz
tanjira jali jesti najzqravije je.
Blizu marvu, tale otvorene pro koda(??) od sudopere,
ne da se nalazi u tali. Balega i na polje da se izbacuje i vi [vi!]
marve u tali ne drat. Okolo i bunara leinu ne zakopat. Svako jutro sobne i
prozore otvorit. Na krevetu spavat. Sit ne leat, ne sedat van hodat nek se
jelo slegne i skuha. Di je mlotvo svijeta u tijesnu kao u naim kahvama, u malim
damijama, u vagonima i parobrodima u i placu [razredu], osobito u
zimi ne nalazit se. Pri tome haljinke kao i tako to u zimi znoj izmamljuje - ne
nosa t. Soba ne pregrijavat. Pod kojim hanom il ti marva se vee tu nijednog
ne stanovat. S mnoinom u jednoj sobi ne spavat. Pjeke ne putovat oznojen. Na
konja jali na kola ne uzjahat dok se znoj ne izsui ...
Na 29. strani rukopisa poglavlje o pobonosti pod naslovom: "Malo o
itikadu (Bahsui-itikad)".
Bismillahi ... Emma badu. Da insa n pravi mum in bude, estero vjerovat, farzove
eda Od irka i nehjova se kloni t treba. Bog kad je sve due stvorio pitao hi je:
"Nijesam li Ja va Rab b {Elestu bi rabbikum)["?] Due rekoe: "Jesi. (Bela)". Od
estera prvo: (Amentu billahi). Ja Boga vjerovah daje jedan, da ortaka i prilike nejma,
da nita na Njega, a On na to nalik nije. Osim Njega za ibadeta drugog boga da nejma,
nego On to je ovaj svijet, zemlje i u njima to ima nebesa i to u njima ima, ahiret i u
180
njemu to ima ivo, mrtvo, zvjezde, sunce, mjesec, dennet, dehennem, hurije,
ridvane [?], zebanije, meleke i ostalo malo, veliko, iz nejmanja u imanje je. I sva
stvara. Jer da vie bogova ima, u stvaranju stvari ne bi se slagali. Ova priroda i
intikam pobrko bi se. Bog vadibul-vudud jesi. Zaisto se ima od Sebe a ne od ta
drugog da je stvori jo jal' se rodio. Bog sa Svojim sifa tima posto nije (K adim je) i nestat
Ga Baki je.
(Haj at) Bog iv je, bez postanka [ ezeli] je, bez nestanka [ ebedi]je, vavjeke [baki] je
[gajri fani] bez smrti je, sam edi je. Nit se je rodio nit je koga rodio da je otac, a jest
Stvorac (svega svijeta otca, hazreti Adem-alejhisselama od kala, aHavvuod
njegova kriva rebra stvori i duu him dade i od njih insani se rodie i svi smo njihov
porod, onih dvoga. Ni[t] oca ni[t] majke ima. Hazreti Adem-alejhisselama kao
pejgamberom vjerujemo, a ne kao Bogom i Boijim sinom. Bog delle anuh u
Isa-pejgambera i Merjemi, bez upliva muka, to ga je stvorio, manje je jer u Isa-
pejgambera majka ima, a (mudize) svakom pejgamberu Bog je dopustio, jer
ako je Isa mrtve proivljivao, Musa alejhisselam od to jage adahu je, koja nikad
due imala nije pa ga kao pejgamberom poznajemo, a ne Bogom ili boicom .. .
Iza ovoga opirno su Boji sifati: lim, besar, sem, teklim, muhalefetu
lilhavadis, kijam bi nefsihi.
Na 42. strani rukopisa i dalje je poglavlje:
MALO O AMELU (BABUL-AMELI (l)
Imanski farzovi i artovi:
l. amentu billahi,
2. ve melaiketihi,
3. ve kutubihi,
4. ve rusulihi,
5. vel jevmil ahiri,
6. ve bil-kaderi hajrihi ve errihi minel-lahi teala, vel basu hadel-mevti.
Islamska bina:
Post, namaz, had, zekat, kelimei-ehadet.
Gusulski farzovi:
l. usta vodom do za grlo izaprat,
2. u nos vodu mrkat,
3. svo tijelo okupat.
Abdeski farzovi:
l. obraz umit,
2. obe ruke do za lakat oprat,
3. na hise glave mesh potegnut,
4. noge sa oprat.
Namazki farzovi i artovi:
l. Od nedaseta se (tahret),
2. abdest uzet,
3. avret-mjesto pokrit,
4. kibletu se okrenut,
181
5. nijjet
6. sprva namaza tekbir uzet.
[Pogreno isputen broj 5, pa odmah iza broja 4 slijedi 6 i 7].
Namaski ruknovi:
l. na kijamu stajat,
2. Kur'an
3. ruku',
4. sudud,
:i. u polje [d]nom k'adetu kolko teehhud sjesti.
Postski farzovi:
l. Nijjet i evvel i ahir vakte znati,
2. Od prije zore do zahod-sunca to post kvari se.
Hadski farzovi:
l . nijjet-ihram,
2. u Arefatu na vakfu stati ,
3. tavaf-zijaret
Zekatski farzovi:
Ni.ijet i u godini dat.
farzovi:
l. Nijjet i u godini dat.
2. obje ruke na zemlju plehnuvi, po cijelu obrazu potrati,
3. jo jedan put po zemlji oinuvi najpre desnu, poslije lijevu ruku
potrati .. ..
Namaski vadibi:
fatihu
2. iza Fatihe ja sure ja tri ajeta
3. prva dva rekata za kiraet odredit;
4. oba seddeta jedan za drugim
5. s rukua i seddeta kad ustane koliko subhanallah to se moe sjesti,
6. u namazu ettehijjat
7. jedanput selam dat,
8. u podne i ikindije farzove tajno Kur'an
9. u sabahu, u akamu, u jatsije imam glasom (dehrile)
Na 52. strani rukopisa je poglavlje Kesb (tekovina)
Ahlaki hamide, ahlaki zemime
Halala putem kazanisat da sebe i svoju djecu i zabrani farz je, a vie da
siromahu prui mustehab je, jer ovo od nafile ibadeta hajrlije je. Hajrunnasi men
jenfeun-nase. Jani, od svijeta najhajirlije je ko svijeta faidelisava. Koji rad pira nejma,
njega ne radit. Il mihal farz je. U njemu Boje naredbe i zabrane iz Kur'ana i iz
hadisa, idtihadom kako treba da se Bogu robuje i od beike do lopate, jani
182
(minel-mehdi ilel-lahdi) kako se treba ponaat da ovog svij eta zdrav i a
onog svijeta od azaba i dehenema, amin, i Boi jim razilukom da nail bude .. .
zdravlja prenuno je, jer Muhamed alejhisselam bijuriso je ...
Ilmu-tefsir, Ilmu-hadis, jani Usuli-fikh i Usuli-din ki, Ilmu-kelam i Ilmu-kiraet
kao to je farzi-kifaje. Ilmi-hesab i Arebi-sarf(etimologiju) i N ah v (sintaksu). I
arabski jezik" treba a od Ilmi-nuduma (Ilmi hejeta - zvjezdoznanstvo) to
namazkim vaktovima i postu treba [o]noliko a ne porad gatanja, jer haram je.
Tib (lekarstvo) i ostale zanatske nauke potrebno je, ali najprij e Ilm[-hal...
Da drugom sibir ilum sihir haram je, ali er da skine, ne fali
il mihal.
od svakoga nafile ibadeta efzalnnije je, jer il um na drugoga prelazi ...
(Takva). Od svakog nevaljala posla klonit se ... i nezdravlju i svakom zlu zaklon je
(kalkan je).
Prvo: srce od kufra, jani kafirskog i murikskog itikada (vjere), od elje
poglavarstva (hubbi rijaet), od plaenja oljenja [?] (havfi-zem), od elje faljen ja (hubbi
medh), od neznanja (debi), eriatske hukumove od podnito dranje, od
(rija), od dugo snovanja (uli-eme!), od lakomosti (tama), od podnostva (kibur), od
difanenja laskanja (tezellul), od sebe be genisa vanja (adeb ), od pakosluka (based), od
pizme (hikd), od svetenja (ematet), od iznevjeren ja (hijanet), od zlo gatanja (sui zan)
kao zec preko puta kad od (bah!), od rasipanja i preko savha (israf),
od lijenosti (kesi), od nemarljivosti (betalet), od hitenja (adele), od tehira, docnjenje
(tesvif), od nepoaljenja, jani: tvrda srca (gilzeti kalb), od nestida (vikahat), od
pomaganja i tugovanja(ekva vefez), od zaboravka nimeta (kufrani nimet), od
huljivosti (gadab), od grijenike milovanja (hubbi feseka) , od mrzenja na ulemu i na
valjane (bagdi ulema ve suleha), od nadu od rahmeta (kati umid), od
kalpozanluka podvaljivanja (gal'u-ve ga), od bulogu pravljenja (fitne), od kavge
salajisavanja (mudahene), sa svijetom od mlogo sastanka (en-nisbetu mean-nas), od
blejenja (hifet), od zavade (inad), od fasle (oyilnmek), od (nifak), od
siloderstva (temerrud), od demriluka (derbeze), od gluposti (biladet ve
gabavet),od poklapnosti na jelo i na dima (tamau ve harsu dimai) , od posve
odustajanja dimaa kome zdravlju ne kodi fajdu daje (terki dima').
Gore pokazane zle ko ne i nutrane razne i opasne
bolesti i frenjku i nezdravlju i nikad u dobru rahatluku bit U sebi
zadovoljstva imat Od ovi' neki siromatvu a neki svijetskoj mrnji, a neki
velikoj patnji osobito vode. Sve ahirette azabu i Boijem gadabu uzrok je, zato za
<;tolje popisane razm[i]jene.
Baci iz srca kufr i irk, vjeru napuni imanom, baci rija robuj svesrdno
(ihlasom), baci levdenje
3
) za poglavarstvom (hubbi rijaset), levdi za Bojiraziluk,baci
strah od ulenja (havfi zem), budi slobodan (desaret),jani to god te nepovoljno u trefi,
na Boga tevekkul nimalo se ne plai niti ali, jer koji se od svata plai i zazire i
raspoloen nije, onaj svome srcu i trbuhu stravu i alost zadavi smrti mu uzrok bude.
za Judit (?) i na prolo dobro ili zlo mislit i na zemanski i svijetski
nepovoljni sredit se i prazno dugo snovanje (tuli eme!) pobaci, a smrt na
um donese (mevt), jer mlogo imao,malo imao, smrt rastavit; sa sobom nita ponijet
ne moe. Za falu levdenje pobaci!
Na posljednjoj strani rukopisa, napisanog turskim jezikom a ovom novom
"reformiranom" grafijom pisac tvrdi da ovo pismo nije samo pogodno za Bonjake i
3
) Levditi, levdenje - lebditi, lebdenje, hlepiti, hlepnja; poklapnost - prodrljivost.
183
one koji ne znaju turski i arapski, nego i za Toske [Albance], Pomake, Kurde, e r k e z e
i ostale muslimane.
Djelo bi vrijedno bilo, sa stanovita naeg jezika, da ga transkribira koji
poznavalac bosanske (hrvatskosrpske) aljamiado knjievnosti i turskog jezika.
184
'-, . - , _
'
r
.,. 'l'
l ~ ' ~
-.,..,A .
l ' ' ~ ' ' l
' , ..
~ ~ ' l ~
185
(
i
\
A
-
p
,
-
r
'

.
.


.
.
,
.
.
,
,
.
.


.
.
.
.
.
.
.
.

"
.
V

t
'
"
?
.
"

.
.


l
"
"
'
"
'
:
'


_
.
.
!
l
.

r
.
.
.
.
,
.
.
,
.

.
.
,
.
,

.
V
,
t
t
)

,
r
:
:
.
:
,

_
,
.
1
i
-
r

p
,


.
.
;
.
.
.
.
.
.
,

i
-
A

,
.

"

.

.
.

.
.
.
.

j

.
,


.

.
.

.
.


l

.
,

.

"

.

.
,

'

'
(
1
"
1
'
-
-
'
:
>


.
.
.
.


.
.


.
.
.

.
.
.
.
.
;
'
\


:
f
.
i
{
o
\


'
"
e
t
<
>
t

.
.
.


.
.
;
(

r

-
;
:
l
"

i
r

K
r


'
1
(

,
.
f
l
'
l
r
'

.
i
L
;

.
,
.
,
.
.
h
,
r

.
;
r
,

e


r
r
.
;
;

r
r
<
'
"
J
.
o
;
:
"
\

,
r
i
(
'

1
H
-
r

m
r
:
1


:
1
'

.

.
;

.
.
.
.
.

,

,
;
.
4
,
.
:
;
;
;


"
:
'

.
,
.
7


,
.
"
,
'
!

i
f
r
(
1
t
:


"
'
t
"
'

r
(
r
?

r
(
t
!
f
,
,
.
.
,
-
:
)

'

.


)
,
.
,

'
"
'
f
'
l


)

l
/


"
,


.

J

)

'
.
.

,.
.
_
.

r

r
.
.
.
.
-
,

)

.
.


.
,
.

.
t

r
.
t


.
.
.
. .. .

I
f

"
"
'
7

\


1
1
1

.

,

.

,

t
l

r
;
.
.
4
"
"
.
(
r
1
r
.J

:
\


l
i

;
;
:
,

'


/

.

...

"
}
(
'
.

f
'


}
)
o

)
-;;
:''-=


(
'
r
f
'
'
'
i
J

.
.

"
"

=
-
f
i


.;.


:


_
;,;:.

;
,

:,_
.
.

..
+

"
"


;
,
r
7
'
!
'
:
!
.
,
.
_
,
.
.
1
'
1

'
'
i
.
"
.
,
.
.

,
.
.
.
,
.
_
,
.
.
.
,

.
.
.
.
.
.
.

!
l
'
i
(
-
i
v
,
';


.
.
.
.
r
,
,
.
.
-
,
7
'
;
.
.
,

1

"
'
.
.
r

..
1

.
,

.
.
.
.
.
r
. 1
l
'
t
r
/
t

-
r
.
;
,

.
?
.
Z
'


.
.
.
.


,
.


.
,


'

'

,
r

.


.
,

.

l

-
:
.
.
.


'
;
.
.
.


'
>
:
1


.
.
:
;

i
f
"
'

'
i

.
.

.
,
.
,
;

v
.
.
:

.

.
.
:
'?

r
w
.
;
.
;
,

;
.
:
-
.
.

,
;
.

.
,
,
,
.
,
.

;
r
;
,
;
.
,
.
.

n

,
.
;
,
.

_
_

'
>
r

r
-

-
.

'

:
.

'

,
,
,

"

.

'
.

.

-
:
'
'

.
.
.
.
.


,
.
.
.
.
;
.
;
.

-
'
i
{


i
l
;
.
r


,
,
.
,


:
1

r
;
'
1
?

.
.
.

.
.
.
,
/
>
r
-
1

-
d

.
.
.


J

'
1
-
:
'
l
.
:
-
>
-
r
-
y
,
;


.
.
.
.
.
.

r

'
l
'
:
-
.
.
t
'
_
;
.
-
(

i

j

.
,
l
'


;
.
.
,
.
,
.
i
t

.
.


:
,
.
;
.
.

(
9
1
'

.
'
'
f
'

.
.
,
(


:
1
?
'
f
l
'

.
J

.
.
r
.
;

'
)
,
v
.
.
.
"

r
'
t
-
'

.
>
.
,
,
.
.
.
i


"


.
.
.
.
.
.

.
.
.
.

f
l
'
!
'
.
-
-
.


V

t
'

l


-
-
t
,
,
J
r
_
,
;
.
,
.
\
"
'
1
'
!


"
:
'
(

l
r
-
1


.
>
r
.
,

l
'
"

r
:
!

{
i

4

;
"

.
w
-
:
-
:
'
!
i
o
!
"
'
l
(
r


.
.
;
r

1
1

r
r

P
.
>
-
:
:
"
"
!
1

,
.
.
.:
!

,
'
\
'
"
l
,
,
.
,
.
.
.
.
.
r


'
,
1
"
.
1

,
(
.
;


{
"
.
.
o
f
t
'

.
A
Y
'
(
.
:

J
;
:
r.
.
;

"
.


>
1
-
'
\

j
>
'

,
L
-
.


o
i
'


r
t
'

r
r
,
J
.
i
.
:

,
1
,
.

;
.

f
l
'

r
,
.
.
.

r
:
,
#
'

\

0
<
"

.
,


.
l


:
v
,
.
.
.
.
,

J
r
<
.

1

.

.
.
.

.
.
l
-
,
.
.
.
.
.
.
,
.
r
i
"
'
!
'r
'
l
!
'
:
1
,


"
'
r
.
'
t


'


-
,
r
-
!
:


#


,


.
.
.
.
.


r
t

;
r
.
.
.
.
r
)

r


,
r
,
r
-
:

r
,


.
-
.
1
t
r


T
'
.
.


J

,

}

(

(
r
)

r
r


l
'
r

t
f
i
t
'
,
.
,
J

)
t
r


i
r
)

4
}
/
l
'
"
r


)

;
f


(
-
,
.
-
1
)

r
r

,


.
f
'
-
\


.
.
:
,

.
.
;
.
r
)


t
.
"

r
r


r
'
I
f
:
'

(
i
t
l
'
!

M
'
"
"
)

r
r


r
.
.
.
.
:
n


.
(
J
l
l
!
!
!
'
t
l
'
;
..
.
. .
r

1
'
1
"


)
.
r
r

'
l

f
l
:
,
r
t
'
)
,
.
.
"

..
.

r
.

.. J
l
t
'
f
'

.
.

).

.

.
.
.

i
l


.
.
.
"


'

-
-
-


J

'


-
_
.
r
;
,

r
n
r
.

.
.

.
.


-
"
,
;
.
.

,
.
.
r
t

.
]
,
.
,

:
.

.
.
.

.

_,
.

.
.
.
.
-


.

.:

.
_,
.


r
,


"
'
C
'
f
:
t
:
t
i
!

J
)

)


.

.

_
J
.
!
>


'

f
#
1

.
f
f

.
.
.
.
.
.
,
,



.

.
_,.-
.
.


,
,

'
:
f


'
'
.
.


....


_
_
;e
,.,.,,, ...
__
"

-::

.

-


_<
;:,_,


,,
%

'

;
\

'
l
a
T
'


'
'


:
>

;
r
.
.

r
n
:
?

t
'

.


'
1
(
.


.
.
.
.
.
.
.
;

\


.

'
:
"
'
\

\

."

_,

,
,

r
r

:
-
;

;
J
r

.


)
;
,
.
1
;
.
;


;
r
)


r
(
;
.
.
r
,

"


.
.


f
;
7
i
r
r
t
r
,
>
;
A


,
.
.
,
,

'
(

\
:
;
"


(
Y
/
r


r
t
;
!


e
f
t

(


.
"


.
.
.
.

.
;
r

.
.
.

;
.
-
,
.
r
1

r
r
.


\

,

)

,

.
,

,

t

r
:
"

,


'
*
T


'


'
'
.

'
:
'

"
"
"
'


.. .
'.'.

'..


..

..

.
1


.

1

;
,
.
,

"
"
"
"
"
'

t
r

Y
I
"
"
"

i

t
"
l
"
'.
)

)


;
:
r
r
.
;

1
'
:
\

'
l


,

.
,

l
.
,
,
,

.

1


t
';

1
'
;
.

.
.
r
,
:
;
;


.-

.
.


<
.


/
.
f
r
,


"
"
>
"
?


1
-
,

,
.

l


/
1


t
.
.
.
.
r
*


.
,
r
t
>


t
"
r


.
,

.
,
.
,
-
:
-
,
.
.
,
.
.
,
.
.
.

,
,
.
.


.
,


.
.

r

r

r
i
-
r
'
\

t
'
\

'

'
J

-
"

,
.
.

t
t
'
'


"

n

.
!
(
j
!


,
.
.
.

188 .
SUMMARY
ONE BOSNIAN-TURKISH ALHAMIADO MANUSCRIPT
Ibrahim U i a n i n wrote a book about the orthography of Bosnian (Serbo-
Croatian) language using Arabic-Turkish letters. The book is still in manuscript. The
title of the manuscript in Turkish languasge is: "Bosnakca ve sair lisanlara yazabilir
Elif-bai bosnevi", and the other title at the same page is: "Primer for Bosnian
language". The manuscript is kept in Austrian National Library in Vienna under the
bookmark Mixt 1676. We have not any data about Ibrahim i a n i n . His principle, in
writing this book was that every sound should have its letter.
The manuscript contains instructions and four chapters of text: health protection,
religious law, ritualism and approved and blameworthy features. The text of 64 pages
is mixed by Bosnian and Turkish language and it was written after the occupation of
Bosnia and Herzegovina by Austria-Hungary 1878.
That is evident by Germanisms which were not in usage d1,1ring the Turkish rule.
189
Enver
KNJIEVNI RAD ALI EFENDIJE
NA ARAPSKOM JEZIKU
(1872-1936.)
Dr Muhamed je napisao i 1976. godine odbranio magistarski rad o
stvaranju Alije Sadik u oblasti alhamijado knjievnosti u kome je obradio njegov
burni ivot i prvi ozbiljnije prikazao, i za nauku i javnost otkrio, njegovo
bogato neobjavljeno knjievno djelo, posebno u alhamijado knjievnosti.
1
)
godine kasnije dr u svojoj doktorskoj dizertaciji o alhamijado
knjievnosti i njenim stvaraocima u Bosni i Hercegovini dao je posebno mjesto i
posvetio izuzetnu panju djelu Alije Sadik u alhamijado knjievnosti
kao "njenom najplodnijem i najboljem predstavniku."
2
)
Saet i lijep prikaz magistarskog rada i kratku biografiju Ali
efendije dao je profesor Kasim u Takvimu za 1977. godinu.
3
)
Povodom smrti Alije opirniji prikaz o njemu i
njegovom knjievnom djelu napisao je Kasim u "Preporodu" broj 1-2
(1523-153) za 1977. godinu.)
U Zbirci pobonih pjesama Muslimana, koja je izala
1969. godine, Read je donio kratak prikaz o ivotu Mula Alije i
objavio njegove dvije pobone pjesme: Ilahiju i Nat-i erif.
5
)
1
) Muhamed Stvaranje Alije u oblasti aljamiado knjievnosti - Magistarski rad -
Dubrovnik, 1976. god.
2
) Mr Muhamed Alhamijado knjievnost i njeni stvaraoci u Bosni i Hercegovini - Doktorska
disertacija -Sarajevo, marta 1980. god.
') Kasim Vrijedan doprinos aljamiado - literature, Takvim 1977. - 1397.,
Sarajevo, 1977., str. 204-206.
4
) Kasim Uz smrti- janjanski muderis rahmetli Ali efendija (1872.-
1936.), "Preporod" broj 1-2 (152-153), 1-15.
5
) Read Pobone pjesme Muslimana, Sarajevo, 1969. godine.
191
Dr Ismet rad Alije Nametka "Rukopisni tursko-
srpskohrvatski prvi je ukazao na "pokuaj" da preradi H eva j in
tursko-bosanski "Potur-ahidi" po oblastima na koje se odnose.
6
)
Od dr preuzeo je to i dr i iznio u svom magistarskom radu o
stvaranju Alije u oblasti alhamijado knjievnosti.
Evo to je dr o tome, pored ostalog rekao:
"Iako na l. str. ovog rukopisnog pie: "Haza kitabu Potur ahidi" (Ovo
je knjiga Po tur ahidi), ne moe se da je to prijepis Uskufina djela jer nisu u
stihovima niti im je poredak kao u Hevaji-Uskufije. Bit daje to pokuaj da se iz
"Potur-ahidije" sistematizuju po oblastima na koje se odnose, jer je podijeljen
na poglavlja: o prirodnim pojavama, o o o o rodbini, o
ivotinjama, o pticama, o dijelovima tijela, o orujy, o itd."
Prije toga, o rukopisu "Potur-Sahidije", je
rekao i ovo:
"To je zapravo stara kolska teka (biljenica) u kojoj je na 5 listova arapskom
grafijom ispisano 750 turskih s prijevodom na na jezik."
Evo to je, opet, o tome napisao u svom spomenutom magistarskom
radu na str. 26. stav 4, o knjievnom djelu:
Pokuao je prevesti Mesneviju D. Rumije, preraditi i sistematizovati Hevajin
tursko-bosanski "Potur-ahidiju"."
i su preradu Hevaji-Uskufinog "Potur-
ahidi" i njegovo izvreno grupisanje u po materiji i oblastima nazvali
pokuajem. To bi da nije obuhvatio i sistematizovao sve iz
"Makbuli-Arifa" ("Potur-ahidije"), ili da je pogreno i bez nekog sistema izvrio
grupisanje i tome ne stoji ni jedno ni drugo.
Po rukopisu Hevajinog "Makbuli-Arif" ("Potur-ahidi"), koji je obradio
Dervi M. Korkut, ukupan broj iznosi oko 666.
7
)
P9 obradi i verzijama rukopisa koje je uradio Alija Nametak, "Potur-ahidija"
broji oko 763 i izraza.
8
)
Razlike u broju kod Korkuta i Nametka nastale su, najvjerovatnije, zbog
tretiranja zavrnih tekstova na kraju pojedinih poglavlja u "Potur-ahidiji" i
verzija rukopisa "Potur-ahidije" kojima su se sluili.
Po "Potur-ahidiji" broj iznosi oko 751 (po
750).
Poznato je da na turskom i drugim jezicima postoje u kojima su
po oblastima radi lakeg i breg To je bilo
vrlo dobro poznato i Zato je on, kao veliki pedagog i
"Potur-ahidiju" u nastavi turskog jezika na Janjanskoj medresi, preradio i sve iz
nje grupisao i rasporedio po oblastima i tako je svojim
lakom i
l, da je verzija "Potur-ahidije", prva i, koliko se zna,
jedina ovakve vrste, samo pokuaj prerade (nedovrene prerade), on ne bi u naslovu
6
) Ismet Alija Nametak .Rukopisni tursko-hrvatskosrpski Jezik broj I, Zagreb 1969.-
1970., godite XVII str. 23-28.
7
) Dervi M. Korkut: Makbuli Arif(Potur-ahidija) Uskufi- Bosnevija, Glasnik hrvatskih zemaljskih
muzeja u Sarajevu 1942. godine, str. 371-408, separat.
8
) Alija Nametak: .Rukopisni tursko-hrvatskosrpski izdanje Jug. akademije znanosti i
umjetnosti, Zagreb 1968. godine (Poseban otisak iz knjige .Grada za povijest knjievnosti hrvatske- knjiga
29).
192
rekao: "Haza kitabu Potur ahidi" (Ovo je knjiga "Potur-ahidi") i ne bi na kraju
rukopisa stavio svoj faksimil, nego bi zacijelo postupio
Nije poznato kakav i koji rukopis "Potur-ahidije" je koristio za svoju
obradu i preradu. O tome nije nita rekao, niti je dosada kakav
rukopis "Potur-ahidije" u njegovoj biblioteci.
U svakom to ne da nije i da ne bi mogao netko drugi izvriti i
preradu i sistematizaciju "Potur-ahidije", kao to je to uradiQ Nametak i
"Potur-Sahidiju" sistematizovao i rasporedio po strogoj abecedi. Ali, koliko je
poznato, preradu "Potur-ahidije" po oblastima, izvrio je kod
nas prvi i jedini
Prema onome to se zna, prvi objavljeni knjievni rad na naem
jeziku jest pjesma "Bajram sirote", koja je izala u "Be haru" (godina 1905/06-VI broj
23., strana 356) pod inicijalima A. A. S. Na to je ukazao i u svom
magistarskom radu. Pjesma "Bajram sirote" je stanja i
propadanja siromane muslimanske porodice u to vrijeme onako kako je to on doivio
i osjetio, sa naglaenim socijalnim tonovima.
Nije da nije objavio jo koji svoj knjievni rad u "Beharu" i
drugim muslimanskim i listovima koji su u tom vremenu i kasnije izlazili.
Kada i pogledamo ono to je o knjievnom stvaranju
napisao i drugi, i kada izvr:imo uvid u i jo ostatke
njegovog knjievnog opusa, pada u i plijeni nau panju irina i raznovrsnost
njegovog knjievnog interesovanja i stvaranja. Najomiljenija forma njegovog
knjievnog izraza bio je stih, a pisao je i pjevao na naem, turskom, perzijskom i
arapskom jeziku, koje je poznavao.
Ono to je dao od sebe i napisao je plod njegovog velikog talenta i
irokog obrazovanja, njegove velike marljivosti i urednosti i upornosti,
njegove neizmjerne ljubavi prema knjizi i stalnog i na kraju, rekao bih,
njegovog ivog svih tokova naeg ivota i njegove velike elje da pomogne.
Kada se svemu tome doda jo i to da je gotovo sve to je napisao napisano prekrasnim
arapskim pismom, do savrenstva uredno i estetski dopadljivo, najvie u tvrdo
uvezanim biljenicama i notesima, onda ne moe promaknuti naem velikom divljenju
sveukupno djelo koje je iza sebe ostavio. Vjerujem da bi jedna skromna
izloba na kojoj bi se prikazala sva njegova ostavtina privukla veliku panju i
divljenje ljubitelja pisane
Slobodno se moe da se gotovo cijeloga svoga ivota nije odvajao
od knjige, pa ni za vrijeme objeda.
Kao muderis (profesor) na Janjanskoj medresi, u periodu od 1900. do 1936.
godine, je predavao, pored ostalih predmeta, arapski i turski jezik. Te
jezike, posebno arapski, nije predavao po starim udbenicima, kako se to
moglo po kojima je nastava u to vrijeme sa malim izuzecima obavljana u
gotovo svim naim kolama (medresama), nego je te jezike predavao po gramatika ma
i skriptama koje je sam pripremio i sastavljao za svoje
Pored gramatika arapskog i turskog jezika, koje je predavao u Medresi,
je izradio i gramatiku perzijskog jezika, iako se sa ne zna u koju
svrhu i za koga. Pretpostavlja se da je gramatiku perzijskogjezika sastavio svome sinu
M ustati, koji je tada erijatsku kolu u Sarajevu.
Redovni program Medrese u Janji zavrilo je pred vie generacija.
Oni marljiviji i eljni nauke su pred njim produenu nastavu iz pojedinih
predmeta i tako stekli vrlo solidno obrazovanje iz islamsko-orijentalnih disciplina.
njima su bili: Emin Emin Ahmet i Alija
13- Anali 193
Salih i Mustafa (otac i sin), Hasan Osman Hasan
Mehmed Ibrahim Uedino jo iv) i dr.
broj Medrese u Janji , koji su imali .da sluaju
predavanja muderisa s su polagali prijemne i dopunske ispite i
uspjeno nastavljali kolovanje u bivem Darul-mualliminu, Kurumliji medresi i
erijatskoj koli u Sarajevu.
Za se moe da slovi kao jedan od i pionira moderne i
savremene nastave arapskog, turskog i perzijskog jezika kod nas. Za lbrahimbega
Repovca ( 1860-1900.) se zna da je kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj
gimnaziji sastavljati arapsku gramatiku za svoje i da je za tu gramatiku
uredio arapsku

Svu i prednost takvog rada mogu u punoj mjeri i


najbolje shvatiti i ocijeniti oni koji su te jezike pred i Repovcem. I ne
samo oni .
kao pedagog i nije pisao udbenike samo za jezike. On je
udbenike pisao na naem jeziku i za druge predmete koje je predavao. Tako je
napisao udbenik za pravilno Kur'ana- Tedvid. Osim toga, mnoge
udbenike za mektebe i druge kole je vrlo uspjeno, s mnogo
smisla i pedagoke vjetine, dopunjavao prikladnim primjerima na marginama, i to
vrlo u stihovima u formi vjeto zagonetki za djecu. Zato ovaj
rad zasluuje posebnu obradu.
Svoje solidno znanje iz raznih oblasti je obilno dijelio svojim i
sredini u kojoj je ivio i radio, zbog je uivao veliki ugled i potovanje.
Posebnu oblast knjievnog stvaranja rad s
orijentalnih na na jezik. Tako je on, ostalog, prevodio poznato filozofsko-
epsko djelo "Mesneviju" od pjesnika i mistika Delaludina Rumije
(1207-1273), ali mu je taj njegov veliki trud uriitio poar zajedno s bibliotekom
1917. godine kada muje izgorjela Prema njegovom na tom
poslu je intenzivno radio preko deset godina i da je za tim do svoje smrti alio.
Ne mogu a da ne spomenem i izuzetno zanimanje za nauku o
brojevima i slovima iz koje je napisao i ostavio vie radova i djela. Poznato je da je
nauka o brojevima na ga jena i i na Zapadu. Tako je Osvald
pengler (1880-1936.) u svojoj knjizi "Propast Zapada", prevedenoj i na na jezik,
posvetio jedno poglavlje brojevima. Impozantan rad samo iz ove oblasti
zasluuje poseban studij ljudi, jer je, izgleda, na tom polju bio njegov
domet.
Nije mi namjera ovdje iznositi i navoditi o je sve pisao Sadi najmanje
o njegovom knj ievnom djelu iz oblasti alhamijado knjievnosti, jer je o tome posebno
pisao i to vrlo i objektivno. Ne mislim ovdje pisati ni o knjievnom
radu na turskom i perzijskom jeziku, jer bi i za to trebala posebna
studija nekog iz te oblasti. ovdje govoriti posebno ni o
radu na izradi savremenih i udbenika na naem jeziku,
posebno gramatici arapskog jezika, jer i to iziskuje i zasluuje poseban rad. Ja
ovom prilikom obraditi samo nekoliko manjih radova iz njegove
a i neobjavljene knjievne batine koje je "Hoda
Mulalija" napisao na arapskom jeziku i to kao moj skroman prilog daljem
tog do skora za nauku i javnost anonimnog velikana nae
kulture i knjievnosti.
9
) Hamdija M Vjesnici naprednijeg u nas, Knjievni zbornik Narodne uzdanice, godina
Xl.
194
Ipak ne mogu a da na ne donesem i time ne ukaem bar na jednu
alhamijado pjesmu koju Huk nije obradio i uvrstio u svoje radove o
Evo te pjesme u obradi koju mi je u ovu svrhu ustupio
sin Alija:
DA DUMANIMA BOG PLATI
I
Gle! dumanima
10
) fursat
11
}
svi pokazae svoje
Osim Jedan -
Nema meni tko
II
Koji visokom Suncu sjati diide,
da uvijek sja, da ne prestaje.
Koji svojim dumanima,
ih, dobro daje.
III
Koji oduzme sva
pa mu ih do. malo opet vrati.
Koji svoje aike
12
)prave,
iz ljubavi i pati.
IV
Koji potura velikog slona,
kroz to malo crijevo mrava.
Koji pretvara u razne stvari,
slatko mlijeko iz sise brava.
v
Koji roba na taht"
13
)
a sa trona
14
)cara
Koji kii pasti ne da,
kad se svuda
VI
Koji iz jajeta koko vadi,
a u kokoi stvara jaja.
Koji daje da zimi zamre,
a ljeti protivi drvlje i trava.
VII
Koji stvara i rastvara,
koji vedri i
10
) dil!man-a, m. (per.) - neprijatelj , protivnik od per. dumen
11
) fllrSat-a; m. (ar.) - zgoda, prilika, pogodan momenat, ansa, od ar. fursa
12
) aik-a, m. (ar.)- zaljubljenik, od ar. aiq.
13
) lht-a, m. (per.) - prijestolje, od per. taht.
14
) tron-a, m. - prijestolje, od thronos
13.
195
Koji na crnu zemlju ljeti,
zeleni


VIII
Pokrije je zimi srebrom,
a u jesen je pozlati.
Neka svojom velikom
tim jadnim du memima plati.
U mnogim svojim pjesmama i stihovima na naem i drugim jezicima
polemizira sa svojim protivnicima i vremenom u kome je ivi d. Njegov je jezik i
izvorno narodni, s vrlo malo stranih posebno turcizama kada je o
pjesmama i stihovima na naem jeziku. Njegove misli su a osnovna poruka
njegova je: pouka, odbrana istine i ljudskih prava od onih koji je ugroavaju, zatita
slabih i obespravljenih i sl. U ovoj pjesmi se Bogu,
ga i moli da kazni njegove .protivnike. Boja svojstva i na koje se ona
manifestuju misaono i slikovito iznosi na duhovit
je Janjansku medresu i to u vremenu od 1882. do
1899. godine, dakle punih 17 godina. U tom vremenu i kasnije, kao muderis, Sadik
je savladao, pored ostalih, arapski jezik i razna djela iz
bogate arapske knjievnosti. Za ivota je uspio, velikim odricanjem, dva puta skupiti i
stvoriti bogatu biblioteku na orijentalnim jezicima. Prvi puta do 1917. godine
kada mu je biblioteka izgorjela i drugi puta poslije toga pa do kraja ivota 1936.
godine. Ne bi se moglo sa kojim je od tri jezika najbolje vladao:
arapskim, turskim ili perzijskim.
Poseban vid stvaranja njegov
rad. Koliko se dosada zna i njegovi prvi knjievni sastavi na arapskom i
turskom jeziku vezani su na izvjestan za rad. Jo kao 'Od
nepunih 13 godina i godine Medrese u Janji prepisao je 1301. godine po
hidri (1883. godine) poznatu zbirku hadisa (Muhamedovih izreka) od Ebu Zekerijja
Jahja el Nevevije (umro 676. g. po h. ili 1277. god.) pod nazivom "Erbeun el Nevevi".
Rukopis je formata 17 x 10 cm, uvezan u tvrdi povez, ima 83 stranice (bez
dodatnog teksta ima 77 stranica), pisan je na lijepom papiru. Prvih 20
stranica ima uokviren tekst duplim linijama, poglavlja i njihovi naslovi pisani su
crvenim (tintom). Pojedini izrazi u tekstu objanjeni su na marginama ili
izmedu redova na naem i turskom jeziku arapskim pismom. Na koricama rukopisa
vidljivi su tragovi poara od 1917. godine.
Interesantan je dodatak i na kraju rukopisa od 77. do 80.
strane. Napisao je to kombinovano, na arapskom i turskom jeziku, i tu iznosi podatke
o sebi, svom uzrastu, o nekim koji su se u tom vremenu
dogodili, o svom Medrese, te podatak da je do momenta prijepisa prolo 5
godina od dolaska "Franje" (misli na austrougarsku okupaciju Bosne i Hercegovine
1878. godine).
15
) duvak-a, m. (tur. ) - veo nevjeste, koprena, od tur. duvak.
196
) .;!' :: : - : : . ~ . ; ; . . . . . : . .. ~ . . . . . : . . . . . . . . - J. ... ..... ' ; ... . ~ - ~ : ; " : : : ~ ~ . ..... .
". . .. . . l
197
Na zadnje tri stranice (81-83) donio je na arapskom jeziku Aristotelove savjete
svome Aleksandru Velikom i savjete Lokmana Mudrog svome sinu. Ovaj
dodatak je napisao krupnijim ukrasnim arapskim pismom, i to naizmjenice
u tri boje: crvenoj, zelenoj i
rad Sadik je vrlo obiman. Na to je ukazao i dr Huk
u svom magistarskom radu o Tako na strani 27. kae: "Koliko je
volio narodno blago vidi se po tome to je godine prepisao
arebicom djelo Mehmedbega Ljubuaka"Narodno Na str. 102.
navodi: u njegovim biljenicama nalaze se izvodi pa i kompletni
divani poznatih arapskih, perzijskih i turskih pjesnika: Avicene (Ibni Sina), lbni
Delaludina Rumije, Nerkesija, Arifa Hikmeta, Hafiza i dr. to ponovno
o velikom interesu za orijentalnu kulturu."
Kada je o radu treba i njegovo veliko
zanimanje za rukopise njihovu dalju obradu i olakavanje njihovog koritenja.
U biblioteci nalazi se broj starih rukopisa na orijentalnim
jezicima. Dobar dio tih rukopisa je sam uvezao i u tvrde poveze
je svoje i neuvezane knjige uvezivao). Za pojedine
rukopise, koji nisu imali napisane sadraje ili stranice, je prije
uvezivanja, izradio i napisao sadraje svojim divnim i prepoznatljivim rukopisom i
stranice. Pojedina mjesta u tekstovima rukopisa je na marginama
dopunjavao i objanjavao iz drugih jezika, ali redovno arapskim pismom.
Neto kasnije, 1305. godine po h. (1887. godine), kada muje bilo oko 16 godina,
je prepisao dvije knjiice svoga muderisa Osman efendije na
turskom jeziku. Na kraju jedne od tih knjiga je lijepim arapskim pismom
obiljeio na arapskom jeziku u devet dvostihova zavretak prijepisa knjige. Tada je
mogao biti ili petu godinu u Medresi,to govori daje on jo kao vrlo
mlad imao jako lijep rukopis, da je mogao sastavljati i stihove na arapskom jeziku i da
je tada, kao i godine ranije, iako u mnogo skromnijoj formi, pokazivao sklonost
pisanju i sastavljanju stihova.
razvojni put po mnogo se razlikuje od drugih. Njegovi
knjievni kao ne svravaju se njima, oni biljee stalan uspon i startaju s
njegovim kasnijim stvaranjem i jedinstvenu cjelinu.
Evo kako glase na arapskom jeziku stihovi koje je sastavio na kraju
prijepisa knjige svoga muderisa
198
":-lAJJI ._u,

":-)UJJ r-l-e'i ,,.u. J "'..;'-'u.-
.,,n .. ,..:,.ua J'.i- "JP,.. J-S ,JJ' .u...
"'' ... - .,, ..... l - _, "'..il:-\ u.- .. ..,..; J
., .."..-:".J v-:- .-. l
.... '1' J J
l
,J l.,.; 1/
. .

