YU ISSN 0350 1411

GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE (u povodu 450-godinjice Biblioteke)

KNJIGA XIII-XIV

SaraJevo, 1987.

.,

REDAKCIONI ODBOR: Mahmu t Tralji, Bilal Hasanovi, dr Fehim ~ameta~: , mr Fikret Karai, Ismet Bu atli i MehmedaliJa Hadz.tc

GLAVNI I OOGOVORNI UREDNIK: Bilal Hasanovi

TEHNiKI

UREDNIK: Mehmedalija Hadi

PREVOD NA ENGLESKI: Azra NASLOVNA STRANA: Ismet

Kadi

Rizvi

Kaligrafska dekoracija na naslovnoj strani kopija je natpis a Osman ehdine biblioteke u Sarajevu sada na zidu Gazi Husrev-begove bibl,ioteke

IZDAVA : Gazi Husrev-begova biblioteka, SaJrajevo,

Obala Parike komune 4

STAMPA: SOUR Borac(( - RO Stamparija i kartonaa Travnik ZA STAMPARIJU : Daul Abdulah

UZ 450-GODISNJICU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

Davn:> te tome_ bilo, ima ve punih efiiri stotine i pedeset godina, kada Je tslar:zskt mudrac i vakif, Gazi Husrev-beg, osnivajui svoju mved;~~su,. naun-d~ da ta ~kola, - koja je nosila prelijepa ime SelU biblioteku. . .. to pretee dzulutJa, ,TJme Valoifove rma.Jke - mrna svoj1 od trokova za grad':ju, meka se za to kupi dobrih knjiga, koje e se upotrebljavaDi. u spomernuroj medresi, da se njima koristi ko bude i tao i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom. DaVrno doba, druk.iji adeti! Knjiga se v.rednovala zlatom, itala se i pamtila, prepisivala i ukraavala. Prema njoj su se ljudi odnosili kao prema neemu svetom, umotavali je u ohu, dizali je na rafove i otvarali s potovanjem. Razumljivo, sadraj knjige, bez obzira to nije ,uv.ijek bvo Mushaf, tadno51io se na velike ,istine ~ taJne svijeta. na Boga i Njegove glasnike, na evlije, na nevieni svijet, na slovo i rije, itd. 1537. godine, dakle, oSln.Ovana je Gazi H usrev-begova biblwteka pni istoimenoj m edre51i, sa neto .malo drago_c~eni~ krzjig_a kc:je ~~ izu avaLi .mude.rri51i ii .tale ba. I zuava..Li su ii preprszvalL. Godz.ne L kn]tge Godine i kmjige!<< ree 1edan sarajevski pje~r:Lk .. Od ~esn~~stog . do dvadesetog vr i }eka vrijeme kao da je stalo, th mt o tzm VtJ ekovrma znamo veoma malo. Biblioteka je premjetena, 1863. godine,_ po n~logu _Topal Osman-pae, waLije Bosne, ru .prostoriju na zapadnoJ stranz. Gazt Husrev-begove damije, ispod n'liJrzareta. Knj,ige su se prepisivale i uile . . . Poneke s u -dolazile sa I stoka, iz Stamb~l_a, Sama, Meke .z ~edin.~~ u trgovakrm b.isagama, ~ao had~ijska hedt]a, a poneke su orwsz t nai ljudi /ooj.i su se tamo skolovaf.t. . NarotiJto .se :prepi51ivao Kur,arz, M.us(h)af, Kttab. . . 1 Muhamed ibn Altun-ta ibn Ab&ull_ah ~1-Muk~i el-~:,~:~ n ~;e;; . d . ,. rimjer ak koJeg Je prepzsao sao je Mushaf gle aJ.UCl_ u p .. o halife Osmana, onaj isti Zejd po nalogu pravednog (~ popust lrtv g~ lejhi-s-selam- uz tzjegovo koji je sjedio !UZ pos./a~1tka Mu~(llmme a Po~lanikovom diktiran ju. koljeno, i zaJp.s<ivao aJ l po ajet pr.~ma M haf Fadil-paa $erifovi, Gledajui, ond~, u VEl-BagdadtJe; ha::eti Fatime u Bosni (umro pjesnvk Divana, nakrz.bul-eS<r~f, potoma 1882), d ao je .prepisati ova] Mush.af. . je Kur'an ezdeset 1 Ib rahim Sehovi, hafiz i kal,zgraf, preptsao Jes t puta.
3

Pa onda: Amina, ker Mustafe CelelJ.ije, iz osamnaestog vijeka, a, izgleda, i naa ako ne .P':"a (i naj'?olia!~ onda ~igurno najpo~natija pjesnikinja, Umihana ~vifina - koJ_ a ~em . pod ni~ ~ J!rrt.du svoju samou, ci tugu, ltJeile su prefZSUJUl. lS'Ve.te_ ~~'!~ove ~lJ~Oi_ . zdesnn ulijevo, ukraavajui sature, pauze t starvke, razlttt1.m _c'!Jetttma. Dagistani je, 1849. :-~ine~ prepisao Mus~f .tako da mu ru ']edna oznaka: za dtuz, ;za kraJ aJta ~z za naslov, ruJe tsta. Mehmed-paa Sokolovi, jetfun od najveJ.h vezira Turskog Carstva, koo to je poznato - nae gore li.st, posloo je u svoj~ selo So-_ kolovie, kod Rudog, d.iuzove Mushafa. Danas su u v lasmtvu Gazt Hus.rev-begove biblioteke. Dva su duza dola iz banjaluke Ferhadije damije, nektukl vlasnitvo Ferhat-pae Sokol01Aia.
Duh Kur'ana osnovao je i naselio owt biblioteku. Kur'an, narav-

no, nije jedina izuavana i prepisivana knjiga. Dolazile su knjige pisaca sa l stoka, kasnJi.je i sa Zapada, a mnoge su pisali nali obrazovani ljudi u prvi mah na arapskom, perzijskom i turskom jez~ku, a onda, kad se Tursko Carstvo, poput okeana, povlaiJ.o, na Cauevievoj matufovai., lo.tinici i irilici. Nekaloo nam se O.ini da su dubokoumnije one stare knjige, erhovi. (komentari) i r isale '(rasprave) Hasana Zijaija, Ali-dede Bonjaka, Muhameda ibn Muse. Alameka, Hasana Kafije Pruaka, njegovog komije Mustafe Pruaka; Munini B elgradi.ja, Mustafe Efubovia - Sejha Juje iz Mqstara, lbrahvma Opijaa, Husejna Brako via, itd. itd.
Veina ovih mudraca, radoznalih i slobodounmih, odgojenih kamila, krepostWh, opkJena je sufizmom. Ta unutarnja sloboda d-uha,

utemeljena na pouzdanju u B oiju i S'tinu, ljubav i milost , disciplinovana i zato smirena, ostvarivala se, kad su topovi utjeli, u nebrojenim re~ovima. o i!slamskom pravu, o dravnom ureenju, o usavravanju ~us~, o va~deti ~ v~dud_u, o logikom zakljuivanju, o naJSl(Jjgama l)na~enJ.~ _ku: anskih _ aJeta z sura, o Muhammed-pejgamberovom ivotu z mzsl]enJu, ? arttmetici i algebri, o konjukciji "K.vijezda, izlas ku i zalasku Sunca t mlaaka, o historiji, itd. . . itd . .. . :~ tu i. P[~Sini~ koji su pravili bezbroj monorrim a i ebdeda, n~!esce hodaJuct utrtzm stazama poetike, zauvijek zaljubljeni u SadzJa, 'Attara, Rumija i Hajjama.. Mnoge knjige .o-u .nmpisane izvan Bosne, u dale'~.: d e1 . . la ko /U.m .pre J q.ma tsms g 1s~oka, ahi nJzhovz autori nisu zaboravili svoje ume i planine, 0~e 1 kasabe, rijeke i groblja, pa l5-u u z svoje ime neizostavno stavl]alz: El-Busnevi. A mnoge su pisane u Bosni. l ednu poseb d no zz va,anw: L] etop.r.s Mula Mus-tafe Ba.eskije pih bil " san na turskom. N je gov pisar si naestog i neto mal roma Jezw_ . re, krajem sedamgaaje u eher-Sara~evs po~etk~. osam~estog :'~Je_ka, najvanije doMula Must f z . J. u: ~Jedect negdJe u bltzznt Begove damije. slavenskoJ. ~~-~v Jetopz: Je Jedno od najljepih djela te vrste u .jugoNnJq_zevrz.ostq.. A onda e, mnogo godina kasn .. B 'bl' topisa: Muvekitova (Saliha H d vh LJ~. u . ! LOteku stii jo dva ljea zz use]tnow.ca, prvog bibliotekara ove 4
v. , v '

bib!ioteke), Povijest Bo.mec i Zbornik Muhamm .J_ E K dia. eu.a nven7e a1726. godine. bi .?snovana prva tamparija u Osmanskom Carstvu. f!d t~a. e ~~. knJ!ga ~e manje. prepisivatri. Dolazila je nova epoha ~ nJenoJ J:li.sttO~Jt. R!en~~ V ankoltJa tampan je dvije godine kasniJe, 1728., 1 on Je naJstartJa tampana knjiga nae bibAioteke.
Povla~nte r~rs.~e 1 i ~~ak .~tro-Ugarske znaio je prekretni-

cu .u kuLtu-n 1 daJLJnoJ sudbtnt knJ:ge, i Ga.z;i Husrev-begove biblioteke. Kultura Bo.srne i Hercegovine, \Smjetena na raskru dva svijeta, I stoka i Zapada, sa vie razlika nego slirwst.i, probuena je iz svog poslovino .istonjakog miro. Prekinut je jedan ustaljeni, vjekovni red i 1oontrinuitet, ali ta kultura je dobila ovjeiu, ~ttovu krv. Sada se i bosanskohercegovaki Muslimani, dstina sa traunwm, bojaljivo i sporo oloreu Zalpadu, njeg~im novovjekim .tekoW11ama naunog is.pitivanja i anaLize, filozofske sumnje, <relativizma. Okreu se i kafani i pozoritu. KoLiko je tu bilo pameti a koliko gluposti, o tome ne moemo owlje govo.ni t1 i. Pris-ti~u .nove knj.ige, iz privat.nih biblioteka uenih ljudi Sarajeva, Mostara, Travnika, Foe... Prist~u ti novi listovi, tampani na turskom jeziku i na naem jeziku latinicom, matufovaom

iJmicom.

Dolazi do novih formi u iz razu, do prvog romlliYUl i crtica, knit~ kih tonova a la Hasan Kafi, napada na ustaljeni sistem i m_etod miljenja, na ~intelektuahnu zaahurenost, i.td. po!a!lf -v.remena koJa su nam ne .samo bbia, '"ego o .kojima imamo vze 1ZVJesca L grae. Gazi HuSJrev-begova biblioteka i dali~. vri ~j~ ulog~: odavn~ ve javna biblwteka, u njoj se. itaj~. k~71ge, all t stampa,. ona vec ima srtJOje biblwtekare, prikuplJa knJqm fond sa strana 1 tako ga spasava. ka em etena Gazi Husrev-begova b1bliote Je PT. J _.J dine go 1935 .. z.. kril dananJe zgruue, u prostorije sarajevskog muftt]St~a,. uf tJ~OTa d~nja zgrada je, d e se i danas buva skoro sav nJezm .?n . . , . 15 , z emda ~a alost, zaklonua ljepotu Careve d~a:m_~Je, :af:t~l~~ P:~ a~ePJ: broj uslovi ~ to nisu primjerni, neproC]en]tVO , knjiga i li.9tova. . sudbinu Biblioteke. Desila se J edna zgoda se rretzo~t.avno ~~Z:tb':rdiranja Sarajeva. Umalo n_ije za vnnjeme rata, 1941., pnliko~ . fesor Franjevake bogoslavtre, izgorjela sva Biblicteka!. SpaS::o !e prohne pamtiti sve dok Gazi Husdr M1 iroljub Prvan, OVJek OtJe ce.~e rev-begova bibJW.teka bude pos~~za.t ka broji preko 60 hiljada ruDanas Gazi Il usre v~b~.gova . t LO ~ o . a dokuq-rumata, fotogkopisnih i tamptmih kn}q~a,.}r.stava ~ ~~e ~tovi i asopisi dos!ovrafija, ltaka r i sl. U rz:~u pm.st~a nove -::/~~ je poznatija u inostranno iz svih krajeva svt]eta .. Sttce se ~OJ Saradnja Biblioteke sa .naustvu nego u r rzarim .nC:U"!'-z.m. krugo;::t~t je, ruz alost, jednostrm:a. nici.ma; katedrama t tn-strz..tutvma ': ~ i studente, naunike, novznare BibLioteka je otvorena z~. ucen; ~ strane, politike i uaune. !n;a . ~. . t PosJeuJu je delegactJ~, ~: t . uviJ'ek u dobrom &iJe u 1 ,.ums e. . bl'e koJe ,r.zucava JO s-voje kompletttJrano oso J s
v

~~ ~-

nepoznatu grau njenog ~ont:Ul. Tek oko 2.~00: godine mogli ~ismo sazrtati ta sve krije Gazz Husrev-begova bzblt.oteka. Dobar dt.o ob;avljen je u ~Katalogu arapskih, turs kih i perzijskih rukopisa, I, (sarajevo, 1963. i II 1979). U svakom a.ro.piiSu, r koji izJa:zi od 1972. godine, .prezent.iraju se nova otkria vezana za fond i istoriju Biblioteke i slinu tematiku. Prostorije Gazi Husrev-begove bibliqteke danas su pretijes.ne za 1701 1f priJJv knjiga, Listova i asopisa, vlaga nagriza papir i boju, a nepogode, kao ptologodinji prolom oblaka na Bistr.iku, mogu ozbiljHo ug1'0Z!iti njel'l knjievni fond. I slam s ka ,zajedY!.ica vodi pregovore sa drutvenom zajednicom o novoj lokaciji B iblioteke. Hoe li to biti nova lokacija na Slatkom. oetu, gdje bi .nova zgrada omoguila savremeni rad, ili e to biti neka druga lokacija ilri ob jeka t, jo se ne :na. Biblioteka je bila i ostae mjenilo nae savjesti! Sl'oj rad Biblioteka zasniva, osim izuavanja fonda i katalogiziranja k11jiga, listova i asopisa, i povremenim izlaskom 11.a izlobe, skupo,e bibliotekara {'ues-tvovala na .fz.Zobi Umjet-Jwst na tlu Jugoslavije<< .. .) te odravanjem simpozija (Simpozij o vakufu 1982.). !ma vlastiti kratkometrani film koji se prikazuje speci.jal11im. i grup11im posjetama. Bilo bi dobro da Biblioteka oivi davnanji prijedlog ralvnetl.i .\Jelzn~a Handia o voenju ljetopisa u koga bi b.ile b iljeene sve posjete delegacija i svi dogaaji vezani za njen rad. Mo~da e se javiti i neke nove ideje. .. 0l'e godine Ga_zi !ft.LSr~v-begova bibLioteka obiljeava 450. godi1_1 p cu sv?ga utemel7en;a. Tl1n povodom Biblioteka vr.i pripreme za ~.ianz~an;e -~o:naro~ ku~tu.rno-hi~torijskog djela, Muvek,t ove hron,i ke, ::.ao z SP_ecz;alno_g ~~danJa rukopzsa A1ushafa Fadil-pae erifovia. Pa :_pak ve_lzka godr1~J z_~~ proi e, izgleda, nedovoljno zapaeno u naoj ~a-~,wstz. Na_. televzzz;z ;e o tome bilo ~r-ijei samo jedanput , i to krat1\.0. a na radz;u dva puta. Ga::.i Husrev-begova biblioteka zasluila je mnogo vie. Urednitvo

Dr Fehim Nametak

VANIJI LEGATI U RUKOPISNOM FONDU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U SARAJEVU

Osn~va.na k ao p opratna instit ucija uz medreS<u, Gazi Husrevbegova b~blIoteka pos toji i slui svr si predvienoj vakufnamom osnivaa ve 450 godina. Ispoetka je to bila manja priruna biblioteka urz medresu iz ijeg nam naj ranijeg fonda nije sauvano mnogo rukopisa. Dragocjenost tih rukopisa je u tome to je to bio poetn i fond k o me e se u sl ijedeim decenijama i stoljeima prikljuiti mnoge vrijedne i bogate ~birke drugih legatora, koji najee ostaJu' anonimni, a ije su zasluge u skupljanju, koritenju i irenju knjige nesumnjive. Stoga smatramo da je uz spomenutu obljetnicu ove nae najstarije ouvane kulturne u stanove te vrste potrebno ukazati i na one ljude koji su svojim poklonima omoguili da ona preraste u jednu od najbogatijih evropskih pa i svjetskih biblioteka orijentiln ih rukopisa. Legati koje emo ovdje pobrojati sainjavaju vie od pola ukupnog broja rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. Govoriemo samo o najveim legatima, mada treba istai da su bibliot~~u obogatili i oni sitniji lega ti j otkupi iz privatnih b iblioteka sa manJim brojem, es to vrlo vrijednih rukopisa.
Gazi Husrev~begova biblioteka ima 7000 ruk?pi snih ko~eksa zavedenih u inventarske knjicre i preko 2500 rukopisa zavedemh sa o . entar Od 7000 nepotpunim podacima o rukopi su u pnvremem ..mv inventarisanih kodeksa, 1957 ih je obraeno u dVIJe sveske Kataloga koji je uradio Kasim Dobraa 1 amo nasliD naOvaj broj rukopisa je dostupan za konstenJe ne s ., . ' eta koji putem naucne u6nicima nego i orijetntalistima IZ' Itava SVIJ . . ' . . d ~a. fondova Bl'bhoteke. obrade rukopisa u katalozima upoznaJU sa rz J . ~ . . . d ak k naj\azniJl za at u Stoga j e rad :na ka talogi!Zinm'ju J'll.ikaptsa, 'ao ' k . ad rinremi sveske kataloga OJe Sibl i oteoi, nas tavljen tako da su lS a ru P r- .. d ' ( a'z) knjievnosobuhvataju rukopise iz morala (ahlak), propov~Je l v 'h' k talm!a bi . 'k . dr Neki od ovt a o ti (edeb, edebiyat), jezika, mist-l e J
~.

u s koro mogli biti publikovani.

Kur'an i hadis objavt Prva sveska koja sadri. ~b~asti:d;ray~;fse rJ:~pisa iz islamskog praljena je 1963. godine, a dr?ga, IJI Je sa va, objavljena je 1979. 1godme. . di .

XVJ i x~V.ll stoljeu, iji su .fondovi dospjeli u Ga~i Husr~v-.!~egoV'll bibli?teku, sp~da)u ~vije mostarske zadubine. Jedna je b1bboteka Dervipae BaJezidagia, osnovana 1593. godine, to se vidi iz vakwf.name ovog dobr~tvora"2 a druga biblioteka velikog mostarskog i hercegovakog legatora Mehmedbega, poznatog kao Karaozrbeg, osnovana u februaru 1570. godine, to se takoer zakljuuje iz sauvane vakwfname Karaoobega.3
Karakteris tika prve zbirke, koja se inae najprije nala u sklopu rukopisa Karaozbegove biblioteke, kada je prestala sa radom Dervilpaina medresa, uz koju je ?il~ i bi.Jbliote~a (1800), ~ potom za-jedno sa fondom rukopisa te biblioteke do~~Jela u Gazi Husr~_v-.b_e e:ovu biblioteku je manja odabrana kolekCIJa uglavnom perziJSkih klasika. Uz Dervi-painu vakumnamu su naime popisama 46 sveska mahom odabranih d jela klasinee perzijske knjievnosti te jedan broj erijatsko-pravnih i dogmatikili djela. Budui je i sam njen osniva, Dervi-paa B ajezidagi (umro, 1603) bio vrlo darovit pjesnik na turskom i perzijskom jeziku" literatura koja se nala u njegovoj :zfuitrci .ne iznenauje jer je odraz afiniteta njegovog zavjetaa. Tu su: Mesnevija Mevlana Delaludina Rumija (Galaluddin Rf.uni) , S ururije\' Ko mentar Mesnevije u est svezaka, Halfi zov Divan, Darnijev (Garni) Baharistan, Sadijev (Sa'di) Gulistan i dr. On je sva ta djela itao, prouavao, njima se nadahnjivao, a .postoje podaci da ih je i pre\'odio i komentirao. Znamo li da je Dervi-paa Bajezidagi ak poznatog Ahmeda Sudije Bonjaka, uvenog naeg komentatora perzijskih klasika, zakljuiemo da je literatura koja se na la u njegovu vakufu u stvari njegova priruna literatura. Postoje podaci da je Deni-paa bio j kaligraf. Mi n e mamo sigurnih podataka da je neko od ovih djela koja su se nala u njegovoj :zbirci sam prepisao, iako ni to nije isklj ueno, ali moemo rei da s u sva djela .iz njegova ,akufa kaligrafski prepisana, umjetniki ukraena i ukoriena i predstavljaj u dragocjenost i sa aspekta Ir i-kovnih '1.1Jil1jetmosti. Fond miropisa Dervi-pae Bajezidagia ne predstavlja obimom veliku zbirku ali je po ~ba litetu .ruJk.o.pis veoma 1\frijedarn. ' Druga mostarska obirka, koja j e 1950. godine dospjela u Gazi H us rev-begovu biblioteku, Karaozbegova, predstavlja vrlo bogatu i raznovrsn~ kolekciju. Posebna joj je vrijednos t bogats tvo rukopisima. nastahm u naim krajevima, posebno onim napisanim ili prepisa~~m u_ Mostaru. Mnogi od ovih rukopisa su unikatni primjerci djela n~s lh _PISaca na orijentalnim jezicima, a posebno se is tiu autografi djela cuvenog mostarskog uenjaka i profesora Mustalfe Ejubovia -

Meu .bibliotekama formiranim u

Va~ufrz-ame iz Bosne i HercegoviYLe (XV i XVI vijek). Izd. Orijentalni M 5 ~1.t~\ Sara~evo, 1?85. str. }33-2~5. Ovu vakufnamu je preveo Muhamed A. 1 UJ_tc. kefnuttm, spisak knJiga koJe Dervi-paa vakufi a koJ'i se nalazi na k ~raJu va u am e, u ovom pnJevo d u vakufname lnije unesen. ' 3 Isto, str. 163. i N;k~J'~rij~dnosti_ ru.kopisa ~araozbegove biblioteke pisao je H . M. HanlJ.' 12. B~g~ad~~~~Jen th ~kop1sa u Kar.a~zbego~oj biblioteci, Glasnik IVZ, od tada pa do preno.w st~. ~-?h 39f. Ova b1b1Iote~a Je zatvorena 1934. godine i n je su otuena mn..-- sendJ~ nJem ondova u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz .......ga Je1a .
i .
2

Sejha Juje, njegova uenika Ibrahim .. . Mostarca. Znatan broj mostarskih . a ~?lJaa te Ali~Dede Bonjaka potpuno nepoznat da je kojim slJi:~' a na turskom jeziku bio bi sluajevima ova kolekcija nije ipak ;;m nestalo.. ove ~rke. Nelcim n~ rukopisi ~ ozn'}kom Karao7Jbeg~vau;:~ u ClJel?s~l jer . su ~j esn lb otkupa 1 u druge rukopisne 2Jbi k . a dospJe~t pu~em pnvattalnom institutu u Sarajevu Arbi r He pa ih .danas Ima 1 u Orijen. . k l . ' vu erceg<>vme u Mosta . p n va tnun o ek cljama u zemlji i inostr tvu I ru pa l u kao i u mnogim drugim zanemarena . e va~; . u . ovom sluaju, lija uva sva (!Ilavedena _ djela) i da fh daje j:~.odr~~a da ~uteve stanju da se njima slue, uz jak zalog i ouzdl: o ~Ima ko~a su u ovlasti osobu k oja e se brinuti u njima. p g Jamca, l da on Vje r<>vatno je .najvei broj rukopisa ove b tb1ioteke otuen u vre~enu od 1 ~34 . godine kada je ova b iblioteka zatvorena odnosno k d Je umro nJen posljednji bibliotekar Muhamed Sp~.~ :c ' s' pa d a ., . t t k bib . C1lJ..1 , o prenose~J a os a a a ove hoteke u Gazi Husrev-begovu biblioteku u SaraJevu. Od biblioteka f~rm-ir~nih u XVI.Iil stoljeu, iji je rukopisni fond s~d~ u sastavu Gaa1 H-usrev-begove knjinice, najprije treba istai b1ibhoteku Osmana Seh dije Bjelopoljaka (fllmro, 1769) iz Sarajeva. Pored toga to je Osman Sehdija prikupio veliki broj veoma dragocjenih rukopisa, sagradio zgradu b.ilblioteke i angairao b~bliotekara (hafiz-i kutub), njegova biblioteka e biti upamena kao prva javna biblioteka orijentalnog tipa u nas. Osman Sehdija Bjelopoljak je bio plodan pjesnik na turskom jeziku i pisac Sefaretname - putopisa u Rusiju, a biblioteku je podigao Ill spomen na sina Ahmeda Hatema, jo pozmatoijeg p isca j pjesiD!i:ka, autora Divana, koji je mlad umro u Lari si (J enieh ir) u Grkoj obavljajui dunost kadije. Ahmed Hate m je umro 1754, a biblioteka u njegovo ime je osnovana 1757. godine. Sve knjige ove biblioteke imaju muhur koji je dao izraditi Osman ehdija. Godine 1759. po povratku iz Rusije gdje je u svojstvu poslanika bio u sastavu turske delegacije, .nalazio se u Istanbulu, odakle 6 je za svoju bilblioteku p oslao 180 znalaki odabranih rukop.isa. Godine 1912. biblioteka je poruena, a knjige su prenesene u Gazi Husrev-begovu biblioteku. Ploa sa tarihom podizanja biblioteke, koja se neko ~alazil~ 1 nad vratima Osman Seh dijine biblioteke, uzidana je sada u zid Ga:z: ruk k je je ostavio H usrev.Jbegove b1blioteke ba kao to su l . opiSI o . r ova1 VJrijecLni zaV'jeta ug.raeni u fondcwe GaJZI Husr~begove bib lo teke. I z XVIII s toljea potjee j jedna druga saraje~ska .biblio~a, Ab dulah a sina Ahmedova Kantamirije (umro, 1774). NJena. Je ka~ ate. . k sao sam zavJeta , m e b . biblioteci r.istika u tom e to je veh kx dxo nJiga pr:pi . . k 'k u Gaz 1 H usrev- egovOJ :i sam pJesmk .na turs om JeZI u. . . k doba u Mostaru, Sas Hivzija Hasandedi, Spomemct kulture turs og . rajeva, 1980, str. 91. BiH na onjentilnim jez.ici1 6 Hazim Sabanovi, Knjievnost Mus tmana ma, Sarajevo, 1973. str. 487-488.
9

tl

se nalaze rukopisi koje je Kantam~rija prepisao _i~meu 1720 17~~ to se vidi iz zabiljeki koje je napisao sam prepisiva. Na rukopiSIma prepisivanim u poznijim ~odin~a ivota ali s~ na. ~amou koju prek.rauje prepisivanjem Janj1ga ime s~ .moe ObJasm.ti .. pcxzama~ broj djela prepisanih rukom o~og prepis~vaa. I na ~~J.rg~ma ~OJe nije sam prepisao, a bil~ su u njegovu posjedu, .~antaminja Je u~J.~ao brojne zabiljeke ljetop1snog karaktera. Sve knJJJge SIU pored zabllJeke 0 vlasnitvu imale ucrtanu petokraku zvijezdu kao znak njegove biblioteke. Rukipisi iz ove bibUoteke su se najprije nali u Osman ehdijinoj biblioteci, a potom su prestankom rada te biblioteke (1912), zajedno sa njenim fondovima dospjeli u Gazi Husrev..begovu biblioteku. Iako ve prilino naseljen grad i ekonomski dosta bogat, Travnik sve do XVIII stoljea nije imao ni jednu bibLioteku pa ak ni medresu. Dolaskom Eli Hadi Ibrahim-pae (umn:> 1710) u Travnik za \'aliju Bosne 1704. godine, ovo mjesto je za kratko vrijeme doivjelo prayj kulturni procvat. Iako u Travniku ostaje svega godinu i po, za to vrijeme je uspio sagraditi medresu sa bibliotekom, tekiju i mekteb, a za te objekte uvakufio je vie objekata u Travniku.7 Eli Ibrahim-paa je slubovao u vie pokrajina Osmanskog Carstva, a umro je u Beogradu, u svojstvu muhafiza. Godine 1789. austrijski general Laudon je odnio niane sa njegova groba u Be gdje se i sada nalaze u vrtu dvorca koji je nekada ;pripadao ovom gemeraJu.s Objekti koje je sagradio bili s u arite kulturnog ivota u Travniku u vrijeme kada je ovaj grad bio sjedite bosans kih valija. Rukopisna zbirka biblioteke uz Eli Ibrahim-painu medresu je \anredno bogata. Formirana due vremena i utemeljena na sigurnim materijalnim pretpostavkama, biblioteka Eli Ibrahim-paine medrese :.I. Travniku je raznovrsna i svojim fondovima. Teko je rei kakva dJel~ 0\'dje prevladavaju kada tu imamo vanrednih rukopisa Kur'ana, t~fs1ra, hadi~.a, pra. v~ih, . filolokih, filozofs kih, knj.ievnih i drugih dJela. Da kOJim slucaJem fondovi biblioteke Eli Ibrahim-paine medr~se. m su preneseni u Gazi Husrev-begovu biblioteku, moe se konstat!r~ti da ..~i Gazi .H~srev~begova biblioteka izgubila svoj najbogatiji i na_l\Tedn.IJI legat .1 b1~a bi znat.no siromanija. Posebna vrijednost jednog. broJa rukop1sa lZ ove zbirke je i u tome to je na njima sam vakJf zabiljeio:

>)Uv~k~fio . . .sam o~aj primjerak radi Uzvienog Boga, ja, pomzru Elc1 Ibrah1m-paa, sadanjj zapovjednik Bosne.
l

, . . Sam Ibrahim-paa je uvakufio 103 rukopisne knjige ali se ova ~Jbho~:ka uveavala bilo iz njegova vakufa bilo pokloni~a bogatij~h b ravmcar:a ~ako da je 1941. godine, kada je prenesena u Gazi Husrevegovu biblioteku, imala preko 300 kodeksa Ibrah " biblioteci redvidi . b. . . Im-pasa Je u SVOJOJ ~P . o l Ibhotekara 1 vakufnamom mu odredio plac'u pa se moze re 1 d a Je to Jedna od prvih biblioteka u Bosni i Herce.Alija ~ejti, Eli Hadi Ibrahimr..tJsak IZ El-Htdaje, V. br. 7-12, Sarajevo 8 I sto, str. 10. '
. 7

)942 s~:~f
'

'

u Travniku. Poseban

! \

lO

gQviali utemeljenih na princip . . .. zainteresiranim osobama. u pozaJmice kmj~ga acima 1 drugim G od:ime 1892., gradmjom pruge La& . llbrahim-paina medresa sa bibii t k va- &go.J.rno poruena je Eli Fejziju medresu koja je podignut~ e om, ~ knJ~ge su prenesene u Da je Travnik 150 god b' na z.em JItu Istog vakifa 1894/95.9 . . b . ma Io sredJite bosansk . l JU 1 ogatl fondovi biblioteke Odbor I 1 k . og ~Ja ~ta pokazukoji su posljednjih decenija takoe a s ams ~ zaJe~Ice Iz Travnika bilblioteku. I meu tim rukopisima r.i!:e~:~~~~ u ~~~ H~sr.ev-begovu nije nije raspolagala. Ih koJima btbboteka raformirana u Ban. . u porodici . . Diinia G zbirka . H Jal UCl, d s .Rukopisna l . ~ ~Je a k' azl ~srev:~e~?vu biblioteku u svojstvu legata ha~ u a~ e a . a l:efendtje DZJlmca. Svi rukopisi ove zbirke ima u ea na ko]'Ima Je &a , 0 ko me mace .J P net h d ime ovog banJalu.kog vak:. J.ll d ut1snuto mal? o pouz .am po ataka. Ne znamo ak ni godinu kad je uvaklllfio s~O_Je rukopis~, no to je svakako bilo u drugoj polovici XVIII stolJeCa .. Ov_a z:b1rka spada u obimom vrednije ZJbirke (neto preko 100 rukop1smh kodeksa), ali je meu njima dosta starih i vriJ'ednih dJe ' 1 p b . . a. ose. no se IS tlou dj ela klasinih a rapskih, perzi j skih i turskih kn izevmka. J Slino se moe rei i za zbirku Hasan-efendije Bojia iz Divia k?d Zv~rnika,. ko~a oda}e ukus i smisao za odbir vrijednih rukopis~uh knj~ga koje Je posjedovao njen zavjeta. Sve rukopisne knjige 'lZ ove z1rke .posjeduju ig njihova biveg vlasnika, a ponegdje i kratku biljeku o uvakurfljenju, pa ih nije teko evidentirati i izdvojiti u poseban fond. Meu .najbogatije, najraznovrsnije rukopisne 2'Jbirke spada i Denetia zbinka. To je vakuf 'MustaJfao~bega Denetia, sina I smail..begovog iz Sarajeva koji je kompletnu svoju rukopisnu zbirku ostavio rza svoje muko potomstvo, o emu svjedoi tekst ispisan na prvom lis tu svakog uvakufljenog rukopisa i odgovarajui peat. Kasnije su potomci Mustafa..bega Denetia poklonili ovu zbirku Gazi Husrev-begovoj bilblioteci. Meutim prv-i spomen ove biblioteke imamo u sarajevskom si&liilu jz 1776/7. godine gdje je u popisu ostavtin~ iza umrlog Ismail.,bega Denetia sina Ahmed..begova na prvom mjestu 10 popisano 97 knjiga u vrijednosti od 41.156 aki. Veliki . broj pukopisnih knjiga iz klasine osmanske i pe~ijsk~ knjievnosti naao se u ovoj 1Jbirci, ali zavjeta~ nije .zan~m~no v m sakupljanje djela domaill pisaca pa su se u .nJego~oj zb1r.c1 nasla dJ. ela Kai miJ. e MeJ. lij. e i drugih naih pisaca. Luksuzni povezt gov?r~ ' f D" eni po narudib1 o tome da su mnogi od rukopisa vaku a zeneti a ra za ovu bogatu porodicu. Bl1zu pet stotina rukopisa iz porodine 2'Jbir~e .Hrm_nia iz ~toca prispjelo je putem legata Gazi Husrev.1begovoj blibhoteci u SarajeVU.

je.;

Hamdija Kreevljakovi Travnik, 1961. str. 88. . . IO Gazi Husrev-begova biblioteka, 1776/77. godine.
9

K k t T avnik (1964-1878), Dervi M. . or u ' r SaraJevski sidil, br. 18 iz 1190/ 91.

11

djela preteno prepisamh u XVILitl i ~~ sto~jeu -~- Herc~<>:" ali 1 ire a u nJegovu fondu su se nah 1 peki stanJ1 rukopiSI VIDI, k 20 cJ:i nabavljeni i izvan naih kraJe.~a. Pozna~o Je da Je. pr~ o . . poro ea u Stocu posjedovalo vrlo vnJedne ZJbi.~k~ rukopisa 1 . Jt:n~tga, ~e~ kojima su Rizvanbegovii, Ma~mut~h.aJI~, Mehrnedba~1~1 1 dl'ug.t ah nije poznato da li je i jedna Javna ili pnvatna kolekCIJa raspolagala tako bo~tim fondom rukopisa kao to je b:io sluaj u porodici Hromia. P~sebno treba istai vrijednost ove z;birke l!bog provenijencije njenih rukopisnih knjiga iz ~~a se stjee komple~ija slika .~ltumog ivota Stoca i okoline za VriJeme osmanske vlasti u Bosni 1 H ercegO\ini. U kolekciji rukopisa ove biblioteke istiu se primjerci I skendername {Aleksan<iride), Divan ..Kasim al-anwar, Divan-i Imad i druga kli sana djela iz knjievnosti. Veliko bogatstvo unutar Gazi Husrev-begove b ilblioteke predstavljaj u knjige koje je Muhamed Enverija Kadi zavjetao ovoj biblioteci. U njegovoj kolekcijj naao se veliki broj tampanih knjiga, posebno periodike, koje je ovaj vrijedni bilbliotekar skupio i sauvao, kao i znata n broj dokumenata i druge grae nezaobilazne u prouavanju pO\ijesti Bosne i Hercegovine. Kadi je skupio i ogroman broj orijentalni h rukopisa koje je poklonio Gazi Husrev-beg.ovoj biblioteci, a zna tan broj rukopisa koje nije mogao pribaviti u vlasnitvo :i pokloniti ih sam je prepisao, tako da su njegovi prijepisi nekih poznatih djela danas jedini poznati primjerci tih djela u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Pored toga to je prepisao djela brojnih naih pisaca i ;:> iesnika (~er kesij e, Kaimije, Mejlije, Serifovia, Muvekita i drugih), naJ\'ece blago koje je Kadi ostavio Gazi Hus rev-begovoj biblioteci je njegovo djelo Tarih-i Enveri (Enverijina Histor.ija), zbornik grae o Bosni i Hercegovi ni u 28 velikih svezaka, nezaobilazan izvor za proua\ anje _POlitike, drutvene, ekonomske i kulturne his torije Bosne i ~er~eg~\Jne . pod osmans kom vlau. Nai osmanisti, meu kojima ~~ese,IJakon, S abanovi , Bejti, F. Nametak, B. Zlatar i drugi korisnl: su . O\'U grau. za svoje s tudije iz kulturne i politike povijesti Bosne 1 Hercegovtne, aLi se moe rei da je ilillatan dio te grae do danas goto\o ne tak nut pa bi ga bilo korisno prezentirati makar u :-egestama ako vec nije m ogue objaviti njegov integralan prijevod.

~;ku

jeta Salih Izeti-ef. Hromi (Hrom<HZade) s~upio je pozamanu

me~-efendiJe, sma Muhamed-agma, a drugi I smet-ef. Svrze. Pored ono~a, 5.1? _kara~terizira _ legate svih bogatijih porodica, a to je veliki broj

R~k?pisna zbirka sarajevske porodice Svrzo u Gazi Hus rev. .begovu ~b1bli?tek~ je dola u dva. dijela. Jedan, bogatiji, je vakuf Muha-

~.la:lcn!h ~Jela, kaligrafski p r ijepisi , lijepi i kvalitetni koni povezi,

le
1

nekohko r ukop1sa nas talih il i prepisanih u Sarajev u. Kolekcija porod~ce. Svrzo u okviru Gazi Hus rev-begove biblioteke sadri 200 rukoptsmh kodeksa. a1 b h b. . n ogatljl z 1rkt formiranih u Sarajevu u posljednJ'ih d sto go ma je kolekcij.a Os A f S ., mana sa a okolov1ca, poznatog J. avnog i . . t: u1 t urnog sa rajevskog rad ik b1 "bl. . . . r d n a, 10grafa 1 h1stonografa . Brojem ona .a rn a UJe gotovo sve pojedinane zbirke jer sadri oko SOO kodeksa.
12
Jc:dna od

.. . . . k . e veoma n Jetke . .. k o le k CIJa Je valitetom neto ispog .h l ~Jedne rukopise, ova ma stoga to nije nastala selekci. o~ nastalih u starijim :periodisu to neke starije zbirke nego JO~ th narudtbom rukopisa kao to do ega se moglo doi i, spasitiug :v.nom me~anikim 2lb:irom svega ovoj zbirci nalo na primjer na de~eti prop~~Ja. Na taj nain se u Sulejmana elebija ji.i Busirijeve K n~ pnmjeraka rukopisa Mevluda i ne rijetkih djela ime je ukupan bast. e ~~..b~~de i drugih poznatih tao na impozantnu cifru od 500 . d . . roJ ru optsa ove kolekcije narasJe truca. P~re_d kolekcije Bojia :iz sjeveroistone B . govu biblioteku je dbogatila o . d osn~ . Gazt Husrev..bek a Halil-efendije iz Graani~e. ~n~~ata kolek.ct_Ja. To j~ b~bliote -begove bibli oteke uolJ. iv J. e za . g m ~k~ptstma Gazt Husrev. . . .. :pls crvenom tm tom na vrh li ta .l. na marglno. iJI tekst nas abavjetava da .e ta . . u s ~l -efen<fije iz Graanice. Halil si Ah d J J ruk~pis vakuf HahlGraanici k . ., . . , n me ov unuk Sulejmanov, roen u UmTo .e , pot sr~J Zl~o~a. Je u -~~om rodnom mjestu osnovao biblioteku. . J ~ ~ lJednJOJ decemJI XVIII stoljea, vejrovatno prije 1800 godme. BIO Je po~at ~o ~uderi~. Careve damije i pisar suda u B~ gradu. Na mn~m nJegovim kn]Lgama stoji potpis: Hadi Halil b Ahmed b . Sulejman el-Bosnevi al-Gradanievi.ll

Meutim, iako sadni i nek

k:

Biblioteka ~oja je ostala iza Muhameda Sakir-efendije Muidov.ia ~~ 1858) . sar~Jevskog muftije i pjesnika na turskom i perzijskom Jeziku, broJala Je 310 rukopisnih kodeksa. Sve su to mahom bila klasina arapska, perzijska i turska djela, najvie iz knjievnosti i tes~vufa. ~ ei dio tih rukopisa je poklonjen od Muidovievih nasljednik a Gaz1 Husrevo~begovoj b1blioteci, od koj:ih je znatan dio poklonio dr Munib Mu.idovi u posljednjih dvadesetak godina. H . Mehmed Handi je za svoga kratkog ivota (1906-1944) napisao veliki broj knJiga, radova, osvrta, a poznat je i kao vrstan prevodilac sa arapskog i turskog jezika. Pore-d toga stizao je ak i prepisati rukom neka vrijedna djela. Kako je i sam jo od vremena studija u Kairu poeo fox urirati vlastitu b1bJioteku, iji je znatan dio bio i rukopisna kolekcija, to je Handi pored skupljenih rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku ustupio i one rukopise koje je sam prepisao. Mada je Hand..ieva biblioteka otkupljena za jednu si.rnbolinu sumu, svakako neadekvatnu vrijednost knjiga, prema tome formalno nije legat n ego je otkup. Smatramo, meutim da je tim <>t~upom bi?Iioteka uistin u darivana jednom izuzetno vrijednom kolekciJOm rukoPJ.~a i knjiga. Posebno treba istai da je prepisivao djela H~sana K~IJe Pruaka, ijJ je opus dobro poznavao i prevodio neka nJ:?ova .d~ela. Takoer je na arapskom jeziku poeo pisati dopunu Hadi !f~I~nog enciklopedijskog djela Kaf az-znnun. Handi je skrenuo paznJu 1 na neke nae pisce o kojima se do tada nije mnogo .malo, na o~novu rukopisa kojima je sam raspolaga~, a _dan~s. se. 111al.~e u GaZI !fu~:~ ~begovoj biblioteci. To su prije svih pJeSniCI NJhadiJa Karamusi,
"l fendi Graanici Kall H. Mehmed Handi, Biblioteka H. Hah -e kih ~~r~kilt i perziJskih lendar Gajret, 1941 ; Kasim Do~ra~. kKata1og a~?,: S~ajevo 1979. str. 576.

rukopisa Gazi Husrev-begove btbltote e u 5 araJ

'

'

13

detija iz Dobruna, a vrijedne ~tudij~,, opet vna. ~snovu :ukopisne gr~~~ napisao je i 0 tbrahimu AlaJbegovi~u . PeceviJJ, Husemu LamekamJI, te o Sarajevu u pjesmi na turskom Jeziku.

SUMMARY
IMPORTANT LEGACIES IN THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY

The article Impor tant Legacies in the Gazi Husrev.beg Library presents the private collections of the Oriental manuscripts donated to the Gazi Husrevbeg L:ibrary. The Gazi Husrevbeg Library possesses around 7000 codices of manuscripts containing over 2Q.OOO works, more than half of which came to the Library through legacies-donations. The rest are manuscripts from the oniginal fund of the L~brary which was formed fur the needs of the Library by the legator Gazi Husrevbeg, along with purchased manuscripts a nd smaller, often , anonymous gifts. ln addition, there are more than 2DOO codices of manuscripts registered in the tempo rary inventory. The major part of these manuscripts was collected in recent times through the Council of the Islamic Community in Bosnia and Herzegovina, as well as by individual gifts. ln that way, by means of all these legacies, great and small, the Gazi Husrevbeg Library became one of the richest collections of Oriental manuscripts in the world. The richest collec tions transferred to the Gazi Hu.srevbeg Library are those of: Karaozbeg and DerVti~aa Bajez.idagi of Mostar (XVIth e.), Osman Sehd!i-effendi af Sarajevo (FoUtnded in 1757), Eli Ibrahim-paa of TraVilliJk ~the beginning of the XV1 l lth centn.Iry), Deneti of Sarajevo (the end of the XVJHth e.), SaHh !zeti ef. Hromi of Stolac ()CliXth e.) and others. All of these collections are also ~viden_ce of the cultural and scientific prosperity of the environment m which they were formed, as well as of the affinity of their former owners.

'

14

ZejnU

Fajl

BIBLIOTEKA ABDULAH-EFENDIJE KANTAMIRIJE

. Za vrijeme _os<I?anske vladavine cu Bosni i Hercegovini (1% 3 _ 1878) , SaraJevo Je Im alo tri javne orijentalne bdlblioteke ~ t . G Husr;v-1beg~va (osn~v~~ 163?.), O~an Sehdijina (osnovan~ 17~/ porusena 1910, a pnkljucena Je Gaz1 Husrev. .begovoj biib1iotec 1914) i. Ab)dulah-efndije Kantamirije (osnovana 1774, a poruena 1~97. g~ d Ine . .AbC:ulah-efendija Kantamirija sagradio je svoju btblioteku, koja . Je ?Ila cetvqro;r~aona od tesanog kamena, na dnu nekadanjeg At-meJdana: dva~a:OJe~ ~~.r~ cara D~ana, bliru uprije umurije prema .nekadas-nJOJ MISTIJl!IlOJ (At~eJidam) medresi u Sarajevu. Kanttaminija je za svoju bihli9teku uvak'lllfio sve svoje knjige, a kasnije i s voju kuu u MaJgodi u korist MisTijine medrese i svoje hib~ioteke, to tvrdi erijatski budet od 9. abatna 121'2/1797. godine. Abdulah, sin Ahmed-efendijin, oouik hadU Mehmedov, Kantamirija, bio j e savremenik Mula Mustafe Baeskije. Slovio je kao ugledni graanill1 grada Sarajeva i veliki alim. Baeskija ga spominje u svojoj Hronici, tj. meu um-rld.m graanima Sarajeva 1774. godine ~ za njega kae, da je hio .veoma star, b aba, muderis, vai.z d bakatdb u mehkem,i, veoma uredan ovjek. Poznato je, dakle, da je bio muderis u Misrij inoj medresi, vaiz (propovjednik) i sekretar erijatStkog suda u Sarajevu. Osim ovog, bavdo se i pisanjem pjesama !I1a rurskom jeziku. Njemu se pripisuje jedna pjesma o boju pod Banja Lukom, koju je objavila dr LaiDJija Hadiosmanovri (POF, knj. XXII - XXIII / 1972-73), a rkasnije i Enver Mulahalilovi .{Glasn~ _YI S -a. ~ SJ?U, god. XLV,HJ1984; br. l , str. 57-72). _Takoer se _bavJ? 1. prep1s1var:~~ knj-iga, pa je mnoge rukopise prep1sao za svoJu b1bho~eku. D~~v1o je duboku starost, te je svoju samou ublaavao mnog Im p~eP.Isiva njem knj1ga. Na k raju jednog rukopisa (R- 549) Kantamrtn~a se tui na svoju samou u dubokoj starosti, iju je tegobu ~blazav_ao m-nogim prepistivanjem knjiga, jer je -sva mjegova por~ca,. osun malolj e tnog lliilUJka hafiza Mus talfe, pomr la od kuge pnJe nJegove s mrti. . bdbhoteku . . Je .p repisao i kompletiOsim za svoJu Kanta-m'lrJJa .rao nekoliko rukopisa za Osm~n Sehdijlinu bibUote1w .. ~~Jco:r s~o uoili da na nek,i m rukopisima Gazi Husrev.J~egove bi; kb]IOtezv e iJepzidsae knJlge, 1 n Jegov zna -1 11 1 Je Kanta-miri]' ilno ime kao vlasnJka . kl uva0 , dop1sa:na auzu a petokraka, a kasnije je na tim oPl:1 kop1s1ma
15

lrufl"enju od sasvim drugog v~ifa, to 2inai, da je Kantamirija .ili posudio dotini ruk opis valdfu oznaene klauzule. . procfao Umro je rnavedene godine (1774), a sahranje~ je uz !Bakrbabmu damiju, u blizini Misrrijine medrese, na At-m eJdanu. . _ Da?as nema ni tr~aa 0 njegovQm grobu. Sejfu<tin Kemm:a, a kasn1~e il' Me~med Mujezi:novi objaVIili su faksimil natpisa !ko]'i se nal~to _na nJegovom .niamu .Stihove i .kironogram smr1Ii spj evao ~u .Je njegov .~v~ r emenik , poznati sarajevski pjesmik rna tJurskom JeZiku - MeJLiJa. ])Ah, alosti, Kantamirija, taj pomati i ueni ovjek, Napusti ovaj sv-ijet i odlui s e za kuu ~pasa. Njegova linost bijae obdarena znanostima: Fikhom, tefsirom , hachlsom, sakjom i lijepom knjievnosti. ivot je proveo u predavanju a-arnih ~a~a i vrLina~ .. ? Pa zar na sudnjem danu da m u S tvontelJ n e opTOStl (gnJehe). Bog se smilovao njego voj starosti, I neka ga na dan sudnji s kloni u hlad Ara. Mej lija mu s dubokim uzdahom izree kronogram smrti: Abdu'lah-efemd ij a je postigao raj Firdevs za boravit e. Godina 11 88 (1 774). Na rukopisima K antamdrij.ine b~blioteke nalazi se, :kako s mo gore r ekli, zmak - zvij ezda peto kraka, nacrtana slobodno, crnim masnilom, a na veini je i klauzula da j e dotini Tlllkopis njegov vak lllf. Dakle, njegova biblioteka nije i mala peat kao ehdiJi.n a d Gazi H u srev-begova. Ova biblioteka im ala je i svoga b ibliotekara, a ta dun ost je, po svoj prilici, vezana je Wl muderisa Mis rijine m edrese. Bibliotekar je imao 14 a'ki plat e dnevno . P oznato j e da je 1800. godin e b~bLiote kar u ovoj biblioteci i ujedno murleris Misrijine m ed rese b io Osman-hal'ilfa, koji je n a ovaj poloaj postavljen carsk-im beratom, a njegov prethodnik je Muhamed-hatlifa. Zgrada biblioteke poruena je 1897. goc:hlne prilik om r-egulacije lijeve obale Miljacke na ovom mjestu . P r.i ru enju zgrade ove biblioteke knjige njezi!Ile p renesene su Ill O sm Ml ehdiJi nu b~blioteku, a kasnije, zajedno sa ovom, u Gaz,i Hus r ev-begovu. Ko1i ki j e bio tada f~n_d ove biblioteke n ismo m ogli sasvim sigurno rutvrdiUi. Raniji natpiSI o ovoj b iblioteci spomi:njru dvij e oiir e : 109 .i 136. Na osnovu za~ je. inventa.r ske knjige eh dijine h~blioteke, u kojoj su odvojeno upisam nrkoprsi Kantami nijine !bib lioteke i na o snovu inventars:ke knj~e G~zi Husr evolbegove, koju je pisao Muvekit, brojno s tanje ruk?Prsa lHJe . iden:ino. Moda i na popis n ije sasvim taan , a li j e srgun:o .da Je naJpouzdaniji i najtaniji od svili dosadallljoih, jer smo nastoJ a}.~ da .pronaemo sve rukopise njegove biblio teke. Vrijeme e pok.aza~ koh~. smo u tome uspj eli, t j . kada budu katalok i obr~ em svi rukop1s1 Gazi Husrev~begove 'biblioteke . . Na os.novu navedenih inventars:kih knjiga i pregleda mnogih rukopisa Gaz1 Husn-ev~begove bibli oteke, m i smo u st a novili da salda ima 11 8 kodeksa rukopisa , odnosno 170 r aznili djela iz Kantamirijine btbli-

ill

16

oteke. lZ popisa e .se vidjeti 'k oja su to d ela Rani . . b~blioteci ~e spomin~u koja djela .posjeduj~ nJegova J~i:~~;:;:~o ~~~ to s~.:~y:ktekob:raent u P'rva .dva Kataloga ruk01pisa Gazi Hus~ev~be gove 'vJJu ot e. Zato smo ovaJ na rad i 111apisa1i da bi edo"t 0 1 kultumoj javnosti sva .da 1 .'1bona . J . djela ove biblioteke. Radi lakegpr uvt 1Jeg pregleda' prvo d?n?Slmo hr~olokd ~adanje mventarske brojeve Gazi u zagrad Husrev..begove btbllloteke ovth rukopisa, a broJ ev1 t k. b k 1 su raniJI ~v~ ars .1 I'OJ~~ 0~1 ~e nalaze na hrbatu rukopisa, vjerovatno broJeVI Sehdt-efendiJune biblioteke. Brojevi: 110 {1 1066), 114 ~1079), 1234 (669), 304 1 (663), 305 (665), 306 (666), 307 ( 667), 308 .(668), 309 (669), 3>10 ~671), 311 (670), 3'16 (679), 318 {689), 320 '(683), 321 ~84), 322 (685), 325 (688), 326 (689), 330 (695), 375 (1717), 3'&2 (1394), 4'15 (616), 416 (615), 417 (617), 418 (61g), 419 (619), 420 {620), 421 (621), 422 (622), 426 1(611), 427 (612), 428 (613), 482 (1270), 502 '(714), 508 '(7:18), 513 (726), 514 {727), 516 (127), 520 (735), 522 (701), 523 (702), 524 (703), 525 {704) 526 {705) 549 (776), 556 (785), 618 (699), 79~ {1047), 801 (1053), 843 (1358), 1236 {1604), 1239 (1608), 1 244 (1656), 1259 (1586), 1380 (706), 1393 (1320), '1417 ( - ), 1558 (522), 1611 (1575), (846), 1683 (847), 1684 (848), 1685 1655 (810), 1675 (839), 1676 1(84<l), 1682 1 '(849), 1686 {850), 1687 1 (8 5'1), 1688 .(852), 1689 t(853), 1890 (855), 1691 (856), 1692 '(857), 1693 (858), 1694 {S59), 1695 (8~). 1696 (861), 1697 (862), 1698 (863), 1699 (864), 1700 (86~). 1701 1 (886), 1703 (868), '1704 (869), 1705 (870), (894), 1724 .(87 1), 1725 (<87.2), 1726 (873), 1727 1709 (876), 1716 (887), 1723 1 (896) , 1741 ( 912), 1742 (913), 1769 (945), 1773 (949), 1787 (966), 1792 (974), (978), 1799 (971), 1808 (991), 1809 (995), 1813 1793 (975), 1794 (976), 1796 (996), 1&17 (1001), 1977 ( - ), 2060 (1890), ~080 (1953), 2402 (1225), 2416 (2034), 2444 {344), 2445 (345), 2446 (346), 2459 (359), 2467 (375), 2692

{4277), 2958 (4021). Brojevi, . uz naslove djela, na lij~v~j str~ su nai redni. b:ojevd, a na desnoj strani su inventarski nroJeVI Gazl ~usrev~egove bibhoteke. Brojevi ha zareza omaavaju redni broje dottcnog dJela u kodeksu.

L i t e r a t ru r a:

r Maslea. Sarajevo, V 1. !Mula Mustafa Baesk.ija: UET0Pl'S , ese m

1968, 5tr. 180. UENE pJESME O iBA.. H di oW DVIJE NEOBJAV . XXII a . osman . KM>IEVE HRONIKE. pOF, knJ. 2. LamlJa NJALUOKOM BOJ.U IZ ' 1976 -X:X,lll/.1972-73, str. 315-327. ~~i~~OVINi 1878-1918. IRO J3'l'B LIOTEKE U BOSNI l Ho"' 69-72 I 1980 str ' . a-encEGOVAKIH Veselim. Maslea. SaraJevo, I R.AJD IB()SAN!SKOLl1' 3. !Mehmed Handi: KNJI2:E VN . .k VIS-a str. 43 d 114. Sara' MUSLl'MANA. Separat tz ~lasnt a
jevo, 1933.

17

4. Sejf.udin Kemura: SARAJEVSKE .OZAMIJE I DRUGE JAVNE ZGRADE TURSKE [)OBE. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini. God. XXII/ 1910, str. 261-277. 5. Mehmed Muj~ino\Tii: M USLIMANtSKA EP .IGRAFJKA BOSNE I HERCEGOVINE. Veselin Maslea. Sarajevo, 1974, str. 355-356
i 362. 6. Enver Muhahaliovri: JEDNA .PJESMA NA TURSKOM JEZIKU O BOJU POD BANJALUKOM. Glasnik VIS-a, god. XLVII / 1984; br. l , str. 57-72. 7. Fehim Spaho: GAZI HUSREVSEGOVA KNJIZNICA. Spomenica Gazi Husre\llbegove 400-godinjice. Sarajevo, 1932, str. 76.

8. Hazim Sabanovi: HUSREVBEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. Bibliotekar, god. VIII / 1956; br. 1-2, str. 45-62. Beograd.
K.NJI2:EVNOST MUSLIMANA Bi H NA ORIJENTALNIM JEZICIMA. Svjetlost, Sarajevo, 1973, str. 492.

l. Rasprava u kojoj se dokazuje da je uobiajeni >>Zikr doputeno glasno obavljati, odnosno da glasni zikr 'ima prednost pred zikrom u S:bi, apatom. Napisao Ibrahim b . ~asan al-Kjur-dri al..Kjuranf Nuruin. Abu Is~aq a~~uff Nakibandi, umro 1101 / 1690. Prepisao autorov uenik Mi isa b. Ibrahim al-Basn al ..Medenf u Medllll 1121 / 1709. .

2.
3.

T O

1813,1

Prepisao Atb<Lullah b . AJ:lmed Kantamirnja, bez oznake datuma.

~..W I ~)l l L>!.&. ~ l ~ y-)11

1773.10

Rasprava ko~~ sadri odgovor na nekoliko pitanja o stanju umrlog u grobu posliJe sabrane i kasnije na drugom svijetu uope. _ Napi_ sao Mul).arnmad b . A~ad al..Cayti al-Iskenderi a-Saf,i 1. 1 Nagmuddm, umro 981 / 1573. ' . ( P rep1sao Omar b . Mu~?-ammad 1114/ 1702. 416,427 . 1380 r ~o~entar Qur'ana, napisao Abu's..SU' ud Ahm d b Muhammad al- Imad1 . umro 982/ 1574. Dva sveska jednog kompleta . a J trei svezak drugog kompleta.

4 6

stol~:epis t Pz:'a
J

a 7

dva sveska je, vjlrovatno, iz :prve polovine XVII.I rel svezak p repi sa~ je J\bdullah Kanta:mirija 11741 1761.

c -.a:)'l J e~ >'l
1

307

_D je}o_ o fik h u sa komentarom. Na sao . Kamal-paa, umro P'1 AJ:lmad b . Sulayman Ibn 94011533 Prepisao al-~agg Ilyas b . ~amza 963/1555 .

18

8. riJ.J':llo~Jr'' "l. ' c_~ '- ' '1~ l ..v l \,_,. \,_,.~J .JY [?" Komentar djelu Niir al-4"d3.bc o 111a . 1676 Hasan b. Ahmad b. (Ali lb. Yus'lii d..s.u ~~,; postu. ~boje narpisao jl658. mm .L!l a1..~anafi, umro 1069 j

P repisao rAbdullah M~ad 'Aibdulgallli' 115611743. 9' 1 ~.)!yi 1694 . ~ornentar ~Je~u al..Manar. Napisao Akmaludd1n Muhamma Mal:mud ~~a~1 al~anafi"; urnro 786/1384. d b. tPrep1s Je llZ XVLl dLi Xv.I.JI stoljea.

.)'-! e;.

0 1.:-~JI J l)WI ~ c_4':llv 2445 r DJelo _IZ arapsk~ stilistike. Napisao Galaluddfu Muhammad AbdurraJ;rman al..Qazwinf, umro 739/1338. b. P.r episao lhn Qavvamuddin, Kam3.1 al-Milig! 7~1 /1350.

10.'

0 ~J j,':l o,:)J...."_,e ~l J>~ i..._,h;.ll j~ ~ 1773,15 1 1. 'P oglavlje iz nekog komentara djelu 01~ . 1 ;__. b:~ o sklapanju bra:ka sa vie ena i njd:hovom "Oci mua u specifinim sluajevima. Prepi.siva ~ datum prepisa je isti kao .i djelo pod brojem 3.

cr

naslje~~j~

umrlo~

12.

~J..,.J I ~ 0.JWI ~

Djelo .iz arapske metrike. Napisao Mustafa b. Sa fooro umro 968/1561. Prepis potjee iz XV.II stoljea. 13. ~_,ll j ~I..U.I ~~~ 1773,3 Krae djelo o Lijepom islamskom ponaa!Ilju i pobonosti za one koJi se bave narukom i za odrasle ruQpe. Napisao Abu ljamid Mul].amrnad b . Mul}ammad al..Gazalr, umro 505/ MIU . O prepisu vidi pod ~Tednim brojem 3. 14. I S T O 1683,2
l
w

798 as-Sunl.rf

Prepis potjee, vjerovatno, iz XVIll stoljea. 15. ..r..iJ l P. :) l.>- l '-;---! j- j.. p.:ll - l ~, - .).l:ll , Zbirka hadisa, napjsao 1 Abdulwahhab b. 'AJd

a~ ranT, umro

1688,1

937/1565. Prepisao (Aibdullab Kantamirija, to se vidi po rukopisu.

Op-iran komentar hadisa ~~ Jw'l't 1,;1 1_ .Napisao Ahmad b. Muhammad .b. Ahu'l-l}ay.r al-Marbiim i a-Safi i 1097f 1685. . Prepisao 'A!bdul 'il ar..Rantaf (?) al-Azhari' 1107/ 1695. 17 01.;:.....)-r: ~l : 1 ~"o J_:"..,. pisano u prozi i stihu u v.idu ~eJa dr Nap1sao D Je o, na permJ;)A m t:',L.LI!a..Ll, (pria), iji je sadra~ uglaVJlQIIl mo~~o-_pounog ~:/l 4;~~ Nuruddin (Abdurrahman b . Ahmad al-vami, umro Prepis potje~ iz XVII s"toljea. 19

16.

~~J I~ ':ll \.il

v J ~)il tf

~695

Risala o vj erovanju, grijenim nijeima, koje izvode iz vjere :i pravilima ponaanja Napisao Maulana Yal_lya b. Abii Bakr al~analfi, ija .n am je b iografija nepoznata. O prepis u vidi pod rednim brojem 3. 1~. ~l5JI V ~ ~Ul ;ui. 618 Komentr Kafiyi iz arapske sintakse. Napisao lbdl!lii.m 'b. al-~usay.n b . ~.bdullah at-Ta'l, ija nam je biograf.ija, takoer, nepoznata. Prepis je zavren 1094 j 1682.

18.

1773,2

20.
..,

~ _r.ll.;:>- C_t.

J ~_;_,JI JJ 1 .-.aAJ I ~

1683,1 .

Thamfs pjesmi al-W itriyye, od nama nepomatog pjesnik a . Prepis je, vjerovatno, iil XVHI stoljea. 1697 21. (o..,;.'il.;yl_, J_,.ll J ~ l~ ;;)'.d l) ~~~;;)'j; ... Prvi svezak. Djelo o smrti, buduem sv.i jetu i posljednjim dogaajima. Napisao amsuddL'n Muhammad b. Ahmad rb. Abu Bakr b . Fa ral]. al-Qurtubi , umro 671 / 1272 . .Prepisao Salame 1 b. Ibrahim l b . Aibu'l-Hayr b . Ibrahilll ib. Ham an-NahidT (?) 1021 / 1612. " v 22. '7-'_,A..: ;;_?j; 556 Zbirka propovijedi o raznim fikhskim pitanjima, potkrijepljena kur'anskim ajetima i hactisima. Napisao Ya~qub b. Sayyidi )\IT al-Meymoof ar-RumT al~J:IcmaJfi, Ibn Sayy,i di ~li, umro 931/1524. Rukopis potjee ;iz XV'I'II stoljea .

2080 Glosa komentaru Sadr a-ar1'a, djelu iz fikha. Napisao Mu:;Fara-efendl b. ~usamudd.in I;Iusama.z.a.de, umro krajem XV stoljea. Rukopis potjee, vjerovatm.o, iz XVI stoljea. 24.

23.

( ~ _,.J l .) -L..:> <.} ~ 1 ->-) ~ _,.:.:J l

I S T O

2444

Rukopis potjee iz XVII s toljea.

1688,6 _ Risala_ o broju sedam i njegovom znaenju. Napisa'() ~bdurrah man b. A~u Bakr as-Suyli~T, u mro 911 / 1505.
Prep1sao (Abdullah K antamirija.

25 :

c::-J 1 ~~ e::,-J 1 '- 0::.:.;

~l

26. . . . .

..::..,1.4:

v.

re a.n e 3J ecedrrum redom Na . <Al- b ~"'-, h .am mad as-Sayyid a-ar1f al--G x- . :pisao l . ! viJu. ur5aau, umro 816/1413 P rep1sao Kamal I - c -l b s~a 1 Mu~~a,fa al-AqJ: i~arT 1026/ 1617. 27. lS)\.a_JI lc. . 'll" :.f -. _,"--~: _ _ lT u il) .r-' "--"l.> .. \" l -ll 308 Glosa Bay<fawinu kom enta . Q - , ~ .._, 4.:-"b . Sadruddi:n a-i - ru ur ana. Napisao Muhammad Bm1in . ( rwam, u m r o 1036/1626. PTvi svezak Preplsao Abdullah Kantami nija, b ez oznake datu~a.

20

28.

( l. .. q
If- _,......

11.-)

~ .r-:-

_:. ll

."_ .. ;;

320

!'omentar Qur'ana koj.i je napisao AbU M Mas ~ud al-Farra' al..Batgawi a-Saffi'U ul}ammad ~usayn b. . _ , lllmro 516/ 1122. Drugi svezak 1 Prep~sao Abdurral]man b. ~~~ac.-nt u Tibn zu 78511383 . 29. ~'Yd:--1 ~ 1675 Kratak komentar Qur'ana to ., (Abdulla h Muhammad b Ah ' d ;,_u ga_nap.1sah: Galaluddi:n ~Albu 1 a~a~t,_ u.mro 864/1459. i Galaluddin 'Abdurrahman b .Ab.: mBa k a~ . u a r as-Suyu~1 , umro 911/1505. Pr ep is je zavren 115911746. 30-33. <Jj\j..l."_ .. ;; 523,326,
321,3118 K~entar Qur'~na .koj.i je napisao 'Alauddfn ~If b. Muhammad b. l b rah1m al~agdadf a~-Siiifi al-Hazi:n umro 741 / 1340 Ko. 1 t k u etiri sveska. v ' mp e an pnmJera 1 Prepisao Abdullah tb. Ahmad b . Muhammad KantamiriJ'a 1184/ /1770.

(J. ;.:J l l) t- J J. JkJI ~~)

34'.

~Ir-JI~~ (~~l) ~ 1~1 ~J. n;;

309

. Kotpentar s.p jevu, zvanom Qayd aSara'id o fikhu . Komentar je ataJ)lsao Abdultbarr b . Mu~ammad Ibn a-Si~a al-Halabi, umro 921/ / 1515. . Prepisao ~bdurra~im b . ~bdulbasi~ b. AJ_mlad al-~anaf.f 967/ 1559.
35. ~l ~ 1727 Djelo ,iz propovjednitva, protkana tesavvufom, u kome pisac .g ovori kako su Boij,i poslanici doli sa potpunim dokazima i lijekovima, ali je satana. poeo da se mijea sa raznim sumnjaJ!la i otrovima za taj lijek, navodei narod na stranputke. Napisao Galalu<ld.fu Ahu'l-Farag ~bdurraJ:tman b. Albu'l..I:Iasan b. i-AJi Ibn Gawzl, umro 579/ 1183. Prepisao (Aobdullah Kantarnirija u XVIII stoljeu .
- .:... 17 1769 36. el.:.A..ll ~ Komentar 0 arapskoj ...stilistici, to ga je napisao M~ammad b . tAtbdurrahmin al-Qazw1nf Galaluddin, .u mro 739/ 1338. Prepisao Muhammad b. (Ali b. Mu~ammad b. ~asan 999/1578 .

37. ~ l t.YI-~_.o:.) ~~}:J I 269-2 Komentar odnosno su.perkomentar djelu at-Taw~fl:l. Napisao Sa Cduddm ~M~' ud b. 'omar at-Taiftazanf. umro .792/ 1389. fPrepis potjee iz XV :lli XVI stoljea. ~l 1689,1 38. ~ sk . tili P rera ena i sb"aena red!kaoij~ djela ~aU;!~_o ;raf~~J ~r~ tioi. Napisao Hasan Kafi' b. 'f.urhatn al-AqJ:U~~n ru ' 1025/ 1616. . Prepis, je, vjerovatno, iz XVI-Il stolJea. 21

39. .;l-:JI t"~ J )....a: 'J' I_,: _,.:; 2416 Djelo sa podruja hanefijskog fi kha., Napisao Mul]ammari b . 'Abdullah b. Ahmad at-Ti.m urtaf a l..GaZ7Jf aJ..I_.Janaff, umro 1007/ 1598. Prepisao $ali~ b. al-J!agg M u~~ammad a s-Sarayf HOl / 1689.
~ l ~y. j>- J ~_,.:1 1 2467 Komentar djelu Tanqih al-U~ul. Oboje napisao \Ubaytdullarb b. Mase ud al-MahJbiihf al-J:Ianellff ~adr a-San 'a at. - Jmf, umro 747/ 1347. Prepisao ~bdullah Ka ntarriir ija 1133/ 1720.

40.

41.

~ Ul ~ 'Y

1701

jeziku. Napisao fAbdulwahhab b . Galaluddfn Mu~ammad al.J:Iamadmf, umro u Damasku 954/ 1547. Prepisao Mustafa b . Sa 1di98'4 f l576 .

Skraena verzija dj ela Ma iJiiqib ai!Arif.ID ... , na perzijskom

42-43. ':?)~ 1 i'. . ')U ~i L '~ ' 110,114 Zbirka vjerodosto jnih hadisa, napisao AbU ~bdullah Muhammad b . Isma < il al-B ulJari al-Gu (ff, umro 256/870. Dva prva sves ka. Prepis je zavren g41 / 1437.
v

44.
Trei

I S

T O

330

svezak. 1 ke dat um a. Prepisao Abdullah Kantamirija, bez ozna

45-46. ~:~ 1 ~ e? J~ 1 L:~_, J_,AJI L '~ 520,549 Komentar djelu Multaqa al-ab}fur iz f ikha. Napis ao Mus tarfa b. Muryammad al~Uaqi ar..Rurru-; umro 110 1/ 1689. tOva sveska ]ednog kompleta koji nije zavren. Prepisao {Abdullah Kantamirija 11&1 / 1767. 47.

L-U~ l

v .j

YL}l

e:.

325

Komentar Sama'ilu, napisao rALf b. Sultan Muhammad al-Qari7 u m ro l O 14 J1605. Prepis je iz XVIII stoljea . 48.
1

~ I..J l .; a:~ l ~J l,b:. ~~->

s t ilistike.

1239,a
Napisao

O!man b. ~Abdullah al-~IJata'f, umro 901/ 1495. Prepis je zavren 1127J1715. 49

~losa TaftazaninOm komentaru iz a r ap sk e

~ ~~ ~ ~ ~ ~ ~ 1->

1236

. . Druga glosa Taftazani.nom komentaru, takoer, iz arapske s tJ.llsttke, od nama nepoznatog pisca. Prepisao Mu~!afa b . (Alf'b. Ramac;tin 1056/ 1 1646.

2060 ~!~~~ Taftazanino~ ~omentaru o Jslamskom vjerovanju. N apisao a ~mad b. Musa al-Ijayalf, umro 862/ 1457. Rukopis potjee iz XVII stoljea.
q--'
0 ':'"""

50.

J lf.A;ll :

ll JJ I~

lr

:.

I r. q tl L> '-:? ~

- .. 1

->

22

51. . - -:L u iWI _,.-::.-1 :. IL- 'l Gl k cr ~ ~ .> 123 osa , omentanu iz ara,pske sti1i tik . 9,1 mad 1:135~ ~t- TaftazamT, umro 916/15~0. e. NaPJsao Ya!].ya b. Mlll}am-

Prepls Je zavren 112711715. 52. J -Lli :. Ito- . '.>'"" cr ~ ~ 1.> Glosa k omentaru al~Mutavval . 1794 san CelebT b. Muhammad S ih al-F !!--rarapske st-ilistike. Napisao Ha. ~ amarn, umro 886/ 1481 R ukopis P9tJee, vjerovatno , iz XVII stoljea. .
53.

.,

~ I.$J l

l."_ . _. 1>-')\;...

Y.'

:. 1.._ - ... 1 cr ~ "-::-'

.>

1698

Glosa Mula Gimirrwrn komentaru Km Napisao tAllama:k Muhamm ad b M - - ~ 1 B Ye o_ arapskoj stilistici. v rusa a ~ osnaw1 1035/1625. PrePJ.s pot ]ece lZ dTUge p olov1ne XVII stol] ' , 54 56. . eca. 1725,524, L>J l. p .J l J~ " . .A; l> l"- o 'l . . :. - :. l ... J e:.=-' "-::-' .>
-

G lo Ba d- . 526 a-Sayh -sa l Y aV'Lilo.m komentaru Qur'ana. Napisao Mul]ammad b . ." -Mru~H:I:uddiD. Mu~~afa al-Quga\W ar~Rtiim1 Sayhzade, umro 950/1543. Prva tri svjeska. ' v Preq>isao ~Abdullah KmrtamiTija, bez oznalke datuJma.
57. I S T O

1716,1

Fragment gore spomenutog djela. !Prepis je iiz XVLII stoljea.

58.

) Aj 'Jfl <.Y I ~

1726

r Komen!ar djelu al...Maari~ al-anw!r . Napi~ao WagThudam Abdurral}man b . Muhammad b. Abdul Caz1z al-Arzamganl, umro 643 / / 1245. Prepisao (Abdullah Kantamirija, takoer bez oznake datuma. 2459,1 59. Udbenik perzijske metrike, a napisana je s ciljem da olaka teka i izvjetae.na pravila u ovoj nauci. Napisao Ralduddm Mul].ammad b. Mul}amm ad b. (Abdulgalii, Wa~at, umro 573/ 1117.
Prepis je zavren 648/1250. 311

60. Ko m entar Neseftimom d jelu Man~tima. Napisao ~bu'l-Ma}Jmud b . Muhammad b. Da w lld al-Lu' lu 'i al..BuharT al-Afangl, umro 671/ 1272. P.repisao (Abdullah b. Abu Bakr. b. ai-ljigg al-tJapb al-Kariyanr 757/ 1356.

1688).

61. Zb irka popularnih hadisa. Napisao c A-bdurraJ:man b . Abu Bakr

as~Suyutr, u m ro 911 / 1505.

Pr~pisoo

. (Ab dulah Kantami rija, to se vidi po rukopisu.

~x-:t.. Nap1'sao Ah.mad b . Sulayman l:bn KaPerzijsko-turski rJ~UA. maJ-paa, umro 940/~5!33. . . Rukopis je, vjerovamo, IZ XVJ.I stoljea. 'i l - 01u.) 1704 63 ":? ./J.,..";ku. Nap1',o c,ao Hayratf, umro 953/ Divan pjesama, na. turs k om J~ 1546. P repis je iz XVII ili XVII I stoljea.

62.

11244 y~ 0~.) Divan pjesama, na perzijskom je~ku. Napisao Hilali Astarihadf,

64.

nam je biogt afdja nepoz-nata. Prepis je zavren 955/ 1548. 1685,2 ~ I ..:JI ~lA..:JI j:) 65 _ Dodatak djelu a-Saqa'iq an-Nu' mooiyye (Biografiji pisaca osmanskog carstva). Napisao Maula M~ammad b . 'Alf ~iq, umro 979/ 1571. Prepis je iz XVII ili XVIII stoljea.

i }g

1696,2 66. I S T O Prepis je Jz XVIi! stoljea. 67. a4:11) J ~)I I 0L::J 1 ~ 1-_; 1773,11 Kratka risala o islamskom vjerovanju, od .nama nepoznatog pisca. Prepisao 'Omar b. MuJ:ammad 1114/ 1702.

J:

68.

;.r......rr

j~'-.)

Traktat o tumaenju i znaenju Besmele. Napisao Muhammad b. Mu~ Aqkan nani, umro 1174/ 1160. Prepisao 'Aibdullah Kantamirija, to se vadi po ru'k opisu.

1692,7

69. ~ r-)11J ~1)- 1 J~ T-J I ~l_; )ll J>-~ ;.IL.._; 1773,7 Rasprava o vrstama zemlj.inog posJeda na k oja se daju razlii1:e zemljine dae (uur, hara i em-irije), od nepoznatog pisca. Prepisiva ~sti kao pod rednim brojem 66. 70. . 0 \.>.J..l l J>- j ;.JL_; 1773,6 . Rasprava o upotrebi (p uenju) dUhama sa dslamskog stanovita. NaPlsao A.l:_lmad RiimT Aq9-i~ari, um.r o 1041f16JI1. O rprepisu vidi pod brojem 66. 11. . '...:.'~ J 1 ...5"' c..:r.l v~_,1 u JI tY- J ;J I_..) 1773,12
-pasa, umro
~40 /1533.

-~-Kratka nsala o duJ.. Napi-sa{) Ahmad b. Sulayman Ihn Kamal

72. i)LJr tY- J~~. . ..) tn3,-9 .R!isala o islamskom pozd.ravu (selamu), od ne_poz.natog pisca. 73. ~ ..r=JI ..1 _. JI 1..;~_,1 ;.J.A.ll 0>-- j ~ ~-_; 1773}14 0 (Al~~~rava su~bini i s}obodno.f ljudskoj volji. Napisao 1 u. ad as.SaYYld a-Sanf al , umro 816/.1413.
O#

24

74.

~l u. ov _...J Tumaenje pojma bivstvovanja ~ Ibn Kam-I .)~-'1

..r ,Y

l)>

..

715.

. !Risala o odvraanju od posjet . . l6g3,3 vanJu poasti li traenje neke ~g~ u~ dib osoba i odaija maro je biografija nepozna~ N~pisao nek1 A!una ar-Ruml, iP repis potjee, vjerovatno, iz XV,I II stoljea.

.J Y':"" o.J ~ .J

~ ~q _ , ' . . _

u ;J L.)

1773;13 a -pae {v. br. 70).

76. ~~~.J ;.s -'1 ~l ..u:-1 - . -1 . . - .r' ~ u ov-".) l446 . Kratka risala o nekim pravilima t ursko k fl p1sca. g JeZI a, od nepoznatog
1

Prepis je iz XVLII stoljea.

1723,a Rasprava o .PrOpiSima protiv vrijeanja tinosti Boijeg poslanika od nepoznatog pisca. Prepjsao Ibrahim b. Hurem, nastanjen u Nevesinju, 1063/ 16'52.
- . . .

77.

~ l '-:-._.. (f ( 1~ 1 L.>L

J ;;.L.-[1 I~I_J I . ~~ l - .. v y -".)

78.

1 .!_,.11

t:7. ~Q.L. -11 JI-ll~ ;;ji_...J

l7lJ,3

Rasprava o nekim pitanjima kupoprodaje, od nepoznatog pisca. Prepisiva i godina prepisa je kao u prethodnom djeLu.

79. ~ .r. 1 .4.. ;.!\_...J 1773,5 Risala r k oja sadri k ritiku na kult mrtvih i lrult groblja sa islamsko.g stanovita. Napisao A!rmad Riimf Aq~~ari, umro 1041/ 1631.
80. <;;S.).JJ~I (:JI ~J<) ;;JI_..J 1773,4 >poruka, kratka 21birka .savi eta urpuena nekom sufi ji, to ju je napisao Sihabuddin Albu lJ.af~ Omar b. Mul}ammad b . ~Abdullah Ammiiya as- Suhrawardi a~aifi ([, umro 632/ 1,234.
81.
( o.) l.) 1_.:::,~ J 1....) ~.J LJ) ~ 1-: ~ .J\_..J
R~sala o razliitim znaenjima zijslcih ~ijei. Napisao Al}mad b. Sulayman

2446,3 slova j ( (L>) ) na kraju perIbn "Kamal-paa, umro

940/'1533.
Pr epis je iz XVII~I stoljea.

82. )l_r. ~ lli) Ll' ~l}:>-~l uP).J 1705 !Izbor iz skraene prerade djela Ra-bi 'i ~abrarc,. od Zamahe. rije 0 miljenj.im a njegovih savremenilika ~a .nJegovo djelo Ka!af. N apisao Muhammad b. al-Qasi.m b. Yarqub b. Al)mad al-Amas1 ar..Riimi at.Han3fi Ibn al-Hatab, umro 94()j1533 ~ti 904jl498. tPrepisao Gaf.far b: 'AJI, u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sara jev.u, 1020f1611. 83.
~~~ ~
VJJ .

.. k . zilru kome je opisana muentka smrt Djelo, na pemiJS om Je . ' uRuk . zavrava poglavljem o hazreti Alije li njegove por<><:ldce. . op1s se Boijoj kazm bazreti Husejnovog ubice. 2S

bez omake P repisao ZaynuJ !ibiaim b . ~bdull}ayy al-Husayni; datuma, ali, vjerovatno, u XVll 'stoljeu.
306,422 84 85. .6:-~l t) '" \)JI i....PJ .) Knj'iga vjerskih pouka J savjeta u obliku propovijedi (v~(' ~a) . Napisao H\lsayn b . Yahya al-.S~nf az-Zamdawaysi t i a-SayiJ Albii CAJi, umro oko 400f1009. Prvi J drugi svezak. Prepis je zavren 839/ 14315.
ol...aA.l l :\...0_, .) 86. Zbirka formulara raznih sudskih .isprava t(s~k). Napisao Mustara b. Sayh Muhammad ar-Rumi al-Hanaf.i {lhn a-Sayh), u1 mro

io97f 1685.

Prepis
87.

potjee

iz XVIII

stolj ea.

~ l) l '-:-"'Pl ~;J ~~~)l i~j

Op.irno djelo sa podruja propovjedni tva. Napisao Sulaymar b. Dawud as-SaqsinT, as.S uwan, umro oko 550/ 115:5. Prepis je iz XV ili XVI stoljea.
)_.r. )ll ~-:--' 1693 r. Spjev, na perzijskom jeziku, liz i slamskog misticizma. Napisao Abdurral)..rrian b. ~ad al-amT, u m ro 898/1492. Prepisao Fa~Iullah b. Ba.li 1036/1627.
88.

89. ~~... J ;J ~I;JI V 168tl,i2 (, Komentar Alfiyi o araP.skoj sintaJksi. Napisao ~bduHih b . Abdurra.funan b. rAbdullah, Ibn rAqTl, umro 767/ 1367. Prepis potjee iz XVIII stoljea.
lVI 7'J .

v a.;. - J;J I

._j

a--.,_ ;: - ..::.. """' (..:'

1689., ~

Komentar djelu Tamhis at-Talhis od ~jasan Kafije Pruaka (\". br. 38). . . v . ' Prepis je iz XVIII stolJea.

91.

~ l '-'l .)T . ~ . . 1::'

; -..-.

.L l

Komentar raspravi al-Husayniyya o d isputaoiji, od nepo~natog komentatora. Prepis potjee iz XVIII stoljea.

v :.

ll \m L 06' l

1787 Glosa komentaru djela Misbah o a rapskoj &inta:ksi, od n epo zna tog pisca. p . (. rep1sao O!man b . !!asan ru Cajniu 1087/ 1666. 93. . - . ,.. . : . ~J '"rP V !1703 l~ l d~ruta glosa gore spomenutom djelu. Nap-isao ~bdullatlf b . Gaa u ln . ." Mrul}.ammad al-QazwmT, Qa dtgiq, urrnro 853 / '1448 . Prepisao Mu~ammad b . Yusulf 1008/1599.
\..,;

92.

'"~ l -r.r' :. ./ -

26

94.

djelu iz ara~psie metrike Gr' _ 2958,1 al-Mostan. (Iz Mostara), umro 1099/1687. . Napisao Mal,;mlUd b . '~!alil 1Pr~p1sao Mustafa b Ah . 1135/1722 . .. . .mad as..SamewT (iz Sjenice - .Sandak), 95.
~,.\j:JI ~Jr

K~~e~tar

~,.\j:/1 ~Jr

,_

c_r.

2958,2 D:rugi komentar na ist0 d 1 N r. umro 872/ 1%7. je o. apisao ~bdulm~sin al-Qaysai'T , Prepisiva Js ti .k aoi u prethodnom ~ . uje1 u. Jl:.-.r.JJ ~~ '1 . ..a..: l :q :. 96. - - .r-- u-- r Gr' 1690 Komentar djelu Siragiyye o .Jlasljednom praw N . rAJ.I. b. Muhammad as Sayyd s -f 1 .., ap1sao 1 . r as ar.1 a -GurganT, umro 816/1413 Prepi'Sao A1bdullah Kantamiri.ja.

304 Komenta_r djelu al-Manar 0 uvodu i 1 'slam"'1ro ,..,& b K r ~ pravo. Napisao S arc:llt . am~l b . I:Jasan b. Ali al-Qnf.mT 810/ 14<l7. P_ r episao Mu~yiddih b. Ifa~akT b. Yunus ar-RUmT 826/1422. 98 o.> .J I ..1. a9 r..:;. . ~- \..:' 1793,1 Komen-ta r !pjesmi QasTda al-Bunda Na~pisao a~ayh Sa <ctui.Iah al~Halwa.tT, ija nam j e biografiija nepoz,nata. " Prepisao Mu~Fafa b . Yusuf b . Na~iih 1034 /'1625.
~_,JI o...l._...a! 1692,3 99. Komentar spjevu o islamskom vjerovanju {v. br. 132) Napisao Monlla ~mad b. 'Mi isa al-IJayali oko 860/ 1455. P reipisao 'A.bduiiah Kantam i rija.

97.

).:ll ~ ~:f-_;11

cr

100. ~)U ;.sJ l 1741 Komentar dj elu .Kanz ad-D~qa'iq o hanefijskom fikhu. Napisao Mufmuddin !Muhammad b . ltbrahiin al-HerewT - Monlla Miskf.n, umro 954/1547.
.Prepisao Mu~ra:ta b . Mul]amma:d b. {OJ.man, bez oznake datuma, ali, vjerovatniO, u xvrn stoljeou. 101. ~ ~.:/J' J. ~ l ~~ 310 Komentar djelu !Magma al-Bal].ra)'IIl o fiJch~ .. Napisao ~bdul larl'f b. (~bdul razTz b . Errifuuddin Ibn Malak (Ibn Ftnte), umro 797l / 1395 . .Prepi.s ao Yaz!d b . a-Sayv 'A11 846/ 1442. 102-103. ~~l J. ) ~l L?! la.-~ r. - fA 5'~6 Komentar Ma~abi.hu, zbirci hadisa. Naptsao Mt b .. AbduWih b. Al!ma:d Zayin al~rab, mvio u XV stolj eu. Dva sves,k a Jednog kompleta. Prepisao (.Atbdulnih Kan tam irija 1179/ 1765.
525

cr

27

104. ~a.. Drogi k"''ODentar spomeil!Utom. M~aW..uu. ~bdullab b. rOmar al~Bay~awl, umro 685/'l'U36. p.r episao rAI! b. Sinan l 041 l 1631. 428 105. ifJ)I ~tf. 0 C:.La.ll V Tre6i .komentar spomenutom djelu. Napisao M~ammad b. ~bdulla?f I:bn al-Malak aro~Riiml, umro 854/ 1450. Prepisao "Alx:tuWili KantamiP1ja, bez omake datuma. 305 106. ~ .u.AJI J~l J ~ l Komentar djelu alMurgnT, o uvodu u islamsko p-ravo. Napisao Sira.. auddln Abu Hafs . . Comar b. IstJaq b . Ahmad a-SilbLi al- Hindi al-Gaznawif, umro 773/ 1471. Prepis je, izgleda, iz XV stoljea. 107. ~Tt.A.U ~ l 508 Drugi komentar spomenutom djelu al..Mugni. Napisao Abii Mu~ammad Man?'ur b. AJtmad a l-HawariZimT al-Qa.'ani, wnro ~05 /1305. Prepisao HaiTI b. Araf 848/ 1444. 108. "' (..:Jl:.ll ~ l) i}.J I CL:.A.a V 502 Komentar >)Mi!ftah al-Ulrlim"ll, djelu o arapskoj stiListici. To je zapravo samo komentar treem dijely spQID.enutog djela. Napisao (AJI b. M~amrnad as-Sayyid a-Sanf al-Guq~ani, umro 816/1 1413. Prepisao J:Iasan b. Mul].a-mmad b. rfsa al-Bahnawj 843 / 14l9.

tS J l.,.;_) l ~ l4.U 4: ll

e:. L~ V

375 N ap.l!Sao N.ruddiin ~l

e_;.

;;,...;.

e_;.

109. 110.

I S

419

I S T O

316

111. ~L. ~JI ;JJJJI ~~J ~l-.JI dl.Q..;. 1685,1 Biografija pisaca osmanskog carstva. Napisao Ahmad b. Mustafa Takoprilzade, umro 968/1560.

112. I S T O 1696',1 Oba navedena djela prepisana su, vjerovatno, u XVH stoljeu. 113. . -.>.i._,:lJ ~l t ~ 1;:- lf 1742,1 Na .;birka_~~disa o linosti i ivotu Boijeg posla.ni k a Muhamed a.s. pl ao Abu I sa MuJ:a.rn.rnad at-Tir mig.f, umro 279/892. 114. ~lj_,.l l e? ~~~ l )J....p 2402 t ~ornentar _fik~hskom djelu al-Wiqaya. Napisao rUbaydtullah b M as ud al-Ma~bub1 . .. , umro

~;sepisa.o

AJ:lmad b.

Prepls potjee .i z XVIII stoljea. 116 11 6 -- u 1 ~~ ~ r " 1742"2 KnJtga VJers-kdh pouka i propo "ed . Qu , . 1 Muhammad b Pir f111.;- al B' .... VIJ IZ rana l hadisa. Napisao '~ ~ a~gawa, umro 9Slf1573.
:.

. ~ Zbir~a formulara, od nepoznatog saobiraa.

M~ud al~ljumaydi 1026f.1617.

1Sl7

28

Ovo i djelo pod brojem lltl bez oma:ke datuma. ' prepisao je

~ullah

v. .. 'n.!DtamtnJa,

. ll ''l . 2446,4 Kratka risala 0 me..; od a .uCl, nepoznatog p1sca . . . . P.repis ]e lZ XVII ~li XVIII stoljea. . 118. i ')l.. )ll .) 1....&P.revod djela lumda a.i-Isiam .. 426 veo ~Atbclturrahman lb Yiis.c al A ~a yerziJSikog na turski jezik. Pre~ U2.U '-'.J '~

1'17.

Prepts Je .tz XVHI stoljea.

Uli.

q-saraYl, umr o 950/ 1543

119. )...JJ l LY- )...AJ l Kratak rad o apokrifuim hadisima N . .., ,.. 1688,4 ~asam. ~If b. ~bdullah b. Ahmad b tAl.: b api_Is~ Galaluddm Abu'l1 911/1505. sa as-Samhudl, umro
P repisao ~bdullah Karntam.irija, bez oznake datuma. 120. <S l I.:J_I . r ..cil l .: 1- . . - ..r. . '-?. LS""' 0-' _;j 41 7 Zbirka fet_yt! t~ ju je napisao ayhul-islam fAli-efendf b Mu}Jammad al-Catalgaw11, ll.lmro lt103 /'1'691. Prepis potjee i~ XVllll stoljea. zbirka fetvi, to ih je dao Siragudd~n rOmar b. fAir Qarl al- H11daya, umro 8-29/1 426. O prepisu vidi :pod brojem 76. 122. 0 1~ lj 0 -' 1 .::,; 421 J>jelo s .podruja mkfua. Napisao Fahruddfu Hasan b. Mansiir al-Uzgandi al-Farganf Q~an, 'll!Illr o 592/1196. Dru.gi svezak. Prepisao M~mdad b. ~mar ad-Dayrf 967/ 1559. 522 123. I S T O Prvi svezak. Prepisao M1111J.ammad b. Nagrouddf.n al-rlmadf al-J:Ianaff 977/1569. 1'24. ~Y.:-"I..ol i f)1 ~ o.)l_j~ 0.Jb 1723,1 Z birka pitanja s podruja fikha, tkoja slui kao izvor za davanje fetvi. Sabrao i napisao ~bdurralpnan b. ('Ali al~Amasiyawi- Mttiayyad-zade (llbn Mu'ayyad), wnro 922/ 1'.916. O prepisu vid~ pod brojem 76. 125. .r. _;.-:11<)J-ai 1977 Poglavlje 0 kamjavanju za .prekr~aje, od nama nepoznatog pisca. p.repisao ~j:usayn 'b . IMW,ammad al~l'ba~anf (Albanija),. hatib Sulejmanije damije (?), u XVIII stoljeu . 126. ~..Ul ~ p l d'~ . . 16:1 Pozna to djelo iz d.slamskog nristioizma. Naptsao Mul;t}'l<ldin 'Aib-dullah M'lllhammad 1 b. CA:li Ibn al~rabf" al-Andalusi, umro 638/ 1240 .. Prepis je, izgleda, jz XVJ.I stoljea. 29

~:atka

121.

~l...vbl ~<..>).9 <SJb

1723 4

168 8,8 127. Risala o tome, kako roditelja moraju biti strpljivi kad im chljete umre. Napisao ~bdurra~an b. Abii Bakr as-Suyii!f. umro 91.1 / 1505. Prepisao 'Abdullah Kantamirija, bez oznake datn.rma. 128. ~~1_, c; ')L.:J IJ ..t:'>All 1558 Djelo s podruja tajanstvenih znanosti, duhovtne medici-ne. Napisao Siha[>uddin Alpnad b . Al}mad b. 'Abdullap;I a-Sar~ a<J~Qabfd1, umro 893/1488. Prepis je iz XVII iH XVIII stoljea.
129. ~"' -..,.;_,11 ~.)t~ )l l J ~~_,11 ..t:I_,Aj l 1688,3 Kratak -.rad o apokrifuim hadisima. Napisao Mar"r lb. Yusuf al-Kann! al-~anbali: umro 1033/'1623. Prepisao ~bdullab Kantamirija, bez OZ'Jlake datuma .
..::...~~_,11 ~.)~)ll 01~ J 130. 1773,16 .. Risala o apokrifnim hadisima, to ju je napisao Hasam b. Mu J:Iammad a~-~agani, umro 650/ 1252. Prepisao ~ar b. MuJ:ammad 1114/ 1702.

i')L.JI ~~J i.)T01-:> 0 1~ J 1773;17 Krai izvadak o ivo tu prvih ljudi Adema i Have, uzeto .jz djela ?JJI , to ga je napisao ~hdurrahman 'b . ~li' Abu'l-Farag ..... . Ibn al-Gawzi, umro 597/1200. Prepisin;a isti kao i u prethodnom dje lu. 131.
~

1 132. r:f ..:.,.l~~- .... J L.... 0~ 1773,18 . Zbirka rijetkih i neobinih pitmja, .pouka i mudvih ,izreka iz razmh vrsta nauke, od nama nepomatog sabiraa. Prepisiva isti kao i u prethodnom djelu.

133. ~ I.AJI J ~_,JI o ~;. a411 t1692,2 Splev o islamSJkom vjerma-nju to ga je nalp'is ao Maulma Hidlfbey b. Calaluddfn, umro 863/ 1458. '
Prepisao

~bdullah

Kantamir ija, to se vidi

tpO

pis-mu.

418 Abo , Komez:ta~ djelu al-Wafi<<, o haJnefijskom ,f ikhu. Oboje napisao ul-aJBrakat Abdullah b . Ahmad b 'Mahmud Hat>."7udA:t.,.. an-Nasafiumro 71 O / '131 o. . . ~ w .u ,
Prepis je iz XV ili XVI stolj ea. 135 oYla.l 1 1 J~ 1-:)..1 '-:--' 1 5 1799 . Komentar risali Surii t as..S lpiSao Mu~lilfuddin Mustaf- b H a at, krat:k:_ ':Pute o nam~u. Na-Adawi: umro poslije 10.B5f~614. . amza b . Ibrahim b . Waliyuddfu al-

134.

J~ l

Jl.sJI

c_r.

Prepis je dovren 1102/ 1690.

30

l:AJ l ~ ')\>. (\-J 1..:.$'" ) JI ~".>tl-l \,...11.5 . Je o s podruja fikha .k o. . . 420,382 t~z;ro! 'Za davanje fetvi. Napis'ao f~h~e slutlo .k ao vaan prirunik i ~Jari, umro 542/1147. Dva sveska ist~ ibko~mad b. t~bdurrald alJBu. Prepi~Sao Yahya b Muham mad g ,pieta. ~e -,Z!" -. Uut al-Hanaff 966/1558 138. . ~)fl e? ~1..:.$'" . Ko~em tar. verifikaciji u hiljadu stiho . 234 dJ.s . OboJe naptsao. Zaynuddin ~bdu va A1fiyac, o uvodu u ha806/1404. na b . al-~asan al-tlraq~ umro

1J6--...137. D. l

lSJ

mm

sao Muhammad b . . H . S'"'l:r ~.Pre~ :~. llllm a. l'UJ 'u. mar tirz .ooratda t.._ _- ,.,.7'g M'a .
, 'bA

'!1\JUSa:

ru

lSiru,

Muh ammad b . Salim b . 893J1488.

- l ~.

b .

Izreke halif Ali J )U .J-J ~I.S 1716 2 . .., . . e Je, poredane abecednim d . ' Ject IZreke. Sa:brao i .poredao Abii rA. re om .p rema prvoJ riumro 305/917 ili 350/%1. h al-~asam b. al-Q3sim a~-1'abaJ1f, 'P .repis je iz XVII.J
stoljea.

139.

~l1l).l d.

<ff ~_;il~~

';}S' . i if

140. ).4:.11 J J~)fl ~,.,....J L:.~ ~ \.S 482 _ fomen_:ar Kuoonijinom Muijtasaru, djelu iz fi~ha Na i Ahu ~bdullah Mruqam.rnad '(Mahmud) b Ramadan ar.JRiimf al H~6l6 /12'19. . ' -.
IPrepisao tOmar b. SaLman 717/1317.

e:

141. ~)) 1 '-o-"J ~ 4.1 al.all '-o ~) 1688,7 Risala o zemljotresu. Napisao rAbdurrahman b. Ahii Bakr asSuyli~i; umro 91 1/1505. Prepisao tAbdullah Kantamirija. 142. ~./'ul$ 1393 Divan pjesama, na perzijskom jeziku. Napisao Mawlina Gala~udd;n _Mu~ammad b . ljawage Zaynruddfu rAlf b . Garnatuddm 'Alawiya Urf,J S1raz1, umro 999/1590. P.rep.isao MuJ?.ammald Sa( i d b. Abu sa<"id an-'Nahawanr 1036/ 1626 . . 143. .)~)fl J)...:... v~ )Jbj )'l J ) -:-'" 1792 Komentar tal..JMaariqu, ~birci vjerodostojnih had:isa. Napisao ~bdullatif b. 'Atbdul "aziz I-bn al.Malak, umro 797 f l395. Prepisao fAbduiHih Kantam.i rija. 144. ~~/~JI _rl..- J jJ lJ )ll o_,...;~ 16515 Predavamje o prvim dogaajima i kazivanje o posljednjm zbivanjima. Napisao 'Air ede b. ai~Ijagg Mu~~~ al~Mosffin998/ 1589. v . . Prepisao Yiisuf b. Gina'i, vjerovatno u XVII sto1Je6u. 145. ~l:l1 ~.r 1773,8 Uputa za oenjenog i onog koji se namjerava eniti o valj~om ivotu -i postupku u braku. Napisao Saytt MuJ;tammad Ou~buddin alIznTql, um. r o 821/1418. . Prepisiva isti kao i u djelu pod brOJem 3.

31

1808 .. 146. Bosnawf, Zbirka pisama. Napisao Sami ri, tAodulkariin 'b : Ahmad umro 1095/ 1683. Prepis je vjerovatno fiz XVIIr i stoljea. 147. .) '-:->-)fl ~ LbJ .j .;!,il' l o~ 1709 Knjiaa savjeta .j .p ouka na osnoVlt.l Qur'ana i hadisa d stare tracUcije svakojakih pria, tesavvufs.kog smjera. Napisao li\. l f b . Muttammad al-Misrl, IAla'uddin, umro oko 1127/ 1715. Prepi~ao rAbdullah aKntamirije, to zakljuujemo po -pismu. 148. J. l' .;Ul ~ .;!,.il'l ;;LS:.:..., 1724 1 Komentar djelu al-MCliilar, o uvodu u islamsko pravo. Napisao Zavnuddin b. Ibrah f.m b . r M'lll)ammad Ibn Nugaym al~M~ rf al-~anaff, umro 970/ 1562. Prepis je zavren 1083/ 1672. 01~~ J iu~ J. ~ l ~ J.~ ~WI ':fl ~ 1796 149 _ -?..,......J I -?-'..WI ~_;JI Maihat - Biografije uitelj a u hadisu Abu'l-Maiair YaJ.:lya b. Fac;Uull~h b. M~alla b. Dalgan al-Quref al-Adawf al-"umerf-je. Sa$1ta\'io i &redio Sih~bU1ddiin Abu'l.Jjusayn M) m ald b. Aybak b. ~bdullah al-Husam! Ihn Dimyatf, umro polovinom XIV s toljea . Prepis potjee iz XVI stoljea.

u-l- ..:.... v:.M

d-

150. 4.:...JI ~ 1-.a..o 514 Zbirka hadisa, koju je sastavio l:fusayn b. Mas lud al-Farra' al. .Bagawi a-sati tr, Mul?yisunna , umro 516/ 1'122. Prepisao (~Abdullah Kantamirija, ro se vidi po pismu. 151. ~/ o_r.-1 J.,.;~ J- .;~l 1688,5 Risala o ljudima koj.i e dva -puta dobiti sevab (.za odreena dobra djela). Napisao 'A.bdurra.J:unarn b . A!bii Bakr as&ylitl, umro 911/1 505. . 152. ( ~ 1~ _,.v-) .:_, l~/) 0 1~_;... 2459, 2 Arapsko-perizijski rjenik sa interlineamim para/frazama na tur~kom jeziku. Nap isao Raiduddfn Muhammad b. Muhammad b. AbdulgaiTI, Wa!Wa~, umro 573/ 1177. Prepis je zavren 648/'1250. 1687 Poznato dielo iz arapske lmj.ievnosti. Napisao Qasim b. rAlf b. Mu~ammad b. ~~man al-J:Iariri, umro 516/ 1122. Prepisao 'AN Nadirf 1051 / 1641.
0

153.

IS .. .,T- .)- l

1 .,. lA..

~\~ l \>=-' ~ l J... - _,)fl J;:. 0 'r.l l 1773.tt . ~- i savjeti vjersko-moralrnog sadraja date na osnovu hadisa 1 H~d~h IZreka. Napisao Alpnad b. Muhammad b. CAti al~H'aggf {al . . aganJ.
154.

Prepisao ~mar b. M~mmad 1114/ 1702.

32

o apokrifn:im hadisi . 1682,2 ~gWnri, ,u mro 650/1252. ma, naPisao ljasan ib. Muhammad as. f

R~i.saJ.a

155.

~l;.. all u 1 .&-_,...;,_,.-

Prep1sao Abdu.Uih Ka.ntam-InJa, . . . to se v.idi po p1smu.

156
lS ) .AJ l L> l t".. ..
"':)....

..._, .&-.>-P_,..

1682,1

Zbirka apokrifnih hadisa N . r mad al-Q!ni, u.Inro 1014 jt(:IJ6. . apisao Molla Ali b. Sultan Muham
Prepisiva

:isti kaoi u prethodnom djeLu.

157. ~I_;.....')'J rr ll Ul . .. ...r-" ./ e:-' i 682 R!isala o derogaciji u Qur'a.nu Na is , k .. _ r, ,3 MW:tammad b. t'Arbdullah b. cAlf al-isfaJr a~ ~Ja ~bii. ~ydullab nepoznata. mt, lJa nam Je btografija 158.
_;~s::;~, ~ \.:j ~
1~9

. Glosa Ibn Malalkovom komentaru djela al-Ma.nar 0 uvodu u ISlamsko pravo. Napisao Maula Mustafa b. Pfr Mruhamm~ rAzmfzad umro 1049/1630. . ' e, Prepisao Muhammad b. Ahm a d a t -Ta iaW'l, - u medresi HusreviJ'j, 1091/1680. 1417 159. I S T O Prepis je zavren 1100/ 1688.
160. .u.JI , f ~ ~ 1699 Djelo o hanefijskom fikhu. Napisao Abu'l-Hasan (Husayn) ~If b . ~jusayn b . Mul].ammad as..Sugdi, um r o 461/1068.' Prepisao Muhammad b. Mustafa Wa ~izzide (Vairovi) al~BanjaIiikaw.f 1113/1701. ' .. 161. JV:II ~~ c;J y"SUI ~ 1611

Komentar kasirli Bad'al-Amalfc. Napisao Muhammad b. Sulaym!n al~~alaln- ar-Ray~awf, :umro 1158/ 1745. Prepis (illi koncept) zavren je 1147/ 1734.

162.

. g lasno obavljati. Nap.irsao Ibrahim b. !jasan al-Kurdf al&uranf Nuruddin Arbii Isl)aq *~r Naqibandi: umro 1101 / 1690. {Prepisciva isti kao li djelo pod brojem 1) 163. I S T O 1813,2 Prepisao IAbdullab Kantamirija, bez oznake datuma.

#.~..f.i.ll J.J>)I_r; 1809,1 .. Rasprava u kojoj se dokazuje da je uobiajend zikrc doputeno

-. . .. 164. 1 Arapsko-perzij5'ki .rjenitk u stihovdma. Napisao ~a~atn b. Abdulmu'miin Muzalf.fa.r Husamudd:in, ~ivio u VJilfXIII stolJeCU u Iraku. .. Prepis je 2-.avren 648/ 1250. l3

t)L;JI ,__ :..;) t)l:;.AJI '-;--:P ;

2459,3

1793,3 165. Glosa djelu Durar iz islamskog prava. Napisao Mtu~ammad b . Mustata ai-Wlbi ai-Waniig~lf, umro 1000/ 1591. Prepisao Mu~~ b . Yiisuf b. N~iih 1634/ 1625. 166. "-:-_AJI V.~ uwJI w W IJ 1684 Prirunik o ramiro ftkhslci.m propisima, namijenjen prvenstveno za muftije. Sabrao j sredio ~tbdulqadir b. Y\isuf Ibn an-Naq1b, umro 1107/ 1695. Prepisao !}asan b . MuJ:ammad al-Qas~amii.nf 1089/ 1678. 167. ~~~ o_rbY.. ~)l ~l.a 1700 Komentar verifikaciji Gawharat at-TawJ:tidc o dogmatici. Oboje napisao Sayh Ibrahiin al-Laqaru~ umro oko 1041/1631. Prepisw Abu's..Suriir al- S\bbadf, pi'ev uenik, za ivota pi~eva.
~

168. (J..l:fl l) ~-41 1 ~ ~ ~ 1793~ Rasprava o islamskom vjerovanju, o protuislamskim rijeima koje izvode iz vjere, te o raznim vjerskim propisima koji se odnose 111a postupak i razne potrebe j pojave u svakidanjem, praktinom ivotu vjernika. Napisao YiiSUtf b .. Gunayd at-Toq~tf, A!ll Yuwf, Celebi: AlJ.fzade, umro 904/ 1499. Prepisao Mu~~an b . Yusuf b. Na~ 1034/1625.
~

AtJi

169. I S T O Prepisao M~mad b. (Omar 1055/ 1645.

1723,5

170. ;_. ll ~ l J;_. JI ~ l 1688,9 . Risala . o astronomi jj, raena n~ temelju tradicije i staTog poimanJa. ~ap1sao tA~urerai;man b. Ab.ii Bakr as~Suyii~f, umro 911/1505. Prep1sa.o 1 Abdullah Kantarnirija, to se vidi iz pi'Sma.
I z v o r i:

l. Kasim Do~r~a: ~atalog. arapskih, turskih j perzijskih rukopisa, svezak Prvi 1 drugi. Gaz1 Husre~begova bibl i oteka SaraJ evo 1963 i 1979. ,
l

2. Zej~l Faji: ~atalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa svezak trec1 (u rukop1su). ' 3 ~a~m Sab~ovi: Knjievnost Muslimama BiH na orijentalrnim jeZlClma, :~tSVJetlost' Sarajevo, 1973. 4. Ahlwar dt Verzeichn.i d b' . . s er ara Ischen H a,ndschroiften der k Oni lichen Bibliothek zu Berlin, I - X, 1S87- 1899 g S. J. B.lakovi: Arabische, tiirkoische und pe;sische Bratislava, 1961. Handschriften, 6. G. Fliigel : Die arabischen, persischen und ttil'k!ischen H . ten . .. '-Ban~ I -III, Wien, 1865 1867. andschri.f7 Mu~ t-ata b. Ahdullih Ha.-. H 1~.c .v - '- ' . g1 .,alllla, ~n.atllb Celebi: Kaf 7 _:::_ I stamvul, 1943 (drugo izdanje). ~~uuJJuul .. .
34

1951-55. Ista:rrbul '

Faksimil zadnje stranice djela Gamt an-Nuqu ( Abdullih Kantamirija

v-

l. r

k episao OJeg Je p.r

SUMMARY
THE UBRARY OF ABDULLAH-EFFENDI KANTAMIRI

One of the three Oriental libraries in Sarajevo in the period of I'urlkish rule was the mentioned Kau1tamir.i Libra ry. It was founded in 1774 and destroyed itD 1897. It contained about 136 volumes, 11.8 of which are now im possess.ion of the Ga.ZJi HusreVbeg Lilbrary. They are listed in this aricle. The Library was formerly attached t o the Shehdi-ef)fendi Library and later (1914) both liJbraPies were transferred to the Gazi HU!Srevibeg Library. The fiounder of the Library Abdlullah Kantamirci was a muderris, preacher (vaiz), a secretary of the Shariyat court in Sarajevo, poet and tramscrilber. He died tin the same year when he rounded his Library. He copied numerous books for hi s Libnury as well as for other libraries and leanned men. The author of this article listed CL11 the manuscrilpts of the Kantamiri Library according to the [allowing data: the ti tle o,f the work, a short description of the manuscript's con ten t followed by 1-'he author's name and the year of h is d eath, then the transcniber's name and the date of transcription.

36

Osman

Lavi

RUKOPISI MEHMEDA HANDiA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI

Tradicija pisanja bosa!Ilskohercegou-x.kih lim t 1ni . . vd\,; mus ana na orijen a m Je:lllClJJDa datira od XV stoljea. . ?<Jlaze:i .:X is lamske centre (Carigrad, Brusu, Konj.u, Jedrene) sucah su naJwsa. obrazovanja nakan ega su .se vraal.: odna . . . . ' u u SVOJa r mJesta 1 tu zauzLinali visoke poloaje (muderrisi, kadije, mru:ftije i sl.). Uz r~dovan ~sao. kadije lili mudei:Tisa esto su se bavili i knj~ evnom d]elat:nocu, bilo da su pilSali orJginalna ill pak prepisivali tada popularna djela.

~la~ljenjem Osm~skog Carstva prioritetni centri islamskog obrazov~Ja 1 k~lture. ruopste ponovo postaju Kairo, Bagdad, Damask d drugi gradoVI na 1stolru, tako da su ljudi iz naih krajeva, u potrazi za. vJsokim obrazovaiD.jem, poeli ee odlaziti, naroiro poslije prvog svJetskog rata, u te centre. Jedan od njili je bio d Mehmed Handi.
Ljubav prema arapskom jezi,ku i simpatije koje je gajio prema orijentalnoj kulburi ui.ni1i su ga jectinstvenim za vrijeme u kome je ivdo. Jo u toku studija pie rasprave na arapskom jezitku, a u VIiijeme kada su tintarnice ve odavno presuile i postale muzejski eksponati, a upotreba tampe izborila legalitet primjene i zaivljela u pravom smisLu rijei, 1 M. Han~ uveliko prepisuje i komentarie djela Hasana Kafije Pruaka, Sabita Uianina, Ali dede Mostarca i dr. Prije nego to predstav.imo u katalokom obli1~~ obra?e nj~?ove rukopise, rpni.sjet.imo se osnov.n.i.h podata-ka Jz Hamdiceve OOogratiJe. Mehmed Handi je roen 1906. godine u Saraj~w. Osnovno i srednje obrazovanje je stekao u rodnom gradu. OdbiJa p~u ~ru tva Gaj,r et da studira medicialske nauke u B~radu 1 . odlazi u Ka i ro gdje se 1926. god:ine upisuje .n a Al-~r ~Jtl s uspjehom .zavrava 1930. .godine. Poslije zavrenih studiJa vraca se u ~omovmu j 1931. godine bude imenovan nastavnikom i pretek~ Gazi H~srev -begove medrese Na toj dunosti ostaje do 1937. godine kad~ Je postavljen za upr~vHelja Gazi Husrev-begove biblioteke. Uz ovaJ.~:~ 0 od 1939. godime predaje na Vloj !islamskoj eriatslro-teolokoJ anju knjiga smatrajui to 1 !?ugo. vremena )e p~an otpor st~~hno verske 'literature. Prva novotanJom 1 omalovazavan]em nauke, a po 'enikJ Al-Wanqoli, tampan knjiga tampana u osmanskom carstvu Je rJ 1141 / 1728. godine.
y y

37

(VIST) kao ugovorni nastavnik, da 'b i pred samu smrt bio imenovan za redovnog sveuilinog profesora na ovoj koli. Umro je u SarajeVlU
1~.

godirrle.2

Handi se, pored dunosti koju je obavljao, dstakao kao vrstam i odlian pisac. Pisao je teolok e rasprave na srpskohrvatsk om i arapskom je.z.i.ku. Naroitu je panju posvetio krrljievnom stvaranju bosanskohercegovakih muslimana na orJjentalnim jezicima,3 kao i pni-

jevodu njihovih djela sa arapskog i turskog jezika.

Gazi Husrev..begova biblioteka posjeduje veoma vrijednu rukopisnu grau M. Handia k-oja je ov.dje dospjela zajedno sa njegovom h1bHotekom. Vrijednost tih rukopisa je .utoHko vea jer se radi o autografima, to opravdava nau .n amjeru da ih prezentiramo javnosti.

Pokuali smo, u ovom radu, razvrstati njegovu rukopisnu grau prema samoj vrsti:

I ORIGINALNA DJELA II P.REPISANA DJELA

III BIUESKE a) originalne i b) p repisane.

I ORIGINALNA DJELA
l ) Magma ra al-bihar

)~'i \ J r#' t)w- ~)~' ~

t8Jrih _.., al-'ulum a.l-asfaz-4

R-95

je djelo o istoriji nauka i knjiga. Tod je Prvi svezak opsenog rada kojeg je pisac namjeravao napisati} u va toma Prvi tom po nJ eo 1 buhvalio bi .razvoj nauke od t . :. oOVOJ zarms 'l, o naJS anJlh vremena do Handieva doba, gdje bi bio .predstavljen
O M. H~diu~ su ,POre~ ostalih pisali: - HamdiJa KreseylJakoVI, Hadi Mehmed ef. Handi
2

Nar?dna uzdanica za 1945. godinu str 24-31 - Hazl.ID , sems-ul-ulema ' H adi Mehmed El H'daab anoVIc, ef Handi - l Je, 1944 45 br 2-3 str 42-48 (O . b : . ' posveen M. Handiu Povod~ . v.aJ roJ Je u cijelosti - Mahmut Tral.i B 'bl" . . m nJegove smrti). 1940) S . J ' z wgrafzJa radova H. M ehmeda Ha dv, (19?8, araJevo 1941 str 18. B 'bl" f.. n zzca Handia (1941~1944). El-H.d ._, odz wgra ZJa radova H. Mehmeda 3 Hand- ' ~! aJa g 1944 45. br. 2-3. str. 111-l15. K . IC Je lZ ovog podrucJa obJ. a b . . . r auu _ na arapskom jeziku pod ~o l pose nu studiJU naJpnj c u 1 u lama. w~ u fara Bosna, Qairo ovom. Al-Gawhar . ~l-~nli fz- t aragum. i 30 ~~ o,r Jeziku: Knjievni rad b~sansk~h e ;c~od., ~k~asmJe 1. na srpskohrvat. god. govac zh muslzmana, Saraj evo, . . . < Za rukopise koji su obuhv , . K ~~kihruk~opisa Gazi Husrev-beg~~~ru bibt~a~o~om .arapskih, turskih i per10 . PIS 0p1sa, nego smo se po al'1 e e msmo navodili formalni lSCi pno navedeni. zv na pomenute kataloge gdje su ti podaci

l349

38

'

i ~v?t istaknutih natUnika, a u dru . . kntli.ka prerada i dopurna Had~ HU= t~mu bibliografija djela ili Od ova dva toma pisac je uspio nani f 1 dJela Kaf. ~~-5 L.58., 34 x 22. ~sa samo po Jedan svezak.
s~ezak

Ovar se sastoji od dosta opsen , podiJelJen na poglavlja: ag uvoda (L. 2-16) koji je
l. 2.
) a-:.>- ':/l~

rW 1J..a;

3.

~ ~~ 4-:-.7.1 1~._~1 r---':11 ~

4.

l:tYL ':/l

s.
6.

r-W l ~ t_~l

l YL ':/l J rlJ l 4L-- i i. ~l

r-W 1~ Lr- ~~~~l .)J\:.1 1_?~

J~)l o!_,.;i Lr J_,:/1 ~ j1:: 1)1.)" ~)L ':ll~~ ~l . "'l "l . Yl~ l y r-W l J- _,.),j -"-1~1
~JI.All d.Alll~ r-WI JL.

7.
8.

9.
10.

_,.),j

o;,; l...a.:J l & l

...Lli l_, . . . l l,.. "" l
4_!
o

H.
12.
L> .

~')L. 'll l

..

~_;JI p

1}.~I..J ..,..U l _.. Q.; , ~ t:' \.

o

13.

1-t: ~.t:._,...;y )-:-::.&-1~

14. Osnovni tekst knjige sadri dva dijela koji su opet podijeljeni na vie poglavlja (f~l). P rvi dio ovoga sveska tretira problematiku rukopisa uopte, nje.govu istoriju, nain pisanja i irenja, pisana rije .prije i za vrijeme Boijeg Poslanika, vrsta rukopisa, o qrapskim vokalima, istorija ruko.pisa do -najnovijeg doba itd, dok se drugi dio odnosi na l ingvistikru i njene discipLine (fonetiku, momologiju i sintaksu), gdje su navedena najpoznatija djela iz ove oblasti kao i imena :istaknutih pisaca sa osnovnim biogr.afslcim podacima. Datum pisanja nije naveden, aLi djelo je nastalo p!'ije 1931. godine jer je te godine pisac zavrio prvi svezak drugog toma (vidi slijedei broj ). Dobraa, Katalog I , str. 9. 2) Al-M ugallad al-awwal Tin tatj.yil kaf a~-~unurr5 R-96 ~~l 4 4 .-~~ ~j;~ J.., )ll~~ . . . . je prv.i i jedini svezak drugog opseznog torna koJeg Je .p1sac namJe
ravao napisati.
s Kasim Dobraa, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rokopisa I, Sarajevo, 1963, str. 9. . . _ 6 0~1 J .___:5J1u--\..... 1.y- .J_,J;.l l ...;..::S __,tS napisaO Mustafa b . Abdullah al6

l_,.LJ l ~ ':/l.~- l ~ ':/l l_,.LJ l tY l ;;S"

Q~: m sta~tinJ,. ~n~ i kao Kat.ib caiabli ili b~fii l~~tif/.'lS;S~ 1~Z~~T ]4!tt dme: DJelo Je prvi put stampano u s tan u u
y

bibliografs~u

jedinicu.

39

Ovaj svezak sadri biblio~~af~ku g.rau koja nije si.st~~af~~vana, a koju je pisac namjeravao umJeti u djelo kako se to VIdi lZ sliJedee biljeke:
j

t..i.,..''l

~ J

r .r-

._ ul

t; . 4 w 1 ~ ~ ~~ ~ ~ ul:S" J ...t,.e.L..::. 0 1 J>-1.) '-d.; ~~J li- j ':?j e ~ - -

U uvodu pisac napominje da ga je jo od rane mladosti privlaila istorija arapske knjievnos ti (LJb) i nastojanja da se podaci iz ovog pOdruja pr iku pe na jedno mjesto. U to~ pog~edu ?o sada j~, istie M. Handi, najbolje d jelo Kaf a?:-~ , ah obzirom da Je proteklo vie od tri stoljea od nas tan.1ka ovoga djela i da se u meuvremenu pojavilo mnogo djela koja . nisu obuhvaena tim katalogom, ,Handi je odluio da napie dodatak (gayl) Kaf a?:-:pmli.nu. Mnogi su prije njega pokuavali da popune tu pra~nim.u ,7 al.i s.u

njihova djela ostala nepristupana ili nepoznata irem krugu -i-talaca

(L. 1b).

koje & u Hal i fa d je t11astujao unijeti sve podat ke tSa koj ima je raspolagao o je dnom djelu. Tako navodi naslov djela, ime pisca, godinu roenja i. s mrti, poetak i kraj djela, izvore koj ima se p isac dotinog djela sluio, ta je autora dotinog djela ponukalo da ga napie, te je li tampano, ako j est gdje, kada itd. Paljhim uvidom u djelo primjeuje se da je pisac djelima koja tretiraju jednu odreenu tematiku posvetio vie panje j prostora_. T~o zapaamo d'a su had is-ka djela s posebno m p anjom predstavljena 1 skoro do Ill detalje n avedene sve poj edinosti vezane za dj elo.s Djelo je dovreno u Sarajevu 1350/1931. godine, na to ukazuje slijedea biljeka: f J ~ l j_,? ~ ~.r Jj- 0_,:-AJ I J ~ l LS'" L .. l j- 0_,J:Z.l l ~_.;, ~) ~ l .j; . 4 ~ l 1 1 .1b . C r u . ? ~J ;",;__...Y. s ~ ,t. 4 ' r o ;",;__.. "1 1 , ':? _;> J (:;'. j ? J y~

' Handiev dodatak sadri 4110 b ibliografskih jedini ca obraene na ve uobiaj eni nain k ako je to ra d io H a di pisci koji su pisali dopun u njegovom djelu. M . Handri

'.r

---7

Dobraa, Katalog

I, str . 10.
d..i ~Y. ~_,JI .;.l.:.il j_r

Izleu ostalih dodatak na Kaf a~-~uniin su pisali :

(um'ro 1092/1681) (umro 1189/ 1775)

(umro

..\...j!

1218/ 1803) (umro 1274/ 1858) (um ro 1339/ 1920)

.,? .Gl ~ l.b .u-1

-.!.1 ~ r "j._ 'JI ~....::.

\

..:
v

':p l ~ l 1_:.1~ ~ 1......... 1

l)ayl al-Bagdadiya sadri 19 000 d'

8 . .

1365/1945. prvi tom i 1367; 1947 d Je. miCa stampan Je u Istanbulu rug1 tom pod naslovom:
1

..J_,.:.hJI . j )

Na pnmJer poglavlje o mawd 1 . hadisim' d~elo Al Muwaqa' (L. 116-l1 9) d 'e .u a CL: 96b-1Q1 b), hadiJS!ko VJerodostojnosti prenosilaca, b~o Ju }::~e pored osnovm_h podata ka govori o la ltd. J . sa, komentatonma pomenutog uje.

(..) V-

1"_

I.J.II. ; ..J -<''1

y

1 1 ~ e.. ~ -

40

3) Sarf} taysir al~

ua

gcurzi 'i alluscu

J~'j\ ~~ J\ J~_,J\ ,,;:ene:;~

R=164,203

je k oll!.entar zbirci hadisa Taysfr al-~ ili gamiri al~-s\il. Osnovno djelo Gami' u al-u~ napisao je Magduddiin b . A tir (11wro 606/1209 godine). Ovo djelo je p reradio 'Abdurahman b . tAli zvani lbn Dai~ a~alibini (11rmro 944/1537). Ta prera~ nosi naslov Tays!r al-wusill lila gami (i al~~.' Komentar o koine je ovdje rije ne odnosi se na OSilOViDO djelo nego na . njegovu preradu. Djelo je nekompletlno, napisana su samo dva sveska.

L.203{1)+66(11); 30

21.

Prvi svezak sadri tumaenja badisa od poetka zbirke do kraja es tog hadisa u poglavl}u " ... 1 J ~ .t ~ ~l ;j-~ :.:.J \!JI j.aAJI

rL

U uvodnom dijelu {L.3-20) pisac .p oslije krae rasprave o bes.meli govori o osnovnom djelu, preradi tog djela i an.I1onima navodei -i njihovu biografiiju. Takoer su navedeni izvori k ojima su se sloili prilikom ~zrade svojih dj~la. Na k:ra}u ~oda. do~esen'! je. rasprava_o est .po71Ilatih ihadiskili 7lblrk?- (lrutu~srtta) . JZ dJe~a ?.arm .~u al-u~, .njihovim sastavljaima, ravii.J ama, broJu hadisa, kritenJu n}ihova pren oenja itd. GlaVID.i tekst knjige podijeljen je na poglavlja:

l.

l.>l..c )l l o.-1 1.:.( . -

2.
3.

i l p-

e;.

)l l '-;-" 1.:.(

;v~ )fl o....~ \:S

4.

u-r' l J ,.,... )l l '-;-" 1.:.( ..

01.0)l l o.-1 . 1.:.(
..::...1_,1 l '-;-" 1.:.(
~".>'v -)l l
o.-1

5. 6.
7.

. 1.:.(

_ irosena milJenJa :rslamsklih J ~ .j 1.:.11 ~ 1 1.!'-::' r .r" d ~ R -164) J~"J k a prvog U drugom svesku ( J - \...: do . badi od treeg .p oglavlja raj nastavljeni su komentan , l sa . 'l:JI .l hadisa u poglavlju t.u) 1; J\.2 t!- Y l} ~ poglavlja Ovaj svt2ak se sastoji od etll"l

8. ..s" . . ha .. . .. bi preao na komentansanJe U svakom poglavlJU, pnJe nego o datoj temi gdje su . d2rit b' pisao uvodnu .rasprav.u d1sa, M. ~~ . . :t na . uen'aka 0 tom pitanju.

.(' ll J ~ \e---)l l '-;-" 1.:.(

1.
2
. .

;_; - './l o.-1 . 1.:.(

J/~ l J ~)ll
.

'-;-" 1.:.(

v~;,..., 1346/ 1927. god. u dva sveska.

41

' Taysir

:o: tampan u~"" al-~'" Je

3.
4. Na kraju je datum pisanja djela, 13. arbin, 1348/ 1930. godine.
Dobraa, Katalog ... I, str. .3&4

385.

4) Al-Haqq a.s-sahih

. 1ii sa1a gd Hadt s a o. musbman&ke je je M . Handiri, na osnovu Kur'ama, Bo~ .. l .ka I literature rizlae islamsko uenje o povratlw ZlJeg pos cliiU s-aa na zemlju pred Sudnji dan. Djelo se sastoji od tri poglavlja:
l

tt i!bizti nuzULi sayyidina al-Mas~, c.;_il 0..l~... JJ} ..::"~1 ~~l ~l~~) .

R=2650f 5

1.
2.
~ ~~ :-

3.

J J.i~l J.a.AJ I ll l.i..1_ .. J_,_; tY J~..1- _. ':/1 J l) l.:! l J.a.AJI e~~~~ ..11) tY J ':/..1 ... ':/l J ..:J 1.:11 J.aA.l'
.JT_;J~ .:!JI) tY J~ .t-_.~ l

a pisano je za vrijeme pievih studija u Kairu oko 1348/'19~9. god:: kako se to vidi iz biljeke K. Dobrae na konceptu ovoga dJela kojot se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (1R=3557, L. 3.) .
5)

Saf{ al-murham a-Saf{ i i qalb man ycu:J r{ mawt I sa b. Maryam (~ ~ 1..$";" t.:.~_JA ~-l!~ '"':-Ji) ~L!JI ~) 1 j~ AJL...J)

R =2650 f 6 je risala o p:itanjiU da li je l s a iv i o njegovom usponu na nebo za ivota. Risala je zavrena ru Kairu 1348/ 1929. gocH.De. Dobraa, Katalog . .. I, str. 341.
6) Risala bayQ.n al-amnil'

('-L.~;...)'!~~ "La)'.l ~~ AJL...J)

v

fl

hukm al-istimna'

R=2650/ 7

je rasprava o onani}i sa el1iats.kog gledita. D~el<:> s~ sastoji od dueg uvoda (L. 52-55) u Ikome pisac kae da ]e ~taJui dJela na tu temu zapazio kod mnogih a'l.rtora zanemarivanje nekih aspekata ovoga problema, to ga je ;ponukalo da napie OVIU ra~ravu. Tu su navedenj jo i izvori kojima se sluio pnilikom ~pi sanJa ovoga rada, kao .i objanjenje pojmova kojd se u njemu susreu . Osnovni tekst je podijeljen na dva dijela:
Pni dio
../",.,.:JI 1~ j JJ~~ ~ul

poglavlja:
l.
2.

. .

se ;ponovo d!ijel:i na

slijedea

l~ d.). ..J l J !_,;i

""_r.:J 1_, .:,J.:t..QJ l ~.)i

3.

'-:-'~ ~~ ~J; IAJ I ~

4. ;~ 1 ~ ~-~,.Ay
42

s.
6.
7.

~ \.- : ~\ J

...

~_,1~

Jk; ;;_;::... ~ L;:-1

-.a>)\

~ 1.:. : ...~1 ;...~~tAJ I ~ -~ 1

dok su u drugom d~ijelu navedend tekstovi iz arapske knjievnosti na OV'll temu. Na L. 56--58 su izvodi iz djela pitanju onanije koje je M. Mandi pr<maao i dopisao: Rad j e za~V~rem u KaiTU 1347 / 1928. godime, a prei'en i pr~isan u Saraj evu 1352 /'193 2. godime (L. 74) .to Dobraa, Katalog . .. l, str. 341.
7) Kitiib ya~if-u fihi mu'a.L.L ifu!'l!LL ri~1la

naknadno

JJI ~IS

od Ibn HalJIIla,

ila

Mi~ra

R=662 f 2
navodei

(_"..a..o

J l ~J ~_;.o ~ L.A,a~ y L:S')

j e djelo u kome M. Handi opisuje svoje putovanje u Kairo, isto r iju pojedinih mjesta kroz koja je prolazio.

L. lS-(>(), 26 x 17, arapski, nash, .papir bijeli, deblji, povez kartonski. U uvodu pisac govori o vrijednosti putovanja prema islamskom uemj u . OsnoWl!i tekst knjige podijeljen je na poglavlja:
l.
_rA-" J I

~J ..

2. 3 _ ~~l d_jJJI
4_

6 J~ d.:

,~l .)~u-J
.)J\) l oj."
JI

~ ~~

5.

--.4: _?l _;b_.i;/1

JyP_,JI

6.
7.

j-.-) l ,y- ..::)~'YI ;: ::;

~J I .,:: .~ )....:.'YI ~

_rz-o j: t...a.;

8.

9.
t o.
ll.

_rz-o _rz-o

i.)

Jbl ~J
j:J I _j'~

12.
t 3'

i l_;b;/ l ,y- _,...J l .?~

_rz-o~ .?~

14.
ls
.

uP '~ if. J~ if'.?~

' o _rb l_;ij l u-:-' l;
. . .

---takoe nalaz u az 1 0 Kan cept ovoga r~daKsetalog 'n s tr. 605.) teci . br. R = 1351 (Dobraca, a ...

. Husrev-begovoJ btbllo

43

..

16. 17.

~ _ _;(; ~ ) ~j)/1

flj)ll ._;.PJ

Djelo ruj e kompletno. 0\ndje je samo prvi dio. Na k raju je biljeka pisana drugom rukom u kojoj se navodi da djelo nije zavreno te da je ,p isac n amjeravao da ga spali, ali ga je ipak ostavio sa svim nedostacima.
8) Tafsir

ayat

al4l1Jiulm min sWr-a an-Nrisa'

R=996

(~WI ~~ ~ ~~~~ ~~~~)

ajeta eriatskoJprav.nog sadraja iz rure N1sa. M. Handi je ovdje komenta11isao ajete kojj se odnose na nasljedno, brano, krivino i islamsko pravo, uz navoenje miljenja najpoznatijih mufessi r a i mu!had!disa. sadri Djelo nema uvoda, pisano je u obliku koncepta, pa se moe pretpostaviti da su ovo samo biljeke ko je je pisac namjeravao kasnije srediti. Nema podatak a kada j gdje je djelo nastalo.
9) Al-aqwiil al-a.Jimma min 'ahl al-fi.qh wa al-IJadiJ_ allfmiim J A Czam

tumaenja

fi
R=258

(~~~ ~1.4~1 ~ ~~~ J AA.till ~~ ~ 41~1 J!Jjl)

je djelo o miljenju predstavnika pravnih kola o Han.ifi).

Imarru' A~mujAbu

Poetak:

~~~ ..:.-:tj .J: .Jl..-JI ~J. ~l ~ ~)ll ii..,'J'I

J ~J.J.-1 J .uAJ I j;t.l L/' 4.C'J'I J~l J

L. 25; 26 x 20, Na sh, papir b ij el, deblji, ;povez kartonski. Neke rijei u teksttu nadVillene crvenim mast1lom. P rva dva I.is ta prazlna. Djelo je podijeljeno na poglavlja:
l. ....k-":/1il.., 'j i

J ~J.J.-1 J WJ I ~l L/' 4.C'J'I Jl_,.91

.61 ..>- ..::....JJ.-1 ~~ l .. .. - Y.