199
... &}t..J
(Y. J ' f iN..: u- 'l
J ,),- l.i.A
Gornji stihovi u prijevodu na na jezik
"Zavri se prijepis ove knjige,
uz Gospodara, Milostivog Allaha,
Rukom najslabijeg stvorenja,
Alije, bijednog i najbjednijeg medu svim stvorenjima.
Ovu knjigu sastavio je moj profesor,
i ona je velika za
Neka mu Allah ispur,; svaku njegovu !elju i molbu,
i neka ga protiv njegovih protivnika i drugih.
Lijepa li je ova knjiga to je napisa moj profesor,
Bole, njegove protivnike prahom pod njegovim nogama.
Produfi njegov !ivot, o Ti koji ispunjava nae potrebe i !elje,
i njegovo tijelo od svih bolesti, o Ti koji se
odaziva naim molbama.
Moj Allahu, zaklinjem Te Tvoga poslanika,
podari mu mjesto na Sudnjem danu u hladu tvoga prijestolja.
mu Muhameda susjedom u raju,
i primi moju skruenu molbu, zaklinjem Te i
ugledom Tvoga miljenika, Ahmeda.
Allahu moj, nemoj mi uskratiti njihov zagovor na Sudnjem danu,
eto, ovo je moja molba, a Ti si (Allahu) onaj koji se
brzo odaziva svojim moliocima. "
Veliko potovanje prema svome muderisu je iskazao i u navedenim
stihovima, i to biranim jednog esnaestogodinjaka, na arapskom jeziku, dok
sebe u isto vrijeme naziva najbjednijim stvorenjem. To je shvatanje jednog vremena
kome je i cijelim svojim sve do svoje smrti, pripadao, vremenu u
kome se radilo, pisalo, prepisivalo, gradilo, podizalo i pomagalo a da se nije trailo i
nekakvo javno priznanje ili materijalna nagrada, u kome se vjerovalo da je
svako ljudsko priznanje i isticanje svoga imena umanjenje ako ne i degradacija
djela. Za sav trud, rad i utroena sredstva bio je jedini ljudima, a
nagrada se jedino od Allaha. Vjerovalo se da Allah obilnije
anonimne Onim prvim, velikodunim i skromnim poslenicima
pripadao je i popularno zvani i potivani Hoda Mulalija
I kasnije, u zrelom dobu, i dalje postojano stoji iza svoga
muderisa i brani njegove stavove u islamskog Tako je on nekom
propovjedniku (sejjar-vaizu), Salih efendiji Sarajliji, koji je
kritikovao njegovog muderisa, posvetio jednu pjesmu ria arapskom jeziku. To je
panegirik u muderisa i njegovog Iz pjesme se razumije da je
pokuao putem usmene rasprave usaglasiti stavove svoga muderisa sa stavovima vaiza
200
Salih efendije, i kada je ovaj uporno ostao pri svojim stavovima i ljutito prekinuo
svaku diskusiju, mu je biranim u stihu ukazao na njegove
postupke i nedostatke, otrim i dokumentovano ga upozorio da njegovog
muderisa ostavi na miru i ga kako se treba vladati i postupati kao propovjednik
(vaiz). Evo tih stihova:
. '
. .. .6if04., i . . i o .. . -k..i+ i j lfJS! .i *( "
.. :; ,:, ' .-:
. : -:: ... .. .. .. :"
' ..
- j-
i
r
)
.. ;
.,
'
'
i
l
201

u'" \a.it
,.-., uU 'JW vl-5 'j'
'lt J \.i.;l uu

_,.i4!' J.J.Y'I'
r ..k ):J' U..'-i J ..bb,.!' uli
'-l.J'tJ:,....; \.... . 4-U. . .
...,-; . ..; -
Sz'JJ
GORNJI STIHOVI U SLOBODNOM PRIJEVODU GLASE:

Ti prekida svaku diskusiju i to u srdfbi,
i, ako si smiri se, jer nisi i
Ako je Bofja naredba za blaga, onda
grubost? jer, ako namjerava nekome pljusku udariti, i sam
je dobiti.
Pa ako si propovjednik onda propovijedaj ljudima,
na njefan i blag vatra se brzo i lako
rasplamsa.
Zaklinjem te Allahom, gledaj samog sebe (i svoga posla),
a ostavi moga profesora (na miru) i velikoduno i
s potovanjem pored njega. .
Pretjerivanje u propovijedi je jako
a i nedotjeranost, su posljedice
ruenje i razaranje.
I zaista, mnogi propovjednici u nae vrijeme
idu pogrenim putem, a onda se kasnije kaju.
Zato, kada se o u nekom m)estu,
kao, stranac, propovijedaj onda po normama njihovop
ponaanja.
A ne trudi se uzalud da mijenja njihove
jer svatko najlake prihvata ono to je blisko
njegovom shvatanju."
N espo mo je da je navedene stihove napisao jo za ivota svoga muderisa, a
to je vrijeme prije 1900. godine, to da je tada imao manje od 30 godina. U
svakom u ovim stihovima se da je tada zreo i da
samostalno rezonira i argumentovano brani i zastupa stavove svoga muderisa, da
javno polemie i sa profesionalnim i putu propovjednicima, da slabosti
kod propovjednika i da im javno ukazuje kakvi trebaju biti, to sve u stihu
biranim na arapskom jeziku, bez ponavljanja i suvinih
argumentovano, na kur'anske ajete (citate) i Muhamedove
izreke (hadise).
202
Svi se stihovi u gornjoj pjesmi zavravaju na glas "m". Samo dva zadnja dvostiha,
znatno manje metarske duine, ako se tako uzmu, zavravaju se na kraju na slog "ha".
Na metar i duinu stihova nije uvijek strogo gledao. Gotovo svi stihovi u
navedenoj pjesmi imaju druge duine. Slau se samo prvi i esti, i Zato
njegovi stihovi djeluju vie kao rimovana proza zvana sed (na arapskom jeziku
"gukanje"), koja se u arapskoj knjievnosti i tretira kao poseban vid
knjievnog izraza. Po vrsti je najblia epigramima. Ovom vrstom knjievnog
izraavanja Sadik je, u svom knjievnom opusu, obilno koristio i u tome dostigao
veliki domet i s formalne i sadrajne strane. Pravo je uivanje te njegove stihove.
Za ilustraciju irokog obrazovanja moe posluiti jedna
njegova saeta skica (ili tesv1d - kako je na stranice
formata 20 x 17 cm, pisana njegovim kao biser sitnim, lijepim i vrlo arapskim
pismom, o Bojoj egzistenciji i jedinstvu (l. imanski art). To je jedan brojnim
njegovim radovima i skicama koji mi je doao do ruke, a koji je i
potkrijepljen dokazima iz astronomije, matematike, biologije,
fizike i drugih znanosti. Upada u da se u tom svom radu nije
posluio citatima iz Kur'ana: ili hadisom (Muhamedovim izrekama). Na kraju svoga
navedenog rada (skice) je na arapskom jeziku rekao:
u' J eJ": JN ..,J"l...._'J, "l',- .U. J
-''.ii-''- J '- l .u. . _,.h;- u- "l..;"l "ll
. . -c.h,J J...,.,. J J J.-..11 c.i .,k .a

U prijevodu na na jezik to
"Eto, to je pravo vjerovanje zasnovano na dokazima koje se nuno
svakom pametnom i punoljetnom iako je vjerovanje
ispravno, jer je. ono i u sebi nosi izvjestan rizik. Ovo je skupio i
napisao Alija, Allah ga uputio na put istine i ria tom putu ga a
njemu i njegovim roditeljima i svim pravim vjernicima neka oprosti grijehe. Usliaj,
Boe, tako ti kur'anskog poglavlja Taha".
nije, naveo godinu kada je napisao ovaj svoj rad i ne zna se da li
ga je ikada razradio i dao mu stilsku formu. Ovaj rad je
metodoloki postavljen, i potkrijepljen dokazima da bi on i danas mogao
posluiti kao osnov za seriju predavanja iz oblasti akaida (islamske dogmatike) na
nekoj visokoj teolokoj katedri ili za jednu savremeno radnju iz te
oblasti.
Jo je dr istakao da je vladao vjetinom izraavanja
brojnih vrijednosti stilizovanih slova zv. "ebded -besa b", u
sastavljanju kronograma (tariba) o pojedinim je uspjeno
sastavljao kronograme i na arapskom jeziku. Za razl*u, moda, od nekih drugih
naih kronograma, ih je pisao i po kalendaru nove ere. Ja
ovdje navesti nekoliko interesantnih kronograma koje je sastavio na
arapskom, odnosno preteno na arapskom jeziku, a to su:
l) povodom smrti muderisa Osman ef end ije kron o gram gla-
si: J.aA.ll a Prhnuo je s i savrenima,
to po ebdedu odgovara 1317. godini po hidri, odnosno 1900. godini.
203
t .
;
--
204
'
\
\

r/!
'
. .


'
Za istu priliku Sadik je sastavio jo jedan kronogram, i to po gregorijanskom
kalendaru, koji glasi: :Ju a "Srdi se" ("alosti se! "), a po ebdedu odgovara
1900. godini.
2) povodom smrti muderisa h. Mustafe kronogram glasi:
a "Sa srdbom" ("sa i odgovara 1912. godini n. e. (1330. godina po h.);
3) povodom svog definitivnog postavljen ja i imenovanja za m ude risa, kronogram
glasi: r-ot li.... ..,.....: a "Velika stvar", a odgovara 1330. godini po h,
odnosno 1912. godini .
4) povodom popravka A tik damije u Janji i podizanja nove munare kronogram
u dvije varijante koje glase:
&S\.:o.: J "Datum ove gradnje"
H' t l godina po hidri: 1341.
,_,........,.t. datum njene obnove"
. -w-- r:!- .J
Oba ova kronograma daju 1341. godinu po h., a odgovara 1922. godini.
broj povodom raznih je sastavio na
turskom i perzijskqm jeziku, na to je ukazao i je sastavio
kronograme i povodom svoje djece. Za neke posebne prilike imao je
sastavljati kronograme u vie varijanata. Pozitivno se zna da se za sastavljanje
kronograma nije nikad posebno pripremao. To je radio rutinski, na licu mjesta u
raznim povodima i prilikama. Sve to ukazuje na bogatstvo izraza u
toj vrsti knjievnog stvaranja.
je bio vrlo vjet u sastavljanju raznih, jako komplikovanih
zagonetki kako na naem, tako i na orijentalnim jezicima: arapskom, turskom i
perzijskom. Odabrao sam jednu na arapskom jeziku koja je vrlo zanimljiva i duhovita,
iako ne tvrdim daje i najbolja velikim brojem dobrih. Na nekoliko mjesta tekst
zagonetke je pa sam morao neke odnosno njihove dijelove,
rekonstruisati po smislu, odnosno po karini, kako je Evo te
zagonetke:
u' J J (lt .,;'C \,-j \,i,;
J p u' JA J \i (lt
( t....J J._"-', ,,_."iM.:'--'' .. _,;
l-t'Ji (lt J'..i ul- '-i.J ,...:- \.U:-.e
..,....s. '.&!lj '." .... -- d:r ,_i 'r.-:-- . . . . . .,;
. - ,. l < ... . - ,. l<.",.....
J '.J ..rw c;r-:- . - J J '.J ..rw ,..,.-- v-:- -
UJu..J1 r-.J ,..._,.u
.,.,. J.-5 u' ,,;,.h ..J
205
Zagonetka u prijevodu na na jezik glasi:
"Prepirala se trojica ljudi o svom porijeklu i svaki od njih je tvrdio da je njegovo
porijeklo U to jedan mudrac i zapita ih: li da vam ja
putem objasnim tko je od vas trojice po porijeklu?" -na to
oni pristanu.
Mudrac uzme i nacrta jedan trokut (na pijesku) i naredi da svaki
od njih napie po jedan broj na uglovima trokuta kao obiljeje i znak svoga porijekla.
Ovi to urade i brojeve upiu tako to je svaki od njih svoj broj upisao za jedan od
svoga prethodnika.
Mudrac zatim uzme i sabere brojeve susjednih uglova i zbirove upie na
stranicama trokuta, a njima rekne da i oni svoje sim bolne brojeve sa uglova saberu sa
brojevima na suprotnim stranama od uglova, nakon se sva trojica uvjere da svi
ljudi imaju isto porijeklo i tako se po mire."
Evo tog trokuta:
i vrlo zanimljivih zagonetki na arapskom jeziku je sastavio
veliki broj i nalaze se u raznim njegovim biljenicama.
Ovo nekoliko mojih zapaanja i kratkih izvoda iz neobjavljenog
knjievnog rada na arapskom jeziku zavrit njegovim vrlo lijepim stihovima koje je
sastavio i na jednoj svojoj fotografiji napisao:
..
j.?
l..: v' ,..;,
,-)n..IM ,..;, J
206
Navedeni stihovi u prijevodu glase:
,.Kada umrem i moje kosti bude pokrivala zemlja,
volio bih da se moje ime i dalje spominje.
Pa kada htjedne da upozna moj !ivot, onda moje stihove,
a kada zate/i da vidi moj lik, ova slika je moja uspomena."
SUMMARY
Alija Sadikovich (1872-1936) muderis from Janja near Bijeljina is known as
a1hamiado literature writer in Bosnia and as copyst of a great number of works writen
in the Near Eastern languages. The author informs us that Alija Sadikovich prepared
several reference books for subjects he taught in medresa in Janja, and with his writing
in Arasbic language. Quotations in prose asnd in verse confirm the claim that
Sadikovich was as wide educated masn, knew Near Eastern languages exceptionally
Arabic language.
207
Dr Abdurahman N ame tak
MUHAMED RUDI
(uz 155. godinjicu i 75. godinjicu smrti)
U tri i po dugom trajanju bosanske alhamiado knjievnosti, od prve
poznate pjesme Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.) do kraja drugog
svjetskog rata, kad je arebica ne samo kao komunikativno sredstvo pismenog
izraavanja, nego i kao uporabno pismo muslimanske vjerske literature prestalo da
egzistira u naim krajevima, izuzev u Kur'anu, trajala je kod
Muslimana knjievnost na srpskohrvatskom ili hrvatskosrpskom jeziku, pisana
arapskim pismom arebicom, tzv. a/hamiado knjitevnost.
Ako u ovoj knjievnosti izdvojimo autore vjerskih rasprava ili udbenika za
potrebe muslimanskih u upoznavanju vjerskih propisa, onda je medu
posljednjim njenim velikim autorima svakako Muharem sin Mustafe, iz
Trebinja, . poznatiji po svom imenu Muhamed Rudi, nego po svom
imenu ili prezimenu.
Muhamed Rudi (1825-1905.) najplodniji je pjesnik bosanske alhamiado
knjievnosti. Za svoje vrijeme bio je daleko iznad obrazovan.
vjersku kolu- mekteb, pa medresu u kojoj je dobro orijentalne jezike, zavrio
je u Trebinju. Prvi je od muslimanskih pisaca koji je stekao i neko ire svjetovno
obrazovanje: zavrio je Srpskopravoslavnu osnovnu kolu u Trebinju. Iako vjerski
obrazovan, nikada nije bio profesionalno vezan za slubu, mada je na svom imanju u
Gradini povremeno odravao besplatno mektepsku nastavu. Bio je civilni slubenik
posljednjih decenija turske uprave u ovim krajevima. U austrijsku slubu nije stupio,
mada je bio pismen i poznavao i latinicu i
Rudija je ne samo najplodniji, nego i najraznovrsniji bosanski alhamiado
pjesnik, i to pjesnik, jer ni jedan prozni sastav, originalni, nije ostao iza
njega.
U smo da imamo uvid u dvije njegove zbirke pjesama, autografe,
1
) i
da vidimo koliko je ovaj pjesnik ne malog talenta bio podjednako zainteresiran za sve
1
) Original jedne zbirke je u Akademiji nauka i umjetnosti u -Sarajevu (nije inventarisan). Drugi
original je vlasnitvo Alije Nametka u Sarajevu.
14 - Anell
209
to okruuje i zaokuplja njegov i duhovni ivot. Dijapazon tema koje je
se od unutranjih odnosa u porodici, savjeta o potrebi vjerovanja i
vjerskog poslovanja, narodnog predanja i vradbina, historije (Aleksandar
Veliki), mirada (ulazak vjerovjesnika Muhameda u nebo), mevluda
Muhamedovo), smrti Muhameda i njegove Fatime- do toplih reminiscencija o
proljetnog jutra. On je prvi i jedini pjesnik koji je u alhamiado poeziju uveo
novu vrstu pjesama tzv. te epsko-lirske poeme o ivotu Bojih vjerovjesnika, on
im je ali i posljednji tvorac njihov. Istini za volju, treba spomenuti da su i
Alija Sadik iz J anje, i hafiz Seid iz Kora ja, ispjevati dva vefata
(pjesme o smrti Muhamed pejgambera i njegove Fatime), ali su njihove tvorevine
sricanje o temama kojima je Rudija ljudskoj toplini dodao i dobar izraz.
Rudijin knjievni opus je veoma obiman, obuhvata preko dvije hiljade distiha. I
pored sve raznovrsnosti njegove pjesme se mogu podijeliti u osnovne grupe:
a) i vefati
b) mevludi
e) i pjesme,
d) o historijskim
hikaja ili hikjaja tj. je bila omiljena vrsta forme i vrste u
turskoj knjievnosti. Sudbina nekih Bojih vjerovjesnika, peripetije i ponekad okrutne
sudbine koje su ih u ivotu zadeavale, nisu mogle da ih pokolebaju u odanosti Bogu i
njihovoj misiji u duhovnom preobraaju njihovih naroda. Sve je to isticano kao uzor u
koji se ljudi moraju ugledati da bi postigli na obadva svijeta.
S tom tendencijom su ispjevane i Rudijine poeme: o Jusuf pejgamberu,
o Ejjub pejgamberu i o Ismail pejgamberu.
U prvoj je opjevana sudbina Jusufa (Josipa), koga su zavidna bacila u jamu
i, kad je kasnije prodala ga jednom karavanu koji_ga je, opet
kao roba prodao u Egiptu jednom visokom dravnom slubeniku. Zena ovog
slubenika, fascinirana ljepotom Jusuf ovom, uzalud pokuava da ga zavede, a kad joj
to ne za rukom, uspijeva da ga baci u tamnicu. je htio da je on jedini znao
vladarov san o "sedam debelih i sedam mravih krava" (sedam bogatih i
sedam gladnih godina) i kad se san ostvario, dati su mu visok poloaj i u dravi, pa
je tako mogao da spase od bijede i gladi svog oca i i dovede ih u Egipat. Na toj
starozavjetnoj i kur'anskoj sagradio je Rudija svoj spjev vrlo uspjeno. Opisi
ivota u rodnoj ljubomora zbog nestanka sina, strasna
gospodareve ene i njena osveta zbog Jusufove, sve je to dato toliko
uvjerljivo, da pjesma ostavlja veoma snaan dojam. U slikanju detalja Rudija se
iskazao kao pravi majstor. Npr:
210
,. Od due ga vie gleda, lipo dr!i Jusufa,
Sve se da prevari radi sebe Jusufa.
Duvare je napunila i surete udrila,
Kako oni sohbet 3) ali Jusuf ne gleda
se ljube, de se grle i jo neto ko gleda
Da mu srce mejl4) kad na duvar pogleda."
2
) suret - slika;
3
) sohbet - razgovor.
4
} meji - naklonost,simpatija.
(Stih 145-150)
U o Ismail pejgamberu tj. o Ibrahim pejgamberu, koji se zavjetovao da
rtvovati svog vlastitog sina, neki momenti su upravo potresni. odluka
da ispuni zavjet dat Bogu i prinese kao rtvu svog jedinog sina i bol zbog tog
gubitka kazani su tako i iskreno, da mora ti u patnjama i oca i
sina:
"Boe dragi, digarice moje su,
Ismailom moje gledaju.
Ko njega sada zaklat, al' valja?!
Ko sabur ko valja?
Njemu sada ko krvcu proliti?
I njegovoj majki ko kazati?
(Stih 103-108)
o Ejjub pejgamberu je parafraza starozavjetne o strpljivom Jobu,
koga ni ivotne bolest i siromatvo, nisu mogle pokolebati u
vjere i njegove misije. Izgleda da je ovoj pjesmi Rudija posvetio najvie
panje, jer na dva mjesta u Zborniku ima po nekoliko stihova, pokuaja da
pogodan stih i izraz. Razlog je, po svoj prilici, taj to je on pravio prepjev sa turskog
originala striktno ga se pridra a ne kao u prve dvije u kojima je samo
uzeo motiv i grube konture radnje, ali je obrada potpuno njegova. Uostalom, i sam
Rudija je kao dodatak pjesmi zapisao:
"Nadopuna:
Sa turskoga jezika sam preveo,
Na bosanski jezik ja sam doveo.
Ako budem to ja falio,
Svakog brata molim ja za popravu."
kako turski original nema stihova koji govore o ivotu Ejjub
pejgambera nakon ozdravljenja, kao i o ivotu njegove ene Rahime, Rudija je
naknadno, i na drugom mjestu u svom Zborniku, dopjevao jo est distiha.
Dok je druga pjesma u jedanaestercu sa cenzurom poslije sloga, ova kao i
ona o Jusuf pejgamberu, ispjevane su u petnaestercu sa cenzurom poslije osmoga
sloga.
Duina sve tri ove pjesme (prva 206 distiha, druga 109, a 94 + 6 distiha)
nikako ne da se Rudija raspljinjavao u opisivanju sitnica za samu
radnju. Naprotiv, on je vrlo bogate ivotopise svojih dao vrlo saeto,
u radnji skokovito i pravilnim redoslijedom sa jednog burnog na drugi. U
stvari, ta konciznost u izrazu je posebni kvalitet njegove poezije.
o Ibrahim pejgamberu neosnovano se pripisuje Rudiji5), jer, osim jedne
pjesme savjet sinu, nema ni jedne druge u stihu sedmercu ili osmercu, a
pogotovo ne u strofama od po stiha. Sigurno je to tvorevina njegovog sina
Huseina (1855-1933.), moda i na osnovu nekih skica Rudijinih, koji se i
sam bavio alhamiado poezijom. Pjesma je ipak objavljivana kao tvorevina Muhameda
Rudije.
') Mustafa Muhamed Rudi. - Glasnik IVZ, Beograd, God. lll/1935, br. 12; str. 543-548.
14"
211
Dvije svoje Rudija je sam naslovio sa "vefat" tj. smrt, odnosno pjesma o
smrti. To su: Smrt Muhamed pejgambera (izvorni naslov je Vefatin nebijji sallallahu
alejhi ve sellem") i Smrt Zehre (Vefati Fatimetuz-Zehra, radiallahu anha).
Prva pjesma ima 338 stihova, mahom jedanaesteraca, ali se ipak ponegdje gubi
ritam time to je u istom distihu jedan stih jedanaesterac, a drugi deseterac ili
dvanaesterac. No, takvi su Da bi pokazao koliki je bio gubitak za
smrt Muhamed pejgambera, smrtnika i vjerovjesnika idealnih ljudskih
vrlina, on eli
"Svetea smrtcu mu da kaemo".
se na tradiciju, a ne na izvore, on je u sadraj unio i fantastike, kao to
je razgovor Muhameda sa Debrailom Gabrijel) i sa smrti
Azrailom, koju je on upravo pribliio Spjev se .odlikuje vanredno
pripovijedanjem, bogatstvom slika i vrlo ivim dijalogom Muhameda i
njegove njegovih unuka, njegovih drugova i i ponegdje upravo
metaforama.
Druga pjesma je opis smrti jedinog pejgamberovog djeteta koje ga je nadivjela,
njegove Fatime koja je u neutjenoj boli zbog smrti oca est mjeseci
nakon njega umrla. I njena smrt je obavijena mistikom i fantastikom, jer nju prate
na sastanak s njenim ocem. Sve lijepo se odlikuje prva pjesma manifestu je
se potencirano i u ovoj.
Muzikalan stih da se njegove pjesme lako pamte, pa je i to bio razlog
da su ova dva "vefata" od svih R1.1dijinih djela najvie prepisivana, i da i danas ima
ljudi koji ih znaju napamet izrecitirati.
Kao spona Rudiji najdraeg rada, pjevanja mev/uda, stoje jo dvije
popularne pjesme: H aja o bagdadskoj hanum i i Hi o prelasku na islamjehudije. -
U prvoj se zapravo govori o nekoj eni u Bagdadu samo toliko da je bila dobra i
pobona, a kad je umrla, u jedinom sinu ostavila je svu svoju imovinu koja se
sastojala iz jedna "jaspre" (aspro= mali srebreni To je kazano samo u est
stihova. Glavni je sadraj pjesme pitanje u to sin utroiti taj novac. se da
priredi "mevlud", kojom se slavi Muhamed pejgambera. To muje
donijelo ugled, a kad je umro, n:trtav (!)je okupljenom svijetu rekao da je naao spas u
zagrobnom ivotu. -U drugoj pjesmi istovjetni i istoimeni san mua i ene, Jevreja, i
njihovo u snu vjerovjesnika Muhameda, na njih da prime islam.
Snovi u Rudije su predmet njegove obrade, motiv koji radnju, i on
im pridaje veliko Snovi Ibrahim pejgambera da zakolje sina ga da
izvri zavjet dat Bogu, jer
.. .. .. .. .. p'ejgamberska ruja6) hiik 7),
Pejgamberi to to je hak. "
o Ismailu, stih 61-62)
Sin bagdadske hanume je u snu naao odluku u to potroiti "jaspru",
paru Jevreja u snu je Pejgamber rekao da spas ako prime islam,
Fatima je usnila da je otac poziva k sebi itd., a takvih primjera ima jo.
212
6
) ruja - san,
7
) hak - pravo, istina.
Zanimljivo je da su dvije njegove kao interesantna knjievna vrsta,
objavljene u mostarskom "Osvitu" IV1899, i kao posebna knjiga Ivana Zovke 1902.
godine, bez oznake autora, a prevedene su i na jezik. S)
U posljednje dvije citirane pjesme Rudija je samo natuknuo jedan problem koji
ga je u knjievnom radu najvie zaokupljao da mu se posveti, a to je da i sam ispjeva
mev/ud, pjesmu u slavu Muhamed pejgambera.
Proslava Muhamed pejgambera, a to je 12. rebiul-evvel muslimanske
lunarne godine, obiljeava se kod nas posebnom - Mevluda
(mevlud se a ne turskog pjesnika Bursa/i Sulejman is pjevanog 1409.
godine.9) - Tek 1878/79. godine pojavio se prvi mevlud "na bosanskom jeziku" od
Hafiz Saliha kajmekama u Kolainu (SR Crna Gora). To je zapravo prepjev
Mevluda Sulejmana u kojem je zadrao metriku turskog mevluda i
stih jedanaesterac. Neposredno nakon pojave ovog Mevluda Rudija je pristupio radu
na svom Mevludu. to nije sa drugim njegovim pjesmama, ovdje je
on, nezadovoljan jednom verzijom, radio i drugu, pa su tako nastale verzije Mev/udi
erif sa 224 stiha jedanaesterca, i docnije M ev/udi erif bi li sani bosnevi Mevlud
na bosanskom jeziku") sa 256 stihova, jedanaesteraca. Sastavni dio prvog
Mevluda Rudijinaje Mirad (ulazak Pejgambera u nebo) sa 176 stihova, dok je drugi
Miradun nebijji a/ejhissa/atu vesse/am samostalna cjelina od 162 stiha jedanaesterca.
Kao i u skoro svakoj njegovoj pjesmi, i ovdje ima dodatak (osam stihova) u kojem se
autor Bogu s molbom da oprosti grijehe njemu i ostalim ,.muminima i
muminkama" i obraduje ih rajem.
Oba Rudijina mevluda su slobodni prepjevi teksta Sulejmana I Rudija
je, kao i upotrijebio isti metar i duinu stiha, jer je melodioznost ovoga stiha
sa arapskom metrikom.
failatun, failatun, failat
pogodovala recitativnom njegovom kazivanju i, to je osobito vano, lakem
Rudija se striktno pridravao turskog originala i njegovi prepjevi
odgovaraju redoslijedu originala. ondje gdje je smatrao potrebnim da
istakne, odnosno neku misao ili da upotpuni sadraj, nadopisivao je vlastite
stihove. Tako npr. stihovi 13-63 su originalni Rudijini, a odnose se na zapovijed
Boju "kalemu" (peru) da do Sudnjeg dana pie na "Lev hi mahfuzu" i. da pisanje
"bism'illom". Tu su samo u spomenute legende o Nuh pejgamberu (Noa),
Ibrahimu (Abrahamu) i njegovom sinu Ismailu, Sulejmanu (Salamon), Jun usu (J ona)
i Isa pejgamberu (Isusu). Od je preuzeo dalje samo 12 stihova, a ostali do 98.
su njegovi originalni. ovim stihovima ima njegovih slikovitih komparacija kao
to je ova o trenutku Poslanika:
"Kano sunce na dunja/uk kad grane,
Jali mjesec na kad bude,
Vas se dunja, nebo nuromi.O)zasja
Kad na dunja/uk Mustafa. "
') Otto F. Babler: Dvi! muhamedanske biblicke basni!. Svaty 1934.
9
) Fehim Nametak: Bursali Sulejman Sarajevo, 1973.
10
) nilr - svjetlo, Boansko svjetlo;
(Stih 175-178)
213
Ili na pnmJer u Miradtu (sastavni dio prve verzije Mevluda) upravo lucidnom
formulacijom je objasnio nikad dovoljno objanjenu dogmu o razgovoru Muhameda s
Bogom:
"Brez harfovall,l glasa, krupni Bog
M us taft je govorijo dragi Bog."
Stih 133-134)
Rudijin Mevlud nije imao sudbinu koji je doivio na desetine
izdanja, dok njegov nikada nije tampan!
2
>
Najbrojniju skupinu Rudljine i
ke pjesme. U prvu grupu ovih spadaju Fazileti bismilla ("Blagodat bismille"), Bosnevi
edebi gusul ("Na bosanskom o vrijednosti i kupanja"), Ba' del vudui su} fazileti
("Korist od vode poslije abdesta"), Bosnevi !isan ile ah/ak Resu/ul/ah ("Bosanskim
jezikom o etici Bojeg Poslanika") i druge. Ispjevane su s namjerom da laganim stilom
i muzikalnim stihom dadu savjete o koristima pojedinih
vjerskih obaveza i o njihovog izvravanja. Tako npr. Bosnevi edebi gusu/ do u
sitnice kako se vri "gusul", tj . obavezno kupanje muslimana i muslimanki
poslije spolnog snoaja, polucije, menstruacije ili krvarenja poslije poroda.
Druga grupa je brojnija i zanimljivija obzirom na teme. Autora zanimaju odnosi
u porodici, posebno roditelja, s jedne strane, i sinova i snaha, s druge strane, a
njegovi su savjeti i racionalni i humani:
svoje roditelje golem aza!Jl3)od Boga,
Al' se kad se oteni da ti mati ne
iena mila, voma draga, mati to ...
Ko god cvili oca, majku, teko njemu vavika!
Ocu, majki valja lipo da gledaju
Lipo valja svitovati ko je od njiha."
Poloaj mua u takvoj je najtei i on se
"Ni kud tamo, ni kud amo, oba svita izgubi!"
(Nasihat Il)
Kao racionalan duh Rudija pravilno prednost znanja ("iluma") nad
bogatstvom ("malom"):
"Od mala je il um bolji, sedam stvari rastavlja." Ali on se ne zadrava samo na toj
konstataciji, nego je potkrepljuje otroumnim svojim aforizmima:
"Mal se gubi kad se a ilum se dobiva.
Sahibiju15lifum a mal valja
Kad se umre, mal ostane, drugome panu ti."
11
) ha rf - slovo;
(Malden ilumden fazileti)
12
) Pripremio sam za tampu opirnu monografiju o Muhamedu Rudiji sa svim njegovim tekstovima,
koja nadamo se, u toku ove godine biti objavljena kao samostalan rad.
1
l) azab - patnja,
14
) - troiti;
") sahibija - vlasnik;
214
Rudija se i na jednu drutvenu pojavu- kockanje, pa blagom
upozorava na ovaj porok koji je i u njegovo vrijeme zahvatio omladinu (Pjesma
Bosnevi /u'b ve levhum zarari ("Na bosanskom objanjenje o tetnosti kockanja").
Slabija muje svakako pjesma Peder og/uni nasihati savjeti sinu"), u kojoj
on savjetuje sina Omera, mada mu ni jednom sinu nije bilo ime Omer, a u kojoj se
odraava utjecaj Sirrije i Ilhamije:
,.Nemoj vikat na dervia, Omere! "
ostalih pjesama posebno je interesantna Bosnevifakirluge sebeb ibaleri (Na
bosanskom o uzrocima siromatva"). Zanimljiva je utoliko, to je u njoj
skoncentrisano mnotvo narodnih izreka i vjerovanja o tome ,.ta valja, a ta ne valja
Naravno, ima tu i dosta praznovjerica, ali i savjeta koji imaju razumnu osnovu
u higijenskim ili odgojnim propisima ili u dokazima:
.. Ti u ne dri,
S/ankom nemoj svoje zube tarkati.
Imenima oca, majku ne zvati.
Ti pod noge nemoj mrve turati.
Kad se sunce jali misec uhiti,
je zararl6lono gledati" itd.
Pjesma Bejaz hbroz fazi/eli(" Vrijednosti bijelog pijetla") obrada je pukog narodnog
vjerovanja, kome Rudija, mislim neosnovano, daje podlogu u islamskoj tradiciji, jer
navodi da je hadisom tj. Pejgamberovim kazano, da:
.. ..... ona to no je,
I oko nje esnes(t) to konije njegove,
ejtanskoga erraff) njih dragi Allah
Od sihiral8)i od z/ije dua Allah
Posljednje djelo Muhameda Rudije je poema Nasihatul hukema li Iskenderi Zul-
Karnejn ("Savjeti mudraca Aleksandru Zul-Karnejnu (Velikom)".- Kur-an spominje
vladara Zul-Karnejna (,.Gospodar dva roga"), za koga komentator Demaludin
kae da je bio paganski vladar.l9) ovaj se tekst odnosi ipak na
Aleksandra Velikog, makedonskog vladara i kom'e Rudija pripisuje odlike
Bojeg vjerovjesnika.
Pjesnik iznosi svoje reminiscencije o tome kakav treba da bude vladar, po
Platona i drugih mudraca, te koga treba da bira za svoje savjetnike i na to
mora .se misliti, jer:
"Nisi doo amo da si rahat ti,
Vego gledaj nek je narod rahat ti!"
Vladar ne smije biti tiranin, a ni njegovi savjetnici, jer postoje stvari zbog kojih se
carstvo gubi:
16
) zarar - teta;
17
) err - zlo;
11
) sihir - magije, urok.
19
) D. Kur'an Prijevod i komentar. Zagreb, 1969. str. 411-412.
215
.. Car a veziri gafi/i,
20
)
te hijanetluk
21
) i fukarska bedua. "
22
)
kao to imaju i stvari koje su u stanju da odre dravu:
,. Pravo radi, lijep n'ijjet imati,