2.
3.

~~~~~~l~)') ~b if ~ 1~1 ~J

4.

r-J J_,; U:? ...~S J~) JI.:~-) l~~ l).l ;j~

44- .>- l).l J- ..::.J4 ; ~JJ.. l ~ .:.!'" ~l_,;
~_:~ t f l~ l

S.
6.

u l ,,._

7.
8.

- . (...) t f

Ul

1- 1 tf' ?-

~ ~J.J.-1 ~ l).l {- ..(4;

~ ul -. ..:.....)l.> - l .)~

9.
10.

44

H.
112.
13. 14.
.:.s. l,:. l 0" ~...\&.J
; ;, _:>

lJ.l f:!;;. ~...\&.

l .1 ... u -.
~

. 4p::>

15.

. . "!-! dj d~ .se. treti~aju .pitanja ?dno~a Ebu HaniJfe i hadisa, r.:aspravlJaJUCI ~a li Je 1 ko~. E bu !Jarufe b1o pouzdan u ovoj nauci,. kritike mu~a~dts.a 2lbog ~amif:mog .cesto~ oslanjanja .na analogiju (qiyas),

b:oJu 1 VJerodos t oJnosti haJ~Isa koJe je Ebu HaJnifa prenio, mogunost nJegovog SJUsretam.Ja sa nekim od asha~ba (drugova Hoijeg Poslanika), te da Li je Bbu Hanife iza sebe ostavio pisanih djela itd. Gotovo poslije svakog prenesernog miljenja, M. Handi navodi i SVOje miljenje o tom pitanju. Na L. 18. navedeni su izvori kojima se pisac sluio i iz kojih je prenio odreena miljenja. Djelo nije dovreno pa tako nemamo podataka o datumu nastanka.
10) Fadfla al-layla al-hiimiJsa 'aara

mm

R= 138

a 'ban (~~ ~ ~ A...o~l ~l A.l!.P9)

L. 2-8; 31,5 x 22, Nash, Papir 1 bijel, deblji, povez 'kartonski.

U ovome radu M. Handi raspravlja o vrijednosti 15. noi a bana pcxm:injui mnoga klas"ina djela !koj~. se odno~e na istu temu. Takoer je dosta prostora posvetio,. novotariJama ko~e. s~ se vrem~ nom uvukle u obiljeavanje .o_ve noeL U tekstu . spom:ID:Je 1 druge ~n jedne noi (layla al-qa~dr, ragailb). Naslov smo Izvukli Iz teksta posto ga pisac ne navodi na poetku djela. Rad je nedovren, bez podataka kada je nastao.1Da PREPISANA DJELA
l) UfUl al-l}ikam

tr

''L nifam al- a am

R= 98f l

<tWI r~ ~ p1 Jyl)
.. . inventara rukopisa Gazi H~sre~toa Prelistavajut knJigu pnvz:ef!lenog rukopisa M. Han~i~a . koJe Je begove bi'l?li~teke! pr~na.li F s~o d~~ ~~~ibajri, pa ih ovdJe zelilo prednedavno Btbhotect pokloruo eJzu staVlitli, jer nisu uli u rad. _ . Pr 2692 l. Murad al-Hukuma al-islamryya . . . ftnom olovkom na objnom L. 10, ta .'l:i% tek'st Je ptsan gra I papiru od sveske u vidu bi.JJ~~a. Pr - 1210 2. Tafsir al-Fatil;}a al-Krtab Komentar fatiihe kom eziku, ku~an mainom. a na L. 15. Tekst je na srysk~hrvats skripie za uemke VIST-a. kraju je biljeka da je to dio nJegove 45

Zadaa islamske vlasti

- Osnove mudrosti o ureenju sVIjeta. Napisao Hasan b. Tur~run b. Diviid b . Ja qu1 b al.J<af i al-Aql].-i-sari (umro 1024/ 1615) godine. Dobraa , Katalog ... II. !S'tlr. 937.
1) Ni':.am aJ-fllama' ila ~1atan z al-'anbija'

..

ll

R = 98f 2

<"~~~

rJ.?. JI"~~ rl.12;>

Ovo djelo sadri biografije 28 uitelja Hasana Kalfije, koju je on i napisao. 11 Dobraa, Katalog . .. U, IS'tlr. 937.
3) RisQJa

[ i talzqi q laf?- alabicc

R = 98J 3

Risala o znaenju rijei elebi .13 Napisao Hasan Kalfi Pruak.

(~ .wJ -

J#- j- ~\...,J)

M. Handi je ovu risalu prepisao i u drugom rukopisu (R= 1290. L. 68h-69) s napomenom da je tu r.isalu naao u jednom rulropiSIU u Gazi H usrev-begovoj biblioteci, te da je na nekim mjestima vrio ispravke smatrajui da je bilo dosta pogreaka u prepisu .
Dobraa,

K atalog ... II, \S'tlr. 937.

Cijelu ovu zbirku je za svoje potrebe prepisao M. Hanclli, 1345/ / 1926. godine kako se to vidi J iz slijedee bilje ke:
4) Al-Qurb

fT

ma~1aba al-'arab

R=662/ 1

(y~l ~j y_).ll)
Djelo o vrlinama Arapa Napisao A -Sayh Abdurahman al- Iraqi (umro 805 j 14()2).

L. 1-14. Nash, papir polufut, debl j i, povez kartons ki.

Nazivi poglavlja i izvori hadisa pisani crvenim mas tilom . Djelo je napisano krajem u-edepa, 791 / 1486. u Medini . ...Prepisao M. Handi, 1346/ 1927., iz djela tampamog u Bombaju u lnd111 1303/1885. god . (L. t4h). Kairo I. 137 . list

Gl~~ik aZ~~eki k ga Je. prvi pr~veo: Safvet-beg Baagi, Nizam al- alam , kievi H~~nJKaf~ ;u~t;Jt S':lraJevo, 1919, .str. 165-179. Vie vidi: O. Nacegovr~i. Sarajevo, r19-fts~t~. 7~f~r arapsko-zslamskih nauka u Bosni i H er

~ Ovo _dj.el~ je du~o vrer:nena zaokupljalo panju istraivaa i ori)enta-

- Hasan Kafija Pruak / z b Fehim Nametak SaraJ evo 1983 . t a 3r1a-4ntSsprs z pnrediiJ Amir Lj ubov i i P Ovo . .. . . s r. . 91-112, 16&---170. . Je dJelo preveo na srpskohrvatsk i M H d - N l pos 1ednjeg Boi.ijeg vjerovjesnika N . B an Zle, rz u cenJ aka d u j eoseb no separat. Vidi: Hasan K f !JVIP e_~ar, VII 1/193.4 3. 5 .. tampan je 12:>-154, 172-173. a IJa ruscak, / zabranz sprsr, str. 54 57, 13 Isto, str. 28-3 1, 87-89, 16 5.
46

5) Risiil~

tf al-higra (o~l J JJ L.,.>)

"

R=l343
jz

Rasprava o hidretu

vjerskih razloga

Prep1sao M. Han-ciii, 1361/1942.14 Dobraa, Katalog II, srtr. 604--605.

6) Safarat as-Sin.dabaa al-Bahn

Napi~ao Muha m ed Tatllfik Azabagi (umro 1337 /1918)

(':?~' ~~wl ~~~>

R=l290fl

- Putovanja SindaJbada, moreplovca L. 2-32. Nash, papir ut, deblji, povez kartonski. Naslov ispisan crvenim mastilom. Ovdje .su prepilsame etiri pri& ,icz djela Hiljadu i jedna no. Prepisao Mehmed Handi, 1342/1923. Na kraju je biljeka prepisivaa arebicom: > >tPoto nisam imao vie vremena, samo sam ovo prepisaJO, a u drugoj svesci ima prepisamo do kraja (L. 32b) .

7) Risala bustiin al-muhadditin R= 138/ 2 <~~~ wL-=......~ o~ .,.4 ~l.~.>)~ gdje oo marvedeni nelci citat~ ,i.cz djela Al-Muwa!fii od Ibn MaliJca. Nije sasvim jasno da li je ovo djelo prepisano ili ga je sam M. Handi napisao, poto nema nikakve biljeke odalkle je eventualno uzeto ili pak ko ga je napis ao. Poslije uvodnog dijela sto}i:

..

1~ 1_~ l.f...-o ~~~~JJ-l '-:.;(

..

.J') l.f--o J-,o)'l .)_raA!I_, ~~~.JI: ..

1~14-: .... 1..l:S- 1~

-7. o14.

,A

;Jl_....J o~~ 1 __.1 .,:.,l.a ..all_,

t.J\1,)'1 i..W LI..J I ~ _,

J'--..)1

~..ls! l .J I~

Meutim, injenica da je Han-di :i n a drugjrrn mjestima pre: pisivao pojedine dijelove hadiskog djela (iR=2650/ fL. 32-34) kao j to da su u ovoj risaLi uglaViilom citati iz Malikovog djela Al..,Muwatta navodi 111as na zakljiUalk da je M. Handm ovu risa-lu

prepisao iz pomenutog djela.

8) Qi{ ~ m1 in ki(ab ytujkuru fihi ba ~a al-fatj.a'il wa

R = 138 f3

az ..mus,ta!:zi.biit

(~~IJJ.i~ ~~r

.. , '-.:.ll

" ' (' ..iH.Jl5 ..o

Abj)
.

. .. B Hercegovi-na izdvojene ispod 1 14 U svoJe vrt]eme, ka~ su osna ast hrianske drave Austrije vlasti islamske drave T';ll'skd 1~ d~l~: rmuslimani smatrali da im je (1908. g.), mnogi su nai ~~ !!SDJI . e irane zemlje u neku islamsk~ farz (vjerska dunost) ~eli.~I IZ sv_ oJe oku~ su ovorili. Rasprava je nap1~ zemlju, zbog ugroenosti n]iho-y~ . VJC::re, f:ctrajuig da bosanskohercegovacki sana radi pobijanja takvog IDIS Jenja P . . rodnoj grudi (Dobraa Kasim, muslimani ne sele, nego. d~ osta:r;t.uk!!~ ~k~c;lisa Il Sarajevo, 1979. str. 605.).
Katalog arapskih, turskrh
t

perzrJS

47

- Pedeset devet hadi~a koji govore o lijepom ponaanju Zbirka je neJrom.pJetna n a poetku kraj~, pa n~ moe mo ~tvr diti da li je M. Handi sakupio ove hadise ~}i J: to dio_ nek~ hadiS'ke zbiPke Ikoju je prepisao. Pored svakog hachsa Je r edn1 broJ od 470 do 528.

9) Al-Aizadic al-gawami a

(~~~~-'l> l'l)

R =2650j 1
1

- Pedeset hadisa koje su sabrali MuJ:tyrtllchd1ti1 an . . Nawawi (lll ffiTO 676/ 1277) i Zainuddin 1Abdural].man b . Ahmad zvaa1ti H afiz b . Ragjfb 15 (umro 795/ 1393)
Kairo, 1346/ 1927. god. oDobma , Katalog . .. I. stlr. 340.

10) Asanid al-kutub as-{itta H'a al-Muwaua ' R = 2650j3 (~p..u.l ~Lo ~ Lo~ U,} lJ W l ~~ ~t,..,l) - Senedi (putevi predaje) est poznatih zbirki hadisa i M alikova Muwaga-a od Wal iyyullah Al}mada 1 b. 'Abd u raJ:Tm ad-DahlavTa

Q,o djelo je pisac .preuzeo iz d jela: .'ll:..... )ll od istog pisca.

..::..4 .'l i...:..J )ll ._, l_:)

Na L. 32b u tekstu je n apomena Handia o piscu ovoga djela i krai izvod iz njegovog drugog djela na perzijskm jeziku koj e se zove: 16 -:._~..u!- 1 j i.:_.. Handi je u rukopisu R= 139/2 (L. 9-11) jo jedanput prepisao O\'aj tekst. DobiT'aa, K a t alog . . . I , 's tJr. 340.
ll ) Al-miniJ-a

tr as-sub~Ul li al-imam As-Suyuti ~~~l ~.i; J J'~l ~Lo~ ~ l J ~ l)

R = 2650 j9

. . - Kratka raspra\a o lespihu (brojanici) od Abdurahmana SuyutiJ a 1 dodatak Handia na iS'Vu. Brock. II , 152, 178. Dohraa, Katalog . .. J, IS br. 342. Cijelu ovu

~birku

prepisao je

Handi,

oko 1350-55 / 1930-36. god .

III - BILJESKE a) originalne R=2650

odi
r

l . L 81-82. Rodoslovlje M Handia ., ko . .... me Je naveo telJe J nekoliko djedova. (1$_,.;...,~1 ~lj..l ":--...i)

SVOJ e

Postoj i i komenta r na o b" k d koja nosi naslov: ~ 1 1 v~. z Ir _ u o . Abdurahmana pl-Hanbaliya sarl]i iamsine /:z.adiian min g"'at:wa ~, -: -l>h~k &-lJ r"WI e:- '~ giimT ul-'Ulum f l mr a 1 r am . . 6 Ov o d Je1 o e /}ay! al-Bagdaai I, 1h. naptsao Waliyyullah Al}mad ad-Dahla vi (1239/ 1823.).
IS

48

2 L. 8~8. Slika .naptisa Careve d~ . . u ovaj grad 1933. god.ine sa rimendma d:f~ ~ ~ati01, putovanje mekteba ejbul-islama 'Refiik-ef puto . JaF1 tanihom damdje i d. ., ' Vtm]e u Ou radi odr.a . vazova, g je su navedena imena mjesta 'k oja je tada . . VanJa eda . ~SJetio,. doneS eni tani:hd damija u kojima je dr.ao k oje je u tim damijama zatekao. PosliJ.~kraiVanJa, te rmema Im~a Go d . C . ' M eg osvrta na purovanJe u . . ra e 1 .aJru e . Hand,i opisuje otvaranje Su:daudd. da .m'lJe u Rogatici. m -

3. L.

:.4: Nap_xijed smo naveli kra~u risalu od Suyutiye

tespibu.

Handrz1c OVldJe diCXnosi svoj dodataik na pomen\lltiu risa:Jru.

4. L. 9Sb- 120.
Na ovim listovima istog rukopisa se nalaze rami zapisi i krai sas1av:i:

datu~. smrti i ~~ane Sasfvet.Jbega Baagiat7 Hand1eva 1kn tika neki h derv.ikih redova i njihoWb zalbluda, darum smrti i sahraa1e Ali ef. Kapia,l'

. - imena nastavnika vjerskih predmeta i arapskog jezika k od koj;1h je M. Mandi uio od .poetka kolovanja u SaTajevu do zavretka studija u Kairu,
- dmena uenjaka hadisa koji su M. Hamdiu izdali diplomu (idazat), - .i mena ueni1ka .osmog razreda Garzi Husrev-begove medrese kojima je M . Handi dao odobrenje (idazat), - Hand)ievi stiliovi na arapskom je'Aiku k oje je sastavio 111a kraju svog rada na naem jeziku: -Knjievni rad bosamskohercegova .lcih Mus11mana na orijentalnim jezicima, - Handievo .p utovanje u Krajinu rai odrava.nja varova 1934. godine i popis mjesta koja je tom prilikom obiao, - slika Sinan~begove damije u Cajni.u kedoniji, - pjesma na arapskom je'lliku u slavu je M . Handi sastavio pnil~kom pro~lave 400 gova vakufa J tuma nekih rijei vezanih cz:a zapis
0

'

.i jedme damije u Ma-

Gam Hrusrev..bega koju godina Gazi Husrev--betu pjesmu,

ukidanju m'LIIftijstva u B iH 1355/ 1 1936. godine.

U- Mah- kratak zapis o profesoru sa Al-Azhara Sayhu ~alll31hDJU lurfu, .povodom vijesti o njegovoj smrt:!i, - tumanje jednog ajeta od dvojice profesora Al-Azhara ija je

:predavanja M. Hailldi sluao, . .. - popj.s mjesta u Billi u \kojima je postoJao muftiJa, Ba ro u Sarajevu 1352/ 1934. god. .. 17 Safvet-beg . , . aga Je D53/ 1934 Navodei njegovu kratku bio~JU ta Ali ef. KapiC Je umro . . S . u njegovo vrijeme. Na1me, M. Ham:di igoe i jedan . obiaJ.. u .. aradrl~klom iz Sarajeva, na de9azu navodi kako kada ?ffil"e ~o.vJek kOJI .DlJt~ sJ radi 0 obrazovanom ovJeku. dou samo njegoVI ueruoi bez obZira .f9

_ imena uenika osmog razreda Medrese iz 1355/ 1936 . .koj-ima je M. Handi dao idazet i tekst toga ~dazeta, - slika BurnnaH damije u SkoplJu i biljeka o njenom ruenju. R=1290
l . L. 74b. Bi bliogratija1 djela Hasana Kafije Pruaka na turskom jez.iku. 2. L. 75. B iografija Ali-dede al-Mostar ija na arapskom jeziku. 19 b) p re pisane: R = 1290 l. L. 34 39. M. Handi je u ovaj rukopis prepisao izvode iz mnogih djela. Bilo bi ,eoma teko pobro jati sve te citate, jer je to ponekad samo jedna reenica. Za to emo ovdje navesti samo neke: - ivot i djela Al-Qadi al-Baydawiya]1), zabiljeka o suzdravanju jedenja mesa, crtice iz i vota Boijeg Poslanika i ashaba, govori Abu Bakra i Qa' s b. Sa'da a l-Ayyadiya, - prer ada d jela at-Tar.iqat a l-Muhamma.diyya te jedan h adis s komentarom,

2. L. 46-5 1.
- dvije dove p r enesene iz djela (..Uji ~ l) od Imama Gazaliya,21 ajeti i hadisi s a ko mentarima preneseni iiZ raznih djela, zabiljeka o ivo tu 1 s mrti At-Ta bariya,22 biografija istaknutih pi sa~a tefsirskih, hadiskih i d rugih djela,

3. L. 51-56.
P isma Boijeg Pos lani ka koje je s lao nekLm vladarima gdje je na,eden origi.naJ.ni teks t i p revod arebi com ,

4. L. 39b--43

I~-odi iz Maqamu 23 AL-I:larririya, AI-I:Jadrr am1ya i Hamadan1ya2"', 5. L. 73-74.

DijeloYi k aside ~~lj.\ ~~ ~~L:...o Say}) Sa 'diya a-S iTaziya,z6 19

od pjes.nikta Samiya25 i

umro 1007/ 1598. god. 21 - . ....... 1. a: a y... a VI (umro 685/ 1286) . 22 f.bu Mam1~ My!)ammad a l -Gaz~ li (u m ro 505 j 1J tl ). 23 ~u _ a fa.r Mui)am.~ad b. Canr Taba ri (umro 310/922.). knjievnos~q~~ oa d .J~edO:utenticna. a ra ps ka p rozna vrs ta , gdje se u araps ku . 1 J ms tvena honos t i biran k 'k 1 .Jez taJe sam sebi svrha dok rim o li o H. veoma cesto posiva svrha. Smatra 'se preteo van da proka ta~?_e pos~aJe autorova isklju24 Poznati isci ma a .m, ram s e knJIZevno~ti kod At:apa. Cumro 516/1 122),p 'Abu Bik!?a. Abu ~uQ.ammad gasim b . 1Ah al- Hariri J:Iusayfi ai~Hamada~i ~umro 398ili~o~}af~din~l.-Hadramt (umro ?), AJ;lmad b . .~ Nismo uspJeh odgon e tnuti 0 k . . \Ise sa pseudonimom Sami S t om P.J.esmku . se rad1 po to 1h nna XVII stoljea: A-Sli' ir al-Mu.tah~fisra~oS_da _J( e ovdJ e rije o pjes niku iz 26 Musli h b. tAbdullah Sa s I- .a mt umro 1055/ 1645. godtnc). . l as- Jraz i (u m ro 691 / 1291) godine.
v

'Ata ad-d. e . w ~bdullahl.JlN::\~lrut d Dded i_ne bb. IAl_M;us tlaBfa ~1-B_osnawi,

cl' -

so

77. An~N.Uniyya od Al.J3u.stiya,27 7. 169-181. Listovi nekih rukopisa nalijepljeni na ove stranice.28

6. L. 76

SUMMARY MANUSCRIPTS OF MEHMED HANDZIC IN THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY In this article the manuscripts of Mehmed Handi (died 1944) are presented Jn a ca.tological way. He was one of the latest writers lin this area who wrote m the Oriental laJng~uages. The Gazi Husrevbeg Library possesses 16 codices - autographs, probably Unique, w.ith ten original and 13 transcribed works in the Arabic language by this aJUt hor. Except for the religious treatises and t he works on the history of I slam, he especially dedicated his research to the creation of &>snian an Herzegovirrian Muslims i n Oriental languages and to Alhamia.do literature. w .i.th more than three-hundred published-works, plus the manuscripts h ere presented (none of whiol:i is printed), Mehmed Harndi~ made a siglilitf i cant contr1bution ro the .development of Yugoslav Onental studies.
'

401 / 1010) godine. 27 'Abu Fatb ~Il Mul].arnmad. al-Bus9.d~e%arne) koje je M. Handi 28 u ovaj rad nisu uvrtene d!plome (l drugom mJestu detaljno obra . tokom ko 1 u K""iru . hadzsa . u nasu x n dobiO ovanJa "" Jer su na ama izuavanJa ene. (Vidi: 'Naki.evi, Ome rTFNa f'a~~J~~o 1987, str. 35. bilj. 50. krajevima, Zborruk radova 1 -a, -= e - (

51

Mr

Hatid~

Car-Drnda

ZBIRKA SIDILA GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

Za izuavanj e nae macionalne historije ~a vje od s stolJ'ec'a ..... k k . h' t .. O ~:urs e t l v as 1, ao 1 1s onJe smanskog Carstva u ciJ'elosti uz katasta k k .. (d s: .., , rs e pop 1s~7 ~J_Ige e1. te~e), s~cuvane do . 17: stoljea, prvorazredan izvorni mat.~n]~l c1:ne sudski registri sidili. Sidil je zbirka dokumenata sudiJe Jednog odre~enog teritorijalno-administrativnog podruja, nas tala kao reZJul~at IIl'Jegove srt1Jds1ke djelartmosti u odreernom vremenu. Organizacija sudstva u turskom dravnom ureenju bitno se razlikovala od sudstva u zapadnoj feudalnoj Evropi. U turskom drutvenom sistemu sudska vlast bila je odvojena od upravne. Sudsku upravu centralna vlast je povjeravala ,p osebnom organu - kadiji, koji je bio izvrilac i zatitnik islamskog prava - erijata i dravnih zakona (kanuna). Ter.itorij na koji se protezala nadlenost jednog kadije zvao se kadiluk. Jedan ka dil uk mogao je obuhvatiti vie manjih teritorijal.n o-upravnih jedinica - nabija, gdje je kadija postavljao svoje zastupnike - naibe. Naibi su takoer bili sudije, ali u sudijskoj hijerarhijskoj ljestvici nalazili su se na najniem mjestu. Najvii poloaj zauzimao je ejhul-islam, zatim kazi-asker, mula, kadija i naib. 1 Kadijska djelatnost nije se iscrpljivala vrenjem iskljuivo sudijske djelatnosti. Poto u turs.k om drutvenom sistemu nije postojao organ ope ii1a!dlenosti, k adija je bio ovlaten ,da izvrava raiZJile naredbe centraline i Jok.alne vlasti tako da je imao izvjesne Jngerencije u domenu izvrne vlati na p~druju gdje je obavljao du~nost k~~ije, ~li na~ba. Njima su upuivane sultanske naredbe, up~te -i m~tru~..,CtJe koJe s u se odnosile na njihove administrativne oblasti, kao 1 shcn_e v:ste dokiumenata koje je izdavala kamcelanija oblasnog ?a.m~~sn1ka. Njih su kadije redovno unosile u svoje sidile, i zahvalJUJUCl tome mnogi takvi dokumenti su se i sauvali do danas. Uslj ed irokog obima ka~ijine ~ad!eno~ti si~i_l~ ,mogu ~a~~: vati veoma raznovrsnu materiJU 'Za 1z:r~a~~n~~ p~ht~rcke, d rust' e ekonoms ke i krulturme his,toriue jedne ifegJJe 1h stre CJeli!ne. . . 'd "'l d ~ br:OJ. dokumenata koji je srazmjeran b.roJu o~avlJeS 1 ZI sa rZl . k 1 akttvnost nih sudijskih aktivnosti. Ima sluajeVa d~ ~~_u lStUb'l~J vgu. dogaaj' i .. kim stdzthma za l Jezem b.iljeilo nekoliko kadiJa, pa su u Sn~d" 'l ib'en sadri sljedee vrste u veem vremenskom rasponu . l ZI o 1 o dokumenata:
.

ll. H. U2!LLilsarsiH, Osm:lllll

83~1 43;

__ ,,l. d""!e tm'in ilmiye teskila ti, Anka1"a, 1965.

.....

53

_ cj elovite prepise slubenih akata koje je upuivala centralna ili lokalna administracija, _ prepis fermana i dt~gi h sul,tans1kih pisa.rma (su1 l:tanske naredbe i in strukcije); 2 - prepise berata (diplom e o ;pos tavljanju na ndku dunost).3

- prepise bu juruldija (aktti n a m jesnika prov~ncija) ; ova Vlrs1a dokumenata sadri nare dbe, obavjeten j a i instrukcije izdate u vezi sa promjenom na p rijes tolu, u vezi sa prikupljanjem r a znih dravnih potrai\'anja, u vezi sa naimenovanjem namjes_nik~~ ~a pred_s_tavkam a: pojedinaca, ili grupe gradana; naredbe da se 1zvrst mspekCIJa u vezi sa pojavom hajd u ka i drugi h odme tnika, zatim rarzne i~ s trukcije ~ yezi sa pripremama za ra t, il i u vezi sa voenjem rata. Ovi d o kume nti predsta\lj aju nezaobila znu gra du za izua vanje pores kog s is te ma, drut\en:h i politikih prilika u odreenoj oblasti i u Os mans kom Cars tvu.
-

ilamc lllld:.cte -

kadijine rjeenje u n~zi sa ne kim izloen im spor o m, kadiji,no rjeenj e ;

- ar::.uhale- prepise a lbi ili m o lbi k oje j e kadija .pisao .nam j esniku prO\incije, ili direktno sul tanu u ime poj edinca , grupe ljudi nekog odredenog zanimanja, ili stanovn ika jednog sela, mahale (grads k a enTt) ili grada. Za pisanje arzu hala dava la se i tak sa ija j e s uma onsila od sadra j a molbe. U jednom sidilu zabi ljeeno j e d a j e tak sa za arzuhal 1754. godine iznosila 143 groa:~ P repis svakog arzuha la popraen je prepisom namjesnikova odgovora sa zahtjevo m da se n a sudu ut\-rdi injenino sranje, da sporna stranka doe u ka ncelari ju nam ie~nikovu (Bosanski divan), ili sc dostavi ja rjeen je, go tovo uvi je k u konst stranke koja se ali.
,nkuf-name -

zadubinske po\'oljc; 5

- O'ta,inc;ke ra'>pra\'C. Osta,tina umPli h lica, koja imaju n asljednike, na sudu sc popisuje i kao takva ulazi u si di l. S va ka s ta vka ~osebno__i e upis_ana s~ njen0m novanom vrijednou. Od ukupne ilovcan_ e vn.Je~nostt odbiJU se sudski trokovi, tro kovi sahra ne, e ve ntu alni d~~~vi,_ a os tatak je ras ~ol?~v za diobu. S inovi s u d a bija li dva puta \ecJ dio u odnosu na keen, s to je sasvi m razumlj ivo s obziro m na oba:ez_e mukih lanova u tom vremen u . Ovi do kumen t i s u veoma dr_agoc!em~ i zn_aajni za izuavanje razliitih oblasti d ru t venog ivo:a . ~a lzucava~Je kulture stanovanja, kuni h i o d jevnih pre dme t a ma~-er_IJaln?g, a. UJedno i socijalnog statusa pojedinca ili dru tve n og 'sloj a r-.~Jem JC pn~ada~: k~lturnog nivoa, a u dob r oj m jeri m oe se pratiti e IJnomska ~ltuac)la J kompariranjem podataka sagle da va ti s lika e ko2 M. Selmanovi ferman di 1 ~ k ' fllol021ju (POF) b 26 s . P oma tJc l osvrt , Pr ilozi za o rij entalnu r. araJevo, 1978, s. 11 5-131.

POF :/1s.ss~~~~~~.i f ~r~.t ~~~~ ~P~omatika vrsta u turskoj arh ivistici, .. 4 Vi')fJ~i s_l dil br. 67, .dokum~na t 3 7 S OrlJentalnog mstltuta u Sarajevu. s. idi l sc na laz i u Arhivu t. s_ D: H. ISalei, Najstariji vakufsk'1 d0 k .,,.om JCZ! ku, Pntina 1972. u menti u Jugoslaviji na arap-

95

54

nomskog kretanja pojedinih artikala odnosno 'ih menu u .kojem su korieni. ' nJ ov

a'
Zn(l!

J u vre-

paJu brak, unena nJihovih oeva ih preztmena zam 'manJ'e e 'k k 'ih 'h m a, ao i svjedoka sa istim poda u 1 1mena n) . OVl opunomoenika - .x. . ctma. d o k umen t u Je nazn~en 1 1znos koji nevjesta dobiJ'a prilikom v . . d ... l ... bo . Jen a nJa o muza, a raspo aze slo dno s njim u sluaJU razvoda il' . l' . ( hrul d , 1 mu . ev Jeve. smr~~ . me -mue _el) .. Taj novani iznos odraz je materiJ~nog 1 S?C1Ja1no~ s~tu~a ~JUdi odreene kategorije. Oznaka profes~onalne ...dJelatno,:;~l. koJ~ Je cest~ na~~ena uz imena aktera branog ina moze posluz1t1 za uuavanJe SOCJ.Jalne i :poslovne strukture stanovnitva. Na kraju svakog zapisa branog ugovora zapisana su i imena svjedoka ina, esto sa podacima o njihovoj profesionalnoj djelatnosti. Obino su to ugledni stanovnici mjesta. - kefileme - do1 l rumente o UJZajam.nom jamcenju stcmoV1Ili.ka jedne ili vie mahala, ili naselja. Ponekad je uzimana od ljudi odreene konfesionalne pripadnosti.6 Oni su uzajamno jamili jedan za drugog u sluaju naruavanja javnog reda i mira, ili u sluaju nekih odreenih nemira i ..pobuna. Jamci su mogli hiti samo mukarci stariji od 19 godina. Obino je jamstvo uzimano na valijin zahtjev i esto se uz popis kefileme nalazi i prepis bujuruldije iz koje se saznaje razlog jamenja. Ova vrsta dokumenta dragocjena je za izuavanje socijalnog i konfesionalnog sastava stanovnitva. - in' am defteri - su propisi posjedmka ifitlilka, sa oznakom mjesta gdje se iftlik nalazi i novanim irzno~om koji. je ~lasn!k ~ftli~a obavezan dati za taksit.7 Ovi su dokumenti nezaobilazm za 1zucavanJe iftlikog sistema u Osmanskom Carstvu. - brojni su dokumnti o zbninjavanju malo~~etni.h !ica, iji s~ roditelji umrli. Sud im redovno odre~uje tutora .koJI se bnne o takvoJ djeci i njihovoj imovini, a raune polaru sudu. - doloum.enti o oslobaanju iz ropstva. RapSltVo je u .as~~ns<~m Carsrt:VoU im a'l o ipartr.iljarhalni s1 tatus, a .u slklaJ~u ~a isl~sk.tm. VJerskt.m 'Uenjem oslObaanje lica statusa roba ib1o. Je . VJers~ ~e:a?.v. Svi u gledni i materijalno situirani ljudi ispunJavali su .taJ vJerski CI~: 1 Osloboeno lice bivalo je lan porodice, ili je P_<>StaJalO ekonofmnks bo . . ali su znaaJne drutvene u samostalno. Neki b1vs1 rd Vl za~ .. . kl'kim i poekim 1 cije u Osmanskom Carstvu, ka~av Je s1ucaJ sa sandak!begarn Murart-begoan Tcmx:hem. t moze se saglePoloaj roba u osmanskom drutvenom sis emu dati i iz brojni-h sid!lUslkih do!kumenaJta;
v
v

. -

brac:m u~.

?vi

ddklu~'fmlti ~adrie imena lica koja sk.ta-

skih k ana iz 1788. godine POF 6 H. K.reevljakovi, i.filerila saraJeV r br. III-IV /1952-53, s. 137-195. . . nrednog oporezivanja u Turskoj 7 A. Sueska, p. r omjene u sistem~ ~aaOOka POF, sv. X-XI, 1.960-61, u XVII v.ijelw i pojava n~etoda ~::~t ~.ravnog fakulteta u SaraJevu br. s. 75-112; Taksirt, Separat IZ g 1 J a VIII, Sarajevo 1960.

_ tube razliite vr~te, . dmeti:ma. . ZJave . - L na sudu u vezri sa raznovrsmm pre

ss

Osim Jlavedenih dokumenata sjdili mogu sadrav~ti i jo niz d.ru!rih dokumenata {upraV1ne i pravne prkode) SVIi oni illle historijski medij za sagledavanje realnosti vremena u koje.m su nastali, pa se drutveno-politika, ekonomska i kulturna kretanJa Osmans kog Carstva i provincija u njemu ne mogu objektivno saznavati bez izuavanja i analize ovih dokumenata. I pored toga, u naoj his toriografiji njihovom izuavanju nije posveena duna panja.8 Na prostoru nae zemlje najvei broj sidila nalazi se u Makedoniji i Bos ni i Hercegovini. Reges ta sidila koji se Jlalaze u Makedoniji najveim dijelom su publikovana (vidjeti bilj. 8), dok se o d Orijental-nog instituta u Sarajevu i Gazi Husrev-begove biblioteke, takoer, u Sarajevu u ij im se arhivskim fondovi ma nalazi najvei broj sidila oekuje da za proJeka t rus torije Bosne i Hercegodne uine ozbilj1J1iji naJpor u vezi sa publikovanjem ovih dokumenata, u koj ima je suku s h istorijskih realnosti jednog zna ajnog perioda.
U zb irci sidila Orijen talnog instituta u Sarajevu nalazi se 66

knjiga,9 dok je zbirka sidila Gazi Hus rev-bego ve biblioteke zna tno bogatija i sadr i 85 knjiga.1o . Najvei broj sidila u Gazi Husr ev.-begovoj b ibLioteci s u protokoli saraJ evs kog suda. Sarajevo je tokom egzis tencije osmanske vlasti .n a nasem prosto ru znatan peri od bilo administrativn o-upravno sredite bosa?s kog. ej ale~a , a stalno sredite sarajevskog kad iluka.ll Kadija u SaraJevu Imao Je rang mule, a svoje naibe imao je u nahijama sav

Dop_:in?s i~~av~ju ~ic!ila dali su neki nauni .radnici O. A. Sok?lO\ 1c, TesanJ PriJ ~ tn stolJeca, Narodna uzdanica Kalendar za J 922 go~u_.. god. ~ SaraJev~. 1941, s. 166-176, C. Truhelka, Pobirci iz edno JaJ~~g _:;.Jdnla, ~lasnik Ze~aljs~og ~uzeja (GZM) XXX Sarajevd 1 918~ b7 17J, Turski dokumenti za IStOnJata na malkedons kite narod Serija rva, tom I, Red. M. Sokolovski, A. Starova V. Bo kov F Ishak 'sko : !Il, M. 'sokol?vski , aspeckt der si 'lukJkunde z' OI>J.e ' Boskov, Zum D!plomatJschen ~ellschaft, Wisb~en, 1977 n, ~ftyftF d~r Deut~hens ~<;>rgenla~dischen <?~ 1z druge polovine 18 stol , ' z.. pa 0 . . ~~ blagaJskog kadt.JC 1977, s. 195-21 0 H . e rleca, Po~e~~n Otls~ Tnbun.ta br. 3, Trebinje kao istori k' ' ~r- m~a, SJdil TeanJ skog kad1luka iz 1740-1746 Sid'l JS 1 Izvor, N?:Se starme br. 2 Sarajevo 1984 s 119-126 M M .. , I mostarskog kadiJe, 1632-1634, Mostar, 1987. ' . ' . UJIC, B. Nedelj kovi Sarajevs ki sidil . odin i drutvene nauke B00gract X 1934 b IZ g e 1555-58, Arhiv za pravne 2 . . : . . , r . , str. 189-199, br. 3 4, str. 418 434. !\aJVISe PazilJe stdilsko ' .. . Kreevljako~i ije emo rado~e ~a J u SVOJ.~ . rado_v~a po~v.eti~ je H. H. SabanovJ, A. Bej ti A Su a odgo~~,r~JUClm mJest ima c truati , zatim nalaze se u Hronici M 'E . Kad. ~ska, A. AlJcJc, a mnogi dokumenti iz sidila Ica. '~ F. D. Spaho Arhiv or t 1 Sara i<.:\ u 1975, 45-56: I Jen a nog instituta u Sarajevu, POF br. 25.
8

l~~; i~~ f~. ~~.t. ~~ifo~ ~topj.e, f~~: 111 8

tom

~kcfd.i~

11

-begove etiristo-godinjice, Sarajev~.v~93tJ~~nica, Spomenica Gazi Hus rev11 H Sabanovi B rat evo J982. ' osanski paaluk postanak 1 upraW1a podjela, Sa.

F Spaho , e~ H us rev-beg azt

k ..

rajevskog kadiluka, a povremeno i u . 8 rastaju..ih dunosti nije uspJ' evao izv sam~m araJevu, jer ~bog na. . . . .... r avati sve obaverLe.'2 U OVOJ 1JblTCl Sldila najstarij t k .. . stoljea. Najstariji je registrovan ep~~ ~;o. :]Ige k.oJe !potiu .iz X:VI mente sarajevskog suda sauvane i izlJ'eplJ. m 1. l pred~tavlJa frag.. Jene na stramcama J. edne sves k e. S ves k a b rOJl 62 stranice a najve' b 'ih 4() Na stran~ci 22. nalazi se vakulfn~ma Kema~-~b:gQ~,. !D.J1 '541 ' sud. prazne. d) k .. d ". lZ go me (948 go . OJa niJe sa rr.zana u Zbirci najstarijih vakUfu B : Hercegov' e 13 O 'd'l ad ".. . ama 12 asne 1 lill VaJ Sl 1 s rz1 1 neke dokumente iz 1551. (959 d) godme. go . - drugi sidil, .takoer, sarajevskog kadije datira iz 1555--J1558. god. (963-965.). On Je kompletan i sadri 442 stranice sa 1.373 dokumenata.14 - ~rei sidil ~ar~jevskog kadije datira iz 1565--1566. godine. NedostaJe mu uvodni dio, a ima 468 stranica. ?~a ~ri .sidHa., ~. katastarske popise bosanskog sandaka, predstavlJaJU rl!lnlcu materiJala za icuavanje drutvene i ekonomske strukture tadanjeg bosanskog sandaka, u ranom periodu egzistencije Osmanskog Carstva na naem prostoru. Pored ovih bitnih pitanja moe se posmatrati pravni poloaj stano\rnitva i njegova ctilferenciranost na odreene slojeve, zatim zakonitosti u razvoju grada u to vrijeme, gradska proizvodnja, uticaj grada na razvoj sela i niz drugih veoma bitnih pitanja. Sauvano je 37. sidila iz XVIII stoljea. NajiVei broj 34 knjige su protokoli sarajevskog S'Uda. Jedna knjiga, koja nije kompletna sauvana, ind protokol mostarskog kadije Sejid Ahmeda iz 1768. godine; jedna knjiga-protokol fojnikog muba, takoer nekompletna, datira i~ 1763. godine; jedna knjiga predstavlja sak-sidil, ~bir ku dokumenata koju j e ispisao neki kadija da mu bude uzor za sud15 sku praksu. Sadru dokumente iz 1753, 1754, 1755, 1762 i 1764. godine, koji, takoer, mogu posluiti kao prvorazredan materijal za izuavanje politikih j drutvenih pri'lika u Bosni u to vrijeme. Gotovo svi sidili sarajevskog suda su .kompletni, osim brojeva 3 i 4, kojima nedostaje uvodni dio iz kojeg se vi~ koj.i je ~adija i kada zapoeo svoju sudsku praksu. Kadija u Sarajevu 1mao J~ :~a:ng mule, a sarajevski kadiluk pdpadao je ... etvrto~ s~ep~nu, naJnt~em stepenu mula.16 Kontinuitet kad!ijine slU1Jbe traJao Je Jednu godmu, A Bej1ti Sarajlija AlbdU!lah Drnilija .i njegD.v zbo.r:n~ bos~lfh 1 memori aia 1672....:.1719. RadovJ Akademije nauka i ~:Jetnooti .sne er. J ,_ LX OdJ"elj' enJe drutvenih nauka knJ . 19. Sarajevo, 1977, oegOVl!Ile' .1\.!U.J. ' 201-21}'vaarurname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijeka) Sarajevo
12

1985.

. . . di0 e H. Sabanovi. Ruk"''pis se. nal~i u 1-4 :Regesta ovog s1d1la l!'ra J B Ned r.kovi napisao Je prikaz GHIB br. 6472. Na OSillOVill <?Vih ~e~~~a. 5 5 eS~B .. s.id2Jiia: B. NedebjJoov.i., SaraJbeyb:slcil. t~~H(G~~A ) s;-~sta;ili sidil br. S; sidil ts Gazi Husrev~begova 1 10 t:U\.a ' ~ fojnikog~ na~ba ibr. ?! sidi~ ~~Wka u Evropskoj Turskoj od Mostaraca 16 H. Sabano~l~, Popis . _. , . kih muzeja u Sarajevu (GZM). god. Abdulaha HuremoVIca, Glasnik zemcwJS LIV -1942, Sarajevo, 1943, 307-356. 57

ili d\dje kada je razrjeen dunosti. Cekajui novo .naimenovanje oba~ ljao je neku novu slubu.H Na dunost sarajevskog ~ule ~ogao Je biti naimenovan kandidat odreenog stepena obrazovanJa, ob1cno kandidat sa zavrenom medresom ranga sahn~ seman 18 To m jesto obezbjeivalo je znatan materijalni poloaj i drutveni ugled. U vrije~e krize drutvenog sistema u Os manskom Carstvu deavalo se da mJesto sarajevskog mule dob ij u uglednijj ljudi iz prcstonke ili drugih ,elikih gradova, koji su u Sarajevo s lali svoje naibe. da u njihovo im e obadjaju sudsku praksu. To je na roito bilo izraeno u devetnaestom stoljeu. 19 Bilo je sluajeva da je jedan kadija vie puta vrio dunos t sarajevskog kadije.2!l Osamnaesto stoljee znaajan j e period u h is todji Bosne i H e rcegovine. Osmansko Carstvo vodilo je ratove na irokom pros toru za OU\anje integracije svog prostora. Bosna, kao j ntegralni dio Carstva uestvovala je u svim ratovima. Refleksi svih tih dogaanja koja su se odraavala na ekonom s ki, socijalni j kulturni ivot ove provincije sadrani s u u dokumentima ovih sid,ila, a upravo ovo i devetnaesta stoljee s labo su istraeni i osvij etljeni. Na osnovu d okumenata sadranih u njima mogu se irzuavati razni problemi vezani za prolost Bosne: - poloaj kadije u sarajevskom kadiluku i njegove kompetencije, kao i po loa j i uloga kadije u osmanskom drutvenom sistemu. AnallZom dokumenata uoava se da je on i kao kadij a i kao slubenik opce nadlenosti imao iroka ovlatenja. Iako su nah ije sarajevskog kadiluka: Visoko, Fojnica sa Kreevom, Neretva i Prozor jrnali svoje na1 be, neki sporovi iz ovih nahija rjeavani su na sarajevskom sudu.21 . - teri~orijalno ureenje sarajevskog kadiluka, kao i upravnog sistema u nJemu;
~ nai~enovanja svih lica koja su bila namjesnici Bosne i H er-

ceg?vme reg~str?vano je u sidilima sarajevskog suda, pa se njihova SmJena kontinUirano moe pratiti kroz osamnaesto i devetnaes ta s tol!.~e ~~sno. kraj~- tra~anj~ osmanske vlasti u Bosni i Hercego'.1~1. 1\amJesmct pokraJ1na 1mah su veliku svitu, koja se, zajedno sa \ Ojskom u kompletnom sastavu, kretala sa valijom.22 Stanovni tvo odreene obl~~~i bilo j~ d~no da prema tekuim cijenama obezbijedi potrebne kohcme nam1rmca za ljudstvo i s toku kao "V t C st k d . , l prenOClS e. "!- ta VIm . okument1ma navedeni i banovi u kojima bi prate o su _ ~Ja konac1la .. _s c:>~zt_rom _da je t.~. b io impozantan broj, bilo je neopodno obezbiJed.itl I velike kolicme namirnica, to je p redstavljalo

?o

Anal' ..JV'l lZOm Sluzt a to se moe konstato t' P led A B D 1 va l. og ah . eJtlC, Sarajlija18Abdulah ~ l).a_ ... I H. Uzuncarsih Osmanli H T- ldik grad, 1974. ' J!lla , smansko Carstvo, B~ 19 Vidjeti: F. Spaho Gazi Husrev..begov kn "V
17

saraJevskog erijatskog suda u GHB. a Jlzmca .. . , zatim sidile 2!l Isto. 21 Isto . 22 . A. S. Ali.i, Ureenje bosans'k! a1 SaraJevo, 1983.; GHB sidil b 32 d 0~g eJ eta od 1789. do 1878. godine, 33, s. 84. sidil br. 37, 'str. SO. r. ument (d) l , s tr. 52-56; sidil br.

58

napor za ~ta~ovnitvo _odreene oblasti. Godine 1799. za va1iju Mehmed~pau 1 nJegovu sv1t~ trebalo je . obezbijediti namirnica u vrijed23 nosti 1~ .0% groa.. ~pisak potrebnih namirnica sadravao je i novanu VrlJ:.d~ost poJ~a.no za ~va~u stavku, pa, pored toga to mogu posl~lh za ~nahzu. drutvenih 1 politikih prilika, dragocjeni su i z_a ana~tzu J?ro~rzv~~Je namirni~a i njihove ekonomske vrijednosti. Ov1 saraJevski stdth sadre broJne dokumente u kojima su naznaene namirnice koje je trebalo da obeZJbijedi sarajevska nabija. Odreene koliine hrane i drugih potreba razrezivane su na 22 zajednice (demata) sarajevske nahije; - ibrojni su dokumenti o prikupljanju taksita u sarajevskoj nahiji.25 ~iksna suma taksita uveavana je raznim taksama i novanim doprinosima za usluge izvrene u korist popravki tvrava, vojne oprem e i raznih drugih u sluga u korist drave. Cesto je krajnja suma nekoliko puta vea od fiksne sume taksita. U sarajevskoj na:hiji itava suma proporcionalno je djeljena na 22 zajednice nahije.26 Uz ove dokumente esto se nalaze i spiskov.i vlasnika iftlika koji su, takoer, bili duni za t ak sit dati odreenu novanu sumu, srazmjerno veliini iftlika i njegovu b onitetu . Tu su zabiljeeni i spiskovi vlasnika ifit u.k a i drugih .nabija sarajevskog kadiluka. Bez a~ali~e ~vih d~kume nata teko se moe pouzdano pratiti proces razvoJa i.ft1ikog sistema u ovom kadiluku, u Bosni i ire.77 Posebnu vanost ov.i sidili imaju za izuavanje prolosti S~ra . . e gove okoline. Za tu svrhu naroito su vani dokumenti o J~Va ... l ~J k . d okumenti o ostavtini U sidilima iz 18. i 19. stoVJencanJU, ao 1 . . . . . . ljea vj enani ugovori su odvojem od drugih . doku~7~ata ~- pisam su u drugom dijelu knjige, tako da su podaci koJe sadrz1 1straz1vau lako uoljivi i potpuno pristupani. .. U dokumentima o ostavtini redovno je naznae~w .l Ime kgrads1k8e . . . t roz 0 pa se kontmmrano 1 etvrti (mahale) gdJe Je u mr l s anova ' . S ra .eva sa svim stoljee moe pratiti teritorijaln~ r~sprostrhan]eno~t . adok neke ulice 2B N . ,. broJ uhca su omonimi, njegovim uh cama. aJ~ecl . d. l t osti kao kazandiluk, svilena nose naziv i po profeswnal no_J Je al n. ' popis raznih vrsta kunih u fm dokument1ma na az1 se . d . . 1:.. u l1 c a 1 s 1cno. l tim razne vrste odjevnih pre predmeta, npr. raz?: v_rste sa~~:a, ~~teljine (raa jastuk, banjalu~~ m eta, kunog namJestaJa,_ ~os ' dru ih predmeta na osnovu koJih jastuk, beledi jastuk, demi Jastuk) . ~arajevu kroz osamnaesto stose moe izuavati kultura stanovanJa u " . . raznovrsni maevi, meu . ee Tu su prisutne i raz~e vr~tek oruztkJal: duga puka pitolj i sl., lJ . . . f . . ... k. mac ra a ' . kojima se spommje OJDlC l .. ' istori 'i naoruanja. Posebnu v_npa se m ogu koristiti i za. ~~udl~7 o ko 'i ~e takoer, nalaze u ovim jednost predstavljaju popiSI knJiga J ,

23 24
25 26

. n G':J:B Sidil, br. 33, s ..20:-2~ I ~~ejti za studiju Ulice i trgovl 28 Gra~ iz sidil. a konstlo Je . Sarajeva, Sarajevo, 1973 59
I .

GHB sidil br. 39, s. 64. GHB, SidiJ, br. 39, s.O~J9 Pogl~ati sidile br. l

sidili iz 18. stolJea..

dokumentima. U vremenu o kojem govorimo knjiga je predstavljala dragocjenos t. Kaligrarf je rukom pisao, plavom i crven~In: tintom, zlatnom b ojo m iluminirao, a mu~delit je ukoriavao u kozn1, esto dekorativan povez. Nj ena vrijednost se kretala u zavisnosti od lj e~ote ra~a tih u mje tnika . Go to vo u svakom ostavinskom dokumentu. pnsutna Je knjiga :~>Kelami kadim to je, u stvar-i, naziv za Kur'an. VnJed:nost ove knjige zavisila j e od umjetnikog rada i kretala 7~ o~. !~1~:400 aki . 29 U sidilu b r. 10 popisana je z<birka od 73 knJige, CIJa.. Je . VriJed. nost iznosila 40.565 groa, dok j e vrij e dnos t ukupne zaos tavs tme Iznosila l ,299.763 groa . U s idilu br. 18 p opisana je ZJbirka knjiga u ostavtini Ismail-bega Dene tia, sina Ahme d-age. Vrijednost popisane zbirke j e 41.156, dok j e vrijednost zaostavtine 3,187.034 gro a .30 Ove dv.i je zbirke n avodimo samo .kao primje r , do k je njiho v broj u manjem, ili veem iznosu prisutan i u drugim sidilima. Mnoge od ovih knjig a bile su udJbenici u m e kteb irna i m e dresama, i nj ihovo izuavanje znaaj no j e i za upoznavanje kols t va u Bosni i Hercegov ini. Na o snovu s\"ih p risu tn ih p redme ta i novane ukupne vrijednos ti m oe se saznavati m aterijaln i i soc ijalni p oloaj graana Sa rajeva . U sidilima se nalazi i nekolik o dok umena ta koj i se odnose na sarajevsku tvravu . Iz njih se m oe prouava ti s truktura tvrave, zatim \TSte mate r ijala koje su upo treb ljavane za gradn ju i res tauraciju. Tu se spom in je i Hasan-aga, glavni arh itekta za B osnu .31 Prema p redraunu t rokova za p opravak sarajevske tvrave 1776. godin e treba lo je obezbijed i ti l ,142.280 groa. Dio tih t r o kova trebalo je d a ob eZJb j. jede nahije sarajevskog kadiluka: V1 isoko , Fojnica, Prozor i Nere tva.n Sarajevska tvrava bila je i :llborno m jesto voj ske b osan skoo sandak a ?rilikorn priprem a za vojni pohod. U t akvim s ituacij ama n~ije saraJevskog ~,?:dllu~_a ~i l e su dun e po tekuoj cijeni ob e:z;bijed iti odre~ne ko_hcme z1tan~a po trebne za d vopek i druge vr s t e p rehrambernh pr~IzYoda. Godme 1781. nahije sa ra j evs kog kadiluka treb a lo j e za saraJevsku tvravu da obezbijede 2.000 keyla p rosa.33
. . U Sa~ajevu je J?<>Stoj a la menzilha na. K u riri m a i drugim s lu~be nlcl~a kOJI su obavlJali zadatke p o d ravn om nalogu obezbeival a j e ~OnJe. ~a~zor na~ komp_letnim _ p os lovanj em vo dio j e menzildJij a , iji J~ konttnm~et sluzbe traJ a o godinu d a na. Sarajevska nah ij a svake godme obezbJ~~ivala je ?dreenu sumu novca za ovu m e nzilh a nu, u skla~u ~a ~IS1~om re~~lZovanih trokova. J e dnu treinu t ih t ro k ova ~OSila J~ vtsocka ':.ahiJa, a osta le dvi j e treLne pod m irivale StU za ed3 mce saraJevske nahiJe.34

l:. X_JX : 1 ?1/ea s~L:va11o je 45 sidfila od 1800- 1850. odine k?ji su CJelovttJ 1 kontmUirano slijed e j e da n d rugog o d ~ ' ;)!se sul tanskih dok . . .. m sa rze preumenata I provmciJSki h n a m jesnika iz koji h se 29 GHB, Sidil br. ll s 26 1 dt drug YJ GHB sd . 1 sl! 1 1 1 31 GHB , .dl .~ll \.. br1 . 810, s. 16; Sidil br. IS s. 14 , Sl l vr. s. 114-1 15 ' ~ GHB, sidil br. t a' strana 118 ~ GHB, si4~l_. br. 2i, str. 49. \ GHB, S1d1li osamnaestog d 0_ CIVoj meil:Zil~ani: GRB sidil br 121 e~etn~es ~o~ . stoljea sadre pod(ilt.kc 3), s. 122, SldJI br. 37, s.' 32; sidil. br.' 38, ~2M~zrl b r. 3, s. 172 ; sidil b r .
60

mogu izuavati politike j drutven T ~sD:i, koj:~ su u to vrijeme potr:sJ~ ~~e ? Carstv~: a na:ciito u IStal kOpl'JU .ferma111a 0 ulcidan . ' ~ . dogaa)l. OvdJe emo . d . k . .. k . . . JU Jam ara l kopiju b . ld'. Je noJ a ClJl OJa Je preduzeta u vezi f N . UJu ru lJe o P?buna janiara u Sarajevu, doao je s~b~ahiaime, kada je buknula nrka da ugui nJihovu pdbunu. Hra:n ur. k m paa sa 10.000 vojditi sve nahije bosanskog paalu:ka36 uV ~kVOJS u mo.rale su obezbije. " OJS a se nalazila u p stanJu, narOCito na granicama u sluaju ev tual ih npravnom diluci bosanskog sandaka, sr~mjemo veli v~n. b;. napa~a: Svi ~ jediti proso, jeam i kukuruzl7 U J ednom dcomkl, l lt su dluz~n obezbi. . umen u na az1 se popis novo-organ~OVCl:Jle VOJ ske suvari rediifa u Sa v . k d' l . . raJevu, lSOkom Prozoru, zatbl~l. da ! ~cimba bV:I.e~r~du i Celebi Pazaru.38 Svi kad:iluci,' takoe:, su 1 1 uzru o ~ lJedi b novana sredstva za egzistenci u VOJske u tvravama.39 J nove utvrdi vanJu vr~~e os h. gros~ u odn?su .n a zla tm novac koj1 i je bio u upotrebi u SV.lJetu . . 'ed Ev1dentrrane novca ih 1 . v 2Jb1I~ke zlatnog v . . i srebreni'h a'~x .1'\.'l n J ova protu~r.IJ nost Izrazena u grosrma 1 d1rhemima znaajne su za .izuavru:~e ekondms~ih kretanja u Osmanskom Carstvu, pa i u Bosni i n aroctto za kolekcwnare~umizmatiare.40 Za iiZuavanje poreskog sistema i poreskih optereenja u naim krajevima u vrijeme trajanja osmanske dominacije neophodno je izvriti analirlu dokumenata o prikupljanju taksita kroz osamnaesto i devetnaesta stoljee. Ovi dokumenti, osim sume odreene za taksit, sadre dugaku speciJfi.kaciju svih potraivanja koja su uzimana kao ekvivalent odreenih usluga u korist vojske, prenosa vojnih komora, naoruanja, popravki vojnih utvrda, puteva i slino. Ponekad se navode i imena h anova u kojima je vojska na svom putu odsjedala, a ve realizovani trokovi .naplauju se zajedno sa taksitom. Spominj u su u jednom .dokumentu hanovi u Sarajevu: Kolubara han, han Salih-age, han Blagi zae Saliha, hadi Zulfikar age, Dinia han, J abuar.Zade hoo, Del1V'i-age, Mu1stafa age, lmaret ham, Stari ham i drugi:u Ovi dokumenti mogu posltmti ri za iruc ava!Ilje adminis trativne organizacije bosanskog paaluka u 19. stoljeu. Razrez taks ita vren ~e prema ;kadilucima, pa se moe konstatovati ~a _je od "183-2z~3 . do _k:aJa osmanske vlasti bosanski paaluk (hercegovack1 sa~~zak niJ~ ukljuce~) bio podijeljena na 28 kadiluka: Sarajev~ (sa ~ah.IJama: V1so~o, FoJnica, Nertva, PrOIZor), Akh:isar, Livn~, JaJce, Golhtsar, Glamoc, Novosel, Klju, Banja Luka, Bekija Kostajnica, Kamengra~, ~erventa, ~e anj, Maglaj, Graanica, Donja Tuzla, Gornj? Tuzla,. BjelJma, ~~orruk, Lo11nica, Krupa, Praa, Srebrenica, Kladan], Celeb1 Pazar, Vtsegrad,
0

U ovim sidilima nalazi se nekoliko dokumenata dn . v .

GHB sidhl. br. 65, s. 71-72. 36 GHB' , sidiJ br. 66, s. 15. 37 GHB , sidil br. 66, s. 8. Js GHB, sidil, br. 75, s. 50. 39 :Vsto. s. 167. 40 GHB, sidil, br. 78, s. 81; sidil br. 79: s. ~l; Hanovi 41 GHB, .sidil, br. 49, s. 52; H. KreevlJakoviC, u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1957. .
3S

karavansa raJ I
61

..

'
Stari Vlah d Novj pazar.2 J !iz do~umenata o g-r~d!Ilji ve~i.rova dvora na Gorici za iju gradnju su trokovi rasporeem na . kadlluk~ Bosanskog pa~uka, moe se konstatovati da j e bosanski paaluk 1mao 2-8 kadiluka koje smo naveli.43 Sidili iz devetnaestog stoljea sadre veoma vane podatke za izuavanje gradskih utvrda bosanskog ejaleta, njihov~ vojn~. opremlj enosti i spremnosti da se brane i uestvuju u ratov1I?a . ko}J s~ ~e prekidno kucali na njihova vrata. Sve te podatke skupio Je 1 obJaVIO H . Kreevlj akovi. 44 Ponovo skreemo panju na znacaj grae sidila za izuavanje raznih problema iz his torije Sarajeva devetnaestog stoljea. U fortilikacionom dijelu Sarajeva odvijao se veoma dinamian i,ot to su ga stYarale bunne prilli'k e p r ve p o lovi!T1e devetnaes1tog stoljea. Tragovi tih zbivanja sauvani su u dokumentima sarajevskih sidila. Godine 1803. i 1804. zbog ustanka u Sr-biji vrene su b ZJbiljne popravke u sarajevskoj tvravi. 45 Sar ajevska tvrava popravljena je i 1820/2 1. godine.46 Za vojsku u sarajevskoj tvravi 1840. ugledni graani Saraje\'a trebalo je da obezbijede 85.000 oka penice i 64.250 oka j ema. Prikupljeno je 90.050 oka penice i 64.250 oka j ema. 46a Najveu koliinu obezbijed io j e sarajevski muteselim Muhamed Fadil ..paa: 8.000 oka jema j 15.000 oka penice. Ponovo s u traene nove namirnice od bogatih graana Sarajeva za vojsku i njene potrebe.47 Saraj evska menzilhana morala je b iti sp remna da udovolj i ues talim potrebama za komunikacijama. J ednu treinu finansij skih potraivanja participirala je \iSOka nabija, a ostatak 22 zajednice sar ajev,s ke nahije. Aktiv.nosti ove . menzilhane mogu se pos matrati i kroz finansijska potraivanja. Godme 181 2. njena potraivanja bila su oko 40.000 groa, 1815. godine 35.?00 groa, 1820. 35.000, 1820. god. 32.000, go:d. 1824. 21.750 grda, zatim 13.389.48 Za studije o urb anoj organizaciji Sarajeva interesant ni su doku:nenti o_ vakufskim fond acijama. Vakuf Isa-~bega I shakovia _ osniY~ca SaraJeva - restauraciju n ekih svojih objekata vrio je 1815. godme. Samo za KolobaTa han bil o j e potrebno 199.128 o-roa. U dokrurr:e_ntu .~u navedeni obj ek ti, iju je restauraciju trebalo izvriti sa speCifikaCIJom po trebnog m ateri jala i predraunom trokova. 49 Restaura-

GHB sid.il br s. 72- 73, sid.il br. 73, s: 43 GHB, sid.il, br.
42

72 s 65-66 1 'dil b 73 32.' sidnl br. ~, s. 2'9 . r . , s. 32; sidil br. 74. s. 16, 72, s. 91. 44 H . Kreevlj akovi Prilozi b . uprav~:n POF, br. n , Sa~aje~o 1951f,~~JU~-lM~nsk1h gradova pod turskom

s. 69.
46

GH B. sidil br. 43 , s. 128, 129 i sidil br. 44, s. 81-83, sidil br. 45,

GHB, sid.il br. 61, s. 1 :aGGHB, sidil br. 78, s. t64 166. HB. sidil, br. 79, s. 10. 48 GHB i.dil br. 64, s. 6, 2S, ssid.ii ~;_- gl ss. 6729, sidil br. 56, s. 87; s idil br. 61, s. 57, sidH 49 ' GHB, sidil, br. 56, s. 98, 99.
62

cija imareta, damije i medrese I sa-.b egova vakuf . 1-43. godine.so Godine 1832. vrena je restauracija me~r;rena Je J 184_ ta, star<>,g i novog hana i jo nekih obJ. ekat G _se H , mekteba, Imare. . . a az1 usrev.obegova vak u f a .sa p opravk e na tlm obJektima trajale su i 1 835/~. godine.S2
U dokumentim'a sidila .nalazimo podatke d . k b b .l . . . I o amtJl, medrest me te u, se 1 Ju 1 mostu vakufa b osanskog valiJe had M h d v' 1 K ukavice.sJ e me -pase

Za izuavanje strukture SaraJ eva u prvoJ .polov1 d r , d ur-bane . ru evetnaes tog s to Jeca ;agocJe~e podatke pruaju i dokumenti 0 vezirovom dvoru. Uz: predracun troskova za popravak dvora 1801., 1813. 1817 1819. godme nalazi se specifikacija graevinskog materijala 'sa no~ anom protuvrijednou, to j e znaajno i za historiju graevinarstva.~a Po n~logu vezira Kara Mah.~ud-pae, 1832. godine trebalo je da se sagradi 111ov dvorac na Gonct. 1Puedraun trokova iznosio je 1.20.708,3'5.54 Trokove su snosili svi kadiluci bosanskog paaluka. Nahije sarajevskog kadiluka participirale su sa sljedeim iznosom: Sarajevska nabija 2.204 groa, visoka .nabija 3.180 groa, fojnika nahija 3.180 groa, nabija Neretva 2.351 i Prozor 2.090 groa.ss Za izuavanje konfesionalne, nacionalne i socijalne strukture stanovn i tva Sarajeva prve polovine devetnaestog stoljea najznaajniji sidils ki d okumenti su in'amat-defteri, ugovori o vjenanju, a naro ito keflleme instrument kojim je osmanska administracija uspostavljala sigurnost u gradu ili drugom drutvenom mediju.56

U Sarajevu je, po vezirovom nalogu, uzeta ke.filema 1848. godine od sarajevskih zanatlija.57 U ovom dokumentu e~iden~i-~ani su ?ripadnici pojedinih esnafskih redova: esnaf bakala, .cebe~ZlJa, halaca, te.rzij a , kasapa, kazaza i drugi, to je v:lo dragocJen.o 1_ za upoznavanJe esnafske organizacije i za upoznavanJe zanatstva 1 nJegove s trukture u Sarajevu. Na osnovu sidilskih dokumenata moe se posmatrati polo~j ' J drutvu Tu su vane ostavinske rasprave umrlih zene u po ro d ICI . . b dmeti enskih lica u koJima su evidentiram 1 nJem upotre m pre DragocJ ene ~u :zJbir.ke zlatnog nakita i zlatnog novca, koji je, ~akoer, 'h delkorati'Vll1ih prerlmota J sa as. d uportrelbb javan kao naJldJt, k ao 1 :rugt . 58 . .. esto pekta likovne i primijenjene umjetnost t. SvoJe emoclJe zena Je
v

so GHB sidil br. 79, s. 142, 152. st GHB: s idil: br. 71, s. 32- 35. S2 GHB, sidil, br. 15, s. 33--37. 53 GHB, si.dil, br. 79, s. 171~ ~7 Sl'dZ w'l br 53 s. 28 sidil br. 58, s .. 46, 'd'} b 41 S 6~ ' ' . . __ ;t, SJa GH B S l 1 , r. . ' S l. 1 'li . dvori bosanslloh namJ~.UAa, si.dil hr. 60, ~- 52, H. Kaeewja:koVJ, alf3Jl Nae starine, br. 3, Sar ajevo, 1955, s. 13--23. 54 GHB, sidil, br. 72, s. 75. . ss GHB sidil, br. 7-2, s. 91: . kih krana iz 1788. godme, S6 H . !&eevJja!kovi, Cefilema saraJevs . . POF III, Saraje~o, .1953, s. 195-21~:._ . R Muderi.zovi, Popis saraJevskih 108 fJ7 OHB, s:dil br. 83, 5 xLI Sarajevo, 1929, str. 6--32. zanatlija iz godine 1848, GZM I ' sv. '

63

pretakala u pekire i arene ilime, .pauinaste ~i.pke i ev~m e. C!ta~a skala emocija ene tog doba nalazi se u broJrum radovima nJenih ruku i njena srca. Sve je to bogat materijal za historiare raznih profila, kao i za etnografe. Ovdje emo spomenuti samo banjaluku kari sedadu, koja se spominje 1811. godine.59 Za kulturnu historij u Sarajeva dragocjene su zbirke knjiga iji se popis nalazi u sidilima iiZ devetnaestog stoljea. Neke zbirke emo samo napomenuti, dok emo ovim i drugim zbirkama knjiga iz sidila posvetitj poseban rad: . - u ostavtini kad ije Ali Saira efendije, sina mula Mehmeda, nalazila se zbirka knjiga u vrijednosti 71.-956 groa, - u ostavtini kadije Mehmed Nazi,f efendije nalazila se :zlbirka od 174 knjige, - 172 knjige u konom povezu u ostavtini h adi Ibrahim age Fazlagia iz Travnika, 63 knjige Tahir...bega bosanskog defterdara. U prikazivanju kolstva Bosne i Hercegovi ne .neophodno je imati u vidu i ove zbirke knjiga. Ovaj r ad i nije imao pretenziju da da iscrpan izvjetaj bogatstva sidilske grae, ve da skrene panju naune javnosti na nezamjenjiv izvorni materijal, do sada vrlo malo kor.ien, kao i da podstakne iru drutv.enu zajednicu na akcij.u to skorijeg, bar fragmentarnog, publikovanJa ove grae.

GHB id V "l GHB' s.Jlt' br. 79, s. 108--111, isto s. 173 51 H , br. 51, s. 19 D Bo , c) . Gazi usrev-tbegove biblioteke br XI-kamie, ~anJaLuk.oj sedadi, Anali ' . l, SaraJevo, 1985, s. UJ7- 275. 64
59
v

58

.4itlt..::;. L>

''--

. '\.
""-

;l:fJd~'-

~'"Je!-

1-l?.t.J~J-?;
""-

Ct.

' ,. JI '-':",_(.;J-:' l
/ J-- ~ " / "

...

/1.... -

~;;,,~
"'\.-

'"' ~~~
~

cs?.~ /-J?

\v.

--1l

~,u;

65

SUMMARY

THE COLLECTION OF SI.UZILS (COURT RECORDS) IN THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY

In the collection of sidzils (court records) from the Gazi Husrevbeg Libra r y ,t here are 85 bO<Xks whioh are rpri~a~ry ~ources for ~he s1rudy ot our national history f rom t!he 5 century penod. ~ Turk1s h rule. Sidizil!S .are collections of documents from the qaldi1 (Judge) of certain territorial..adminills.trative regions. The territory dn the jfllJ.1isdiction of one qadi was called qald Huik. The wo11k orf eaoh qaJdii wasn' t only manifest in his jurjstic activity. In t~e event of. a shortage of a nrams of generaJ aurthority the qatdi ca; r ned ourt vanOUS orders of ce;tral and local power. Thus he had some influ~nce in the domain of executive power in the area where he penformed his service as qadi. To them were sent the &Il,t an's ordens anld instrruotions concern ing their areas, as well as similar types of documents which were issued by the office of the regional deputy. Due to the wide scope of the qadi's responsibility, sidzils can contain very ditferent material for research in the poLitical, social, economic and cultural history .of a region. Collectioos of sidllils from .t he Garzi Husrev1beg Lilbra;ry contain 3 books from the 16th centruy, 37 books from the 18th century and 45 books from the 19th century, The major part of them 812 books, are protocols of the Sarajevo court. Three sidils from the 16th century, together with the cadastral registers of the Bosnian SanjaJ.c from othe same period, represent the fundamental material for the history of Bosnia and Herzegovina. The 18th and 19th centuries are signtficant periods in the history of Bosnia and Herzegovina. The Ottoman Empire wa:ged wars over a wide area for the protection af the integ~atio~ of it~ ?omain. Because Bosnia was an integral part of the Emp.1re, It participated in all wars. A reflection of all these events which influenced its economic, social and cultural liife is contained in the d~uments of these sidils. They have a special importance for. research mto the past of Sarajevo and its surroundings. On the baslS of the materia ! contained ]n them it is possible to follow the territorial diflfusion of Sarajevo through all its streets during the 18th a~d 19 th centuries. On the basis of the inherited documents it is possible to study the culture of residence, material and social status of its citizens, their cultural level etc.
For research into the cultural history of S . h . of books that are list . . . ara]evo t e collections Many of th boo oo m numerous Inhemted treatises are valuable. ese ks were text!books i k b their study is also n ma ta s arid madrasas and . Important for the history of education in Bosnia and H erzegOVIna. In that respect these collectio dmg of education in Bosn' d Hns are necessary for an understanIa an enzego . p religious, national and social V lna. or rese~rch into the structure of the population of Sarajevo,

the important sid~il do:cuments are: in'amat defters, marriage contracts and the Ketiileme-Instrument by which the Ottoman ad'm~nistra tion esta~blished security jn town. For o~r ~owledge <?f guilds aa1d their structure in Sarajevo sidils contam meh mate.nial. They also give rich .material for lfesearch into the u11ban structure of Sarajevo and the fortified parts of Sarajevo. From the aspect of the fline arts and applied art, the collections m gold jewelry and gold money (which were used as jeweis), various decorative objects for women, which are noted in sidil documents are of great value. The em ot ion s of women, conveyed in their decorative tapestries, cobweb laces and coloured carpets, are rich material for etnographers and h istorians of various kinds. Because Saraj evo grew into a large u11ban centre and the centre af the greater Bosnian pashadom, in it were cor:centrated ~ll ~~ social and political developments of a town of IOnen~alo~lslamic ctvllisation. Research into all aspect of Sarajevo is the baSis of our understand.ing of this specilfic period.

67

Muharem Omerdf

TRAKTAT O VRLINAMA DEMATA HADI MUSTAFE PRUAKA

Malu bosan~u varoicu IPrusac (star i nazivi: Biograd i Ak hisar) proslavilo je nekoliko znamenitih linosti kao .to SIU: Ajvaz-<l.ede, Hasan Kafija, Ahmed Hadinesimovi, Ibrahim P~ak, SuleJma~-aga Pruak, hadi Must:aifa Prua:k i dr. NesumnJavo, do danas Je, s razlogom, najvea pamja posveena Hasanu Kafiji, mada se i drugim spomenutim l~nostima dava.Ja odgovarajua .pamja shodno raspoloivoj grai ti njihovoj zaostavtini. U .p osljednje vrijeme .p osebna je panja ukazana hadi Mustaofi Pruaku (Mustalfa ihn Muhammad al..Akhisari a:l-1BoS111avi), ;posebno od strane dr Omera Nakievia koji je ovog autora predstavio kao naeg znaajnog strunjaka za Poslanilrovu tradicij u (muhaddds) u nekol1ko svojih radova} Ovim autorom i njegovim djelom su se bavili jo: dr Savfet-beg Baagi,l Mehmed Ha111di,3, Hazim aJbanovi,4 Muha, m ed Tajib Oki 5 i Nevena Krsti. 6 Moemo rei da su se samo iiZ rada u :rad doraivali ve poznam podaci koje je :naveo Baagi., barr to se tie Pruakovo.g ivotQp1sa, dok su Oki, Krstieva i .donekle SaJbanovi dali maajne priloge boljem poznavanju njegovih djela. Tako je Krstieva ul<>ila veliki trud i umjenost u cjelovitom prevoenju i obradi Pru~ovog djela Risala fi-al-kahva wad-duMn wa al..aruba.7 NalldeVli Dr Omer Nakievi, Izuavanje hadisa u naim krajevima do polovine XIX v:ijeka, 'Glasnik VIS, 1983, XLVI. S, str. 516-517; Muhaddis Mustafa Pruak, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1985, XI-XII, str. 3-17; Uvod u hadiske znanosti, Sarajevo, 1986, str. 166-167; Izuavanje hadisa u naim. krajevima do XVII vijeka, Glasnik VIS, 1983, XLVI, S, str.
1

618; AraJ?sko-tslamske znanosti i glavne kole u B iH od XV do XVII vije-

ka (SaraJevo, Mostar, Prusac), doktorski rad, neobjavljeno. 2 Dr .Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjie1:no. ~ tt, drugo ~anje, Sar~jevo, 1_9~6, str. 196-198; Znameniti Hrvati, B onjaci r Hercegovcr u turskoJ. _carevp;t, drugo izdanje, Sarajevo, 1986, str. 403. 3 Mehmed Hand1c, KnJtzevni rad bosansko-hercegovakih Muslimana, Sarajevo, 1933, str. 10. 4 . H~im Sabanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orjentalnim jezictma, SaraJevo, 1973, str. 470 479. 5 . ~uhamed Tajib Oki, Islamska tradicija, Sarajevo, 1936, pretarnpano lZ Gajretovog Kalendara za 1937. godinu. 6 Nevena ISrsti, Mustafa ibn Muhammed al-Aqhisari (Pruanin): ~W~a o kaft, duhanu i opojnim piima , POF, 1974, XX-XXI, str.
7

Ibid, str. 71-107.

68

je .otiiao daallje ru lpi'OUaJVan~IU OVlOg autora rnnc:e~o ,,__ t:-. rpredlstcwljamje njegovog djela Ar-Rada ... li al~~rt~.avu MUL. anaJWLJu
1

N~atWlo .ISe . u Zborntku . . radova ~lam5'kog toobokog fakn.rbteta 1\l Sara~evu . P?"JaiVlO ~~ mr NI'Jarza Slu1krrTia Etika milosra ili Traktat o sturlJiJlosti .t saalJenJU spram i:ivih stvorenja od h. Mustafe sina Mult-amm_ eda ~TIUooka_ u Ikojem je ovaj autar tpredstavhjen kao zatp~~ etialr 1 _ bumatn'ilsta .. ~ tje s am po sebi 7maaJj31Il, ka{) ~ po.radi 1J?~a lro Je. mr. . Sn.iknc _ donio nekohllko novih podastaka 0 Pru.alknl 11 m~ailinti tprn]evod dijela 111a llla jez~k Risala fi arrahma wa
a-afaqa 'ala al- halq.Ba

1 Prema pobuenom zanimanju za ovog autora, nadamo se da emo uskoro imati prevedena sva postojea sauvana njegova djela, to bi bio ogroman doprinos nauci i naoj ukupnoj kulturnoj b atini. Krajem 17. ili poetkom 18. vijeka hadi Mustafa P,ruak je 1 roen u Pruscu, gdje je, najvjerovatnije, zavrio medresu , a potom se otisnuo u Kai.r o gdje je zavrio Iskender..pai.nu medresu. U tom gradu je, vr lo mogue, pohaao i predavanja na Al-Azharu. Nakon polOeruih ispita i dobi}31Ilja diplome,9 sa velikim znanjem i i-skustvom vraa se u rodni IPtiTUsac gdje IS1ubuje .ka{) .profesor a kasnije a kao mufitija. Umro je 1169 f 1755. godine. 10 'Baagi a ~a 111jega svi atUtori koji su pisali o Pruaku, navode da je umro '.u Pruscu. Atko bismo prihvatili o vu verziju on_da te n~_j vjerovatnije da se njegov m ezar n~lazn ~ ~are~u 111ekadanJ_e dzamiJe na Geetu gdje ima nekoliko starih vehkih n1sana bez tariba. Do danas je utvreno da je Pruak napi-sao slijedea djela: ~ b ll l - R isala ji hukm al-q';hva wad-dul1an wa a .asru a,
- Ar-Radi li al-murtadrt,ll 13 _ Risala fi ar-ft'ahma wa--afaqa 'ala al-halq, 14 _ Risala f i fadadl al-dama'a, - Tab irr al-guzO.t, 15 ,.. 16 _ Risala az-zakir fi zijara ahl al-maqabtr, _ Risala pi savm as-sitti min aww"bl,11

. M taf Pruak ibid str. 6-17. dd s O. Nakievi, Muha . rs LfS a ktat 0 'samilosti i satasa Mr Nij~~- Sukne, ?trka mtlos'zfs~a l~L ~~~ Mulzammeda Pruaka ljenju spram ztvrh stvor~rra h.IJ!msk~g teolokog fakulteta u Sara(?-1169 1 1755-56), Z bo rm ra ova 204 jevu, Sar.ajevo, 1?87,d sbv_. 2il~~r . ~b~odine. Prema te~st~ diplome ste~a~ 9 Dtplomu Je o 10 . . ramatiku 1 stntaksu araps Oo je pravo da pred~j~: . had_ ts, te~~Ir, J.IJ~e~k~pis u GH biblioteci, br. R-551. 1 1 jez,i.k.a, retoriku, stthsttku I poeztJU.

Jd

1 17

str. 115.

. u h ddt's ibid str. 3 i 16. 10 o. Nakiev ic, !VlLI a : ' t> d str. 71-107. ll N. Krsti, Rasprava o kdafr:.~ .<\bict-' O. Nakievi, .Muhadd-is .. .~, 12 T. Oki, Islamska tra rctJ ' , ibid, str. 7-14. . , K .ievnost .. .,-ibid, str. 4_75 476. 13 H . Sabanov1c, n1 d . b du ovog dJ ela. K 1;~e\' 14 Vidi u nastavkuv p_re~o l ~b~t str 197-198; H. Sabanovic, rz .. . 15 S. Baagi, BosnJacr . . ., l l ' . 79 k.opz sa nost ibid ' str. 471-474. " b "d str 4 turskz"lz , per"ir"skilz ru 16 H . SabanOVl l l k i arapskih, .. n Kasim Dobraa, ata og5 tr 601 GH biblio teka, Sarajevo, 1979 ll, . .

Postoji miljenje da je njegovo d~elo Ustrulab, 18 ali ostaje da se ro ull\'II'di i naumo verif.ik"lllje.
Nas oYd~e p osebno za!Jliiml(i Pntrakov Traktat o vrlinama diemata (Risala fi fadila al-dama'a) koje je i do sada oilo pozmarvo, ali mu rrije !POS'-ecena .:zmaajmtrja ;paimtj a . S obzirom da je djelo oje]QVIiOO,

interesanma, a prije svega elimo da se i na ovaj nain oduimo ovom uenom profesoru i muftUi, odluiH smo se na njego, prijevod koji emo .p opratiti najneophodnijim biljekama radi boljeg razumijevanja teksta. Ovo djelo nam otkrJva da je Pruak bio dobar pozna\-alac obredoslovlja, obila to je koris tio Poslanikove hadise u ijem odabiranju nije bio potpuno kritian .kao to je bio u pisanju nekih drugih svoj ih djela. Ovo djelo je pisano popularno, u formi pra,ne .rasprave sa elementima vaza (propovrijedi). Oito je da ga je autor namijenio irokim muslimanskim slojevima, shvatajui golemu ,anost demata u ivotu muslimanske zajednice. Kroz cijelo djelo se provlai autorov apel na uvanje i njegovanje institucije demata kao jednog od vanih vjerskih odreenja koje ima a svoje ire implikacije.
U djelu se pokazuje da je Pruak izvanredno vladao arap~kim jezikom, da mu je bila dostupna ira literatura koj u n a nekim mjes-

tema koju

obrauje

t:ma nije najpogodnije citirao. Izlaganje mu karakterie opredjeljenost ka ehli-sunnetskom uenju po principima hanefijske pravne kole, to je bilo obHjeje svih prusakih uenjaka. On je bio pravi predsta\'nik prusake teoloke kole, od koga i dananja generacija ima ta da naui.

Trakrat o vrhn.ama d.emata se nalazi u n.tkopisnom kod~ksu od pet djela koji se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u S arajevu P?.~ br. R-761. Djelo je pisano rukom autora (autograf), napi<Sano krup;u 1 lm neshom, papir neto tamniji, povez poluplatne.ni, dobro ouvan. 0.':aj. Traktat je na prvom mjestu u kodeksu, L . 1-3, fcl. }b-3b, podiJeljen na uvod, dva poglavlja i pogovor.l9
Traktat o vrlinama demata
Fol. Jb

. Neka je h~ala Allahu koji nas je uputio da budemo ljudi dnJeg puta u svnn okolnostima i vremenima i odlLk sre C..'1evnih namaza to ni. d t d . . , . ovao nas sa pet matu Neka . bl l Je . a o. rugtma, J sa obavlJamjem istih u depnaka meuJeed a~s o.v 1 .~Ir ~a naeg vjerovjesnika Muhammeda govu porodic . ndlma l nakJ~SDIJeg meu svim stvorenjima na nje~ u 1 rugove OJI su se baril'1 ( ) ' ibadetima i drugim pokornostima. za VJeru 11 u strajali u . Potom! Namjera mi je ovdje b. . . . . . . s~zetog tzlaganja, vrijednosti sku n~ Jas;Jtl .Ja~nLm .sttlom, u fonm Piui kratki traktat u . . d p g 0 avljanJa namaza (demat) , ze1Jl a pod.stakne~n vjernLke na blagovrey

la O Nak'
19

vidi ~~ , U.vod u hadtSke znanosti, ibid, str. 167. braca, Katalog ..., ibid, str. ~Ol.

70

met;to obavljanje namaza sa ostalim . . volJstvo Gospodara svjetova. U to im~J~rma, traei time zadose pomole za mene. Allah upuu. ~lim :brau muslimane da nedai. .Divan li je On zatitn'k ~e na praVl p ut i olakava u svakoJ.
l,..l..U1A_ 1 pomaga!

. Znaj da je blagov:reme.oo obavrcm prema stavu hamefijs'ke kole , k .. J Je !J-Mil~ u dematu vadib Imam Al.JMurLZJiri21 ven: .od ~sh~~l se .~matya naJ~rgumentovalilijim.l Ibn Mas'ud22 i Abu Musa al-A'a . ~kOJI k~ da..Je d2~mcrt faro su: zadovoljan. Osim njrih ovog ta n, neka Je s n)'lma dvojicom Allah 24 Abu Savr,26 neka im je uzvi~ ~ ~: ~tm~ ibn H3!Illbal, , 'Ata'2S i kafu da je demat rfalrd i da ~k a ~1 OStitV.c _Ovo je stav onih koji 0 drugaiji nain ako za ti.m postOJI ~1 ~Je. dozv?lJeno namaz obavitli. na naJmanJa mogunost.
. muekkede (pritvreni sunnet) a a nama~ oba~ti u ~em~tu )e sunnetimuekkede, u stvari, vadib. Po~ato ~~ cf~~,k0r~~a~tb! Je~ Je sunneti obaveznosti ispod farza prema t . je . . e J~ va~ib za. stupanj nego izostaviti farz. ('Abdurrahm~~e~~~;lJi(f~ ;a:J;~?ah J~ ma~Ji grij~h al-arba'a, Kairo, 1972, l, str. 406 , nota 1). a - rq a a a -mazahrb 21 Abu Muhammad Zakij " 1 'b (581---656/1185-1258) R uddin 'Abdul . azn .n ' Abdulqavijj al-Munziri, :. . 0 . en . Je u Egiptu, studirao u Mekki Damasku H . Al oran~ I ek~dnJl.. ~Isac Je vie djela (Brockelmann, G I , 367, S I, 627.) . Poznati saha~:nJ~, ua i po~.~valac. K~'ana. Vrlo rano primio ISl~~. dva pu.t a se IselJavao ':1 ~l;>esmiJU, ucesnik bitke na Bedru i vie k~ruJih, ubr~Ja ~e u krug naJbhzih ashaba Poslanika (a. s.}, iz Poslanikavih ~sta nauc10 Je ..na:pamet .70 sura~ .uitelj Vjere u Kufi u doba Omera. U zbirkama BuhanJe 1 Mushm~ zabilJeeno je 848 hadisa koje on prenosi od .Muha.lil;!lleda (a. s.). Umro Je 32/652. godine. Vidi, Halid Muhammed H~h~. Rtdzal, .havla ar-rasul, Bejrut, 1973, str. 227-242; Al-Mawsu'at al -ftqhtyya, KuvaJt, 1984, I, str. 360. 23 Abdulla?. ibn "':ajs ibn Salim Abu Musa al-A'ari iz jemenskog plemena Zubayd (th Zabid). Ubraja se u prvi krug velikih sahabija. Odlikovao se hrabrou, uenou, praveQ.nou i pobonou. Jedan je od muhadira u Abesiniju, PoS~lanikov misicxnar u Jemenu i Adenu, namjesnik etvorice halifa u Basri i Kufi, glavnokomandujui u osvajanju Ehvaza i l sbehana. jedan od arbitranih sudija u sporu izmeu Alije i Muavije. Umro je u Kufi 44 j 664. godine (Al-Mawsu'a, I, ibid, str. 338; H. M. Halid, ibid. str. 74J-758.). 24Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbal a-Sajban.i (164 241) 780-855). porijeklom iz Merva, rodio se u Bagdadu. prvak hanbchijske pravne kole, Jedan od najveih islamskih uenjaka. Bio je u ii problema halq al-Qur'an. u Ma'munovo i Mu'tesimovo doba ali je ostao kao stoer na braniku ehlt-sunnetskog uenja i vjerovanja. Napisao je veliki ~roj djela od kojih mu je najpoznatija zbirka Al-Musnad od preko 30.000 hadisa. 25 'Ata' ibn Aslam Abu Rabbah (um. 114/73~) . pra~k i muhad.dis poznati tabiin iz Jemena. Meu uitelje mu se,ub~aJa.Ju: ~!sa .. Abu f:I.ur~~ra. Ibn Abba:s Ummi Salama Abu Sa'id i dr., a on JC b1o. ua,tc).J Avza.tJu .. Abt~ Hanifi i d~. Obavljao je dunost mu~tij~ Mekke. _<?d nJega su f.~tve u.ztm~lt Ibn Abbas i Ibn Umer i preporutvah Mek~eliJa~a . da konste nJt:go\a pravna miljenja. Umro je u Meki. (Al-Mawsu a, I, tbtd .. str. 36?> 26 Abu Abdullah Sufjan ibn Said Masru~ a~-Sav~ al-Kufi .<~7-;--16~~ 715-778) istaknuti islamski pravnik, muhaddis I ak~ud?l?g. Osnt.Y . l ' k 1 k e vremenom SJcdmtla sa urugtm / posebne eriatsko-pra~e . o e .., OJa s slova "amir at-mu'minin u hapravnim kola~a. Nosllac: je .pocasn~ podna a Iz hadisa su mu poznata disu. Napisao je sedam dJela ~ ra.;m n M nsur i Al-Mahdi su dva: Al-Dami'u al-kabir i Al-Dza!!'r u ~-.sagtr. toa ~debio aUmro u povul'mu nudili poloaj vrhovnog kadiJe, al1 Je on nosti u Basri. 71
:m Hanefije kau: Pet dnevnih

ru h.

je

Kod nektib je demat fanti~je27 i, po njima, ako bi mj~ani jednog naselja izostavili obavljanje IDaanaza u d.ematu i klatn~ali poje:dinano u osnovi takav im postupak ne bi bio opravdan, all, a:ko b1 ne1rolioi~ pristu~ila izvreillj u dumosti namaza u dematu, bio bi valjan namaz ~ onima .koji su ga poje.dinano obavili. Tako navodi A1.,BC1!~ 28 .u Glosi na At-Tariqa. 19

Pos toj~ miljei1je da je ~t Sll!Ilneti~elk!kede. U Al-' Atab i j jiXJ kae se: Veillla naJUnlilka 3ltlltorilt:eta tvtrde da j e demat vadrib, nazivajui ga sunnetom, jer mu je dunost odreena sunmetom, .iruZimajui ene. Abu Ju51Ulf3 1 i Muham m arl32 dopu'talju mogunost prisustva starijdh ena u dematu, ali im je u nae vr.i1eme to zabranjeno, o emu je izdata i fetva, ak :i djevojkama od 15 do 29 godina i staricama od 50 goddLna pa do kuaja njihovog ivota.

Duma li bajrami se klanjaju samo u dematu; klanjanje teravije u dematu je nepritvreni snmnet (sunnat ai.;kJiJ:faya); lldanjati vi tr-namaz u dematu uz ramazan je mustahab, po jedinom stavru; klanjati vim-namaz u dematu izvan ramazana i .nafile je pokueno
(makruh).

Najmanje dvije osobe ine dernat: imam ~ jo jedno lice, npr. razumno dijete, rob ili slaboumna osoba. Demat se obavlja u damija
n To je dunost takvog stepena koju, ako obavi jedna grupa ljudi,

i sa o~talih spada obaveza. Ako niko ne obavi, onda su svi grij eni i odgovorni.

!"lezamJ enj~vu ~ogu. u prezentaCIJil ortodoksnog islama na iro kom podru JU:_Kao Pisc:c _Je. b10 vrlo plodan i raznovrs tan (Al-Mawsu'a, ibid, III, str. 351). N~. J?a5 Jezik s~ n:u prevedena tri djela: V asijjetnama i T uhfat alm_u-:ra; stdm, oba Objavljena, te At-Tariqa al-muhammadiyya, u rukopisu. liVIO je u vremenu od 929-981 / 1522-1573. godine.
l"
29

.~ ~uhjud~in Muha~mad ibn . Pir 'Ali al-Bargili (Barkivi), poznati hanefiJski p~avruk, . mufessu:. fl?uhaddis, pr?povjednik, stilista, hereziograf i dr. U _ka~~bi Berki napraVIo Je ..~edresu 1 bio njen muderris. Odigrao je

Haij~t 'ala at-t~r~qa je napisao AI-Bargili. Pod At-Tariqa pretpos~~ ja~o ~a je autor IDisho_ n~ At-tariqa al-muhammadiyya, ali ostajemo u
i

~~~=~ je naveo samo Prvi dio naslova. Glosa je iz podruja vaza, Kur'ana
30

Nismo mogli utvrditi identitet ovog djela.

1

al-Ansari {113-183/73 1- 799), ar-Raida bio je vrhovni ka~~ eO Z~ Ynj~e _ Hadija, Mehdija i H anl([la prv:i uenjak koji . . IJa. b n Je l?r:'I nosil~c naslova Qad al-qudat i ~bu Hanife, smatr~e s~o~ p_ose nu Odjec~. Obzirom. ~a je razradio u:nje Je. nekoliko djela (Al-Maws~ ]b~~dsia~ko1 hanef_ijskog prav_ca. Napi.sao Kllabu al-har adi. na na Je ik . ' ' s r. _.) Njeg?vo kapitalno djelo rukopisu. ' z Je preveo Ibrahim Mehinagi i nalazi se u

naj~; ~~~}J~.;tubA~bn Jbr~m

ibn

~abib

39

Muhammed ibn Hasan a b 1 aju Abu Hanifin uenik p t- ay ~ (122-!97 /739-812), drugi po znaIza sebe je ostavio vie n~pis~:t~ ~. slu nJegove ucene rasprave sa Safijem. je a.
72

32

ili .na nekom drugom mjestu.ll Dop t . slaboumnoj osobi,l4 kako stoj~ u Al-M:ah:~ Je predvoenje dema.ta
Ukoliko neko zakasni u dem~t, lijepo je (mendub) potraiti drugu damiju gdje jo n4je obavljen namaz, od toga 1zuzimajui Ma~idu al-ha~rem.J6 U tom smislu je miljenje: Alko bi t . . . . napustili demat, treba i:h privol1eti na to s ~~~IdJednog nasel~a , a aMJ tui em at napust1o 0 d ,P Je mac, .p:ottv .nJega b~ bil_e preduzete sankcije pritvora lili novane k~ne, ?d nJe~a s~ ne b1 pn:na~o svjedoenje sve dok ga Vladar ne b1 .pom1lovao 1 ukmuo mu opnmjenu tog propisa.37

za to postoJ~ valJani -razlozi. Objanjenje valjanih razloga e biti navedeno kasmJe, kad se bude govorilo o detaljdma dema:tskih propis a a:ko Allah da. ' . Kod Sa~ij~ ~e~at je stroga drumost (far.d). Po jedrnom drugom nJegovom mllJemJu demat je fardi~kirfaje, ali tb ez uslova ( ...... )39 Uslov za valjanost imameta, izmeu ostalih uslova je i punodobnost, odnosno zrelost (bulug). Prema tome, nije doputeno da punoljetan musliman u farz-namazima slijedi dijete, kojeg su stava trojica imama, osim Safija, koji smatra da otrourrmo dijete moe biti imam odraslim muslimanima u fard-namazima osim dume. Sto se tie nafila, tri imama su na stanovitu da je dozvoljeno otroumnom djetetu da bude imam odraslim, sa izuzetkom Abu Hanife. Meutim, svi su sloeni da otroumno dijete moe biti imam djeci (Al-Daziri, ibid, I, str. 409). 34. Meu ruslove valjanosti imameta je i !pamet. !mamet nerazumna i luda ovjeka nije priznat. Meutim, ako bi to lic:e bilo p~vre~~n.o u stanj u odsutnosti razbora, samo u tren}Itku tog st3:n.Jc:l: ne moze ~1t1 una~,. a im se stabHizira njegov razbor moze ponovo b1t1 Imam. OvdJ~ su l}U,slJenja svih imama suglasna (Al-Daziri,_ ibid, I , str. 410). Pisac. Je naJvJ ero:vatnije mislio na ova.~ vu OS?bu . koJa samo povremeno gub1 razbor, ali ju je svrstao u kategonJu ludih lica. . . " . 35 Al-Abah wa-annazair od Zajnuddirna ibn Ibrahi!Ua 1bn NudaJma al-Mirwiya (um. 970/1562.). Djelo ima komentare, glose 1 superglose (GAL, II, 310). . . 36 Ko bi ~akasnio r U demat u Mesd~~l:l al-har~t:t , kJanjace sam~ stadno ne traei drugi demat izvan ~e ~amiJe. Ovo Je tzuzetak zbog vnjednosti Kabe i obavljanja namaza u nJezmom haremu. . . 37 Pravo i obaveza odgovornog lica (~u. ~-amr) da ~nne o JaVn<?~ redu i miru i da rjeava i presuuje u slucajevtma z.~ k.OJe Tekst,c?m0 3!~ odreena sankcija naziva se ta 'zirom (ar: 'azzer~:. sprqe ~tl, I? 0 ~oc~im ~a j iti). Dakle, ta 'zir. ~preava da ~e ponoVI p~ekr~aJ ,o~olz~c~~e da Pse Jrati sankcij~ ima :za cilJ d_a .?rth-ib::hC~esrJ~~~J,P Huf:d i ta 'zir-krivin;z n~po~cnom ..,rv~tu. (V1~. k Zbornik radova Islamskog teolosdJela t prekrsa}t u en}ats or:t pravu, 1 0 1987 kog fakultetCL u Sarajevul sa:aJ~VO, sv_bZ, ~~- !~ ibn Sati iz plemena 1 38 Muhammad ibn Idris Ibn Abbas n , s~azvana rpo njemu. Pisac Kuray, osniva ~attsko;p!'l~e .k<?le lk~~:vi~ mu se proirio u Egiptu, je vie djela iz fi~a.hadisa 1 akru~ lS0-204/ 767-819 godine (Ibn H_alIraku i H~dazu. 2:1V10 Je u . vrelB~u tr 447 Al-Mawsu 'a ibid I, str. 35).). li kan V afayat al-a' ayan, Katro, ' ' s ' kodeksa Obzi, 'l'k m uveZivanJa 1 39 Posljednji re~ak _je odsJe e~. pn kgle dematu, pokuaemo re0 rom da je tretira111o pttanJ~. stava e~Jsk: ~snovu druge literature: ~G~avno konstruisati dio teksta k?JI ned_ostdie n t fardi-kifaje. Ako ga obav Jedna miljemje afijske kole Je da Je erna 73
13

Nikom~ Se ~e daje olakica za .naputanje demata ~uzev ako

Fol. 2
Ko :bi obavio namaz izvan demata, u principu, pngrijeJo bi. U Diavharil9a <Sto ji: Moo bi neko foru:nilrao demaJt u 5'\IIOjoj kui sa elllOm i djecom, postigao b i vrijednost demata. Ko ibi ~e zarekao da nee klanjati u onom dematu 'kome je imam otroumno dijete, duan je prekriti zakletvu. U Al-Fara:idufO stoji: IzootlavJjan1e dremat a 1e obillj b a~Pidrija i tija. Uzvieni Allah veli u suri Nll.n: . . . a bili s.u pozvani da licem na tle padaju dok su ivi ~ zdravi hi1i,41 t.j . na ovom svijetu su pozivani na propisane namaze sa ezanom i ikametom, tako da s-u sluali poziv: Doi na namaz! Doi na spas! a nisu se odazivali premda s u b ili zdravi Ka'b al-Ahbaz-42 kae: Bogami, ovaj ajet ruje objavljen ni 21bog ega drugog nego ZJbog onih koj.i su okrenuli lea demartu. Prenosi se Qd Abu Sa'ida al-Hudrija4J da je Boiji Poslani'k (a. s.) kazao: Kada vidite jednog ovjeka da redovito ide u damiju, posvjedoite mu da je vjernik. Uistinu je uzvieni Allah rekao: 'Allahove hramove odravaju oni koji u A llaha i u onaj svijet vjeruju . . .'<< 44 Ovaj Hadis je iz Tirmizijine45 .ZJbirke za koji on veli da je hasen (dobar).
grupa ljn.Idi, i sa ostalih spada obaveza. Ako se demat formira u damiji u ~ednom gradu, ostali stanovnici tog grada nee biti grijeni to su izostali od. demata _Ako stanovnici jednog kraja (pokrajine) obave demat sa ostalih stanovn1ka, koji u tome nisu uestvovali spala je dunost (Al~ Daziri, ibid, I, str. 407, nota 1). ' 30 a Al-f!~avhara an-nira muhtasar as-sirad al-wahlzad fi arh muhlasar al-qudun. od Abu _ Bakra ibn Ali ibn. MuJlammada al-Haddada al-Hanafija (u~. 800/1397). Skracena prerada As-Stradzu al-lvahhada od strane autora rad1 lake upotrebe (HH, II, 1163; GAL, S I, 296; Dobraa, ibid, II, 198). 40 Al-Fa.raid ili FCfrai~.u Multeka al-abhur, komentar Multeke od Ismaila. 1b~ Smana as-S1vas1Ja (um. 1048/ 1638). Osnovano djelo je napisao Ibrahim 1bn Muhammad al-Halabi (um. 956/ 1549.) (Ablwardt IV 149 HH II, 1815). , 41 Our'an: LXVIII, 43.

a -.. ar.hils fam JUe pruruo u doba Abu Bwa, a po nekim istoriarima u vn mursa I h adisa. Jeme ha.dis a eta mera Prenos1'I ac je Takoe je preneSlo e od A'lse 1 Umera a od nJeg k h d. .. Abu H~ajra, Ibn 'Abbas 'i dr. lb ~ ne e a :se prenos1h: Mua~~a, zna_merutih amskih tabiina ~ veli dan. a d .. gekla ubrbaJa "'-~ prvu generacij~ .u 1Slam u Medini da n je ~Onj om I? Lld~v pa se obratio godine (Ibn Had ' , se za ~ nas~o ru Samu 1 da Je rumro 32/652 str. 438). ar al- Askalaru, Tahztb at-tahzib, Bejrut, nedatirano, VH(
v

1 Ahb#ll

A~\ Ma~a' ~-~umayri Abu Ishak poznat pod nadimkom Ka 'b

Abu Sa 'id Sa 'd ibn Malik 1 b preruo 1.170 hadisa fakih mud . n. Sma~. al-Hudrl al-Ansan, sahabija, -'11awsu'a, I, ibid, st;. 337). ' tehid 1 muftiJa. Umro 74/693. godine (al44 Our'an: IX, 18. 45 Poznati sakupi a hadis jo~ i clrugim kapacit~t'ima ha.cli {2~-279 1 8 ~ 4 892). Uio je pred Buhari~"?Jloeta u ~elji_ za sakiupljanjem s;ool~~ c.un.o prop~tovao .~slamsk~g Je Al-Dzamt' as-sahih za k .. VI . ad.Isa. Najpoznatije nru j e da mu je Poslanik u kui! OJe ISe veli. Ko <~ma ovo djelo u k,ui kao
.
A A

43

.he

74

 Buharija46 i Muslrlm47 s u zabi:ljeild h d ' rajra48 da je BoiJi Poslanik (a. s.) , k . aKois ko~ P~enosi Abu Hu1 ili iz nje kasni navee, Allah mu je ~=i~~~: oda~~ UJut:o. u d:miju tu 2lbog toga to je ranio i kasnio Nazal . .. n J>?lozaJ u Dzenneponudi gostu kada doe sa jedn~ grupo:n J~}~~sn-1 poloaj k oji se

U suri A.l-Baqara nalaze se rtjei Uzv' . onima koji namaz obavljaju i vi obavlJ'aJ';te~ !no.OgVl .. . : tl zaJedno s L m aJe om .se pod. . ... s t llCe na Ouav1JanJe namaza u demartu. Kao da e reeno K ~ u dematu sa onima ko ji .kloojaju! J lanJaJte
U suri s toje rijei lllZVienog Allaha k d k! Al-Mudadala n..: . . ... a a v~ se .r~ ne: lJ..Il'gj!Hte se', _:vi se .dignite .. .so Veli se da -su neki ljudi b1h tro m1 z~ o~lazak ~ d~emat .k ad se na rnjeg poxovu, tpa je tim povodQm ObJavljen ova J aJet. Prema tmne, ajet 21nai: Kada budete pozvani na namaz, ustaJte urno i me izvlaite se, i tako se ponaajte u svakom dobru!

Pr enosi se da j e 'Ibn Mas'ud rekao: -Ko eli da sutra sretne Allaha kao muslimam n eka pazi na sve .nareene faliZ-namaze i neka ih o bavlja u dematu gdje god hude prouen ezan. Allah je uzakornio po1Jiti-vnom praksu vaeg Vjerovjesnika, a demat je jedan od njegovih prakti.~h postupaka (sunnet). i vota mi, ako budete klanjali u svojrim kuama kao to to ini u svom domu onaj koji je napustio demat, time je naJpustio praksu vaeg Vjerovjesnika, a ako napustri1e praksu vaeg Vjerovjesnika, zalutaete. Mi se nalazimo u dobu kada e dema:t napustiti samo otvoreni licemjer (munafi.k) ije je licem j erstvo oito. Svako ko se oisti i propisno abdest ulillle, a zaVim ode u jednu od dam.i ja i u njoj sa demato.m klanja, Allah e za svaki korak koji on na tom putu uim dati po jedno dobro (sevab), povi.sie mu stepen (deredu) i izbrisatri mu grijeh, m~a~ ~ kor~ci bili kratki. Namaz obav-ljen u dematu u odnosu na poJedLnacno nJegovo obavljanje odalbratniji je za dvadesetpet stepeni. Od DaJbira .i bn 'Albdullaha51 :prenose se rijei: eljeli smo se Al-Buhari (194-:-256/810-870), najvei 3:utori~e~ ~ .. hacliskoj n.auci. Njegovo mij[p'Oznatije djelo je Sahih al-Buhan. (V1d1 VIse Ibn Halhkan, ibid ' I47 str. 455). . 't t h di"'koJ nauci M sr (204 261/820-875) je drugi auton e u .. a ., . Njegovo dJel~m Sahih al-M_uslim uiv3; vehkli, ru~~d, 'Pa g~ fak.en~~v~~~~~ uju sa BuhaJPijevom lfu.imkom (Ha~z Albu. ~l 'l dr.). DJeo J P: Ibn 1 na1 ISe u rukn~nl'.... . (VJd1 o ovom autoru wse . )fla na Jeziik arz1 "".t' Ju. HaHitkan, ibid, II, 91). . Abu H (um 59/673) ista'knuti saha48 Abdurrahman Ibn Sahr . uraya . tven~ zbii1ke hadisa bija prenosilac preko 5.000 hadisa,_ sakuplJ a.~ sops am ibn Munabbah Sahffa Abu Hurayra, koju je sistemattz?vao tabnn ~~:i u Hanbalovom (40---<101/660-719) . Svi. h~~si ove zb ~8 . AL-ffaw;,~, I , ibid, str. 339). Musnadu. (H. M. Hahd, 1b1d, str. 49 Qur'an: II, 43. so Qur'an: LVIII, ll. . , . -Sullami (um. 78/697), s1 .Dabir ibn 'Ahdrullah tlb-? Um.er a'l-An~art Msuhammeda (a. s.). Priveliki sahabija, posjednik Vll~stit~ zJ~ink~ ~r~~ni u .posljednjim godinasustvovao j e zavjetu na Akabi, ucesmk Je .k 0 ) damij~ gdje je predavao ma _ivota vodi~ Je kru~k .Challk ..a) u(Ar.M~~~,tl~~ f, ibid, str. 345.). hadts. Pred kraJ zivota biO Je s1lJep 75
46
v

53 3

presel~iti do damije j zauzeti slobodan prostor oko nje, pa je .to uo

Allahov Poslanik (a. s.), posjetio nas i :kazao nam:

Fol. 2b

'O sinovi Selimetovi! Obavijeten sam da se eHte preseliti do damije?! Rekosmo: Boiji Posl anie: ~aldko s~o od .da.mi'je~ a 'P'r?s tor oko nje je slobodan. On ree: SmoVli Sehmetovt! OstanJte gdJe s te, jer se biljei svaka vaa stopa.' Dahir dalje veli: Poslije tQga, vie .nismo eljeli da se preselimo blie damiji.52

Prenosi se od Emesa ibn Ma1Lka53 da je Boi~d Poslanik (a. s.) rekao: Ko u dematu klanja etl'ldeset dana i ne propu~ ti ni jedan rekat, Allah e mu dati dvije povelje: prvu, da je is t od licemjerstva, i d rugu, da je siguran od Dehennema.

Od Abu Huraj raa biljei se hadis da je Pos lanik (a. s.) rekao: Za lcicemjerca su najtea dva namaza: jacija i sabah, a da znaju ta im se nudi njima, u damiju bi ili pa rna!kar puui. 54
Od Abu Hurajraa se prenosi slijedei hadi s : >>~Kada bi znali ljudi kakve se vrijednosti kriju u tri s tvari k od demata, koc ku bi bacali da njih zapadn u, udei za njihovim dobrom i blagoslovom, a to Siti: uenje ezana za namaQ':, klanjati u zguoSIIlutim satovima j klanjanje u pl\!om safu. Za!biljeio je Hakim55 od A:bu Umama56 r koji .prenosi da je Vje. rovjesnik (a. s.) rekao: Trojki ljudi Allah je jamac: ovj eku koji krene u bor b u n a Boij em putu On je jamac da e ga ili usmrtiti pa Na margini fo l. 2a stoji biljeka: Muslim sahih hadis. Naim uvidom ~ _Sahih al-JI!uslim. vu~vrdili ~mo da ovog h adisa u ovoj Vel"1Jijli nema, ah 1ma nekohko shcmh (SahLh al-Muslim II BeJ'rut nedatirrano str. 131). ' U ~rugo j :~ iljevci na margin.ri .fol. 2b st~ji: P.renose se ~Tijei Albu Sa'ida ?1-J:f'll;driJa, kOJI kaze: B.e!!u S<:hm~. su z1vjeli u okolici Medine, pa 'SU ~elJeh dO; se presele ~- '?l.lZil?u ~zarruJe, ~akon ega je objavljen ajet: Mi cemo, .zatsta,_ mrtve ozivJ tl , 1 MJ smo zapisali ono to su uradiH i omenike _koje su 'IZa se}>e ostavili ... <e (Qur'an: XXXVI 12). Tada je Bo~" p _ ~~~lj~kaJe obli~~earrus~J1 stope y.b~l)ezAJ V ~. SP<;>_Sd Hje . tog;a_ oni V'ie niS:u l~li . . , zavrsiV SI luu a 1 (Turrruzi). 53 E sahabija ~~s j~n s~~ikA~umTJ 3 1il3Am ) ..Po~b l ije njt:gove smrti ostao je od ili lO godina kasni. . ay ~r lv.n . VasLla al-Laysi (lllm. 100/718. i prenio ie 2.286 hadf~~ Mekki). Enes Je ZlVlo u domu Boijeg Pos lanika . h d' . )4 Ova j a 1s se nalazi u Buha .. M voljava njihove kriterije VJerodos t . t~jevo.1 J us hmovoJ zbirc1 1 zadoss Abu b oj DOS l. A dullah al-R akim (um 405; 1014 ) p . Al-MfA:Stadrak 'ala as-Sahiha n d e . . 1sac. Je ~.diskog dje~a uslovima vjerodostoj nosti B~h~rneJ i y.mo .~!1<: had1se kOJI odgovaraJu kritiarima u ovom djelu ima slab'h 1 . ~s :~ ~1 J~dnog od nj ih. Po nekim (um. 748/ 1347) ovo djelo je skra t~o . azn d' adisa . v~emsuddin az-Zahabi 1 prera lO davs1 mu naslov Talhis al-Mustadrak. 56 Abu Umama Sudd" 'b 'Adl . ~irija, ~~/7~0), sahabija, ~~~i!k suk~ lbn VSfffib. alJBahili ~um. u Homsu, ~e. J>?$1J~Ji ashab koji je umro u Sa na nu ~~ Al~noj s brani. On zbu-cJ hadisa nalazi se 250 hadisa k . ~u. U B~anjeVOJ i Musrlimovoj str. 345}. OJe Je on prenio (Al-M awsu 'a III , ibid ,
. 52

if

76

. Tin~i~i je zaJDiljei~ hadis od Enesa (ibn Malika): >Obraduj blje. taV!m SJaJem na SudnJem danu one koja u m<kloj noi posjeuju damije.
Od Abu Hurajraa se prenosi da je Vjerovjesni!k (a. s.) rekao: Imao sam nakanu da me neko zastupi u imametu a da ja odem sa nekolicinom i ponesem breme drva i zapalim kue onih koji su uli ezan, a nisu doli u damiju.c60 Od Hasana al-Basrija prenosi se hadis da je Vjerovjesnik (a. s.) rekao: Prvo za to e ovjek odgovarati na Sudnjem danu je namaz. Ako ga bude u potpunosti izvravao, lagodno e mu biti polaganja rauna ali ako bude nedostajalo namaza, Allah e rei melekima: 'Ima li moj rob dobrovoljnih namaza (n.. ~ila), p~ mu tmne ~~tpun1te farze.' Ako bude bilo, pa upotpune zaduzeni broJ , onda e b1t1 nastavIje-po polaganje rauria za druga djela.62
' o

. Od. ~alm311la~. se prenoSi kako je z&biljeeno kod Tabarandja" i Ba]haki]a : Boi]I blagoslov (bereket) je u troje: u dematu u ra njavanju u pravednoj borbi i u rama2anskom ruku. '

uy!'sti u ~ennet iJ.i e ga vr:'titi '~i ..sa trofejima ili plijenom; o VJeku nou odi~ u damiJU radi namaza On e a d kOJI kasno l .. . . J JJDac a e ga P?.s lJe Sm.rt1 uve~ti u D~ennet ili e mu UZVratiti nagradom kroz maten]alno blagostanJe; ovJeku koji ulazi u svoju kuu sa se. Jamom . Veli HAkim da je ovaj hadis sahihc (vjerodostojan).

61

. Ko bude redovtito obavljao namaz u demat.u, Alla~ .ce m~ da,ti pet darova: oslobodie ga ivotnih nedaa dok Je .g od znr, sacuvace ga muenja u grobu, dae mu Knjig:u djela .!Ila. Su~J,em dru:u u desnu ruk u, prek o S l.fcu~.a . ~,.~ e prei brzialom m'llJl]e 1 UI ce u Dennet bez polaganja raUIIla. Salam Abu Albdulah, a nadimoi. Ib;n Isla !fi. i SalJ:t?-~ .al-Hayr,. al~ F . . "td (um 36/ 656) Poslan..ikov savJe~rnk, ,veliki saha3b 5I8J)a I prenosila ansi l . . '" d 1 'b"d 56--74 Mawsu a III str. . 1 mnogih hadisa (~. M. Hali ' : ~ad Taber'ani '(.260--360/873-970), na-. 58 Abu Kasl~ Sulayman Ibn 'dy Z -kabir Al-Mu' dam al-awsat z pisao je tri had1~k3: ~Jyela~l-~u d -~~;z (~l-Maw~u'a, II ibid, str. 415). Al-Mu' dam as-sagtr l VlSe . gi J . al B haki (384 458/ 996--1065) je 59 Abu Bakr Ahmad_ Ibn ~usa~ : tako, avne nauke. Napisao je razv~JU dJela, ~adiske dao sunena veliki doprinos dva i vie druglil po In~IT~as ok:r hiljadu (Al-Mawsu'a, Il,
ST

Reeno je:

. e ovo bila samo nakana Vjerovjes~~ ibid , str. 407.). 60 Musli-m i dr. Obzirom .da J .. e. ost naputanja demata. (V'ldi od koje je odustao, to _uk~:rugndar~ hadis arba'in, 84-91.). . ' al B {21-110/642-728), pozn3:ti ire tumaenje ovog hadisa: 61 Hasan ibn Abu Hasl;~ Yassar . ' - ~ndi.s i znaajni predstavnilk islam.slvj naunik asketa, ta~m, pr~4~Ilac a a ehli-sunneta. (Al-Mawsu'a,. I, ~b!d, str. . . . M de Darimi, Malilk i Taj~i~. 62 Had1s biljee: Tmi, ~esat, !ibn n: ov~m senedu ne . _spom~je Hadis je kategorije IllW'~el . .Jer ~o -uPosi~a. Ova k~tegoriJa ha~~ sahabija a Hasan al-Basri DIJe mruhaddisa i mudtehida .. S~odr. ti se uzim~ za hud.de k~ er ga prenosi ve.ltiiki broj lju 1 zat~~sta '('!latn) h~sa,h~diskim zblclc~ma. bil]een Je u broJmm .

ili

77

Ko pak bude zapostavio obavljanje namaz a u demaru, Allah e ga k~lJniti 'sa dvanaest islru~en~a, od koj~ su trJ na ovom ~vije tu, tni pri umiranju, tri u grobu 1 tn na Sudnjem da~m. Sto se .tte ?J1e tri na ovom svijetu, one gu: uzee mu bereket IZ ste~e ~ovine: skinue mu prijaznost sa lica i nee biti omiljen meu l]ud~a . ... Pn umiranju su: dua od tijela e mu biti rastavlj~a . uz veliku ze, ostae gladan i imae veliku muku. U grobu su: pitanja meleka Munkira i Nekira, grobska tmina i tjeskoba. Na Sudnjem danu su: teko polaganje rauna, Boija srdba i k~na u Dehennemru.

Fol. 38
Od Mudahida6J se prenosi da je .neki ovjek ot)i. ao Ibn 'Abbasu64 (r. a.) i rekao mu: Sine Albbasov! Sta veli o onom ovjeku ikoji provodi noi u nafi,Ji a dane u .postu, ali ne posj euje d.e.maJt, ne klanja u dematu i u takvom nainru ivota umre? Ibn Abbas mu je odgovorio: On e u Dehennem!<< Taj ovjek je ohao, a nakon jednog kasnijeg susreta opet mu je potvrdio: On e u Dehennem!

U Mkat al-anwaru65 srtoji da je Ali ja (.r. a.) Teficao: Parz.i,te da pet dnevnih namaza obavljate u dematu i nemojte u tome posustati. Zaista, kada nastupi Sudnji dan, Allah e na jednru stranu vage (,m izana) staviti nebesa, Zemlju, brda, drvee, no i dan, SU!Ilce, Mjesec, z\ijezde, ivotinje, Ar, Kurs, Dennet i Dehennem, a na drugu stranu vage e stav:iti sevabe od namaza, pa e samo jedan namaz pretegnuti sve to, pa makar se jo na suprotnoj strani objesili meleki, poslamici, ljudi, dini, ejtani, Je~ud i Medud.
Prenosi se: Ko bude spreavao prisustvo dematu , Allah e nJemu spnJeclti IZgovaranJe ehadeta prilikom umiranja.
v

Prenosilac (Ar-RaYi?) \'eli: 66 Puto'\,ali smo sa B oijim Pos lani'karn (a. s.) ,ka~ .. ?dnekud. vizbj te~a d eva, doe do Poslan1ka i pus ti svoj glas<~ B<>zlJ1 poslan1ce, zast1ti me, zati1i me!' ne pres tajui da to ponavlJa .dok za njOJ)l ne stie jedan b edur in nosei u rukama golu sablju. Posla~nk ~a. s} ~.':1. ree: :~ta hoe od ove nezatiene ivotinje?' Be~um r~.e: Boz~Jl poslaruce, tu devu sam kupio i za nju dao dosta ~?vca, ~h Je o~a JO~u~asta, ne d~ se tovariti i bjei mi, IPa sam odluCio da Je zakolJem 'l nJeno meso 1 kou prodam.' Poslanik ree: 'Devo,

pravn:~ ~~u~=a~fs~u?alUlcl .ibn Dabir al-Maklki (21-103/641-721), l" u , . IJr Je. s~<:hrao k~ Ibf! . Abbasa te 5e okluao i na tom -Maw~~. 1 . ~~~.~~~~. ~~~\~ koJe Je u noviJe Vrijeme izdato u Kataru (Al0

Abdullah ibn Abbas al-Ktur 1 68 lanikov amidi Iza sebe . ays \~. _1687), velitki a shab i Posdjela. Poznat j~ iJ>O nazivixe ~=~u~ahzful Zb1~ku hadisa, i jo nekolilko kom podruju je bio veliki' znalac (V"d~n Ma hOur~ (T~ K'l.lr'ana) na 1 sku i hadisku nauku Saraevo 19 l. u ame Hand1c, Uvod u tefsir7 2 pio, ali nije prestao' do p6srene str. 4 ~. 49). ~.r<:d. kraj ivota je oslijeJedo\a~. (A_l;Mawsu'a, I, ibid, ;tr. j3ff). daha Zivota Sin tl znanje koje je pos64
v. '

ahlaka od Abu Ham ida ai-Gazalija ar, z SOSa/l predavanja IZ a kai da, prava 66 , Au_t~r !le navodj ime preno~i um. 111.. g. (Ahlva~dt, V~~ 639). guce utvrdit'! nJegov identitet. oca ovog had1sa zbog cega DIJe moJ

MtSkat al-anwar fi latif al-ahb

b. k

78

zato s i jogunasta?' Deva pusn glas: &iJ.i poslamie J. 1i . , , a rusam n~ pok ?~a, a Je n~oguce ~aditi s.a ljudima kao to je ovaj ovjek. ,0~ _Je IZ ple~ena k~Je. ne pnsustvuJe klanjanju jacije - namaza, zaspu pnje nego Je kl31Il J aJu. Ja se bojim da se na njih .ne srulft kazna Allahova.' Tad se ovjek p6kaja, naJkon ega anu je Poslanik predao 67 njegovu devu.
U demat nisu duni ii: bolemik , onaj koga je zahvatila oduzetost, t:ovjek oronula. ~ravlja, bogalj kome .nedostaje ruka li noga na suprotn.rm stranama ih samo noga, ovjek roji boluje od paral~e, i1Jflemogli starac, sl. i jepac, dmao vodia Hi ne, ako je purt od njegove ~ue do dam.i~e zbog -kie blatnjav pa bi mu stvaralo potekoe pPi hodu.

Izostajanje od demata opravdava: velioka .pomrina, olujni vjetar zbog kog postoji opasnost po imov.irnu, i to nou a ne danju, a~ko je na putu nepdj.atelj ili opasnost od razbojnika. Opravdan je li onaj koji brani zauzeti poloaj ili ako je u skrovitu, onaj koji eH krenuti na put, anaj koji deura kod bole&nik a i onaj za kog je ve postavljen objed.68 Ovako je naveo Al-Haddadi.69
Takoe je opravdan izostanak od <lemata Ollome ko se bav i s tudijama vjerskih zna-nosti, a ne nekih drugih podruja.