posla lipo gledati,


Nevoljnike od zuluma
U pjesmi ima i drugih savjeta kako se vladar mora ponaati i kakvu politiku
mora voditi u izvjesnim
,.Dva dumana kad imade vrh sebe,
Zavadi ji. nek se tebe prolaze!"
je daR u dija jedino u ovoj pjesmi govori nepovoljno o enama koje su
kroz historiju i historiju religije bile uzrok propasti mnogim ljudima, pa i
Bojim vjerovjesnicima, to se ne podudara sa miljenjem autora o enama u
drugim njegovim tekstovima. Jer, dok su se svi dotadanji autori (osim imama Edhema
u "Savjetima enama") mukarcima, Rudija je i svoj Mevlud
stihovima:
,. Boji lutj
24
/
U dennetu hurija i gilman ... "
H urije su rajske djevice, namijenjene kao nagrada mukarcima koji zaslue raj. Gilman
(mnoina od arapske gillam) su opet momci, namijenjeni svakako kao
nagrada enama koje zaslue rajsko naselje.
Kao i u i ovdje zbijenost, gomilanje i pripovijedanja, koja nikako
ne ide na tetu i preglednosti, karakterie ovaj tekst.
Iz cijelog Rudijinog opusa treba izdvojiti njegovu pjesmu Nasihat I
("Savjet") u kojoj autor u sedam vrlo melQdioznih distiha daje svu dra proljetnog
jutra u kome se sva iva mrtva priroda i cijela vasiona budi. Zato ni ne
smije tada da spava, mora biti budan da bi osjetio i doivio veleljepno strujanje novog
ivota koji se sa novim danom I kompoziciono pjesma je zanimljiva: iza svakog
stiha, u kome se imenuje ono to je budno, u kretanju, slijedi stih kao refren, poziv
da ne spava, da se budi i da bude sudionik ovog strujanja ivota:
.. Crna niti danak ne gJava,
Ustaj, ustaj, ej moj dragi! Sto spava?
Niti kamen, ba ni drvo ne spava,
Ej moj dragi, ustaj. ustaj! to spava?"
Refreni se pravilno smjenjuju kao u dva prethodna distiha.
216
20
) gafi! - nemaran, nehajan, indolentan;
21
) hijanetluk - izdaja, nevjerstvo;
22
) bedila, bedova - prokletstvo ovdje: prokletstvo sirotinje;
21
) - dravni;
24
) liitf - dobrota;
") "ihsan -
Muhamed Rudija je, bez sumnje, uz Hevaiju, najbolji pjesnik bosanske
alhamiado poezije. to nije ostavio dubljeg traga u dalje njene tokove razlog je to je
on pisati kasno, potkraj XIX ali je njegova poezija ipak bila posljednji
veliki bljesak nae alhamiado poezije na njenom zalasku.
SUMMARY
MUHAMED RUSHDI
The poet of Alhamiado literature Muharemaga known a a poet by
name Muhamed Rudi, is one of the most pro litic writers of this kind ofliterature. He
lived and wrote in the 19th century(died in 1905 in Trebinje, his birth place). His poems
were printed several times. The author of this work prof. Abdurahman Nametak
divides all his poems into four groups: the hikayas (short stories) and the vefats (poems
on death), the mevluds (poems written in praise of the birthday of the Messenger),
religious-didactic and secular-moralistic poems, and the poems about historical
figures. He analyses each of these groups and gives examples for each kind of poems.
217
Alija Nametak
JO O "MAKBULI-'ARIFU" ILI "POTUR-AHIDIJI"
Medu tursko-bosanskim najvie je prepisivan ili
"Potur-ahidija" Muhameda Hevai-Oskiifiye, u Dobrnji kod (Donje) Tuzle,
u sandaku, hidretske godine 1010. (160112). Rano je ostao bez
roditelja, pa je dospio do Istanbula, gdje je bio u slubi sultana Murata, sina
Ahmedova, i dobio mirovinu od milosti. Dok je bio u carskoj slubi spjevao je tursko-
bosanski ili bosansko-turski i poklonio ga sultanu Muratu. Pored
spjevao je pet pjesama na "bosanskom" jeziku i dvije na turskom. Na dvjema
pjesmama je napisano kao naslov: "Ilahi bezbani Srb" i "Beray daveti iman bezbani
Srb". Tri pjesme nemftju naslova, a jedna stihom:
Bosanski da vam besidim, bratani,
da sluaju prijatelji, dobrotelji i znani ...
Posljednji spomen Hevai-Oskufixe je zabiljeen godine 1061. (1651).
"Makbuli:arif' ("Potur-Sahidija") u turskom uvodu ima 50 bejtova, u
kojima se na deset mjesta spominje bosanski jezik. Drugom kojem jeziku nema traga.
U osim uvoda, u petom poglavlju u 21. stihu stoji:
Sat1, pazar ve ticaretle bile ena bosanca denildi trgova t, a u trinaestom poglavlju
25. stih glasi:
Dabi dinke di bosanca istupa (stupa).
Mnogo je vie "Makbull-arifa" bez predgovora nego s predgovorom jer
su, se, softe u medresama nabavljali ili prepisivali "Potur ahidiju" od prvog
poglavlja do kraja trinaestog. Predgovor nisu mogli ni dok ne onaj
minimalni fond kojima je ponekad - u prijanja vremena - bio i jedini turski

Nakon rada godine 1933. kada sam obradio Potur-ahidiju za
diplomski profesorski ispit, i objavio ga u Gradi za povijest knjievnosti hrvatske -
knjiga 29, u Odjelu za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti,
Zagreb, 1968., jo sam se dva puta vratio na ovaj koji sam objavio u Analima
Gazi Husrevbegove biblioteke, Sarajevo, god. V-VI, 1978., s. 145-164. Taj je
preveden na turski jezik i objavljen u Cevrenu, u Pritini, godile V. br. 16 (1977 .), s.
23-42.
219
U septembru godine 1979. odrao sam referat na III turkolokom kongresu u
Istanbulu o "Potur-ahidiji" ili "Makbuli 'arifu".
I dok sam radio temu za profesorski ispit, saznao sam da se u
knjinici u Upsali (vedska) nalazi jedan prijepis Potur-ahidije". Nisam ga onda
zatraio jer sam se sluio za ispit samo jednim prim jerkom, koji je bio vlasnitvo moga
oca, a nisam se posluio ni rukopisom iz Upsale, koji je objavio K. V. Zettersteen u
katalogu: Die arabischen, persischen und tiikrischen Handschriften der Universita-
tsbibliothek zu Upsala. Upsala 1930, s. 323. br. 479, to sam citirao u Rukopisnim
tursko-hrvatskosrpskim 1968., str. 243, fusnota 15.
Taj knjievni rad je zatraila Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu od
Univerzitetske biblioteke u Upsali, koja joj je poslala fotokopije.
Rukopis je vrlo lijep, pismo uvoda od 50 bejtova ta/ik, kao i vokalizirani stihovi
13 poglavlja, samo za nijansu slabiji - moda zbog naknadno upisanih hareketa.
Nema velikih razlika u pisanju i ovog rukopisa i drugih dosad
"Makbuli arifa" ili "Potur ahidiya". Stoga sam se da opiem ili
popiem u i navedenog djela reflekse glasa t (ev= jat).
U svemu ima 45 u kojima ima (e), od ih je 38 s vokalom i, 5 ih je s je
(ije), i dvije s e. Uostalom, to smo nali u svim dosad "Makbuli-
. arifa", s velikom ikavskog izgovora, a mnogo manje ijekavskih i ekavskih
refleksa glasa e. To dokazuje da je donedavna ikavski govor bio dominantan u
dijelu Bosne i Hercegovine.
220
Evo tih
(pisano - adam
samsid - sam-sid - halveti
poleti (poletje) - uctu
/ipsiti - lip si ti - sen giizel sin
ko/ino- diz
lipo - giizel(e); lipa tena - giizel kan
sino- otluk
rika - su (voda i rika)
soz
nevjesta - gelin
nedilja - l. bazar giinii, 2. bafta
ponediljak- (pazar) ertesi
srida - carsantba
snig- kar
biti (3.l.sg.prez.) - kacar
tiraj - kovar
nejidi! - yime
/ikar - bekim
mliko- siit
- mum
seme- tohum
mid (mjed) - bakar
bilo (bijelo) - ak
pivat - trlamak
pridikat ( -predikati) - negamat etmek
misec- ay
vitar- yel
slip- kor
lipo (Lipo rnilovat zakon je davni) - Gtizeli sevrnek adet ezel dir.
hitet (hitjeti) - kati evrnek
postila (postelja) dtisek
Illa t - yiirek stirrne dir .
neosvistit (onesvijestiti)- bayllrnak
sid (sjedi!) - otur
briza - ak agac
lje!nik - fmdtk
flib- oluk
tisto - harnur
medvid- ayu
(zdjetna, - kebe kari
ifdiribe - tayt
lipota. I lipoto, s toborne milo odprvo
dvi- Bir, iki, tic- jedno, idvi bern i tri; Daht idvi istotine- iki yiiz
izdi/a (zdjela) -'sahan
Izvo - sol.
SUMMARY
About Makbuli-arir s or Potur-shahidija' s Turkish-Bosnian vocabulary has
been written several times. By this asuthor has been published an article on this
vocabulary in Gazi Husrevbey' s Annals, book V-VI, p. 145-164. In the paper the
.asu thor deals with the vocabulary on the basis of it' s photocopy by Mac bu li-arif, now
in the possession of the University library in Upsala. A copy of this photocopy
possesses aslso Gazi Husrevbey's Library in Sarajevo.
221
Dr Omer
RUKOPISNA DJELA PISACA
I MISLILACA NA ORIJENTALNIM JEZICIMA
KOJA SE U BIBLIOTECI SULEJMANIJI U ISTANBULU
Putevi prenoenja .rukopisa su veoma predmet ovog
razmiljanja biti kretanje rukopisa iz pravca Srednji istok prema Bosni, i obratno,
jer nalazimo da su se tako i kretali. ta kretanja rukopisa
da se oni negdje ukrtaju, negdje smjenjuju, a ponegdje i osvajaju sebi prostor i onda
kada ga je teko Ako studioznije posmatramo taj put kretanja
pojavu, da su rukopisi koji su unoeni sa Srednjeg istoka u ovo
lako nalazili mjesto gdje se smjestiti i Nova poruka,
u arapskom pismu, turskim, arapskim ili perzijskim jezikom, lako je nalazila mjesto u
praznom prostoru gdje nije bilo nikakve konkurencije. i sama ,.jazija" bila je
njegovana i kao emanet ili kakav amulet.
Rukopisi koji su noeni s naeg na Srednjeg istoka, u periodu u kojem su
arapsko-islamske nauke bile dostigle razvojnu kulminaciju, morali su nositi u sebi
posebnu porJ,lku, stilski biti jedri, misaono snani a sadrinski jedinstveni ili,
najmanje, ravni djelima srodne discipline, ako su njihovi pisci
pretendovali na bilo kakvo priznanje. Slikovito predstavljen, ovaj put kretanja
rukopisa na relaciji Srednji istok - Bosna, i obratno, izgledao bi kao duga
staza po kojoj nizbrdo klize rukopisi iz pravca Srednji istok prema Bosni i uopte u
nae krajeve, kao u more praznine, a rukopis, iz Bosne prema Srednjem istoku, mora
prevaliti tu istu stazu, u suprotnom smjeru, i gdje uzbrdica izaziva zamor, a
staza pad i kotrljanje nazad. Da bi rukopis, koji je ugledao bijeli svijet u naim
krajevima, mogao savladati tu razdaljinu i neugodan put do mora preplavljenog
drugim rukopisima, da bi se odrao na povrini, postao jasno sebi
put i odrao na zavidnom mjestu, on je morao imati vlastitu snagu. Ovo da su
rukopisi naih mislilaca i pisaca morali biti vrhunske vrijednosti da bi se odrali u
veoma jakoj konkurenciji i nali mjesto u jednoj od biblioteka.
Put istraivanja naveo me je na jednu od takvih biblioteka, Sulejmaniju u
Istanbulu, o kojoj u nastavku biti vie Namjera mi je da zainteresovanim
pruim uvid u jednu biblioteku u Istanbulu i ukaem, u crtama, na
223
njenu vrijednost i bogatstvo, njeno formiranje i rad, da navedem neke podatke o
djelima naih pisaca i mislilaca, koja su se ranije spomenutom uzbrdicom i uz
spoticanje, ali uz sopstvenih vrijednosti, domogla takve biblioteke. Djela
navesti alfabetskim redom njihovih autora s naznakom imena kolekcije rukopisa i
signature svakog rukopisa u okviru kolekcije kojoj pripada.
Biblioteka Sulejmanija, koja pripada Generalnoj direkciji biblioteka Sekretarija-
ta za kulturu Republike Turske, smjetena je u prostorije nekadanje osnovne kole i
zgrade Prve i Druge medrese Sulejmanije. Ona se nalazi na strani istoimene
damije.
Zgrada Medrese Sulejmanije ili, kako je neki zovu, Fakulteta Sulejmanije, smatra
se vrhunskim arhitektonskim mimar Sinana u XVI vijeku. je
1557. Dananja biblioteka, koja je tu smjetena, igra veoma kulturoloku
ulogu, upravo onakvu kakvu je svojevremeno odigrao fakultet Sulejmanija.
Biblioteka Sulejmanija je centralna biblioteka u se sastavu nalaze
94 kolekcije ili manje biblioteke. Svaka od ovih kolekcija ili biblioteka svrstana je kao
posebno odjeljenje.
Ciljevi Biblioteke bi se mogli svesti na
a) sakupljanje rukopisa vezanih za islamistiku,
b) pripremanje, pisanje i tampanje kataloga,
e) pruanje univerzitetskoj, muzejskoj i gradskoj biblioteci na pisanju
kataloga rukopisnih kolekcija,
d) pripremanje kataloga za rukopise koji se nalaze po bibliotekama van
Istanbula,
e) mikrofilmovanje rukopisa i njihovo prigotovljenje da se mogu koristiti u
svrhe,
f) pruanje usluge oko dobijanja izvora iz drugih institucija svijeta, i
g) pruanje usluge
Biblioteka ima jednu i jednu manju salu. sala ima oko 70 mjesta a
koriste je rukopisa. Malu salu koriste filmova Tu
se koriste filmovi mikrofilmovanih rukopisa unikata, autografa i djela vezanih
tematikom za razne discipline. Ove mjere su predmet u svrhu os.novnijl
rukopisnih djela.
Lice koje eli neki rukopis u velikoj sali prethodno mora ispisati iz kartice
osnovne podatke:
- ime biblioteke (kolekcije),
- broj rukopisa,
-ime pisca i
- naziv djela.
Nakon to ispuni i potpie revers, taj revers predati deumom
slubeniku sale. Rukopis biti veoma brzo i dostavljen Po
zavretku rada na rukopisu rukopis deumom slubeniku, koji mu,
nakon pregleda rukopisa radi ustanovljenja da li je rukopis u
ispravnom stanju, vratiti zadrani revers.
Prema popisu iz 1973. godine, biblioteka je imala ukupno 96.537 knjiga, od toga
63.908 rukopisa. Za sva ova djela postoje fie (kartice) sistematski i poredane
po abecedi. J(artice su po Deweyinom sistemu i smjetene u posebnom
224
odjeljenju sale za rukopisa. U posljednje vrijeme pristupilo se izradi indeks
kataloga za sva rukopisna djela Sulejmanije. Tako su po naslovima rukopisnih djela
katalogizirana sva rukopisna djela na turskom jeziku od slova a do fi dostavljena
Generalnoj direkciji biblioteka radi tampanja. Od perzijskih rukopisa su
katalogizirani rukopisi koji sa slovom (a, b, e i e) i predati Generalnoj
direkciji radi tampanja.
U Biblioteci rade dva servisa:
- servis za mikrofilmovanje i fotokopiranje rukopisa i
- servis za i uvezivanje rukopisa.
Servis za mikrofilmovanje i fotokopiranje rukopisne je raditi 1950.
godine. Do sada su mikrofilmovana mnoga rijetka i vrijedna djela, a izvrena je i
razmjena s nizom drugih biblioteka van Turske. Na bazi razmjene
snimljeno je do sada oko 2.295 i fotokopirano oko 225 rukopisnih djela.
Servis za i uvezivanje rukopisa je raditi tek 1962. godine.
Prethodno se pristupilo vrste oboljenja pojedinih rukopisa, a zatim su
izvrene pripreme za njihovo i prelo se na samo Nakon to se svaki
list zatitio i doveo u ispravno stanje, prelo se na uvezivanje rukopisa. Pri
u vezi vanju vodilo se o povezu koji odgovara dobu pisca, kako bi se
originalnost. U tu svrhu su stavljeni na raspolaganje Biblioteci razni
materijali kao to su: razne vrste koa, lakova, boja i platna.
Sulejmanija se smatra jednom od najkompletnijih biblioteka u svijetu u
kojoj su sabrana najdragocjenija rukopisna djela arapsko-islamskog svijeta.
Prema vakufnami sultana Sulejmana Zakonodavca o izgradnji Sulejmanije
medrese fakultet) istovremeno formirana je i biblioteka. Prostorije u kojima je
danas smjetena ova biblioteka bile su, kao to je osnovna kola, i zgrade Prve i
Druge medrese. Kada su ukinute tekije u Turskoj, rukopisi iz tih tekija prenijeti su u
biblioteku Sulejmaniju, a kasnije su prenoeni i rukopisi iz raznih krajeva Anadola.
Tako je broj rukopisa rastao iz dana u dan. Kod prenoenja rukopisa iz drugih
biblioteka, koje su se na neki nale u Sulejmaniji biblioteci, vodilo se o
njima kao o kolekcijama. Tako ona danas broji 94 kolekcije vezane za ranije
biblioteke pri tome i ime ranije biblioteke i signaturu svakog njenog
rukopisa.
KOLEKCIJE RUKOPISA (BIBLIOTEKE)
KOJI SE U BIBLIOTECI SULEJMANIJI - ISTANBUL
l - Abdillgani Aga
2- Amca Htiseyin Pasa
3 - Antalya (Tekelioglu)
4 - Asir Efendi
5- Ayasofya
6 - Bagdat'h Vehbi Efendi
7 - Basma
8- Besir Aga
9 - Besir Aga (Eytip)
l O - Carullah
ll - Celal Okten
15 - AMil 225
12 - Celebi Abdullah Efendi
13 - Corlu'lu Ali Pasa
14- Damat Ibrahim Pasa
15 - Dariilmesnevi (Seyh Mehmed Murad)
16- Denizli
17 - Dugunilu Baba
18- Efgani Seyh Ali Haydar Efendi
19 - Erzincan
20 - Esad Efendi
21 - Eyup Camii (Hazret-i Halid)
22- Fatih
23 - Feyzullah Pasa (Dr.)
24- Gelibolu'lu Tahir Efendi
25 - Giresun Yazmalan
26- Giilm1s Valide Sultan
27- Hac1 Mahmud Efendi (Yahya Efendi -dergah1)
28 - Haci Resit Bey
29 - Haf1z Ahmet Pasa
30 - Hafid Efendi ve Eki
31 - Halet Efendi ve Eki
32 - Hamidiye
33 - Harput eski halkevi
34 - Hasan Hayri ve Abdullah Efendi
35 - Hasan Hiisnii Pasa
36 - Hasip Efendi Tekkesi
37 - Hasim Pasa - Hazret-i Halid Bk: Nu. 21, (Eyiip Camii)
38 - Hekimoglu Ali Pasa ve Camii
39 - Hidiv Ismail Pasa
40 - Hiiseyin Kaz1m
41 - Hiisrev Pasa
42 - Ibrahim Eferidi
43 - lyd Mehmed Efendi
44 - Ibsan Mahvi BaJku
45 - lsmihan Sultan
46- Izmir
47 - Izmir'li Ismail Hakk1
48 - Izmir'li Mustafa Efendi
49 - Kad1-Zade Burhaneddin
50 - Kad1-Zade Mehmed
51 - Karacelebi-Zade Hiisameddin
52 - Kasideci-Zade Suleyman Sun
53 - Kil1c Ali Pasa
54 - Laia Ismail
55- Laleli
56 - Mahmut Pasa
57 - Mehmet Aga Camii
58 - M. Murat-M. Arif
59- M. Hilmi-F. Fehmi
60 - Mesih Pasa
61 - Mihrisah Sultan
62 - Molla Celebi
63- Murad Buhari
64- Musalla Medresesi
65 - Nafiz Pasa
66- Osman Huld'1 Oztiirkle1
67 - Pertev Pasa (Selimiye)
68 - Pertevniyal Sultan (Valide Camii)
69 - Reisiilkiittab Mustafa Efendi
70 - Resid Efendi
71 - Rustem Pasa
72- Saliha Hatun- Selimiye Bk: Nu. 67, (Pertev Pasa)
73- Serez
74- Servili
75 - Seyyid Nazif Efendi
76 - Sultan Ahmed I
77 - Siileymaniye
78 - Sazeli T ekkesi
79 - Sehit Ali Pasa
80- Sehzade Mehmed- Seyh Mehmed Murad- Bk: Nu. 15, (Darul Mesnevi)
81 - Seyhiilislam Esad Efendi Medresesi
82- Tahir Aga Tekkesi- Tekelioglu Bk: Nu. 3, (Antalya)
83- Tirnova'h
84. - Turban Valide Sultan el-Hac Mustafa Efendi
85 - Tekkesi
86.- Yabanci Diller- Yahya Efendi dergahi- Bk: Nu. 27, (Hac1 Mahmud Efendi)
87 .- Yahya Tevfik
88 - Yazma Bag1slar
89 - Y eni Cami
90 - Y eni Medrese
91 - Yozgat
92 - Yusuf Aga
93 - Y eni Harfler
94 - Ziihdii Bey
Jo biblioteke su u tijesnoj vezi s bibliotekom Sulejmanijom:
l - Atif Efendi Kiitiiphanesi
Adresa: Vefa cadesi No. 44, Vefa.,. Istanbul.
Ova biblioteka broji 336 rukopisa na turskom, 2.406 na arapskom i 84 na
perzijskom. Biblioteka raspolae i sa 12.284 tampanih knjiga.
15. 22.7
2 - Kiipriilii Kiitiiphanesi
Adresa: Divanyolu Caddesi, Boy aci Ahmed Sokak No. l, Cemberlitas- Istanbul.
Biblioteka broji 224 rukopisa na turskom, 2.289 na arapskom i 60 na persijskom.
Ova biblioteka raspolae i sa 2.298 tampanih knjiga.
3 - Nuruosmaniye Kiitiiphanesi
Adresa: Nurosmaniye Cami-i avlusu- Istanbul.
Njena izgradnja je za vrijeme Mahmuta I a zavrena za vrijeme Osmana
III.
Biblioteka broji 858 rukopisa na turskom jeziku, 3.564 na arapskom i 458 na
perzijskom. Biblioteka raspolae i sa 3.244 tampane knjige.
4 - Ragip Pasa Kiitiiphanesi
Adresa: Laleli Ordu Caddesi, No. 225, Laleli- Istanbul.
Podignuta je 1763. godine i broji 68 rukopisa na turskom, 1.165 na arapskom i 41
na persijskom jeziku.
Biblioteka u svojim sefovima i rukopisna djela pisaca i mislilaca bosanskog
porijekla. Prema nepotpunim podacima u njoj je zastupljeno 30 pisaca iz naih krajeva
s 215 rukopisnih djela. njima ima i nepoznatih nama dostupnim
izvorima, nekoliko autografa i unikata.
rukopisi bosanskih mislilaca i pisaca, koji se 94 kolekcije
rukopisnih djela biblioteke Sulejmanije u Istanbulu, s najosnovnijim podacima su
prikazani na nekoliko stranica.
l. Bosnawi Ahmad ibn Yusuf (Ahmed sin Jusufa, Bonjak)
"Tevzih-i a mal dairat al-miiyal"
Yazma bagislar 731
muellfin hatti (autograf)
Isto, biblioteka, broj kodeksa 2062/1
Nama dostupni izvori ne spominju ni autora ni djelo.
2.Aia uddin Ali-dede ibn haq Mustafa-ibn Galaluddin ai-Bosnawi -ayh-.i turbe)
(Alauddin Ali-dede, Bonjak), umro 1007/1598.
Muhadarat al awa il wa musamarat al-awahir (predavanja o prvim i
kazivanja o posljednjim zbivanjima).
228
Djelo je zavreno 998/1589/90.
Biblioteka Lale Ismail, broj 584
Isto, prepisao Hamza ibn 'Omar 999/1590.
Biblioteka HKM, broj 792
Isto, prepisao Darwi ibn Yahya 1004
Biblioteka Ayasofiya, broj 4251
Isto, prepisao 'Abdullah Mustafa al-Qaramanli 1010
Biblioteka Halet efendi, broj 331
Isto, prepis iz 1037 12.09.1627)
Biblioteka, Hadi Husni-paa, broj 905
Isto, prepisao Ibn Potur Muhammad Halifa 1063.
02.12.1652)
Biblioteka, Geresun, broj 158/l
Isto, prepisao Mustafa ibn Yusuf 1060
04.01.1650)
Biblioteka, Esad efendi, broj 2859
Isto, prepisao Ahmad Yaman, Uskuplu 1065.
11.11.1654)
Biblioteka, RSD, broj 735
Isto, prepisao eyh Haris 1085 07.04.1674)
Biblioteka, Reisiilkiittab, broj 458
Isto, prepis iz 1115 17.05.1703)
Biblioteka, Pertev-paa, broj 654
Isto, prepisao Ibrahim ibn Yusuf 1149
12.05.1736)
Biblioteka, Tahir-aga, broj 174
Isto, prepis iz 1149 12.05.1736)
Biblioteka, Antalya-Tokali oglu, broj 672
Isto, Biblioteka Esad efendi, broj 3814/1
Isto,
Biblioteka Yeni Cami, broj 1003
Isto,
Biblioteka, Reisiilkiittab 899
Isto, prepis iz 1167
29.10.1753), prepisao hfz. Ahmad ibn Halil
Biblioteka, M. Halid efendi, broj 327
Isto,
Biblioteka, Esad efendi, broj 1176
Isto,
Biblioteka, Ismihan, broj 304
Isto,
Biblioteka Serez, broj 2481
Isto,
Biblioteka, Servili, broj 251
Isto,
Biblioteka Tahir-aga, broj 174
Hawatim al-hikam iz mehata (turbeta) sultana
Sulejmana kod Sigeta,
Biblioteka, Fatih, broj 2613
Isto, prepisao Muhamed 1021 (13.03.1709)
Biblioteka Hale Ismail, broj 134
Isto, prepisao Mustafa ibn Ahmad Trabzuni, Edirne
(Jedrena) 1097
28.ll.l(i85). Ima i sadraj i podua napomena.
Biblioteka Halet efendi, broj 247
Isto, prepisao Muhammad ibn Mami (Memi) at-Tamiwari,
1127
Biblioteka HKM, broj 454
Isto,
Biblioteka Haci Beir-aga, broj 352
Navedeno djelo (Hawatim al-Hikam - mudrosti),
Nazvano je i Hall ar-rumuz wa kaf al-kunuz
(Rjeavanje simbola i otvaranje riznica) ili As ila al-hikam
(filozofski problemi). Pod gornjim naslovom nali smo tri
djela:
Hall ar-rumuz wa kaf al-kunuz, Prepisao Abd al-Qari ibn
Utman, 1034. 14. 10.1624).
Biblioteka, Ibrahim ef. broj 559
Isto, prepisao Bosnawi Ahmad ibn Yusuf
(Ahmad sin Jusufa, Bosanac)
Biblioteka Laleli, broj 374114
Isto,
Biblioteka, Trnovali, broj 879/1
Qasida (Kaside Ali efendije ejh turbeta)
Biblioteka, Halet efendi, broj 800/37
3. 'Abdullah 'Abdi ibn Muhammad ai-Bosnawi (Abdulah Abdi sin Muhameda,
Bonjak), poznat pod imenom arih al-Fusus, je jedan od najboljih komentatora djela
Fusus al-Hikam od Ibn 'Arabija a i najizrazitiji i najplodniji pisac naih krajeva iz
tasawwufa (tesavufa). Umro je 1054/1644. i ostavio iza sebe brojna djela. M.
u svom djelu .,Al-Gawharu al asna'fi taragumi 'ulama'i wa aarai Bosna"
naveo je 61 djelo,od kojih su neka objavljena.Za manji broj tih rukopisnih djela
navodi i gdje se nalaze, dok svom djelu- Knjievnost Muslimana BiH
na orijentalnim jezicima,ne znamo iz kojih razloga,ne spominje uopte ovog pisca.Ni
u svom drugom knjievnom radu- Knjievni rad
muslimana, nije nam donio podatke o djelima ovog plodnog
mada se zadrava na njegovoj ga, to je sasvim ispravno,
provjerene mutasawwife ili kako on kae .,pretjerane" .
1
) U Biblioteci Sulejmanije u
Istanbulu pronali snio vie njegovih djela, od kojih su neka autograf. Neka ne
nalazimo ni u popisu M. u njegovom radu Al-Gawhar al-asna' Fi
Taragum 'ulama' wa suara i Bosna, Kairo, 1349/1930., str. 94-100. Dozvolimo da
postoji jo njegovih djela, ne samo u drugim bibliotekama Istanbula, nego i u ovoj
Biblioteci Sulejmanije. Ovom prilikom donosimo samo najosnovnije podatke tih
djela:
arh Fusus al-hikam (Komentar Fusus al-hikama),
prepisano 1043 (08.07. 1633), pismo, ta liq.
Biblioteka, CRH, broj 1032
Terceme-i Fusus (prevod Fususa) tampan 1290.
01.03.1873).
1
) Vidi M. Knjievni rad muslimana, Dravna Atamparija -
Sarajevo, 1933. str. 30-31.
230
Tagalliyatu 'ara is an-nusus fi manassati hikam al-Fusus,2) autograf, zavren
1019. .
Biblioteka ehid Ali-paa broj 1244
Isto, biblioteka Perterniyal, broj 396
Isto, I svezak, Biblioteka Izmirli Ismail
Hag, broj 1134
Isto, II svezak, biblioteka Izmirli Ismail
Hagg, broj 1135
Gulen-i raz-i arifan fi bayan-i usui al- irfan.
Biblioteka Halet ef. broj 70/1
Al-Munagat, biblioteka ehid Ali-paa, broj 0,2017
At-Tadyil fi manaza 'ati lb lis li ayh ibn Abdillah
at-Tastari, rukopis iz 1040 (10.08.1630)
Biblioteka, CRH, broj 2129/23
Tesavvufi bir risale, traktat o tesavufu, biblioteka
H. Mehmed ef. broj 2396/29
Isto, registrovana pod brojevima u istoimenoj biblioteci l, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10,
ll, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 20, 21, 22.
u vidu da je u jednoj biblioteci sakupljeno preko dvadesetak traktata iz
oblasti tesavufa, pretpostavljamo da ne jednu temu, nego vie,
najvjerovatnije tesavuf (tarikat).
Risala fi anna al-a yan al-mutaba fi ad-dat al-mutlaqa
al-hadiya an ad-dat, iz oblasti tesavufa,
Biblioteka Ayasofiya, broj 02077
Al-Mustawa' al-a'la fi al-ahla
Biblioteka ehid Ali-paa, broj 2788/4
(kod M. se ne spominje)
arh Qasida-i munfarida (Ni ovaj komentar M.
ne spominje).
Biblioteka Ayasofiya, broj 02077
Sarh hutabat al-Futuhat al-makkiyya
(Komentar govornog djela, propovijedi Ibn Rumijevog djela
Futuhat-i mekije).
Ni ovo djelo M. ne navodi.
Biblioteka HKM, veoma lijep rukopis, broj 470
Isto, Biblioteka H. Huseyn-paa, broj 0792
Isto, biblioteka Niyaz-paa, broj 536
Isto, biblioteka Sabit Ali-paa,
vie rukopisa zavedeni pod brojevima: 1293/1
1247, 1246, 1245
arh Cezire-i mesnevi (komentar izbor stihova iz Mesnevije,
260 distiha. Izbor je napravio Yusuf (Jusuf
i nazvao ga "Cezire-i mesnevi".
(Vidi r. br. 2798/2, 1.26-b GHB).

2
) . Ovakav naslov komentara Ibn' Arabijeva Fususa dao je sam autor. Prema tome, to je jedno te
ISto djelo. Uporedi M. n.d. str. 31.
231
Kod M. zabiljeeno kao "Gezira al-Matnawi", to je pogreno, jer smo
ranije istakli ko je autor tog izbora.
Biblioteka Hadi Mahmud efendi, broj 3417
Isto, biblioteka Nafiz-paa, broj 228
arh Mawaqi al-faqr al-mutlaq fi al-mawaqif al-qutbaniyya
wa al-ma rifa ar-rabbaniyya, ni ovo djelo M. ne
spominje.
Biblioteka ehid Ali-paa, broj 2788/3
arh li ba di kalami ayh Mu ayyad al-Gundi fi arhi
Fusus al-hikam. M. ni ovo djelo ne spominje.
Biblioteka, CRH, broj 2129/30
Tamattul al-Gabra il fi sura al-baar
Dibrila u liku
arh al-akal al-waqi iyya fi muqaddima Muayyad al-Gundi li al-Fusus. M.
ovo djelo spominje pod nazivom "arh kalam al-Muayyad al-Gundi fi awail
arh al-Fusus.
Biblioteka Ayasofiya, broj 02077
Al-yad al awgad fi istilam al-bagar al-aswad.
Biblioteka Haim-paa, broj 21/7
Risale der sirr-i yakin fi tefsir-i "Wa- bud rabbaka hatta ya tiyaka al-yaqin"
Traktat yaqin u Boijim "Wa bud rabbaka ... al-
yaqin".
Ni ovaj rad nije spomenut kod M.
Biblioteka CRH, broj 2129/2
Risala fi tafsir-i Nun wa al-Qalam-i ...
Biblioteka Haim-paa, broj 21111
Risala fi qawlihi ta ala ,.Hatta ida- stay asa ar-rusu!".
Biblioteka, CRH broj 2129/9
Risala fi tafsir-i qawlihi ta ala:Wa law la an yakun an-nas umma wahida.
Biblioteka CRH, broj 2129/11
Risala fi tafsiri qawluhu ta ala: "Wa laqad arsalna Musa bi 1-bayyinat (kod M.
.. . biayatina).
Biblioteka CRH, broj 2129/13
Tafsir ,.Hai an-na layn" M. navodi dva naslova. U jednom od njih
prema M. pisac komentarie Abu al-Qasima Ahmad ibn al-
Husayna, sufi ju, koji objanjava Musau (fa' hla' na'layk)"
skini svoju Ostavi se ti ova obadva svijeta, i ovoga i a u
drugom on sam, Abdullah Bosanac, daje svoju verziju interpretacije 9vih
232
Tefsir "Rabbi yassir" (komentar Rabbi yassir).
Biblioteka Esad efendi, broj 3785/4
Isto, Biblioteka Hiisrev-paa, broj 4/3
Tefsir sura " Wa 1-Adiyat,
Biblioteka Kasidedi-zade, broj 745/2
Risala fi tafsir "wa la in adaqna al-insan minna rahma" M. Al-Gawhar
al-asna ... Kairo 1349 29.05.1930).
Biblioteka CRH, broj 2129/14
an-nur al-mubin fi mir att "iyyaka na budu wa iyyaka nasta in".
Biblioteka Hadi Mahmud efendi, broj 2396/17
Risala al-awba fi bayan al-anaba wa at-tawba,
Biblioteka CRH, broj 2129/8
Risala raf i fi ittisal al-basmala fi fatiha al-Kitab.
Biblioteka CRH, broj 2129/5
. 4. Ahmad ibn Husayn al-Bosnewi (Ahmed sin Husejna, Bosanac) Al-Iara al-i
lamiyya fi arh al-isti arab al-insaniyya
Biblioteka Laleli, broj 2996
5. Adni, Poyga muftisi (Poeki muftija) (?) nepoznat AI-Qasida fi at-tasawuf
(Kasida o tesavufu).