Prenosi s e da je Vjerovjesnik (a. .s.) rekao: >JiU ravnavajte safove, jer se poravnavanjem sa.fova usavrava namaz. 70 Ako irna vie ljudi u ~emaru, najbolji je namaz onome ~o stane neposredno iza .i mama, kao ~ Je u tom. smislu re.ka~ Poslamk. (a. s.): Onome ko neposredno klanJa IZa lea 1mama upiSUJe se stotmu namaza onome ko je prvi s desne imamove strane sedamdesetpet, sa lijev~ pedeset, a svirn ostal1m po ~vadesetpet ~amaza. 71 . Drugi hadis glasi: Namaz obavljen u dematu vredm~1 je od . . Je . obavi] en namaza k OJI poJ edrilnano za sto dvadeset puta. . ) . . znaenja glasova ivotinja. To se tvrdi . 67 SuleJman (a. s. Je(Wra~~m~l-A'azami, Al-Mu'diza alIIU~han-zmadiyye, 1 za Muhammeda (a.s.). a . S 11 VIII str. 13 Al-Bzdaya wa ~ll! 1 Bejrut, 1977, str. 234; Al Ba yhl]< 11~ e5~~ l34 'itd.). z~ zadnji dio hactisa 1 nihaya, Vl, s tr. 137; A~ad l! -ga e, ' nismo nali potp?ru u Izvonrna. t . prolom dblatka, velika hladnoa, 68 Razlozi .Itzostanka ~ .~erna a. ah od raaJbojnilka, st~ .od. ~akaljua k ojom J ~ t~o hodam, ~!est, s~e zna .put, itd. (Al-Dazm, Ibtd, robavljavanja, sl]ep'llo-nema v ea, a I, str. 428.). . . H ddadi Ba'lawi, roen 1004 / 1 63~. u 69 Ali ibn Alawi ibn Ah Husaym ad li e u Mekku pa u Medmu, . H d emevt Godine 1079/ 1668. o se o J , Tda.nft:lu, a rll32/1720. (Brock., G Il, 407, S II, 566). . g Je Je IU'lllTO . . dr . k .. . aJ 10 Buharija, Muslim. 1 . e ne slae sa Suju tiJem OJI J~ ov 11 lbnu a:l-Ar.ak al-Kmafu~az~a~is:, mada nije obja~nio .razloge\ri~~egko~i hadis uvrs tio u zb~rku. apo.kn . d u senedu ovog hadisa I!'fla rad Jfrano apokrifnosti. Al:Kmam. pn~;~~zit a-ari'a al-martu'a ... , Katro, ne a I , . hadiskim zbirsu mu nepoznati. (AI-K.inam, II, str. 120.).. d noJ verziji ne nalazi se u P~~a(tlm 119) koji u pre72 H adis u nave e . odi ga BuhanJa , . r pokama, ali.u neto drub~a~IJ.~~ ~e:Ji~~:; bolji j~.~d nama!a d~~{fe~~f;~tg stevodu glast: Namaz o JaV . u drugoj verziJI: z jedinano za dvadeset stepeni . pem . 79
y
y

had isu se is~ie. da je Bo~iji Posl~nik pdmijetio da ~a sabahs ko m .namazu nedos taje Jedan ovJek pa Je rekao: Ko klanJa sabah u d:emaru imae nagradu kao da je had bez gre ke dbavio i um ru koja je p rimljena. Ko :klanja ~e ~, dematl!. nagrada mu je kao da je klanj ao dvadesetpet namaza il btce unapnJ een za sedamdeset stupnjeva, a izmeu dva srupnja racdalJina j e ~ao r~d aljirna godinjeg putovanja kroz dennet F.ir.devs. Ko klamja ikiondtiju u dematu ima nagradu kao da j e oslobodio etiri roba Is.maHo va roda (a. s.), od kojih je za s vakog nagrada kao oslobaanje dvanaest hiljada drugih lj udi.
Fol. 3b

u jednom

Ko klanja akam u dematu im a nagradu kao da je klanjao dvadesetpet t11amaza i unapreuje se za sedamdeset stepeni, a izmeu dva stepena razdalj1 ina je o d .gocline dana putovamja kroz dennet Adm. Ko klanja jaciju u dematu i ma nagradu k ao nag radu onog .koj.i je postigao sve vrijednosti lej letu-l."kadra - u njoj postio i nafilu !Jdanjao- pa ga Allah o d Dehennema spasio.n
U slijedeem hadisu se veli : Ko klanja jaciju u d:ematu kao

da je pola noi proveo u nam~, a .ko .k lanja sabah u dem.a tu kao da je cijelu no .p roveo u na:mazu.74
Takoe se u hadisu veli: !KlanjanJe namaza jedmog dana bri e

godinje grijehe.75
I u ~Iijedeem: Ko eli da se nas tani u dennetskim perivojima nek ustraje u dematskom obavljanju namaza.76

k~_l, potom ode u dzamiJU u namJe:m da klanja namaz, za svaki korak rkOJI na t~ putu ~ini ima rnagradu (s evab), za svaki ajet koji proui unapreuje se _ z a Jedan stepen {derdfu) ~ za svaku rije kojom spomene Allaha (~llkr), takoe ima sevab. Ako ue u damiju i iskrenog srca se okrene prema Kirbli, bie oproten od grij eha i ist kao na dan kad ga je majka rodiola.n
tekst mu je vjerovatno a krif Ovog hadisa n erna ~ I.?:V~a, nepoznat Je, sr ~~ .sto _Se ffi:OZe zakljUCltl na OSnOVU drugog apokrifnog had isa koji haJrmiffieKi.nIZV?nTma l:lhkom~ ~e veli da je siromahu klanj anje dume kao 74 - am, anzl ... , 1b1d, II, str. 82). Buhari Musti T" je sahih. U nekim zb~~~~~~~~ ~~a~e, Abu ~~av.ud, Ahmad i dr. Hadi5 sa jednim a drum dio had Jdru . JlS se donosi s a dva seneda: rprv.i t:J.io 75 , . t:> Isa sa gun senedom. Had1s sa ovakvim tekstom , . . nek?g tabiina ili je, vrlo mogue de poznat. Moguce je da je ~sar od 0 canJa. ' samog autora naveden radi podsti76 Ovo je samo dio h adis a kako . b1 T kaze da je hasen-sahih-&arib. Dru . diga J edi za. Jezw T1 nnizi (K. Fi~en, 7) i on <;>d. UJ?era: Fe inne-s-aytana ~a'al ~ a. ~a od Abdull~ha I_ b n Dmara, a Prvi d~o J~ h~~n, a drugi dio je sahih. vahldz va huva mma-1-zsnejni ab'ad. .1 TinniZI, I, 37, prenosi ga u . t " . razli kama. i 'kae da je haosenun ~~ {lac~nJu sa izvjesnim jezikim I , 6_; Malik, !I, l, 30, 31 Ahmad I ushm, II,_ ~2-33; Ibn Ma.de hadisa: V a bl kulli ai ati~ qara..a!Uz darad "ah ne SJ?OD?-InJe zadnji dio ovog za Prvt diO hadisa je sahih. 80
y y

.. U slijedeem sey ve~_: Ko se .ah.desH na propi sani nain u svojoj

73

y.

sahlhs '

sam po.i.nio grijeh za koji slijedi .kazna pa Je azvr1 nada mnom. Tada mu Je Poslanik t(a. s.) rekao: 'Jesi li se propisno abdeSI!io prJje nego si iziao iz svoje kue? Jesi li, potom, sa nama zajedno klanjao?' Covjek ree: 'Jesam.' Pos]aro.j,k e: 'Uzvieni Allah ti je ve oprostio tvoj prekr5aj, Hi grijeh. 78 Abu Hu.rajra prenosi da je Boiji Poslanilk rekao: Za licemjerce su najtei jacijoskJ i salbahski namaz, a da znaju kakve su nagrade u ta dva namarza ili hi puui.79
U Mdkat al-ariwaru s1 toji: Ptremosi se da je Bo~i1~ Poslanik (a. s.) . rekao: :Pozdravljajte se sa ,p ra\"im Zidovima i kl1anima, ali se nemojte p<>.zdravljati sa 'idov.i,m a' moga ummeta. Rekoe mu: Ko su oni, BoijJ poslamie? Rekao je: To su oni koji uju ezan i ikamet, ali ne prisustvuju dematu.cc 80 U R awdatuBJ s e . navod'i had.js kog Ib n Mas'flld p riij>isuje Poslani.ku (mel1fu'):82 Ne fonnirajte demat samo onda k~da 1~a vie ljudi. Ko bude samo sa svojom enom nek i tada formIra demat, makar ne bilo n i jec:Lnog mukarca. 83

~~dajJ se vel! da je . U~~ma (r. a.) priao: oao je J~da.n OVJek Boz~J~ P~_slanil<u u damiJU d rekao mu: 'Boij; poslanie, po~~? gnJeh. za koji slijedi bzna (hadd) pa je izvri n~da . ~~ .~ZIJI .PoslaniJk. na to nije reagovao budui je bio u danUJI. TaJ COVJek . Je. PQnovl.() iste. r.ijei, a Poslanik opet nije reagovao. Potom Je ushJedw namaz u dzematu koji je predvodio Poslanik. Iza namaza je Poslanik krenuo iz damije, a dotini ovjek ga je pra. U je?noj . Ja sam,

~io .u st~pu govorei: ,'Ja

Savrija84 se prenose djei: Formirajte demat pa makar to bilo na samom vrhu plasnine. Ovo je zadnje to smo eljeli kazati.
Q{j

Ahmad (V, 252 i 263.).

79

. 1s

Hadiis je sahih. Donose ga Muslim (Tawba, 45), .Buhali (Hudud, 27) i

Kao pod br. 54. . .. . . di Su uti u Al-Firdevsu i kae so U priblinoj verziji ovaj ~~dis ndyo e a~krifan. u navedenoj verda nije naao sen~~ Ah p~ alSaKg~jAl~a ziji mu hadis Illismo pronash. an, sr ~sr ~1-marfu' fi al-ahbar. al-mawdu', . Bejrut 1971, str. 218.). .r d 'elo Rawdat al-ahJar {l arh st' Najvjerovatnij~ da au~or mb~cl~~sfna al-Arzandanija .(um: . 697l maariq al-anwar od Uma~a . Ibn. ~ dan izvor to svjedoi da _Je nJetko. / 1297) Ovo djelo ne spommje m je . ~sjeduje jedan vnjedan m~Ga2Ji biblioteke Fevzi{f nuskript ovog Je a t . . komentar na poznato Je1 o 593 / Trawti k a. Pod istim nasdovodtnpos.A~t ibn Bakra al-Marginanija (um. od ejhu-1-islama Burhanud a znat .

?usrev-begod~a1 bib(ff~~j~a p~en~;~~Je~

m~'f'Jfid.j!

uvijek spojen lanac prenosii'd';;'br~j~!e~:o i hadi,si koji gov(M 0H~d'i: (a. s.) radio, ~~k~o, njegovfu.f haJdkaten i merfu l hukmen . Merfu' ~e diJeli mer . d k .. h je i onaj kog Uvod . .., Ibi~ .. str. h .) di . sa ovakvim maenjem o) o~ao Dvojica su 83 Brojm su a Sl da je Muhammed. (a. s. re.. . Dunost vam prenosi Abu-Dharr ~!' a.)od dvojice a etvonc~ .od troJI~~je sljectbeniJce bolji od jednog, troJICU . . Allah nee okupiti prave . je demat :(dnuZenJe). . zyn. em 27 osim 84 naSufjan pravom putu (Ist9I7m)t6t/715-777). Ostalo kao ,pod br. . aS::Sawn ( -

/1196)

udH~dl~k~j/~:c p~;;:~J.;rr~~;;;ku;~ o~~ra~:~"t:~j:tohj~:o.f:::Jk

'%

81

Poetak P ruakovog

djela 'I)Ri.sala fi fadila al-dama'a. Rukopis: Sarajevo, GHB, R-761 (fol. lb)

82

SUMMAIRY
:.TREATISE ON TilE

VmTIJE OFCOI.I.ECTIVE PRAYERc

PRUAAK

BY HADZI MUSTAFA

Great interest appeared reCently concerning research into the literary j.nberitance of Hadi Mustafa 1Pruak, a famous saholar and the m-ufti of Prusac who died 1755. As well as .t he .translation of h1s work 'Tlfeatise on the Virtue of Collective Prayer, some legemlds about him ciroul ate even nowaldays among the .residents of hls native place. These legends are presented her~ too.

This wor.k, here translated and supplied w:itb rioh comments, is Qf considerable sigrr.i.ficance. I t reveals Pruak ' s inclialations toward the writing of p opular texts understandable to the Wlidest social layers of the Muslim population. Trhe capy u sed here is the orirginal mamuscrip.t preserved at the Gazi HusreVtbeg Library.
The wonk is written in the fonu of a legal treat!ise with the elements of a sennon concern-ing the virtues af collective prayer.
lt ds evident from the text that the author referred a wide choice of literature.

84

Muhamed

Hadtljamakovi

NEKOLIKO PJESAMA IZ II:.HAMIJINA DIVANA

Kako. je pomato, UhamdJ~rnt k.n.J". .iev:n.>. ,..ad VU!Vi!Jao ~--= . ~ .... se na m Jez a: mastetmJenn, koJi on Da7Jirva bosamskim ~om " za n~ega, .1. ifk , 11 a~rapsA.om 11\.ao pJe&n a na narodnom m atennJ em J. ~:n-. mm ,. d . . " . ~u, v ....e 'Se
i1k
~001

'a Je IPr'?.sJ~ 1 za XIX ~Vijek. Svojw stihovima na mcrtemjem JezDku UhamiJa .Je poq>uaarizirrao krnjievrnosrt 111a naTodnom Je!Zm:U, : tt., 1 ru 10me Je nJegova ll.aslru!ga. . Da!lelk:o su ~j~jli nje~ovfi radov.i na .tJtmskom i aJI'alpSik.om jezr~. Na ~o uikarlJUJe nJegov Dtvan ~ koga se Wdi Jrolh je bila ha ID'li}J.[la mrsaonost, Uil kojru pr.ist:alje dlulboka proetost IIllilsti.OOiim ue njem. Ilham.Lja se tkiree u ~a tradroionailine je, razv]jajoo [lJJ>Ir. misli o milklro ~ makro kos:rnosu, o zemljii, vadli, vaJtci,

zrnlru, kojm sru i :njerrru .IrulJteJ:ia pmima. U svakom slluaju, llbarmija se potvriuje kao dePvti sa VIJ.11o sol:idlnim obrarrovarrrjem i pjesntlkim daII'Olll kO'ji zarg,lnlfu je vtilsotktu ooj enu. Njeguvo pr02ID0 djelo je Ilmifwl na tu,r skom jezillru tpOCl 111arz .ivom Tuhfa al-musallm ve dubda al..h ai in. Ovo djelo nije obian klasini udtJbenilk o namarzm, ve d 1jelo .s vafuim aplServadjama, prije srvega filo. zofslkog kC?Jra~ktera. I ovo d:jelo smo preveli, i naJdamo se da e koriiSIIlo poo,luitti ru ot1krri vainju rvelilke Il lhannijine .Jimosti. Mada je Iillhallllllija zaolkwpdjoo apstralktniJm ~owtim prreo~pa .c ijama, irz njegove poe!bije, kao i irz T'lvhfa al-rn:usaUm, na mnogo mJesta osjea se .tlo .i dah B(XS[le. U jedno j od SVOj'~ p jesam~. na turslk~ jezillw drzmaava ull1!i.Jvell'Tl;a]nost, pua:Nrzam i slozenost SVl'Jeta . UJkazuJrui pored brojtruilh :rarziDlOililkosti u krurakter:irma i ooMi!kama ljru!i i na etnii!kru T . Evo ete pjesme: Nak0111 ovog ffililogo je ~ja, Nema stajaJnja na jed'!101111 mjes1JU. Ovdje g.unmJi .nema mjesta,
A svi galfii:ld2
'

pa~dajru .

N elko s talmo train Ml aJha, Neko 5Itlallno eli Go.spodalra, ----.. . ro epu 1773. godine. Sk?l~vc.' 1 Se}d f'.ibdtt~:1~e~ab llhaaJ?iaa ~~rn~ih pjesndlka na naem Jezi'~ se u eJ>?l 1 .FoJruCI. J~ Jeakod'b naarki'l ejh. Pogubljen je u Travniku a arapskim pismom. B10 Je n l en JS 1821. godilne.
2

gafiH -

nemaran

85

Neko je neuk, neko uen,

Nek-o je aren, neko posti.

Neko Arap, neko st:ralnaC,

Nek-o U;z;bek, nek-o Dejt l em.

Neko Turin, [}eko Bosalnac, Neko graanin, .neko seljak. Neko nema na sebi tkoulje,

N a nekom svtla d samur w-aJk.l

Neko nosi lahur4 i OOI"aJh5 , Nek-o je go, ne eli .n;igu. Nek-o je debeo, neko mrav, Neko je mjeamac, netko l!ijeDITpa'v.:l a'Od.a.
Neko sta1 1.no
Neko sta!l.no
~eko ~eko ~uje

osamu,

me

IX> provodjrna.
i ponienim ljud!ima.

sa sultanrirna i veairima,

sa

obinim

Neko stalno tira:i ugledne, Neko s.talno trairi l j rude. stalno eli slaVIU, Neko sta l!no skromno ide.
~eko ~eko

~ek-o ~eko ~eki

kae: Ja sam rtaj fi. taj, se uva, .i kae Nisam nita.

stalno ueno govoni, . ne govore i ute.

!\eki se smdju, neki plau, Nek!i su stllipljrlN:i, nelci se ale.

~eki trpe siromatvo i potekoe, ~eki uJhaju u dobnu i bogat:swu.

Kek1 stalm.o pnirla.jo vamoot poslu,

~e k.i se odriOu i nal.arz;e spokojstvo.

~eki s.u oenjeni, a ima i beara, ~ekJ stalno trrae a!ra.

~eko <tlraii) ljepotu, meko vellk'::inu, ~eko, kad god zasv.i!ra, zangp-a.
3
4

samur urak - kaput od kluni.na lkr~na lahur - indijska svila

vrsta S!Vile

s serah -

86

tov alti ilnrt:egri!OOt kako Dll\lJSillio:nalllra ' ,.,_,M .. ~ana t ~ da se:.--:.x ima poaillltaln ~:c1AIU a: , r .s~ prema cmkv<VTUa, .njtiih.ovo i adin' . , 'l .uc-111'\..e to1e-. na:rodrru wtel:j, zagovarniik. praw.ne rner . )l l ?PJ'~kama. On je zabiltruiJk sfuromaha i svalloog CIJU. On ne samo da ne odobrcwa ti na nJtilhmm J. na. n.go .se prolliw toga boni .. l neop pJ'eSmi stiibu 1 pro:z!i. Taiko u jednoj svoJo1 na ........... ui.AJ..., kompu Jefll'lml vel-l: u

ll1hannltja .uvat.ava

. 1

. .

lj~,

ta~e

potlaenilh ~oo':; pr~ ~J s~alb :V~~ sv~ US:~m:"":~la ~nt)e!J'':l

O, pametmli! Ne udlr se ovom natsHjtUl Gdje je puavedlnoott? Gdje je v.r1funa u ovom laSU?

6ud ovog VTemena narllvladalvaJju zJa. Samo jedan tren oka stalne, vrijeme ode.
Zmaar da je klra} ovog svijeta U:nrok ~e da se pojcwe tegObe.

Ne alosti- se, !ima 1 i drugi!h mao:J.jfk:salvostti. Hajde! Na lkltajru e i ovaj 5lVIijat: rlotrajatli.

Upuivanje je postalo poureba, posao dobrb h ljooi. Uerui ljl\.lld!i ne!ka flllStlraju u z.hldru .
Nema werrnena za zatimu Joih ljltldi. Bn..oc1li ISIUdiomlik :u Borliljim bllagoda:tima. Ne troi daha za pokvareni <YVOSJVjetlskri. rivot. Ne budi be7Nrijedoo! i'Voi u .rci.i.nj.aW. Ne vjeruj &tra!Sti, 1Sve su mjeme n amjere tetme. UstrajnOSJt u rzilktrullahu (pOtuj, etoj ou~asvmo.

Sve!l1I).Iaj!Uii je, svemoan je, svarog asa imaj Ono to rade n13JS1iJmdci sve e propas~i.
Ne ~~ wennena sa ovrlm ljrudirma. P.Pilswp!i: ffisll.aren;O 1\..llZ Hlhamijru, Ille kvari!
Alko 5JU rti. potlreibrui proli' sehari, Tajrrri lfa2JgQVOri su nestalci, litSta: svjetla.

to na umu.

P omozti -svom llJillllii'lertiU o Vjer<YVje5[lli.e! Pom()(l)i p<mirz.nlirrn :koj'i SIU nem'()irli!

l

. ...-:,",. on veli: U d!rugO j p jesmli na tuT5kom Jcw.IINu

Poto je salda aJ1rlmi. !lJeflllaal1 Ne ~edaj ~jiUJCle lijevo i desno. TrvojJ pvijatelji lilJe pu-ttajru tebe tebi, B jem Bogu .i ,reci; o .Millostfi;v~i'!
l

ahiri zeman -

vrijeme pred smak svijeta

87

'

Svjetlo pretvanju u tmmu,. Zaljubl1ene bacaju .u Sl~~9u, .Iih se saVleoi slc:lnilvaJU, Od !IlJ :a. .: 1 l B jei Bogu i reci: O, lYJ.W10Stmvl.
ZaibaraNJjaju Mlaha, Nije udo da su djeca. . . A-" su !Iletsnetnd, AtU.alhovo Je nareenJe. 'Uil..UB ll.n,n.,, . ...,.,..,..; O Mlillostmvi! Jezi ~"" 1 :..~ .
y

Opet daje sebi ~j.ek, Allah ti ~Stalno a1nn dobro, oni ikoji slijede l<lur'an. T ako anvore b~ .:.1 l Bjei Bogu i reok O, tvJ.WlostiM.
ltebi daju Silliilren:loSt, . Nli..poto ne govori ~to su ~taLiJ, Satana li stTaStft su ih oburleh. 1 ~, reoi, IU'V'l.... ,.. O , Mrillostmvi B Jezl
v .;

om

Dennere ;ne postie svako, Ovo j e cr-a.sporedio Dobaufunittel j. Veliilna .i ljepota !Illisu Jarne. Bjei ~ i- reai: O, Millostmvi!

sta god wa.ii,

Kakav

Nema silgu.rnlooti! Dobro ll :zJlo, fiVe je od A111aba. Bjei Bogu 'i rooi: O, MriJJ.os.tz!vi!
Divlja, ovjek, dirin,7

1e iii7ilarz:?

Ptravoorrti ti daje,

irvotinje -

Stalno s.u .u vla1Siti Vjenog. Svti pejgarmberi i evN j e su sultani. O.DJi koje rese wlline SIU velri!kani. Osim mana nema nita drugo. B jei Bogu i reair. O, Mlillostruvi!
P<m1et ne odabiire, zapanjena je, Pa, ta stoji, Mlah 5'VIitm UJprawja! A lllhamij a je ostao mpanjen, Istine zbirva!Ilja jasno 'VIidje, N jemu prolost bi dbkaz. B jei l3oou ti reoir: O, Midostlivi!

U drugoj pjesmi ma turskom jetZilk-u kae: Ah! U periodu orvog stoljea, Aol[ah mi je bio lijek. Ah! U nepravdi i nasi'Lju ljru:dri, ANafh mi je b.io lijek.
Ah! tU ovoj d!uevnoj cllliU.Oi, Allah :1llli je bio li jek. Ah! U nashlju ~. Allah mi je bio n jek. Ah! Od ovili grije!mi!h poslova, Ml.ah me je spastin. Ah! Allah me je spasio, da me zla djela ak.upitrajru.
7

din -

demon, duh, div

88

~; ~~ub~ prema ljepoti, p>smatn:ao sam Istiaitog . 'l uzirtlka ~ ljuba'VIi, A:llah mi. je postao dokaz.
Afh!' Kroz z1.... Ah v<;>g

.prilbl~avanja

atlkmi.a

TVVC:~Tn~tr ........... r~ anJem,

Allah mi je past . Prijatelju Je osta1a ao !raJ.: .' pamet m1 zapanJena.

Ah! iKJrorL otlonik:a ovog govor l'no..IC. . Ah' Od ov:ih k a~ .JIWUI~ su postab pokaj.nDoi. . na!plllta _a drua m1 Je postala vnt .
.. Hiha~mfi.~a kao naJrodnli ui.tedj i sufiija ti kao vjemni sin . do.l snytastrao je svojom obavezom savjetn.lJe, kn1Itillruje l pomaze svoje SUVil"enuemrrk da ih . va, niftom i irvatu i radlu i da udara !po pozrva :rocima. UJJagoo je m nogo tiruda .i rada da ~k ~. ~anamdaal ponan.llke .. ..; ...n.lu"" !Il.Oirala aue JULUla "best v~ . , .~~, pravde, reda .i rnda nema pravog

mo~'rune_ .s~ ~ eS~tirt:om

v. '

.r~.;~",...;....,l;"...4

:!ih .
'

da~ pl~

u1vota. Taiko on u JedinOJ SVOJOJ pjesmi na turSkom jezillru veli: Dervtisu. l Ako h oe ' da na smmti bude
y

wst

ilspnwno namacz

obarvljaj.
Ui

i liistpmvno shrvataj, a narroito o lilmcmu. to ma111sje jedti i pi1, a pred ZQilU moli.
Buldi zadovoljan bilo malo jJi mnogo, zadovdljli ITOdit elje. StaJID.o ubi,, prouavaj tesa-wf!

Kad dopre do istine, opet

Lijepo se odlnosi prema
ime.

sutirosko manje. Ara{pi, Al&emi, UrzJbeci, De}lemi - svi s u n~li IDUI1ida.

tirai-

.uenfum, a budi pOkoran ejthovtima.

Ne gledaj sa ponieiDJjlffill na sstvorenja, budi nald'onjen anitma koji

zikilr

P<JIIri.rr.ljcirvo d~elruj, puttm.ilka obraduj.

Gov()['()[Il alSti n e trai, urvaj deu:naat.

Pos rupaj po K'l.111''anru, vladaj se po .fiilkbu, nek ti srce vaaxla

bude _ u uetnju.
Ne bacaj pogled na bes}ronifSilo, od svega to se pojaVIi unjmaj

pou!k.u. Stailln'O gledaj ljepotu Boiju, oituj NjegOVIU veli'i.nu.

Svoje po:srt:ojanje i nepostojanje pusti, zan1ije.ni ga Boitjim

pos toja.nj8Ill.
Cru'Vaj

s~tama

svoga srrca, cvjetaj

.rarnniMjajui

o Bogu.

A .llhamija je u pr.iJprnVIIloortl, stalno otloriva .Alllaha.

U jedJnoj dlnu.goj- pjes m-i na tJuPskom NeH:

O drulgO'WI BuJdri,te

bfudrui, Po.san181traj te . ilsltfini.tx> dotxroifn:strvo.

V ama, va im molfbama udovoljava.
89

Ustrajre u 5ticaoju manja.

Neka ltli svaka stvar bude jasna, Svi sttni prohtjevi" neka su vrnljivi.

Znaj da je mjpJemenitijd ovjek Alro se rudadjfr od IS'VIiih gnijeha.

Stri savjestan, uvaj se zalxmwa, Ako a Ide pametan, nee bi'tfi dijete.
Duew:ri uittak
SIU

tvoji Dewmeti,
nagtraUje

Stalno trai

vjenog Dobroin!itelja.

Nek uputi tebe onaj koji Rjeenje je u trrurltu.

i kanjajva.

Cln!i Jrojj su rvsto vjerovali ovako su nali naj'VIie smrirrenosti. U samom traenju a:utje ~rjeenje.
A1li LSJV:i ko'jj su tJraiJili, nali. su, Nauku je naao onaj Jeo je na istJiaWi.
Boga spoonaje onaj ko je u alau, To ga goji, budi ustrajem!

Stavljeno ti je do !Znanja ta je cilj ovoga. Doi, da d1ello potjee od tebe. U slijedeoj pjesmi 111a ltlumkom jez:i!ku govori o moralu:
~ar zemlje i neba,

Jezn1 kam se liskarruje svatko dobro.

Zastnr otvaJra sva wata,

Jezik daje 5Vaki odgovor.

Reoi: Naao sam nevjd.Jjiivii &v.ijet! Svako utanje je dopilranje. M'llkarci ii ene
Uestvuju u nasi j eu.

Ne mo~e se probati srve to je wue. Ne moze se m-ikako d!ijeliJti M!rad.

Tko ne nae svoju duu NOCe rruu se otvanLti ll.UlJdJirlanje.

~: kome je lkwt!bB evlija,9

:Kaci ce Stvor.iltelja, mje hlarlam.
Sa e:et:vonicom iz jedilerato i posebnjm pojedimcima Nestali su, nari e &Vaktu pomo.
8

kutb - osnirva t.3.mkata 9 ev,&~ - hnn--oom 10 J . '""""~"""'' er - kutti, dva imama i etvorica efrada

90

Onom koji daje dui 'Slam Mliilios ti'Vli daje ~Sva:k.i lt.WJirtak.
Sa pan:irnnou rprema odabranim Posrtlie se i .sakU!plja ~r.aldostt.

Ne l ijeni 'Se! Polka~ se! Kod l1Stimtog nai mxiitzanje. Ne ~ledaj d'I1UlgQ osim Boga, Najlboljd jll.lJdi doopijevaju dk:> prijatelja. Ne gledaj zalSito~r, ti si na zemljii, Dosrp.ijevajru'r druiib, vidjee Ar.u
Nai se

ru s.ulruJku, to je mjesto za odbra!Illl. Ne oortaj lSa ljuJdlittna, nai srpas.

Ne !SiJ ~rarzxlor, o, bofflJlie! PrjjaJtelja t1mai, spasavaj se!

Poto si ma.sdjedm.;itk, buJdJi svest!ran, Kad stig}ne do kJUtJba, burdi mu d!rag.

Osim Boga, drugo ne cg1ledaj, Njega posmatiraj! lillgovarej AlLAH, ALLAH, budli uvar!
Nek SliJ mu miljeruiik , za sve ima zagov01u11ik, u primaiD.jiU budi bmz.

Cjni dobro, btudli spok.ojaiil, Da se 111e potuca, buJdi vrst.

U rpotova111jru budi praJVedam, Ne odobravaj sva:lw m i l ost . .

Devet je nebesa, eti1ni meleka, Srve elJe ~i od ALlaha.

Ne irni 1 ra2Jdor i podvajarnja, O, zalj~b[jemrl, nai' vdsok.i moral.
Vellii..nom ~

ljepotom Nae pamt:~tnNi svalko 531\riensrt:vo.

v .Ja&n!ilk je veliinle d pleaneruitosti, Njega spom~nj!i stalmo.

Ce timi
SJU

mehrz.eba

propisi,

U njlima je svako dobroim5tvo.

Kad govorti daugoan, ne bud!i mgredan! T amo, gdje se vodi beslkonilSitan razgovor'
u Ar - prijestolje, deveto nebo, mjesto ve1iiJlla i mo gdje se otjeloVIljuje BoiJ'a

91

Sa ponitza~ budi mehka srca, Ne uzdaj se u hrkuu i ulah.u

La ilabe i'Hallab c:k:Jspijewaju do Njega, Spam je omj koji Ga se bojd!

Onaj ko je simpatitre.r .i ~jublj611 Uzdigao se, od ovog je vii IUSam'ljeni.

Ovo svjexkX':!i' svadoi vali)a, Is1meno je govonio Ilhamija.

SUMMAIRY
SEVERAL POEMS FROM ILHAMIA'S DIVAN
l'Lhaanija {epe, 1773 - T ravnilk, 1821) waJS a known muderis, w ri ter m d poet. He wrote aJnd COil1lpOSed in the Serbo-Oroatian (he callled it BoS'nian) , Arab ic a nd Turkish languages. He wrote one religious hamdbook im Tllll1kits h en tiltled Tuh!fa all-musa1Ilin wa dubaa al-maliti!ncr , and a second shOPter work called lllrrnihalcr. lill add!irtion to .his poems in Ser1bo-Oroatian, he left a complete Divan of poems in Tu nldsh amd Alfab ic. The author of th is paper translat ed bo th, the Tuhfat al-musallin and )1Divan into Serbo- Croat ian. T h ey a re to be published soon. This paJpeT presents several of Ilhamia's poemlS, tJrans,l at.ed from Turikish.
!Aibdul~hab L:epa!k

lah cu . - dervika kapa u l:nika - derviki ogrta, simbol spasa 13

92

Slobodan

IU

JEDAN PERZIJSKI GAZEL HUSEJNA LAMEKANIJA

U .~~snoj med11mui iz 11. vj. koja se uva u Gazi Husrev-begovoJ bllbl~eoi u Sarajevu pod brojem 3049 nalazi s e i vie od s:d~deset pJesama, uglavnom gazela, koje je sastaviQ Husejn Urnekani, uz k<mlentatora Ibn Are!bijev.ih 'B isera mrudroSoti Abdullaha ~~snevij~ ~ajz~a~aj;tiji na lrn.jieVIlli opredstav.nik mistine kongregaCIJe melanu.Jba]rami,1 kod nas poznatije kao hamzevJ}ska. Dostupni .podaci o njegovom if\I'O'tu su oskudJni i vrlo esto kontradiktorni. Tako se sa sigurnou ne moe rei ni da li je- naeg porijekla. Nepodlona sulllll1ji je jed~no iJn.jenica da je najvei dio ivota proveo u I'Sitambulu kao ejh tekije u haremu Sah Sultane-mesdi:da, drei propovijedi i vaspitaju.i muride. U dvoritu iste damije je i sahranjen nakon to ga je sustigla smrt 21. rebiul-evvela 1035 ./~l. decembra 1625. godine.2 Pisao je pod Vlie pjesniloih pseudonima (malllas) od kojih je najei. Lamek ani (tBemnjeSIIli), ali sebe ponekad naziva i !Uzemanic ('Bezvremenski), kao i Htisejilli , Husami ili Husaan. Husam (uddiln) hi moglo biti i njegovo pravo jme, bar prema natpisu ,_na araps~ jeziku 1znad jedne <;>d pjesama"~ k?m se ~a_.;: ~i-r~'-1tsi ah!i !1ariqati l].a4rati ijusam11dd1ni - ahirt bi-L~-11ll~kam1 .r.JRwm mawhd~ wa 1-Bayramt ma raban (Od ,p redvodnhlca pnpadn11k~. Reda hazn~ti ~'? samuddina, Rumelijca (tj. iz evropske Turske) ponJeklom, a baJramlJe po usmjerenju) . Uz kratku poslaniou (r.isa.Ia) na omdljenu sufijsk u temu ~savr: nog ovjeka (.Al-.insanu l~ka,mH), sauvanu u je<J:n~J_D ruk~su SU. leymaniyye-biblioteke u lstambulu3 i . jednog Umekam.Jevog. plSIIla ~u n iri Belgradiju u kojem brani dervre .i ta~av~lf pr~ kr~J.u ~kopisa jednog Munirijevog djela .kQjJ se .nalazi u rtstoJ bllbboteci, pJesme u

1 kao smtez.u melamiJSiklh 1 halvetibJr . 1 .. . estokim progonima openito Bosni, koji tS>U krajem 16.. vrij~a 111 Brz' ll~en~arrivaJ.i hamzevijama.' su se po imenu svog e]ha .. ~e a Ja . , Husejn Lamekani. ka 2 o Husejnu 1 Lamekan111Jiu vie: M. H~~c, GOl inarli, Melamilik v~ 161 lendar Narodna uzdanica 1942, S~ i~~ Sab~ovir. Knjievrwst MuslrMelamiler, Istanb':l.l , 1983_. st~. . . 'Sar~jevo 1973, str. 216-219. . mana BiH na o.nJentalntm JeZlClma, b(podatak D. Cehajt) 1 2293 226 14 00 J Silleymamyye ktp. M~. 8 ~ str. M """ 2819, 14S- 163 (!podatak 5 :Silleymaniyye krtlp. Sahid Ah P&Sa. D~Y H. SabanovJ)

Mi~tieko bratstvo koje . je. po~t!k?m 15. vj; ~~~~ =~ Hadi:Bajrarm Velri, . ~OJ?e .duguJe .~ ~VO hJ~:J~~ U~~dniti ovog bratlstva. u 3
t

93

evskom mkopisu su sve, bar men1 pollllat~, ~to je pom~tom .saraJ . meJllkani evi stihovi su na turskom Jezllru, s ostalo J.Z.a nJega. SVI ..~ . reke ovog rada. Gazel u sedam dist:ijednim izuze~~ koj~:~ ~ na ~tramrl 108a i svjedoi o do~ro~ bona na. :perziJ O:avan u ovog orijentalnog je.zi.ka d za uenJe ~~ Lamek~lJe"??D po . e jstavio vie !Dodue istraivanje naeg .km:J:lna i za nadati se je da e me nova otkria dematn.rtovati.

1:\'.:og~~~J::~: ~Jjenta1fnim jezi~ima ~~ j~

.
') ,.,

poetku

'
t'1

. -.: }~JJ'~~~~&',~ Jzt&-~v;'~~ ~ . ~~ry~~v-.i:v~vltr t)j)~f)~~~. 0 ...}ft.{~ :tt~ '~~vi;)) AU~'t!:~~~ ?'Lfr..H JL;p~~K'Wfi.r' ~\!('~,~~~~
1 Dilam bo.goud u bo-goayad konrGz-i gand-i diJ..hft ra Agar ycirt dihad Ba konam yari ba-dil-ha r~

' Y~lf;00rlJ!i!.:~. Ji.-l31?J?f47r~~/

Y~ i:~fd:?6, "; J ti:f~it!Jt~&

l . .

iH~ " '

3
4

Darlin-1 man onarn opor od az gavq u vadd u )].alat-~

Na-manad

Cu piram sirr-i f'n dil~ha ba-11o~q u amr u lo!f-i hCld Ba-kard ibsan bo-od dami' da,rn1'-i dam'iyyat..h~ ra

az

m an

a_!ar

hargiz n~..danam man harnih-h~ ~

S
6

N~am ba'd az an hargiz vudtldam vud.ffid-i mim Ravan-i la-makan az mlin nam~yoo roh 1ba-M!.J1~ r~
Va game l~-zam~n Haqqast mobayyan hlirgiz z~an-h~ ra Ba.ya ga'yib ma-av az Ipiqq dam3:dam av ba o ~dir Ijo<;furi" gar hamf' gahl' bi..ruih r'Gyat-<i zamf.n~ha ra .

Ba-hamdillih vodruct-i man bo-od mitftah-i Yazdani' Savkd f~tih ba-amr-i Haqq dami'd qafl-d dar-ha' r~

Az anam Ui-zima"nt od ba-'alam-i Un z~am mahlas

Prevod:
l

Otkrivalo je moje srce ri jo otkriva rimice blaga s rca Ako Svevinji pomogne i ja u pomoi srcima

P:>~ je moj ,pir,s taj~a ovih srca, rijeju, djelom i milou svojom
Cl!Il10

dobro, svom lJudskom rodu sutina postade

s duhovni

vo, proelnik

S'U.fijSkog

reda

94

3
4

Tol:Lko se ispuroih nasladom, eks~zom i haletrima' Traga ne osta od mene, sve to ne mogu shvatJiti
Po~~alom Boga moje tijelo posta Boji klju KOJI otvara odredbom lstline brave svih kap1ja

S 6 7

Nakon toga ne raspoznajem sopstvenu egzistenciju ona Iz m ene ode u NeMjesto,7 drugima pokaza lice ' Stoga B e1:mjesni postade moje ime u svijetu ovog w emena ltnae, Ne..Mjesto je Istina, koju vrijepte ne moe spoznati Hodi, ~tSIUtni, ne idi jz Boga, uvijek budi u njemu prisutan Ako nJego vu prisutnost elJi~ oka ni se gledanja zemlje

SUMMARY
.-. ".. "' A PERSIAN GAZEL WRI'I"I'EN BY HUSEIN LAMEKANI

The Gazi HusreV!beg Library MS . No. 3045 oontains a .Divan with about 70 Turklish poems (gazel) written by Hlllsein Lamekmi . He belongod to the der\'lish brotJherhood which, as heretical, was severely perseouted towards the end df the 16th century. Among the g.aa:els in Tw-kish the mcmu scnipt oonta4ns one written Ln. the Persian language. Thematically, this gazel doesn't differ much from the .r est of Lamekani's poetical opus. The author described lio it his mystical experiences speaking of love as the only way wh~oh leads to the oogni.tion of the God.

.. Hamzawi

6 misnkim ' 7 Bog

.. staoJ~"'a
95

Bog

..

l
o

Mr Devad

Zed

OPIS RUKOPIS~ MATEMATSKOG DJELA .,UUSA AL-HISAB

lslamsk~ srednjovjekovna manost. je velilcim dijelom bila nastava:k postoJee grke .t radicije, koja je bila ve na izmaku. . T~~a je mnotvo s3.uvme grke kulturne batine prelo u islam~. SVIJet. Prevodi su ukljuivali radove iz mnogih znanosti, meu Jeop~ se pOSe?~ ..panja obra~ala fizici, mineralogiji, botanici, astron?mlJl, geogr~fiJil 1 matematici. Doprinos Arapa svjetskoj k ulturi je hio ogromam Jer su staru grku kulturu proimili i prodUJbili i s njom upoznali Evropu. lslams~i srechnjovjekovni uenjaci su umnogome dopr-inijeli sveukupnom razvoju matemati,k e asdmilirajui razliite utjecaje kao to su bili grkri, d!nd!ijski i persij &k~. Odnosi s Indijom donijeH su velike rezultate u matematici, jer po~iciono pisanje brojeva na bazi decima1Inog -sustava i upotreba nule omoguiLi su znatan napredak matematskdh tehnika. Arapska geometri,j a je bila strogo ded'l..lllctivan sustav, kakav je dao Euklid, ali Se u njemu nalaze i tragovi geometrij.ske ana.lize. Takoer su u algebri preuzeli od .. Grka strog geometrijskii dokaz, ali i Diofantovo izJbjegavanje negativnih brojeva, to je bilo protivno indijskom shvaanju. U .predoavanju jednac:l)bi Arapi naputaju sinkopats.ki oblik i vraa ju se na . r etoniki. Mnogi uenjaci su pisali o matematici 3 astronomija: ~ najP?~.a tiji je bio Muhammad ilbn Musa al-Havariznni (IX stoljece) koJI .Je najpi s ao d:jedo KiJtab al-dabr wa al..muqabala (Knjiga o ws_poSitavlJanju i suprotstavljanju) i ono je matno utjecalo l!a r~oJ ~.raJ?ske maltemaltrilke, odmosno aJlgebre ikoja je po '!'lijei a:-dzabr :1 dobit la Ime. Po d .stkrivljenom obloi,ku njegovog i.m ena nazvan Je algontam. Mnogobrojni rukQpisi na arapskom, iz podruja r~liitih ..znalilOSti smjeteni su .u ramim svjetskim bibliotekama 1 .muzeJilm~ . U G~zi Husrev. .begovoj bjibldoteai u Sarajevu. meu . arapskliD .ruk opi. . . 'h .n~blastd 'lslam s kih znanosti, a p<r Sima se nalaze dJela tlZ gotovo SVJ v ' ate Seblllo dz arapske ifiilolo~je, dogmatike, medddne, astronomJJe, m matike i d:rugith 7lilOOOSti. . . .. 1 bih d Prvi je pod Illas1 ovom Od matematskih ~k.op1sa ~dvo~~? ~~~ AbUil...Mahasin ~asan Muhtasar fi (.iJlm) al-hisab, I d:w, IJI Je au
97

b. Abii TiLrb al-Bayhaqf al~orasini, a prepisao ga je Imad ilbn M~ hammad 18. maja 1340. god:ilne, i zapadni izvoli ga ne .poznaJ~- T~ je jedinstven prdmjera!k u svijetu, to mu daje jo vei znaaj. Djelo sadri matematske oSlove, rau.nske operacije i 1ndijslke brojeve. lana 136 strana. Drugi dio toga djela je o astronomija. Drugi rukopis je tpod naslovom Huli.ilsa aJ-J:t.isab (&!lti.tn~ ma1 tematike) iji je autor Bahadin Mrul:}ammad d!bn :t:Jusayn al- Ami,J!. Roen je 9. 2. 1547. u Balbaku i preselio je sa svojim ocem u Iran. Po zavret!ku svog studija putovao je oko 30 godina j :konano se skrasio u Isfahanu .gdje je na dVIOru aha Albaza J uivao veliki ugled kao ayh al-1slam. Tamo je j umro 31. 8. 1621. 1 iBio je pomati matematiar, astronom i !f.ilozof. Ostavio j e iza sebe mnogobrojna djela iz razl:iitih oblasti kao to Sili k nj i evnost, teologija, arapski jezik, islamski misticizam, astronomija i matematiika. Prr-epi:si njego,og na1po:zmatijeg maternat Skog djela ljulasa al-hisab su smjeteni po l11!l1ogobrojnim b~bliotdkama i mil.liZeji ma . . U Gaz.i Husrev-begovoj biblioteci su prepisi: l) pod signaturom R-487 je rukopis iji je prepisiva nepo~nat, a zavren je 1678. godine; 2) pod signaturom R-2551 je rukopis ij.i prepisiva i godtilna prepisa su ~nepoznati; 3) rukopis R-1418 je 1664. godine zavrio hadi Osman ibn ha&li Omer;
4) rukopis R-1660/4 je za.v ven 1723. godine i prepis-iva je ne-

poznat; _ . 5). P od. sigma~urom R-1478 / 2 je komentar na djelo ljulasa al-l:zl~ab 1 djelo Je prep1sano 111 Edirni (T'l.li\S!ka) 1767. god~ne:
. ~ 6) pod ~ignaturorn 0-3494 je tampano djelo, takoe na arapskom,

1 stampano Je u Istanbulu 1851. godine. . <;>vo djelo je traktat vie enciklopedijskog karaktera i postiglo Je vec:u. popula~ost od X:VII ?o XIX stoljea o emu svjedoe mnogob:OJOJ ru~p1s1 ~o~oga dJela 1 prevodi na evropske jezike, ~ to: 1843. godme na nJemacki i 1846. godine na fra.ncuski jellik Opis rukopisa R-487 . D~~ja )e 25 x 18 cm i ima devet listova (16 strana), od kojih Je. J>?SlJ~J 1 lis: doda~! djalu Ijulasa al-T:zisab i odm.osi se na dva Pnm]era lZ naslJednog prava to b 1 ' b' dodatak . . . mogao Iti rad prepisivaa. Taj .. . ~ Je ~a ?OtPisom IZVJesnog Ramadana i on bi m ao biti rep1sn ac. Prep1s Je zavren 24. 2. 1088 (19. 1. 1678 ). og P Sastoj4 se od urvOO.a deset glava i . naznaava S\-a matemaJt:s~a obl ., pogo:rara, !?Jd~e ISe ugla'Wlom pr emMika kOJom se baMirlo do rtog \Temana.
U ruvodru je dato odJreenoie b bL'k . . . 0 An.ut.ar nawxl:i d , ~ roJa, ll broJa 1 mJesto broja. a Je mart:emart:nka wamost pomou 'koJe 5e UJvJOOA. x~--.....n.

Carl Brockelmann Ge h h Brockelmann, Leiden E .J . Brill ~94~. ~~93~frstr~r~~hen

Litteratur, von

e.

98

mfonnie k ako da irzvede . b . . i~ji j e .p rodmet broj.2 tz l'OJillih nepomanica brojne podatke, fara : Jr l'"to"' v/\1 d rpozicioni

Nao~laaJVa se

aa su 00 I d . .
lll1

na'IIll lJ.aca . preurz.ete Omlake za devet ci!PilSanJa

TaJ naim lpi1Sa111ja brojeva n : . t reba nrulle omogn..t6illd SIU 71Ilat a barz.I decJmalmog oostava ; urnn ~""""'""""" ' an napreda;k matem ts1'h r~ n 'VIt".... ISlU poziciono p.isaJillje tbro!1 .,..,..,. .. ~~~ a. Nt tehnika. U
LJ

glav a Je o aJ'llttllmetic i d' elili b . . .. es t poglavlja: a) 0 oduziman ibJ) r~Jev~ 1 pod1'J eljena je na "'~~ d) O JIU, o . sabiranJu e) O 'PO1 . U'UJVIaljaalJIU, 1111110elfltjJU e) O 0 .,. l' . OV1 JOOju i lkoniljema. IJe JeillJru l f) o vaenju kvadraJtnog
,pya
1
l

P:

..

. .

~ VYQ prem~OJJl Alratpt.

U1 pU1tlslt'Va za sve O!peradje d t 1' . . :primjere i nai.m.i <llnPir"UsaJillJa SJU e a 'JilliO ohJ~Jena UtZ numerike ~t"-~ se mnogo ne 'l"a7.'hllwjlll 0-d d ~ . ~adlnJ~ tpdlovilijenja (tarzsif) i udJva~jooja (tafriq) .SJU b'tl . ana.:mJeg. cem o th u aonllp;slkoj liteTaturi ve kod Al-Hav . I.~ vazne ~~ Sirese po 'nraddoijri ISIVe do Al~AmiU.ja. aJri~miJa, a saouvalo

Ob j e operacije s u dj eLim ini sluaJ e v1 dIJe 1 1 mnozenJa JenJa Sl~ se VJerovatn o zadrale da bi se ola!kalo pamen' 1 ' j IljeaJvamJje okvamatnlih sv~ ave aperaCIJe nalazimo naine p.r:_ovjere ovih radnji pomou m~a (":'age).'. o~osmo kalko navodli At l- 'A!rnili : Zapam ti da je mizan Gil1aJ broJ ko}I Je os tao lflalkon odbij.amja (9-9) ... 3 . P.~ov) era je OSin ovama na osnovu oSitattka od di,jeljenja sva~kog ciJe log. broJa na ,9 O'drnasrr10 na osnovu dijeljenja ZJbira cifara na 9, i provJera se srece kaJko u arCllpS'kitm pri,runidma taJko- i u indij9kim. Druga gllava je o aJri,ti~metici razlomaJka i sas toji se oo tri uvoda i es1t rpogtlaMLj a. PPVi u!Vod je o optJLm djel.iteilijima, dPugi je o nazi'Vnicima i trei je o pret'VaTanj.u mjeov,~tih raziliomaJka u nep.rave i obratno. Plrvo p.oglaMllje je o sab.ilraa1jlll i ud1Vajan1 jru razlomaka, drugo je o o polON1lljendlll i od~tWim amojru, t1ree je o mnoenju, et\'mto o dijeLjenju, peto je o vaenju kvadratnog korijena i esto je o pretvaranju .rarz,l!Qma~ka u dlrugi ;raZ~lomaJk. Musd.imanslki .sred!njo'V jelkoVIIli matematia'l"i, sIoijedei In<.l.i~ce, zapthsi,valli sru ii'arzJlom'k e Ill ob1ilklll koju joe bl izaJk saMremenom; brojll'ilk su s ta'Vtllja.J.i :na~d nazivnilkorn. U sllllaj.u mjeovoitog broja cijeli dio s u piiSCllli nClld b.rotjnilkom. Crta izmelll brojnilka i onaziVII1ilka sbuaj111o se sree oko 1200. godtime 1 kod zapadnocurapsk og mattemaJt1~Ma MuhaJmmaJda al-H asara d 1202. godilne !kod H aIijana Leonarda Ptq;aaJ!Sikog. N a6iln pilsanja rarzlo m alka i njihovo iZJraavamJje se zadral~ i ~o ,,re: mena u k ojem je ivio Al- 1Amili. Razlomaka crta ~e. ruJe p1sala I kod m j eovitih b-rojeva pi.sGl!lri. Sili djeli dio nad hroJnllikom. Trrea ~laNa je o acllreivwnjlll n~~ate ~parnoou proporCIJa. Naim -ral:nmalillja nepoozmrute je ako Je Jedina od s vram~ . nepo21I1a.t.a , rpodi j e li1 t e ,pavam odfVlit jlll str.edl.n~' ioh na poznate stJrane 'I h od dvlJIU ali
y

vaeniJa ktVascLr~t~g kar~j~na

jed~:dt~~~~

'

HUJlasa al-hisab, B. M. b. H . al-Amili; (R-487), Uvod. 3 Ibid., I glava, I poglavlj e. Ibid., III glava.
2

99

sred!lljilh pod!rjel:iJt e .raNan 1\rremenom s.imlbol'illrom ore

slijedei naim :

. 4 straa:J.a n a poczmartlll srednJtU. Sa.p roporcije moemo napi sa.ti na a . b = -e

x:a=tb :c, neuxxmata je

a.c a :x=ib :c, me(pOZlllata je x = - b Cetvu1 ba gJiarva je o od!reiiVaa:J.jru n~atih .poonou d'V'ije gr~e, rto im alligar.ittam 3JUitomaltskog mjeenja bil o kojeg zadatka k?JI se tizrnava lillleannom jedmaJdiboan ISa jedrnom n~~tom . . ~a ~JegQIVTU p.r.im jenu rude ! pomreb!no ni 3Jilalli.rnirrati mdaitatk, Jllltl ~al})liS'I:Vatl ga U \-:idJU jedrnad!Jbe, Il'ilti ga _ dovoditti u bhlo Jroj1 kanonslkl a?htk. . . U ,p etoj glavi Al-hrlili daje jo j edan postlllpak qeavanJa hneamfu j ed!nadlbi pod n~ vam O iiZNla6 mju ne.poonanice o:oratno. Po9tit..Dpalk se sas toji u obrnurtom .posill!Pku od onoga 'kalko Je pr-db-

Sasta g.Iarva je o geometii1 j.i i. sa srtojti se od urvoda i tri po~ltarvtja. Defu:rie se geometnida k ao . . . zna'Il.OSit koja nas obaJVljetarva o kva.1IlltriJtetJu verz.alilo za Wlslto ,5 zaJtii.m se defillnie prava, rav an i tijelo te !Ilaiari II'aOUJila!llja n di!havthll powiLna J volumena. 1 Alko se u IUJPUltama za reUJila!Ilje povrill1a, obuj1 ma i 'Vl01 llffiena u;vmste dan~d s imboli, dOibijajlll se f{)rmule idenrtine darr1atn1im. Za broj 1t ,uzi.m a se pnilbHma Vlrijoomost 111 titli 371 U sedm oj glavi je primjena geometrije u praktinim primjerima: nivelioanje tla, mjerenje dubine bunara, spoznaja pojedinih rtiZV'isiJna, oc:Lreivanje irin e rij eka i UjpOt reba aJSitrolalba ru i s te s'VIrhe. Iz primjera . . . postavi n a zemlju ogle dalo tako da vidi vrh brda na tom ogledalu, p omnoi ono t o se nalazi izmeu ogledala i osnove sa svojim stavom i podijeli rezultat na ono to pretpostavlja razliku izmeu ogledala i t vog poloaja i taj reZJultat je visina ... 6 se lahko moe zakljuiti 'da se ovd je koristi osobina slinosti pravokutnih trokuta. U ostalim p rimjerima slino su koritene iste osobine. U istu s~hu je obj~X:~e~a u~? treba as trolaba, a posebno za mjeren je dubine ~ar~ 1 SITilile _ -n Jelka. Ast rolab s u . p ronali Arapi na temelijlll PtolomeJ~~ teoretskih radova, a sLuio j e, u prvom redu, kao astronomsko racrmalo. , . Za det.~lj na ob j anj en j a i do kaze ovih mJ ere nJ a Al- Am'illi upucuJe na ilcnJ llgU D zah t..:.- -::a. .. .. r a1 ' rpL!:>uu (V e hika krnJ Ig a ), a post;bno na svoj e lko:nem.ltare lila f?ePSJJ~om o Cll$.I:Tol abu gdj e su naveden~ postupoi na k<Yje do tada Il!ilko n~1Je ruJkazao (TaUkat ila as turlab - Zalbi.JJemce o astrrolabu). Osma gla'Va se s a Sito1:i. od dva CJ'V'linll...,., VllJJa n- -1 1 a!l.gt:fuawkllim. st . . .. '.t"' v~ .rll ' VU pog a V 'Je Je o . . ,~---~- ~a 11 QJ?eraciJ]ama DJ l ma , a dl!'uJga J. e o .,..,1eaVa!I1Jru .ruv A..1I1 at1m.t!u edlnad.bi 11 .. J Jo Albu K . J v pi11II1Jena m etoda al-dabr i al-muqabale. 1 Je aunl ru:Veo V~I srtespen n epomate . V1ii srtepen.i nejJcxzmate
v

lem post31V11 den.

5 6

Ibid., VI glava. Ibid., VII glava , II poglavlje.

100

su s~. irLra~a~ pr~o ay tnert.o) mal (sreds-tvo) i kaJb (lk!ub Al- Arnih uv'od1 b1lo kojeg reda stepene i kada b 1 ay, ' oz il d). . . bolik . na l ana1 nJom sim om sa x, onda blSmo sa x mogli ozna t 1 1 3 k b 0 da 4 k l ma , a sa 5 ~ .a . . n Je . :~ ao ~al ~l mal, x kao mal al kab itd. Tabelom Je 1Lustnran nacm opensanJa sa stepenima i simobilk1 za p1sano 1 . svod 1 se na prav1 a:
xn. xm=~+m xn: X 01 =xn-m Takoe se daju naini m~oenja polillloma kao to je ovaj

primjer: Mlnoenje S adeda bez saya sa 7 adeda bez aya je 35 adeda i l maJI ber.z 12 aya.7 Simh91iki bi bilo: (5-x) . (7-x) 35 + xz-12x. Drugo poglavlje je posveeno kvadratnim jednadbama, njihcr vom dovoenju na kmonski obliJe, primjena osnovnih operacija al-dabr i al..maqabale i naini rjeavanja razliitih tipova kvadratnih jednadbi. Nepazmarta se narziva ay (meto) lovad!rat .nepo7Illat je mal (s,redst'Vo), a sr ldbodrni lam >>adea (Ibro j) ili >>dirhe;m (IIlazilV srebrnog 111ovca). Poto se mije opemilsalo negatiiVIlim brojevima, poSttojalo je vie ttijpova lwadlratnih jedmad!2ibi. Kod Al- Atmili'j a sreemo est slijedeih tipova: l) ax=:b (ayi odgovaraju adedima - nepoznata odgovara broju) 2) ax2=tbx (malavi odgovaraju ay'illlla-kvadrati odgovaraju nepoz\Ilatoj) 3) ax2= e (ma'lovi odgovaraju adedima-kvadrati odgovaraju brcr jeMima) 4) axz+l h x=c (malavi i ayi odgovaraju adedima kvadrati i nepoonate odgovaraju brojevima) . S) ax2+c=lbx (malavi i adedi odgovaraju ayima - kvadrati 1 brojevi odgovaraju nepoznatoj) 6) ax2=Jbx+c (mallovi odgovaraju ayima i adedima kvadrati odgovaraju nepoznatim i broju). , .. J ed naine se dovode u kanonske forme uz pomoc dVIJe osnome operacije: a).-<!abr i al~uqabala. . . ., . adbe Al..d'aJbr {dapumjavatnje) je premos uma!I1Jen1h claa1<?Va Jedin. . na drugu stranu u obliku dodatog lana, ~-maqabala .,(.lZ'favnanJe) Je ,. . . dnakih lanova kod oba dlJela Jednadbe. k s raclVatnJe Je . . .1. d e e dato dvanaest Deveta glava je O konsnun praVI trna '. g J . J . rnih . stima pnrodnih broJeva, pa d pravila i odnose se na o re IvanJe . ihovih kvad. 'h .ih .h kvadrata neke osobme broJeva I DJ 1 nepa rm , nJ ovi . .' ih bro eva po Buklidu. ratnih korijena i odre.,l~anJe . :.ave end tke ~oji su rijeeni pomou Deseta glava sadrrzl ..razhclte. z~ ~a7mi 'poloaj obrnuti .po9tllpaJk vie metoda i to: proporCIJe, 001\"<>Jni ' itd. . njenih zadataka koji su u veini U pogovoru su ~eda~ n.~lspu . sluajeva s iracionala:nm r~een~tmadatlml treba podijeliti kubni broJ U etvrtom neispunJ eno~ ~a . . l aj velike teoreme Fermata na dva kubna dijela, to je dJJehmt m s u ()(ID+yn =ZCO, kada je n = 3).

Ibid., VIII glava, l poglavlje.

101

'

Uqpe. moe se zalk.bjulilti da je matematilka u wemerllll k ada je na5talo djelo Hulasa al-hi-sab dostigla takav stupa111j kada su se pojechi!Ilim pra~V.idiima i z geometrije, arimimet:i ke i alge'bre ~ala neodlreenos.rt i koja su se mogJa <Sobvatilti qpeni1tx:>. Ta prarv11Ja ISU se ko:rJklretWirala za pojedine numenike pnimjere. Nije se uinio samo jo jedan korak, kada je trebalo zamij~ niti neodreene objekte odgovarajuim simbolima, pa da matemaHka krene jednim drugim tokom, gdje bi se opa simbolika algebra mogla primijeniti i na brojeve i na geometrijske objekte. !MaJtamalffi!ko djelo ovoga trilpa je pnni' jplllt napisano i autor u pogovoru lj&ie: Znaj. dlragi .prril jaJteAj!U, koji tei za lfijetfkim v~rJ jerlnostima. ja sam ti naveo :u ovom lt rallmaou ono ro je suitilniS.loo, one oajlbirtln~~e wJjedinOS/t'i matemaJtlslkih 2111anosti, zakona koji nilS-u do sada salbranr.i 'Illiti u jedtnam tlrai1Gtatu, ni..ti matemattslkom dijelu. Oruda i popularnost djela ljul5Jsa ai-hi:sab i ono je u peri~du od XVIli do XJX stoljea naJjiV,i e kOPiiteno za matemaCstko obrazovanje. odmosno slil..l.illo .je .kao ll1dr1benilk.

Mnotvo prepisa ovog djela smjeteno je po svjetskim bibliotekama i muzejima, to govori u prilog injenici da je najvie koriteno matematsko djelo.
Takoe u Gazi Husrev-begovoj biblio teci u Sarajevu je naj vie

rukopisa ovog matema tskog djela, te je ono najvie koriteno u Bos.n~ i Hercegovini za vrijeme turske vladavine i po njemu se moe suditi. _o matematskom obrazovanju. Takoer, ono daje solidan uvid u pOVIJest arapske matematike.

S U MM ARY
DESCRIPTION OF THE MANU~CRIPT ON MATHEMATICS ENTITLED ,.HULASA AL-HISABc .,

mathematics entitled Hulasa al-hisab (Substance m~~hemat1cs) was w:itten by Bahaadin Muhammad b. Husayn ~l-:u.h ~ho was born m . Balbaka on February 9, 1547, and later I:at ~ ran: At the cour_t of Shah Abaz I at Isfahan he enjoyed a ~21. epurtatwn as a Shevkh of Islam. There he died on August 31 ,
0

The

wo~k on

The work consists f d . . o an mtro uctJOn, ten chapters and an ep Ilogue which de . treated until th:;~un ates all the mathematical problems which he had e.

Th~re are many translations of this work h Oused m th G H e az1 usrevbeg Library. ' som e of wh1'ch are The work is mos tly of a . pular trom t he XVII th to hn ~ncyclopaedic character. It was polations t_ e stify. t e IXth centruy, a s nrume.rous tran~
102

Mr Zalkida

Hadibegovl

ANALIZA RUKOPISNOG TEKSTA IZ ASTRONOMIJE KOJI SE NALAZI U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI

. Razv~j .priro~no..m~tematikih ~auka u Bosni i Hercegowni nije SJStem~tSI~ ob:~1vam , . Jer n ema n1 t radicije ni iln~tituoije koja bi se ~a~Jla IStonLJ.o m ovJJh n~~a. Obilje }e materijala za istraivanje. ZnacaJan fond Je u rukopiSDllm tekstovima koji se nalaze u raznim insotitucijama i bibliotek,ama. U OrijentaLnom institutu u Sarajevu samo iz astronomije ima preko 100 rukopisa, a u Gazi Husrev.,begovoj bib Lioteci zavedenih u irnventar ske kmjige ima .p reko 80 rukopisa na orijentaLnim jezicima iz .prirodno-matematildh nauka. Sllinih rukopisa ima u Arhivu Hercegovime u Mostaru, franjevakim samostanskJ.m b ibiotekama u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici, Kreevu i Mostaru, a ima ih i u privatnim !bibliotekama to se moe argumentovati novopristiglim ostavtinama ljudi kojj su .imali bogate biblioteke, a bavili su se ne samo praktinom astronomijom nego matematikom, geografijom i slino.

U fondov.ima orijentalnrlh rukopisa mogu se nai pnijepisi, saeci, .k omentari ili odlomci znaajnU} djela orijentalne kulture i ~~uke. Ruikopisi su na razne nailile pristizali u nae k11ajeve: Neke. od nJih su donijelO. i turski osvajai, ali su a nai ljudi put?~ah . u svje.tske ce~ tre kao to su Carigrad, Bag.dad, Kairo, i donos1h djel~ .. koja su bila znaajna za iruavanje ili su im sluila u neke prakticne svrhe.
U GaJZi HutSrev~begovoj biblioteci se nalazi pod' 1rw.erutarskim b roj e m 28 81 r uko p is iz ast ronomjje ko jJ je tema ove analiz..~. ~~o. . . . . d. l . M fal-t has tt alhay'a Mo maci ~aze p1s .preds tavi~ a ;prl'JfWIS 'Jel a. u '.J v ' A tor djela tak astronomij e, tj. .Nauna rasprava o~ astr~m.om'lJl. ~i sredje Mahmud ibn Muhamma~ ib~ Umar al-G~~1Ill ::;~ je c~jetala njovjakolV'Ili uenjalk srednJoaZJ~skog podru<:'Ja u ed~jeg vijeka malo as~onomija. U brojno j lite ra hlt'l o astronormma sr je .p oda ta ka o Gagmdnij.u.1
. . . . B ckelmann-a i Suter-a. Sarton 1 Ovu je ime autora u ~kripClJl ~OI.. MahmUd ibn Muhammat;f koristi dn.tgu tra~ju d tJlO. n]en:n'U . .l~:~e~skaia i R~enfel'd kao 1_ ibn 'Umar al-J aghmrm, a. JTl!'51lci auto~ .i'b n Muhammad J.bn .'UD!ar al Sidilkov istog autora n~JvaJu M~ . 1 dada tak ai-Hwanznu, kod -Cagtnfni Kod njemakih autora pos O J! Sartona kbwa rizm, a kod ruskih aJ-Horeznu.

103

Carl Brookelmaam,l, Heinrich ...Suter-3 1 George Sarton4 navode 1344/45. godinu kao god1nu smrti Gagminija, to je opovrgnuto pronalaskom .stambolslrog J1lllkopisa 5 kojd je prepisan ve 1246. godjne. Ka6nije Suter- daje Wovmaciju o 1220. godini kao godinJ smru Gagmilnija, to se moe i pni!hvatiti. Gagmini se osim astronomijom baViio i .matematikom, medkinom i astrologijom. N~egovo najrzmaajmJje dj elo j e UJptraf\llo Mulai:JI:J.a~ fi al-hay'a i dosta je r asqxostranjeno. NalaQ;i se_ u 20 gr~IQIVa liro:n svijeta, a veliki je broj i komentara na ovo djelo za koJe se mo~ pretpostavHi da je slll'ilo kao udbenik ili dobar prirunik za sve one ko ji su se uvodili u ovu drevnu i ljudima uvijek interesantnu nauku. Mai!1je rasp ros tranj eno djelo j e iz astr ologije: Qiva al-kawaki1 b wa da'afhll (J ak i i slabi utjecaji zvijea) i Qanune (Mali krun on) koji predstavlja komentar koji je mapisao Gagm.ini na djelo poznatOg autora Ibn Sinaa {Avicena) . ..... . Opi.r.nija is traivanja o Gagmi.n iju proveli su: B.rookelmarm , Suter, Paaev, R..udloff i H ochheim6 i Sidikov Ha.Jil Sidikovj. 7 U svim poznatim i navedenim katalozima naznaen je isti naziv za O\'O Gagmini jevo djelo .kao i n ejgova kompozicija. jelo se sastoji iz dvije glave i uvoda. Prva .glava 1ma pet, a druga tri poglavlja. U uvodu n as autor upozmaje sa filozofskog aspekta sa osnovama kozmologije, iznosi sistem svij eta i strukturu materije. Osnovu ini Aristotelova filozofija i Empedoklovi elementi. v U prvoj glavi Gag~m...-.nini raspravlja prije svega o sistemu 6f era koj e . pripadaju Suncu, Mjesecu i planetarna, posebno Merkuru. Svijet o kojem govori auto r j e zatvoren , ogranien, sam u sebi .. U prvom poglavljlll prve ~glave Gagmini :govori o raz.nim modelima kojima tumai ~retanje :neibeskih ftijela: model ekscentrinih sfera, model epicikla -i model ekvanta. U drugom P?glavljlll govori o ~retanju sifera, daje tumacenje retrogradnog kretanJa planeta, slaganJu kretanja, kao i o odnosu meu sferama. U treem poglavlju Gagm ini u vodi r.az.ne vrste kru.O'ova kao to ~u: e~~_'3.tor, horizon t, meridij an , ekliptika i dr. Raspr;vlja' i 0 oriJen~aciJI na -nebeskom svodu .i razmatra sferni lkoordinat!Ili sist em honzonta, ekvatora i ekliptike.
~
~

~ g~cruchte de~ arabischen Litteratur 1-2, Leiden 1898-1908 Abhandlu~ eMat~ematLke~ und A:stronomen ~er Ara!ber {rnd Ihre Werke, An 1~63~r Geschichte der mathemattschen Wissnshaften, 10, 1900,

Arbou/
5

Baltm:o~~~r~~~tion to the his tory of science, Vol III, part II (699-700),

Stambuler Handshriften s la h M dien zur Geschichte der Mathe~at~sc A.c-er t a tJ:emati,ker, O.ellen und Sbu437- 532. ' ~ ronomJe und Physllk, B, 3, 1936., 6 . Ze1 tsohrift der Deutschen mo~gen1an d' 1'Schen Gesellschafit 47, 213-275, 1893., Leipzig. MahmUd. ibn Muhammad ilbn Oma ucem srednevekovja, Uz. SSR, 1965. r al~Cagmini al-Horezmi veliiki
v

104

U etvrtom poglavru G : .. 1Vrst31ma lruilrova k ao to J s . agl_llmt govori o hlkiu, J. ediruci . U d u. azt.tnut luk dekli .. mJere, .. rugoj glavi su jmiJ'et' , . rn.aCIJe i( dr. 1 ZemlJI , oso:t.. problemi za omJentaciJU .. na 'uenostima ekva1ora dmin' .... vezaru . . horosko~, y.rolazu .zvijea;de .i ~l I, ~Inm, zona~a . naseljenosti, raspravlJa I o nekim prakt.-" . azu u ?dnosu na ekhl.pttku. Takoer v~ Icn:mn radm.Jama k . ravca n..JJble po.mou indij.Sikog ' k . ao to Je odreivanje P seoi i .g od1na kao J. ediillica ru~~ tj. gnomona Bi o vrstama mJ e. . ma za VriJeme kao 1 'edn . . nak lo m satlffia. ' o J alkim 1 nejedOPIS RUKOP,I~SNOG TEKST A ,RJukop. 1s R-28-81 sadri 31 list du' 15 S . .. .. Palpir je ta mtnolbfel l . ' . . me .. ' cm l Sinne 9,5 cm. tonski s kn7,nlm ..J kl' g alt l. srednJe debolJlme. Po'Veq; je tv.rd, kar, 'Vu ' P riJe ' opom 1 hrb t 0 p en crvotoinom a obli . . .. a ~ ' ov~z Je djelimiono o~ teo-nib il . ". ' . Je p 1Jen Je .sarenrm pap.Iroml gdje su boje iz?- e SVJ~zmul ab se .uoavaju crvena zelena uta i smea Jeklopu. na pnl l

IPlPVO dJe~o Mulahhas fi al-hay' ace Zan.I!Z~ma 21 }'1'"'<~- a 1~ 2,5 . posuJe . . "' . ~" 'P.rlJZn:_a 1 porutJe1 a hSJta naSJtarvJJ a se djel-o Al Qism at-Tanz fi at !abUll.yya;:c: (nugi .d io: o prirodnim naJU!karrna). - V~bcma. tek~t.a je l3x6. o~, a n~ jednoj strani je 25 redova. . . .P1sm_o Je ta ~1q, a broJeVI . S'U p1san~ s~ovima aJ.ifaibeta. Tekst je ~~sam ,~m1m mas~~lom, a. nasloVl, . poglavlJa J istaknute rijei i n~j vec~ diJelom crte~1 crverum mastHom. Crte2li su crtani nekim tehni k1m pomagalom, jer su kPugovi d pravci prarv.iLno j uredno nacrtani. ~rte broj 21 je oteen i dohvaen vlagom. Ima volantni:h listova ~ la~a. ~rugi dio knjd.ge je dohvaen gotovo u cijelosti vlagom <i dosta Je ostecen. 'Po marginama ima do.prma pisarnnh istom rukam k ao i kratkih
'.:>J L1

tumaenja.

Oba .djela u ovom :ru!kop1sJU je prepi-sao Derv.UI Mursttafa b. Ihrahim al-.MaS!t.aJili. U dmulgocrn didel!u postoji zalbit1 jeka dta je djelo prepiiSarrlJO fl.l BdJrani (Tili'.I1sr k a). Poetak pre'lpi-sdva.ntja je nazmaen sa prv.i m dwnom rarrn..aJZalna 1068/.1658. gocti:ne, a sve je zawemo 26. 'ramarzana iste godine. Na naSilovo:l'Oj Slbrami zCJ!PFsan je n aa.:iiV djela: I srm kilab al-MulahhQJS fi al-hay'a bi lisani aJ.-arabi.j.i (Jane kn1 }ige je Rasprava "' . o as,trornomijri pisana na (JJrapskom jeliku). Is pred naziva djela nalaze .s e zapisana imena ranijoih vlasnilka. Prvo je zapisan Dervri l1 bra:him ibn .Albdul~ ~uza:terij~. Ispod ~en~ je ovalni peat sa tekstom na arapslrom JeZIk u 1. ~oze se .p~ta~I ia me l! brahim. Druga vlasnik je bio Mehmed Akilf ]bn .salih S1~kI el.,Bosnevi, .muvek:it Gazi t H usrev-1begova vak.uifa u SaraJevu, godme
."

134{)l l 9>2'1.8 s Ibrahim Muzafer:ija je bio imam i hatirb. Gae.i Hrusrev-b~gove. damije a1i i w.stan astronom koji je svoje manJe .r ado prenOSio. NJ~Ov uenik e M. Veli'hodi koj i je .":! Gazi ~u:srev.Jbegov~~ J?ektebu dreao ~nata J predavanja iz aJStronorniJe. lbrahlm Muzafen)a Je umro 1791.
1

godmeSalih SiiClllci, roen 18251 muveklit i b:iibLiatekar, 'bavao !Se djelo ,J z astronomiJe.

napi5ao
105

Na 1istJU. la .nalazi se ime a11.1tora djela Gagr:nilni, a na Ii.stu 4a polovina teksta je prekriena vodoraWlom linijom. Na k raju knjige su dva neispisana, zatitna tista. U Gazi Husrev~begovoj bilblioteci se .nalazi d nekolik o rukQ~isa koji predstavljaju komentar~ :r;a_ ovo dj:_Io,_ a pisaH su ,ih: Mt:s~ Ibn Muham,mad lib.n Mahmud Qad1~de ar-Rum1, FayQulah Ulbeyd1 1 Abdullah Ali iJbn Muhammad .ib.n Husayn al.&Pgatrlldf lNizamruddfin.

U ovim l"Ulkopisima izneseno je osnovno djelo u cijelos-ti iloi u

odlomcima crvenim mastJilom, a potom slijedi komentar uz veoma mnogo dopuna na marginama j .interlinearno. Poslj ednj-i komentar rna ovo djelo pristigao je kao pok-lon od Abdulaha efendije Hodia iz Gradaca. Uz podatak da se ovo djelo nalazi kao prijepis na arapskom jeziku u Arhivu Hercegovine u Mostaru9 slijedi zakljuak da je djelo bilo rasprostramjeno po Bosni i H ercegovin i i da su ga pOSjedovali ljudi koji su se na odreeni nain bavili a s tronomijom. Djelo ))Afulal]l~zas fi al-hay'a po sad!raJj u i koncepciji odgovara Pro lome jevom Almagestu , iako se ovdje ne nalaze prorauni, trub-Lice ni katalog zvijezda. Znaajni~ originalnih pojedinosti u ovom djelu nema, a da ih je pisao sam Gagmirr1i. Iz djela se moe pretposta\iti da se autor bavio i promatranjem i bliljeenjem pojava, a il.rna dosta netanih podata1ka kakvih nema kod Ptolomeja ili nekog drugog njegovog s avremeruika. Treba napomenu ti da u vrij eme d j e lovanja Gagminija Evropa nije ni poznavala Ptolo mejevu teoriju. Tek u to vnijeme su u pozmatoj prevodilakoj koli iz Toleda nastajali .prijevodi t i h djela sa arapskog jezik a. Znai, islamski su a s tronomi n e samo dobro pozna\'a1i Ptolomej eve djelo nego su vPili J korekcije i tu teoriju dovodili u sklad sa o paanj em jer su raspolagali mnogo savremenijdm instrumentarijem u ta da nadaleko poznatii;Il observatonijama. KRATKI IZV AAK IZ ANALIZE O GAGMINIJEVOM DJEI..;Uto U v~lo kratkom Uvodu autor raspravlja o strukturi ma-terije, sa. cis t~ f_Jlozofskog a s pekta. To je inae i bio manir n e samo !islamskih . ~I~l-1laca, nego datira jo od heleruistikih mislilaca, a sree se kasmJ.e I E.vroplj~a. ~aime, Pto lo m ejev geocentr.ini sis tem su kornbmovall sa f1 lozofs kun SIStemom Anistotela.
v

....

k:>d

, St rukt.u ra ma terije o k.ojoj govori G ag m ini je E nllpe dokle-A<risr totelo\ a, b az1rana n a e le mentima: voda, zemlja, zrak , vatra i kao peti e~~ment e ter ... Ova p~a etiri elementa s u strukturni elementri prost:Jih tiJela, od kOJi h su Izgraena sloena tijela. Sfere, poev od zemljine
Hasandedi H ., Kataog ar3lps'kih t k'h . .. . 1 1 . .r\rh i\' !;}erce&c;>vine, Mostar 1977. ' urs pernJSiklh rukopisa, J-l adii.begovic Z. Analiza rukopis t ks M autora Gagrrun1 al-Hwa;izmi-a k .. . nog .e ta . wahhas fi al-huy'a lioteci u Sarajevu, ma.gistars~i ~d~J~ ~. nalaz1 u G<1Z11 Hus-rev~begovoj b~b9

106

koja je .u centru, SIU izgraene d . ., . . o . etera, pa ih Ga~gmmi ID.aZiva eters kim tijelima to znai da .. ~ . . one nn.su nacr.tane, tj. apstraktne. SwJet llll SIstem tkoncentrin1'h ~.e .J. erarh l' Ja . Je . lk ao u Arisa ZemlJ ' om u cent ru. Hl stotela 1' . 'd' ~era f .' Mjeseca , Merkura, Venere s~~:Je l s era vo~e, zratka, Vatre, sfera sfera zvJje~da stajaica i Sfe k : ~arsa, J.upt!e~a, . Saturna, zatim vea sfe ra, a iza nje ID.ema ni'~:a. OJa JI sve okruzuJe l zove se i NajOva posljednJ sf . . a er.a Je 'UZrok sv i h kretanJa urnutar tog s-istema s _er~, a:: razhku od. A~s-totelove posljednj e sfere koja nema prostorn~ ar~ er, ova NaJveca sfera to ima i t ek izvam. nje nema nita TIJ:Ome Je prostor ogranien. ' f glavi Gagmin:i razmatra taj geocentrini sistem svijeta sa pOZICIJa ekscentrinog, epioiklinog modela i modela ekva:nta. !-:_a kretamje ~nc.a GaJgmLni uzima tri sfere. Jedna Slfera je koncen:nona sa Zen:IJ.OI?, :<fr.uga je ekscentni6na sfera u k ojoj se nala2ri. treca sfera u kOJOJ Je 1 samo Sunce, iji je prenik jednak preruiku te sfere.
v v

u. !J?~voj

. "

Za Mj esec uzima Ga~1ni etiri sfere. Dvije sfere j,m aju centar u centru svijeta. Jedna od nj,ih je sfera nosaica, a .druga je sfera koja naginje Zemlj1inoj sferJ. Sam Mjesec se nalazi u sfeni koja se zajedno s :njim kree :p o ekscentrinoj sferi . Kretanje plam.eta Gagmini 1t'Ullllai na :p11imjeru Merkura, a urzima za njega etiri sfere. Najvea Merkurova sfera Lma centar n.1 centru svijeta i obuhvata sfere ijti centri lee na apsidnoj ld-niji. Po ekscentrinoj sferi se kree centar epicikla J).O kojem se kree Merkur. Uvodei s:fere 'Merkn.Ira na ovaj nain GagmiJni tumai i r etrogradno kretanje planeta .k ao to je to in.1o ti Prolomej. Sfera zv.ijezda stajaica obuhvata sve prethodm.e.., S!fere, a d<r diruje se s a Saturnovom sferom j Najveom s ferom. Gagmini dakle predstavlja uzajamni odnos sfera. Stapi.m astronomima koji ndsu .p oznavali univerza lni zakon gra vitacije j koji nisu imaLi takve mstrumen~e k~~ ;mi. d~nas j:d1n_o je bilo mogue vriti .dugotrajna promatranJa, bllJezenJa 1 t~acenJa uz neku J.iilozofiju koj a se ukla!pa sa v~ei:m sist_emon;t. SVIJeta, kao -to j e hio sluaj 1 Ptolomejeve teorije j Aristotelove filozofiJe.
...,

Gagmini Jstie da su 'k r etanja. sfera dvostruka. To su lkreta!Dja

o.d istoka ka zapadu i od zapada ka Istoku. Od istoka .k a zapadu kree se sJera oko ce~tr~ .svijeta. O~o je k re tan. e najbre a pun obrta j odv, i ja se za dan l noe. U ovom kretanju ~estvuju 'sve ostale sfere. Kretanje o~ ist~ka na _z d~p:: ~pol~~ . k t . Sunca dakle omm ...o se Vl ,p a se sa dt;teV1Il1Lm re ~nJ~ .istoku' se kree sfera zvijezda stajaica, retne ZemlJe. Od zapa a a . . ti to j e kretanje sporo te se pri slaganJU brzma ne lS e. . kreta!Ilja kao ll ~Siera Bkscentrina sfera Sunca .ima lStl s?IJer.., . zvij ~da stajaica, ime je usklaen model I opazanJe. 107

Sfera tkoja nosi centar epiaiJda kree se u istom smjeru kao i sfera zvijezda stajaica, ali kretanja 'PO epiciklu su u odnosu na tu sferu u oba tS<IDjera. INa ovaj nain je dato tumaenje retrogradnog kretanja pl~eta i pravl jenje petlje .. Ovo je izvr~~ geoanetrijs.k a konstrukcija koJa za gruba promatranJa, kao u VriJeme. nastaiilk a o~og djela, m?e da objasni kretanje pl~ne.ta. kakvo...se o~~~~ Kret~ DJe plweta o >eas ovamo as onamo Gag rruru trumali razli01t1m. brzinama centra planete i centra epioikla. Kad se planeta kree u d~.rekt no.m smjeru {:na istok), njena bi2'Jiona se &manjuje u odnosu na brzinu epicik.Ia, a kad se brzine izJednae, planeta se zaustavi, zatim se brzina poveava (vea je od b r.ziale epdci.k la) i nas tupa retrogradno kretanje. Problem zato Mjesec i Sunce ne prave petlju tj. n emaju direktno i retrogradno kretanje, Ga~gminli rjeava razliitim brzinama kretanja Mjeseca po epidklu. Poto mu se u donjem dijelu b rzina smanjuje, a ne poveava, ne nastupa r etrogradno kre tanje Mj eseca. Mi znarpo, danas, da Sunce uzrokuje da Mjesec ubrzava svoje kretanje na nekim dijelovrima, a na nekim u sporava. Gagmimi govor-i i o etiri karakteristine Mjeseeve faze: mladi mjesec, prva etvrt, utap dli puni mjesec i druga etvrt. Mlad m jesec se ne vidi kad je u konjunkcijli sa Suncem. To traje veoma kratko i im se Mjesec udaljava od Sunca na istok, vidi se sve vea nj egova oswjetljena povrina, a kad stigne na suprotnu stranu, wdimo ga kao sjajnu okruglu plou.
Pos~ije . op!.sa mjeseevih faza slijedi j tumaenje. Mijene Mjesev

ca.. nastaju IZ jednostavnog razloga to j e .M jesec tamno tijelo i ne s~Ije ~~ sopstvenom svjetlou .n ego svjetlou dobivenom od Sunca. U. vrJjeme .~lad.ine nama je okrenuta neosvijetljena strana Mjeseca i m1 ga ne v1druno.
~

U .treem. i e~vrt~m poglavlju Gagmini defbni.ra vrste krugova, lukova 1 koordmatmh sistema, sve u cilju odreivanja polDaja tijela na nebeskom svodu.

s~: nebes~ ekvator, ekliptJi~a, hDrizont, meridijan, k:nugovi Vlisi.n e ir ne kao .J vrs te lukova: azimut, deklinacioni luk, rektascenz,iju i , dr. Posebno treba !Tlaglas.iti da u ovom dJ. elu Ga ni koo di tn. ' gmm1 ra;z;matra s.fer. r . n~ ~ s.Istem ho~izonta, a postoji podatak kod Sutera da ga Je kon1St1o jedino Ibn Yrunuz. Za osnovnu. rava~ .ovog sistema autor uzima horizont, a za druoU ravan.. nebeski mendJjan. Sferne koordinate azimut I. . . beskog tijela. su VIsma nee

Gagro~ni nabraja vel~ke i male .krugove nabeske sfere kaD to

Osnovu ekvatoDijalnog sistema ko v tor i deklinacioni krugovi Ist. j1 razmatr.a Gagmlll11 cmi eJkvaekvatonijalnom sistemu i ~e b m.a. a~tf g?von samo o svjetskom deklinacija i rektascenzija. avi s e o alntm. Sferne koordJinate s u
v.

. Osnovu ekliptikog sistema 6' . k . . tuda ravnodnevnikih taaka k IJnid~ hptika l -?a nju okomita latri' a oor l:nate su lati tuda ti longi tuda.
108

. Na ovom mjestu Gagroin 1 .podesan jer nema fiksiranih ~a~a~aa .avad d.a ~Istem horirzonta nije koordinate. 1 0 re UJu se samo trenutne . Stari narodi su vrlo rano nauili 'k ako da .. . nzontu. P.rije svega trebalo je d dit' k se Olll)entlu na boje olakan promat;anjem kret~j:ene~e~~ :.t.a\ne ~ake, aM~ rob le~ zvijezda. IJe a, unca, Jeseca 1 Sva nebe~a. tijela i.zlaze na is-toj strani honizonta, a isto tako ll zalaze. Otuda 1 Izvor pojmova istok i zapad o t s cu je prirodn t . . . . . nJen aOIJa .prema un. . . a e Je osim .1st-oka 1 zapada uveden pojam juga (strana na kOJO_J Je. Sunce u ~dne u. najVJioj taki nad horizontOm), a nas~prot Je SJever (na toJ s~tram se .na lazi Surnce u pono, ispod honzonta) . .
..,V~ .i .san:' yogled na crtee u ovom djelu daje informaciju ikako Gagm1.n1 .r~esava problem orijentacije. Istok - zapad se lahko :nog~o utvrdllti, jer je to orijentacija po Suncu, a prarvac sjever Jug ]e meri.d ijans~a .linija .. Gagmini uzima .P tolomejevu orije12taciju po pTavcu SJever - JUg, ah je, za razli:ku od Ptolomeja, kod Gagminija jug gore, a istok lijevo.

Autor razmatra i problem poetnog tj. nultog meridijana. U tom smislu on navodi dvije mogunosti: da se fiksira na poloaju Grubraltarskih vrata ili, kao Ptolomej , 111a mjestu najudaljenijeg otoka na Kanarima.
~

Gagmini dalje raspravlja o 111aseljenoj zoni, u .to vrijeme poznatoj kao Ostrvo svijeta, koje je bilo vee po du!ini (du Sredozemnog mora), nego po irini, pa otuda i naziVJi za duinu i irinu. 11 v U drugoj glavi Ga gmLni dalje ist:ie Ptolomejev podatak da naseljena zona obuhvata raspon od 102.25' po irini i 1 .so po duini. Zona naseljenosti je sedam, a meusobno se .razlikuju ~O du~ ni najdueg dana u iznosu od po 30 minuta. U o~?I? pog~avlJu se :'Stie ~ da duina dana i noi zavisi od geografske sinne mJesta. Inace, dan i no su u trajanju od po 12 sati samo na ~kva:.t.oru, a u drugim mjest:Jima kad se Sunce nae .;t takama ekVIno~IJ~ Samo na dva mjesta govori Ga:gmin~ o . :upotrebi ms~r~mer:~ta. Astrolab samo spominje, a vie .govorj o IndiJSkom k rugu 'l naamu odreivanja pravca Kible. PojaV'll zore (jutarnjeg rumenil~) aut~:>r t~ac1 .k retanJem Sunca oko Zemlje i promjene jaine svJetlostn koJa od Sunca pada na
v

Zemlju.
U kartama P.tol~~Ja p~t~~ ~t:i~F rn~ridijan je na Kanarslci1m krugova kao pomomh 1'1.niJ.a. NJ g ranicu tada poznatog svijeta. ~ otocima, koji su p~edst~VlJah za~~u ~iman vrlo dugo. Kaiko je. naJzaautoriteta Ptolomeja taJ Je men . lJan a eografi 1720. godine ponuu na padniji otok Ferro pust, fr~OOSP~ri~a) gKa:snije 7Jbog vanosti Engleske, istok za 200 (kroz o~servaton]ru .. . ' pomiu ga do Greenwtc~ observaton~i-Biruni od Indijaca, a to .ie vrnta u Jndij5'ki krug Je preuzeo gnomona. 109
v

ertilkalnih i horizontalnih

11

Nadalje, slijedi raspt&va o _danu. i n~~ ij~ je. trajanje raz~ito za razne .poloaje Sunca, k~ . 1 o Je~ak-~ 1 ~eJednak.rm_.. s~t~a. Jednaki sati odgovaraju duzi.nl .dana_} .noo1 Z~J_edn~,. pod~~el~en~m na 24, a nejednakli sati odgovaraJu dtl1jlilll dana 1li noc1 podiJelJenim na 12 dijelova. Godinu Gamini definira Jcao Vrijeme za koje SUillce kreui se sa zapad a istok dospij e u svoju. izlazeu ta~u na .~odija~u: Moe se poetak godine fiksi rati u ~law Ov~a<< . Ovd}~ s~ "oCito m'lsh na tropsku godinu,B i vrijednost : ko]:u navoda, a potie ]OS od P:rolomeja (365 dana i 1/ 4 dana), gotovo da je tana u odnosu na savremeni podatak Osim suneve god:ine a uto.r .pominje i mjeseevu godinu, proteklo wijeme izmeu dvije konj.u nkcije. Ovdje se misli na solarnu ili sinodiki m j e sec, 14 :ko j ih h na d vanaest u godini. Gcvgmi!Thi navodi i podataJk da je mjeseeva god-ina Jcraa od suneve za 10 dana i 20,5 sati, podatak k oji je gotovo blizak savremenom .r ezultatu mjerenja {10 dana 16,2 sata i 47 min.) .

n:

Gagmini zavrava svoje djelo

...,

rijeima:

Ovo je sve rto me je priroda pouila poslije ozhiljnog razmiljanja i zakljuivanja o bogatom broju pitanja. Potrudio sam se da otkrijem znaenje toga i njiliovo saeto objeloda'l1jivanje. Pokuao sam saeto da otlkrijem znaenje i iilvravajui svoju dunost IUvao sam Se od fantazJi ja i titio sebe od zlih ra11govora.
"' Ove posljednje rijei govore da Gagmini, aako se bavio astrologijom, stvarajui ovo djelo nije zastranio i sva:ku astroloku uo'brezilju je eJ.imi.nisao u ovoj naunoj raspravi. Ova trezvenos1: pada u oi jer su u to doba bila izrazita a s troloka stremljenja. Uz rijeri. da se uvao .famtazija i d a j e titio sebe od nenaunog astroLokog aspekta zrai objektivnost u t retiranju prirodnih fenomena.

KOMP ARACIJ A P RIJEP ISA ISTOG DJELA

Rn..rrlol!f G. i Hoohheim Ad. SIU 1893. godlline preveli ruJkQRis.nri rtei~s.t_ sa alf~kog jezilka n a njemakii koj i predJsrtav1ja p!fi j epis Gagmm~J~ doJe.la MulaJ ;:~a~ fi al-hay'a, a nallati se u Kmeevslkoj gotskO'J bibhott001 u Laj!Pcigu.
se napravi komparacija pPijepisa istog djela kojti se nalazi u ~Jpclgu, Mostaru i ovog u Sarajevu, odmah padaju u oi izv] esne razlike. U globalu, mdi se o istom teks.._ Sva tni .rutr"."..,. vu. '.IUJ'plsa rmaJU
lk,roz .

:Ak?
13

Tropska g odina J~ WlJeme roi' Izmeu d:va uzaJSt:Qpna prolaza Sunca 31 556P926Jetnu fa:kn.t. TraJe 365 dana, S sati, 48 minuta i 6 seknmdi u Ovna a s~s U doba l ~alomeja je proJjetna .taka bUa u sazvij' d... . --~- e ona na_azl u zaJpadnom diJeiliu eA- ru, CIJalna taka se kree unazad i za jednu odi ~J. ~ be. Elkvinotaka. dbi~ eklipti:ku za 25 800 godin g nu rmosx 50' 27'. Pr oljetna 14 ~~~: x.1:. a. ~ IDJe!Sec je v. r ijeme za koje M. d .. sa Suncem. Traje 29 d. 12 h 44 min 2 9 Za jesec:. Oue u Jst~ poloaj ponove. , s. to Vfl]eme faze. Mjeseca se
110

tUvod i dvije glave koJ e . . .., ImaJu po pet t' t . . l . . d Je a. Je 1Sta u tim ruko isima .. J. m .poglavlja. Kompozici'a VJ~ro~atno razH~tJih 1zvo1:. Uo~~~ su ~rePI~vaH razliiti ljudi la]pctlro.g rukopisa je u IV r razhka lZlllleu Sa!1ajevskog i ekscentrika na tzv. nitake T ~v JU ik ad uvodi podjelu ~oi:kla Ji nema u oijelosN. . og Jela teksta u sarajevskom rukopisu

. po!

U sarajevskom rukopisu 'e 29 ., ci,k,o.m 17. Identinih crte .J crteza Iro ji prate tekst, a u lajptakoer m an] e crtez"a a '""UatoJ~ s~mo "s. U mostarsko~ rukopi'Su J .e r:1 D]emac~ da su se i ostali rukopisi k .. . . ~g PI'IJevoda amose podatak b . . OJI su t m b1h na raspo! P . po , roJu l vrsti crtea k ojd prate tek t M . , aganJu raz 1A.ova1I na broju crtea kao i n 'riho k . .s . oze se pretpostaviiti da su prepisivai ili naruioci ~rij~is:.aldtet l usklaenost sa tekstom utoicaol~
OQ'

Na kraju lajpcikog ruk .. . .., . . . .., opasa stOJI 1 .recenica: Allah zna naj o 1J~, nJemu vodi .nas put, da on zna cilj. Takve " . saraJevskom rukopisu. recenice nema u

SUMMARY

THE ANALYSJ:S OF A MANUSCRIPT ON ASTRONOMY IN THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY

A great amount of docuanentary materials useful for research ~n the development of the natural-mathematical sciences is preserved In Bosn ia and Herzegovina in inst~rtutions such as The Oriental Instlitute, The Arohrives of Herzegovina iiil Mostar and itn some ins-titutions of tilie religious communirtJies, such the Gazi Husrevbeg L~brary, the Franciscan monasteries at Kraljeva Sutjeska, Foj1 J11ica amd Kreevo as well as in private collections. The GaJZi Hu's revlbeg Lilbrar y (MS no. 2881) contains the cmly copy of the wonk Mulahha s f.i al-hay'a (a scientifJc treatise on astronomy) as well as some oomm entaries iby vanious authors in tlhis work. The work was written by Mahmud b. Muhammad tb. Omar al-Gagmini al~Hwari.ZJini, who Iived 1111 Persia arnld died i111 1220. The transcript of this work was made in Turkey in the 17th century. 1 t can b e asSttim ed that t his work, as well as other similar ones, was ~brought by people trave1ing to and from Istanbul. The work consists of an introduction and two chapters. The first chapter has fiive parts and the second three parts.

ll l

--

Fejzulah Hadibajri

OSVRT NA DVA RUKOPISA NA TURSKOM JEZIKU

(Iz Privremenog inventara rukopisa !Gazi Husrev-begove biblioteke)

prof. dr. Salra Sikinca 1 akadt:;mika Hamdiju Kreevljakovia. ~:of. ~- . Sair Sikiri bio je .p redsjednik komisije za procjenu por?dicne 1bibhoteke rahmetli Nasir-ef. Misirlia, ejha Hadi Sinanove tekiJe u Sarajevu (umro .1956. god.), a Mustafa-ef. Fazli i ja bili smo l~ovi komisije. ~omisiju je formirala ondanja Vakufska direkcija radi otrupa za Gaz1 Husrev-begovu biblioteku. To su bili rukopisi, tampana djela j dokumenti veinom na orijentalnim jezicima, a neto od dokumenata i na naem i njemakom jezik,u. U svom radu komisija je n\a~la na jedan mkopis iji je autor bio rahmetli hadi Edhem Misirli Cvancika, .raniji ejh teltije (umro 191Q). Rukopis je bio medicinski. Sikiri ga je doveo u vezu sa injenicom da je Hadi S inanova tekija svojevremeno slruila i kao bolnica (za umobolne), a ejh je bio kao narodni ljekar. Zapamtio sam i izgled rukopisa: ;po for.matu j e bio kao M.ushaf i imao je poklopac, to drugi rukopisi n isu imali. Procjena komis ije bila je visoka za VaJkufsku direkciju i materijal je otkupio Arh iv grada Sarajeva. To je danas posehni fond Arhiva 'ija je signatura HST. Spomenuti medicinski rukopis je dospio u Gazi Husrev-begovu biblioteku i nosi broj PR-1380.. .. Hamdrija Kreevljakovi je 1957. god. donio iz Zagreb~, IZ K~~ekCIJe Olesniaki, turski rukopis o porijeklu zanata Futuvvet .1 ~duz~o mene da ga prepiem. Rukopis je vrae.n ~ Zagreb, ~ prep1s Je !Upisan u privremeni katalog rukopisa GHB b1bhoteke . br~J PR-235~. . Spomenuta <Iva ;rukopisa nisam zaboraVI~,, Jer su mi se. USJ~ le u sjeanje pohvale dr. Sikiria i Kreevljakov1ca. Oba rukopis~ 1~a~ u svo u grupu i uu struku d ekaju obradu za katalog. Iz paznJe 1 ~tov~nja prema Sikiriu i Kreevljakovi6u eli~ da~i ovaj osvrt. Kreevljalrovi je umro 1959. god. d ~kopam u ~robiJU Vmograd u S~e umro 1966. god. 1 ,u kopan Je na Oglav-ku kod FoJki'rt'c' 3 rajevu, a sl
Rukopis broj PR-1380. 3, v 19,5x12 br PR-1380-3 ima zajedniki povez sa .ova tri naslova: Rukopts OJ . M real,;' an Nas wa Min ba'cN.al-mualedat od 1. FriJzrJJstatu mttn a '!~ hadllil Edhema Milsdr J"1Ji6a..Cvarnclke, ISftlr. 1-86, . 2 _ Mana.f,i' an-nas, dd !Nitflalija, .Sftr. 1-177, ~ 3. Mu'aladatal41mrad, str. 178-243, lbez lrmena autora.

~rnventaru rukopisa Gazi Husrev.Jbegove biblioteke: u SaraJevu d~a ~?~I-sa .me vetu i podsjeaju na dva moja profesora,

u_Privrem enom

m ce.

113

Vjetijern ori~c:m'ta!llsttli ~da ~. oi . 'fXl,V~ rije iq; n~lova Filirista tu a IIlije Fihristu . T<> Je penm.JSika 1memca sa aJraJpSik1m naJSta'Vkom ,~otine .t, tauaillkeiStre, llrojfll moemo prevesti m .!I'la jez.i1 k k ao ).'kazalo ili redoslijed stvari o koj ima se pie u nekoj knjizi. U naem sluaju to je kazalo i~ dva r~liita na:l?v.a iz obla~tri. na~odne medicine. To se odnosi na dJela koJa su u escoJ upotrebi 1 koJa S'll poznata, sa ciljem d a se k~is~i~u pomogne j o!a:ka. Dan~s su to razni indeksi, :regesta i pod.sJetmCI za neku oblast IZ nauke 1 prakse. U naem sluaju radi se o medk inslkom djelfll Mcm.afiunaJS, Ikojeg je napisao Nidai. Djelo je prepis~o 10~.1/1650. godine,.~. pr~pisao ga ~e lijepim rukopisom Mustafa, srn had1 Hasana Sarajlije, 1 uvano Je u Hadi Siinarnovoj tekiji. Po tome je dr. Sikiri zakljuivao da je Fihristu sastavio i sabrao hadi Edhem, jer je poznavao i turski jezik i orijentalnu medicinu. I lan komisije Mustafa ef. Fazli je sakupljao orijentalne rukopise, prvenstveno medicinske. I nain poyeza je na to ukazivao. naslov je kao glavnu knj.ig;u.
jeenja.

Trei

priru.na

medicinska biljenica dodata uz

U Filiristu je iskaza!llo preko hiljadu bolesti i nain njihova li-

To govori da je uloen veliki trud i napisana itava knjiga. Na osvrt je pred.oavanje samo nekih jedinic~ iz cjelokupnog sadraja. Brojka iza odrednice oznaava straniou iz teksta knjige Manati'an-nas, koja ima 60 podnaslova, uvodnu rije u stihu i prozi, zatim podnaslova sa svojim tekstovima i pogovor u :stihu. Iz Fihrista mi emo naglasiti ove odrednice: stvaranje ovjeka 14, uzimanje krvi 22, srani ;udari 22, tarin sa medom kao !sije'k 24, lijeenje opadanja kose, obrva i trepavica 26, smokvino mlijeko i mravlja jaja kao lijek 27, urekot kao lijek 27, nahlada 28, bolesti usta 29, zubobolja 30, b jelina zuba 32, maslinov list 33, teko disanje 34, pokrvavljenje oiju 35, razne one bolesti 36--38, smokvino lie 42, zeija krv .43, ~ire od luka 44, f.renjak 47, majasil po nogama i rukam__a 51, otiC.anJe nogu 52, r ane od oruja 55, miini sastav 57, stomacne bol~t1 59, ~:meenje 59, crvenri Luk 60, zaepljenje nosa 61, bademova UlJ ~ k~O hjek 62, ablja mast 62, crveni vjetar 64, lijek umum 65, zablje meso 66, trop bijele rue 66 brano od zobi 67 kamen Itl mo~r.anom mjehuru 68, fizbacivamje kamena 69, upotreb~ trave m.ustakmJe 7YO, J?Okr~6ni mjehur 70, krv u mokral. 70, prekid I?okrenJ~. 71, ol~ksanJ ~ teskog disanja 71 , lie od ukundruka 72 hst 00. biJele ~e 92, m ast od katr ana 72, voda od sunbula 74 trav~ medenik 76, hsce od ljubiice (minefe) 79 kopica od tikve 80 mast od deve 82 mast od l 83 . . , , b 1 . . : . ~~~ , trava ISIrgan 83, utica 87, djeija 1 k~oes~:~~:;: ~~Jatn) 87, dJeCJI prolj~v 87, lie od eftelije 88, sire krv u o:kJu 90, dje~P~:~~~.r~ lkod ~Jece 8_9, za~plj~nje mokrae 89, jun kao lijek 91 ) . ' zapls protiv placa djeteta 91, kantarlijek 92, morska 'pf::~:~Jli ~~d ~enstruacije 91,. trava vrati kao 94, mast iri rogan za m J . ' fulful, anzer l amber kao lijek kakula 98 nohut 98 ed. azanodJ e 94, mast od m1nefe sa medom 96 ' sr m a luka 98 0 t ' vor 101, slana voda 103 k fl . ' jeCa!llJe trbuha 100, zat, aJran l I zaferan 103, biljka savlean 104 114

oviji loj kao lijek 104, bjelance . .

.. kesten mast 106, kabak jagi kao li ~:~e ~ k~t-~a~ kao ld}ek ~06, di_vlji vo rulje kao Hjek 109 unluk 109 J k .1Jeh luk, _ b1ber 1 masimosoko d b ' . . ' so od 11pa ll O, limunov sok l ll tun.; 1~3 J~ l~ka 111 , nes~J~tlca 111, cvijet od minefe 111, orah 112: J ~ ~Ja ll~, ~rolJevt 114, bolovi u glav~ 114, sandalova drvo ~15, _zendzeb1~.prot1v ~mpotencije 115, indijski orah 115, kakula i karan~Il 115, cv9_et. od 11muna 115, zarde1ija . i slabost 116, sok od crnog gro~a - ~16, btjeh sanda! M7, bijeli luk i muka snaga 117 , sunbul i ~us t~kl)a 11 8, slabost srca 119, ovjekovo tijelo 124, kozije meso .~. 2~, JeZik v~~ vrapca _125, bravlje meso 125, nieste 127, pirina 127, pace od ~c1~u 128, }oJ 129, fulful, zenebil i rua 129, kiselo mLijeko 130, mla~ ~l~ 130, sa~g-~m rrepa 131, zelje (spana) 131, tikva 131, jabu~a 132, ljes~.k _ 132, slJ'lve 132, nadimanje stomaka 133, oticanje nogu 1 ruku _133, 'lsp_Ira~)e. grla niador_?m 134, voda od b ijelog luka 134, opadanJe kose 1 hiJeh luk 135, sirce od luka 135, oduzetost glasa 135, havud trava 136, peLin i savlidan kao lijek 136, bolovi u stomaku 136, zubobolja 136, ravend i kalem enkar kao lijek 137, bevasir i mujasil kod obavljanja nude 137, ,p roljev 137, trava oak oti 137, balgam 137, tist ilslka i prasa 138, oteenost usnica 138, divlja pra.sa 139, nesanica kod djeteta 139, gluhoa 140, sandije 141 , loboda i nadimanje stom aka 141, bijeli luk i glavobolja 142, otok uha 142, lijekovi u kU!pusu 142, teko disanje i cvjjet od unluka 143, korijen od bobana 143, lijeenje kamenjem 143, ui i gnjide 143, lie protiv otrova 143, ujed psa 144, lie od smokve i strasti 144, lijek za oi u listu od dunje 144, cvijet od dunje lijek za j aanje 144, kaljanje i med 144, loj od konja u lijeenju tuberkuloze 145, koristi od ivotinja 145, konj,s ki nokat 145, bjelina iz oka kao lijek 146, mlijeko i mokraa deve kao lijek 146, lijekovi protiv stjenica 146, lijek protiv drhtanja (Parkimon) 147, lijeenje tabana noge 147, irogovi koze u lijeenju 147, menstruacija 147, keibojnv~z sa ljezom _ kao lije~v-147: zeija kJrv kao lijek 148, mrak pred _ocuna 14?.' vza:ce U m~JClll~J utrobi 149, maka u lijeenju 150, maJmun u hJecenJU 150, UJed bijesnog psa 150, pt:ice u ~ijeenju (hudhud) 151 , ~udhudovo meso 151, nesanica 151, jezik buljine (sove) 152, pro?ad~Je ~ stomaku 153, teak poroaj, krv iz nosa 155, uga 156, UJedv s_korpiOna 156, glavob~ lja 156, zatvor (kavzluk) 160, proljev 161, kosp1ce o~ k_arpuze _k~o ~l jek 166 cvijet od surlbula 169, pilule (hopoVI, madwu) 16~, JaC~~e m ukosti 172 zadah iz usta 175, bolesti U crijevima 1 ~0, U_Jed v~ffiJ}e 183 uzrok pi~anja rada 184, zav.r ni spjev autora. ~84, o~dm do~IVlJa ji ~utora 185, savjeti u stihovima 186, ime _r~e?~sivaa 1. datum 187. Sa ovim je zavreno pisanje hadi Edhema Mls~rhca Cvanctk~: v . iz U nastavku teksta, stranice 188 - 2~3, 1sk_az~a s~ hJ~~en~~i, 1 Mauladatul-amrad. Prep1sao ih Je ervts v treceg nas o~a . .. . v . Mevlevijske tekije na Bend-basi. ja El-Mevlevt. (KasniJI staqesma Umro 1927.). kao dodatak (takmiPihristatu manafJ'an-nas moe .se smatrati dj elu Mooafl'an-nas. 1 la, SU!pplement) g av~~m . isa Gazi Husrev-begove bibliot~e U inventM"e O~Jentalmh I1:lkopll rimj eraka medicinskog dJe~a 0 upisano je do kraJa 198?..~ ~~-~; 2 9o, 3087, 4661 , 5703 i 5902 I Z Menafi'en.,nas. To su broJeVI. ' 115

17

54

. -

. taJnih rukopisa i brojevi PR-1101, 1380, 1571, 1771 i mventara OIUJeD ' alnih rukopisa 2488 iz privremenog inventall"a OIUJent . . . Prim "erak broj PR-1571 ot.klUJpljen je od rahmeth dr. Muh~~a Y ! na vrsnog uenjaJca d !pisca. Dodatak ovog TUkopl~a ~adiJahica, ~ H Al"a od naslovom: Jedno medicinsko dJ eJe referat o~ Saliha . B~i _P NJda'i Menafi'en-nas (/Lj e.karske/ kolo pisano VJerovatno u .. , . . . k . tan za 'ti Jetu) Referat ima 20 stranica i vrlo Je Iscrp~ I on_s , ns t-.. a za . Manafi'an-nas posebno. ZaSLgurno plSac renau sva_. onJen tal"stl 1 A'u ferata nije znao za Fihristu. Reeno je da je ovo osvrt i neemo ii u dalje izlaganje .
.

Rukopis broj PR-2356.2, v. 19 x 13

_Kolekcija Oleslllicki No 523. Rekh smo kako je dolo do ovoga prep1-sa. Rukopis ima dva Daslova: - Objanjenja o futuvvetu (autor Jahja), sa nekoliko podnaslova bez datuma pisanja, i - Hadaiq ad-daqaiq od Abu Bekra b. Abdal-Kadira ar-Razija, prepisao Ahmed b. Bajezid 1001 j 1592. godi ne. U Arapsko-srpskohrvatskom rjenhlru od dr. T. Muftia, futu~ vet znai: mladost, muevnost, hrabrost, junatvo, vitetvo, pleme~ tost, deraljivost. Sva ova znaenja vezana su za rad. To su naela kako treba postupiti u datom sluaju. Moglo bi se rei da je futuvvet etika rada, slino medicini rada. Frutuvvet ima svoje por.ijklo li korijene, i vee se za vjeru (elin i eriat). Za futuvvet se kae ovako:
O futuvvetu Mubammeda, alejhi-s-se)am Bismillahi-r-rahmani-r-rahim

o al ovog rukopisa Zagreb~~rijentalna zbinka,

uva se u Jugoslovenskoj akade~iji u

Futuvvet Muhammed.a, a.s., vee se za Lejlei-Mirad, da ga je te noi melek Debrail opasao pasom. U knj izi Muhtasar od ejha Abu al-Hasana kae se da je to bilo na mjestu Sidrat al-Muntaha i da je tada imao Sl godinu i 9 mjeseci ivota. Te noi Muhammed je bio neraspoloen i doao u hazreti Alijinu kuu. Od Boga d.. je dolo naTeenje melekru Debrailu da iz Denneta donese krunu od bisera, ogrta od zlata, jedan opasa i jednu strijelu, i da uzme ovna koji je bio dat Ibrahim~pejgamberu, da pozove meleke Mikaila, I srafila i Azraila i jo 70 hiljada meleka. Moga miljenika, Muhammeda da uzme, st~viv mu krunu i zagr~e ga ogrtaem ,da ga opae pasom i da g~ _uzJ_ase na buraka u pnsustvu gore spomenitutih meleka. Mog~ .mll_Jemka s~ nevjernici uinili neraspoloenim, pa ga dovedi nek ~1d1 VIsoke SVJetove i moju audijenciju. Dobie sve to zaeli. On Je kod mene vrlo pribran. Debrail je pozvao Muhammeda i on je iz kue Um~ihani~e doao. u Harem Meke, kod Kabe, posjetio vrelo ~em 1 I~rahunovo mJesto i stajao kod Kabe. Meleki Sili mu na:~v~h se!am I pozdravljali ga, a '<>n im uzvraao J pozdrave. Debrail mu Je IZruio selam od Boga i poziv na nebo koji nije bio nikom dru116

gom Upuen. Mjesto ti je Kabe-Kavsejn i razgovarae sa Stvoriteljein Bogom. Muhammed je iz zahvalnosti za ovaj poziv klanjao dva rekata namaza. Kad je zav.r io namaz, Debrail mu je stavio tid, zagrnuo ogrta, opasao pas i stavio ga .n a buraka. Sa tBismillom Muhammed je uzjahao na . buraka i za as stigao u Bajt al-Maqdis (u Jerusalimu), gdje je burak :stao. Debrail mu je k azao da je to Mesdidi Alksa. Sjahao je i uniao u mesdid. Tamo je zatekao dva safa ljudi od svjetla, i to su bili raniji pejgamberi, koji su doli da ga pozdrave. Oni ele da za njim klanjaju dva rekata namaza, da ga vide i postanu njegov ummet (narod). Kad se zavrio ovaj susret, Debrail ga je doveo do jedne sofre na kojoj su bile tri pune ae, u jednoj mlijeko, u drugoj med i u treoj erbe. Ponudio ga je da popije ta eli. Uzeo je mlijeko i popio pola ae. To je lijepo za tvoj ummet, ree mu Debrail. Jedna polovina e unii u Dennet tvojim efaatom {zagovorom), a druga poloVIina Boijim rahmetom. Da si uzeo drugo, veina tvoga umeta bi ivjela u zabranama (haram). Muhamrned se na ovo obveselio i prouio te.kbire. Ljudi futuvveta su ove takbi re nazvali Seddi pir<<. Tada je Debrail obukao nalune Muharnmedu. O futuvvetu hazretl Alije Alija je amidi Muhammedov, sin Abu Talibov. V:ei~a u~njaka i prvaka kau, da je desete godine po Hidretu, 25._ zil~de mJ.eseca: Muhammed obukao ihrame i poao u Meku da ob_avl had. OvaJ ha~ se zove oprosni i bio je posljednji. Doli su do, mJe~ta. zvanog _':Jadm hum. Debrail je ovdje donio Muhamme~u Jcur anski tJ~:: ~a ~J1:::~ -resu1u balling ma uwile ilejke min Rabb1ke - O pos amce, os ti je sputeno od tvoga Gospodara. . 0 Abu al-Hasan al-Vahidi u s~orne ~p.isu kae:j; ~J~~~~~~a~:::~ 0 5 na ih deva n~prav~vb~ ~ J??~t~lJea ;~s:1:f s~~govorihi: To zna Bog i ovo: Ko vam J~ bhzl ~ v~zl Mu~a~med, a.s., uzeo Alijinu ruku i poNjegov poslanl-k. Zatlm Je . mevla (starjeina, gospodar), . ek o Kome god sam Ja (Ar. ) digao, pa Je r a :. l O . Boe' Zatiti onog ko njega 1JU z~njegov je mevla AhJ.a. moJ k .. ~ protiv Alije! - Ovo je ponovlo tiuj e, a budi protiv onoga OJl J tri puta. . AliJ. i Iznosi se nekoliko . Muh med J. e govo no o . ( f'l ) U 40 h adlsa arn . . ove hutbe klanjali 12 rekata na?~.: detalja. Kae se da su pos~lJe mo dva Tekata. Daju se d~~alJ?IJI a onda podne namaz, skrac~no, ~ammed je ovdje opasao AliJU )edopisi ovog dogaaj a. Na ~~aJ~~ ~' i prou io tek biTe (tekmil). Izvrsen~ nim svojim pasom (sa Ir~ z!li a opasao pasovima 17 osoba u pn je bratimljenje. Iza ~vog~ Je ~tali pirovi (prvaci) zanat~. Pasom se sus tvu Muhammeda, I om su po . To se naziva Mehn-sedd. . a kraJevi pasa se zave:zruJU. opasuJe, Hazreti Alijlno vezivanje opasaa
y

.. . asao opasaima ove osobe: , Hazreti AhJa Je op ba Pej.gamberova, prvaka kucne osloboenog ro l. Salmana FanslbJa, bera Tadne snage i e:r ' 117

2. Amra ibni Umejja, on j e postao prvak bili:klera,

Bilala Abul ai-Kasima Abdullaha - Abu al-Habeija, pira (prva 3. ka) mujezina, 4. Dafera Tajj8!Ta, prvaka kazaza (svilara),

S. Kamber-Nasra, sejtizi ('k onjua-ra), 6. Muhammeda A~~bal Jamanija, Oizmedija i papuara,

7. Abdulaha bin Umara, manufakturnog radnika i uitelja,

8. Nasra Hindija, istaa, 9. Hasana Basrija, drmera, 1o. Nasra ibn Abdulaha, radi telja vodovoda i atora,
11. Abu Derda Umara, ugostitelja, _,. 12. Abasa Akbara, sadijjet,

13. Suhajla Rumija, baj,r aktara,

14. Malika. Usrurija, izdavaa oruja,

15. Abu Bakra (drugog), hafiza,

16. Muhammed Gaffara, izdavaa posua za vodu ,

17. Muaza ibn i Dabala, vrtlara i povrtlara.

Hazreti Alija je ovlastio Salmana da on opae pasom jo neke osobe.

a1manovo opasivanje (vezivan je pasova)

Salman je opasao ove osobe: l. Abdul al-Mudiza, hrijaa , 2. Abu Nasr-Abdulaha, sluine (posluga), 3. Imrana ibn Amra ekmekiju, 4. Adija ibn Adija en-Naddara, (isputeno), S. Abu Amra Abdulaha, potpaljivaa vatre, 6. Salman Kufija, vodonou, 7. Ubajd a bin Mukbira, mesara, 8. Muhsin bin Ismana, banjara, 9. (nije spomenuto ni ime ni zanat), 10. Zejda Hindija, topiju, ll. avuda b. Abdurrahman, krojaa, 12. Zihada al-Kattara, halaa (pucara pamuka i vune), 13. Abdulah al-Vasila, izrada tekneta (.k orita), 14. Usman b . Ferraa, krznara, 15. Abu Said Ubbada, ihmara, 16. (fali) , 17. Kasima b. Abdulaha, pisara i slikara, 18. Abdulaha, pjesnika, 19. Amra b. Jalima, gvoara, 20. (fali), 21. Abu Habib Muhjiddil11a, kazandiju, 22. Abu Kaima Barka, poljop.rivrednika, 23. Abu Kasima Bajkara, potkivaa (nalbantiju), 24. Nasra b. Abdulaha, zlatara, 25. Husejna Basrija, slastiara, 26. Ibni Hussama MisTija, apotekara, 27. Said b. Ubajda, trgov~, 28. Abu Nasra H aima Bagdadija, saraa 29. Asira Hindija, sablJara, 30. Abu al-Fetha b . Abdulah al-Basrija, noara, 31. Nasra b . Abdulaha, koji pravi i prodaje adore, 32. Habana Kattal Gazija, zelenara, 33. Nasrulaha Sammakija, ribar a i 34. Abu Abdulah Darraha, r~nara. U_kUtpno je opasano Sl osoba. Kod svakog je reeno nekoLiko b:o?Tafskl~ podart:a~a: Razumljivo je da sve te osob e nisu mog le b1t1 na mJestu Gadtn !'~um. :ro .podlijee kritikoj provjeri, ali to je postala narodna predaJa. elJa Je da se svi zanati i zanirmanja pove118

zu za Jedno mjesto i uka . 'h (opasivanje) nazvano je Me . nJI ova vanost. Ovo vezivan. perzi j sk a. eJan b es te. To niJ' e ar k . J.~ pasova aps a riJe nego . Ostm 'h . . _ovi prvih opasivanja (17+34) . . ~Vl,. ~d tn do sedam, i to: u Basri , SJ><?mmJu se i kasniji sluaedim. Oni se ovako pn',k . , .u Kofi, u Misiru u 1!\amu . . h a2UJU' u BClS!r a. ' " l U r~. -:: (Isputeno), Kasim b I Onu est: Abu Ubajda DarbiJadzller, Amr b Abd I h 's asr, klesar, Abu Muhammed b Am k .. . , . ua abbag b . d y.. . r OJI :pr~vi cerpi od zemlje Aj b, U OJa ZIJa, Amr b . Nasr, ciglar s?~~mJe ovih pet: Abu Zajd H~di. b ~~r Harzat, ifija. U Kofi se lJac I prodava otpadaka (furo ) A, ~scoval_l, Amr b . Im ran, sakupdulah Bahri, brodar i Mikdad e , d.,~n ...san~ Abu Adb, pastir, AbN . . , su I~a I nJegovi povjerenici. a sastanku u Gad'lru prisutni su na sastancima gostuje i asti. Sa t . p~ as~eru hur~~a, stoga se donesena u Meinu i . po e g~z e Jedna ~UtiJa (hurmi) je bila halva. Za ovaj dogaaJsceni su ~atIm~, Hasan i Husejn. To je halvom. se povezuJe pnpremanje halve i aenje

Prvu. ~a!vu je napravio . Debrail i poastio Adema Ad . halvu po~l.Jeho. na troJ e. Jedan dio je podijelio svojoj djeci e~ d:~~ ga dva diJela Je stav1o muhur (peat) Na edno ru La-ilahe,Hlellah Adem SafiJJu-llah a ~a A!.gomm puhecatu ~e p~sal lo L 1 h 1 ' Ull.'u m uru Je p1sa o a-I a e-I lellah Muhamedlllil Resulu1u-lah p,..,,.; b ' lb r ah' b . . . .. u Je 10 za llll-pejgam era kad Je zidao Kabu, a drugi je bio za Muhammeda. a.s.
v '

Objanjenje na neka pitanja

Ako . upitaj _u ~a je zahir (vanjsko), a ta je batin (unutranje) o~g.ovor Je: zah1r ~e ~u~am~edov e~iat - ~zakon), a batin je iskre~~ Ib~det. _ Ako_. upit~ JU s ta . Je znacenJe opas~vanja pasa, odgovor j e: ISpUnJavanJe PIJeCI 1 zdravlJe (selim). Ako upitaju ta znae tri uzla, odgovor j e : prvi uzao znai obavezu prema piru, drugi je zakletva (bej'at), a trei je oporuka i preporuka (vasijjet). Ako upitaju na to ukazuju uzlovi od pira, od oca i od ustaza (majstora, uitelja), reci: od pira {preko pira) je tevba i ta1kin (in .zavjeta), od oca je obaveza, a od ustaza (majstora) je zakletva (zaklinjanje, tekst). Ako upitaju za porijeklo uzlova, o dgovor je: hazreti Alije. Ako upitaju ta znai uzao oca, reci da je to savjet, a o'd pira i ustaza je odgovor: znai njihovo zadovoljstvo i dozvola prvaka (erenlera). Ako upitaju ta zna i pirovo vezivanje, odgovor je: obaveza prema Bogu, vezivanje za Aliju i preporuka pirova. Ako upitaju gdje su vezali uzao pira, odgovor je: na mahfilu (tbaJ.konu) hazreti Pej.g ambera i ALije (Sahi merdan) u prisutnos ti siromaha, pred pogledom Gospodina gospode (Muhammeda), uz svij eu, u tome i tome mjestu (ne mora se spomenu_ti poblia oznaka mjes ta). Ako upitaju gdje t-i je bila ruka kad. te Je gledao pir, odgovor je: Puka mi je bila na glavi, a glav~ na ruci. Ak_o upitaju koHko je adaba (u1judbi) u tarik~ tu, . ~?vor Je: . e_st. PIVl: pred pogledom erenlera biti pon~~n, ~rug~: . SJediti I?~ ~o1Jemm.a, tr7 i: uvati tajne, e tvrN: ne govont1 laz, pet1: ne s.m~~a!I se uAlie~ P~ ra-starjeme, .i esti: prihvatiti (primiti) s~e _ to d~btJeS od p1:a 1 mkoga ne gledati sa ' poniavanjem. Ak o upitaJU koliko puteva Ima tav

119

rik, odgovor je est: tevb: (kajanje), teslim (p~~anost), nt?d (bogobojaznost), tal"Valuk (poboznost) k~a~t (eko-?om~cnost, tednJa. skro~ nost) i uzlet (povuenost). Ako upitaju k~liko Je ruknova (~as~avnih dijelova) tarikata, odgovor je: e~t: . .manJe, b~a~OS4 S'~Vrp~Jenje, vzadovoljstvo, iskrenost i lijepo po~~anJe. ~o up1~~u . ko~iko. Je va~~ba u tarik'll, odgovor je est: koraati (hodati~ po haJirli IDJ~~tlma, ~VIJ~~ se prisjeati Boga (zikr), ne uditi za d~Jal~om, ostaVIti .sn:asti, b1~1 u strahu i nadi i ne gubiti nadru u BoziJU milost. Ako up1ta]U ta Je pno, a ta je posljednje ,odgovor je: tesl~ (pokornost). ~~o up~taju ta je izmeu majstOTa i egrta, odgovor Je: pokornost 1 IspunJavanje obaveza. O majstoru (ustazu, usti) Majstor primi egrta, pokae mu posao ,j da mu klju od du6ma. Prva zaduenja su tri dana, zatim druga sedam dana i trea cetrdeset dana. Zanat traje hiljadu i jedan dan (1001) . Kad se ovo zavri, majstor daje egrtu nasib (dozvolu, izun za rad).
U knjizi se objanjava tok trajanja zanata, proglaenje zavretka

zavretka. Naglaava se pet rumuza. To su znakovi meusobnih ponaanja i postupaka kod traenja posla, Jtd. To sve predstavlja odreenu kulturu i disciplinu. To su norme meusobnih obaveza. U sve ovo su utkani i vjerski momenti, dove i uenja. Jigit, nekih i ustad su lica iz procesa primanja na zanate, obuavanje i proglaenje sposobnim i obuenim. Vezivanje za proelnika je vrlo naglaeno. Naglaen je mahfil (sjedite) komisije i njena uloga u proglaenju dotinog jigita (egrta) za kalfu. Govori se i o sofri i goenju kao veselju. I rad, rumtlz emanet su tri veze izmeu uenika i uitelja. To su tzv. tri nefesa.

obuke zanata i

in

. Iz na:g dananj~g aspekta to je bogat ceremonijal proglaenja Jednog obucenog radnika za samostalni rad na pos lovima svoga zanata.

Podjela ljudi Iz zanatstva . . Ljudi _dijele u tri grupe: j igit, ejh i ahija. Jigitluk znai hoditi pravo:. seJhluk znai od svega biti slobodan, a ahiluk znai ii p~tem evlllJa. Od ej}la_ ~e :nis~ vje:~~ (stru~jak) u zanatu. ehaji se kaz~ ~aba (babo), a ah1 J_e covJek kOJI Je ostano i ne moe da bude od ~?nst1 _u. r~du, ~a mu nJegov esnaf obezbjeuje koliko je dovoljno za z1vot. l 1g1t 1 naklb su naZJiVli u zanatu. Je b10 hazreti Hasan.
.

s:

~rvi e j h i murid bio je hazreti Alija. Poslije nJ ega eJ'h i ahi]. a

e j h . t.~eba da se . .P:~drava propisa, da bude val a no ljen, darezlJ~V, slatke n JeCI, samilostiv, dobronamJeran J d osposo~kog ne mrzl, da bude lijepih svo. stava u . . , a u src~ mih stvari, da ne bude krt i umfl ' e ponaanJu 1_ da se klon1 loriata, da ne bude sumnjiav da vo ~au seb_e, d~. pazi na propise ee j umskog puta, da pazi i ~oma l b l t'fazi nauk~, da se uva . e s a a ne, da bude smiren, da pazi

'tu

120

na propi'se Kur'ana, da pazi na ul 'ud . pa, da se na sastancima es~afa J. t n_ost l u svemu uljudno postune oprua noge i ne smije se OJno vlada i pristojno sjedi da Hazreti Alija je rekao Ci]' i Jez'gkrboo da -pazi e t u dtoml' e s adak ta na je:zli.k t' -i B 'l 'h . . ' J e liDa l mnogo brae. 1 . .0 eJ , bllo nakib ili bilo ko d . punJenJe datog obeanja da . o. ~sna~a tr.eba da pazl na isprika , se prima kod ple-:nenit~ fu:f!<~Jru lSiprik..e Jer je, r~en?: lspomoc ~je se pokae potreba dJ l '. da p~za, p~moc ~ pnlazi u razJborit. ' a paZI na lstoou l uopce da bude

hns

pona~nJ

Vladanje nak~ba je naroito naglaeno. Ob serviranJe ?bJeda (sofra) detaljno su prikazani. Dova i ok-lan' Jed . l Pk. ~:nJe ~ove .P~ezuJe se za hazreti Aliju. Peenje halve na esnaf s tm s UJPOVlma Je Iscrpno objanjeno i prikazano.
O ahiji

. . .Ahija treba ~a je odgojen i pripremljen da druge odgaja i ini ter~IJe. O ovome ama mnogo materijala i grae. Rei emo samo nekoliko: d a ne hlepi za dunjalukam, da ostavi svoje line elje, da <;>ko ne baca ~ore. (oholos9; Muhammed, a.s., je rekao: Ovaj svijet Je vzastor za VJernika, a Dzennet za nevjemilka. Ahija treba da se iz drzava h alal . zaradom. ~. fiutuvvetu treba dati prednost podmirenju P?treba drugih pred svoJliiD potrebama. Ne smije se biti bez zanimanJa. Treba se truditi postii makar i najmanju ser.miju (imovina koja se posjeduje).
O futuvvetu

Po propisima f.utuvveta, ejh (.majstor) je kao stablo koje daje plod. U srou majstora treba da .budu: istinitost, istoa, povjerljivost, plemenitost i pouzdanost. To su grane stabla. Prenosi se da je hazreti Alija rekao: Pazite na ovih sedam harfova-slova: kaf, elif nun, mim be i je (.k, e (a, u), n, m, h i j). To je: sid.k - istinitost, (k), emanet - povjerenje (e), temam - potpunost (t), nimet - blagodat (n), plemenitost - kerem (m) i ovje-nost, insanijjet (j). Svaki zanat vreba

valjano ol:Yuiti i nauiti. Duane treba zatvarati i otvarati u isto vri jeme. Treba se strogo uvati podvala i nepotenih poslova i postupaka.
O prireivanju sofre

s tora). Jigit-baa dri leen, a naktb polJeva vodu na ruke. Zattm izmijene nekoliko (fraza) pa se SJede za sofru. Prvo posjeda sadat (gospoda) i ulema. Mnogo se ~i na uljudnost, Jer se t to smatra vjerom. Kod postavljanja posua za Jel? 1 dtzanJa toga popazi se na svaku kretnju, strogo se koJe se usluge desnom a koje lijevom rokom. Kad se stavt JelO na sofru. nakib dn z11ak ~ pazi se kad e se rei Bismillah. Poseban Je redosliJed 1 poene se JS 11. "' na k oracanJe. . ela i na to se strogo pazi. Pazi se strogo 1 t a a tri J Izmeu majstora i egrta ima est pitanja, tn ~u o v~ren.. biti su zatvorena. Otvorena su: ne odbiti nikakav poztv mn]StOia, 121

Nakib i jigitba.a uZ'mu

leen

i. ibrik .i donesu pred ejha

(m~j

rijei

sua

~az1

me

majstoru pod nogama k o zemlja, i n ikad n a p oslu odakle jede ne uiniti h ijnnetlu k (prevaru i ~daju). Pokrivena tri pitanja su: da su ti noge na ibadetu, da ti srce donosi (ui) salavat i da StL ti ruke otvorene (da si deraljiv). Hadaiq ad-daqaiq od Muha m med a Abu Bakra b . Abdal-Kadira ar-Razija, prepisao Ahmed b . Bajezid 1001/1592. godin e. Tr ideseta poglavlj e: O futuvvetu

U jezik-u (lingvistici) fiutluvvet znai deraljivost i ple~eni~o~t: a u strogoj strunoj upotrebi (teminologiji) fu t uvvet znai um'ltl druge lj ude prei m od sebe, nakon to ih stavi n a p rvo mjesto na dunjaluku i na ahiretu. To j e da angauj e seb e i finom i. loem na onome to hoe i 1 pomogn'e im . Rekli su da je futuvvet is tina, derazlji,ost i pouzdanost, a rekli su i da znai , da ni u em ne vi di opas nost i pretjeranost, ili da p os tUipa uljudno i sa uljudnim i n euljudnim, jer a ko on nij e odgojen, b udi t i odgojen, da ovjek bude U\ijek na korist drugome, a na to se lllkazuje rijeima Boijeg Poslanika, da je Bog uvijek na strani onoga ko p om ae u radu svoga brata. To je opratanj e tuih posr taj a i pokrivanj e tuih mahan a . Ovo gore nabrojene su najnii stepeni fu tuvveta. Rekli su d a je fu t u vvet da ne vi di svoju vrijednost nad drugim. Ili, da ti bude uvia ,an , a ne zahtijeva od drugog takvu uviavnos t . Dunajd je rekao da je futuvvet uklanjanje smetn j i i t roen je tntda za dobro. Reeno je da je 1futuvvet slijeenje sunneta. Rekli su da je ,futuvvet pokazivati blagogati (nimete) pr1krivajui svoju ljubav za n ji h . Ahmad b . Hanbel je rekao, da je futuvve t ostaviti ano to eli pred onim od ega s e boji. Biti feta, mladi futuvveta, je d a ne bude imao ostvetnika. Feta _je onaj ko _bude. razb io u sebi svoj k ip, a to je n efs. Ovo se p o,ezuJe s~ _Ibrahim,-peJgamberom i nj egovim r azbrijanjem kipova, to se spommJe u K:u anu. Navedeno j e 16 opisa fu t uvveta .
. ~utu~et se dijeli na dva ,dijela: speoijalni, kako s m o naprijed rekh, I opc1: da se ne namee na prijatelj a. Abu Ali Daqgaq je rekao ~a prve~stv~ u futuvvetu p r ipada samo Muhammed-pejgamberu, jer ce svak1 peJgamber na Su dn jem danu rei: Nefsi nefs i - Mene men~, a MuJ:amme.~ e rei: Um meti, ummet i Moj n~rod, moj narod! : ~~-~h. su d~. Je konJ en f.utuvveta vjerovanje (ima111), pa j e stoga Dru~ IZ yecme n~vano u Kur'anu Fitjetun. Oni su VJerovali bez posrednLka (Ash ab1 Keh f). Dunajd je rekao Futuvvet . S . . . ., ku, a istinitost u Hor~anu Al' Je u arnu, J..ezL k I~razavanja u IraJa od istinitosti, a futuvvet :e v~ _treb.~. da zn~s, da ~e sloboda asni ogranak futuvveta. Zahid (~ske )edDIJl o~ nJlh oboJe. ~ovjenost je kad je u bogatstvu a feC d . ta protun na prvo mJesto potrebu kar i on bio potreb,an. Pri~ aJe d pr~dn_ost di~g~m pred sobom, madrva, i uzeo od njega sam oa ~: ~ Je Jed~n ~OVJek pr~ao Rrijatelju vet uzeti zaradu od priaj telj:. vmcu, a DIJe I zaradu, Jer DIJe futu vNadam se da p.redn i ik ., ne podatke iz istoriJ'e na2odpr az dJ?~Ze zadovoljiti, jer prua koris ne me ICine natstva). Nai orijentalisti . . l . I IStOriJe male pllivrede (zapise PR-1380 i PR-2356 u ' a ..l Is ams~I teolozi, m ogu koris titi rukoSVOJim radovtma, koji ih ekaju. 122

Naglaavam i ove dvije napomene: l. Djelo Manafi'an-nas od Nidai'a . . . 1 godine Mustafa b hadv H S J .~:ep sao Je u SaraJevu 1061/ 1650. . . . . ZI asan araJhJa to ide u prilog . l' d . l ongmal napisan vjerovatno u Bosni (~o vd S . I?IS l a Je . . z a u araJevu), 1 'ke M' , 1z Sarajeva nije b1 'la 2. F1hnsta . od hadi . Edhem a CvancL lSilli'llca P~~~ta m u ~araJe~, pa je to bilo iznenaenje za prof. dr. Sai ~a Sl~lnca .. Ne~oli~o n~1va iz Fihriste nije prevedeno na na jezik Jer msmo rmah pn ruCI turski rjenik ljekovitog bilja.