Biblioteka Halet efendi, broj 827/23
6. Ahmad Mostari, Fetawa Ahmadiyya, prepisao Abdullah ibn Mustafa 1186.
04.04.1772).
Biblioteka Kasideci-zade, broj 290
7. A..ayh Abu Bakir ibn a-ayh Sayfulhaqq ibni Muslihuddin at-Trawniki, An-
N ur an-nabawi (ejh Ebu Bekir sin ejha Sejfulhaka, napisao je djelo
pod gornjim naslovom u kome islamsko pravo (fiqh), a nazvao ga je tako,
kako on kae, zbog toga to se u njemu nalazi mnotvo hadisa kojim se koristio
pri pisanju ovog djela. Djelo je razrada djela "Muhtasar Muqaddima kitab al-
Muntaqa" od A-ayh Ahmeda ibn Mahmud al-Gazawi.
Biblioteka Esad efendi, broj 752
Isto, prepisao Muhammad ibn Muhammad Biblioteka
H. Beir-aga Eyub, broj 72
Isto, Biblioteka ehid Ali-paa, broj 1823.
Isto, prepisano 1854, (30: x 136, tekst 160 x 84 cm.
po 21 red na strani).
Biblioteka Esad efendi, broj 752
8. Hasan ibn Nasuh ad-Dumnawi,
Hadit al-arbain, Zbirka hadisa.
Biblioteka Izmir, broj 93/1
Isto, 93/2
Mecma al-Feraiz Tercemet al-Fera iz as-Siraciyye,
Biblioteka Gelipolulu Tahir, broj 101/2
(Ni jedno od ova dva rada ne spominju ni M. niti H.
233
Magma at targih al-bayan (Zbornik dokaza kojima se daje prioritet kod sudskog
procesa).
Biblioteka Esad efendi, broj 3762/1
Isto, biblioteka H. Mahmud efendi 3762/1
Isto, biblioteka, broj 357
Isto, ali pod naslovom Tercih al-Beyan bir Risale,
Biblioteka Esad efendi 585/1
9. Hasan Kafi ibn Turban ibn Dawud ibn Ya qub ad-Di bi al-aqhisari al-Bosnawi)
Hasan Kafi
234
Usui al-hikam, prepisao Hikmet
1095., 20.XII 1683.
Biblioteka Hiisrev-paa, broj 292
Isto, biblioteka Trnovali, broj 840
Isto, biblioteka ehid Ali-paa, broj 1536
Isto, prepisao Mustafa Nurudin, 1206. g. broj 436
Isto, biblioteka Izmirli Ibrahim Haki, broj 1376
Isto, biblioteka Ibrahim efendi, broj 853/5
Usui al-hikam ( .... ) tercemesi
Biblioteka Hiisrev-paa, broj 291
Isto, biblioteka Uaki, broj 028
Isto, biblioteka, Esad efendi 1823
Isto, biblioteka Diigumlii-baba, broj 336
Isto, biblioteka Diigiimlii-baba, broj 438
Isto, biblioteka Ibrahim efendi, broj 448
(U tekstu stoji: "arh ve tercemesi Usui al-hikam")
Nizam al-ulama ila Hatam al-anbiya',
Biblioteka Kilic Ali-paa, broj 753/3
Isto, biblioteka Kilic Ali-paa broj 713/3
arh samt al wusul,
Biblioteka ehid Ali-paa, broj 640
Isto, biblioteka Esad efendi, broj 3010/2
Isto, biblioteka Esad efendi, broj 466
Isto, biblioteka Yazma bagilar, broj 1575
Biblioteka Esad Efendi, broj 3814/12
Rawdat al-gannat,
Biblioteka H. Hiisrev-paa, broj 1175
Isto,. biblioteka Ibrahim-paa, broj 486
Isto, biblioteka Giresun, broj 109/6
Isto, biblioteka Fatih 749/1
Isto, Dtigiimlii-baba, broj 192/3
Isto, Bagdadli Vehbi efendi, broj 2075/1
Isto, biblioteka Mihriah, broj 46/2
Azhar ar-rewdat fi arh Rawdat al-gannat,
Biblioteka Kasideci-zade, broj 124
Al-Kati fi al-mantiq
Biblioteka Halet efendi, broj 780/11
Isto, biblioteka Kilic Ali-paa, broj 773-296
Fath-i Bilad-i Engeros ve Akra (Osvajanje i borba kod Egra-Akre). O
ovom djelu se razilaze. Najnovija istraivanja da se Katija nije
bavio ovim predmetom i da nije ostavio iza sebe tako neto. Pa ipak, mi ovdje
samo ukazati na to djelo o kome kasnije govoriti, vjerovatno u posebnom radu.
Biblioteka Halet efendi, broj 623
Autograf (unikat).
10. Hilmi-baba, Hilmi ibn Husayn, Bosnewi (Hilmi-baba, Hilmi ibn
Husejn, Pljevljak, Bosanac), do sada nepoznat.
Fath al-asrar wa al-mukilat 'ala Rub al-bayan.
Biblioteka Ibrahim efendi, broj 132
(Otvaranje tajni i rjeenja problema djela "Rub al-bayan", od Ismail Haqqia).
Kitab fi al-fikh wa al-fetawa (djelo iz islamskog prava i miljenja po
pojedinim pitanjima).
Auto graf
Biblioteka Ibrahim efendi, broj 358
Magalis al-Bosnawi
Biblioteka Ibrahim efendi, broj 518
ll. Hilmi Mehmed (Mohammed) ibn Ibrahim (Hilmi Mehmed Ibrahima), do sada
nepoznat, Risala fi al-siyasa (Traktat o politici), autograf.
Djelo je autor zavrio u Meki i jedan od tri primjerka uputio sultanu u Istanbul. U
njemu se okomio na osmansku politiku na Balkanu. Kad slika situaciju u
naim krajevima, donosi primjere iz Mostara, ali zna da odteta i do
Indonezije i holandijskog ugnjetavanja tamonjeg stanovnitva i francuske politike u
Aliru. Djelo je ha arapskom jeziku.
Biblioteka Ibrahim efendi, broj 422
Tafsir sura, Wad-duha, komentar poglavlja iz Qur'ana
(Wa-d duha).
Biblioteka Ibrahim efendi, broj 137
arh al-manzum fi fada il al- aura (Komentar "Niske o vrlinama dana Al-
aura").
Biblioteka Yazma bagislar, broj 647/2
12. 13. Hiiseyn ibn Salih, al-Bosnevi, (Husejn sin Saliha, Bonjak) -
izvori ga ne spominju.
-Raba al-baya (Ugodnost ivota).
Biblioteka Halet efendi, broj 253
Tarceme-i Adab al-wuzara (Prevod "Adab al-wuzara")
Biblioteka Esad efendi, broj 1857
13. Husayn ibn Muhammad ibn Utman (Husejn sin Muhameda sin Osmana).
Mubayyin al-aglal (arh Umdata al-aqa'id an-Nasafi)
Objanjenje stega, komentar na Nesefin akaid)
Biblioteka Fatih, broj 5362/3
235
14. Ibrahim ibn 'Ali-dede (Ibrahim sin Alidedea, umro 1007).
Tarbi'u al-maratib wa al-usui wa nataig afkar al-fuhul
min arbah al-wusul (Miljenje istaknutih o primanjima i zaradama).
Biblioteka Esad efendi, broj 1773
15. 'Ali al-bag Mustafa (Alija Hadi Mustafa).
Targama asma' al-husna' (Prevod Esma-i 1-husna)
Biblioteka Trnovali, broj 319
16. Darwi 'Ali (Dervi Alija), Bosanac, nepoznat
Terceme-i hadis-i erbe in ve gaziler menakibi
(prevod hadisa i savjeti ratnicima)
Biblioteka RDS, broj 1025/5
17. Fadlullah ai-Bosnawi (Fadlulah Bosanac), nepoznat
Risala fi sana 'at al-hiyat wa ad-dibaga (Traktat o zanatima, krojenje i tavljenje
koe).
Autograf, napisano u Zerin (Sigetu?) 1057. 06.02.1647).
Biblioteka Halet efendi, broj 813/20
18. Ibrahim ibn Mustafa (Ibrahim sin Mustafe), Bosanac
Daqa iq al-ahbar (Preciznosti vijesti), autograf,
Biblioteka Fatih, broj 3119/2
19. Mahmud ibn Halil, ai-Mostari
(Mahmud sin Halila, Mostarac)
arh al-arud al-andulusi (Komentar Al-'arud al-andalusi)
Biblioteka Denizli, broj 356/1
Fath al-Lama'i fi izhar al-andalusi
Prepisao Nahfi Muhammad Sulayman ibn Abbas-Rahman
9.1X 1725.
Biblioteka Giresun, broj 163/2
Isto, prepisano 1132 14.11.1719)
Biblioteka Laleli, broj 1968
20. Mehmed Fe(v)zi-paa Bosnevi (Mehmed Fevzi-paa,
Bosanac)' (?)
Haqaiq-u ezkar-i Mevlana (Stvarnost zikr Mevlana, mis.li na Delal-i Rumiju)
Biblioteka Haci Reid-paa 99/2
21. Muhammad ibn Musa, Allamak, ai-Bosnawi
(Muhamed sin Muse, Bosanac zvani Allamek)
Haiya ala arh al-Miftah li As-Sayyid (Glosa na komentar Miftaha od
sintaksa).
Prepisao Ibrahim Altiparmak koji je i sam bio vrstan Poto je ovaj
Ibrahim prepisao nekoliko djela Allamekovih, moe se pretpostaviti da je Allamek
izvrio jak uticaj na njega. Otuda ovaj prepis ima posebnu vrijednost.
236
Biblioteka Damad Ibrahim-paa, broj 993
Isto, biblioteka Fatih, broj 4587
Isto, prepis iz 1041. 30.07.1631), biblioteka
Laleli, broj 2841
Isto, biblioteka CRH, broj 1789
Isto, Biblioteka CRH, broj 1789
Isto, biblioteka Kilic Ali-paa, broj 856
Isto, Biblioteka ehid Ali-paa, broj 236/1
Isto, biblioteka ehid Ali-paa, broj 235
Isto, biblioteka Damat Ali-paa, broj 217
Isto, biblioteka Kilic Ali-paa, broj 149
(Ovdje stoji naslov "Haiya 'ala anwar at-tanzil)
Haiya 'ala "Fawa' id az-ziya iyya") (Glosa na djelo
"Fawa id az-ziya iyya")
Biblioteka Kasideci-zade, broj 508
Isto, biblioteka Kilic Ali-paa, broj 909
Tafsir sura "Al-Fath (Komentar poglavlja "Fath"
iz Qur'ana) 108/2
Ahadit al-arba'in hadisa) izvori ne spominju
Biblioteka Hafiz-paa, broj 150/1
Isto, biblioteka, CRH, broj 1789
Isto, biblioteka, Kilic Ali-paa, broj 856
Haiya 'ala Qadi Al-Baydawi (Glosa na Bejdavim komentar,
Qur'ana,) Biblioteka ehid Ali-paa, broj 236/1
Isto, biblioteka ehid Ali-paa, broj 235
Isto, biblioteka Damat Ibrahim-paa, broj 217
Isto, biblioteka Nafiz-paa, broj 150/1
Hadi (?), biblioteka Bagdatli Ibrahim efendi, br. 2096/1
arh Tafsir sura "al-Kahf' (Glosa komentara poglavlja "Kahf"
Iz Qur'ana, Biblioteka Aya Sofiya, broj 559.
Tafsir sura "al-Kahf" (komentar poglavlja "al-Kahf')
Biblioteka ehid Ali-paa, broj 274116
arh a-amsiyya (komentar djela amsiyya iz logike)
J.sto, biblioteka Laleli, broj 2661
Prepisao Osman ibn Hasan, 1055
Isto, biblioteka Laleli, broj 2658
Isto, biblioteka Hamidiyye, broj 819
Isto, biblioteka Fatih, broj 3355
22. Abu Muhammad Muhammad Wahdati iti-Uskiibi (Abu Muhamed
Muhamed, Vahdeti, Skopljak)
Muhtadi al-anhur ila Multaqa al-abhur (Uputa rijeka ka stjecitu mora).
Veliko pravno djelo u dva sveska preko 1000 strana.
Biblioteka CRH broj 75111
Isto, ista biblioteka broj 751/2
23. Mula Mustafa ibn Yusuf ibn Murad al-Ayyubi (Mula Mustafa ibn Jusuf sin
Murata ai-Mostari.
arh 'lsagugi li Ustuwani (Komentar Isagude od Ustuvaija (logika), biblioteka
Mehmed efendi 68/lO.
237
238
Biblioteka Kilic Ali-paa, broj 661
Isto, biblioteka Laleli, broj 2662
arh 'Awamil al-Gurgani (Komentar "Awamil-a"
od
Biblioteka Kasideci-zade, broj 700/5
Fath ala al-asrar, u ima vanih napomena i marginalnih primjedbi
Biblioteka Halet Efendi, broj 146
Miftah al-busu! li mir'at al-wusul,
Biblioteka Hamidiyye, broj 440
Haiya haddad al-wusul 'ala mir'at al-wusul
Biblioteka Cela! Okten, broj 0131
24. Nergisi Muhamed Ahmed (Nerkesi Muhamed Ahmed)
Al-aqwal al-musallama fi _gazawat al-maslama
(Pouzdana vijest o Mesleminim vojnama)
Biblioteka Lala Ismail, broj 735/6
Isto, Biblioteka Lala Ismail, 735/5
Isto, biblioteka Hamidiyye, broj 37817
Isto, biblioteka M. Hafid efendi 220
Isto, biblioteka Siileymaniya, broj 1057/3
Hayat al-hayawanat tercemesi (prijevod djela "ivot
ivotinja" - Nije se znalo da je njegov prijevod).
Biblioteka ehid Ali-paa, broj 1823
25. Omer efendi Bosnevi (Omer efendi, Bosanac)
Ahval-i Gazevat-i der Diyari Bosna (1154)
Biblioteka RSD, broj 620
26. Otman ibn Ibrahim (Osman sin Ibrahima)
Subhe-i sibyan
Biblioteka broj 1014/6
Isto, yazma bagilari (kodeks), broj 2235/2
Isto, biblioteka M. Arif M. Murad, broj 107
Isto, biblioteka Nafiz efendi, broj 49
Isto, Biblioteka Nafiz efendi, broj 1479
Isto, biblioteka Nafiz-paa, broj 1475
Isto, biblioteka Nafiz-paa, broj 1473/1
Isto, biblioteka M. Arif M. Murad, broj 2125
Nuyetim kisimlari hakinda bir risale.
Lugat-i manzume, biblioteka RSD, broj 977/4
27.Sabit 'Aiauddin Tabit (Sabit Alaudin Sabit)
Edhem-i numa
Biblioteka Hiisrev-paa, broj 521/2
28. Sayfullah al-Bosnawi (Sejfullah Bosanac)
Ahsan al-wasila ila ma'rifa al-wasaya wa al-wasila
1338 26.09.1919) Saray Bosna
Biblioteka Izmirli Ismail Hakki, broj 848
29. Sudi Bosnevi
Bustan erhi (komentar "Bustana" od Hafiza)
Biblioteka, Ismihan, broj 316
Isto, biblioteka Ismihan broj 317
Hafiz Divan-i erhi (Komentar Hafizova divana)
Biblioteka Hamidiyye, broj 1144
Isto, biblioteka RSD, od 1425 broj 1425
Isto, biblioteka RSD, broj 1426
Isto, biblioteka RSD, broj 1427
erh-i Gulistan (komentar Giilistana) od Hafiza
Biblioteka RSD, broj 1080
SUMMARY
The Suleymaniya Library and Suleymaniya Medresa were founded at the same
time. The Library, which is now located in the building of the Medresa, is the central
professional manuscript library of Turkey. It contains 94 collections and among the
libraries that contain manuscripts form the Arabic-Islamic world it is considered to be
one of the most complete ones in the world.
Authors of some of the manuscripts are of Yugoslav origin. Among them one can
find some new names not known until now.
239
Hamdija
LUJIGJI FERDINANDO MARSILJI
I JUGOSLAVENSKE ZEMLJE OD 1679. do 1684. GODINE
(Ulomak iz cjeline)
Kada je turska vojska velikoga vezira Kara Mustafe godine 1683. krenula na

oficirima austrijske armije, koja se spremala da ga brani, bio je i jedan


mlad i obrazovan Ferdinando Mars ilji (Luigi Ferdinando Marsigli ili
Marsili, Bolonja, 1658 -Bolonja, 1730)
2
) . On je o Balkanu bio stekao neka saznanja i
prije ulaska u austrijsku armiju
3
), kako kasnije vidjeti, a nakon ulaska u nju taje
saznanja proirio i produbio poto je niz godina svoje ne male sposobnosti vezivao za
raznovrsna pitanja ovoga poluotoka. Kada je u pitanju Srbija, a donekle i Hrvatska,
to njegovo iskustvo je, barem u osnovnim linijama poznato
4
), a malo ili gotovo nikako
ono u pogledu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, iako je on i tamo sakupio mnotvo
raznovrsne u dvije zadnje decenije XVII i na XVIII vijeka.s)
1
) E ref, Granice Bosanskoga paaluka prema Austriji i Republici po
odredbama mira , Sa rajevo, 1973 ., 27. Kara Mustafa se s vojskom nabo pod 14.VII
1683. , a opsada je trajala do 12.1X 1683. Vidi bi lj eku br. 13.
2
) Aut obiografij a di Luigi Ferdinando Marsili messa in luce nel II centenario della morte di lui
Comitato Marsili ano a cura di Emilio Lovarini , Bologna, 1930. Marsilji je ovaj spis, koji je iza njega ostao
nedovren, hti o potkrij epiti dokumentima i kompletirati jo svojim Zato mu treba prilaziti s
oprezom. J a ga ovdje upotreblj avati mu neke dokumente iz njegove bogate zaostavtine.
3
) Imao je tek 24 godine kada je stupi o u aust rij sku vojnu slubu.
4
) N., Izvj e taj Srpskoj a kademiji nauka o rad u u Italiji, Godinjak SA, 1937., XLVII; 1938.,
XLVIII i 1939., XLIX - lb. Oblik modernih srpskih istorija povodom Marsiljijeve istorije Srba, Zbornik
Matice srpske, 1951 ., 2. - Marin, Ritter Pavao, En. Jug., VII,508 (lit.).- ivot i
djelo Pavla Rittera Zagreb, 1914.
1
) Fra ti , Catal oge die Manoscri tt i di Lui gi Ferdi nando Marsili conservati nella Biblioteca universitaria
di Bologna, Firenze, 1928. - Beigl S., Spisi grofa Marsi ljija (Marsili) u biblioteci u Bolonji
(Bologna), Glasnik Zemalj skog muzeja, 1901. Fratijev rad je bolji i pregledniji, ali Beigl, naravno, bolje
poznaje teren na koji se od nosi Marsiljij eva 0 naim zemljama.
16 - Anali 241
Da bih barem donekle popunio tu prazninu, ovdje iznijeti neke do sada
nepoznate podatke.
Treba u kazati da je Marsilji sa naim krajevima dolazio u dodir u tri
maha. Prvi put u pratnji ambasadora (bajila) Pietra (Pietro
Cirvani)
6
) godine 1679, kada je ovaj diplomata putovao du Dalmacije
prema Carigradu i kada je (Marsilji) na povratku iz turske prijestolnice, mjesto
putevima uz Dunav, zbog kuge, skrenuo prema Bosni i HercegovinF) kod Zvornika,
pa spustivi se na Klis i Split otplovio u Veneciju.
8
) Drugi put je s naim krajevima bio
u kontaktu 1683. i 1684. godine pod daleko okolnostima -kao bijedni
rob dvojice iz Rame kod Mostara
9
), koji su ga bili otkupili za veoma malu sumu
se dobroj zaradi u Sarajevu, gdje ih je trebalo 200 dukata, jer su ga
otkup(>m spasili od sigurne smrti nakon naredbe da se pobiju svi zarobljenici na obali
Dunava zbog nedostatka hrane.
10
) I napokon, put Marsiljija je njegova veoma
delikatna dunost efa Komisije za sa Turskom nakon
mira 1699. godine (od Temivara do nekoliko godina vezivala za veoma
u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
11
)
Ja se za sada zadrati na nekim' detaljima iz prva dva putovanja, a o onom
vie i podrobnije tek kada u bolonjekoj Univerzitetskoj biblioteci (Biblioteca
universitaria)
12
) sakupim i svu onu koju sam samo povrno pregledao
i nijesam jo uspio da je temeljitije iskoristim.
13
)
6
) Civrani Pietro (1622.- nakon 1684.?). Bio je generalni dalmatinski providur 1673. , vjerovatno, a
1679. da bude ba j ilo u Carigradu. I sam je objavio knjigu pod naslovom .Un viaggio di Levante"
(Put na Istok), Bologna, 1688. - Ivanyi Bela, Luigi Ferdinando Marsili primo esploratore della Grande
Pianura ungherese, Celebrazione di Luigi Ferdinando Marsili , Bologna, 1931., 195.- Longhena N., Luigi
Ferdinando Mar5ili geograf o, Memorie intorno a Luigi Ferdinando Marsili pubblicate nel ' secondo
centenario della morte per cura del comitato Marsiliano, Bologna, 1930., 191.- Fantuzzi, Memorie della
vita del generale Conte Luigi Ferdinando Marsigli, Bologna, 1770. 8-9. - tvrdnja ovoga pisca da
se Marsilji iz Carigrada u Veneciju vratio preko a ne, kako je stvarno bilo, preko Bugarske, Srbije,
Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Desnica Boko, Jedan izvjetaj iz Dalmacije iz 1674. godine. Novo doba,
18., 94., 12. - 13., Split, 1935. - Ecc. mi Provveditori Generali,Sindaci, Audi tori, Avogardi , '
Capi tani, Generali in Golf o e da Mar ecc. , Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, XLIX, Split, 1926.
- 1927., ns. Historijski arhiv u Zadru, Zadarski zbornik Matice hrvatske, Zadar, 1964., 659. -
Relazione storica dell ' anno 1676 del Provveditore Generale Pietro Civran, diretta al Senato di Venezia,
sullo stato delle due Provincie di Dalmazia ed Albania (Cattaro), Il Dalmatino, lunario cattolico, greco,
ebraico per l'anno comune 1909. - Autobiografia, 250.
7
) Autobiografija, 21. - Dodatak I Dnevnik).
8
) Dnevnik.
9
) Dodatak II Testament). Nakon povratka iz ropstva, Marsilji se vratio u austrijsku armiju i
sluio u njoj, uglavnom na naem terenu, sve do kraja rata.
10
) Testament.
11
) Autobiografija, 208. - Biblioteca universitaria di Bologna BUB), Manoscritti di Luigi
Ferdinando Marsigli MM). Ovdje bih htio zahvaliti Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine, koja mi je da dva puta boravim u Bolonji (ljeti 1974. godine) i da tako istraim
Marsiljijevu ostavtinu, gdje ima podataka o cijeloj naoj obali.
12
) Na alost', ova u Bolonji nije u onolikoj mjeri koliko po svojoj vanosti zasluuje.
" ) Treba da je ova ostavtina posebno bogata to se odnosi na Bosnu i
Hercegovinu (karte, crtei, kula i gradova, vane privredne, kulturne i analize, izvjetaji to su
stizali od posebno konfidenata, itd.) i zato bi u Bolonju trebalo uputiti posebnu ekipu zbog
sakupljanja, i napokon snimanja te
242
I
Marsilji je pripadao uglednoj porodici, koja je, kako tvrde neki
talijanski dola iz Modene "trovandosi habitare in Bologna dal 1295.", a
bila je "molto cospicua in questa patria, si per l'antichita, dome per gli huomeni famosi
in arme e lettere e parente di il ustri, che ha ha vu ta" .
14
) djed Hipolit
(Ipolito)
15
) dva se puta enio: prvi put sa Marijom Bentivolji (Bentivogli), a drugi put
sa Laurom Kampedi (Campeggi). Iz braka sa ovom drugom dobio je bio sina Karla
(Carlo Francesco), koji je 1639. i umro 1684. godine, a imao je, osim
Ferdinanda, to nas ovdje zanima, jo i Antonija "dottore di
giurisprudenza... uomo di scineze, che si feee prete, divenne poi cancelliere
dell'Universita di Bologna" i najposlije umrije S. VII 1710. u dobi od 61 godine "come.
vescovo di Perugia"
16
), pa Ipolita, koji je umro u Parizu 3.1 1682. godine dok je
putovao sa markizom Kamilom Cambekarijem (Camillo Zambeccari), papinim
izaslanikom
17
), rano preminulog Filipa
18
) i napokon dvije Bibijanu, katarinu i
Mariju Silviju- koje su kasnije postale redovnice.
19
) Mati im je bila iz ugledne
porodice i zvala-se Margerita Erkolani (Margerita Ercolani), a njen brat, isusovac
Antonio Ercolani, svoga Ferdinanda jo kao devetnaestogodinjaka
je uveo u krugove oko pape XI u Rimu.
20
)
svim tim i vezama, te njihovom bogatstvu i ugledu,
Ferdinando je mogao kao privatni student sluati predavanja najprije i najvie u
rodnoj Bolonji i neto manje u susjednoj Padovi, a zatim to obrazovanje zaokruiti u
drutvima (Accademie), koje su pokretali njegovi profesori, prijatelji njegove
porodice ili njegovi bliski srodnici (brat mu Antonio
Bolonjeki univerzitet je osnovan 1088. godine i odmah iza toga "la fama della
citta si sparse al di la delle Alpi, fin nei piu !ontani paesi: Francesi , Spagnuoli,
) Ivany, o.c. , 1931.- Autobiografija, 3. i dalje, 57.- Dolfi Scipion Pompeo, Cronologia di
Famiglie di Bologna, Bologna, 1670., 534.: se u Bolonji kao stanovnici od 1295.", a bila je . u toj
svojoj domovini veoma cijenjena zbog starine i znamenitih ljudi po oruju, knjievnosti ili po tome to je
bila u srodstvu sa Aim ljudima.".
") Ibidem. biblioteka Dubrovnik DNB), CR- f- 135. knjigu pod naslovom
Index Alphabeticus, s. a. od Hipolita Marsiglia, ali mi nije poznato je li to djed ili , eventualno, neki
njegov imenjak.
16
) Ibidem: .doktor pravnih nauka" i od nauke, koji se zaredio i koji postade kancelarom
Bolonjekog univerziteta" i najposlije umrije 5.VII 1710. u dobi od 61 godine .. kao biskup Dakle,
je 1649.
11
) Ibidem.- Autobiografia, 57. Marsilji u ovom spisku kae da su mu ne samo jedan brat) bila
u Parizu u vrijeme njegova robovanja u Hercegovini, ali sa papinim delegatom koji se zvao Ranuci
(Ranuzzi).
11
) lbidem.
19
) Ibidem.
20
) Autobiografia, 4. - Biografia universale .. . , Venezia, 1824., XVIII , 360. - lvany, o.c., 193: .. La
famiglia della mdre del Marsili era una della piu famose e gloriose famiglie di Bologna" (porodica
Marsiljijeve majke bijae jedna najpoznatijim i najslavnijim u Bolonji), ali ne navodi ovaj pisac
nikakav dokaz o tome, vjerovatno zbog toga to je to bilo poznato. Osim toga, njegovi podaci se
razlikuju od onoga to je o smrti svoje majke napisao sam Ferdinando (Autobiografija, 57.), jer
Marsilji tvrdi da mu je majka umrla 1676., a Ivan 1684.
16" 243
Polacchi, Ungheresi, Cechi, Bulgari
21
), Scandinavi, Tedeschi attraversarono i mari e i
monti per venire a studiare a Bologna", pie G. di Francesco
22
), a za to su
vezana imena takvih velikana kao to su Dante, Petrarka, Piko dela
Mirandola, Kopernik, Erazmo, Luter, Taso i ostali. U se ono dijelilo (Xl i XII
vijek) na tri grupe: teolozi, pravnici i tzv. artisti, tj . "studenti delle arti liberali". Na
ovoj zadnjoj grupi, koja je 1295. godine dobila svoga rektora i prerasla u Medicinski
fakultet, studirao je i Marsilji. Prvi profesor na toj grupi bio je, koliko se do sada zna,
obnovitelj rimskoga prava Irnerio (1070. - 1140?), za vrijeme kojega "la procedura
didattica della medicina era esatamente iden tica a quella del diritto". Osim "Glossa",
napisao je jo i "Authenticae", a jedan njegov je osnovao Univerzitet.
23
) Tadeja
Alderotija (Taddeo Alderotto, 1220. ili 1223. - 1300.), profesora od 1260. godine,
pominje Dante u svom "Raju". Napisao je "najstariji medicinski tekst na talijanskom
jeziku" pod naslovom "Sulla conservazione della salu te", a bio je "hipokratista",
najistaknutiji ljekar i protivnik arapske medicine". Iza sebe je ostavio
komentare Hipokrata i Galena
24
). vanije toga doba treba ubrojati
Uga i Teodorika da Luka Borgenjoni (Ugo i Teodorico da Lucea Borgognoni, prvi
umro 1252., a drugi se rodio 1205. i ivio do 1298.), oca i sina,jer su oni prvi uveli neku
vrstu anestezije ("spongia somnifera"). Prvi je bio ljekar bolonjekih kriara u Egiptu i
Siriji, a drugi biskup u Cerviji i pisac rasprave "Chirurgia" (Venezia, 1498.)
25
) Nekako
u isto vrijeme u Bolonji je predavao i Guljelmo da (Guglielmo da Saliceto-
Placentinus, 1210.- oko 1280.), kirurg na glasu, koji je u medicinu ponovo uveo no
nakon to su ga Arapi bili zabacili i po njima i evropski ljekari uvevi "uareno eljezo"
(ferrum incandes). Pisac je dvaju djela: "Liber in scientia medicinali, et specialiter
perfectis, qui summa conservationis et curationis appellatur" (Piacenza, 1475.) i
"Cyrurgia". Veliki utjecaj njegove po di Francescu, pribavio je u XIII vijeku
talijanskim kirurzima, u Bolonji, privilegije i poloaj o kakvim njihove
kolege u ostalim zemljama jo nijesu mogle ni govoriti .
26
) Na kraju XIII i na
XIV vijeka u Bolonji su predavali Guljelmo Korvi (Guglielmo Corvi, 1250.- 1226.),
pisac djela "Exellentissimi medici Guglielmi brixiensis aggregatoris dictorum illustr.
medicorun ad anamquamque aegritudinem a capite ad-pedes practica, de febribus
tractatus optimus de pes te. de cons ili o observando tempore pestilential ac etiam de
21
) Bilo je nekoliko poznatih studenata sa toga Univerziteta i iz naih krajeva. Vidi Grmek, Dominko iz
Dubrovnika (Dominicus de Ragusa), Medicinska en., III, 365. - Isti , Baljivi, Med. en. , I, 692. - -
Prilozi za istoriju zdravstvene kult "'re u starom Dubrovniku, II, Beograd, 1939., 52. pominje, osim
Baljivija, kao i izvjesnog (sredinom XVI vijeka, sahranjen u Bolonji 1565.).
22
) G. di Francesco, La facolta medica di Bologna, rivista Ciba, Bologna, 1974. - 1984., 1,20.
(Biblioteca nacionale di Bari, Per. 511): Dopuna biljeke br. 22.: . glas o gradu se proiri i iza Alpa, sve do
najudaljenijih mjesta: Francuzi, panjolci, Poljaci , Bugari, Skandinavci , Nijemci , prelaahu i
mora i planine da bi u Bolonji ... " Nedavno je, izalo jedno fundamentalno djelo, koje
produbljavanje ovoga studija (v. Zanello Gianfrancesco, Bibliografia dc;llo studio bolognese,
Bologna, 1967.)
23
) G. di Francesco, o.c., 13.- Fantuzzi, Scrittori blognesi, IV. - B. Noihusio, Irnerius, Colona, 1642.-
Sarti, De cl aris Archiginnasii bononinensis professoribus (p .I ,p.II). - Sovignij, Geschiste des rom. Recht in
Mittalter (bibliografia). - Nuova enciclopedia italiana ovvero dizionario generale di scienze, lettere,
industrie ... , XI , Torino, 1881., 749.
2
) G. di Francesco, o.c. , 14. - En. it., II, 277. - Tiraboschi, Storia della lettera tura italiana, IV, Firenze,
1806., 218-223.
25
) G. di Francesco, o.c., 14. - En. it., VII , 485.
26
) G. di Francesco, o.c., 13. - Biografia universale ... , L. 325.
244
cura pestis tractatus perspicuus" (Venezia, 1508.)
27
), Toridani die Toridanija
(Torrigiana dei Torrigiania), komentator Galena
28
), Dino (umro 1327 .), koji je prvi
primio redovitu platu
29
), Tomazo del Garbo (Tommaso del Garbo, umro 1370., pisac
nedovrenog spisa pod naslovom "Summa medjcinalis" (Venezia, 1500.)
30
), Keko
d' Asko li (Crecco d' Ascoli, umro 1327.), ljekar i astrolog, koji je papu
XXII u Avinjonu
31
) i koga je pro gonila inkvizicija
32
), Mondino del Luci (Mondino dei
Luzzi, 1270. - oko 1326.), koji je u studij medicine unio jedan nov elemenat- seciranje
ljudskog mjesto ivotinjskog lea udarivi tako temelje bolonjekoj anatomskoj koli,
dugo vremena jedinoj u ltaliji.
33
) U tom razdoblju su u Bolonji radili i predavali
Guljelmo i Bartolomeo da Varinjena (Guglielmo da Varignana, oko 1270.- 1339. i
Bartolomeo da Varignana, umro oko 1321.), otac i sin. Prvi je, nakon bijega izBolonje
1311. godine zbog razloga, bio ljekar Mladena II pa je u Zadru
dovrio svoje najvanije djelo "Secreta sublimia ad varios curandos morbos"
34
), a
drugi je 1302. izvrio jednu obdukciju lea "to je jedan od najstarijih poznatih
dokumenata o sudsko-medicinskoj autopsiji".JS) Krajem XIV i tokom XV vijeka
bolonjeki univerzitet je u opadanju, pa se u tom razdoblju samo Pietro da
Tasinjano (Pietra da Tasignano), koji je 1398. godine svoj spis "Consilium pro
pestesevitando" posvetio Dan Galeacu Viskontiju i u njemu, osim zabrane sklapanja
brakova i u raspravama zbog protiv kuge propisuje jo
est lijekova, koje treba uzimati est dana za redom.
36
) U gornjem razdoblju se jo
pominju Baverio Marginardo de'Boneti (Baverio Marghinardo de'Bonetti, umro
1480.)
37
) Alesandro Akilini (Alessandro Achillini, 1463.-1512.), anatom i pisac
magistralnih radova iz te oblasti
38
). Krajem XV i na XVI vijeka u Bolonji su
Berengario da Kapri (Berel!$ario da Capri, umro 1550.), to je
otvarao nove puteve u ovoj nauci,
39
) Cezare Dulio (Cesare Giulio Arancio,
1530. - 1589.), anatom i embriolog4), Kostanco Varolio (Costanzio Varolio, 1543-
1575.)41), Taljakoci Gaspar (Tagliacozzi Gaspare, 1546.-1599.), pionir
27
) G. di Francesco, o.c., 16. - Biografia universa1e ... , XIII, 302.
21) G. di Francesco, o.c., 16.
29
) lbidem.
30
) lbidem.
31
) lbidem.
321
) lbidem.
B) Ibidem, 17.
34
) lbidem, 18. -Grmek, Med. en., X, 260.- o.c. II, 10.
35
) G. di Francesco, o.c., 18.
36
) Ibidem, 22.
37
) lbidem.
31
) Ibidem.- Biog. un., I, 145. - En. it., l, 318.
39) G. di Francesco, o.c., 24.
40
) Ibidem, 25.
") Ibidem.
") Ibidem. - G1esinger, Tagliacozzi, Med. en., IX, 454.
245
kirurgije
42
), Kardani (Girolama Cardani, 1501.-1576.), ljekar, filozof i