SUMMARY
A SURVEY OF THE TWO MANUSCRIPTS IN TURKISH LANGUAGE

In this article the author described two manuscripts from the special fund for manuscri!pts in the Gazi Husrevbeg Library. The first manlliScript is from the fie1d of medri.cal !Science and the second one from the athics of work. The medical manuscript is a supplement to the work Menafiunnas by Nidai. This is a register of diseases and medicines composed by Hadji Edhem Misirli-Cvancika, the Sheikh of Hadji Sinan tekya in Sarajevo. He named it Fihristetu min Mehafiun-nas ve min ba'dil-mualedeti. More than a thousand diseases and medicines were listed in the register. The second work is the so-called >)Futuvvet. The most adequate translation would be >)The Ethics of Work. It concerns handicraft, and a-lso a study of behavior toward master and oustomer.s. This work is of great i'llllpOrtance for research into the ~istary of handicrafts and work in general, becaJU:se it can be see~ from tt wha: a man ~hould careful of during the learning of handicrafts and h1s behavwr durmg work.

?e

123

. -

Ayten Krasndc

ARHIVSKA GRAA GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

(druga knjiga)
G~ !fusrrev~begova hlblioteka u Samjevru svojom z;bi!nkom istx>m h !11UJkop111sa pr~aJVJja vam W:var za povi1 jest naih naroda u d~ ba o.sana:nske vl~1. . Ona ima :l)bja-ku doklumenata od kojili se formi.

lfao ~hlliv zyye ~lbh01tedce. 1 ~hivsQ(a ~aa Biblioteke sainjena je Ul~Wlom od aJPh1v~ke . gr~e ~ privatlruiih zibiJrki koje su pok!lonjene G~.1 HlllJSr~~egovoJ btihlwtecJ. Ova ~raa iu:wentaJr.ilsana je u dvije knJ llge, srrnJesterua u koverte sa s.igrumn.iJm i kra11lcian opisom. Sai)jrnje?a su po dva kataloka hi!Stia za svaru 1 inventa1rsJru jedrilniiou. I~ .LZ te p.PVe knjige objavljenU SJU rarrije.z Na je cilj da predoimo i taocima drugu kmjli1 gu aJPhiiV'Sike grae i ke ili upoznamo sa sachrajem arhiva ove bifblioteke.

U prvoJ kinjJ7ri su .re~srbrovani dokiumootri od broja l do 1239. D:ruga k!njliga saJdJri doklllmenlte od broja 1240 do 39J10. Daklume:nlti ssu po svojoj sadrrim.i ra2IloVII1SIIli j od velilke vMnos1li su za nau nacionailiruu iiSto.riijru. Salda se radi na .regils.1lracij~ dok!umenata za tireu knjlligu, a postoji jo itavo bogatstvo grae koja se TUIVa u ja neotvorenlirm sanJdtucinna. U Bib~iotec;i je smjetena i aflhivska graa i periodljka dr M. Hadi,jarhia, i stalkmru tog naunog raooilka i i!Str~iva
a na po)!jru 111ae batine.3

Rarztrarujflli arnhiVISk!u gtrau prve J<mjige, Fej:zrulah Had..iibajcrti je i~nio i nek011ilko padaotalka o d01kumen1aciji na turskom jezi1ku ob-

janjarvajuti pojedi!Ilano naiZ.i~Ve t-ih dokumenata4 i'. da~ ~~~e o n a jlllilaaj!I11i.jo j aPhiv&lroj girati koj a se 6uva u d.rugrm Ill'Siti tu01 Jama
1

Dr H azim Sabanovi, Gazi Husrev-begova ~iblioteka u Sarajevu,

Fejzulah Hadibajri, 0 arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke, na t, knJ'Jga VII-VIIl, s tr. 255-263 . . Q'Od J 1 ena Gazi Hus rev-begovoj bibloiotect J~.ma 1987. o . Graa UJSIIUJ? J. T0 carske pismene naredbe pisa4 Tako na pnmJer k~e: Fennan1. s~ (um etniki upisanim imene posebnim ukrasnim p tsmom sa tulro . koi neklih drugih va2Jnij ih nom sultana) 1znad teksta. Tugru sus!f.i ~o daPsoki dekreti, . ~~~ p~a.va dolclurmenata kao kod J;>e~at;a<<. (Be~ odHkov8!Illa pnirvilegtJe tli kaklvo i slino kojima se dod~elJUJ'~r z~&lr~ zove se ~b~ratlija. Vid!i: F. Hadobro. Nosilac talkvog prava 1 1 d:liJbajri, nav. djelo, str. 256).
2
y

Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskrh naroda pod turskom vladavinom, s tr. 130 . . A l'

125

IVZ. Graa d.nlge mjige bi se mogla podtijelriiti n~ grau na 1Julr6kO'J.11 jezi,Jru i grau na Sl11p51kohlrvatslrom jezill~:.u, a prema v.nstti do'k!uanenata na:

a.

J . a!I'7Jtlhali
2.
4.

55

ben-ati

. . . . .

47
37

3. bujlruJldlije
fermand

32
5
127

5. fetve
6. lrudeti
7.

jdazetmame
ill am

15
26

8.
10.
M.
12.

9. izvjetaji
j~

. . . . .

..

. . . . . . .

19
9

. . . . . .

murn.sele
nalozi . .

283 l()

13. oporuke
14. pjesme

16 24
3&1 22

15. privatno pi:smo

16. pnmanice
17. popi1s.i ili spisi
18.
punomoi

. 301

35

19. senedi 20.

89
4

ehadetmame

21. taJpi je . . .
22. rtamih-kronogramj

8{)

23. 24.
25.

temesuk

tefter.i

l68

teskere

26
33

26. ugovori o zakru.pu zemlje 27. valrufnarrne . . . . . . 28. v a.sri j etm.ame

. .

22

29.
b.

os~ dOkumenti na tursko~ ~~ne. " ~ d~~ m1 men'U'I"e 1 h b ~ ile

, , l

ll 11 8
. (tilsu

mi

a;

er, iwname itd.)

"'a

..

l. dopisi

2. dozvole 3. leoi
4. ok.ruruice

15
14
67

126

S. tele~rami
6

. . . . . . . 26 .. ostah dokrurnenrtn na sadmune (1zj arve ogl s~kolmva~skom jemu, rame vori, poz.fvi, d~isi ~ predl02n~ yrestavke, pl'ligo ~l"' erna medzU.sa i nJ od govon, mhvaiiTUice iittd.) egoVJ -

Odd2770 ddlrumema.ta k'OJ .: ild . . b all' ll SIU ev. enwnamn u dru . ,_.. . . o e o laJ r 1 smo prema 1r1aem . b .. goJ NuJtrlt axhwSik.e i irzjl&i!Li ih hranolokJi u ok . alb IIZl oru SS ~teresarutnih d~kumenata
ara

'VIlru

eoedmog p nkarza.

2296,

1281l 1864

ATzuhal Ahmed - Asima (Mutevelia) .. . -begova v.akrufa lii .. d d . muteveliije Gaa:1 Husrevnicima Med ' ~a J.r . a ozvo]ri da se Vlakufski m smbeniaima 1 ue p isu u v~se 1 Han~lkah~ po~ne kuhati u Im.aretu oPba kalko proa bT ~a. a sto Je bilo obustavtljeoo :zJbog toga to su poVeJ'lci . ~~~~~tenl mnogi varuJfis.k~ obje!kt-i koj~ su sada popravljeni '11 IITI~IS Je molbu preporuio.

rain

1626,

900/ 1~5

~Berart k~jom se daje tianar od 2000 aki u Neretvli u KJilkom s a~~~alku_ (k:OJI .usltUlpa Osmam i timar od S999 a!ki u ig,tom sandcrlru ~:OJil Je b1? odtU.Zet od. JUS~ufa s~a Husejnova te mu se sa!da daju oba trmalffi zaJed!no ruz ruvJet da slruz1 rvojsktu.

1630,

127 / l71S J

Fotog1ratfistkri sn ianak berei~ta koj.ifm se doputa Dubtrovra!I11iJma da dr~e srvoga locmrzn.vla na Kilp.ru i .u TTipdlrisu u Sitriji U betmtJu su nabroJane siVe povlarstice koje im se daju. fuevod ovog dolournenta nalazi se na 338. stlr. Gl,a&Illika Zemalj. muzeja u BiH god. 1892.

3() 1'1,

1121;a 11-s

tB ujruhdi'j a kojom se nareuje g lavmom bwjlll!bati Sallihagi da odredi st.aJrjetimru voj>sci o.d 2000 nefera. koja je odlredema da od Veneo~je odfU1Jll1e twaV1ll V111lrilka (?) pod vodstvom merakog valije Hali l-.pae ,j k.J ,i&kog bega Al~ibega.

2950,
IBujrruLcllija vaLije UlpUe.Ila nalbu Klreeva kojom se od njega tra!li ella se osigura konak J hra.na svatovima u koj ima je bri1 lo 117 lronjanrilka koj'i vode mladu ict Pei vaHj~ sin~. Iibrah~~begu ~ Tfi'\aMil!ik Ovakve SIU bujru1chije dootavl jene svtim kadi]ama koJti se nalaze na pu tru od TlJ'aM(llika do Pedi. Prepis fer m ana s ultana Sulejmana koji je poslao G~i ~ali-begu. smedereVISkoan ~-begru koji je mnog<> mjesta os~oJa~ 1 mnogo nep;nijatelj&k.ih vojflllitka r~l:xio i zamraio od g,wtama JO Jedan. tJug. Meu1iim, sultan ga oclibija i upuuje na mhvaJmost, pravedrnost a l rruiJljam.je [}a onaj svdjet.

1708,

938/153 1

127

1130/'1717 Ferunan kadijama .Ediame, RIUuka i okohni'h mjeS!ta da paze da pota preko n9i!hovili terittonija p-rolarz.i u redu i da se pri tom nil!kome ne n ID.epravda.

2270,

1764,

l98f'1783

Ovjeren preprits fermana kojlim se nareuje kadtiJjaana i ..vojvodama Emina i Ajvadlije (?) da premjere i utovar-e na veneaiJaLruSke lae 4.165 kantara asta/tka pekss.imeua lrojti je odreen za Lulou DuJbroVillik (vldi hroj 175 1).

1230/ 1814 Feranan beglepbe!Ema Alira, Tr.ipolilsa i Trur ni5a, kadliJjaana ostrva Sredozemnog mora i njegovih obala, c:Lizdanima, 1uikrim povjeriocima, vojvOOI3l1Tla, mu1ese1Wdma j zabitima navedenih mjesta i kapetan.lma protugusairnkih laa koje plove SredozeiTliil!im morem kojim se oMeuje da ne u:zmemiJruju nego da tite austr:ijskiu t!Pgovatk'U lau Opi koja pod aus1ll1ijtSkom za!Sft:avom putJuje Jrz ltZIInira u Tnsrt:.

2271,

2726,

970/1562

Neponpun hudret tkadije u il k l ou kojim portMrruje da je Bakija s.iJn Husejnov iz SikJoa kao jarrnac umnlog kae-andije Ve1Ii,je sina Hll..l.Seinova iz Skende.r-pa.ime mahale u SarajeVIU za njega pilatio 1500 aki koji je on dugoYao Hasam-agia1u Yalkufu u iklou.

2591,

1134/ 1721

u Foi

Hrudet emjat. suda u Foi koj1 im se potv1ruje da je zaim fo.. anske Tetime Mustaj-beg sin Mehmed-'begov zvani Raha na Slllrlu pl1iznao da je uzeo u zccjam 30 groa od Ebu Bekira iz Stan-e mahale

1634,

1J48f 1735 .sn~ak h~eta .err. 9U!da u Sarajevu koj im se nakon provede-

n?g 1.zv.irla na hou mJesta na Sedreil!iJku bivem bos. def.terdaru Sad~-ef. (Our.iu) .iz Jahja-,pain.e mahale dozvoljava da uvede sedreruckru vodru u SVOJru kruu, jer je njene izvore popraVJio o s vom troku.

2261,
1313. godin e.

1313/1895

Diploma Ci?azetn:t~~) Hadi . H~n-e_f: BiaJka Muhamedagia sina Arrifova kOJU mu Je Izdao SaLih HilrniJa iz Zenice u Cari.orradlu
t::r

3070,

1242/1826

l" a Ha~ (~vjeta~). sarr-aj kadije Sej id Husein - Ham1id a kojlim javJ nam_Jesmku prilllkom dolaska fermana o uk~dam ," da se SarraJevo pokorava fenm . ,~_ . . . . yu Ja!I1J.ICa!ra, 1 . .. .. k' . , aruu U!d os ta JoU v J er11il 1 pok o rru SltillJt:am..I te da su J<anJ!lcars 1 carpa (od kJ ' ga dostayi u Istanbul k d Jeca uhara_) . posla:li narnjesniklu da grad6koj tvravi. , a azan a SIU poh ramh u skladite municij e u

1717,

1273/1856

llam Velikog ejaletskog v.il. k . . .. . Danica ki Jcnana iz sela T ?eca OJJllll se . v~hJa trz'VIjetava da je op ICe u SrebremcJ, koja se nalazi kao

128

~~ . u Sarajevu, u p!l'iisutnosti . . .. UJaMi1a da pnima i$laan i da . SVOJ.e m~.)lke Am.eLi.Je keri K.ri.stine ma te pre:rna tome 1lreb . Je 5VOJeVolJn? sebi nadjem.ula ime Fati'-'-....; a nJema mua Millana . J ia u Jn:ib!renioi p<mudJirtd. i5J. sma ovanova iz Zetm.l i ena, a alko ne primi ~P~ ako pr~~ .iiSlam, ostae kao 0 u lll'jfima. ' e se pormt:Ltl brailla veza me-

==

Na polemi Jtonceu>t Hama o k d .. . aj~a .u sclu Porat~k u Rakovoj Nolli~~~~u a~bck~ ~ ~ ~ lZ IStog. sela za 660 groa, kojru su prodal1i Muha~rean sin Mll.l5tafin lZ Sara-AJrlme (V~bamjrua) m:ahale u Sa~ra~jev.u.

3067,

111&8/1774

. (J~) ~ja kojom se trai da se odmah s.klup.i od sClirajevskih hnama 'l z1dava 258 woa na ime !ZimijSkog tCl!ksita.

1353,

1224/1~09

. . MUli'~ diVa }JIO'.biJva irz Camigr.ada. Jed.mm se poziva saraj. neklb l ~e.nz Fadil"beg, a u d!rugom se ne navodli ko se poziva. Oba se p<XliVaJU da dou .u Isrtanbuil. radi ulk~wamja calfske poasti z;boa zas[uga postigruu1lih \Silluei: u amadoLs'looj vojiSci. o
2&&2, 1125/'1713 Murasela erijartslkog suda u Foi Smailu ha~i (?) imamu demata Jalruba, kojom se ovlauje da vjena Salihu, ker Saliha iz Komljenovia, za Sa!lii.ha silila Osmanova ako ne bude nikakvih zapreka.

3022,

1126/1714

Murasela foa:ruslrog kadije .upuena MrulhaJremu i Selimu iz Budli:ia (?) kojom im se na~reuje da se ne mi1jeaju u vodu zvrutlil.l Studenac ( ?) u lirvadanna Koobega 1 Ahmed-bega u selru Koza.revina prti~e .raspraiVe na sudlu.

1280,
Mu!rasela

1152/Jry39
nevesi:rujsoog

kadJije Sa1rilha Jahja~begu i Mehmed-begu, za~t'lJI.P!Ilicirma herc. ~lajlbega, da 'IlClrplate ~Zv.jesni dug od ne.kih spahija Hi da rih rp!rilvedu S\.l.dlu. Nalog Fej0ulilaha saTaj evskom rrruteselimu da isplat~ . Mula ~us tadli i A!Jrl,.Hailfti 1~5 i po gJI'Oa d S para to su p<>tlr0ii!l1 na raOU!Il Ati-pae i 233 j po ~ i 9 pa~ra to su posuddl.J na raun istog. Opanuka Mltrla Mamia Mehmeda:ge sma Mustarfina Cajtnianlima irz K.ruulk _ Kaitrifbove (Mirilnd) mahale u SaJrajeV!ll. Oporuelno je 1665 groa li lO para,.

3652

1'188/1774
1

3172,

1287f~70

3054

'&llru od nep02l1latog pjesnika u .koJOJ se opisur~e:n~:aA=~:~e na Banjaluku 1150f 1131, go-

'

1115Qj 1737
k

monarhije

..

~ine

i njen poraz.
129

1225f 1t810 Pjesma o Mostaru na tulrskom jetlJilk,u koju je spjevao IlllOISitaa-s lci kadija 122 S. goclilne AhdJura.hrim ef. (2 ltiJSta) .
3692,

2352,

1242/ 1826

Pismo Mustate, mutesarifa Slkad'l"a, Ohrida i Bl,ba~ana, s~rajev5~~ nakirbu!l-erefu, muftiji, muderisirma, ostaloj ulemi, JTIIU1Sehmu, aJaiillma i uglednim lju<tiana kojim ih pooiva da svijetu objtaJSne vjemslkru dumO&t pokorenosti prema vladaru i da spri,jee one k oji su se pobuniti povodom ukidanja ja!I15~e anga.nirlacije i uvoenja regulaJme vojske, inae e on sa svojli:h 20.000 vojoi1 ka dOOi da irh upo'koa-.i.

Na ,pole:IDii se naJlazi lroncept odgovara od 15. dfum. !JI 1242. u kome 'Se izraava vjernost i potkomost vladaru.

1391,

1264/ 1847 Plismo mevlevijskog ejha Muhameda upueno sairaj. IllJUfteseti-

mu Mehmedu Fadil;pai u kome mu javl,j a da je ,predao sve poslame darove nekoj su1rtanijti i njenim slugama. Meu da!rovirr:na nalarre se 2 fijalke.ns ka i jedam jahai kanj i 4 ~atna ~Sata.

2519,

1082fJ671

mJeseca.

Plri2IDarnica .nekog druni ka Kasima na 38500 alki Ikoje duguje b.r~ru Kara-Ali, sparu j j iz UiVIna, i obeaje da e dug pla'tliti kroz 2

1641,

1205fJ 791()

--tga
-r

ralcta~a

Pop_is
1

s~~anja ..<taJ~)

aga_ i _vojati!ka u srezru J ajou, aga baj-

t=

.a. .ra.Vll]1ru l

u ~OS~t~, serdengedi-aga i bajralktara u Visoaga 1 baJrralma.ra_ J VOJIDm ka u _N~vesi!nju i Ljubilnjru, aga i baja-alk~ St~u, ag~, baJraktara i \'OJ!Illka u S araj evu serdengedi-aga u
1

ba~lfak~ara
Zem5CI.

yoJnilka u PriJepolJu, PIJeVlJu i Novom Pa!Zamu,

setidengeidi

'

2(,()2,

lt1'53 / '1740

Foi koji se utopdo putu , .

Plu!nomo

nas'ljoornitka

Hasama Musta!i!ima . AJd

w '

Beograd, koj!im

Osmana su pripadale Hasamu.

OVIlaw'u J~:.~~. poslom u laii Odobae, ortak~ uml1l l!In~asu sma M~ova
og Hasana, !Ilovac
l

1Z

..pa:me

mahaJe u

.iiz

V~diJna

da trai od pdk.rretme Sltrvari koje

l880,

l062j l6Sl

Sened (lpovvrrda) subae D

godJinu pl'linrio desetinu sa spada u njiihovo leno.

Me~r:~~J~ IPO_t'vr~je da
nJruve
l

k .

je za 1062. bae u Koevu koja

lt171 / .J757 , . ~ (potvtrda) zaima Hadi M .. keri Sahhovoj da zamijenn svo ~eda kOJlJill odobrava Umihani ~a) za _kruu ru Sa~rajevTu u NazJ.) ~JlSiri ~jed ~ seru Sa.i!iana (FoIIom SU10m Abdullah-ef. ICe (.) mahala sa VaiZOviem Mula Srna-

2478,

130

2486, .

1~47 /1631

tove . eoed ~) Mehmeda sina Om ~S a sestlre Salma, koji Je 11 Prix...;.... eiQVa 1 ZeJnebe, keri Mabmu sar.~~Jevskng IDI!tesetim. ~ ..... srutei ..m . a Mcllamed-Flllllin ,_. U pom OJ vojsCi n aslJ lJet spomenutog Sa loiha ~~a, AUJOm potlw"uje da Sll kao ra rz:a p.rodane stvari umrlog s=~ od mutese\inra 803 gx'OOa i 27 pa-

umro

om . . .

3874

1384f1~29

~=~~~~;~~~e! ~":a~;kZ!,J~r~:=~~:;~:e!lj! 1 OVJeroon Garzi Husrev-'begove medrrese). Jez

2132, U26f0.7r 14
Talpija zaima Hajda!I' E.rdfim (') k0 . Kadrun'ija (?) .iz Biirtn.m' ~ ~ }'0m doputa da Abdulbak.ija Je ~.......,.a SVOJIU iZem'lJU U Popo'Wl Abdul lb...& ~ . ma ehmed-begu, H:usejn-CelebJ,. . H C .. . . a:ki.MPremosma pri.srojiba je rullpl~~anr elebiJl IZ Ljrulbinja za 4120

~~e~am.a na pra'VIilno uen. e

a~euu6.J

2126, li144fl7311 jom J,:~~;w ~~je Slkande;<pdio~ v~a u Sarajevu, kohali .. edala . . preli . etMI1IliDa krue u Skander<paID<>j ~ ~.J ettvrtuna mLima .na KoeViSkom potoklu koj~ su ~nnmnltl> na zemlJitu SIP<>menutog vatklurfa sa Sahb""D k A .l -A 1~\.. ~.......~ ker Hatldrin.t. ' ~. en "'""'" <iuCJVe, na DJeml

Jedala

ma

3228,

985/ 1577
Tau:ih (!lla.tpi.s 5a k!ror:l.oStihom) na

Sokolovia upriji

na DrWni i Vi-

egJradlu.

1311,
Tefter p& jiU.

1175/1761
pred!I"3.UJla

za

popravalk Apain a mosta u S arad evskom

296,1,

1260/1844 Tefter, sipilsalk dobrovol.j mh priloga sakJupljcmilh preko ramattana, 1260. god. za ulemu, s~nran.ce, Dllll!te>k.l!fe, dobre ljrude, d~e, udOVice i silromane ene. SalkJu,p).jemo je svega 11807 groa. 1710, 1036/ 1626 Teme!Sillik spalhi'je h . Durraika Jroje twxH da je svoj tilf\JJttk .u Sdatimi .rarn.lije pJ"()!ciiao h. Ah.medlll Can..nu za 151.000 alki i sada od njega

uzilma
O Jega.

istn

ifluk da ga obralllje naJPOla .tj. da mu daje pola prihoda za

c:tesetti!nu

251Q,

~094/1682 Teslk&a z.aima Mehmeda kojom

Madlina
13 2 3,

(Gua

potv.ruje da je sln.lga Ahmedov .iz

od prihoda njegovu pu-

Gora, TTa'V!Illilk) predao

H36ftl7.l3

nomoni'lou

T<:l.'kera spahije Ebu Befk.ia'a i Jaam kojom odobrava.ju pocklon posjeda u tx> je poldonlio Zru!lflkar Sl'l1 Mulhawuov sVOJ'" "'

Sjameu.

131

..

brami6ima Ibrahimu, Nuhu, Omern,~, Onulu, Ha'Smu i uslovom da ga do smrti brane d ocfijev"aju.
1440,

Mahmudu

pod

1274f :lt857 Ugovor o za!kupu desetThne u selima Mraajru i a u Pttuscu koju je na jaMD.Oj dTabi zailm.JJpiio Allijag:i Nrwnanaga za 3..353 groa u 1273. god. Ugovor je potpisao Harsifb kao zas1Ju]inilk tlra'VID!ilkog satndak-a.
1850,
1280 j J-863
Za.lk!u!pni ugovor s klopljen i11Jneu :ilf6ije .Rriste Bojalka jrz Vli500kog

sreza i Mujage Maia ~ Sarra1eva koj im se irzdaje j edain. tiJfJtuJk u selJu 2:irova.nj u Visotkom na neogram.ileno v.Ilijeme i to or3Jllice na treimJU (Ylasnrikru), a Jlirvade tnapOla.

1303,

Bez da truana Ptrep5s vaoufu:lame Garni Htu&rev~begove dam ije i medrrese.

11128j 715

1341,

Va.Jrufinama Misr.ije h . Is m ail-age si na Husej~nova za n jegoVIU medresu u Sarr-aj evu.

1254,

1232/ 181 6

Vasijet name ( teSitament) sendtmgedije Ilbrahirrn-age s ina Mus tafJna iz Sa!rajeva koji odretuje trre.irruu svoga imetka za Ukop i dobrorovome svrhe.

1297,

1297/ 1879

.Vasije~~a (rtes,~ament) neke Farti.m e keri h . Muhamedagi!lle iz ~ar~J~a, koJa Je trrealJilfU ime't!k.a od!reditla za opremru, kJaJilje klulrbana 1 ucemJe mev1lruda i .t~hidra .
3851, 19'15
. .Dozvola .<~usnica) za putovamje R.Wvana FoJnJCe (I 'SVJetski 1rart:). 3639, 1946
Dopis

Kovaa od RogaJtfice do

~;:::n~lSodu
govme.

v~nistarrstva. prosvjete Narodne vlade Bosne i

l.U l 'JJil

ru Sarr-a~evJU .kojim se odobrava rad u mekJtebima kao ama sa VJerskim p rogra:mom n a teri,~. B . H
OSille
J

eroe-

3505

glavna ZJbivanja u dravi ND~ e 2Jna l ~ kome se ru 14 taalka ilmose ustaa i etnika. ' a ~a roci to stradanje mus limana od
3411 1936

1944 Anonimni le-tak Moda n t

l'

da n O~~~~~ Ulema-m ed.llisa u Sarajew sv.Lm v~lruf . . e ......,P~L4tJU nlikome da u dvorit' d.airm. . ~J~tvtima ~ se u damija:rna Hi dvorlttirrna ku rma . . ~e . oc:ltrcwa..JtU ~edbe, Jerenstva i da se za obavlj amje vje: kilh ~pr~zl bez. odoi~enja pav0914 ne l..lilJma lllilko ko nema za to odob renJ a od n~--'J-7......; h . . a.w ~UlJ' VJersJoih vlasti.

132

3347,

l944
:t

B'IV.Ojama estiltlka hafiiva Hrusni C!.-..at- ~edsjeda:l!iklu El.Jlrldaje clov da ~ ~evia Ka$mu Dob.rai,

diu podari Denmet. ' 3184,

J
1~

mex1lnunu h. Mehmed-ci. Han-

Odgovor ~~n.jstamswa tm.liUJtlranj.ilh poslova Vm . . stvTU IISatiDSke v erslk ~-: OVtD.om starJeirn-

e zaJnruQce u Jugoslaviji o stradamjima mushilm'3!1'la.

3l80,
.

1940

Ptrepds pred5taV1ke saa-ajevsdcih ~ana musbimama Vatk!uf an&lk~ .s~boru dOS:t.avljem.e Reils-ulu lemi 15lannslke V~jerslke zaj~~ u KralJevtiJrui Jrugosla'\Jllje u Sarajew.

5UMMAIRY

THE ARCHIVES OF THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY

The Garni Hn..lsre'Vlbeg Libracy, becan.JlSe of 1ts oo.tlection of Eastern m , represents an innpartalDJt saurce far the rustary of sou th Slaw naJtriKm'S dn.LritnJg tihe period of Ottamam 11Ule. Besroes the matilJU5cni~Jltg the Liiblracy's rurchliws oonrt:a'i!n a very rioh collection of doru-

menltls.
The arahilves' materiad is catallogued iJil two .iJnvenltotry book'S, and two cat~e papems aJre made far every dOOUimemrt. Ln t~hlls article the OOIIlJterut of the seoorud iovenrtx:xry bodk is presented. The lx>ok c<:xilltafun.s 2770 dooumenrtJs. 73 .i!nfotmatirve dooumenms are selected from iJt and theilf survey is presented al!phabetically.

133

--_,;;;;:=

Mr Enes

Kari

IMA LI NEARAPSKIH RIJECI U KUR'ANU*

I
. . . ~1eia tafsira gotovo .redbvdto sa<:We poduze. l!"aspr.~e. o st:rarum n~eima Ku!I"'ana, njihovoj etimolOikoj srodnos.ti sa riJeima 1 teolollnm tex minolokim iJilstrumentarijem s podmJa dlru~ ~onoteistdlfkdh .tJradfiaija Bl~~Slrog ms'tdka, te ratl!logu njihova postoJam.Ja u Krt.l!r'anu. Oito je da klalSimi tefsilrslki aurt:ori1eti ni~ bilH. om~ onim. to 5e da!Ilas narzirva fenomemom lingvistikog ~zaownalt'l.rna 1 smartra!li su da je legiltirmno prouarvati i utvrivati srtTam.e, n e a r a ;p s ik e rideOi u ~wr'aiilll.l. Icz te ~ve ~lildla su i posebna rfrumaleilJa ikrur'aa1!Sikih ajeta u koj~ma se tvtrd~ da je Kur'an olbjavljen u jasnom ara1pskom jeziku ( i j t..)r 01 ~ ), tj. da j e llrur'anslk:i 'tel'mrirnolo>ld irrussbrumenta11ij u g l a v tn o m rrurumljiv Arapima drl doba njegova objarvtJ.'jirvanja. Ibn Haldn.m u Mugaddimi tvrd!i a!k da su .Air~i iz ddba revelacije (objarve) KUJr'a!Ila km'an5ki jecik po1lpUlnO ~govri1etnlo shvaalli,l !irz ega se uoa~W da je slaWli aut m Muqaddirne zanemario trald~cije ( ~.)L-l ) u [(ajima se govori da su Poslarni!kovi Drugmni esto trailill-i abjainjanje, biolo od samog njega ili odi ne/kog l!"amog anJJtoriteta ti:zmeu sebe, o iz~jesnitm rijeima Kur'ana. Icz tog :ranog doba, u IJrome se forrnirax:> pflV{)bi tmi, pmimordlijafiiili tcrfsi.r, naem vrenneruu pri~Spjeilo ~e..dbsta . pred'alja. ~ najcr-amij~ pi:tam.jima o Kn.ur'anu. Posdan~va tradliOl.Ja, za~ trad'lOIJ~ Ash~a 1 monoteis1riika tiradiai1a Jevrej a (Kab~a. Ta!lmt.rd :irtlci.), krma {S1tn optrika evane~ja, ailii i neobimJO brojll:a h~ret~~a ~ -~ostika evane lismka tradicija), Sabejaca, roroalStlreJaca 11 nJuho~ A~~ste - te ~o go toga bHJSkoilsrtonog to je do ranih i-slarnSlk:ih VUJekova dospJel~ ivo iz p0111ora i dubina vremema - bilo je 1.11JX>t'r ijebljano kao ~ 1
v

Klla!Siina

SVOJ?J. CJehm. Jerdtvr~Ja: da ~ gran11 s neoprav arum 1gnon Km:'anu nel_kpostbOJl .ru ItJ~lJ a kako islamske tako i orijentalistike filolosanJem ve 1 og roJa s u ! . gije, i ona se vie ne ob.Pb~f ovacfati~e ova tema obrauje iskljuivo. s~ sta' Nar~~ot,al~ostgl_rekihno st~diJ' a budui da je i to esto jednostran l JednonoVI ta onJ en 1 . obrazan pristup OVOJMslozdd<?J pr~~a~~~ godine izdanja), str. 438. ~!b~ t Ibn Haldun, uqa . tma, takoe navesti i miljenje da nJel Haldun kae: ~_,.,,;! ~ !f.l5:i. ). Tr~b~ini a eti ukazuju da je K ur'a~ .objavbi lisanin arabryym mubm 1 drugi t b' JVidi Jusuf Rami,Kiraett t kole ljem na jeziku koji je ta:ctkavb1 $au s~~ajevo. t976, str. 466. . 1 itanja Kur'ana, Glasm << ~ ' mogla na taj
y

* ovu temu ne kanimo samo teoloki ela~o_rir~ti_ ~udui da ~ ne bi

nain zahvatiti koliko-tolik:<? u r dna strana nJe

'tf': se

135

...,..._ ";.;

(tlj. poopava;nje i konkret.iziranje, dedukoi.j.a 4 .tindlulkcijac)

ri3eit2,

veltilkog broja kn.l'r'aaJtSikih tnrmae:njtu Kur'ana.

odlnosnJo :kao nerzaob'.HfVliD I organon u

Da je 'Vclilki broj pirtarnja o Ku'l"'anu posrt:aiV'ljen i s ol:xzJkom na strane rijei koje on sadrri, a~emtovano gc;wori fPiiSac m_?mmnemtaln~ propedeuttriOk<Htef1s.iJ1Sikog djela Al-But7'hiin fi tUlum al-K_ur'(JJ11.,. Arz..Za:tka'l .(umro 794 j 1391). U Kll.'DI"'cmu postoje rijei, .tJvtrt:J.i , oyaJ kil~lk, 'kOJ~ SIU nera21wnljive ne s~o s.tanOVJnicima H.i~Maza vec 1 d~m Alrapum~. Daka:loo, moe b:iti da je ponelka Tije koja je !l'lera~ZJgOIV'I~ellna stan~~ cima Hwcl2arza raiZglOIVIiJjetna a II"a!lJlllil1llj~va dnuglim ATatpiana, m~run, Az-Zankai staV!lja alkcemat na T~jeri Krur'ana l roje ~ ~a . AT~blj&k~ poluoto!ku potlpiuino nerarnunnlj~rve.J On pri'tam danos'l mltilJemJa SIVOJih znamenitih prethodnidca ru tafs[ru koja pro blematiziii"ajru tetZJU o k'llii"'anskom je:zilou kao jezilkru p lemena KruTay~. :rutanje je, narim~, da 1i jezik j edinog plemena, looje je hiqjadlu -i vi!e godllina pralktiioiJrall~ polrloteirzam, moe bi.ti djelotvoran medij boanstke .p<>JUke, odlnOSlllo dJa li se saop-avanje te poruke ogn-arui1lo samo u jez~lou tog plemena.
U pr vih est stoljea, sudei prema AIZ-Zalflkai~lll, rnanlStventioi i specijoa!liifs.ti s podmu6ja je:nilka Krtur'arna ('lour'a.mlSlci z. i ngua sacra - sveti jeziJk) podijelili su se u drva es1exko suprotsrta:vljena serlkla: rzagovO'lll1dt k e ideje da u KUII"'arnu poSitoje Sltrarne rijei { .4._~.-G- J ;. ~l .:...\....l.( ) 1_ njene protiVtndke. Ovj posr l 1ednji S'U s voje teze temel~i.J.i na Kll.la'amlll (kao, uostaJom, i OJni pn-i, .postupaJjui u maik u m aJksime Petera Werenfel!sa, biblli jtsikog tealoga: lecl.erma.nn sucht seine Dogmen in die.sem heiligen Buche, Jederman.n findet zumal was er gesuchet dari-n)/ tvTde6i da 1e Kur'arn samo anda KJur'am. kada je u Sf\110111 origiiilatllll, u araps k om jezilk,u, jer se u je9nom ajetiU (XLI, 44) ie7I'ii to tvlrdli dta K'Llll'arn n~de !U .st:Jramom je:ZJiJk.Ju ( ... ~w ~i GT; o l.~ _,1 J ) , {Pa sJjedstveno tome u njemu, tvnde araboidmi rnrufessi ri, ne m oe n i bit i st.ranih rijei. Nadalje, u Kiur'amJU ima dosta s imtagmi koje a.Wuidllira:ju na
.KiuT'am u aTaJp.Sticom jeZJi.kru (~l}_".&. ul L:), pa talkrvti i siHn~ ajetri. ne bi ima li svoj raison d 'etrre u!kol~ko bi ru njemu bi,l o .s tranih rrijei.s

Prema Arz..zaq1keiju, ~afijski madha;b, a i m rtorirteti kao Albu Uba~da: Muhammad ibn GaTir at-Ta!bruri, GaJdi Albu B aJkrr iihn at-Tayy1b te d!rugi, tvr:Ie . da azrn~ dtviJje krurr'amJSike km-ice ne postoji bi~lo ta [la ~tlrn:n~m Jezl1 lru: Sa!fi1 ak trari oprosta svU.ma kojd .sru wrdtNi da u K~ ~u. mna stTanih nijei, dok je Aibu Ubaydllin aJllgTUme:n.rt isto raoioITlahSitickl : > >Da ~ . ~rur'anu ima neto osim ara1ps1 k og jel:'ilka, net1ko bi ,
'li . ..nJec vidi djelo Mansura 'Ali Nasifacr!Zra.,. i~dukCIJe za neku kur'ansku 3 VicU: Az-Zar kai Al. , - ~g. , Istambul, 1962. i dalje, te 287 i dalje. ' Burhan ft ulum al-Qur'an, I, Kairo, 1975. str . 283 4 . S:'~ko trai svoje dogme u 0 . . .. . . sto )e. traz1o<l - ova maksima po 1 ~veto] }\nJIZI, 1 svatko i nalazi to m.elJrtip stvari Ignazu Goldzihe s ~ Je kao J~dna od odredinih i teDte Rzchtungen der islamischen u nJegovom dJelu posveenom tafs iru: s Vidi: Az-Zarkai, Ibid., str. O:S~~~~gung, Leiden, 1920.
.. 2

. ~.

~ul.;)JI
. -

' ..&.

'-'~
-.

''l
I.C

~.r'

-'1 1
e.)

~_,..:..... ~_,_:J

O hactithu u ulozi deduk ..

"..5-

~..,J l ~ pi:. ,j" ~ t) l) _,J

ulilJ

136

~iJs,~ri~ da su Arapi nesposobni da

na JezJJ.Clltna koje oni
Ille

rnrzruanijru ...6 m on doe ovalkav, jer je doao

fi,

-Otac rtefsi:ra k ako za IJbn Abb je da u KruT'a'lllU ~k to. ' as~ kae lgnatz Goldrzi.ber,7 .tvordio rao grijehom da se ore!PII"~~~~;ne, n~araapslk~ -rinei i nije smatpo~e~ sJLijedJio je Ihn AJbibaJSa.saiJ~-Z~~i arutonrt~ ~a u ovom utemeljenu Illa ,tefksroualno id .. . donOOJ. .podru2ru Tasprarvu r evelaoi.ja sa!Clrlava a zaJ ~cl~~~ KluT ama O stranim rijeima koie .l. ~n..OJe Je J!Wl Albba~S wst . J I 1 su 'k asniji zmalci tefsira JnOS'ln .~~.x. , ~OVILO da SIU -strame r :o..w..lv~l se samo nJegovim tk garanOllJ?:ZU da je mil1Jjemje vailijarno, .utvlr'diiiLi dla . ., Icrn~~I? ao n:og potr.I]eik!la. Ienneu ostaiJJOg i2Jdrva. -~ .~~e I"llJ_:ca sm:ahllle: Jamo ove TIJed l sIntalk!s1ke OJe-

;J

t':'
1

1..

~ Ih J - '-"'

sirska (brdo),
grka

(pravda),

~ - ..!.1:-JI Li.J...A U -

,j>erzij1slka (knjiga), ru biti hebrej!Sika Siirna!klsika cjd.lima je l.;.a .koja se na ara~pskli moe prevesti niljeO:iana .!l - 11 ~ Ikajemo roi 5e),
grka (ploa),

f!.; .

hilflld!slka (fima Sl)ila, taft}, i1ld.9 . ~-Za!I1ka~ navo~ i . drrru~: _ll'ij~i, grfke i _?abatej'sike, hebrejske i abes~nske, poziva se l ' na mill!JenJe Az-Zarrnahsaaija da sru ;;l~ i J - ?' 1 ~(Tora :i EvanelJj,e) stJrane :rJ.jooi u Obja'Vli.lo KonJSIUilrtriJrajllli Ibn At-Iyya, 01 misdi da SO. Arrapi prJje u-ffi/leladje Klur ana ootvarriva'lri maajlne 'lm111talkrt:e s a narochlma liz drugih jezJkriJh parodri.ca illi palk sa narodima kojri su goVl()lritli neki semfi.tJsJ}Qi. jezilk, to se prven&tveno J~stvau-ivaflo pos:redJstwom tJrgO!Viirrle. At ralpi Slll stloiLjeinna prirrnaJ.i snram.e rijei, a~rail:xielrallii ih, a tokom Vlremena za1boravtlijal1i na njlihovo s'tlraJnQ pou-~jelkllo. l,z dJub:ima weanena Klur all1 je orirvio neke stTa111e rijei, a dr obar dio ntjtih bio je tijp!OtlriJjeblijen i u preanj'im revedaoija:ma, te se fUls'ljed roga u hermeneutici Kru,r'ana akrtrue1Ii27ilra!la speoif.ina (~JXra VlO'VIjerjru ne taiko draga) drisoijlYlil!lla koja se bavi nj!ihQv1 irm irrua~Vanjem, et:ianoLogiljtsGm f.ilklsiran~em i kOIIl{ParraltiWllim ,UJtvriiVanjean nMhav-a porijetktla. Zani m l jivo je .praJti1i J.Qlasilke tefisir a kaJko o rijeima Kur'ana stranog pooijelklla i monOiteifsrtillrog dtuha i 2lilaenja ras:pra'V1ljajru prartei ih klroz h11SroPijru, a'li i kr oz r-a!lllditte rrelli,grij!Ske i lrul tJtmne krugove, .fiiikiS'itrajruri. n a tatj naoim precimlo ono to je data ~ij.e dobi'la . .IJ!PU" u hebrej slkom a izgUJbila u aiT'apstkom i ob-ratmo. }>lr a:tlti _odreen_Iv pojaJm, tef1mill1 sin!talktSiOku ojelinu, temebjni j e zada~talk tefs1ra klasiOnog ra2Jdoibllija.

'-"'.1 ... -

Ibid, str. 288. . R.h lb Ab1..::.5 u 1 I gnaz Goldziher u svome djelu _Dte ~e. tung en . . , o n ~ vori kao Vater des Tafsir - Ocu t efstra. (V1d1 P 70.). s Az.-Zarkai, Ibid., str. 288. 9 I bid., str. 288-289. 10 Ibid., str. 289.
6

O'O

137

. . uJkolilko bi se interes krur'arus k'ih egP ogrijeHo b1 se, m~I\.1Jtlll11~k i ilre shvaeno l~itlrolioko p rozegeta sveo na. ~-u .I ek~og~ra K ~ tiO e se p dk,ulGllti p olka.JZart.i m allo piJti!Va[lj e S>tralilllh nt~eoi Knllr ~a . .. a.... a .KJu r 'ana ras!prarvlljajru k ao o kaJSI.Irij e, Illltlfesski . o ~~~?n~~~~~ ~a ~slam sh, Majru u s~m~itS'IJu reli\'llasritoj, is !ams~J .nr~ ICIJ'I ,r e) tJr a chlcije a n e u konfcstioii1aJlno m gio peren ms (rtJJ. v1Jeane re l!g'l~ ' . J....D k smislu. K:ur'ansk i ajeti kao to s u J>--",; u l ~J l J !..A ao
v

r .r: . .,

i ~~J ) 'l ..~.: J ._;t J te ..!.ll. ; rY J-"..u J:i .u t. YI .!ll J ~ t. mj.ima .~~~av.bJ.aJru :~... k ngum- enrta ai]'lll da u Klllr'anu poSJtoje srtJrane I'l~ OCl. B og niJe / zgzJS u a~ . . d .. k. ma Jerzi k edln m narod11..1 (u O'VI()m sm is lru 111i j e dnOJ zaJ e tniOI OJa l! ~~~ sv~ zajedmik1i j,memi te!Jj) u s kra tio reveladjlll na l01m daJto m kcxnk.retnom je:zJilklu.u Tru je j eda~ o d :-naajrrllih r~~g.a zat~o Ilbn ~~alS, Az-Zamka.i, As-Suyll.uti i mnogi dlrugq hem;neneu~tiJC.az:rt. l<!ulr ana. l e~rt1Imn~ prouaYaju oYe strane _rijei .. kao vU~~s tu~u ~adtci~~ : kao .Jechns~~ supstrat religiC? perenms kOJI sc oc1 touJe 1 u ku ran s k oJ maklStm i.
Kada Az-Zamahari raspravlja o prevodivosti Kur'ana, . on. i~a ! \idu teoloko-metafiziko polazi te koje glasi da ~og n.e ObJaVl)l;lJe a nepoznatom jeziku, ve, naprotiv, jezikom koji je b1~0 lJ,ud s k.i, ih ka~o e sarkastino kazati Erich Roth acker: A ako (bogovi) . ho c~ d ~ ~e pos l.uze nekim jezikom koji razum iju lj udi, oni m or a ~~ .se P? S l_u z~ Jeztkom Je.dnog konkretnog, indi:ridu~og;, . ivo~ n !il'oda kOJI J.~ taJ )eztk duhovn.~ IZborio u odreenim pnrodnim 1 IStOnJSkim k<;>!ls tela~IJam a 1 ~ d u_gom ~hJe ~u moralnih i duhon1ih djela stvaralakih gemJa kOJI su . ~tknvah ,_ r azJ aSnJa\'ali 1 os\'aj ali<r (E. Rothacker,~~ Filo~ofska ~ntropo!ogt)a, S a raJevo, 1 ?~5., str. 207.). Az-Zamahari u Al-Kassafu upravo 1 polazi s ovakvog s tanov1sta, naravno ukoliko izuzmemo Rothackerov politeis tiki a kcenat da t u navedenom citatu. Podvrgavajui skalpelu svoga racija kur'ans ki s tavak iz su re Pjesnici (XXVI, 196.): .::-.:'J __ _ ...t .wt J tj. On (Kur'~) je u knjigam a posJanika prijanjih, Az-Zamahari tvrdi da to znai dvo je: a) da je Kur'?n sp omenu t u knjigama poslanika prij anjih, b) da su znaenja Kur'ana u njim a te da j e Abu H?nlfi to posluilo argumentom da dozvoli recitiranje Kur~a n a p erzijskom ... << Az-Zamahani dobro zna zato eli istaknuti injenicu<< da j e Kur'an spomenut U knjigama poslanika prijanjih, tj. da se znaenja Kur'ana u n j ima nalaze, budui da ima na umu teoloko-metafiziku te zu da je Bog gO\orio Jevrejima na hebrejskom aljui im To ru<< , kao to j e govorio i n a aramejskom aljui Evailelje ili pak na arapskom aljui Kur'an. Bog uvijek daje jedinstven smisao svojoj poruci koji je is kaziv i izraziv n a svim jezicima za koje On odlui da ih uini lingua sacr a. Bog se tu javlja, implicitno kae A~-Zamahari, preobraavatelj em monoteistikih poruka iz j~dnog jezika u drugi, jer samo se tako moe 5hvatiti sinta gma iz poglavlj a Grom fXIII , ~7). u koj,oj se. govori o >>Kur'anu kao mud rost i obj a vlj e noj na arapskom JeZiku ( '-=-' .r ~ ) a koja Az-Zamah anij u prua mogunost da deduci ~a . racionalistiKi zakljuak koji glasi: Kur'an j e mudros t n a araps~om Jeziku prevedena jezikom Arapau (u originalu: ~_,JI .J~ ~? ~ r ~) . Ako_ J.e. da~le_ ~Bog po naravi slinu poruku monoteistikog nauka slao na razhitll!l _Je~ctma.,, .on~ iz toga slijedi da je legitimno i Kur'an prevoditi na <fFugt Jezik .. Raz~1ke3: Je samo. u tom e to se uloga prevoenja od Boga pomJera k ovJek~ 1 nJem u povJerava. Zamahari ak prevoenjem Kur'ana opravdava n7ke ~ozofsko-teoloke postavke islama o poslaniku Muhamm edu, k~ P.Os~J~Jem pr~fetu . i kae: Reve lacija je mogla b iti poslana kako na s~ JeZIC!-ffia tak? 1 .na. J~om od . njih. Meutim, nij e bilo p otr eb e da se ObJa_va al~e. na sv1~. Jez~cima budui da je prevod moe nado knaditi ... (Navodi .~ ong~nalu c1trraru su prema AI-Kaaf, II, Kairo, 1972, pos l j edn i . Citiran Je prema tekstu A.L. T ibawija, l s The Qur 'an translatable~ naMvod 1 ~ us un Worldu, Lli, 1962. godine, p . 10). '
11

138

obtjarva bil a sentitska ~i.ka Tod~o }e za~te poshjednjrub vebilk!ih d . . ',)(jl , ' paro tea l to Je traD.ov -~' .. rugrm J6Zll~liiTl porodicama tee n , . . . 'b e r ov'OlacTJe U enlih tipova dlilSkrumsa za koje su r ~~~ ~Je r~og ~ n.cmje od!reje objCllVI}jena u jez~iomna Wvcin s J~ ~, VIJerovaJh da Je :evelacija koja . ,,~. . emhSJ\.e gntllpe 12 Met.rtun t . . n Je .NVJe prevarziqarLi okJv1re ove teme. . . . , o Je pirt:a1 Arz...zam kai i As-Sn.lyituHB t'V1rde rl'"' k .. . nih rijei l<lUJ , . . v .<a se or.I~eni prauavanja st ra. . r ~na rasp~aJJIU JOS u predaja;ma iz PoSilanilkovog doba. ~Jeg()IVI) ~nu~OVI n e llnaJu ta zmai rije J.,. ( sUira Marar i.g) i za njeZlll10 zmaCenJJe k<ms.tuD tiora'jfU druga mti1J.erl'Ja , a e-.... ~ ~n, sa p OS1anl!Aa T ,:) IJ\.1 1 14 mog. ~J<.oer lhn AlblbalS ne zna 2111alenje ri~ei ),li , aLi mu se ono otJk~il1o kalda . je pri suiS tvovao sn.lkobu dMojice bedluima oko nekog bumarra _I pra:a nJegovog korime:rrja, pri emu je jedan od njuh hm:iio d a ga Je oblzkovao ( )aJ ) i da, prema tame, Illjemu pr.ilpada.1s Arapsiko uho_ irz VIII v.ijelka ZaJIIlljeirvallo je Sl~ioos.t j,:znneu hebrejske mjeli pataru 1 aJreilpsk og tJriHrtera ~ . TaJko je !Ibn Albbak<i OMU rije, sasvi m ~igru_mo ~~j ~ikru hebrejlS l rom i aJrapSkom, protumaio u sanislru stvorrr.telJa koit Je ne'beJSinna i Zemljti dao i oMitk.16 . N a~ravmo, i u d~elfU Az-Zaii1kai1 j a kao i u dJjelu AlsSuyu'tij nalazrmo tragove popularne lingvistike budlui da tJradhatjfll predaje iz kojtih se traeJLUITlije da u Krurr'arnu ne postoje strane rijei; Kur'am je u rurarpslk om j e!Ziilknl, jer j e ar arp.sOOi na~j r aS~p~rOO.tra!Ilj enilj ti j etzJilk 11 ( ..:..-WJIL:"JI ~~ \ to je alk de!Z"uk sa najiV'iJe rujei 18 l.bl.JI t..;.n , pa su drugi natrodti preiU!Ze'hl iz njega moogo toga za to se, eto, sada tvndri. da su s1Jrane rijei u IlJjegovom vdka~bularu! Ovim se obino uz pomo },i.nJgjVliiS.tiikog atprioriama i nadona ltianna pokruarva~lo objasni/ti i rarzil'~no cxpraVldMi ool.rverrza;lmo poslarnsrtrvlo Muharrnmeda, a;s., prem<la on sa~m nije za to dao porvoda. Poznato je j histwijiSlki urt!Vtremo a je Salman al-Farisi kao jed:am. od ashaba prevodio suru Fatihu na penri j,slki j,e!ZJ]k.19 00110 j e da to ovaj PewFjanac ne bri uinio da je postJojaJlo ope urv~jeremje u medllin'Skoj- zajedin ioi S~red'illloon VH ~deka

.!JI) 0-" J-;lJ J:i .U \.. ~l .!ll J \.A, \..

Tenja da se revelacijski tra~?vi. prof;ia~u i u drugim jeziJd?l P~ rodicama uoljiva je naroito u sufijsktm djehma. Tako se ~ovezuju etlmoloki I b rahim i Brahma, Dul-Kifl i Kapilavasta (rodno mjesto -!3l!de), itd. Vidi ire: Sejjid Husein Nasr, I slam and the Encounter of Relzgtons, Living Sufism, London, 1980. _ .. _ . .~ . 13 u As-Suyutfyevom djelu 01_;11iP y vi.A.i 'JI nalaztmo vise pogl_avlJa o neobinim i stranim rijeima Kur'ana. Kada u ~I s_ve~ku. ovoga. dJela g<r K on redovito navodi miljenja da h su neka r~~n~ ;~=tu: suu~~~~jskog, aramejskog ili nekog drugog korij~~1 4 Vidi: 'at-Tai Vl, str. 273. (Poslanik je rekao da rije 'J+- znaci
12
v

lt

~JI~ - ilmit-tafs7r wa manahfi al-mufassirin, Kats Ali ). Hasan al-Arid, Tarzh

iro, 1980., str. 23. t6 Ibid., str. 23. 11 A z-Zar kai, str. 290. ts Ibid., str. 290. The Qur'an, . The Encycl<r 1 1 9 Rudi Pare t, J D . Pe~n, Trans atwn on 429 198 paedia of Islam, vol. V, Leiden, 1. p. '

139
v

. e erzm1re. wlam se od P~'7 ~Ja~ da se KlllT'an ne prevodri u stiram. J ~en u .Irome paa:tiaiip~rnJU I biJeli \lio kao dubako nadm~oianatlam. fen-rn:n dla Je rawLiito.srt boja i je!iillca r. Krur '3IIliU se gO'VOI11 i . rum \Ill . . Dei _ ~ ~- ,, ~')1.:>.1 ~~~ va J . , . 1 ciilll b. Boi].'i :z.nalk (vestligta 1 Jud.l9kih 1r tan ,am.u mnogt 1nu f essiri r nroua.Ktur .. -~~~ _, ). Otuda i s t rane riJeCI u .
v

Yaj.u u h. u nt0l\.1S .:.t.. . u Klll-r'amru pOSIVetJio . niTV'\IhJ.eunlll S tir aJniJU t ri~eOI .. AI1t.h1llf Jeffery J~ r"" r of The Qur'lliYL (irzJdanje OriJ~,-eliko djel<;> The. Fore:tgn Vo~~~ula y kome n avodi da se na - temerj_lll ta1no'2" inS'tlruta Je; Bau~e, _ 1 .) u. . da fi'ksirarti prib1ian mozaitk islam'kih klasinih tefsiT~oh s tudiJa .. l' "'""'co!lrl;,..,.., i i'Ja je utloga ~ k oja SJU se railJVilJaJ I s arr '""~.. . ... koga saC:~Ja'\aJtU JeziC1 . . i rel~ .i (rperziljiSlkli) taJko i u fiilowfri~I bila znaca.J!Il~ _h."13lk~ .u PJe5lflltiS h ru_.. (he~jeilslki) j 1tJcl. On govOIPi o srt:Jra1 (srrkri) mi:stiOJ (hm dn.J), reveaCIJU . ~. . '. . e: :. Klll!T'ana nnn':iktltim u OVtlffi JZICJ[Jla. mm rnJeorma ' r ~
v
v. v v

-"' 1n.l

klur'am.sike Ull1'i vereatJII1K)SJn.

1. etiopsk"X>m ( ;: . J.. l ~ t

l )
111 ),

2. tperni~skom { ;: . .)WI 3. tgJrOkom ( ;_ _ JJ_,..ll ;_;. Ul ) , 4. hilndn.J

r (
~.l: .L f ;,;.

lfl

),

5. sirs:korn (

~4 _,.J I ~ ~

),
),

6. hebtrejl51kom ( 8. koptskom ( 9. turskom ( 10. crnakom {

~l.r.J l ~ l

7. nabatej s.kom ( .l.: h. fl ~~

.<_ 6. i ll

),
\

~~

),

~_;JI ~ ~

),

), i 11 . berberskom ( ~ .r. _r.-ll ~ ~ ). 20

~) i ~~

Arthllir J effery ipak ne ke12uje ruita TI'O'VIO to ve SluytU!t'i nit j e kaeao u I tqa.nu, pa j e zbog toga nr umo naJkraroko Vlraottirt~ se Ovom kllaJ:~ i barem saeto navest i srhtli dio njegovog gledam~ a na strane mJeI u Krura~. Tmi su pog~la\"lja u Itqanu u kojri,ma S!uyruti eikrS{PilioiJra svoje staYoYe o o\oj p roblernatitci: O poznavanju udnih, neobinih rijei Ku-r'ana - ~ ):-;,;_,.... J ; O tom e to j e u Krur' an u, a to

pogla,,lje za nas je, pri!rodmo, najzan.imll.j-i'Vu~e. Stu}'IUJti u njelDIU Hlo brzo pobraja imena mufessira koj i n ogirraj-u s t rano pori~eik,lo ma i najmanjeg dijela kJu,r'arnsrog voka!l:xu1laJTa. Suy.wtijeve Simpa1lije SIU na strani onih koji potMrUJjru pos tojanr j e st r an:ih r.ijei u Klllr'aruu. On tradira mnoge predaje kao lllp(r. dta u Kiutr'amtu p01s-1oje l'lijei 21 iz s\-al<-og jezika< ( ~U J( rJ' ~T_;J1 J ), da je u tame ddkaz >>d'a Kruu-'am Jeffery, The Foreign Voca.bula.ry of The Qur'an, Baroda, 1938., ~ p. Arthur 12.
21

.i~l ;.J~~ c}_J ~ ; O tome to je u Kur'anu, a to nije n a a raps kom je:ZJil<"JU<< - y _,JI ;.J~ ~ c}_J ~
niJe na jeziku (<:lijalektu) Hidaza -

Tree

Suyutn, Al-ltqiin {c ulum al-Qur'an, Kairo (bez godine izdaJnja), str . 178.
~

140

obulwata 2lll31lltia Pii1anjihi . da 1;1 OStObemostti Klur'CiJDa u~ ~a:rataJac22

a koJe su rerv.elLiiraa1e na ~1-.,..~- ~ge ObJa'VIl]ene BOOi1 j e kJni!iJge 1 x. oc.JU\Ju naa-V\.I.Ii:l ko] una sru il:frcw'll' ~ ' ru~e n'l~ta dbja!Wjeno na clJrugim . . . . o ~ ~ene te u n~ji.ima sve dlijra[eikte Aa-apa, i u njemu ~ezJ.~a} sq>ald~ 1 to da ~r:an obuhlvata ara~pS~kih dijaolelkata na ~om Je 0 ~-~kJeno 1 na drTUgllm Jerzrioima sem s~"'a , peiTliJ'SI Qm, etiqpslkoan ...23 J '~_d.~~~ J).!~ '~ .:.jJI v..lJI (,AJI~ ..:J) l,:l ~;ll Jl..; JJI~ )L.~ 0T;JI ._,..;L..:- .;r

_(c.J!~~~J~J~'rP<.Sy-..;1),

impli~_te

i nai!n_ -~a:ko ~ J'tfi~e ridei' ~~~~ au-apskd vokabullaa-. Armpi sru npr. odJeou od svri.ile upcnmalli od Per1

..rfS' ~ ;, _,l-l J 1..1"_,All J (J)I ,Y rA.r.- u~ -.) J)l J , '-:"~l .:.L;J (::!: ~ t.S_,;>I 0T;JI . . Tallroer, n131Sita'V1lj a SluYIU'tli Postla~nifk Bog . , ., mu se 5mfn1 ovao 1 spas1o ga, poslarn je srv.im Ilaii'oddana24 ( r-L J .u. --1l1~..":-JU 1 :' J ) Stu . ilid

i7Jriito spo~inje

zijanaca25 ( u-..,All 0'" "="'~ 1 ~.r .,i.)-1 )_, pa su rar11hiirte Vll\Ste r.iJjei za svileme tllmnilne l!kao tQ je ruprr. svileni brokat J,r.:..-1 ) AJrapi mogli

vj~~~ctl!l'O. dobiti posu-edJSit'VOm srvojili 2marnem:irtih i~S~tonoih sUJS~edra. Slti!Jedi zart:Urm dJU.ga amalliza ka!ko sru Alrarpi poara1b~jlilval.i strane flijei ~~ ~L..l.S"' , ka~lwo dodatno znaenje pqpri;ma;jru .Uli1lllftar koldkaci jskith l~sti!kiih ~alkonirt:osti ru araqJs'kom i sl. Koooa se ~e u ojelin1 sagleda, SluytUitli 1J11alaQk.i ~Soilstffinatiziora sve strane rijei K,w'ana u tmi vmsrte (a to e Artihn..Fr Jeffery od nJjega samo pretl!Zeti i urzglobioti u pa'leografiska propil!irvarnja bllislroisoomi.h i sredozenmih jerzi!ka). l. U Kn..llr'amJU postoje nijei koje su u biti Sltrame i nije mogue ni na kojli nainl, pa ni j)OSlJ.'"edSitJvom ma kojih pa l eografiSkih emendaoij a, pronai im kofliljem u arrajp'Slkoan jerzilkru. Ta!kve su nrpr. 1:1ijeli svileni brokat ( J,r.:...-1 ), umbir (J ! : f.; ), raj ( '-"'~J~ ),u i nmoge druge. T.onaJ1iltet ovih rijeU je nudi i ruje u s1ktladJu s au-~~ .,rijeima, one tafkoe ne ~s'fiijede : ra2JVoj 'Prema araJPSiko.m konJenru 1 sl. 2. Druga Vii1S t a ri1eii koje se mogu ~ar~_terisati ka~ Slbr~e sru semins!ke r-ijei koje ilmajru tirdkon!scmantz m koriJen, ~rtJ.m , nJih~ upotreba i funlkcijra u lrur'amJS~m . di1S.kn.Br9U potJpnno . Je u diuhru _1 sm~sLu t.1!p01t!Pi~eb1ljemom u dJru,gom Je21ilklu, Illpr ... ararn~JlslkOm, hebreJsirom i~;i sinslkom jer im Krur'an daje lronatarn]~. ~?Ja u aJra!p'Skom .-11, .., nnmnata ToaJkvle nJOOl sru nu:xr- stvaraj ezilkru pri~ e Vt LI VJ ]OJ\. a Dl! Je b '1 1ta l"'""'-
Ibid. , str. 178-179. Ibid., str. 179. 24 Ibid., s tr. 179. 25 Ibid. str. 179. .k d Oi1r'1 ) 26 Zani~ljivo je pra tita rije u-P_,....J (u bebrejs 'Om par. _esv -:' ko a e u Kur'anu upotrebljena u maenju raja. f:J?-gleska nJec p;zradrse, frkcJska paradis, njemaka Paradies is tog su konJena. Paleo~aft s~ ne) da Ji od grkog ( 'iT'(.l.paut/ITII~ slau gdje je rodno mjesto\ ove riJeai, . . "d 1 k .u1 w.u,>J>.uJ)t a to se moe transknbovati kao pam a J l starorrans _og ---.''v .. v'-' . . tako es ta u mnogim jezicima, poeza. Sigurno Je da Je ova nJe~, koJ a Je e rimili od svojih mononikla u r evelaaijskim tt::ks toiliyn:?a, ~A~J~ ~~a~ose~i tska rije. (Vidi .ire tei s tikih susjeda JevreJa Je P Jeffery, p . 223-224.). Al K ' The Encyclopaedia of Islam, V, Leiden, v Alford T. Welch, - ur an, 1981., p. 419.
22 23
.. v-

1-Jl

telj, oblikovatelj (
( ~_j) ), j,tJd.28

~U

),

samoSttani (

~~

.".. ),

.prouavati,

uiti

3. Trrea \-'li'S'ta nijeri n Jt.Sill u pra'Vom StmriiSbu S1trarr1e. To sru Ulgllavnom arapske rijei, atE je njdhova Slpecifilka 'll tome to se u kn.JJr'arnskom d'i\Sik'11.1rsru !r31be u fu.urukcijJ slinoj Ri iiS tovjetmoj kaJkrvu paJralellrne i oogoYairajue nitjei imaju u svetTim sop~sima h ebtrejiS!kog, aramej!Sikog, S'irsk-ug i d111ugih jeziika koji StU irmatl:i fiulnlkcijru bLi, kn.I fiulnflocij'i lingua sacra. Obino se radi o tehlniok.ian ti teololci.rm znaentj;imra dob~jen'irrn pod urticajem d111ugih je:z:ilka. T.a!karv Sllilltaj je sa rij eima .JJ ! ll (s vjetlo, u potrijebljena u smtisltu >Anjrere, zatim !~ (duh, svjetlost) kada je napose lf'.Wr (}.; - Sveti Duh), te ;.l( (rije, misli se na ls'u sa) .29 Openito se moe ustatn!()'\11ifti na temel jru mspoloi'Ve li terarure30 da je stranih rijei u Kur'anu oko tri stotine, da je samo rnamJjti di1o pripadan Vllasrtittim irrne.nrima (veinom je\llrejosk i m ) , te d!a su siVli termini i n~il\nlje ll!g1la'\mom imailri .i.z vjesnu fill'Il\kcij.u u met.aJpovri jestti i povi j esti m oooteri !lJlila.

r.r
palk, po s ridedi jezidi koje smo nraveli, a iz koJ ih potifu rijei stranog po11ijelkla u Krurr'a.TIIU, zmaajiD.o je iiStalkmuti da je Majp'S~i iz staJrog vij~ka njihov zmaajaiD. geogra fiskri i hi~SJt~otrijski SIUJSjed. P ostoji , meruurtim, uz tJu forma'liDill pret:jpostaMkru, j.edma da-l elko z:naaj111ij a ainj~ca Blri s ki iiStak i 'Vie6ina njegovrih jez~ka u n a ma n ajpozmart:ijem i na:jfb'liem d'ijel!u povtijes'ti i u dijelru svijeta najobilj eenijeg mjekom, bili su kolijevuca monoteizma koji je s K ur'amom dobio sYoje za."Tno oblije. Nij elka ti ,ezu izmeu Krur'a11~a (osnih t ema n jego\'a dis1krurrsa) i s'\etih srpi,sa (scriptura sac ra ;",.,.,.w1 ......:5JI ) nas,ta-

Kada

StU,

lih ili r e,elirarn ih u hebrejS'kom ili aramejskom, znai, pr11o, ne p otovart i tek_s tualnu e\idencijru Kur'ana ( . .. ........"..._; c.Jl .J : ':ll J"_...;~ l . 1 . _,1 L.~ ) monum e nta lnih tefsirskih djela i z~acaJm~. O~Jj_emtalistikrih i.strrairvanja obav1ljenih n a OJV<Ym podmujru dlugo, ShJeditJ savremene arapske lingvistike naci onali s te-U koji ara'(
),

zat1:U.