Nakon te bogate tradicije, koja je Bolonji donijela onu "Bolonia
docet", dakle, u godini Marsiljijevog rodenja)' postao 28-godinji Malpigi
(Malpighi Marcello)
44
), "neumorni radnik, uporan branitelj istine, otar
genijalan u stvaranju koji je sva polja prirodnih nauka "obogatio svojim
mnogobrojnim .
45
) Mars ilji je njegov postao u doba borbe
ovoga svjetskoga glasa "contro gli attachi violenti di colleghi delle idee
conservatrici"
46
) ostavi mu vjeran svoga ivota, i njemu i njegovim
metodama. Medutim, osim Malpigija, Marsilji je sluao jo i Montanarija
47
),
'
3
) G. di Francesco, o.c., 26.- Nuova en. it., VI, Torino. 1887., 1206. - Biog. un., IX, Venezia, 1923.,
400. -DNB, A, 1383. i A, 1145., dva njegova djela (.De rerum varietate", Basiliae, s.a., vlasnitvo
nekoga Marina i . Hieronimi Cardani mediolanensis medici de Rerum varietate, libri XVII",
Basi liae, 1557.). Cjelokupna su mu djela izala u Lijonu 1663. godine, pod naslovom Hieronimi Cardani
mediolanensis, philosophi ac medici celebrimi opera omnia, cura Car. Sponi.
44
) Malpighi Marcello, ljekar i prirodoslovac (Crevalkuore, 1628.- Rim, 1694.). Od 1645. godine studirao je
u Bolonji filozofiju, ali je zbog razloga preao na medicinu. 1653. godine postie doktorat, a
zatim ga toskanski vojvoc!a poziva u Pizu. Tu se sprijateljio sa Borellijem (vidi kasnije), koji je mnogo
utjecao na njegov rad. Godine 1659. Malpigije ponovo u Bolonji, gdje godinu dana predaje o Hipokratovim
aforizmima, a kasnije (1660. - 1662.) medicinu. Neprestano je u sukobu sa kolegama i to ga
prisiljava da prihvati Borellijev pred log da ode u Mesinu, gdje do 1666. godine predaje isti predmet, a onda
se opet u Bolonju i do 1691. godine radi na tom starom univerzitetu. U Rim je preao 1691. godine,
gdje postaje Ije ka rom XII. Po Duca tiju (.L.F. Marsigli", Bologna, 1931., 30. i 40.). Marsilji
ga je nazi vao . divino" (boanstven) i potivao ga kao jednog prvim ljudima, koji ne samo da je
proslavi o Bolonju, moju rodnu zemlju, na je slavnom Univerzitetu bio jedan od rijetkih svjetlosti i
ukras, nego i cijelu Italiju, je pohvale pretpostavio svim ostalim u udaljenim zemljama, u kojima se
poznavala prava knjiga , napose u Engleskoj". - U DNB se dva Malpigijevadjela(CR, f, 131 Marcelli
Malpighi, Opera posthuma, London, 1697. i nekatalogizirana jo Marcelli Malpighi philosophi et medici
boloniensis, e regis Societatis, Opera omnia ... , London, 1686.).- Grmek, Malpighi Marcello, Med. en. VI,
540. (bibliografija). Ovaj pisac me upozorio na djela Adelmana u Americi: Life and embryol Work of M.
Malpighi , a zatim Correspondence of M. Malpighi (oba je izdao Cornell. Un. u lthaka).
") Grmek, o.c., 540.
46
) (C. di Francesco, o.c., 26.): ... protiv snanih napada kolega zadojenih konzervativnim idejama"-
Grmek, o.c., 540.: . Osobito su ga napadali zagrieni galenisti P. Mini i G. G. Sbaraglia, profesori u Bolonji,
koji su mu osporavali vrijednost njegovi!J mikroskopskih istraivanja za medicinu. Na njihov
poticaj , tavie, je Malpighijeva Tom prilikom su razbijeni njegovi instrumenti i spaljeni
rukopisi ." Kada bi seci rao u dvorani, ovi njegovi protivnici su ili od studenta do studenta i govorili, da
.samo idiot moe tako seci rati kako to radi Malpighi".
47
) Montaneri Geminiano, astronom (Modena, 1632. - Padova, 1687.). Filozofiju i pravo je zavrio u
Firenci. Putovao je po pa je zatim najprije bio advokat u mjestu svoga studija, a onda astronom
i neto kasnije vojvode modenskog Alfonza IV. Po njegovoj s miti, bio je izabran za profesora na
bolonjekom univerzitetu, gdje je predavao sve do 1674., a tada je preao u Padovu i tamo predavao
astronomiju i meteorologiju. Napisao je .Cometes Bononiae observatus, anno 1664 et 1665; astronomico-
physica dissertatio", pa . Copia di due lettere scritte all'illustrissimo signor Antonio Magliabecchi, sopra i
moti e le apparenze delle due comette ultimamente apparse sul fine di novembre 1680" i napokon .Copia
lettera scrit ta al Magliabecchi intorno la cometta apparsa l'anno 1682." (v. u DNB, II, Il, CR, 1517., sv. I:
. Opuscola omnia actis eruditorum lipsiensibus inserta, Venetiis, 1740., 124. i .1\{iscellanea italica physico-
mathematica", Bologna, 1692.). Objavio je i .Discorso accademico sopra la sparizione d'alcune.
stelle, ed al tre novi ta scoperte nel cielo", Bologna, 1672., .Ephemeris Lausborgiana ad anno 1666, item da
solis hypthesibus, et refrectionibus siderum", .Il Mare Adriatica e suo corrente esaminato, e la naturalezza
di fiumi scope rta e con nuova forma di ripari corretta" (cijenjen rad, to je pretampan u zbirci .scrittori
246
astronoma i pa je, kako kasnije vidjeti, na temelju tih podataka
vrio ispitivanja na Balkanu.
48
)
Osim obrazovanja na univerzitetima u Bolonji i u Padovi, ovaj
Malpigijev aktivno je i u radu bolonjekih akademija, koje su bile
organizirane po ugledu na Accademia degli Arcadi .
49
) Prvu takvu akademiju u
Bolonji (Coro anatomico od 1650-1658.) osnovao je Bartolomeo Masari (Bartolomeo
Massari) "a fine di praticare esperienze ed osservazioni intorno la circolazione del
sangue ed altre scoperte anatomiche e fisiologiche, le quali correano allora per le
bocche di tutti".
50
) Pored ostalih, te Akademije je bio i Malpigi . Devet godina
nakon toga novu je utemeljio pomenuti Montanari pod nazivom Accademia della
Traccia ili dei Filosofi . Ona je u imala sjedite u stanu svoga a
kasnije u abea Karla Antonija Sam pij erija. Svoje je okupljala oko raznih
pitanja u oblasti geografije i fizike (zvuk, svjetlo, vakuum, itd.). Djelovala je od 1659.
do 1689. kao i ona koju je bio osnovao Antonio Davija (Giovanni Antonio
Davia), a "i nervi (di quel corpo Accademico) eran veramente un Marcello Malpighi,
un Domenico Guglielmini, un Geminiano Rondelli, egregio matematico, un Luigi
Ferdinando Marsigli e Geminiano Montanari"
51
). Poznatijaje, ona koju je
bio osnovao Lu brat Antonio F e i koja je zato nosila naslov Accademia dell'
Arcidiacono (1659-1689). Bila je otvorena "a tutti i Professori e dilettanti senza
riservae senza impegno di permanenza"
51
a) i u njoj je Marsiljijev Montanari
dell'acqua", Parma, I), .,L 'astrologia, convintas di falso", Venezia, 1685. (s jednom biografskom biljekom).
Fantuzzi u citiranom djelu tvrdi da je Marsilji odlazio u Padovu, kada je tamo bio imenovan ovaj nj egov
pa je moda to ono putovanje to ga je opisao u svom pismu Malpigiju (v. bilj . br. 77.), a Pupini
(.,L.F. Marsigli ingegnere d'acqua", Celebrazione ... , Bologna, 1931., 45.) tvrdi da je Marsilji mjerio vode
.,secondo gli insegnementi da timi dal signor dottor Mantanari , celebre Matematico e mio riverente Maestro,
che fin dai primi anni comincio a dimostrarmi i principi di simili st udi , e tra altri il fondamento dell'uso di
tale Instrumen to e la perfezione alla quale col suo nobile ingengno l'ha ridotta .. ." (po uputama, koje mi je
dao gospodin doktor Montanari , i moj potovani koji me je odmah od
stao u osnove toga studija, pa ostaloga i o upotrebi togainstrumenta, koji je on svojom
plemenitom usavrio ... ). - Autobiografija, 8.- Fantuzzi , o.c., 4. - Accademia delle scienze
dello Istituto di Bologna dalia sua origine a tutto il MDCCCLXXX, Bologna, 1751. , l.- 30.- Big. un.,
XXXVIII, 425. - Tiraboschi, Biblioteca Modenese degli Scrittori etc., Modena, 1783., III.
48
) Dnevnik.
49
) Mirko, ,Odrazi talijanske akademije ,.degli Arcadi" preko Jadrana", Rad .,JAZU, 248. i
250., Zagreb, 1934. Ova Akademija, s kojom je Marsilji doao u dodir tek kasnije i to po povratku iz Turske
1680., iz svoga je sjedita u Rimu znatno utjecala i na nae kulturne prilike. Njen je pored niza
intelektualaca s nae obale, bio i Stijepo bibliotekar Vatikanske biblioteke i
Marsiljijev kako proizlazi iz jednoga dokumenta (V. HAD, Prepiska, 17-68., 2097.
Poslanik iz
so) Accademie delle scienze ... , 9.: .... s ciljem da se primijeni iskustvo i opaanje o krvotok u, pa ostala
anatomska i fizioloka o kojima su svi govorili ... ". - Boletti G. G., Dell'origine e de'progressi
dell' Instituto delle scienze di Bologna e di tu/le le Accademie ad es so unite, Bologna, 1751. - Michel Medici,
Memorie storiche intorno le Accademie scientifiche e Lettararie della Ciua di bologna. Bologna, 1852., 9.
SI) Accademie delle scienze ... 9.: .. ... nervi (ovoga akademskog tijela) bili su ustvari jedan
Malpigi, jedan Domeniko Guljelmi, jedan Gjeminiano Rondeli , ugledni jedan Luj igji
Ferdinando Marsilji i Gjeminijano Montanari .. .". - Guglielmi Domenico (Bologna, 1655. - Padova, 1710.)
bio je, kao i Marsilji, Montanarijev as poslije je (1701.) istraivao neke izvore u Dalmaciji . Rondeli
Geminiano, (Modena, 1652. - 1735.) bavio se, osim matematikom, jo i hidraulikom i
fortifikacijom.
Ha) Ibidem, 9.: .. ... svim profesorima i amaterima bez razlike i bez obaveze stalnosti ... "
247
svoj rad "Pensieri fis ico- matematici so pra alcune espertenze fatte in Bologna
dell' Accademia filosofica (della Traccia
52
)) intorno ai di versi effetti dei liquidi in
cannuccio di vetro ed altri vasi"
53
). U atmosferi interesovanja, koju su te
akader:nije irile oko sebe, ove dvije posljednje, mladi Marsilji je naao prve
podsticaje i realno tlo za svoj talenat i teme
54
), kao i uzor za pretvaranje Accademie
degli lnquieti (1690-1714.) u svoju Accademiu delle scienze dell'Instituto di Pologna
(1714.), koja i danas postoji u tom gradu, u ulici Zamboni, 32.
55
)
Zaokruivi tako svoje obrazovanje na dva stara talijanska univerziteta (Bolonja
i Padova) i u drutvima svoje rodne Bolonje, mladi je Marsilji veoma rano
uao u kulturni i ivot svoje domovine. Tako je, na inicijativu
Karla Kaprare (Francesco Carlo Caprara)
56
), koji se kasnije zauzeti za njegovo
izbavljenje iz turskog ropstva,
57
) veoma mlad bio izabran u Bolonje
58
),
a nije mu bilo vie od devetnaest godina kada je bio predstavljen papi XJ5
9
)
kako smo ranije konstatirali, svome ujaku isusovcu Antoniju
Erkolaniju
60
), pa Pietru Malari
61
) ("ambasciatore della mia pat(ia")
62
). U Rimu je, u
tamonjem visokom drutvu, imao prilike da se upozna i priblii pored ostalih,
poznatom Boreliju (Borelli)
63
), Nacariju (Nazzari)
64
), a tako je bilo i u
'
2
) lbidem.- .Antico giorno/e die Letterati''. Parma, 1687., 144. i 145.
") Vidi biljeke 47. i 50. , misli o nekim iskustvi ma iz Bolonje u Akademiji
filozofskoj (della Traccia) povodom efekata (ponaanja) u staklenim cijevi ma i u drugim
posudama". Montanari je povodom ovoga polemizirao sa nekim Bossettijem u Giornale
de'Letterati", Roma, 1688. i 1670., 75/V, II/ 61. (v. DNB, CR, 22.964. i 22.965.). Vidi i biljeku br. 64.
54
) Biljeka broj 50.
'' ') lbidem.
56
) Emilio de Tibaldo, Biograjia degli Italiani il/ustri, Venezia, 1841. , VIII, 272.- 287. - Autobiografia,
6. : .Cosi entrando !'anno 1678., il senatore Francesco Caprara, eletto confaloniere, mi volJe per uno degli
otto consoli doti anziani, i quali formano in Bologna il supremo masgistrato della nobilti1, che due
mesi."
S7) Testament.
") Bilj. br. 56.
") Autobiografia, 4. - Jovan, Rimska kurija i jugoslavenske zemlje od XVI do XIX veka,
Beograd, 1950., 366.
60
) Bilj. br. 20.
61
) Autobiografia, 4.
62
) lbidem: .ambasadoru moje zemlje", tj . ambasadoru, jer je Bo lonja tada bila u okviru
Republike.
") Borelli Giovanni Alfonso, ljekar i prirodoslovac (Napulj, 1608.- Rim, 1679.). Predavao je u Pizi i u
Firenci. Napisao je .Delle cause delle febri maligne", Napoli , 1647., "De renum usu i udicium", Strasburg,
1664., .Euclides restitutus", 1628., . Appolonii Peragaei conicorum", libri V-VII , Firenze, 1661. , . Theoricae
medicoorum planetarum ex causis physicis deductae", Firenze, 1666. , Tractatus de vi percussionis",
Bologna, 1667., .Historia et meteorologia incendii aet henei 1699. ; accedit responsio ed censuras R. P.
Honorati Fabri contra librum de vi percussionis", Reggio, 1670., . De montionibus naturalibus a gravitate
preudentibus", Bologna, 1670. (ili: . Atrium physico mathematicum"), . De motu animalium, opus
posthumum, pars prima", Roma, 1680. (pars secunda 1681.). Grmek tvrdi da je utjecao na
Malpigij!l, Marsiljievog i uzora. - Biog. un., VII, 1822., 48. -Grmek, Bore/li, Med. en., ll, 302.
(bibliografija)- Hirsch i E. Guralt, Biographisches Lexicon der hervoreganden Aerzte al/er Zeit en und J)' o/k er,
/, Berlin - Wien, 1929., 636. - Castigliani , Storia della medicina, Milano - Verona, 1948. - Giornale
de'Letterati, Roma, 1668., Ill, 29., pa I, ll. i 17.; 1671. , VIIl , 125., XI, 175. (recenzija).
64
) Nazzari Francesco, pisac (Bergamasco, oko 1634. - Rim, 1714.). Drao je katedru filozofije na
koledu Sapienza u Rimu, a dvije godine prije susreta sa Marsiljijem napustio je i izdavanje
248
Napulju, kamo je putovao nakon Rima
65
). I u jednom i u drugom gradu je,
panju opaanjima u oblasti egzaktnih nauka (prirodne pojave,
matematika primijenjena u vojnim vjetinama, itd.) znanja
i za svoja kasnija djela.
66
) Na povratku u Bolonju svoje je rezultate
iznosio Montanariju, "!ettore delle matematiche in Bologna e mio maestro"
67
). Tako,
izvjesni Tomazo Kornelije (Tommaso Cornelio)
68
), "che aveva il primo grado fra
medic i di quel tempo e che, ben istrutto delle cose na turali, m 'insegno il modo di far un
alito artefic&ale, appieno a quello della Grotta del Cane rispondente come la ologna
sperimentai, ma con patto giurato di ridirlo ad alcuno"
69
). Te iste godine (1677.)
ponovo je putovao u Rim
70
), odakle je, u drutvu sa abeom
(Guiccardif
1
), posjetio Firencu, ali "non solo per tributare il mio ossequno al
serenissimo granduca, ma anche per vedere la magnificenza della galleria e libreria,
sotto la direzione del signor Magliabecchi
72
), bibliotecario di sua altezza
,. Giornale de'Letterati" (v. bilj. br. 53), koji je .. da Francesco Nazari" bio pokrenut 1668., "e
stampa to da Nicol' Angelo Tinassi ". Poslije 1675., izgleda, izdavanje je preuzeo neko drugi , po svoj
prilici tampar Tinassi (v. biljeku u br. 142., VIII, 29.VIII 1675. toga istoga Nazzari je bio
sekretar poznatog Luci usa, kada je preao u Rim, pa mu je pomogao da dovri njegove radove.
Sam nije mnogo pisao,jer je preveo samo "Esposizion della Chiesa Cattolica di Bosuet" sa francuskog (Rim,
1701.). V. Biog. un., XL, 1827., 187. - Nuova en. it., VI, ed. XV, Torino, 1883., 222.
6
' ) Autobiografia, 3. - 6. - Longhena, L. F Mars igli, Memoria .. , Bologna, 1930. , 131 : "Pocco pi u che
diciottene va a visitare le cose pi u interessanti , dal pun to di vista della sto ria na turale, che sono intorno a
Napoli : JO zolfatare di Pozzuoli, il lago d' Agnano, la grotla del Cane furono da lui visitate, e poi saTi sul
Vesuvio fino alla cima, ne visit<'>. il cratere con tanta attenzione che ne pote fare modello .. . "
Imao je neto vie od 18 godina kada je obiao veoma zanimljive stvari sa stanovita historije prirode, u
okolini Napulja: naslage sumpora u Pucoliju, jezero Dan jano, a onda se popeo na vezuvski
krater sve do vrhunca pregledavi ga sa takvom panjom da to moe posluiti kao model.
Dnevnik (Split) i biljeke br. 89. i 90.- Longena misli da su ova putovanja podstakla njegova kasnija
istraivanja sumpornih izvora. ,
66
) Autobiografia, 6. - Longhena, L. F. Marsigli, geografa ... , 191., 193, Bologna, 1930. daje jednu
sutinsku opservaciju u ovom ranom Marsiljijevom istraivanju: .. tentativi, siamo d'accordo, e null' altro
che tentativi , ma cosi audaci che non possiamo non segnalarli , a distanza di d us secoli , all ' ammirazione dei
posteriori (nastojanja, slaem se, nita drugo nego nastojanja, ali tako smjela da ne moemo ne upozoriti , u
razmaku od dva vijeka, na njih zbog divljenja potomaka). Ta ocjena se, po mom miljenju, moe potpuno
prihvatiti i za njegove biljeke sa putovanja po Balkanu, o kasnije biti vie govora.
67
) A'\ltobiografia, 5.: "Jektoru matematika u Bolonji i mom Vidi bilj. br. 47.
68
) Cornelio Tommaso, prirodoslovac i ljekar (1614.-1684.). Njega Enciclopedia italiana (XXIV, 260. i
XXXV, 300.) ubraja obnovitelje misli (uz Francesca d' Andreasa, Giuseppea Vallette), a
pominjani "Giornale de'Letterati " (I, 23, 1669.) donio je jednu recenziju njegova rada ("Realizione
d'un gigan te rit rova to a Tiriolo nel mese Giugno dell' anno 1665 manda to dal Si-gnor Tomaso Cornelio"), pa
se u njoj kae kako je ovaj napuljski "altretanto cauto nel creder le cose, che perspicace, e sottilc
nell'investigare i segreti della Natura" (isto tako oprezan u tome da povjeruje u stvari kao to je pronicljiv i
tanan u istraivanju tajni Prirode).
69
) Autobiografia, 5.: "koji je imao prvo mjesto ljekarima onoga vremena i poto je dobro
poznavao prirodne pojave, me kako mogu napraviti umjetno dah(?) kakav je u to
sam kasnije eksperimentirao u Bolonji, ali uz obavezu da nikom ne kaem nita, na to sam se zakleo .. . ".
J
70
) Ibidem.
71
) Ibidem. - Porodica Giuccardini (Gjukardini) je bila veoma bogata i u Firenci , paje znatno
utjecala na poslove u tom gradu (konfalonijeri i priori). U njoj je bilo i (DNB, CR, 1520.: Vita di
Giuccardini, scritta da fra Remigio (Nannini), premessa all'edizione del 1565 della Historia d' Italia).
72
) Magliabecchi Antonio, bibliotekar (1633.-1714.). je na izradi mnogih publikacija, ali je
pod svojim imenom objavio samo "Catalogo de'manoscritti orientali della biblioteca Medici". Neka
249
serenissima
73
)". Posjetio je, osim toga, Li vorno, Pi zu i Luku
74
), a onda je u drutvu sa
Montanarijem otiao u Padovu, gdje je sluao Pigija (Pighi)1
5
), o je izvijestio u
jednom pismu Malpigijas u Bolonji/
6
) jer mu je on dao "qualche principio di
tal scienza nobile"
77
).
Od velikoga je i bitnog za nau kulturu to je tako usmjeren i
odgojen sigurna i metoda, sticajem prilika bio vezan i za nae
krajeve zbog literature,
78
) zbog ranije tradicije/
9
) ali najvie zbog
irokog polja rada na slabo istraeno m tlu, to ga je Naime, Marsilji je u
toku opisanog putovanja po junoj Italiji (1677. i 1678.) susreo i upoznao nekoga
Engleza, trgovca, "che aveva monata la piu gran parte della sua vita in
Constantinopoli e nella Smirne", pa se u razgovoru s njim raspitivao "della natura e
njegova pisma se, pored ostalih, nalaze i u Biblioteca dell' Accademia dei concordi (Silvestriana) u Revigu
kod Venecije (ostavtina porodice Silvesti, to se bavila i naim arheolokim lokalitetima), a neka su
objavljena u publikacijama "Clarorum Belgarum ad Magliabecchium epistolae Firenze, 1745. i u
"Clarorum Venetorum epistola", Firenze, 1745. i napokon u "Clarorum Germanorum epistolae", Firenze,
1745.
73
) Autobiografia, 6.: "ne samo da izrazim potovanje prejasnom vojvodi nego i da vidim
galerije i biblioteke pod upravom gospodina Maljbekija, bibliotekara njegove Svijetle
Visosti."
74
) lbidem, 6.
H) lbidem, 8.
76
) lbidem: "Presi in quella universi ta d'essere matricolato, aggregatomi alla nizione de'dispersi , e poi
ogni applicazione alla matematica ed anatomia del corpo umano, che feee il Pighi ".
Najprije uzeh dokument o pripadnosti ovom univerzitetu pridruivi se druini rasprenih, a onda se
posvetih primjeni matematike i anatomije ljudskog tijela kod Pigija. Moda se ovo pismo nalazi kod
Adelmana, radove, na alost, ja nijesam imao u rukama.
77
) lb idem,: prvu poduku u toj plemenitoj nauci."
78
) Autobiografija, 4. - U pominjanom "Giornale de' Letterati", u kome su tampane
recenzije o radovima Marsiljijevih uzora (Montanari, Borelli), objavljenje (V, 6L) i prikaz spisa sekretara
engleskog ambasadora u Carigradu (prevod u Veneciji) pod naslovom "Istoria dello sta;o presc;nte
dell'Imperio Ottomano, composta prima in lingua inglese dal Sig. Ricaut, segretario del Signor Co. di
Winchelsey Ambasciatore straordinario del Re d'Inghilterra Carlo II il Sultana Mahometto Han IV, poi
tradotta in Francese d<ll Sig. B riot, e final mente transportata in Italiano da Costantino Belli, Accademico
Tassiste, Venezia presso Combi, e la Nou" (vjerovatno 1673.). U ovoj recenziji se nabrajaju mnogi podaci,
koje je kasnije u Marsilji sakupljao i provjeravao u Carigradu. Osim toga u tom istom je (1674.,
VII , lli.) objavljen pod naslovom "Capi d'osservazione di farsi in Levante" (ono to bi trebalo
promatrati na Levantu), pa se u njemu spominju neka mjesta na ko jaje i Marsilji posjetio u
vrijeme svoga putovanja prema Carigradu (1679.) u pratnji ambasadora I napokon,
ovdje treba da je Marsiljijev Malpigi znao za Aldrovandijev herbarij
(Ulisse Aldrovandi, 1522. -1608.) u bolonjekom (vidi bilj . 96), paje kasnije tom svom
(Marsiljiju) da i on pridonese toj zbirci svojim nalazima sa Balkana, kao to je to radio i neki
iz Dubrovnika u XVI vijeku po prof. dr. Grmeka meni). Usmjeravanje prema
suprotnoj, dalmatinskoj obali Jadrana je, vjerovatno, vrio i drugi Marsiljijev Montanari, jer je jedan
njegov drugi (Guljelmi Domenika, vidi bilj. br. 51.) istraivao u Dalmaciji. To nije su se
u drugim talijanskim gradovima bavili rezultatima s druge obale (osim Venecije, u Rovigu, Pezaru itd.) u to
doba, pa i ranije. .
79
) Ibidem. - S Dubrovnikom Bolonja je odravala jake veze na polju medicine (v.
o.c.).
250
qulita di quella nazione"
80
), jer je, izgleda, o njoj znao samo ono to je u
dotadanjim putopisima.
81
) Godinu dana nakon toga pruila mu se prilika da i
iskustvom dopuni ta svoja saznanja poto se bajilo spremao da ode
na dunost u Carigrad, pa mu se Marsilji pridruio "col titolo di camerato"
82
). Na tom
putovanju je ostao vie od godinu dana sakupljati velik broj veoma
podataka, koji se sada uglavnom u njegovoj ostavtini u
Univerzitetskoj biblioteci u Bolonji
83
) i na osnovu kojih je napisao niz dragocjenih
rasprava
84
) .
SUMMARY
The author of the article "Ljuigji Ferdinando Marsilji and Yugoslav countries
from 1679 to 1684" describes the conditions in our regions at that time, particularly in
Herzegovina where Ferdinando was captivated. He participated in burning up of
Sarajevo and took numerous documents from Gazi Husrevbeg Library to Bologna.
The author announces an extensive work on this subject.
Particular attention was payed to Marsiljo family and University of Bologna,
where Ferdinando was educated.
10
) Autobiografija, 4.: .to je dio svoga ivota proveo u Carigradu i Smirni", pa se u razgovoru s
njim raspitivao .o prirodi i osobinama one nacije".
11
) Autobiografija, 4.- Vidi biljeku br. 78.
81
) lbidem, 8. : .sa naslovom sobara".
13
) Frati, o.c. - Beigl, o.c. materijalom (uglavnom izvjetaji) sluio se B. Ivanyi u
svom o istraivanju madarske ravnice.
14
) Popis Marsiljijevih radova su na kraju ove studije.
251
OSVRTI
253
Fejzulah
O ARHIVU GAZI HUSREVBEGOVE BIBLIOTEKE
U sastavu Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu ima i Arhiv, o kome se malo
zna i pie, pa je svrha ovoga da o njemu prui neka obavjetenja.
Arhiv je francuska a u turskom p rev odu to je "Mahzeni evrak", to
spremite dokumenata". Vesika i vesaik su arapski nazivi za dokumente. "Turski
arhiv" je kod nas vrlo naziv za dokumente na turskom jeziku. Arhiv Gazi
Husrevbegove biblioteke broji do danas 3909 dokumenata i ih je na turskom
jeziku. Kodeksi su posebni fond i nisu ubrojeni u ove dokumente. To su sidili
sarajevskog suda koji su iz doba turske vladavine. U "Gazi
Husrevbegova knjinica" od Fehim efendije Spahe (Spomenica Gazi Husrevbegove
Sarajevo, 1932. Sidili su iskazani po godinama. Za poaliti je to
lo nemaju svojih predmetnih regesta. Kratak pregled arhiva i sidila dao je i Hazim
u svom "Turski diplomatski izvori za istoriju naih naroda" (Prilozi
za orijentainu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom -
Orijentalni institut, Sarajevo, 1950.).
Arhiv Gazi Husrevbegove biblioteke ima dvije knjige inventara, koverte sa
signaturom i kratkim opisom te dva kataloka za svaku svoju inventarsku
jedinicu.
Iz ljubavi prema Gazi Husrevbegovoj biblioteci i velikoj gorljivosti za nau
historiju, Hamdija je svojevremeno organizovao razvrstavanje
dokumenata i njihovo inventarisanje. Njegovo poznavanje turskog jezika, sa
osnovama u rudiji, bilo je dovoljno da utvrdi odrednicu i sazna na to se
dokumenat odnosi, a dokumente je deifrovao i njegov kolski drug hafiz
Demaluddin efendija nastavnik Gazi Husrevbegove medrese, iz panje i
prijateljstva prema Hamdiji. Hamdija je onda diktirao inventarisanje. Ovako je
zavreno inventarisanje dokumenata od broja l do 1239.
Dalje inventarisanje dokumenata, tj . drugu inventarsku knjigu je nastavio
bibliotekar prof Muhamed efendija marljiv radnik i dobar turkolog. On je
inventarisao do broja 3831 , a ostalih 78 dokumenata uveli su u inventar kasniji
bibliotekari .
255
Ibrahim Kemura, bibliotekar, izradio je kataloke dokumenata i razvrstao
ih prema odrednicama. Tako je uspostavljen katalog dokumenata. U katalogu
dokumenata su ovako poredani:
A - apeli, arz, arzuhal,
B - berati , bilteni , biljeke, bujruldije,
-
D - dekreti, depee, dokumenti, dopisi, doznake, dozvole,
F - fermani, fetve, formulari,
G - godinjaci, govori,
H - hatti humajuni, hadisi, hudeti ,
I - ilam, ilmihaber, idazetnama, isprave, iskazi, izjave, izvjetaji,
J- jafte (cedulje),
K - kassami (osta vinski spisi), kasi de,
L- leci,
M - murasele, molbe, memorandumi,
N - nalozi, naredbe, nacrti, namire,
O - obavjetenja, oglasi, odobrenja,
P - pjesme, pisma, provjere, podnesci, pohvale, postavljenja, popisi,
pozivi, pournice, proglasi, programi, protesti, protokoli , pravila,
predlozi, predstavke, prepiske, preporuke, potvrde, priznanice,
R - raspisi, rjeenja, rezolucije, razno,
S- sak (uzorci raznih sastava}, satire, sidili, spisi, sporovi, sporazumi,
statuti, senedi,
T - tapije, tarihi, taksiti, temessuk, tezkere, tefteri (defteri), trokovnik, tube,
U - ugovori, uputstva, uredbe, ustavi, uvjerenja,
z - zahvalnice, zapisnici, zakletve.
Na kraju kataloga dokumenata postoji jo dva odvojena kataloga, Arhiv
Abdurahmana -Mirze i Arhiv Osman Asafa
Rekli smo da su kataloki arhiva kucani u dva primjerka. Prvi za
kartoteku biblioteke namijenjen je a drugi za arhivsku slubu.
Gornja klasifikacija dokumenata je, kako se vidi, dosta precizna.
U arhivskom fondu Gazi Husrevbegove biblioteke zastupljeni su, moemo
gotovo svi dokumenti turske administracije. Najinteresantnije dokumente za nau
istoriju iz turskog vremena nam je Omer u svom "Neto o
rukopisima i dokumentima na orijentalnim jezicima" (Beograd, Arhivski pregled,
1969-70) ovako:
"Fermani. To su carske pismene naredbe pisane posebnim ukrasnim pismom
sa "Tugrom" upisanim imenom sultana) iznad teksta. Tugru i
kod nekih drugih vanijih dokumenata kao kod "Bera ta".
Berati. Carski dekreti, ukazi, prava i kojima se dodjeljuju zvanja,
odlikovanja, privilegije ili kakvo dobro. Nosilac takvog prava ili dobra zove se
"beratlija".
Hudeti. Sudske presude, pismene isprave koje imaju dokaznu
ehadetname. (ehade - svjedodba, name - knjiga).
Fetve. Pravno rjeenje ili uput, dato u obliku odgovora da se rijei izvjesno
erijatsko pravno pitanje. Autoritativne fetve izdaju ejhul-islami i muftije. Zbirke
takvih fetvi zovu se "Fetvama" npr. "Fetava-i-uskubi ... "
256
Sened. Isprave, dokumenti, potvrde i su se upotrebljavali
prilikom davanja ili uzimanja na zajam.
Ard-arz ili arzuhal. Molba, predstavka, memorandum i
M u rase la. Poslanica, slubeno pismo kadije kao pozivnica ili nalog.
Jafta. Cedulja, pismena isprava, tabla sa kakvim natpisom, a ponekad i
grupu zaseoka jedne optine.
Bujruldija. Naredba, zapovjedno pismo pae ili valije.
Tapija. Javna isprava o pravu na nekretnine.
Tezkera. Putna ili isprava.
Vakufname. Zadubinska povelja, isprava o uvakufljenju (od "vakuf'
islamska zadubina, koja slui vjerskim kulturnim, prosvjetnim i humanim ciljevima,
muslimansko vjersko imanje.
Vasijetname. pismo, testament.
Postoje jo brojni dokumenti kao to su Hatt-y-Humayun, carsko pismo, razna
uvjerenja, "ilmi haberi", obavjetenja i oglasi "ilani", razni popisi stanovnitva, ali su
navedeni
U bivem Ulema medlisu u Sarajevu su ove knjige kao arhiv:
- zapisnici sjednica Ulema medlisa,
- zapisnici sjednica Darul-muallimina,
- zapisnici vjersko-prosvjetnih anketa,
- protokoli i arhive bivih muftijstava,
- Dedveli medresa (protokoli i upisnice),
- defter kadijskih ispita,
- defter profesorskih ispita,
- zapisnici sjednica o prihvatanju udbenika,
- zapisnici komisija o takvimu,
- povjerljivi spisi, i
- razne druge evidencije iz poslova Islamske zajednice.
Od osnivanja Ulema medlisa (1883.) do 1925. god. zapisnici Ulema medlisa
vodeni su na turskom jeziku. Na tim sjednicama rjeavani su i problemi iz ivota
Muslimana, osim vjersko-prosvjetnih pitanja, iz austro-ugarske uprave.
Vakufska direkcija, Vakufsko-mearisko-povjerenstvo i Gazi H usrevbeg9v vakuf
su svoje arhive.
Arhivska grada biveg Ulema medlisa "data je na bivoj Vakufskoj
direkciji i se u Starjeinstvu IZ za S RBiH, dok je arhiv Vakufskog povjerenstva
prenesen u zgradu Hadi Sinan ove tekije, a arhiv Gazi H usrevbegova vakuf a predat je
Gazi Husrevbegovoj biblioteci.
Najbolje rjeenje je da se gore iskazani arhivi objedine kroz Arhiv Gazi
Husrevbegove biblioteke kao posebni arhivski fondovi.
Glavni poslovi koji se obavljaju u arhivima su: inventarisanje, obrada
i publikovanje.
Preko izrade indeksa predmeta, mjesta i lica se arhivska mrea koja
nam kretanja iz nae dalje i blie prolosti iz poslovanja Islamske
zajednice.
Arhiv Vie islamske eriatsko-teoloke kole u Sarajevu predat je, koliko znam,
Vrhovnom islamskom starjeinstvu SFRJ u Sarajevu.
17 - AMil 257
Dokumenti iz Arhiva Gazi Husrevbegove biblioteke nisu objavljivani. U elji da
se Prva knjiga inventara arhiva, iz prvih 300 brojeva izabrano je 50
dokumenata, sadraj donosimo. Prvi dokumenat je i najstariji .
l. 988. dum. I. (1580. polovinom lipnja)
Hudet sarajevskog kadije koji se odnosi na prodaju zemlje, mlinova i u
i Hrasnu; prodavac je Mustafa, sin Timurov, a kupac hadi Alija sin
Ferhatov. Prodaja je obavljena uz temesuk spahije Memije. Cijena 3500

3. 1004. kraj r:eb. I (1595.)
Temesuk kojim vlasnik zemlje doputa da Mehmed, sin Husejnov, proda zemlju
na Palama muderisu Fejzulah za 6500
15. 1034. ramazan 24. (1624.)
Hudet kojim se konstatira, da je hadi Mehmed prodao robu h. Aliji uz
uvjet, da mu plati u i kad je bilo vrijeme h. Alija je htio platiti u
osmanlijskim hurdama, na to vlasnik robe nije htio pristati, iako su hurde prema fetvi
iste vrijednosti kao i
17. 1043. safera (1633.)
Hudet kladanjskog kadije Abdurrahmana izdan Aliji, 12. odjela iz
Sarajeva, kojim je ustanovljeno, da su ga neki pijani ljudi sa vaera u Olovu
izmlatili i ranili.
20. 1056. safer 18, (1646.)
Hudet kadije h. Mehmeda kojim se ustanovljuje virginitet Fatime,
Husejnove iz sela za koju se govorilo, da je rodila i umorila pa je
na zahtjev zastupnika vojvode E ju bage, su bae Smaila pozvana pred kadiju.
Fatimu su, po kadijinu nalogu, pregledale dvije ene iz Visokog i izjavile da je
djevojka, a to su i seljaci iz sela.
25. 1065. kraj muharema (1654.)
Temesuk subae Dervia kojim doputa da se proda zemlja Abdulah i
brata mu Mustafe u Koevi mudelitu Kalender radi duga za 25.000
28 ... 1071. redeb 14. (1660.)
H udet sarajevskog kadije Mahmuda, sina h. Ibrahima kasamul-askera, a odnosi
se na 10.000 to ih je bila dala na idaru Fatima, skrbnica svoje Safije,
nekom Rizvanu a on se obvezao 1000 idare godinje
i dao u zalog 3 bojadijska i jednu pekaru u istoj mahali. Nakon Ri;zvanove
smrti njegova ena po svom glavnicu i 500 idare za 6
mjeseci Safiji, a ona se prava na
31. 1083. reb. I. 27. (1672.)
Murasela zastupnika, naiba u Kreevu abana, kojom daje na znanje
stanovnicima sela Crkvenjak, Drinjak i Domarine, da daje uur i ostale
e j hu Salih ef., sinu umrlog e j ha Mehmed ef. prema carskom bera tu,
jer su ovo pravo bili prisvojiti neferi grada Ostroca.
37. 1091. sred. reb. I. (1680.)
Nafakahudet kadije Hasana, sina Omerova, nejakoj djeci umrlog
Mehmed efendije iz Kajmak mahale u Novom. Odobrava se skrbniku da moe dnevno
troiti po 24 na troje djece.
258
45. 1103. dum. I. 3. (1691.)
Hudet o ukradenom satu Mehmed ef. sina e j h Salih ef., koji je idov Josef dao
na telala da se proda i tako
47. 1120. muharema l. (1708.)
Gazi Husrevbegova vakufa za 1119. god. pod upravom mutevelije
Osman bega.
66. 1125. eval, 17. (1713.)
esnafa pred kadijom Ahmedom u apcu, da im je vojska,
iz Bosne po carskom fermanu u Beograd, platila po trnoj cijeni sve to je od
njih uzela. se spominju pekari i mesari .
80. 1127. safera l. (1715.)
Temesuk Osmanage, mutevelij e Gazi Husrevbegova vakufa, kojim doputa da
Hasan beg, kao tutor poludjelog kafedije Loga Mehmed proda kafanu
u Sagrdijama h. Mustafagi za 5D.OOO uz uvjet da vakufu 34 mukate

95. 1138. 18. (1725.)
Hudet sarajevskog kadije Sejid Ahmeda o sporu radi zemlje u Biosku,
Havve, Mehmed agine iz Jahja-paine mahale u Sarajevu, i Sefer hode iz
Bioska.
svjedocima potpisan i Abdulah ef. Kantamirija.
99. 1143. aban, 8. (1730.)
Popis ostavine iza ejha Sulejman ef. sina Ha bib ef. iz Jahja-paine mahale. Iza
ovog ejha ostao je lijep broj knjiga procijenjenih na 12425 Popis obavio saraj .
kadija Fevzi Mustafa.
106. 1148. zilkade 17. (1735.)
Hudet sarajev. kadije Ibrahima o u biveg bosanskog
defterdara Sadik ef. u Jahja-painoj mahali napisan nakon Sadik ef.
je vodu vrela Sedreniks druga dva vrela, te poto se smanjiti voda to je
razvedena iz ovih vrela po gradu, to se dozvoljava.
120. 1151. edval 20. (1738.)
Sarajevski kadija Mustafa trai od bosanskog vezira bujruldiju da se moe od
sarajevskih stanovnika ubrati 522 Y2 groa kao ostatak razreza poreza i predati tu
sumu nasljednicima Sadik Mehmed age, biveg kajmekama u Sarajevu, koji je od
svojih novaca izdao u razne svrhe (spominje se i popravak begluk saraja).
Vezir odobrava ovaj predlog 29. evala 1151.
122. 1151. zulhide 27. (1738.)
Podnesak sarajevskog kadij e Ahmed Hasi ba na bosanski divan, kojim se trai
novac za popravak triju mostova (Latinska, Careva i Alipaina to ih je
otetila bujica, koja je nastala usljed kie.
Divan odobrava 60 groa 9. muharema 1152.
153. 1177. zadnjeg dum. II. (1763.)
Trokovnik sastavljen od sarajevskog kadije Sejjid Mehmeda Musli o
trokovima za trodnevni boravak bosanskog vezira, koji putuje u Carigrad.
17' 259
156. 1179. duma II. 17. (1765.)
Hudet kadije Ibrahima u Kostajnici u kome radnici koji su popravljali
u Novom, da su potpuno Za popravak je izdano svega 559 groa.
160. 1181. aban ll. (1767.)
Ilam sarajevskog kadije Abdul-Mumina o ubojicama spahije Ahmeda,
stanovnika Buzadi h. Hasan mahale. Ubio ga je neki odundija Abdulah u dogovoru
sa spahijinom enom Ajiom, Alemdara Mahmuta i majkom Safijom,
abanovom. Abdulah je pobjegao, a kadija predlae za enu i majku smrt ili
progon na zahtjev
Divan nalae da se obje ene prognaju u Uice.
177.1188. zulhide 23. (1774.)
Murasela sarajevskog kadije Fejzulaha na Smail bega da progna u
Kladanj neku prostitutku Zejnebu, rodom iz Travnika, nastanjenu u Sarajevu.
Ovaj je nalog izvren isti dan, a kadija iz Kladnja Ahmed javlja 26. istog mjeseca
da je onamo stigla i da joj je na njenu molbu dozvolio da se nastani u Olovu, gdje joj
ive
184. 1192. sred. safera. (1778.)
Novi popis s potpisom Abdurrezak. Izvod iz Defteri Dedid Mufessala
(Novog iscrpnog deftera).
194. 1196. reb. II (1781.)
Murasela saraj. kadije Numana na muselima, da se pred kadiju privedu seljaci iz
Crnotine, kako bi se mogao ubojica, koji je pred dva dana ubio nekog
Stjepana.
197. 1196. dum. II. 28. (1781.)
za korita rijeke eljeznice i vode u korito. Potpis
sarajevskog kadije Numana.
1196. eval 5. (1782.)
Murasela sarajevskog kadije Numana mutesellimu Dervi begu da zbavi
u Donjem Docu i ostale prisutne goste, koji su vino zametli
i u ranili dvojicu ljudi.
202. 1196. eval 22. (1782.)
Murasela kadije Numana muselimu da iz zatvora pusti Jeftana jer za nj
Ibrahim aga
210. 1194. dum. l. 6. (1780.)
Hudet kadije Sidki Saliha, napisan nakon izvida na licu mjesta,
Stjepanova, Kata, Marijanova i Stjepan, sin Midhatov, drali su pod
ta pij om spahije Omera luku u Sutiski i kad je ovu luku nabujala voda otetila,
su ih u posjedu smetati neki seljaci muslimani i katolici a oni se pritue kadiji,
koji stvar izvidi na licu mjesta, povede istragu i presudi Andjeliji, Kati i Stjepanu, a
protivnicima zabrani smetati ove u posjedu i obradi .
218. 1200. redeb 16. (1785.)
Murasela sarajevskog kadije Bekira na naiba, serdara, emina i ostale u Fojnici
da se brzo sakupi 325 groa, to na Fojnicu otpada za popravak topovskih kundaka i
te krova dizdarova konaka u sarajevskoj Divan odobrio 19. istog
mjeseca.
260
224. 1194. ll (mjesec nije (1780).
Pismo Mehmed Mejlije Dervi begu privatne sadrine. Mejlija
pozdravlja brojne i mnoge prvake Sarajeva (Mej lija je poznati
sarajevski pjesnik).
227. 1204. reb. l. (1789.)
Imenik novih jen koji se imaju uvrstiti u dva demata i to 55 ljudi u 50-ti, a
27 u 17-demat.
229. 1204. zilhide 14. (1789.)
Iskaz o prehrani vojske kod Kladue za vrijeme od 7 do 24 zilhide 1204. Potpis
Muham,ed.
239. 1212. zilhide l. (1797.)
Hudet sarajevskog kadije Mehmeda Sadullaha napisan nakon na licu
mjesta, a na tubu Josifa kako Risto Gavrilov zida zid, koji zatvara
prozore u tuiteljevoj u Ferhat begovoj mahali u Sarajevu. Posredstvom
muslimana izmirili su se i nagodili o visini zida.
242. 1214. reb. l. 5. (1799.)
Hudet sarajevskog kadije Mehmeda, kojim se nafaka malodobnom
Salihu, sinu h. Saliha kao postumusu. se malodobnom 20, a
slukinji 10 dnevno.
245. 1214. zilhide 6. (1799.)
Hudet sarajevskog kadije Mehmeda Sadullaha o postavljenju Sulejmanage
Ablagije za tutora djeci umrlog h. Mehmed Ablagije sina h. Ibrahimova iz Vlakovaca
u Sarajevu. Sulejman aga i h. Mehmed su po ocu.
247. 1215. safer 24. (1800.)
Hudet sarajevskog kadije Mehmeda Sadullaha o poviici nafake djeci h.
Mehmeda Ablagije sina H. Ibrahimova.
254. 1218. muharem ll. (1803.)
Arz sarajevskog kadije Halila na bosanski Divan, da se Ali paina u
blizini Sarajeva napravi od kamena. Kadiji je dolo vie stanovnika Sarajeva iz raznih
stalea i zatrailo da se od sulusa iz smrtne oporuke) h. Mehmeda Grbe
(Grabovi) dio za dobrotvorne svrhe, jedan dio potroi za gradnju Ali paine
tj. da se mjesto sagradi kamena. Drvena se kvari
usljed poplava, a stanovnitvo iz okoline mora onda popravljati. Okolni stanovnici
radnom snagom. Divan odobrio ovaj prijedlog 19. muharema.
,
265. 1266. muharem 3. (1811.)
Murasela sarajevskog kadije Abdurrahima kojom nekom u
Vareu, da se iseli iz neke Nefise, hafiz Mustafe efendije, u koju se uselio bez

266. 1226. safer 21. (1811.)
Pismo Mehmed iz nekog sela kraj Nevesinja Mustafagi
u kome moli da se njih ukloni Osman Cupu! kao opasan tip, jer vlast u
Nevesinju i ona mu nita. U pismu se spominje alemdar iz Mostara
Salih
261
273. 1227. safer 23. (1812.)
Mehmed Sadik u Sarajevu postavlja Salih agu
mustahfizom sarajevskog grada sa 46 dnevno mjesto umrlog Mustafe iz 10.
bulj u ka.
275. 1227. kraj redeba (1812.)
Pismo Mehmed Demala Abdulahagi u kome moli da
mu poalje jednu ahmediju, od jasemina i tri oke duhana za ramazana.
278. 1227. dum. II. l (1812.)
Popis o doprinosima 1140 u Kamengradskom kadiluku za vojsku koja s
Ibrahim paom na Srbiju, to gajesastavio Dervi Hasan,kadija u Kamengradu.
283. 1229. eval 27. (1813.)
Vakfija Muhamed Bakij e Dine iz Kebkebir mahale, kadije, kojom ostavlja u
dobrotvorne svrhe nekretnine u Kebkebir mahali, 1000 groa gotovine i 150 raznih
knjiga.
285. 1229. sredina eva] a (1813.)
Cern kadija Ibrahim Hilmi bio je predloen da se brie kadija i progna
radi svoj ih poslova, ali ta je kazna pometnjom zadesila kadiju
Ibrahim ef. Ljubimliju, pa ovo ko statira i sarajevski kadija h. Abdul-Fettah i moli
divan da se ovo ispravi.
291. 1233. dum. I. 15. (1817.)
Kasam kadije Osmana Nurije o ostavini Sulejmanage, sina
Mustafagina, dizdara donjeg grada, Ostavio veliki dug, te muje imetak na
drabi prodan.
296. 1236. sred. reb. ahira (1820.)
A rz kadije Mustafe Hulusije kojim predlae Aliju, sina Jusufova, za
vaiza u Sultan Fatihovoj damiji u mjesto umrlog H. Ibrahima,
iza koga 'nije ostalo djece.
298. 1237. redeb 21. (1821.)
Hudet saraj. kadije Ahmed erifa o sporu radi alata u oborenoj u
Vijaki, kraj Varea, Sulejman Ruid ef. i Dervi Salih bega, s jedne, te Pave,
Joze i Mate, s druge strane. Parnicu su dobili
300. 1238. safer ll. (1822.)
Haklama, potvrda o podmirenju potraivanja Mustafe
age i u Dubici, kojom prodaje njihove prinadlenosti za 1253./1819.
i 1236./1820. god. (2883 groa i 9 para + 2883 gr i 9 p.) Salihagi
Gore iskazani dokumenti su svi na turskom jeziku i u inventaru je kazan samo
kratak sadraj sa osnovnim podacima. Kroz obadvije inventarske knjige arhiva
izvrio sam uvid po predmetima globalno i evidentirao 274 pojma- predmeta. Prema
naoj abecedi slika je ovakva: A-4, B-9, C, D-16, F-7, G-3, H-7, 1-18, J-2, K-20,
L-1 , M-ll, N-ll , 0-17, P-73, R-6, S-22, T-22, U-8, -V-6 i Z, -8.
I sa kraja inventara desetak dokumenata. Oni su na naem
jeziku.
675. 22. januar 1906.
Apel reis-ul-uleme Mehmed Teufik efendije agama i begovima u Jezeru,
koji im je odnio Ulema-medlisa hadi hafiz Sakir efendija Panda, da se izmire i
262
,a miran rijee spor oko postavljanja imama i mualima na upranjeno mjesto u
(blizu Jajca).
3832. Novembar-decembar 1918.
Prepiska reis-ul-uleme i Vojvode Stepe
krajem 1918. godine poslije prvog svjetskog rata.
3833. 23. decembar 1934.
Odluka eriatskog suda u Sarajevu o izvrenju oporuke Ibrahim efendije
Zafranije (v.d. direktora eriatske kole, umro 30. septembra 1934.) sa 4
priloga: l . tekst oporuke pisan rukom, 2. 3. urudbena isprava i 4. odluka
o naplati nas. takse.
3870. (b. d.)
Prepis iz sarajevskog kadijskog sidila 1041/1631. godine o redoslijedu grupa
esnafa kod novog valije. Dolo je do i stoga hadi Safer i Ba jezid
trae od kadije redoslijed iz organizacije "Futuvve".
(Ovaj dokumenat je na turskom jeziku, a spominjemo ga stoga jer se poziva na
organizaciju esnafa zvanu Futuvve.).
3871. 29.2.1332. i 28.12.1913.- Istanbul
Berat sultana Reada muteveliji Gazi Isabegova vakufa u Skoplju H usni pai, u
kome su iskazani i vakufi Gazi Isabega u Sarajevu, a mutevelija treba da bude
pomenuti Husni paa.
Posljednji carski berat vezan za Sarajevo).
3873. 20. aprila 1881. Sarajevo
Obavijest upravitelju Begove damije da je Visoko zemaljsko finansijsko
ravnateljstvo u Sarajevu otpisalo porez na zgradu muke i enske vakufske bolnice u
Catib mahali, broj 10, u iznosu od 8 forinti.
3891...19. eval 1350.- 1.3.1932.
Prepis hilafetname (Diploma za irad) koju je izdao na arapskom jeziku ejh,
hafiz, hadi Hasan Fevzi, sin Mahmuda, Agopaa, u Podgorici, nastanjen u
Skoplju, muderisu ejh Selim Sami efendiji iz
. (Rijetka su imena ljudi iz Podgorice (Titograd). Profesor Hamid
kae, da je pomenuti vrlo poboni Hasan Fevzi bio beg iz
porodice Na margini dokumenta ima biljeka i datum da je njemu izdao
hilafetnamu Sejid ejh Muhamed Emin Sulejmanijjeli iz Tarsusa).
3895. l. septembar 1914. -Cetinje
Kraljevina Crna Gora. Ministarstvo vojno. - Naimenovanje muftije
za komandanta Muhamedanskog bataljona. (Prepis).
3905. 17. jula 1907. Sarajevo
Progla Ekzekutivnog odbora Muslimanske narodne organizacije muslimanima
da budu sloni u pitanju procedure izbora reis-ul-uleme.
3907. ll. novembra 1909. Sarajevo
Pismo (upit) drutva Gajret, na ulema-medlisa Hadi Mehmed
Demaluddin efendiji moe li se zekat, po eriatu, dati Gajretu. Koncept
na turskom jeziku, da moe.
263
(
\
Nijaz
PRINOVE RUKOPISA U GAZI HUSREVBEGOVOJ BIBLIOTECI
O Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu postoji danas dosta radova,
od novinskih reportaa i do ozbiljnih eseja i studija
1
), uklopljenih u
radove, magistarske i doktorske teze.
2
) Neki od ovih radova su,
Biblioteci, njenom knjinom fondu i njegovoj vanosti za muslimansku, ili
optejugoslavensku kulturnu batinu, dok se drugi odnose na
ili ire jugoslavensko bibliotekarstvo.
Dvije su stvari panju kulturnih radnika Gazi Husrevbegovoj
biblioteci. Prva je starost, vrijeme i mjesto njenog nastanka, te a
druga nj&n knjini i bogati dokumentacioni sadraj.l) ljedna i druga njena vrijednost,
bila je i ostala izazov disciplina. Ime Gazi
Husrevbegove biblioteke ulo je u sve jugoslavenske), Pil i svjetske
leksikone. s)
Bez obzira na motiv pri pisanju o Gazi Husrevbegovoj biblioteci ostaje
da ona, od svog osnutka (1537.) do danas, vri kulturnu misiju ne samo u Sarajevu,
nego i mnogo ire.
Aktivnost Biblioteke se svodi na dvoje:
a) muzejsko-arhivsku, kao kulturnih vrijednosti nastalih
pisanom na tri orijentalna (arapski, turski i persijski) i naem jeziku i
b) svakodnevni rad i kontakt s ljudima od nauke.
1
) M.: Prilog bibliografiji o Gazi Husrevbegovoj biblioteci, Anali G. Husrevbegove biblioteke,
Sarajevo, 1972., knj. I/159-60.
2
) L.: Biblioteke u BiH, 1878-1918. V. Maslda, Sarajevo, 1980.
3
) K. : Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Sarajevo, 1963., I, str. XI-XVIII,
Spomenica G. Husrevbegove Sarajevo, 1932., str. 74-84, Truhelka, Gazi Husrevbeg,
njegov ivot i njegovo doba, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1912., br. l i 2.
) Enciklopedija Jugoslavije, Leksikografski zavod, Zagreb, 1955., sv. I/543.
') The World of learning 1979-1980, 30-th Edition, Europa publications limitid, London, 1979., vol
11/1903.
265
Preko ove aktivnosti odvija se transmisija i kontinuitet misaone djelatnosti naeg
kroz vjekove, i to ne samo ovog naeg, kulturnog
podneblja, nego i mnogo dalje.
6
)
Biblioteka ovakvim radom ispunjava i emanet svog koji u svojoj vakfiji
-zakladnici dade napisati: "Ostatak od gradnje Medrese neka se utroi u kupovinu
vrijednih knjiga, koje biti u upotrebi .u koli, a mogu ih koristiti i drugi,
zainteresovani za i prepisivanje. "
7
)
Kontinuitet uzajamnog odnosa i knjige vjekovima. Mnogi
i profesori Gazi Husrevbegove medrese, i drugi , koji se o koris tie knjinim
fondom istoimene biblioteke, nakon ili dueg vremena su joj svoj dug.
su to kroz prosvjetnu i kulturnu djelatnost, usmenom ili pisanom Na nizu
rukopisa, koji se danas nalaze u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, nalazimo da su
napisani ili prepisani u Kurumliji medresi (nekadanji naziv za Gazi Husrevbegovu
medresu u Saraje u), da su im vlasnici bili softe - ili muderisi - profesori
medrese.
8
)
Od orijentalnih zbirki rukopisa u naoj zemlji
9
) , zbirka Gazi
Husrevbegove biblioteke je jedna od najstarijih i po bogatstvu najraznovrsnija. Od
svog osnutka knjini fond Biblioteke je, uglavnom, baziran na uvakufljenju, sa
rijetkim otkupljenjima, za razliku od zbirki na drugim mjestima.
Sadanji rukopisni fond Biblioteke bi se mogao podijeliti na:
l. rukopise koji su uvakufljeni u doba Gazi Husrevbega,
2. Rukopise zavjetane Biblioteci od drugih vakifa,
3. rukopise preneene u Gazi Husrevbegovu biblioteku, iz drugih islamskih
institucija i ustanova, vakufi.
Zametak sadanjeg rukopisnog fonda Biblioteke predstavljaju oni rukopisi koji su
1863. godine preneseni iz Kurumlije medrese u posebne prostorije uz
munaru Begove damije.
10
) Koliki broj iz tog fonda rukopisa pripada vremenu samog
teko je danas utvrditi.
11
)
Prema podacima koje nam pruaju Inventarne knjige Biblioteke (Stalni inventar,
knj . I-III i Privremeni inventar, knj . 1-11) u vremenu od 1537. do 1980. godine,
rukopise svojih biblioteka uvakufilo je preko 120 privatnih lica, drutvenog
statusa i zanimanja. Ovi legatori iz raznih mjesta, gradova i sela Bosne i
Hercegovine, a manje iz drugih pokrajina.
12
)
Ovom broju treba pridodati i sedamdesetpet islamskih in6titucija, koje su svoj
knjini fond, vakuf, pripojile Gazi Husrevbegovoj biblioteci . Takve institucije
6
) Katalog .. .I/ Uvod.
7
} Spomenica Gazi Husrevbegove str. XXVIII.
8
) Katalog ... I, br. 298, 488, 512, 550, 610, 678-79, Katalog ... , II , br. 819, 953.
9
) Eren, 1. : Prilozi bibliografiji objavljenih radova o orijentalnim bibliotekama u Jugoslaviji , Anali G.
Husrevbegove biblioteke, Sarajevo, 1974. , knj . II-III, str. 249-258.
10
) M.: Hafizi-kutubi Gazi Husrevbegove biblioteke, Anali , G. Husrevbegove biblioteke,
Sarajevo, 1978., knj . V-VI , str. 45-46.
11
) Katalog ... , II, str. 734, 735.
12
) Zahvalnica Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, br. 31/79 (izdata Eminu lslamovskom iz
Struge, SR Makeonija), br. 55/80 (izdata Omer ef. iz Novog Pazara) i br. 150/80 (izdata
Jakub ef. iz Novog Pazara).
266
su na primjer: ehdijina i Kantamirijina biblioteka iz Sarajeva, i
iz Mostara, Hadi Ibrahimpaina iz Travnika, Hadi Hali!
efendijina iz te biblioteke ranijih medresa u Sarajevu, Travniku,
Zvorniku, i druge. Rukopisi su, donoeni iz damija,
mekteba, tekija i drugih islamskih ustanova spomenutih i drugih mjesta.
Podsticaj uvakufljenju, a knjiga posebno, kao
cijenjenog i dragog bila je i ostala elja svakog legatora, ili njegovih
nasljednika, da se dobro i korisno djelo.
13
)
apel za prikupljanje rukopisnog i arhivsko-dokumentacionog
materijala, znao je i od nekih kulturnih i javnih radnika kod nas, a
posebno od odgovornih u Biblioteci.
14
) Razlozi ovom su leali u opasnosti od
propadanja i nestanka mnogih vrijednih rukopisa i dokumenata (na orijentalnim i
naem jeziku) usljed ljudskog nemara, ili nagrizanja zuba vremena.
interes ire drutvene zajednice, kao i Islamske zajednice, za
kulturne batine naih naroda i narodnosti u periodu osmanske uprave u naim
krajevima, dao je jo vanost i odgovornost akciji prikupljanja rukopisa, jer se u
njima krije bogata i podaci za istraivanja. Ova aktivnost Gazi
Husrevbegove biblioteke je zato u vremenu od 1977.-1980. godine i jo traje.
visokoj svijesti pojedinaca, kao i odzivu institucija Islamske zajednice u
BiH (odbori i Starjeinstvo IZ) u su se vlasnitvu nalazili rukopisi , akcija je
urodila plodom.
U znak zahvale i priznanja G. Husrevbegova biblioteka je ustanove i
pojedince, uvrstila u svoje legatore-vakife i dodijelila im posebne zahvalnice:
A. Ustanove (odbori Islamske zajednice):
Banja Luka (49 rukopisa), Bijeljina (18), Bosanska Gradika: Tekijska damij a
(5) i damija Obradovac (3), Bosanski Novi (8), Bratunac (3 rukopisa i fragmenti
rukopisa), damija Stara (4), damija Gornji (2 i fragmenti),
Bugojno: damija Sultan Ahmeda (7 i fragmenti) i damija (fragmenti
rukopisa), Cazin (20 i fragmenti), damija Trac (fragmenti rukopisa) , (1) ,
Doboj (3 i fragmenti) i damija (8), Donji Vakuf: Ba damija (2) i damija
Hadi Jusufa (4), Duvno (2 i fragmenti), Gornja Tuzla (8 i fragmenti),
Odbor IZ (7), damija (5 i fragmenti), damija (7 i fragmenti),
Odbor IZ (ll), damija Husejnija (4), damija Gornji (2 i
fragmenti), Jablanica (5), Jajce (7), Janja (44 i fragmenti), Konjic (5 i fragmenti),
Koraj: damija (5 i l dokumenat), Kozarac (7), Livno (fragmenti rukopisa),
Ljubuki (1), Maglaj: Kurumlija damija (25) i Sukijja damija (10 i fragmenti) ,
Grad (42), Novi eher (l), Prnjavor(l), i fragmenti), Sanski Most
(31 i fragmenti) , Sarajevo: damija Timurhan Ali (fragmenti rukopisa), Stolac: Odbor
IZ (41) i damija (2), Srebrenica (3 i fragmenti, l dokumenat), Travnik:
Odbor IZ (154 i fragmenti), damija Hadi Alibega (30 duzova
Kur'ana, l rukopis i 6Ievhi), damija Turbe (3), damija Karaula (54) i damija Vitez
(18), Trebinje (56 i fragmenti), Teanj (56 i fragmenti, l dokumenat), Visoko: Odbor
IZ (ll), Tekija (7), damija Pertac (7), damija (5), damija (l), damija
Mokronozi (5), Zenica: damija Stranjani (8) i (13 rukopisa).
J ") Spomenica G. Husrevbegove str. XXV-XVI , A.: Hadi Ibrahim
pain vakuf u Travniku, Sarajevo, 1942, str. 34.
14
) M.: Biblioteka H. Hali! efendije u Kalendar- Gaj ret, Sarajevo, 1940. str. 194,
M. : Gazi Husrevbegova knjinica pod upraviteljstvom H. Mehmeda El Hidaja, Sarajevo,
VIII/ 1944, br. 2-3, str. 92-95.
267
B. Privatna lica (vakifi):
Bahrija hanuma- Donji Vakuf (5 rukopisa), Alija- Zenica (l),
Naila hanuma - Tuzla (1), hafiz Abdullah ef. - Banja Luka (1),
Haki ef.- (ll i fragmenti), Mahmud ef. i Muhammed ef.-
Bila- Travnik ( 17); Zakir -Sarajevo (l O i fragmenti) , Idris- (2 i
fragmenti), Zehra hanuma -Mostar (l i 4 dokumenta), Zahid- Pojska,
Zenica (8), Sakib Banja Luka (30), Budimlija hafiz Abdullah ef.- Bijeljina (2 i
2 dokumenta), Ahmed ef.- Novi eher (19),
Ahmed- (2), hafiz Muharem ef.- Pm javor (7),
Muhamed ef. - Teanj (7), Mustafa ef. -Jajce(!), Hazim ef.- Cazin
(l), Dervi - Dabovci, Vrbanjci (fragmenti rukopisa), Dumhur Zulfikar- Zu ko
-Konjic (14 i fragmenti), Efendira hafiz Salih ef.- Visoko (fragmenti),
Mustafa - Bijeljina (2), Halima hanuma - Banja Luka (1),
Abdulkadir - Visoko (1), Ibrahim ef. - Banja Luka (l), ejh
Behauddin ef.- (6 i fragmenti), Mehmed- Visoko (l), Handan
Hajrija hanuma- Vrbanja, Banja Luka (4), Hajrija hanuma- Kiseljak,
Tuzla (2 i fragmenti), hafiz Abdullah ef. - (9), hafiz Demal
ef. - Odak (l), Zulejha hanuma- Cazin (l), D e mal ef. (l),
lslamovski Emin- Struga (200 i 400 dokumenata), Ahmed ef. - Donje Motre -
Visoko (l), Hasan- P telj (3), Karada Muharem ef.- Bugojno (l),
hafiz emsudin ef. - - (7), Omer ef. - Novi Pazar (1),
aban ef. (5 i l dokumenat), Kreso Mustafa- Fojnica (8),
Adem ef.- (1), Esma hanuma- Bos. Kostajnica (fragmenti
rukopisa), efik- Jelah (fragmenti rukopisa), Mahmut- ljina
(1), Fatima hanuma - Bivolje Brdo -Mostar (2), lshak -
Maglaj (2), Halil- Donji Vakuf(2), Ahmed ef. -Oraac- Kulen Vakuf
(3), Jakub ef. - Novi Pazar (19), Idris ef.- Odak, Bugojno (10),
Ferhad ef. - Velika Kladua (fragmenti rukopisa), Omer ef.
-Jablanica (3), Muhibi ef.- prof. Taji b- i
2 dokumenta), ehra hanuma- Bos. Petrovac (l), Muharem ef.-
Prusac (24 i fragmenti), Jusuf ef.- Visoko (l), Demal ef.-
Donje M otre, Visoko (3), Puka Fatima hanuma- Visoko (9), Rakman Ibrahim- ije,
Doboj (l), Muhammed ef. - (3), Ruidi Ismail ef.- Mu tnik, Kozarac
(fragmenti rukopisa), Ishak ef. - Dobro Selo, Buim (1), Hamdija-
Fojnica (1), Fatima hanuma -Visoko (1), Muhammed-
Visoko (1), Asim - Ljubuki (2 i 2 dokumenta), -
Visoko.(l), Sakib ef.- Pojska, Zenica (3), ef. -Jablanica (3), unjo
Huso- Lokve, (fragmenti rukopisa), Trnka Rabija hanuma- Konjic (1),
efika hanuma- Seonica, Konjic (fragmenti rukopisa), Enver-
Travnik (31 i fragmenti rukopisa).
15
).
TRA ZBIRKA RUKOPISA
Zanimljivu zbirku (559) u prinovama orijentalni rukopisi preneseni iz
Travnika. Akciju prikupljanja ovih rukopisa je jo profesor H. M.
(1940.), dok je bio bibliotekar upravnik Gazi Husrevbegove biblioteke. Tom
15
) O uvakufljenjima prije 1977. godine vidi: F.: O inventarnim knjigama Gazi
Husrevbegove biblioteke, Anali, G. Husrevbegova biblioteka, Sarajevo, 1978., knj. V-Vl, str. 57.
268
prilikom je, uglavnom, iz Fejzije (ranije hadi Ibrahim paine) medrese u Travniku
preneseno oko 300 rukopisa. Predmet njegova interesovanja i izbora bila su uglavnom
djela autora.
16
)
U poratnom periodu, u vremenu od 1977.-1980. godine, preneseno je jo
toliko. Prema biljekama i privatnim i slubenim na rukopisima, pripadali
su, uglavnom, jednoj od tri medrese:
- hadi Ibrahimpainoj (docnije Fejziji) medresi, osnovanoj 1706. godine,
Mehmed pae Kukavice, osnovana prije 1760. godine i
- Mehmed pae osnovana prije 1767. godine.
17
)
Do prenosa u Gazi Husrevbegovu biblioteku rukopisi su bili pohranjeni u
damijama:
- Sulejmaniji (arena), Hadi Alibega i te damiji u
Brigu o njima vodio je Odbor IZ Travnik.
Dodamo li ovom broju jo i rukopise (75 komada) donesene iz damije blie
okoline Travnika: Turbe, Karaula i Vitez, te dvije privatne zbirke, koje su poklonili
Enver (31 kom.) i Mahmud i Muhammed iz Bile (17
kom.), kao i one rukopise koji su raznesen i, ili uniteni, kulturni ivot vezirskog grada
Travnika nam se neto vie rasvjetljava.
Dio ovih rukopisa je i prezentiran i stranoj kulturnoj javnosti
preko tampanih Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrevbegove
biblioteke sv. I (1963.) i II (1979.), dok drugi, dio, svoju obradu u svescima
koji slijede.
Kad su 1979. godine radovi na adaptaciji Sule j manije damije u Travniku,
u inventaru, koji je pripadao nekadanjoj Fejziji medresi, slubenici Odbora IZ
pronali su jo 132 rukopisa, koji su u posljednji otrgnuti od unitenja i predati
Gazi Husrevbegovoj biblioteci.
18
)
Zbirka se sastoji od dvadesetpet kodeksa (magm'a), od po dva i vie traktata
(risala), i stotinu sedam djela. Nakon identifikacije ove zbirke, u broju
od 178 naslova, tu i magmu'e, nalazimo da su zastupljene
znanosti: Kur'an (3 + 8 duzova -dijelova Kur'ana), Prevodi Kur'ana na turski jezik
(2), Nauka o Kur'ana (10 arapskih i 3 turska), Tefsir- komentar Kur'ana (3
arap.), Hadis - Tradicija (8 arap.), Dove (3 arap.), Akaid -Dogmatika (15 arap. i l
tur.) , Usuli fikh- Osnovi eriatskog prava (2 arap.), Fikh- Islamsko pravo (43 arap. i 5
tur.), Ahlak i Waz- Etika i propovjednitvo (10 arap. i l tur.), Al Hikma-Filozofija (8
arap.), Al Luga - Filologija (32 arap. i 2 tursko-perzijska), Al Adab - Knjievnost (3
tur.-pers.), Tibb - Medicina (5 arap.), At Tabi'ijjat- Prirodne znanosti (10 arap. i l
tur.).
Prema zastupljenim znanostima u zbirci, da se da se radi o
udbenicima, ili literaturi, koja se u medresama (srednjim i viim
kolama), tadanje Osmanske carevine, pa i u naim krajevima, koji su bili u njenom
sastavu.
19
) Kako je jezik ovih rukopisa uglavnom arapski (156) to bi se moglo da
je, bar knjiki, ovaj jezik preovladavao i u medresama.
16
) M. Gazi Husrevbegova knjinica pod upraviteljstvom Hadi Mehmed ef. .. . , str.
94, isti: Hafi zi-kutubi ... , str. 50.
17
) Hadi Ibrahim-pain vakuf ... , str. 17-30, 36-37, isti: Podaci za kulturnu povijest
vezirskog grada Travnika, Nae starine, Sarajevo, 1954., II, str. 152-154, i H, i D. Korkut:
Travnik (1464-1878.), muzej, Travnik, 1961. , str. 88-89, 91-92.
18
) Zahvalnica Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, br. 117180, od 22. 5.1980.
19
) Baltaci, C.: XV-XVI airlarda Osmanli medreseleri, Irfan matbaasi, Istanbul, 1976., str. 37-42, i
Inaldik, H,: Osmansko carstvo SKZ, Beograd, 1974., str. 235-236, 242.
269
autorima ovih djela u zbirci, nalazimo i dvojicu naih ljudi. Prvi je Mustafa
b. Jusuf el M ostari , poznat kao e j h J ujo ( 1651-1707 .), intelektualne
BiH XVII i XVIII
Bavio se je pedagokim i radom u domenu orijentalno-
islamskih znanosti , kao: fikh, usuli fikh, disciplinama arapskog jezika (sintaksa,
stilistika i dr.), filozofija (posebno logika), dogmatika, leksikografija i propovjednit-
vo.2o)
Ovoj zbirci pripadaju njegova dva djela:
l. Muhtagab al usui fi arhi muntahasbi '!usui (zavreno 1110/1697. godine),
komentar na usulsko-pravno djelo Muntahab, kog je napisao Muhammed b. Omar
a!Ahsiq_ati (umro 644/1247.).
21
)
2. Sar h a'Samsiyya al'musamma bi 'arh al gadid. Ovo je komentar na djelo
a'emsiyya iz logike od Nagmuddm Ali b. Omar al Qazwm1 al Katibi (675/1276.).
Kako je djelo vie puta komentarisano, ejh Jujo je svoj komentar nazvao "Novi
komentar na emsijju". Djelo je napisao u Istanbulu. Sa pisanjem je 13. safera
1101 (26.XI 1689. godine, a zavrio ga 17. gumade sam ll0l/28.III 1960. god.)21). Na
rukopisu nema imena kao ni vremena prepisa. Istina, na listu
ima biljeka sa datumom 13. safer 1101. god., a to je datum pisanja
djela. Na kraju rukopisa ima biljeka o smrti nekog Abdullahbega, datirana 5.
zulhigge ll01./10.1X 1690. godine. Po njoj bi se moglo daje i prepis nastao
nekoliko mjeseci po zavretku originala.
Drugi na pisac je Ahmed b. Muhammed ef Mostan (umro 1190/1776. godine).
Bio je dugo godina mostarski muftija. Kao rezultat njegovog eriatsko-pravnog
obrazovanja i rada, ostalog, mu je i zbirka fetvi - pravnih miljenja, poznata
kao:
"Fatawa Ahmadiyya af Mostariyya".
Sadraj djela je dat u vidu pitanja i odgovora na neke eriatsko-pravne probleme.
Bilo je dosta popularno i sluilo je kao pravni mnogim kadija ma i muftijama
Bosne i Hercegovine sve do kraja turske uprave u njoj 1878. godine.
22
) Ovo je razlog da
na prepise ovog pravnog djela nailazimo
Na naem rukopisu nije vrijeme prepisa ni ime da
iz XVIII
Profesor M. je iz Travnika, uglavnom donio djela pisaca, pa nas
ne bi trebao zbunjivati ovako mali broj autora u pvoj zbirci. Pri ovom bismo
morali imati u vidu i da su nai muslimani, uz vjeru, prihvatili i
sistem kolstva, tadanje osmanske imperije. Uz njeg su pored predmeta stizali i
udbenici i literatura afirmisanih autora. Kako u tom smislu
nije bilo savremene podjele po uzrastu i razredima, to se u naukovanju i koli,
napredovalo prema odsluanom i udbeniku, ili ire literaturi.
Zato je bilo vano da se za predmete odrede udbenici, i literatura, za svaki stadij, a
i vrijeme potrebno da se odslua.
23
) Ovo je bilo potrebno i zbog prelaza i
20
) H.: Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Svjetlost, Sarajevo, 1973.,
str. 390-410.
21
) K., Katalog, II , .str. 11-13, br. 803.
21
) Knjievnost, str. 402-403.
22
) Katalog, II , str. 806-813, br. 1774-1783, i Knjievnost, str. 481-483.
23
) Baltaci, op. cit. str. 35-45.
270
nastavljanja kolovanja iz jedne medrese u drugu, iz nie u viu, irom osmanske
drave.
U odnosu na autore djela, broj je mnogo Od pedeset pet
identifikovanih ove zbirke, dvadesetpet ih je, uz ime, stavilo i lokalno
porijeklo: Travnik Mostari , Podgradi, ili je napisano ime
mjesta odakle je gdje ivi i gdje je prepis nastao, kao: Gornji Vakuf, Banja
Luka, Travnik, Saraj evo, Mostar, selo Buti kod Zenice itd.
271
IN MEMORIAM
U tradiciju je skoro ulo da na stranicama Anala bude zabiljeena smrt ljudi, koji
su svojim radom i istraivanjem osvijetlili pojedine momente iz prolosti, u prvom
redu kulturne, muslimana Bosne i Hercegovine, kao i prolosti samih tih zemalja. Pri
tome osobito vodilo se da se zabiljei smrt osoba, koje su na bilo koji
pridonijeli boljem poznavanju institucija Gazi Husrevbegovih i njihove prolosti .
u minulih 5-6 godina umrli su:
Dr Hasan Kalei, redovni profesor Filozofskog fakulteta univerziteta u
Pritini , umro 19.VII 1976. god.
Hafiz Ibrahim eriatski sudac i glavni imam iz umro
30.VII 1976. god.
Muhamed Tajib profesor Teolokog fakulteta univerziteta u Ankari i
Visokog islamskog instituta u Konji, umro 9.III 1977. god.
Sulejman vii suradnik Orijentalne zbirke Jugosla-
venske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, umro 20.111 1977. god.
Raid vii arhivist, umro 9.XI 1980. god. i
Prof. Muhamed direktor eriatske gimnazije u miru, umro 30.VII
1980. god.
Profesor dr Hasan Kalei je 7.111 1922. godine u selu Srbici kod
Svoje kolovanje je u rodnom mjestu, nastavio u Skoplju, pa Pritini, da
diplomira na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Diplomirao je 1951. godine na
katedri za orijentalnu filologiju. Doktorirao je na istoj katedri 1960. godine.
Specijalizirao je turkologiju na univerzitetu u Hamburgu. Po zavretku studija bio je
asistent na katedri za orijentalistiku u Beogradu (kod prof dr F. U
vremenu od 1967. do 1970. godine radi u Albanolokom institutu u Pritini . Godine
1970. izabran je za redovnog profesora Filozofskog fakulteta u Pritini, Odsjek za
historiju. Kada je osnovana katedra za orijentalistiku 1973. godine na istom
Fakultetu, Kalei prelazi na tu novoosnovanu katedru i tu ostaje do smrti 19.VII 1976,
godine. Nekoliko godina proveo je kao na univerzitetima u Evropi.
Temeljit u radu, ambiciozan i poznavalac vie jezika (arapski, turski, latinski,
francuski , talijanski, engleski, pored srpskohrvatskog i albanskog), dr H.
18 - ANili
273
Kalei se brzo svrstao u red priznatih znanstvenih radnika. Od 1949. godine do smrti
objavio je nekoliko stotina radova, od kojih su mnogi privukli na sebe veliku panju i
priznanje. je u mnogim i stranim znanstvenim listovima.
je kulturnu historiju balkanskih naroda, a bavio se i
pitanjima. Pratio je djelatnost iz oblasti historije i jezika kod nas i u svijetu i
napisao brojne recenzije. Samo u Prilozima za orijentalnu filologiju, to ih izdaje
Orijentalni institut u Sarajevu, tampao je 17 zapaenih recenzija. Prvi svezak
Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke u
Sarajevu prikazao je u Bibliotekaru, organu bibliotekara Srbije (god. XVII 1965, br.
5-6, str. 455-459) i u berlinskom listu Der Islam (Band 43, Heft 3, August 1967.). U
ova oba prikaza autor se osvrnuo na ovaj Katalog, istakao njegove dobre
strane, ali i ukazao na nedosljednosti i propuste. Kao redaktor II sveska ovoga
Kataloga, detaljno ga je pregledao i ukazao na propuste, koje treba ispraviti ili
dopuniti prije njegova tampanja. Po tim njegovim primjedbama je i postupljeno.
nije mu bilo vidjeti tampani II svezak ovog Kataloga.
Jedan od najvrednijih radova dra H. Kaleija je bez sumnje Najstariji vakufski
dokumenti u Jugoslaviji na arapskom jeziku, Pritina 1972., strana 356 plus 2. Knjiga je
tampana kao 23. svezak serije Studije, to ih izdaje Zajednica ustanova
Kosova u Pritini. To je zapravo rad na kome je dr Kalei doktorirao. Pored
Uvoda i Predgovora knjiga sadri sedam glava i U I glavi, koja nosi naslov
Arapski pisani spomenici u Jugoslaviji, pisac je obradio prodiranje arapskog jezika u
sadanje jugoslavenske zemlje, natpise, zapise, dokumente i vrste tih dokumenata
(dokumenti o sklapanju braka, o alimentacije, o tutora, o
iz ropstva, zatim ovlatenja-vekaletname, priznanice, kupoprodajni
ugovori, nakli-ehadet i idazetname i hilafetname. U II glavi su vakufski
dokumenti i osvrt na dosadanja njihova izdanja kod nas, te obrada
vakufnama. Za ovih vrsta dokumenata, izlaganja dra Kaleija bez
sumnje biti od koristi svima, koji budu ovu vrstu dokumenata koristili u svome
znanstvenom radu.
U III, IV, V, VI, VII i VIII glavi su vakufname i vakufi estorice
legatora iz Bitolja, Ohrida, Skopja i Prizrena. U svakom poglavlju (glavi) dati su
biografski podaci o vakifu, samom vakufu i njegovoj historiji, zatim je donesena
vakufnama u originalu i prevodu. Sve je to znanstvenim datama. Uz
potrebne fotografije slijede i faksimili vakufnama. Kaleijev izlaganja i
redoslijed mogu posluiti kao primjer za obradu ovakvih i dokumenata. Uza
sve navedeno knjiga sadri pregled transkripcije, izvore i literaturu, registar
geografskih i topografskih naziva kao i registar imena. Saetak je dat na
albanskom i jeziku.
Kao istaknut znanstveni radnik dr H. Kaleije sudjelovao na mnogim skupovima
kako u zem]i, tako i u inozemstvu (Istanbul, Sofija, Bukuret,
Bratislava, Napulj, Minhen, Pariz, Cikago). Njegovi istupi na tim sastancima uvijek su
iv interes prisutnih. brojnim njegovim rukopisima ostali su i
Srpskohrvatsko-arapski te Antologija arapske knjievnosti, knjiga I proza.
Hafiz Ibrahim je 1l.III 1894. godine u Poslije
osnovnog obrazovanja u rodnom mjestu, otiao je u Istanbul, gdje je nastavio svoje
srednje obrazovanje. I svjetskog rata, iz . razloga, se. u
domovinu i kolske 1914-15. godine upisuje se u eriatsku kolu u Sarajevu,
koju zavrava kolske 1918-19. godine. Po zavretku kole odmah je imenovan
274
eriatskim sudskim vjebanikom. Po poloenom dravnom ispitu, imenovan je za
eriatskog suca. U tom svojstvu radi sve do 1945. godine. U slubi je napredovao do
vrhovnog eriatskog suca. Bio je jedno vrijeme i predsjednik Vrhovnog eriatskog
suda u Sarajevu. Skoro svo to vrijeme bivao je biran i u Vakufsko-mearifsko
povjerenstvo mjesta u kome je slubovao. Bio je jedno vrijeme i Vakufsko-
mearifskog sabora Bosne i Hercegovine. Nekoliko godina vrio je dunost glavnog
imama u Doboju. Umro je u 30.VII 1976. godine.
Od pokretanja Novog Behara 1927. godine, se i H .l. javljati u
njemu originalnim i prevedenim Prevodio je uglavnom s turskog jezika.
Osim N ovog Behara, on se javlja svojim i u El-Hida ji ( 1939., 1943.-44., 1944-
45.), Glasniku Vrhovnog islamskog starjeinstva u SFRJ (1956, 1957. , 1961.),
Takvimu 1968. , 1969. i .1973.), Prilozima za orijentalnu filologiju (knjiga XVIII-
XIX/1968-69) i Analima Gazi Husrevbegove biblioteke (knjiga II-III, 1974.). U
Prilozima za orijentalnu filologiju objavio je interesantan rad neobjavljena
izvora o Hamzevijama iz XVI a u Analima Gazi Husrevbegove biblioteke
Osvrt na tivo t i pisana djela Ali Fehmi ef. O ovome naem istaknutom
piscu i borcu za vjersko-prosvjetnu i vakufsku autonomiju muslimana Bosne i
Hercegovine, je objavio jo jedan U spomen velikom merhumu Ali
Fehmi ef. (Glasnik VIS-a, XIX/1965, br. 1-3, str. 22-30).
Iza hafiz Ibrahim ostalo je u rukopisu vie prevedenih djela sa
arapskog i turskog jezika. Spominjemo neka od njih:
Kitab ul-haradi (Islamsko finansijsko pravo), od prvaka hanefijske pravne kole
Ebu Jusufa Jakuba ibn Ibrahima el-Hanefi, umro 182. (798.). Rukopis je preuzet od
strane Orijentalnog instituta u Sarajevu i stavljen u program njegovih izdanja.
Beairi sidki nubuvveti Muhammedijje (Radosne vijesti i navjetaji o istinitosti
Muhamedova a.s. poslanstva) od Ahmed Midhata.
Bin bir hadis (Hiljadu i jedan hadis) s komentarom.
Mudre izreke i poslovice od emsudin Samija (2919 izreka i poslovica).
Muhamed Tajib rodio se LXII 1902. godine u gdje mu je otac
hafiz Mehmed Teufik ef. bio muderis na Osman kapetanovoj medresi. Skolovao se u
Sarajevu (osnovna kola, Okruna medresa, eriatska kola), Zagrebu (kurs
latinskog jezika i knjievnosti, Pravni fakultet), Beogradu (Pravni fakultet, gdje je i
diplomirao), Parizu (Fakultete des Lettres-Sorbona, Ecole Nationale des Langues
Orientales Vivantes) i Tunisu (Ecole Superieure des Langue et de Litterature Arabes).
Za boravka u Parizu bio je prijavio i doktorsku disertaciju o ivotu i radu Hasana
Kafije Teza je bila primljena, ali iz objektivnih razloga nije obranjena.
Od zavretka kolovanja do polovine 1942. godine, M. T. je sluio kao
profesor u Skopju (Velika medresa) i Sarajevu (l gimnazija i eriatska gimnazija).
Poslije zavretka II svjetskog rata odlazi u Tursku, gdje ostaje do smrti. Prvo radi u
Arhivu Predsjednitva vlade u Istanbulu, a od 1949. godine na Teolokom fakultetu
univerziteta u Ankari, gdje predaje hadis, a kasnije i tefsir. Za uspjenu organizaciju i
nastavu ovih predmeta na fakultetu, glavna zasluga pripada Od k. god. 1964-
65. iste predmete on predaje na Visokom islamskom institutu u Konji. Umro je 9.1II
1977. u Ankari, ali na njegovu elju prevezao je u Sarajevo i tu pokopan.
18.
275
radom mladi se baviti jo kao student. U radu
je bio temeljit. Poznavanje vie stranih jezika (arapski, turski, perzijski, francuski,
latinski, talijanski) mu je literature i na tim jezicima i
pridonosilo kvalitetu njegovih radova. I ako je dobar dio ivota proveo izvan svoje
domovine, interes za nju, posebno za ivot muslimana u Bosni i Hercegovini, nije
poputao. Pratio je sve to se o njima pisalo i govorilo, kao to je ivo pratio i to su oni
sami radili. Otuda su mu brojni radovi upravo za to i vezani, kao to je opet sam pisao
o pojedinim pitanjima iz ivota i raca muslimana Bosne i Hercegovine u prolosti.
puta je i na skupovima, kojima je prisustvovao, govorio o
temama vezanim za Bosnu i Hercegovinu. Svaki njegov istup je
orijentalistima i islamistima izuzetnu panju.
je u mnogim i stranim listovima, novinama,
kalendarima, godinjacima,spomenicamai dr. Pisao je na srpskohrvatskom, turskom,
francuskom i jeziku. U svoga knjievnog rada i prevodio je sa
arapskog i turskog jezika pod pseudonimima Ibni Tevfik i uvejjir. brojnih
radova, navodimo ovdje samo neke:
kao u stranog svijeta. - Gajret, 1926.
Hasan Kafi na mislilac XVI vijeka. -Gajret, 1928.
Orijentalistika u Jugoslaviji. - Pregled, 1934.
Jed.an na zaboravljeni XVIII vijeka. - Gajret, kalendar za 1939. god.
Hoda Kadri (Mehmed Kadri Nasih Slobodna 1930.
Quelques documents inedits concernant les Hamzawites. - Procee. dings of the
Twenty Second Congress of Orientalis ts held in Istanbul, September 15 th to 22, 1951.
Leiden, 1957., Vol. II .
Les Kristians (Bogu miles Parfaits) de Bosnie, da pres des documents turcs inedits.
- Stidost Forschungen, 1960.
Gazi Husrev Bey ve onun Saray Bosnadaki camiine bir minare daha ilave
edilmesine dair bir vesika. -Necati Luga! Armagani, 1968.
Hadim (Atik) Ali pasa kimdir?- Necati Luga! Armagani, 1968.
U Enciklopediji islama (Islam Ansiklopedisi) prof. M. T. napisao je o Gazi
Husrevbegu cijelu studiju na temelju vlastitih istraivanja po arhivima i bibliotekama
Turske i dotle objavljene literature o ovom naem vakifu i dobrotvoru (sv.
V, 1950, str. 601-605). Kad je izaao iz tampe I svezak Kataloga arapskih, turskih i
perzijskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke, se na njeg osvrnuo opirnim
u kome je iznio historijat orijentalnih biblioteka na jugoslasvenskom
s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu. Due se zadrao na Gazi
Husrevbegovoj biblioteci, a onda prikazao prvi svezak Kataloga, najvanija
djela iz disciplina, koje je prvi svezak obuhvatio. Rad je izaao pod naslovom
Saraybosna Gazi Husrev Beg Ktittibhanesi Yazma Eserleri Katalogu, a tampan je u
Ankara Universitesi Ilahiyat Faktiltesi Dergisi, Yi! 1964, Cilt XII, s. 143-153. I na
knjigu I AnaJa Gazi Husrevbegove biblioteke, se opirno osvrnuo. O
svakom od 18 priloga iz I knjige AnaJa autor je posebno govorio, i svoje
napomene uz pojedine radove. je tampan u Islam Tetkikleri Enstittitti
Dergisi, Cild VI, Ctiz 1-2, 1975, s. 184-187.
Koliko mi znamo, posljednji za ivota ta m pani rad prof. M. T. je Cesitli
dillerdeki Mevlidler ve Stileyman Celebi Mevlidinin Tercemeleri . tampan je u
Ataturk Universitesi Islami Il miler Faktiltesi Ilmiler Dergisi, Sa yi: l Aralik 1975, s. 17-
78 . U radu je autor naveo, ostalog, da je Sulejman Mevlud
276
arapski, rumunjski, kurdski, tatarski, sevahili, engleski, albanski i
srpskohrvatski jezik.
Sulejman je 3.1X 1896. godine u Gornjem Vakufu. Poslije
petog razreda gimnazije tri godine francuski koled St. Michel. Usljed
izbijanja I svjetskog rata se u Sarajevo, gdje se upisuje u akademiju.
Po zavretku rata odlazi u i studira svjetsku trgovinu (Hochschule ftir
Welthandel). Od zavretka studije do 1948. godine radi u komercijalnom sektoru u
Zagrebu.
Godine 1948. prelazi na rad u Orijentalnu zbirku Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti, gdje ostaje do 1965, kada u svojstvu vieg suradnika
odlazi u mirovinu. I poslije umirovljenja sve do polovine 1969. godine radi honorarno
na istom poslu. Pored redovnog rada u Orijentalnoj zbirci, S. obilazi
ustanove i institucije na terftoriji Hrvatske, koje posjeduju dokumente na turskom
jeziku, pregleda ih i obraduje. Iz toga objavio je vie radova. Uz turski jezik,
a poznavao je i staroturski i savremeni, mogao se sluiti i arapskim i perzijskim
jezikom. Otud je i orijentalne rukopise u spomenutim ustanovama. I o
tome svome radu ostavio je pisana traga. Pratio je i literaturu, pa je dao i
nekoliko prikaza i stranih izdanja. Preveo je s jezika Tursko-
islamsku kulturnu batinu Junih Slavena od prof dr Fehima
god. 13/1966, br. 4, str. 3-12).
Medu najzapaenije i najvrednije radove S. bez dvojbe spada
Ottenfelsova zbirka u dravnom arhivu, Zbornik
Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, vol. 2, Zagreb,
1959, str. 75-130. Studija, pored uvodnog dijela, u kome su dati osnovni podaci o
vlasniku zbirke Francuzu Ottenfelsu, austrijskom diplomati, koji je dobar dio ivota
proveo u Istanbulu, sadri tri dijela: djela u stihu i prozi,
u tu grupu i rukopis Kurana, zatim Historijska djela i Pisma i povelje. U
prvom dijelu opisano je 18 kodeksa, uglavnom perzijskih klasika. Osamnaesti kodeks
je zapravo rukopis Kur'ana, bez naznake i vremena, kada je prepis nastao.
Svaki od ovih 18 kodeksa detaljno je opisan, negdje dat i sadraj djela, istaknute sve
odlike rukopisa. Posebno je ukazano na minijature i druge vrste ukrasa.
U grupi Histonjskih djela opisano je 8 kodeksa na kao i u prvoj grupi. Medu
ovim rukopisima nalazi se i djelo A hvali gaz eva ti der dijari Bosna, od kadije Omer ef. iz
Bosanskog Novog. Ovo nije rukopis, nego tampana knjiga, jedna od prvih,
koju je Ibrahim Muteferika tampao u svojoj tampariji u Istanbulu. Po tome, to je
Ottenfels stavio medu rukopise, da se da je vlasnik smatrao vrlo vanom i
vrijednom. U grupi, S. je opisao est rukopisa u kojima se nalaze
isprave i dokumenti, a koji su od za historiju toga vremena. Uz studiju je
priloeno 14 tabela najljepih primjeraka opisanih rukopisa.
Ottenfelsova biblioteka, koja broji 5.200 knjiga i oko 1.000 a nalazi se
pohranjena u sanducima u Nacionalnoj i biblioteci u Zagrebu, krije
sigurno jo orijentalnih rukopisa. Kad se i ova biblioteka sredi i obradi i bude
dostupna koliko se blago nalazi na naem teritoriju i koliko je to
vrijedno za orijentalistike kod nas.
Raid je u kod Rogatice 2.1V 1914. godine.
Poslije osnovne kole dolazi u Sarajevo, gdje se upisuje u Gazi Husrevbegovu
medresu. Poslije medrese Viu islamsku eriatsko-teoloku kolu na kojoj je
1940. godine diplomirao. Jedno vrijeme je sluio kao eriatski sudac, onda kao vojni
imam. Medutim dio svoga slubovanja proveo je u Historijskom arhivu grada
277
Sarajeva u svojstvu arhiviste, odnosno vieg arhiviste. Umirovljenje polovinom 1979,
a umro 9.XI 1980. godine.
dugi niz godina u Historijskom arhivu, gdje je bio zaduen za orijentalnu
knjigu i dokumente na orijentalnim jezicima, R. je dobro uao u
problematiku arhiva i arhivske Iz toga objavio je nekoliko radova. Ali
njegova je velika zasluga, to je opisao vie medmua, koje sadre dragocjen materijal
za prolosti, osobito kulturne, muslimana Bosne i Hercegovine. I na
temelju arhivske koju posjeduje Historijski arhiv, dao je nekoliko zapaenih
radova. je u Arhivistu, Godinjaku arhiva i Drutva arhivista
Bosne i Hercegovine, Prilozima za orijentalnu filologiju, Analima Gazi Husrevbegove
biblioteke i jedinom broju Glasa Arhiva grada Sarzjeva. Navodimo neke od njegovih
radova:
Orijentalni arhivi i njihova organizacija. -Arhivist, 1956. br. 2, str. 15-27;
Rukopisne medmue (zbornici) i Zbornik Sarajlije Hadi Jusufa iz prve polovice
XVII vijeka. - Ibid. , 1970-71;
Medmua (zbornik) Mula Mustafe Firakije (sarajevski iz prve polovice
XIX vijeka. - Prilozi za orijentalnu filologiju, 1976;
Dvije medmue iz prve polovice XIX vijeka (Sarajevska medmua od anonimnog
autora i medmua Mustafe - Prilozi za orijentalnu filologiju, 1978;
Zaostavtimi iza Ahmed Munib ef. mutevelije i dabije Gazi
Husrevbegova vakufa. - Anali Gazi Husrevbegove biblioteke. Knjiga II-III, 1974;
Prihodi i rashodi Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu za period od 1832-1835.
godine. -Anali Gazi Husrevbegove biblioteke. Knjiga V-VI, 1978.
Raid je obradio i 5 teftera kao ijedan sidil iz Temivara(iz
1651. do 1653. godine). Materijal je pripremljen za tampanje jo za autorova ivota.
Isto tako obradio je (i to je sada u rukopisu) historiju nekih sarajevskih porodica, kao i
kataloge rukopisa Hadi Sinanove tekije i biblioteke Hafiz Mehmed Teufika
Obje ove biblioteke otkupio je svojevremeno Historijski arhiv grada Sarajeva.
Profesor Muhamed je 1891. godine u kod Rogatice.
Osnovno obrazovanje stekao je u Rogatici, a Gazi Husrevbegovu medresu i eriatsku
l<olu je i zavrio u Sarajevu. Po zavrenom kolovanju kratko
vrijeme je predavao na Ismail Misri ef. medresi u Sarajevu, a onda je bio imenovan
eriatskim sudskim vjebenikom kod Kotarskog suda u Fojnici. U decembru 1918.
godine imenovanje nastavnikom na tek osnovanoj eriatskoj gimnaziji u Sarajevu. Tu
ostaje do odlaska u mirovinu 1945. godine. Po poloenom profesorskom ispitu,
imenovan je profesorom na istoj gimnaziji, gdje je svo vrijeme predavao vjeronauku.
U dva maha je bio i direktor ovog zavoda. Dugi niz godina bio je muvekit Gazi
Husrevbegove muvekithane. Honorarno je predavao nekoliko godina i na Gazi
Husrevbegovoj medresi, a jedno vrijeme je radio honorarno i u Gazi Husrevbegovoj
biblioteci. Umro je 30.VII 1980. godine.
Posebno da istaknemo rad u Gazi Husrevbegovoj biblioteci.
na obradi arhivskog materijala ove Biblioteke, on je svojom poznatom
uveo u knjige inventara sav arhivski materijal koji je dotle bio stigao u
Biblioteku. U nedostatku katalokih za obradu monografija, M. je rezao
od kartona za drutvenu kartone katalokog i tako
knjini fond Gazi Husrevbegove biblioteke. Na taj je
interesentima fondove ove Biblioteke. Ako tome jo dodamo da je, za vrijeme koje je
proveo na radu u Biblioteci, bio ivi leksikon ustanove, istakli smo bar ono
iz rada u ovoj naoj kulturnoj ustanovi.
278
se je ogledao i na knjievnom polju. Pored desetine originalnih i preveden ih
jedan je od trojice autora gramatike arapskog jezika, to ju je izdala biva
Vakufska direkcija u Sarajevu. Gramatika je u dva dijela. Prvi dio je gramatika
arapskog jezika, a drugi sintaksa. U zajednici sa prof dr preveo je s
arapskog jezika djelo Emir ekib Arslana Zato su muslimani nazadovali a druf(i
uznapredovali? Prevod je tampan u nastavcima u Glasniku Islamske vjerske
zajednice u Jugoslaviji 1934. godine. Kasnije je izaao i kao posebno djelo.
Mahmud
279
PROF. KASIM EF.
Redovan suradnik Anala od njihova pokretanja godine 1972., Savjeta i do
skora (l. VIII 1979.) aktivan slubenik Gazi H usrevbegove biblioteke, hadi Kasim ef.
umro je 3. novembra 1979. godine.
je 15.1V 1910. godine u Vragolovima (Rogatica). U rodnom mjestu je
mekteb i osnovnu kolu, a po dolasku u Sarajevo, upisuje se u tek
reformiranu Gazi Husrevbegovu medresu. Po zavretku razreda prelazi u
eriatsku kolu, koju zavrava kolske 1927/28 godine. Iza toga odlazi u
Kairo i nastavlja kolovanje na El-Azharu. Diplomirao je 1935. godine. Po povratku u
domovinu, bio je prvo imenovan na kolama u Sarajevu,
da uskoro bude imenovan prvo na Islamskoj enskoj vjerskoj koli (kasnije enska
medresa), a zatim Gazi Husrevbegovoj medresi za m ude risa. kolsku 1936/37. godinu
D je proveo 'u Mostaru kao nastavnik vjeronauke na gimnaziji. U isto vrijeme je
bio i vjerski odgojitelj u srednjokolskom internatu Muslimanskog kulturnog drutva
"Gajret''. Od polovine 1956. godine Kasim ef. radi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci,
gdje mu je bila povjerena obrada orijentalnih rukopisa ove Biblioteke.
augusta 1979. godine odlazi u mirovinu.
Kao profesor isticao se i svojom i pedagokom spremom. U medresama
je predavao nekoliko predmeta: akaid, fikh, tefsir, hadis, ahlak, historiju islama,
imamet-hatabet i vaz, . te arapski jezik i knjievnost. Sve to je predavao, radio je s
vidljivim uspjehom i kod svakog ovog predmeta dolazila je do izraaja njegova
sprema. Njegov ivota i i sa i sa ostalim
doprinosio je da bude i potovan i uvaavani od prijatelja i onih, koji nisu dijelili isto
miljenje, koje je imao Kasim efendija.
Bio je poznat i kao dobar vaiz-propovjednik. Vazio je u brojnim sarajevskim
damijama. Jedno vrijeme je bio postavljen i za stalnog vaiza u Begovoj damiji. Kao
istaknutog vaiza, vjerske vlasti su ga slale i u druga mjesta Bosne i Hercegovine, gdje je
drao vazove i predavanja (sejjar vaiz). Neki od njegovih vazova i predavanja su i
objavljeni. Drao je predavanja i na seminarima, to ih je organiziralo Udruenje
ilmije BiH. Taje predavanja odravao ne samo u Sarajevu, nego i po drugim mjestima
Bosne i Hercegovine.
Po prelasku na rad u Gazi Husrevbegovu biblioteku, Kasim efendiji se ukazala
prilika da se potvrdi na jo jednom poslu. Pri obradi rukopisa na arapskom, turskom i
perzijskom jeziku, dola je do izraaja njegova svestrana obrazovanost u svim
islamskim disciplinama, kao i njegova naobrazba. Osim toga, tu se pokazala i
281
njegova savjesnost i istrajnost u ovakvoj vrsti posla. Ko je ikad radio na
rukopisima, taj zna na kakve se sve i neprilike nailazi u ovom radu, te koliko
strpljenja treba dok se deifrira pojedini rukopis i koliko vremena treba utroiti dok se
ustanovi ko je pisao kao i kome pripada koje djelo ili njegov dio! Da je Kasim ef. to sve
postigao najbolji su dokaz dva tampana sveska Kataloga arapskih, turskih i perzijskih
rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke. To su ne samo rukopisi na
kako se oni nego su mnogi podaci dopunjeni a i ispravljeni.
Negdje su date skoro cijele studije o pojedinim pitanjima. A to sve iziskivalo je i
velikog truda kao i vremena. O strpljivosti da i ne govorimo!
U prvom svesku Kataloga, koji je tampan 1963. godine, je est
disciplina (enciklopedija, Kur'an, hadis, dogmatika i apologetika, dove), a
je 795 kodeksa sa ukupno 1470 djela. Drugi svezak Kataloga iziao je iz tampe 1979.
godine. Obuhvata samo islamsko pravo sa svim svojim ograncima (usuli fikh, fikh,
fetve, feraiz, islamsko dravno pravo i drave, zakoni, postupak pred
eriatskim sudovima). je u njemu 1162 kodeksa sa 1702 djela. Pripremao je
materijal i za svezak Kataloga, ali ga je smrt u tome
Uskoro po povratku iz Kaira Kasim ef. se javljati i raspravama u
ondanjim muslimanskim listovima i edicijama. Prvi rad je objavio 1936.
godine u Glasniku Vrhovnog starjeinstva Islamske vjerske zajednice Iz islamskog
prava i njegove istorije. Od tada pa do smrti objavio je oko stotinu rasprava,
osvrta, ili cijelih monografija. na obradi rukopisa, uporedo s tim napisao je
desetak radova iz kulturne historije Muslimana Bosne i Hercegovine. Neki od tih
radova izazvali su u znanstvenim i kulturnim krugovima kod nas veliko zanimanje i
panju. Osim u Glasniku, K. je i u El-Hidaji, listu istoimene
ilmijanske organizacije, u Analima Gazi Husrevbegove biblioteke, Novom Beharu,
kalendaru Gajret, povremenim edicijama EI-Hidaje (EI-Hidajin ilmihal za svakog
muslimana i muslimanku, Islamski obiteljski ivot) i dr. Posljednji, za ivota
objavljeni rad Kasim efendije je Mushaf (porodice iz Odtaka, u
Glasniku VIS-a, gdje je, kako je objavio i prvi svoj rad.
Donosimo u ovoj prilici popis svih objavljenih radova Kasim ef. jer je
on dio svoga slubovanja proveo u Gazi Husrevbegovim ustanovama i bio
jedan od najaktivnijih suradnika AnaJa. Popis je izvren po listovima u kojim je
a unutar lista kronoloki. Tako je objavio u:
Glasniku IVZ (kasnije VIS-a):
l. Iz islamskog prava i njegove istorije. - IV/1936, br. l, str.14-21; br. 4, str.
162-168; br. 5-6, str. 200-205; br. 7, str. 293-295; br. 8, str. 320-325; br. 9, str. 362-367;
br. 10, str. 419-425.
2. Jedan vaz (Nekoliko islamskih propisa o privatnom i drutvenom ivotu
IV/1936, br. ll, str. 419-425.
3. Ramazanski bajram.- V/1937, br. 12, str. 369-371.
4. Kurban-bajram.- VI/1938, br. 2, str. 49-52.
5. Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu i neki njeni vaniji orijentalni
rukopisi. - :XXV/1961. br. 4-6, str. 144-151.
6. Uticaj Kur'ana na irenje pismenosti, kaligrafije i ornamentike
islamskim narodima.-XXV/1962, br. 4-6, str. 120-123
7. Mevludski vaz.- XXVII/1964, br.' 10-11, str. 544-549.
Vaz je odran u Begovoj damiji u Sarajevu 2l.VII 1964. godine i na zahtjev
brojnih Glasnika tampan i posebno na 8 stranica.
282
8. Besi m efendija Korkut. (Kratki osvrt na ivot i rad). -XXXIX ( 1976, br. l , str.
68-77.
9. na Kemal ef. XL/1977, br. 6, str. 686-688.
10. Muhamed efendija (Uspomena i povodom njegove smrti).-
XLI/1978, br. 4, str. 401-404.
ll . Mushaf (porodice iz Odaka, - XLI/1978, br. 5, str. 502-504.
El-Hidaj i:
12. Solidarnost i uzajamno pomaganje u islamu. - 1/1936-37, br. 2, str.23-25.
13. Zekat i druge vjerske u islamu kao socijalne ustanove. - 1/1936-37, br. 4,
str. 59-62.
14. Upotreba alkohola od ena koje doje djecu. Mala polemika o islamskoj
zabrani alkohola.- 1/1936-37, br. 7-8, str. 112-113.
15. Uticaj posta na zdravlje i duu I/1936-37, br. 12, str. 181-182.
16. Nova muslimanska godina (1357). - 11/1937-38, br. 4, str. 49-50.
17. Kadijanije i Ahmedije.- 11/1937-38, br. 7, str. 102-106; br. 8, str. 120-126; br.
9, str. 131-135; br. 10, str. 145-146; br. 11-12, str. 162-168.
18. Vjersko i moralno islama.- IIV1939-40, br. l, str. 3-6.
19. Govor odran u Carevoj damiji prilikom proslave El-Hidajinog Mevluda. -
III/1939-40, br. 2, str. 17-19.
20. El-Hida je u svojoj godini (Zapaanje i apel).- III/1939-40, br. 4-5, str.
49-51.
21. sedamnaestog dana ramazana (Odbrana islama u prolosti i
sadanjosti.). -IIV1939-40, br. 6-7, str. 82-83; br. 8, str. 90-94.
22. O kurbanu.- III/1939-40, br. 9, str. 105-109.
23. Uslovi za poboljanje naih vjersko-prosvjetnih prilika. - IV/1940-41, br. l,
str. 2-4.
24. Ramazan dolazi - Pripremite mu Ramazan je vijesnik
duhovnog napretka, i spasa. - IV/1940-41, br. 2, str. 51-54.
25. O ba:jramima.- IV/1940-41, br. 3, str. 65-69.
26. Karakter i smjernice El-Hidajina rada.- IV/1940-41, br. 6, str. 152-154.
27. Misli i dojmovi povodom jedne lijepe vjersko-prosvjetne manifestacije
(Proslava muslimanske Nove godine u Vioj islamskoj eriatsko-teolokoj koli). -
IV/1940-41, br. 7-8, str. 186-191.
28. Ulema' (Njena uloga, odgovornost i njenog rada.)- IV /1940-41 ,
br. 9-11, str. 224-233.
29. Pojava pogrenog vjere kod nas.- V/1941-42, br. l, str. 20-23.
30. Musliman jednog hadisa).- V/1941-42, br. 2-3, str. 35-42.
31. Nekoliko pouka iz islamske prolosti (Predavanje povodom Nove
muslimanske godine).- V/1941-42, br. 4-5, str. 103-119.
32. Vjerovanje, rad i portvovnost (Nekoliko kratkih napomena). - V /1941-42,
br. 6, str. 134-137.
33. nae vjerske uprave.- V/1941-42, br. 8-10, str. 204-207.
34. Nae dunosti i potrebe u vrijeme stradanja i rtava.- V /1941-42, br. 11-12,
str. 257-260.
35. Nekoliko ajeta i hadisa o postu. - VI/1942-43, br. 1-2, str. 3-4.
36. Bedr i pouka). - VV1942-43, br. 3, str. 48-53; br. 4, str. 87-91.
37. Mevlud i vaz u Kreevu. - VV1942-43, br. 5, str. 116-119.
38. Hrabrost Boijeg poslanika Muhameda a.s. - VV1942-43, br. 6-8, str. 140-
144.
283
39. Mladi muslimani_. VI/1942-43, br. 10-11, str. 281-288.
40. Mevlud i vaz u Fojnici (Vjersko-prosvjetne prilike tamonjih muslimana). -
VI/1942-43 , br. 10-11, str. 294-297.
41. Merhum Ali Riza ef. - VI/1942-43, br. 3, str. 63-64.
42. Svrha na zemlji. - VII/1943-44, br. 9-10, str. 267-270.
43. a ne (Vrijednost i ispravnost, a ne mnotvo)- VII/1943-44,
br. 9-10, str. 319-321.
44. Iz ivota Alejhisselama i njegovih drugova ashaba (Podnoenje gladi i
oskudice). -VII/ 1943-44, br. 9-10, str. 285-287.
45. Udruenje i rad. - VII/1943-44, br. 7-8, str. 255-257.
46. Kako moe upoznati svoje mane. - VII/1943-44, br. 11-12, str.346-349.
-Prikaz.
48. Ne omalovaavaj ni jedno dobro djelo.- VII/1943-44, br. 11-12, str. 383-385.
49. Muslimani Bosne i Hercegovine!- VIII/1944-45, br. l, str. 2-3.-
Nepotpisan. Obavijest muslimanima da je umro hadi Mehmed ef.
50. Na list na svoje osme godine.- VIII/1944-45, br. l, str. 3-6.
napisan povodom preuzimanja da list El-Hidaju.
51. Ramazanski post.- VIII/1944-45, br. l, str. 6-10.
52. kao vjerski - VIII/1944-45, br. 2-3, str. 53-58.
53. Rad u El-Hida ji i njegov drutveni rad VIII/1944-45, br. 2-
3, str. 82-88.
54. Bajram mubarek olsun! - VIII/1944-45, br. 4-5, str. 127-128.- Nepotpisan.
55. dunosti i odgovornost. - VIII/1944-45, br. 4-5, str.
141-143. -Nepotpisan.
56. Nae najtee rane. - VIII/1944-45, br. 4-5, str. 150-152.
57. Istina je VIII/1944-45, br. 4-5, str. 165-168. je odgovor na
jedan napis tampan u Novom Beharu, god. XVI. br. 19.
58. Nova muslimanska godina 1364. - VIII/1944-45, br. 6, str. 191-193. -
Nepotpisan.
59. El-Hidajin vaz za Kurban-bajram 1363. godine. (Izradio Kasim po
biljekama merhum H. M. - VIII/1944-45, br. 6, str. 193-199.
60. H. Mehmed Kodificiranje eriatskog prava kod raznih pravnih
kola. Zagreb, 1944. - VIII/1944-45, br. 6, str. 224-226. - Prikaz.
61. Mevlud. - VIII/1944-45, br. 7-8, str. 239-241. -Nepotpisan.
62. Mekanska i Medinska objava. - VIII/1944-45, br. 7-8, str. 24,1-245.
63. U povodu Mevluda.- VIII/1944-45, br. 7-8, str. 291-293.
Analima Gazi Husrevbegove biblioteke:
64. Skriptorij u u XVI Knjiga I, 1972., str. 67-74.
65. Tuhfetul-musallin ve zubdetul-ha'iin od Abdulvehhaba Ilhamije.-
Knjiga II-III, 1974., str. 41-69.
66. Jedno pismo (arzuhal) na arapskom jeziku poslato iz Kanie potkraj XVII
(u kodeksu Gazi Husrevbegove biblioteke)- Knjiga II-III, 1974., str. 131-139.
67 (Kasidei Burdei Bosnevi (Kasidei Burda na ,.bosanskom" jeziku). -Knjiga IV,
1976., str. 9-20.
68. Vakufname u Gazi Husrevbegovoj biblioteci.- Knjiga IV, 1976., str. 41-47.
69. Mehmed Refik efendi ejhul-islam.- Knjiga V-VI, 1978., str. 99-
115.
70. Orijentalni medicinski rukopisi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. - Knjiga
VII-VIII, 1980., str. 57-76.
284
71. Porijeklo i prvi oblik vjere u Boga.- Novi Behar, XV1937-38, br. 3-4, str. 33-
36.
72. Socijalni duh eriata. - Gajret, kalendar za 1939. godinu, str. 137-139.
73. Namaz.- El-hidajin ilmihal za svakog muslimana i muslimanku. Sarajevo,
1942., str. 31-41. -Nepotpisan.
74. Dunosti prema djeci.- Islamski obiteljski ivot. Sarajevo, 1942. , str. 41-51.-
Nepotpisan. napisan u zajednici s Mehmedom
75. Orijentalni rukopisi s medicine, veterine i farmacije u Gazi
Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. - Zbornik radova Prvog kongresa za istoriju
zdravstvene kulture Jugoslavije (Sarajevo, 1-3, oktobar 1970.). Beograd, 1970., str.
319-323.
76. Vjerski smisao i svrha kurbana. -Smisao i kurbana. Sarajevo,
. 1977., str. 27-38.
Referat podneen na savjetovanju u Starjeinstvu Islamske zajednice za BiH,
odranom pred Kurban-bajram 1977. godine.
Posebno su tampani radovi:
l. Kadijanije iAhmedije(Kadijanizam i Ahmedizam). Pretampano iz II god. El-
Hidaje. Izdanje El-Hidaje, Sarajevo 1938. strana 70.
2. Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa (Gazi Husrevbegove biblioteke
u Sarajevu). Svezak prvi. Obradio. ... Sarajevo. Starjeinstvo Islamske vjerske
zajednice za SR Bosnu i Hercegovinu. 1963. Strana XXXII+ 607 + 15 tabela+ 20.
U Katalogu je 795 kodeksa sa 1470 djela iz enciklopedije, Kur'ana,
hadisa, dogmatike, apologetike i dova.
3. Kloni se zla. Islamsko gledanje na tetne navike. Sarajevo, Starjeinstvo
Islamske zajednice u SRBiH, 1974. Strana 103 + l.
4. Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa (Gazi Husrevbegove biblioteke
u Sarajevu). Svezak drugi. Obradio ... . Sarajevo. Starjeinstvo Islamske zajednice za
SR Bosnu i Hercegovinu. 1979. Strana XXVII+ 1047 + 20 tabela.
U drugom svesku Kataloga je 1162 kodeksa sa 1702 dijela iz
islamskog (eriatskog) prava. Islamsko pravo je u najirem smislu tako daje
uvod u islamsko pravo (usuli fikh), islamsko pravo (fikh), eriatsko-
pravna rjeenja (feta va), islamsko nasljedno pravo (feraid), islamsko dravno pravo i
drave (nizamud-devle ve kavamin), zakoni (kavanin), postupak pred
eriatskim sudovima (adab-ul kadi, es-sukuk).
Mahmud
285
POVODOM IZLASKA IZ TAMPE II SVESKA KATALOGA
RUKOPISA GAZI HUSREVBEGOVE BIBLIOTEKE
Dugo drugi tom Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi
Husrevbegove biblioteke pojavio se istom 1980. godine. Kada se ima u vidu daje prvi
svezak izaao 1963. godine, onda je zaista period od skoro 17 godina bio prevelik za
pripremanje drugog sveska, pogotovo kada se zna da je za ovaj tom izvjestan dio
materijala pripremljen jo u toku tampanja prvog sveska. I sam autor, Kasim
u posebnoj napomeni uz predgovor drugog sveska, kae da je obrada ovog
toma bila gotovo zavrena jo 1970. godine, i da su razlozi za ovoliko zakanjenje
uglavnom prirode (nedostatak finansijskih sredstava, pitanje sloga arapskog
teksta koji se morao obaviti u Kairu itd.). Kada bi se ovakvim sporim tempom
nastavilo izdavanje narednih svezaka Kataloga, trebalo bi, obzirom na
obimnost'preostalog neobjavljenog dijela materijala, jo preko pedeset godina da bi
izala i preostala 3-4 sveska koliko bi ih jo najmanje trebalo Sudbina je htjela da
ni sam autor prof Kasim nije izlazak II sveska, preselio je na drugi
svijet (3. novembra 1979.g.) upravo u toku tampanja ovog toma.
S obzirom na izloeno i Savjet Biblioteke je, pored U prave i Redakcije
Kataloga, u vie navrata razmatrao pitanje ubrzanja tampanja i pripremanja za
izdavanje Kataloga, pa su tako, ostalog, na daljnjoj obradi rukopisa sada
angaovana umjesto samo jednog, kako je to dosada bilo. Zato je
pretpostaviti da knjige Kataloga mnogo bre ugledati svjetlo dana.
Nakon smrti autora sticajem okolnosti, pored redakcije,
prihvatio sam se i zavrnih korektura kao i imprimatura II knjige Kataloga, pa sam
tako dva-tri puta njegov tekst u cjelini. Zato ovdje elim iznijeti neka svoja
zapaanja o ovom svesku.
Drugi svezak Kataloga obuhvatio je rukopise s islamskog prava (Fikh,
eriatsko pravo). Tako su na 1047 stranica 1162 kodeksa sa 1702 djela. Na
islamsko pravo odnose se 1162 djela, dok je 540 djela s ostalih disciplina, jer
su ponekad u jednom kodeksu zajedno radovi iz islamskog prava i drugih disciplina. U
ovom svesku je islamsko pravo u njegovoj kompletnosti u najirem
smislu sa svim njegovim podgrupama, pa su tako u posebnim poglavljima
Uvod u islamsko pravo (Usuli-fikh), Islamsko (eriatsko) pravo (Fikh),
eriatsko-pravna rjeenja (Fetava), Islamsko nasljedno pravo (Feraid), Islamsko
dravno pravo (Nizamud-devle vel-kavanin), Zakoni (Kavanin) i Postupak pred
eriatskim sudovima (Adabul-kadi, Es-sukuk).
287
Ako sada uporedimo ovoliki broj djela iz islamskog prava, dakle iz
jedne discipline, sa prvim sveskom Kataloga u kojem su rukopisi
iz est disciplina (Enciklopedije Dairei-el-mearif), Nauke o Kur'anu: Kur'ana-
Tedvid i Kiraat - Komentari Kur'ana (Tefsir), Tradicija (Hadis), Dogmatika
(Akaid) i Dove (Ed'ije vel-ezkar), koji materijal je dat na svega 606 strana
broj rukopisa iznosi svega 795, dok u II svesku, kako je spomenuto, iz islamskog prava
imamo 1162 djela na 1047 strana), onda moemo konstatovati da se je
islamsko pravo kod nas ne samo nego i u praksi primjenjivalo. Kadije su
rjeavale i sve ne samo u odnosu drava-pojedinac, i ne samo
predmete muslimana, nego i predmete nem uslimana, koji su se kadijama da
im presude, o imamo brojna u sidilima (protokolima
eriatskih sudova).
Rukopisi iz islamskog prava u ovom svesku od brojnih autora iz
raznih krajeva, kojima ih je veliki broj iz pera priznatih i u islamskoj nauci
poznatih pravnika, a ovim djelima su i poznate zbirke fetvi- rjeenja pravnika
i - koje su sluile kadijama kao pri njihovom
svakodnevnom rjeavanju pojedinih pitanja i sporova. Od ovih zbirki spomenimo
ovdje npr. fetve Ebus-Suuda (umro 1574), ejh-ul-islama i profesora, koji je imao
udjela pri donoenju zakonskih odredaba u doba sultana Sulejmana-Zakonodavca,
zatim tu su zbirke: Tatarhanije, Kadihana, Ali efendije i drugih. Od svih
ovih zbirki Biblioteka posjeduje i po vie prepisa, a, na primjer, zbirke Kadihan ima 17
primjeraka.
ovim zbirkama fetvi posebno i mjesto ima Zbirka poznata pod
imenom Fetavai-Ahmedi, a iz pera Ahmeda, sina Muhamedova, iz Mostara(el-
Mostari), umro 1776. godine. On je bio dugogodinji muftija i profesor u Mostaru, a
njegova zbirka fetvi je bila veoma popularna medu kadi jama u Bosni i Hercegovini. U
Gazinoj biblioteci nalazi se deset primjeraka ove zbirke (u Orijentalnom
institutu u Sarajevu ima 15 primjeraka, a u Narodnoj biblioteci 3 primjerka ove
zbirke). Osim Ahmed efendije Mostarca i drugi nai pisci ostavili su iza sebe zbirke
fetvi.
U ovom svesku Kataloga imamo na desetine imena autora naih ljudi, koji su
pisali djela bilo iz islamskog erava ili pak drugih grana nauke, pa su tu na
primjer djela: Hasana Kafije Sejha Juje iz Mostara, Hasana, sina
Nesuhova, iz Duvna, Ahmed efendije Mostarca, Ali-dede Mostarca, Nerkesi
Muhameda knjievnika i pjesnika, Ahmeda Alije, sina Mustafina
Abdulvehaba Ilhamije Abdulvehaba, sina Hasana Bonjaka, Halila
Bonjaka, Hasana Tenjaka, Ibrahim Zikrije iz Uica, Ibrahima Mustafe
Muhlisije Bonjaka, Nihadi ejha Hasana Kaimije i drugih. Neki od ovih
autora se prvi puta spominju ovdje, jer ranije se nije ni znalo za njihova djela.
I u ovom drugom svesku je dola do izraaja temeljitost i preciznost autorova u
njegovom radu, pa je tako Do ispravio mnoge greke ranijih kataloga i
upotpunio podatke o izvjesnim autorima i njihovim djelima.
Vano je, takoder, istaknuti da je autor biljeio i sve zapise na praznim prvim i
zadnjim listovima kao i na marginama rukopisa, na kojima se takvi zapisi nalaze, a ti
nam zapisi pruaju zanimljive podatke za nau kulturnu istoriju. Biljeio je i sve
vlasnike knjiga, pa se tako moe vidjeti koje su porodice imale zbirke ili biblioteke.
I u pogledu opreme ovaj svezak je, u odnosu na prvi tom, potpuniji i sa
manje greaka i nedostataka. Tako npr. dok je prvi svezak imao svega dva indeksa-
indeks djela i indeks autora- dotle ovaj svezak pored spomenuta dva imaj o i indekse:
mjesta prepisivanja i indeks vakifa (legatora). U indeksu djela spomenuta
su 1004 djela (naslova), u indeksu pisaca je 675 autora, dok imamo 510.
288
Predgovor Kataloga dat je uporedo na tri jezika: srpskohrvatskom, engleskom i
arapskom.
Jo sa pojavom prvog sveska Kataloga 1963. godine, sva tampa je istakla
da je izdavanja ovog kataloga veliki doprinos nauci i kulturi ne samo kod nas
nego i u svijetu, pa evo i ovih nekoliko napomena uz knjigu II kataloga ukazuje na to
da fond rukopisa Husrevbegove biblioteke sadri veliko knjievno bogatstvo. Na prvi
svezak Kataloga pojavilo se je vie osvrta kako u naoj tako i stranoj tampi
(Ankari, Berlinu i dr.), a se i na ovaj tom osvrnulo nekoliko autora.
Sada je u pripremi knjiga ovog korpusa, koja sadravati djela iz tesavufa
(misticizma), ahlaka (etike) i vaza (propovjednitva).
Nakon ovog osvrta na sadraj i opremu drugog sveska Kataloga potrebno
je upravo ovdje ukazati i na jo jednu u vezi sa rukopisnim fondom Gazi
Husrevbegove biblioteke. Naime, paljivije ovaj korpus nam u da
autor kod opisa broja kodeksa konstatuje da su rukopisi
vlagom, za druge opet kae da su napadnuti od insekata, za mnoge da su
rasuti, itd. Poznato je da Gazi Husrevbegova biblioteka, prije svega, nema
prostorija. Zgrada u kojoj je ona sada smjetena vlana je u donjim
zonama, gdje su donedavno svi njeni rukopisi bili pohranjeni, pa je potpuno i
razumljivo da su navukli vlagu. Jedna komisija konstatovalaje daje vlanost
ovih prostorija puta od dozvoljenog stepena vlanosti. Da bi koliko toliko
ublaili stanje rukopisnog fonda uprava Biblioteke zajedno sa Savjetom
je savremenije metalne stalae. Dosada su rukopisi bili smjeteni u drvenim
stalaama, pa je tako cijeli rukopisni fond prenesen u drugu prostoriju na spratu
Biblioteke. ni ova prostorija ne odgovara ovoj namjeni, a osim toga je
malena za fond od oko 10.000 kodeksa koliko ih sada ima ova Biblioteka. Osim toga
su, kako ova prostorija tako i cijela zgrada Biblioteke, nedovoljno
Biblioteka nema potrebnih trezora za vrednije i rijetke rukopise i arhivsku paje,
nam se, sadanji manji trezor neprikladan i rukopisima je bolje da su izvan nego li u
trezoru. napomenuti je da se ovi rijetki rukopisi vade iz trezora u svrhu
pokazivanja pos jetiocima pa se tako pre po rukama bibliotekara i posjetilaca, to
se nikako ne bi smjelo dopustiti. U svrhu pokazivanja vrijednih rukopisa Biblioteka bi
trebala postaviti jednu manju izlobu za posjetioce, ali za tako neto ona nema
u sadanjim uslovima.
Uz sve ovo, ako istaknemo jo i to da Biblioteka nema potrebnih najosnovnijih
instrumenata kao to su npr. aparat za termoregulaciju, pribor za opraivanje i
odstranjivanje insekata, osnovnih pomagala za konzervaciju i rukopisa, tek
tada moemo u kakvom se stanju nalazi fond Biblioteke. Zato bi
trebalo to hitnije poduzeti potrebne mjere za spaavanje i ovog ogromnog
kulturnog blaga i za pokoljenja.
Mehmed
19 -Anali 289
YUZO NAGATA: MATERIALS ON THE BOSNIAN NOTABLES
COPYRIGHT 1979 BY INSTITUTE FOR THE STUDY OF
LANGUAGES AND CULTURES OF ASIA AND AFRICA,
TOKYO, s. 1-153.
Da nauka i interesovanja ne poznaju geografske granice ni udaljenosti,
dokaz je i u naslovu spomenuta knjiga koja je pretprole godine publikovana u Tokiju,
a pisana je na bazi podataka iz rukopisnih materijala koji se u Gazi
Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. Autor dr Yuzo N agata iz dalekog Japana, je
. ua specijalnost osmanska povjest XVIII vijeka, iskoristio je dva studijska
boravka u naoj zemlji (1977. i 1978.) i se ostavinskim defterima (muhallefat
defterleri) erijatskog suda u Sarajevu (er'i Mahkeme Sicil Defterleri) ispisao je i u
ovoj knjizi objavio popise ostavine tridesetak uglednih (ajana) iz Sarajeva i
okoline. Namjera autora, koji se, izmedu ostaloga, ranije bavio pitanjem u
zapadnoj Anad9liji, bila je da izborom i publikovanjem ovih materijala prui
komparativnog odnosa u Anadoliji i u ovim naim
krajevima. pored spomenute namjene, ovi osta vinski popisi, oni iz
drugog dijela ove knjige, daju potpunijeg sagledavanja kako materijalnog
tako i kulturnog stanja (jer su dati popisi cjelokupne ostavine: gotovi novac, kapital
uloen u razne privredne poslove, roba, oruje, namjetaj, zgrade i drugo to su
posjedovali u gradu ili na selu) nekoliko uglednih osoba iz Sarajeva.
Pored predgovora (Preface) u kome je autor istakao odakle je ove materijale
ispisao i u koju svrhu ih daje, i uvoda (Introduction) u kome iznosi geografski poloaj
Sarajeva, njegov nastanak (koji pogreno stavlja u Gazi Husrevbegovo vrijeme),
komunikacioni privredne karakteristike, ekoloke uslove Sarajeva i okolnih
manjih mjesta i druge neke podatke o Sarajevu u (XVIII i XIX ova knjiga
sadri dva dijela (Chapter). U prvom dijelu su odabrani i prikazani popisi ostavine
dvadesetak uglednih osoba, i to one ostavine koja daje sagledavanja
njihova socio-ekonomskog stanja u smislu gradske i seoske privrede a iz
popisa je isputena ona ostavina kroz koju se moe sagledati i kulturni ivot ostavioca
i njegove obitelji.
U ovom prvom dijelu dat je dakle popis ostavine osoba:
l. Hadi Salih ef., trgovca koom, iz I vlak o vali hadi Mehmed mahale iz Sarajeva
(umro 1762);
19' 291
2. Nalbant Sulejman age, umro 1771. u Zeametu Crna Rijeka u nahiji Sarajevo;
3. Hadi hadi Ibrahim ef. , trgovca suknom, umro 1774. u Haseki
mahali u Sarajevu;
4. Hadi mulla Ibrahima, trgovca bakrenim predmetima, umro 1783.
u ejh Muslihuddin mahali u Sarajevu;
5. Hadi Abdullah ef. sina hadi Ibrahim ef., alima, posjednika, umro 1794. u
Hvade Kemaluddin mahali u Sarajevu;
6. Mustafe spahije sina Osman spahije, umro 1801. u selu Bukovik u
nahiji Sarajevo;
7. Sejjid Mustafe alemdara sina Sulejmanova, posjednika, umro 1796. u
Buzadi mahali u Sarajevu;
8. Mehmed bae sina Salihova, posjednika srednje klase, umro 1814. u
mahali u Sarajevu;
9. Jusuf spahije i njegove ene Ummikulsum, umro 1815. u selu u
dematu Drozgometva;
10. Fejzullah age sina Ibrahimova, posjednika, umro 1828. u mahali
Hvade Kemaluddin u Sarajevu;
ll. Mustafa age sina Omer agi na, kafedije, umro 1827. u Hallad
Davud mahali u Sarajevu;
12. Pinje Ibrahima alemdara sina Mehmeda alemdara (bajraktara), posjednika,
umro 1828. u Ferhadbegovoj (Ferhadiji) mahali u Sarajevu;
13. Bajram age 'lina Ibrahimova, iz poznate familije umro
1830. u mahali Kalin hadi Ali u Sarajevu;
14. Osman pae sina Osman kapetanova, mir-i mirana i ajana iz Bile()daka u
nahiji umro 1834. u
15. Pinje hadi Abdullaha, sandaktara, bajraktara), umro u Armagandi Sinan
mahali u Sarajevu;
16. Sejjid Abdullah ef. sina Ahmed ef., kadije, umro 1842. u Dami-i atik
(Careva) mahali u Sarajevu;
17. Mehmed age sina Ibrahimova, trgovca, iz Jakub paine mahale u Sarajevu,
umro 1845. u Prijepolju, na putu u Rumeliju radi trgovine;
18. hadi Sulejmana sina Mehmedova, doseljenika iz Uica, umro
1847. u ejh Ferruh mahali u Sarajevu;
19. Imama mulla Ahmeda sina Mehmedova, seoskog imama, umro 1847. u selu
Delija u Zeametu, Crna Rijeka u nahiji Saraj_evo.
20. ejha Abdurrahmana Sirri ef. sina Mehmedova, nakibendijskogejha, umro
u zaseoku Oglavak sela u nahiji Fojnica, 1847.;
21 . hadi Osman beg_a sina hadi Ali begova, iz poznate familije
u Sarajevu, umro 1847. u Cokadi Sulejman mahali u Sarajevu.
U drugom dijelu ove knjige dat je cjelokupni popis ostavine pet uglednih osoba iz
Sarajeva. Kroz ovaj popis moe se (jer je dat cjelovito bez isputanja) sagledati (a to se
ovim i eli) kako ekonomsko tako i kulturno stanje osoba i njihovih
Za razliku od prvog popisa ostavina, koji je na engleskom, ovaj popis je
dat na turskom jeziku, ovaj popis je in extenso ispisan, a za koji ne zna
turski dat je abecedni tursko-engleski na kraju knjige. I ovaj drugi popis
ostavina dat je, kako je to i naglaeno, u svrhu komparativnih studija urbanih i
agrarnih odnosa u osmanskim zemljama, ali i u svrhu cjelokupnog sagledavanja
materijalnog i kulturnog stanja nekolicine u Sarajevu.
U ovom dijelu dat je popis cjelokupne ostavine osoba iz Sarajeva:
l . Se jji d Omer Tahir bega, bosanskog muteselima, umro 1822. u Sarajevu;
292
l
2. Attar Mustafa bae, umro 1772. u Haseki mahali u Sarajevu;
Mustafa age, umro 1815. u ejh Ferruh mahali u
Sarajevu;
4. Hajri-zade Ibrahim Edhem ef., uglednika iz familije umro
1815. u Muslihuddin mahali u Sarajevu;
5. Arakijedi hadi Ibrahim ef. sina hadi Durakova, alima umro
1777. u Haseki mahali u Sarajevu.
Autor je bio svjestan u naziva raznih lokaliteta, inventarnih
predmeta itd., pogotovo njemu strancu iz dalekog Japana, pa se on u knjizi zbog toga
izvinjava. Da je bilo vie vremena da se ovaj posao obavi, ovdje, na licu mjesta, i da
neko od naih turkologa izvri recenziju knjige, mnoge greke koje nama
izgledaju i naivne, (a bio bi obrnut kada bi neko od nas izdavao materijale
koji su vezani za istoriju i tle Japana), bile bi zasigurno izbjegnute. za svaku
pohvalu je, a u isto vrijeme i podstrek naim radnicima, da jedan Japanac
svoj interes u radu i izdavanju materijala koji osvjetljavaju izravno
prolost ovih naih prostora.
Knjiga je izala u izdanju Instituta za studije jezika i kultura Azije i Afrike (kao
to se i u naslovu vidi). Izdata je u ofset tehnici, na kvalitetnom papiru i se da moe
da poslui kao primjer kako se mogu knjige izdavati jeftino i ukusno u isto vrijeme.
Knjiga je opremljena i sa jednom mapom Sarajeva, preuzeto m iz djela "Islamska
epigrafika Bosne i Hercegovine" od M. gdje su sve sarajevske
mahale i damije u njima po kojima su te mahale dobile svoje nazive. Dato je i
desetak razglednica pojedinih spomenika kulture u Sarajevu Brusa
bezistan, Ferhadija damija, sa nianima ispred nje, Ali paina damija, i jo nekoliko
drugih).
Salih Trako
293
HIVZIJA KATALOG ARAPSKIH, TURSKIH
I PERZIJSKIH RUKOPISA, MOSTAR, ARHIV
HERCEGOVINE, 1977., STRANA 330 PLUS SADRAJ, PLUS
ISPRAVKE (NA POSEBNIM LISTOVIMA) 23,5 x 17.
O Katalogu arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine u
Mostaru, u obradi Hivzije bilo je govora u nekim naim listovima i
edicijama (Islamska misao, I-1938, br. l, str. 28-29; Takvim za 1979., str. 335-337;
Glasnik VIS-a, XLII (1979, br. l, str. 95-988). Tu je ukazano na i vrijednost
ovog kataloga, kao i na doprinos koji je H. ovim svojim radom dao naoj
nauci i kulturi. Detaljnijim pregledanjem Kataloga bez mnogo moe se
ustanoviti u kojim su sve mostarskim porodicama postojale privatne biblioteke, pa
nekada i koliko su imale djela, odnosno rukopisa. T o je opet itekako vano, kad se
govori o kulturnim prilikama pojedinih mjesta Bosne i Hercegovine u minulim
Pri tome treba imati na umu da nisu ni sve knjige, odnosno rukopisi, iz
mostarskih porodica sabrani u Arhivu Hercegovine, n,ego rasuti na sve strane. A
koliko je toga tek propalo i nestalo!
Ovdje biti o djelima pisaca, koja do sada nisu bila poznata u
nauci, zatim o poznatim djelima autora, pjesmama naih pjesnika,
fetvama muftija, nekim idazetnamama, djelima iz
narodne medicine i receptima za pojedine lijekove, to se nalaze u Arhivu
Hercegovine, a prezentirana je u ovom katalogu.
I
Mustafa Sidki ef. u Stocu, umro u Mostaru 1847.), muderis i
muftija u Mostaru, na traenje bosanskog namjesnika Abdurahim pae, napisao je
jedno djelo u kome je obradio nekoliko tema, koje su tada bile veoma aktuelne: O
nauke; Kakve osobine treba da ima imam i kada je dunost pokoravati mu se;
Dihad; Dunost upotrebe oruja, vojne uniforme, udaranje u bubnjeve,
obuka vojske i viteke igre; Odmetnitvo,Jata.ci i postupak prema njima; Konfiskacija
u vojne svrhe i (kodeks br. 31). '
295
U kodeksu broj 95 nalazi se zbirka hutbi za dumu namaz, koje je sastavio ili
prepisao Mustafa ibn Jusuf- ejh Jujo.
Ibrahim sin Hadi Muhameda iz Mostara, sabrao je i napisao zbirku
predavanja (vaz) i savjeta (nesaih). Djelo je podijeljeno na poglavlja. Tretiraju se razna
pitanja iz akaida, ahlaka i fikha (kodeks 215).
Kodeks 238 sadri dvije rasprave, jednu iz akaida, a drugu iz
medicine. U jednoj biljeci se veli da je pisac Hadi Mehmed Bonjak (Bos nevi) i da je
napisana 1649. (1059 po hidri).
Mustafa Sidki ef. Karabeg, mostarski muderis i muftija, poznat je kao pisac
jednog djela iz osnova eriatskog prava (usuli fikh). U kodeksu 340 nalazi se njegova
kratka rasprava o jednom nesigurnom ha dis u koji su mostarski ha tibi upotrebljavali u
dumanskoj hutbi . To je zapravo Karabegov odgovor na jedan upit mostarskog
muderisa Fejzulah ef.
Na listu 152a kodeksa 361 nalazi se kratka rasprava o smrti od nekog Ibrahima iz
Sarajeva.
Komentar na djelo o arapskoj sintaksi napisao je Hadi Selim imam
hodine damije u Mostaru. Komentar je napisan 1635. godine. Nedostaje
gdje bi trebao biti naslov djela (kodeks 480).
Zbirku (medmuu), koja sadri recepte za raznih bolesti narodnim
lijekovima, napisao je Hali! Hrle iz Stoca (kodeks 520).
I kodeks 547 je ljekarua, koju je napisao Mula Muhamed 1785. godine.
ostalog, ima i uputstvo kako se pravi (tu).
Raspravu iz islamskog prava (nedostaje pa se nije utvrdio naslov)
napisao je Muhamed, sin Dafera iz Mostara, 1799. godine (kodeks 572).
Po jednom citatu u kodeksu broj 751 (list 30b) znamo da ie mostarski muftija e j h
Ali efendija, ranije blaga jski muftija, napisao komentar djelu Siratul islam od Rukn-ul
islama Muhameda ibn Ebu Bekra el-Hanefi. Sam kodeks, koji nema napisao
je Hasan, sin Nesuha iz Mostara, 1571. godine.
Kodeks broj 741 sadri raspravu na srpskohrvatskom jeziku, pisanu arapskim
pismom (alhamiado), o ustanovljavanju vremena po "ala turka" satu sprave
za mjerenje visine sunca, tzv. "ruotahte" . Raspravi nedostaje
II
Od do sada poznatih djela naih ljudi, koji su pisali na orijefttalnim jezicima, u
Arhivu Hercegovine nalaze se
F e th ul-esrar, erh ala isagudzi od Muhameda ef. (kodeksi l ,
l, 360, 554).
Menakib (Biografija Mustafe Sidki ef. Karabega) od Abdulah ef.
(k. 29).
Muhtesar fin-nahv od Ibrahima ef. (k. 143).
Haija ala erh ul-kasida el-Lamija od Mustafe ibn Jusufa- ejh Juje (k.
239).
296
Menakib (Biografija ejh Juje) od Ibrahima ef. (k. 239).
erh ul-Misbah od Ibrahima ef. (k. 283, 303).
Muhadaret ul-evail... od ejh Ali Dedeta Mostarca (k. 269).
Fetavai-Ahmedi od Hadi Ahmeda ef. Mostarca (k. 311).
Muhtedib ul-h usui erh Muntehab ul-usui od Mustafe ibn Jusufa- ejh
Juje (k. 349).
erh Risalet ul-Kemalijje od Ibrahima ef. (k. 371).
erh Dibade min Muhtesar ul-meani od Mustafe ibn Jusufa- ejh Juje
(k. 643.
III
Pjesme, odnosno stihovi brojnih naih pjesnika, koji su pjevali na
orijentalnim jezicima, prvenstveno turskom, nalaze se u mnogim kodeksima. Tako
imamo pjesama, odnosno stihova od:
Dervi pae (k. 74, 95, 49, 593).
Zijaije Mostarca (k. 69, 74).
Abdi ef. (k. 74).
Hadi Dervi ef. Mostarca (k. 74, 95).
Zija1 (k. 74).
Medazije Mostarca (k. 74).
Mirije (k. 74).
Ali Koskije (k. 95).
Hamza ef. (k. 29).
Ishaka Uskufije (k. 180).
Mailije Mostarca (k. 200).
Meramije Mostarca (k. 200).
ejh Juje (k. 302).
Fevzije Mostarca (k. 479).
Muhamed ef. (k. 522).
Vahdetije (k. 69).
IV
Za pravnog ivota i sistema u naim krajevima u vrijeme osmanske
uprave od velikog su i vanosti fetve (decizije) muftija. U
orijentalnim rukopisima Arhiva Hercegovine ima ih broj . Na temelju njih
moemo pratiti u kojim je mjestima u Bosni i Hercegovini sve sjedio muftija, kao to iz
njih saznajemo i njihova imena. teta je samo to na fetvama nema datuma, pa je tee
odrediti vrijeme kad je koji muftija zauzimao taj poloaj . U ovim rukopisima ima od
pojedinih muftija od jedne pa do deset i vie zabiljeenih fetvi . One su ne samo od
mostarskih muftija, nego i iz drugih mjesta Bosne i Hercegovine. Jedna fetva je od
muftije Mehmeda iz Beograda (k. 73). Navodimo imena pojedinih muftija po mjestu i
broju rukopisa u kojem je zabiljeena fetva:
Mostar:
Ahmed, 47, 49, 50, 56, 73, 74, 221 , 232, 279, 284, 356, 536, 593.
Mustafa, 47, 51, 73, 279, 356, 504, 687.
Salih, 47, 73.
ejh Ali, 73, 279.
Hasan, 73, 74, 166, 279, 356.
ejh hadi Ahmed, 73.
Mustafa ibn Jusuf- ejh Jujo, 345, 747.
297
Blagaj:
Alija, 47, 49, 50, 356, 593.
Mustafa, 49.
Sarajevo:
Mustafa, 47, 50, 73.
Ibrahim, 60, 69, 74.
Sejjid Mehmed (Muhamed?), 73, 95.
Hadi Mehmed, 73.
Fadlullah, 74.
Hadi Sinan (kadija), 74.
P ljev lj e:
Omer, 59.
Prusac:
Hadi Ibrahim, 62.
Mustafa, 73.
Travnik
Mehmed, 73, 504.
Abdurrahim, 73.
Muhamed, 959.
Beograd:
Mehmed, 73.
v
U Katalogu su navedene tri idazetname (diplome), koje Arhiv posjeduje (k. 27,
137, 211). Sve trije izdao mostarski muderis Hadi Mahmud Arif ef. Kajtaz. Neke od
ovih idazetnama je sam Kajtaz i napisao, to da je bio i dobar kaligraf.
Diplome je izdao Ibrahimu Dervi u Ljuti, Jusufu Kajtazu i Agan u evkiji Dvizcu. Sve
tri su datirane sa 5. redebom 1295. (1878.) godine. Datum nam kad je Kajtaz
izveo ovu "haiku" svojih do "idazeta", to je za kolstva vrlo
vano.
Osim ove trojice pred Kajtazom su uzeli idazet i Hasan beg Lakta Hadi hafiz
Muhamed ef. Hamza ef. Ali Fehmi ef. Agan ef. Smail
ef. Mustafa ef. i Hadi Mehmed ef. (vid. Hasan
N a metak, Mostarska ulema zadnjih sto godina. N a rodna uzdanica, kalendar za 1941.,
str. 77-78).
VI
Za narodne medicine u Bosni i Hercegovini od su opisi
pojedinih bolesti kao i recepti za njihovo Pored dvije kompletne ljekarue,
koje smo ranije spomenuli, recepata za bolesti ima i u
kodeksima: 210, 409, 421, 475, 478, 505, 520, 522, 547, 615, 627, 644, 695, 729.
Prema svemu izloenom, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Arhiva
Hercegovine dobro svima, koji prolost Muslimana Bosne i
Hercegovine, kulturnu.
Mahmud
298
SADRAJ
Strana
OMER
Hadi Muhamed Sejfudin, ejh Sejfija- pjesnik iz Sarajeva 5
MUHAMED
Dvije pjesme ejh Sejfudina 29
FEHIM NAMETAK:
Rukopisi Divana Fadil-pae 35
MEHMED
Nekoliko kronograma i zapisa na objektima Gazi Husrevbegova
vakufa u Sarajevu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Orijentalni medicinski rukopisi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci 57
FEJZULAH
Bajtarname - orijentalne veterinarske knjige . 7T
ZEJNIL
Stanje sakralnih i prosvjetnih objekata u Sarajevu razorenih za vri-
jeme provale Eugena Savojskog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
MUHAMED
Badijanije u Sarajevu i Bosni
. . 109
FEHIM NAMETAK:
ejhulislam Jahja i njegovi gazeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
SALIH TRAKO:
Natpisi na amadanima Kizlaragine damije u . . 155
HIVZIJA
Nekoliko rukopisa iz orijentalne zbirke Provincijalata
kih franjevaca u Mostaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
ALIJA NAMETAK:
Jedan bosansko-turski aljamiado rukopis . . . . . . . . . . . . . . . 177
ENVER
Knjievni rad Ali efendije na arapskom jeziku . . . . . 191
ABDURAHMAN NAMETAK:
Muhamed Rudi ............................. 209
ALIJA NAMETAK:
Jo o Makbuli-Arifu ili )) Potur-ahidiji . . . . . . . . . . . . . . 219
OMER
Rukopisna djela pisaca i mislilaca na ori-
jentalnim jezicima koja se u biblioteci Sulejmaniji u Istan-
bulu ......... . . ...... . ..... . ............ 223
HAMDIJA
Luigji Ferdinando Marsilji i jugoslavenske zemlje od 1679. do
1684. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
Osvrti:
FEJZULAH
O arhivu Gazi Husrevbegove biblioteke. . . . . . . . . . . . . . . . 255
NIJAZ
Prinove rukopisa u Gazi Husrevbegovoj biblioteci . . . . . . . . . . 265
MAHMUD
In memoriam: Dr Hasan Kalei, Hafiz Ibrahim Muha-
med Tajib Sulejman Raid i Mu-
hamed . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273
MAHMUD
Prof. Kasim ef. ' . . 281
MEHMED
Povodom izlaska iz tampe II sveska Kataloga rukopisa Gazi Hus-
revbegove biblioteke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287
SALIH TRAKO:
Yuzo Nagata: Materiais on the Bosnian Notables . . . . . . . . . . 291
MAHMUD
Hivzija Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopi-
sa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295