_Trad~cije

31

~-L>

-H9

: Vidi A. T. W~~ch, Ibid. , p. 4 t 9--420 . . Evropska OnJentalistika lit t IZUZetno bogata i raznovrsna a ~ra. ~ra, o stra~l!l nJ ecima u Kur'anu je pekta. Osim A. Jefferijevog 'dje~ Toh I ~uze~no vnJ edna s lingvistikog as(Baroa.. _ I938): o stranim rijeima K~ra~;ez~n ":ocabulary of The Qur'an Frer:zd~orter zm Koran, Wien 1885) J H P.Isah su. R . Dvorak (Ober die Der:vatzves. in the Koran, >>Hebre~ u . OfOVItz (lewzsh Proper Nam es and 192.).)! A. Stddiqi (St udien iiber die m~:m h College Annual , II Cincinnati Arabrsch, Gottingen, 1919.) i dru . perszsc en Fremdworter im' klassische,; 3J Az Z k ". ' gL - ar a~l ~avodi ovu Tradiciju (al-Burhan, I, str. '~~~ ul5:... ~l .:.._hc.! J ,;;1--'1 c.Jl5:... Jl~t:'l e;JI - 244.) :
v

4;0~idi

ltqan, str. 179-181. i dalje,

takoer

A.T. Welch , Ibid., p.

Vidi s H N. . .:.. l 4i J '..IY. JI eJ~ ~1!11 _bc.i J k asr Th e Qu nowledge and action ' Id l ran - the W ord of God t h i dalje. ' ea s and Real i ties of Islam ' e source of , London, 1979., p. 41.
32
L

((~l,

.Q-J

' .6'1))
-

142

b o~cLnci,m m'iL ien.J 1evreJ e J em A'!1a/pe, is J.arn re:,.~~ ..,... . spomeruutte u tr~ __, UJU'-l'ra~ru na Qr-t'' .x. nJUJr aoo ~n~ret'V slk atrCllp om je:z:ilklu . . . liS JruujfVO aratpskru . ~ ara:Jitl 'll Va'ti bitlo k~a'V ~a~~~SIUJ'U ~esijamJSikJu U l ogu, itd- 3~~~1Qtl~!Lruu VIjenu, za,llno m navJ.""""tt~.........~, ~. teoloke ~e iS'l ama o Mru.,h ~~~e, 2aneun~.UL'CU~IU VlJetre C' ' atmeUJu k rejim a nego Ar~rnllirna u,t.: B .. 1111J~I:a je da Kn.vr'an gn~t~ ~? UlllJwer1 wse o J eve/k """l"' JJl wantmOima T ... n~. "' m Ia . Vll!J owrrna pant,- . QIAI\)er }e 00 . a lQJjpit rato l pr~ko dru 'h . . ~eniJ.ca da se Is. Pl1ema tek.rs.tJua1Jnoj- V!irdenci .. Kru , ~l JefZll,k a kao 'S'V'Oj'ih med" lSl~~a bio i hebrejs'kli {Mnts~~ rana ~~ se ustam0\11i.t i. da je m;~: J.a~I~~a), . i sl. NaraiVII1Jo, O'VldJje . Via .:~elao~Ja), anllmejtski (Jsaova rev: ('YJ~OnO'J rel:irgidi)' a ne o iiSla~: ~J~~~k o l!Stl_aanru .kJao religio perennis, ~~ u zm:a~ru koga su rruu daJLi vel~Silfon~lm_o~ sm~slru, ili o is~ J~Ol ga. TIO Je, meutim, terna k . .ku t~~Lokrl ~IstemI >>lteolo~ka nJa. OJa J,2Jltazi IZ ok'V'l.,ra na'eg razmatJra'-"l
V'U'l

J ezici o koji,ma se u liJterat'll!ri . . .. st ranom. rjeniku Ktt1'ana b'l' k govo n , a IkOJI su zasrt.n~n~},ieni u k l 'l SIU atko f t". J OJ geograftstkaj i hi,s torijt s koj v~ Ab s~ _I_s 1~e, s -~T~'kim u bli sA. Jeffery, fiiLolol.k.i etiopski 34 dJr . . es~nz!sloi, kOJI Je, kalko 'iiVmdti pcwezan s arcups!ki'm od svi,h s~:Siki,.hJe . Je~~:k ~'besilfllije >i na~Ow-e a S!k. l I Jezt.IJ!\.a<c ) Ta!lroer et' rvnc.Jci . :ap I na arze se zajedno u jru~no"'Se:rruittJS!koj .g)1111tnl.1 'ka I"":r"' I SJ ev.erno-tserrnti.tJs,k e g11U!pe. Calk 1 . d . . . . - t ' _J~ naspram slinost Alr mo errn JeICI Abesl!Il!IJe odaju OVTU i mail o ~ "~~ da Je lJIUldSot'Vo koj,e je gw.or.i lo jeaJilke Albesm'.ije .. aCaJJne 1 penmanemrtme veze s A'l"abij,s.Icim -paLuotdlrom o PrliJe Muham~1<:da, a.s. fi'Iolozi naJlarze u sa..mo m KJUr'aruu u sur J.KZ ( S.lcxn) ~ kO:JtOJ se spcxrnimde dtn'Vazid,a na Hidatz (oijli je clwj bio ~o~ d~. ~atuzece ~eklke). Izv~~ !~koer govore da su aibesintiJjiSfk.i robovi hi.li ~esta P'OJa~a u M~~k=I 1 snrr-e (l~gendainn1i Bilal pozmat je kao S!pona abe~s~rn~~og el~en~a 1 .I.s l~_rrn:a). Ovu i dJrugi fatkJtori U!S'lov'i'lti su pojaVili ~b~Sliil'IJIS~o~etiiCJUJSilcih n~e01 u aa-apsrlrom jezilku i obratno. Perzijski) JeZJIIk podario je veLilki broj ridei arajps/kom jenilk u posreds~V10ITI 'tlrgova~krih :r eza, .~hl i kroz 'Vi.ies:tol~etmn..t dominacij1 u Hi barem utticaj Pe.lL)I~ske ImtpePioe, nap:ose u d'aba Sasa~nilda, na istOOne dijellove Arabijlslk~ poLuotoka. Perzitj-amci su, DOOU!mnJjdiVo, bi'Ii kulltJu/rlno i cirviJ.i-. zacids,k i sru/peniom i ji u odlnosu na A'ra,pe koji SIU za njih NaHi kao noanad~'- Smatra se dra je krul httllf'11d urticaj na Arrupe PI21ija wHa preko kraJ]jev.ill1:e Hire, al1 i i preko tlrgovalcih centara jrufue Arabi1e. Ri1ei pewi1 j1 stkog porijeJklla u Kur'anu pogla:v.Dto ,patriru .iiZ mllj1 v1amdjeg i hilStOtr.i,js -kli naJjafi!mnriJ.san.ideg j.erziJkla SaosamidJs!ke imper:ije, pahl:aJVijiSikog je:z:ilka. Simianimi za ovaj jezilk u Hteraltlumi (Siu)I!Utri, Zall'il<Cl!i i drrugi) su luga farisiyya .illi [,uga agamiyya.
v ......

Kada Sluyn.IIti' illi Zarikruli govore o grkom je?Jiku i njegovtim r.ijeitma u Kur'anu, obino ga imenuju ri,je.ima luga rumiyya ili y~bna niyya. Pod tim sdnrtagrrnarrna .redoVli to se m-isli na klasini grki Arapski I itngvistiki naciona}-izam iz~iva sli~e _o ~~ovore s pe~zitske, turske ili pak urdu strane. Islam Je, meutim, .~lu.cuJUCI f~t<;>r ~?JI euva arapski jezik kao lingua sacra, a ne sam arapski 3ez1k po SVOJOJ b1t1, prednosti nad drugim jezicima i sl. Vidi ire S.H. Nasr, The Quran ... , p. 41. i dalje. 34 A. Jeffery, Ibid., 12.
33 35

Ibid., p. 13.

143

-~-

- .J.: ---:.tr ,t--J'dm se u VU V'ij'e~u gOIVIOI"t)O u grkim kolokOZ:ne, :llll 1 .na jc:u.;JIA :Av 'ISGd1 nijama na SrerlozemlijiU N!i u ~ ~ odlllOSOJ.o. vnr:m1J l1 .?l cem:tzr.ima gdje je grki naoicmalm11 elemenat bio . diO~a ~~: ~IlJe roenja Mtuharnmerla, a.s., vizaJlltijiSki urticaj bio. Je Jalk ~ Sl.Tl'JII l PalestriJnri. Za prerlriiSllamtSikog pjeslilka Imru al-Qar.sa gOVIOn . s: talk~e!" da je posjetio v.irzJaa11fijw d1Vlar,36 to s~jedori o vezama H1~a 1 ~~ zanrttije. Naravrr10, veze SIU jaale i posredstl\noon Alrapa :krscanla JodjJ su e1i1kJ. je:zrilk upozma'Vad.i pod uticajem rel igilje, a prevodlhlak!i pdklret u j IX VIi~e.kn.I posqJjetie i do svoj,ih prir rodm.dih korusedovemJdi do\-esti do p1odtnog SI.IJSII"etla grOlou i helan.iiStiikJu kr ulit:rt.ur:u s iiSlarmom. Postoje m1aa~jmri prorbemi ta pojedi ni' mtUJfessi.ri m~stle pod simtam1om aJ-luga al-hindiyya d oslOVIIlo >>'h inldi jerzJilk ,31 aJI~ se veze i~eu Imdrije i Arabije ne mogu zam.en1arilti. PoSJtoji i mtil j emje da se :pod tom sirnrtaJgmom mi,sliilo u ramom araqJsd(om na jez;i,k jllll7me Arabije,38 meu,trim, blido kalko bi.Io, u Klur'aruu se ne moe sa s~o6u fiksirntri mnogo .rijei icz tzv. al-luga al-hLndiyya. Kald je posrijed!i, melt.litrim, sirski jerzi,k , filololm ilstrraiV\allllj'a dajlll pourz;dam.e podaJtfke da u Kur'arr11U posto}i dosta rtideti icz njega, alk postoje i teze da je sama rije Km:an ieNedena i2: siru,jake rirjei keryana (marlrme, u Brita.nlSikom mruzejru pod brojem 14, 432, na~lazi se sinski manll.ltstlarilpt. itZ esrog stolijea n. e. tU kome se spominjru mjei keryana d-yom ba'awata - uenje (iltamJje za Dan zaJk:11Jinjarnja),39 Hi pa!k da je s nJjom ru etimologij1S1 koj s rodmos1i. Mufessitri se, 111anif VII10 , radije opredjeljuju za qara'a te:zru. hli paJk za qarana tezJU o porijeklll.l ri'jei Kur'an kojfll -do samoga Kur'ana 40 ne nalarziano bilo gd1e ZaJPiSa.!I1U u anqxs1d m telkstov1irrna (na temeljru ega se za!Mjhlt.rje dia nri1e pootoj a 'l a ni u govoru .Ara~pa). Sirstk i jezitk je do danas ;preirv-io kao Ii.tuTgijslki jezi1 k ~ek~ kralnskih zajednica u Silrj j.i, MesQpotaniji i Pen'llijd, a d obro Je blO pozm.aJt: Arr-a!p'im a i.rz VI I , v; m i VIH vij eka pa i kaJsnti,je. NcaJra'\1'DO: prema Jeffenijevrim ni0erima, tcilko je precirzmo U!Stam.orvirt:i do koJe _mj~e se - orv.im. jeznJoom gO'V'()r~lo u S.iJri,ji 1.2: doba POLsJ.arrilka. Pos tOJe 1 . teze da je mOIIlah BCl!hitra goV{)I'io tirrn jez,iikom, a s njim se. Po~ lm~ .. susr:o za. v~i,jeme jednog ptlftovaJnja u Sirijru, j.z ega nayr~ailin!lJ ti O~Jeruta!Jms-tl deducirajru a~ngumoote, srvaJkalko na b1rzru ruknl 1. gaLa nalJil , o Jn?D~eietikim lakair jtama, koje je orva-j dlrao Poslamri:klu. y.U~roke postoJanJa sii1Slkiirh rijei u K'l.lfr'arrru tre!ba pa.-venstverr:o t~":Zltl u m?~~eiJS~ikoj tJradicijri k'oja je oblilkova,l a taj jetOilk, ~ zaJ~~'lck~I? >~bas.~~-:m'Jru manoteirstike tradicije koj u di elle Il1llllshmemn 1 lm-seam. raQll'lOJito J. e t n ,....., ....x~~~ k J . . . !klJu . . . UUU U.a v t ; V l , ao 1 u sacrnom semrunskam ~IJe . . tog Jezilk.a (.f.hlolozi su, naime, skJoni mi ljemtjll.l da : nsik Jezik diJa:leka1 aJraJmejiSkog jez~ilka).4l Je S:I I H ebrejs ki jezJiJk (koga Suyrurt:i ncwirva najee luga ibram.iyya, ail!i 36 Ibid.; p. 17. 37 Ibid., p. 18. 38 Ibid. '.. p. 18 39 . . T. Noldeke Geschichte des Qor . 5 ~jJ{ ~~J:l~e\e hs dop.unama Schwa:l~~. ~i~J~~~g, 190 k9., p . 33. (svezak Je e wally]evo). ' ]e o eryana p orijeklu 40 A .T. Welch 4t vd .. . , .op. czt ., p . 400. . l l Sire Rikard Simeon E 'kl zzva, II , Zagreb, 1969., str. 394. , ncz opedijski rjenik lingvinistikih na-

VIII

144

i lugat ul-Yahud)42 dma mo~da narjdluru . . .. reStpOiiJJc:iemJtlnosrt: s ar s'k." . . geo.grafisdru 1 hJ.Stor.lJSlw koHi111tit j a o Afralbli,jd ka~ ~~ Je:lltrom .. Uko1i1ko su tame teze Fi1ilpa , ItJeJ\TICl Setn'1!ta,43 ta koresp()(Il'd!enrtmost nam pOSita~~ r.~g<>V'Jeta'l~'Ja. Od mtl!Sllimanstkih peyv,jesrna~ra iltamo da su Jew. eJrr b.~h - 1 d a su bint:Jv: t pazmaJtJi u pred~ilaJllllS1koJ zaJ ed!n'ici u M"'dm1 ll ru SJ _mJ., n. zm~caJna_pleme~a J~eja u . t om pod!f.ujiU, Bamn:i Qamuqa: Bamn:i. ~it.llran~a l B a:nru Naq1r, koJa su bila Vllalsmlici zemlje i plamtaa pa!llmlhl1lh staJba~, }e da su o~rili ne taiko malli utticaj na Alra~pe oko .s~be. Poo;O'}aJI.! su t~~~er 1 rrmo.gi J6\11reji trg.ovci u gradOVIima za ko,Je ~e kac~ da ~ b1h J?Osehno \'IJeti kao d.ragulijari i izrai'Vai okllopa. J a thi'lb pa 1 c!Jl1Uigl grad-avi ponati kao t:Jrim1 cenJtrri A-rabije p.ri:je ilslama nisu b~li jedm i zaviaj Jevreja pa se moe sa si WUtr.no6u g0V'OI'iti o :zmaajnim jffillfejiSI~im k.oncentlraoijama stanO'Wlitva i na jugu Arabije, u Mes01potami ji i sl. Ovdje osta-VIljamo po stt rani problem da li su J 6\llreju AraJbije biU gei'll\.lli[l!i Jevrej~ i1 1i Alrapi prozel,iti, atli nitje clfvotjlbeno da se u pojec:llmi m drjetovima sjeverne Arabije govorit ll() odreenim chl~aJeikltom hebrejStkog jezilk.a.'~5 TeSkoe se jawjaju i tada ka:d se prouaNajiU imena jevrej.slk.ih plemena, budu1 da SlU S elbe naziiVala arCllplsJ.ktim nariJnom Bramiii Qurrai~a, na primjer. Ptremnlaiuje i mE~~jenje da SIU J evreji Arabije birli v'lie upoznaJbi s rabitnJskom tradici'jom nego li s Torom, meiuttirrn, u aTaJPSk.i jezJilk (ipa ta!ko i u Krulr'am) ula su prhje s!Vega imena Bo1Jijih pos1ani ka, zartj m tennini teolokog i.nstmumentarrija i nazivtlja. Joseph HODovit;z je u st:Jurchl1 ji Jewish proper names and derivatives in the Koran46 potk~ao da ~oga VllruS'tJi t a im~a u Ku.:'arruu _:rode poPijelkl.o iz hebTejskog, ~ ~d~, I.brahfm, .Azru:_, fun~aJn: Harun, Kaniln, Ayyiilb, AO.-Ya!Sa', Uza'llr, GilYi~l. _ 1rtJd'Y _Zarum!LJ'l'Vo .~l btto usP:orecLilti simboHzam irnema Bib1i je i Krulr'ana (Adam kao bzce od zemlJe,
v ...

Gibril kao bie snage, onaj koji je od Boga osnaen). NrubaJtej,s!Qi, koptJsJki i tlll1S!.k!i s araps~ SIU i,~aJi diobicaja prvenStt\'eno posredtswom tlrgovaalcih veza. N~Ldeke J.~ t~oer. ~ok.a zao da TIJprr. A1-Ma5 udf 1\..1 d1~1u M~~iig.; . e~ o IDlJOOJa ov~J .~ez~
43

za a:rame stki . . . J '

3

meiUtim,

~~~k!n f~il~,
drwt jefllika.49

mnog1 namp1s1 sacuvaJnl u ~ara.Tllll, a k~J.,l da i SIU naJbatejlS'kim pi;gmeruma na ~l~s1cnom e~~~=er svjedoci 0 inte~~Eivn.id'im suStretima ova

.. p l ika bio liturgij~ki Kopt ski J . eziJk je pTije i za Wl'Jeme os aJn k u Egt"T"'rlnt (.a on je to i damas). Trrgova e jeaJilk klrarnske zatjedmice 'Y"42

43
44 45

Vidi ir e: Itgan, 178. i .~alje. SaraJevo, l973. (poglavlje: Arabija, Vidi: Filip Hiti, l stort/a Arapa,

kolijevka semitske r~e).

Jeffery, op. ctt., p . 23 I bid p. 23-26. . College Annual, U, Cincinnati, 1925. 46 Obj~~ljeno u H ebrew Umon (Vidi p . 182.). lb 'd 182 'h ena 47 Joseph Horovitz, t ., . znaenjima jevrejskih vlashtl . 48 S1;1yl1ti u .~tqanyu ~o;o:; ?vi, Musa je baeni izmef!ud vod: ~od~,e~~ 5 sp om e nutih u K ur ~u. . Y J "da sirsko, takoer tvrdi a (Suyiitf navo9i da Je to ~:a)~i~~. Vidi Itqlfn II, str. 177. koptskom . k azu mu, ~ drv 49 Jeffery, op. ctt., P 27.

r .
145

------

Ka!da Suyru!ttf "eze S'Ll prvi urzrok SIUJSifeta ovog 1 ~ 'h nurli da Sa.. ~ala, Al-Wa'Si tf. i dtrugi govore .o. ~JSSJt P?ZaJrnt d~erul. J~ pom'llil'e 1 rno~uonos a 1 rijei kopltlSkog jerzitka, on pntom ne_ 51_ . J , p.....;l1'"\_ su to grilke nije.i (lugatur-Rum, luga yunamyya), .~OI da .Je u ..L..i1~ tu d~ \u-emena gtki b.io govcmni jezik Ostaje IJP.atk ~""~~r~J~ je vez~ A.rra.pa i Kopta ona jaka, to se .argum~turad'll O~J~1C~ da je Poslani k oenio Mitriam (Maryam) koJa mru Je ro l a I suna.
..,....,.,.troa je!Zilka. aro.~P""'" o v

Kad je po srrijed~ crnaki j~ik, sam Jefifery impli~~~t~o go~.i imo ta zma01 QIVa fl]OC, preCliZ0 tclkoama da sa s'ig~UrnOIU od!red nije na koj-i n3JI10d se mitSli. 0\na'j pa l eogr3Jf je S1k'lon m i lijenjru da se ~di o iZivjesmom jeziJou iz Zanzilbama,51 meutim, rjenici aJrapskog je~Z~ilka, Il!Pf Al-Mugam al-1-va.s'lt, pruajru ev1denoidru da dde :ang zmai gil minas-Siidiin ( 0b_,..JI If~ ), >>pleme, naJro d iz Suldana<,.s2 Ne treba ni spom..imljatri tekoe s kojima se f1ilolozi rusreu da bi jasnije f.i1 }(1sirn li 2111ae:ruje tih rijei. Je11ik Berbera SuJlliltf u ltqinu nazi'Va ":-"_;JI jAl 0W ~~hl ":-".}JI JAf ~W Opento se smatra da velilk~ .kru.r'anolog .pr~tom mi:shl ila jezilk Bwbera , .r. ...- ' ;.;J ) , a ponegdje u lli tera1iuri s.us reemo legendlamna ka.ZJi \Jlall1j.a o hamitskom karakteru tog jezllk.a (to lingvitStika prili'Varta), o n'jegoYoj dreYnoj povezanosti s a1ra.;ps.kirn {tbudruoi da su Ham i Sam bili braca), te o >>ulaskiu berbenskog \'Oka bUll (lira u arap~Sikd jezik jo u predislamsko Yrijerne ih prije kiuJr'ans!kog peflioda.5J Ukoli!ko se sve predaje o stranim rijeima Kur'ana ekspilicilrme u Itqa1w, Burlzi1w i .u tefsiTi m a krittiki ra.Zimotre, uoava se da je u mnogo njih Uipregnuta mata, popular,na l i'Il!gvi!Slti:ka i 1egem.danni sadraj. Ignaz. Gold zihe r je to imao u vidu kad je rekao da >>\P'dklua\'ati objasniti S\' e to to su izloili (tefs F'rski) autori teti kao hebrejski, si,rski, nabatejski, itd. . . . jeste besplodan zadata'k budlui da t~ jez'ici kao i narodi koj~ s.u ih govorili !Pr1paJdaju tamnoj dtrevnost.J<< ... a i same rijei predsta\,ljlalju neto mi srteo:>iomo ezoterioko 1 nerazum\ ji'\'O.~ ' po nasem .m'lSlJenJru, A Dtctwnary and glossary of The Koran (,p isac 1?h n P:ru::ce, . Lon.~o~.' 1976.) .. skoro redmi to donose podartJke o po:lJekl~ lZ\Jesmh nJecl te knjtge. Citaoca je takoer !korisno u1 putiti 1 na lZYanr~u gramatiku arapskog jez.ika W. Wtri g hta (A Grammar of. the Arabrc Language r ~d 19 79 .) k OJa daJe ~U~poredna obuas v J...JVll on, nJenJa (s hebreJ-sktm arameJ'sk1m, s11rs k'l . m, etto:ps k' .. J m, 1 td . PlJecima
v

Z:arnimlj~:o. j: konst~rti~ati da bolj i Pjemioi Ku,r'ama kaka'V je,

~ Hiti, op. cit., str. 96.

5

.~ Je.ff~ry. op. cit., p. 30 . VJdi Al-Mu gam al-Wasit, I, Kai ro, 1960., s tr. 404 .

.r- -~ J&- ,Jo ~':),., ~J ;, J.. t JI : ft -..~ ' ' '-:-'.r- J' ~.) ~ .ci J p. l_,:- ~l .h>. J_p- ~ 0b_,..JI If ~ :~)l ~ Jeffery, op. cit., p. 31. . Ignaz Goldziher Linguist J danz!lchen Mystik Zeits~hrift d t~c zees aus der Ltteratur der muhammeXXVI, p. 766. ' er eutschen Morgen Hindischen Gesellschaft,
146

i .silntabiCIJ.cim oj~illlama) za mno ge arapslke rijei Mnoga obJ -x..., Je11 nJa odlnose se irLm!VIno na 1 k lur'a'll1Skai V!Ok 41UUl'aT. "'.l.... .tt. ~

Ul
tP rouarvan1e stranih nijei Kur'ana moe se 1 s!~'""""'s t,. .... "' n!1 dJe !l\. v hl na Vl Se n~~a & e . ~oga JJSola.m a ..C?rijem.taJ'ilSti, napose njih<>Vli. nalj'fad'ikaln~J1 kmugoVll,. .koJI . .P<>. S'V'allru OliJerru. IISlatm redrucilfa~jru na ne taJko >l!UIS~JeIIl!u. ~llJIU k~samrstrva (1V1id~ npr. R!ioha111d' Bell, Origin of I slam in tts Ch~tstw.n Envb ronr:zent: 1926.) ~l1i i1 s1am p redJsitarvlja'jru ka:o pupol1 J alk na :st a~b lu JUdal!2ima (rv1di tnpr. A. Geiger, Was hat Moham med aus dem Jud.enthume aufgenomm en?, BOillil, 1833.) Tijei stranog podjelklla u Kru!r'a!I11U koriiSite kao tekstruahn!u evidemci~u u aTgumenrtadjti :teze da i\Sllatm nij e Vljera p o sebi i za sebe, da je on blijeda simt eza ~l1ia!nSki1h, jeJWejtsk:ih i ~rikih bradlidja, te da ga kao tafk''log t reba pr.ouarvati t d!< k<ao re\J'i,2Jit jltl prethodnih tra:dici1a priolagoenih araJp~Slrom pwrit a111itmnJU. Or~jerutaHIST:i kojd dJrugaitj e miiSle, koja i~S~lam prouavajlll .iwlurora llljega samog, svoje stn..rdije obino klruniu konvertilranjem u njega (Ma1 rtirn Lilfll!?JS, T'Oshihuklo liZlutsu, T itrus BUJrokha~rdrt., it d.). Korwerutir am je u isliim, naTaiViilo, ni1 je i gararr1cija da se posje-duje >>lkonaooo Zlnau:llje orve problerrnatilke.

Loructox:,

l{palk, UlkoJ!ilko aJpSitrah!ujemo emocionalmi pnisLup orijen:~lis,ti kim stlludijima, dugujemo im mnogo za ono to s.u. _sa _stanovt:.ta. _Paleograf.ije, uporedne lingvistike, komparativne reltgl)e t sl . . ucmtlt u rasvjetljavanjru teolokog nazivlja ,u ~~~amu. S~tranw .~a \Se .'rez~l taVi rnjrihova prouavanja mogu .drugactJe tumaottz J?d 1ta.cznavkako to sama 1radikalna fs truja 1orijentaMsta ini. Problem Je dakle ~tsl<?. 1!er111811eutiki, .sadran 1 je ' Ll nainu tumaenja c rezultata do ko]th -se

jezi.lklu SIVoga naJroda prto~~aJV'CVLi. ~ezarm\SI . . J e u Jsvo'im djelima poPUlke .poHteis tike sadrzune. (Mtrcea .Eh ade t . J proces je . . oliteWma ne eoolltlIra u mono eiZam, . .polk~at1 da se l~ 'P. . . b' tdlstt!Vo je esto >>evo llulltralo u uvrljetk bio obra~tanl ltz ffi'OI1'~te17Jl11a .. JIU >>qasas-imajlkazivan~ima ecs poLirteizaan~ itO 'I<Jur'arri U SVIIDTI S'VOJ liiil p lici1 tino q>Otl\1rd uje). . . Razi u Mafiitih al1 RiJje Jf l prema l?rooaj~~:r ~f!~tlJ,:~; mnogi su rani mu~li~ -Gay buss kao i Albu Hayy~ u '!frS!kr itlli hebrej~ om, tanije da JOJ m arrllslk i au torjrtevi s~a:tnlll i s.I. k om Oni prittom Ula~Vmom nude tri je ponitjeJkuo sitrslko 111 hebrefJIS o. mi tjenja: . .. --.. ili Ji..r ). .A .,. ruf nema dertVaClje ( l) "' J:!' a) 'Ua njec rij'e ima deriYaciju, ~ . Kn.t:fe pak smatra~jru da ova

~:fl~~o ~~~nnis koj~~su . pr~ma. islamsk~J ~~:t~~nid:vie~jC:o~~;n~~j~

dolo. v ..:a 'e konoi 21n.o l'V'mnldl}otJi Jefferyjeva paleograFska prouc~O.. .vuJ e e 1110 t'~-,. d a uenJa . , , ". JJf i i tom naznaLti da !<tur a1n ruJe n srzm . . .
v

izvedena je i~ Pijei :-yy f , ct l tom bilo kojeg izdanja ss V'di Razi Mafiitihal-Gayb f, . l, sMtra.w 8a4r . fJ ~ lZamaharija i druge.). ' . 'k i ta s1ra l Ibn Ka.thirovog tafsira~ a~ahral-uliim. I, str. 5. 56 Vidi Abu Hayyan, 147

b ) tgmmalb an _

'

e) gramartialri Basre talkoer pot:'VIrujru ~a je ova nij~ irzNe:dena, ali asporcllvajru tanost krufcmske terze l' govore o sliJ~O'J deri vacij.i: ri~e ....!Jr der.ivirana je .ia: rijei :SUf , gdje se ri'je .~ uzima kao g.JagoliSilm imen~ca od ~ , to ZJnai biti. velik, iH pa/k
Lz ovi1 h potx:mjih mil~anja uoavamo da je kl~u6na ni1je~ JI Prohlem se da Lje ja!Vilja u tome da se fillosira tiriLiter irz koga Je t.a rije . izYedena. Obino se mufesski opredljelj uju za ~f (oboa!Vatl) ~r {bit i /arred nclc.im/ llbwnjM}, ~f (obraatti se n dkom za zatitru), Hi za ~ (hirti jrpred nakim/ zJbua:ljem).

biti skriven.

J!

se prevodi rijejru boanst vo (engl. deity, njem. Gottheit, ftranc. divini te, itd.), d~k se ri~e Allah prevodi nijeju Bog (budui da odgovara imenima za Nrumobi!Vajue Bie u njemakom Gott, engleskom God, firanOUJSkom Dieu, irtd.). Mnogi je smamrruju i neprevOO~f\llOm (rl<lra'koVlSJ:ci , Konkturt, itld., SlmaJtrajrui da ne!Pfe!Voarujem ave rfujei ,positTi.Ju lYol'j i efekalt pretV10da i n'je~JV itsJamski duh), a i mmessi-ri s.u podijeljena miljenja da li se ta rije lPrevod~ ili !11e. U serni tskom podonujru nije i1,~ bi la je opemi1to prihVlaena u waenjru boans.tvo. U hebrejtstkorn se ona pie ovaO:<o :i?~ aJramejiS!kom ~7~ sifl1Sikom )~ , sa~ooj!SkQm Y1 ~ i .u cura~pskQ~ {} l .
ilal1

Rije

obino

Rije

'j 1

b~la j e pozmata A!rapima i p-ni j e Muhammeda,

1l.JS.

Zamahcvri je u'\jeren da s.u Alrapi osim Muharnmeda, a.s., [la svom jeziOOu ( e.;~ ~l ' : ) Tffi-elaoije primali i od Hruda, $lu la)"ba, Sa!li,h a i Isma~1Ja, 57 pa Sll.l odamle i rnog.Ji po2II11a'\naltli tJU ri1je u zmae:njru imena za. Nu~ob.ivajue Bie. SlinoM te rijei sa hebrre jsfki,m , a;:ramejsklm, sws.1om i sl. n~virna za to Bie dolazi ne.stU!ITlJnjivo irz jeldinsnene tradicije, iz religio perennis. Razliita imena za Nunobi'\'a jue vB?e dospijevaju u pJ1\rorn redu iz ralll,iirtih jez~ka za koje, teoloski gledano, KJUJI''an tl\~rdi dJa S'U Boijri zmak . . Ew~skva .i ~meriika odjentali,s.t~ka da]e s.u nes~UmrrrjiN'o vel'illci do,p~s I~ca~"aJrllJn.I ocLnOiSa prooislams.lkih Alrapa prema ovoj ri1ei. Ara:pa . su Imah du~ politeiSitiokru poVlijest (Milfcea Eliade ih esto nanxh. kao ~~t svoje teze o Deus otiosus-u) i i me :IJf sru toih bocvnSitarva, a prema miSLjenjiU A kom nJe dali jedno~ od SYOj1 l~orda T. ~elch~ to I~e StU daH 'Vlrhovnoon boamSJtVJU.ss U Krur'a'11Ju JC ooo Tia!Jd.Omlll1antm'lje a neStll!mn.. t't . , . . '_ JWO Je naJJVnse spominr j ano wcus~a~ I rmee apcN nernzm v Jortob. u .~;:r'anwB.', budlui da ga je i revelaoija prilwatir la ..... rvaJuceg 1ca u a rapsk om Jezii k11..1 . Bilo bi ncunwb ed 0 ~puu~sr:_r ~~lino da je. bilo koji poslanilk priapavao r~velaciju JU<:I svoJe S.U!I1ar<><:ilnJake Vljeri Bog miju i koje u S\ . . u . a Cije trne om ne razrui ajet: . . 'l 'OJ~J JeziokoJ bastnn rusu poS'jedovalri, ltJo potwuje _ __ _ . _ "-.>-J u : )ll J_,_...,; v-- l . l ) L. J
v v.. .
y v

~ Ka~af, III, str. 128

and o~her supernatural beings: tlze Academy of Religion, XLVII/4 1984 ) f t~hrd (Ja~a~ of the; American ' uo va se da Je trne Allah u poet0

emergence of the Qur'anic do~trine

148

Iz analize A.T. Weicha Allah

....

.-

.,.

'l_

';t.

. "\-

r (.. ~ ~ . .t " ~ G, . ~ L: 'l. \: ... \ .:'t "e;-; r ~. t , . '\~

e..

:l

(:'1

~ .......
fl)

... ~
~-

(.. ~

.
~

1;;, .

\u-

~:

1 ' l t. . . . . r ~ {'" - \...

[ .

2 y.
.

. ~ ~-~

(: .e

...

.r [. 'L ~ , "
\

" -

~
q

1: 1 \
t \

t f '\.. '\-'

1 - \.

r-

~ ..

'\

. ..

~~

... . O'Q

~ .....
... C

" _
C...

f:: (" ~
"'-,

r. .,. . '\:'t r n ~ r . 1
~~ ~ ~ ~
\.
.C:

[.

\ 'L l
'
.....

.(
Y
(..

~":\ 't \.;

.'=
'-

1 \

~:
L.

e_ Ir

,.
l

ll
~. e.;;;..

'i. '
.

~~

~- (" .
,.,..

~-

~~

~ f
.l

e\ e le -~ ~\ t(

e,. 'i.

'l "-
t:

. l.
r
l.

f:h- f
.'

.'

~ r ~
:

g~
S '"1

" '

e:;.

f.: \;\

e..

~
.

~!~e
G~
~

''i
~

,...

...

\ .. .

.t.
l

(.

t.

., "-.

-
T

C.

e, :r .

,.
~

--

r -~ "
't .

\ - ~ '<
'f 1
~G._

. )~
(:'1

.r.
E: .

I
rr..

:~

t.

~
(..

1 (. .

"

. ...

e..

:t t ("..,'t
.....

't

\.
e_ .

e: .~ . ( ~- 'i Y,. ~ .._ Q': t_ -"' Ir ~ l.,r 1... ,. ~

'i..

~.
,_ (.. \,

{
rlo

:r '
.

~ ...

~
\.

~'"1 6). ~
........

!:

s -

~ ~ 'l ~ E- ~ ~ ~ e..~ e. '-" ~ t: t 'L \_ (. .... r 1 - ~ t.

l

'f-

,\. .

t:

~.

e-.

t '

. . r. ~;= r:. ~- 1
(..

t.

rf

e-~
~

. ,. J-..,
[

(..

1 '

.' .,. ,
.
~
t:.

r .

r.. ~

'-

r ....,. lC

1' !-

t. ......

( .....

(".. ,

r.

t.

~e

... 1:. t

.~ t: ~
e-;

--

\. .-

' 'l. { r

tr<

" ( [' e. '1:" ~ ..;:. .

(..

~~ ( ~"
't
~

't
'

\.,

~ \

(.'1

.1\.

. . . --o.;-

\ '(

-:- ..

r '1 \ [' .v[ '-~ - ~ -~

. '
'-

1 ~' " ' ~ . ... r ~: l

.
. '- e

L.
t "'t'7

, ..

f
.
't

.r ~ . .l

~ .,. ~.
...
'i

e l .r:r . ~
. .. \

~~
.

--

f
"

.':.. :, \.
~

--

n .

e; .L. r.. . -..

'-'

r.

<t.

~ '-
\.'

1'- . ... .:;-

..:-

e -

-.e

.....

l '

,l

l.

\.

. (.

t ~ 1- 't~O e,
"\

e.-

l;,

't f (.. t-

\~

':a. 1

t: .[ ( ' t l (' \ '

. e...

f'

\..o

~ ~-

&. {
\..

~:
" '

\'

'f

:'(-

'l

tf } .f }: 'L l,.. ~ ~
t t

ove (itaoeVIll pozom01.91 swaamo napose na vlastita imema m koje Stuyutti esto tvlrldi da StU aJrabirzrirma ~.J
...

Rijei kao to w

.:..WS' ):

f.,r.
.)X..

J.4 ~
J.,.,. ..
o

YY-1

~~

J:fl

0-"T
~l
o

~l

~
~k:-/

.:..;~
J- ..l.t

if-t... J ~4
....,..

t}.r.
._.... Y.
o

r._rJY-

nesumnj:i\-"0 su zajed!niake semirtlstkoj jeZJiikoj porodici. BuldJU6i da neka imajlll religij~S!h.J-u lronotaai1ill napose iU hebrejiSikom, arapskom, aramejskom i sL, pojedini narodri SIU im razhitrim V!rStama elkls t rapolacija ili i nten polacija davali rzmaenja k oja prvotno nisu pos1oja.Ja. Iz jedin&tYenog arhetipa, iiZ religio perennis (~a kojru islam~ski mufessitni smatrajru da je u si\I'O'jim gla\m:im prilil.ciJpirrna sad!rama u K.rt.ur'amru) s\i recipijent~ semitskog oblika monoteizma onpili S!U kroz ekstirapolaaije ili intenpolaaije religijsktu p<m..ttlou.

Ju !Ilije arap<S~Jci Bog naspram jevtrejskog ~1~N . Arllah je, .prema islam-slroj konceJXijd Boga, jedan jedini Bog koji je dopurtao da Ga iz s1-alkog jezika nazO\il.l onim imenom koje se odnosi na ~unobiYajue Bie. To je Bog i istoka i zapada, Bog pcmad jezilka, Bog i na nebesima i na Zemljti (Kru.r'3!11).

Strm1.e n"jei u Kur'lirzu predstavljaju ZJnaaj an argrument o i~s lamu kao uniYerzalnoj rebigiji koja je batinil a iZ\l'Oima mo,notehstika ucenJa pn~pca_Yana, prema islamskoj doktrini , od Boi0ih glaSilli'ka tokoi? pO\-lJ~Sti. Kad~ mufessiri go\'ore o stranim rijeima Kur'ana, :aJ?_aza ~e d1 sku~s bli~~~sti i s_impatije - za njih su svi jezici na koy~n~ ~e goY~no ~OZlJil glasmk boanski jezici, i hebre}9ki i arameJ~~1 1_ d:rug_1, koJe zbog \'lfemen:skih pros traJnstava n e miQemo pobh ze fiks~lfa~. ~rrapsk.i je~ik je samo jezik pored cLnugih svetih jenka~. a ne )ez1~ rzruu:.. drnug1~ s-vetih jezika. To to je an-3!pski jezik med.J poslJednJe BoZ'l~e ObJaYe razlog je, prema Zamaha'flijlll, i's o o

noj fazi revelacije Kur'ana bilo rje t bl" gosp~ar (rabb), tvoj gospodar (ra~b~~~/e a Javane. Prefenrani su termini ~1JlostiVl (Rahman ). Tek kasniJe d 0 1 . d fpotom --:-. prema Welchu Allah. azi o rekventmJe upotrebe imena Welchu je nema sumnja t 1 0 d Kur'anu ( to je' glavna reok ' s ~ ?. toga_ da pokae razvoj ideja u k~vo ,,uplitanje<' u raspgred ~b?~~~~~ ~nJental~sta kada dokazuju PoslanjnJm napredovanjem<' samo a PoJ 1 . . oga om_ dovode u vezu s duhovPJdno i tati >;hronolos ykJ. gb d s__amka. Me';l_tJm, Kur'an se ne moe us. u uc1 da n e sl IJed1_ k 1 ~ obrazac pripoVIJ<:~tJ (uvod, razrada vrhunac k . as1cn.1 ga J~ prouavati kro~ standard~ krc:tt)k n\ r~mu:! 1 11Ztra SVOJ di skurs i te ko nrJ~ll sebi postavila. n 1 e OJa Je evropska teorija knjiev

ve u Suy~til~a im~a
150

Allah nije u tome koliko ozJv ]avanJu poruke religio perem'lis 0 f:d~~~ ~~;~nul<? u Kur'anu

balj j etLiJk u br . . pe.nma:nenmifm pre\llOeruiern .Ksu ~mt mnogih drugih J. efllilka pa . ~ T ama svti n ciri ce se Strmi vot k aibllll"'r v. __ , aro s nd:im llp02lllatri.s9 "' n~wr ana pok na lrlJ\IlOima .mOJJoteiiSitJilka ruanj~ k~'Je kolilko je islam naslonjen ~gumem '?rtcrlnosti d~&lama, jedne Ja su "mu .Prethodila. Tu je i se .u walkoJ tradici~i pronae ona. !Il~esusne tl mone tenrz.i1e da se on ap!SOTbir a 'J sz zmt, monoteistiki sad"...; '. d ~~aJ, 1 a KiuT'an tn~~ e samo s,.....a L-. .. pritk1az . . y o~ NU.J t ga A Ifatp Iti ati ~ ~essilri, ru~e6u6i posto~ mus. ~ana .. ~~o ga ele ~rm PrJJpada COVljean~S~tvru u cjelimi J Je. st:annh <nJeci u njemu;, fllJeguye . ~IVer~ailinoStt1 i s tirani ~kahuJ pa Je Je~ ~d argumenata nog rpoi'1IJe(ola). aa- (dloo tn s~toooe rijei stTaPoa~

k1HruiJVO to to je

bez na'VlOeruja Va'HaJD ih r"'""l.,..,.~ dib. ~ . e abolli ratJi jedmoS>tramo i k OJI ~Pde da ima ~ neara1pskvh v e- O aCIIV'altJI aJrgum ft b 1 .,. ,.. T . .. oo .e 1 o mufessi!fa ih tnema. Ddkel2 da je ta!ko n}~l ~ l ornh. koJn mrJI SLe SUJpDotno, da ma iJSI1aJlnstkd'h znamtsrtJVenkla ~<J_I~a 1 u obummm .klCl!s~~nirn studijalj eruja sa kojri m a . se oni ne ~~~~1ma gotovo redovito CI tamo i mi<"Ll

meUJt:im ovru tem tilw ereno Je,

SUMMARY

ARE THERE NON-ARABIC WORDS IN THE HOLY KUR'AN?

I.e this papeT (mo:e an essay than a scientific study) we try to poi'l11t Olllft the ess en t1al pa-oblems evident in the fiielJd of Islam ic and Orien t3!l exegestils amd hermeneutics of non-Alrabic words i n the Km'am. We try to cite the CtJrgrtllments of Abu Ubayde, Muhammad ibn GaTir at-Tarbari and others who assert 'thCllt there a~ren't non-Alrabic w011ds in the Kllllr'an. However, we hal\re giv en mme space to those who UJphold the opinion (H:xn .A!bbars, as..Sayuti, az-Za11kai and o thers) thCtJt there ex,ll5t non...Airabic words in the Kur'arn. 11 is natltltral that we have de.veloped their opiruions in more detail. The ola s sical exegesis amd henmeneutics of th e Kur'arn maintain the predominarn artl1liltllllde thatt there arre non-Atra!bic wo11ds .ia1 the .l<lu!r'an and .'that t~hi s fieltd i~sn''t lj}a-stphemous to study. The K.u,r'an itself saY'S that :notJhing wats said 1 to Muharrllll1atd tha t had111't been said to th e prQPhets betore him ; tlhat is, that tthe ba1sic monothc:~istic m assages came atnd were proclaimed a~lso in Hebrew, Aramaic and Olt:her lamg.uages whioh God decided to maJke sac.red langn1ages. Zamaharijeva teza o prevoenj u Kur,~a (uk,oliko bismo do sri oprostili stvari) glasi: Kur'an se ne ~oe preyestJ, ~ur an s.e. m~I}l Pr e,~ od i t i. Znameniti Perzijanac ovim eh ukazati na iroke. ~t.JhzaciJe Kur. an~ i na neiscrpnost kur'anskoga diskursa. Zato svako vnJeme mora p1sat1 komentare i prevode Kur'ana.
59

151

-----~-

In tthe Kw.r'3!Il some words firom the previous proolamations \Vare reviiiVed. TihilS i<S a greaJt proof af how muoh the .Ktur'aJO relied an the cxtigina:l moaJ.othei&tic tlradrittions, the eternaJ. rei,gion {lreHgio perermi<S). On the ba.lS'is of ~i.s lirterartJu re irt i'S poStSiible 1X> ascertadn that in the Kn..rr'an th ere exiiSt Bvh!iopic, Pe11sJan, Gredk, Hdmldtu, Syriac, Hebrew, Nalbataean, Cqpric, Tu~Jcis h, B enber and Negro words. Of OOUli"se, numerous theses mi\JlSit be eXJPlored and exarrndned to a11.roid error. RepresenrtiJng Oriootall opiJni'OOlJS, we used th~ woi1kls of A. Jeffery, Rn.Itdri Pa1 ret, J .D . PeaJrson, A.T. Welo h , T . Noldeike, Joseph Horovilt:Z anrd mamy othei'\S. We alw poiJn1 t to the h1Cllrn1 di()Ile whem. some wPi tens rtJllied, by meanJs af r foreilgn VIOCalbUilary in the KiuJr'an, to maJke 6f Muhammad a great ganitus who Wit h ten ha!Illds sei!Zed from ailil trractirti()(IliS ro oompir le t he KuT'an. Irt seems thatt we got the ba-sic stimllllli for iliis es-say by readlin!g the srtJuldies O!f S.H. NaJSJT and Hrithjof Schu.oln. They, by means of the itr as sffi1Vions that Is lam inherited the main flows of religio-pereniJi,s , h eliped nruch to better understand 1 thi-s prob:lem.

152

Dr Ismet Kasumovi
.

DVIJE VERZIJE HRONIKE O MEKAM-i IBRAHIMU

Por.ed ~j~h d!j~~a iz oblrusm.i teo1ogi.je, fi,looofiJje, tesaV'V11..1!fa, ~nwa, .fl,I~g;~J~ 1 pOOZig~,. IIlaa lklu1It'l1Jl100-h~srt:orijlslka 'b atina !Ila oriJ~~nta:ln:Im. J eiZlOl~a 1s~cm:a 1 .zm.at~n lbtroj djela fu: his1oPije, tputcxpisa, rUJgJ1h :s1llin111h d iscitPdma ~dJje se i~tiu dj ela nekolicine h ronrilke ll d1 ~'to~.a ~ao na~p. rirnlj~: Peevi,ja, Kode Muerniha, Matrra~kij a, Baseslln~e 1 Mn.welka.t a lloo!Jl oo pozma!ti kao hisrt:oPiarri i hn-oniari, rte ITlekih rpisa:a kQ!jd StU: IP.Ored mJaMl'l.ih dje!la, tiJza sebe ostarvri'li .i manje !fa'Cl.ove ~ narv~denuh olJila~S~ti. Meu r.zm.aajni1ja djela iz ove grupe ISpada i hronilka AMd e de Bo.njaka tPOS'veena Mekam-i Iibrahimru pod na~slmncxm Tamldmu l-Maqam tt Masgidi l-haram (Postavtl1anje Meikama u asnom Meso odu), admoSIIlo >>FadLu l-Maqam . wa l-Masgidi l-haram. (V1 djedmosti 'Me!kama i asnog Mesd~ida), koliko nam je porznalto, oo salda 111Clljlkom[pletmi j e i !Da1rzmaajni,je dJjel10 o ovom objekrou. Budiui da je do sa~da meillo prauarvaJI1a ~taJko da je osrtaJla slkoro nerp.orzmart:a ru irrem QpU!Sru ovog pi!Sca odUuhld srno da je u ovom radn.l u naljiZnaa~jiili,j.im cntama rpreldlstavim.o. Kao ito je lp'CY.llilato Atli~Dede Bonja~k nalp'irsao je vei broj ddela iz oibtl~s1ti tkrultunme hirstoDi,je, teologiue, f.ilono.tiilje ri ~esaVVIl.lffa ikoja SIU, .uglaMil\Q!ITl, sruJfi.jiSlki. ill1ltoni'l"ai11a, a fonmri:rao se na'jrveilm dijelom na kll a~s.imoj aralpiSikoj , hils:tori'j!S\ko j i rsrufi1j1Siko4Tilozofstko j li t era tn.tPi. o s?lbirto n1a dlje!Iru Suljrulti'j a ri Ilbn A1raibija, dNa i&t.a:kmu~a prethodtmlk a IZ oblalsti Ikojim se 0111 bavio. 1 U rtom smis,Ju sva njegova djela uklj.uoujrui i boonilku o Melkam-4 Ilbrahirrnu, napi,s ana 'Sltl u sktl~oo sa, za c njega ka~ra!kiteriiStinim rnaJnstvenim tpostupko~, a ~vo dJelo u! ldajpa se, kao to emo i\liiidjeti, u oilJU .IIDtera1ruJnu koJa.vostaJe na 'trragu 'Pr.et~ hodlnilka i sldjedi ve liaigraerru aJra!p!Silru lkll'sianu shemu n.a lkoJo~ je rzalS!IlOValfla >>'S!Vje11s\ka hrOII)Iilk:a 'koj~ je, 'k~_o tO se to v~ li~terat~l uglarw1om isNe, ZaijJOitnja.Ja ~atflJnJem SVIJeta prema z1dm ~o-~s e!lls-koj IP'redatj i <la bi 1 to, rpotom, bi.Jo iS~k~rieno I k ao ruvod u opisn'a nJe .:~.~ d ,t..t!.A~re.z u ovoJ rvrnsti hn-oniike .navode se, uglavnom, sve UJUga aiJa a t l.!JJ\.U) 'h '! d d samoa au verrzrlt je 0 odJreemom dogaaJjl\..1 OO 'n]egc>VJ OCffi/11 aca 'O . o v

. Safvet beg Basagtc,. t;_s di Knjievni rad bosansko-!z_ercegf?.':,acS~ra]evo, . 19l2, str. 3~-39, ~ 2g_29 , 46 47; H. SabanoVIC?, Ktt}tzevkth musltmana, Sa:r:aJevo, 1 9~~~ j z' . jezicima Svjetlost, SaraJevo, 19?3, nost Muslimana BtH na or~J!!'n/z~~r;}fsko-sufijsko tienje Ali-Dede BottJastr. 97- 101 ; Ismet Ka~?movi.c, t f kul t Sarajevo, 1987. ka (doktorska . d.isertactJa), fH iJ?~~~fJ~ka azna~eost SNL, Zagreb, 1980, str. 53. 2 Usp. M1n ana Gross, zs ' 153

O Ali-Dedeu

VBo~jakuvnv!:J:t~ }fe~~~;b~bi u islamskoj knjievlzosti,

t ara sa tan.ou u dlaroiralilj'u, BJli es1to bez i..s1 ticanJja biJo kak'VIO'g 1S tava autora. Pri ttom, kao to je kcuralklteri1S1Nno za 11terat:fulrlu u S'redJnj em 1\"i~eklu, .ne .iiS!Piruju se same dbavijesti nego s e autori poozdavaJjiU . ~ ,ljerodOSttojnosrt laa1ca ilnfoornatcxra o idem kOilltiJilruitetlu _Ditlrmo -c;>'V1lSJ stil..JipanJ niSNm1tosti njihove pPie . 3 Taiko su nasrtala bro~111a enc1kJop ed.ri.jska historijsko-geogra:ffilka dljela, opseme ;z;binke biografi1a. ~~:rtak IIlmih lilnosti s razl~,tih podnulja oridentalno ..islamskog pohmloog i ~tunnog iyota, te brojne ldkBJlme histo11ije, odJnosno, hronike gmdm-a ili pojedinih zmaajii1ijih ob~eka ta. Meu OV'im hncmitkama posehno se istiu hlronilke veJ,itldlh gradova: Bagdada, Damaska, Kadra , Melke j ltJd., ote 1 51\f etrih mueslta Me!ke J. Kiudtsa (Jenusalli m a) 'koja su br it la !Predme t tpisalll~a i i Sit ralivaJnJja broj1J11 ih IUenjaJka.
1

Potieaj za pisanje hronike o Meki, odnosn o Kabi kao kiiibli i sreditu islamskog svijeta bio je u obaveni hodoaa ovog mjesta, o kret anja u nam~u r p rema nj e mu i vrenju odreenih :nitualni,h obaveza tu za vrijeme hodoaa ili obine posjete ('umra). Meu naj poznatije hronike o ovom gradu i Kabi ubrajaju se djela: Abu 1-Walid al-Arrraqija (r umro 21 9 / 834.), Ab u Albdi.ltlah Muham,med b. I shaq al-Faklihij a (u mro 272/~85.), Taqd~din Muhammad b . Ahmad al~asija (um.r o 832/ 1429), Hafiiz Na:gmuddin Omera b . Fahda !(um ro 885/1480.) i Qult'blliddi!Tl al-1Hanafija.4 Meurtim, rpored htranilka ovih p"itS aca o Meki, u razliitim .k raje\ima it s lamr s,kog S\ "ij~ta, o Kabi s u pisani i .pnsebll1'i priru6nici sa Uiputama za obav1 ljaruje hada , a rpozna ti su i brojni putopisi sa hodoaa meu koj1 im su maaj.ni i putopis i neki'h n aih ljudi.5 U tom kontekstu treba spomenuti i Ali-tDedeov.u hroniku o Mekam-i I brahimu koja, iako je u metodolokom postupku i nainu obrade s~og ?redmeta na tra~ gore navedene literatu re, razli.kuje ;~ od ov.i h dJela po tome to Je posveena jednom od objekata iz ~Ireg ansambla Harema Kabe, te po tome to j e izraZli-to su fijski oboJen~. Kao takva ona obuhvata po datke do kojih je autor doao od p~n~?~ stvaranja swjeta, pa do ikraja esnaestog s toljea uz niz zarumlJ1V_Ih ~ps~rvacija o m jestu i ulozi ovog objekta IJ1a putu postizanja spoznaJe l vrline, o dnosno, dostizanj a stupnja muri<ia u halvetijskom redu .
. Ovo djelo Ali-Dede Bonlj ~ napis ao je 1001/ 1592-93. g . u Mek i po' ~dom. rrada II1a rekO'll.SrtrukcllJ 1 Me kam-i Ilbnrh~ma. N a irme, budui ~~ Je bl~ ;os~t~Viljen za '11adw~nog o~gooa, odmo SIIlo, organiilatora og ?0~' ata I owvara Me!kam~ Itbrahri,ma u iiSto Vlrit j eme car Stkom zap~'-1 Jed.l<< (bi l-amri l-hu m. aytm.1)6 .to j e bila ieJuze tna as t i izraz PO\ Jeren Ja, uporedo sa radom na resstauraoi1 j:i ol:Yjekta ,j .nadzoru nad
3

1857-;8~1~
5

Ibid. str. 53.

Chronikel1 der Stadt Mekka, ed . Wustenfeld, bd. I-IV, Leipzig,

kao to ~u: Hadi Jusuf Livnjak { u s su butop1:5! na had naih pisaca Ahm~ Sv1r.ac (Usp. Ibid. str. 589). Muh a~ ed aKanoVIc, n ...d: str . 252-259), .. . Haz1m Sabanovi navodi B . rpo, Muhhs1 1 dr. SIJa b1la povjerena na ri edl a agl~~VU vpretpostavku da ffiU je ta mi~ul~nov ~avjetnik (m~il5) i o_g Dervis-pase ~o~tarca koji j e tada bio sagrc, Bosnjaci . .., str. 38 H S~b~oz~ataKn ~!IcaJ na dvoru. Usp. S. Ba, VI , nJzzevnost . . . st r. 97. 154

Meu ovim putopisima poz0 t'

. .

~im po~lom, ~o

on se k ao rpisac IPI"ihvartio i posla na tprSatRJU ttr~tata (t hrcmilke) o ovom objekltu. sada su

salklwp~ a~n'~t.t
~

~ gr

ade

primjerka ovog traktata koji, ustvar~, predst~vljaJru ~VlJe .razli~Ite ~erzije djela, pa tako pored Pr~ d~vanJa; o PX::Im s~~nma .1 kaztvanJa o posljednjim dogaajima na[HSamog ~ d 'V'lJe. :van~ a.ntte7 I m amo j o5 jedno djelo ovog a.utora sauva no u dv~Je ve~I.Je. s ~o~ razlikom to je ovdje, kao to emo vidjeti, u dru~oJ ve.rztJl lZmJen]ena i formalna struktura i naslov djela to 1 ukawtlJe n a lllJwzetmu :revmosrt p isca Ikoji se s;vojim odjeHma imova vraao da bi ih ldapunio, odtnosn o 'Pfi"Oirio i dQtjerao. Pfl'IVa, rvjerovatrno s tarija verzija ovog traktata uva se u biblioteci Suleymaniya kth. u I.sta.nfl:xuJbu IPO'd naJSlOV'OIID: Tamkmu 1-Maqam N Masgidi l-~aram<cs ~u da]jem rteiJ:c!stJu : Tamktnu 1-Maqlhm) i nedostaju joj di\113. za.dnja .l ista epa ne raJS(peYlaermo .podadma o l})'rij epi'S'U. Prret~pootaV'Ljcrmo da je to, lllSbvaJr,i, bio 'te!klsrt prvohltinog i1Nijetaja 'SU.btanu n a.kon zaW1enoih radQlVa ma restauTaci~d objelkta! Meutim, dJruga, upimnruja varzija djela je pod na-slovom: Farj.lu l-Maqam wa l-Masgidi l-J:z.animcc (u dal-jem teklsru: Facj.lu l-Maqam) koja se nalazi u NacianaJJnoj biblioteci Eg~p ta ru Kaioru9 1pred1stav.l j a, .kao to emo iV't dljeti, doSita opir.nriju i pouputfili j i tJralkit:aJt, a saUfV\allli 11t.llkopils je naJstao orela.tivno k asmo, taOn.i j e, prije oko sto pedesett godllina Gpr iJjepis potie irz 1261/1845. g.) to ruka1ruje da 1 u araps1kom &VijetJu rvjerovatmo postoj,i jo n clki pPimjef ralk .sa kojeg je prrepisaa1 o1Va1 rukqpi s. U'V'iJdom u navedene rn..tlkopis e lronstatirali s mo n iz razlika kako u fonmalnoj Sltr.ulkft.uri taiko i u utkUJPI1om sadr~ju ~Cijela, i~k?, s druge s-tnme .posto j i i niz zajedniikih elemenata ~OJI yred&tayiJaJU, P~ naem m iljerujru, dovoljan rarzJlog da .se govOTI o I~Sotom djeilru, pa cemo to nas1toja~ti potka~ZJaJti i u rna:em telklSitu. to, ipOired osta1og, omoguava i 'nd.e,g~u .laJktu identt~~lkaCJJ.U. N~san . e dosta dob ri,m i tenim arapslnm Jeiilkom uz kw1temJe. ~emuno J x, rmn11<:111 logirie ,111rf11Jo.2lnaffi~JWe u nJegovom ::>Itrem ""~"~- Stoga se ram . .Je nasta. . J ~" pis ca maomeou , k ao nuzna " za r82JUmt1evan1e la djela ,prebposta'\1ka . . . 1 ovoa tiral.kJtaJta od invokadja do ZaJVli:'ne besJede, .Jcolofona. 0 ~ . . d .. ruk ve-PZije djela Rarz.,hllk e odmosno Sllianos'tn Jlllrneu 1\'l~e ~<?'p~sn~ . .. ' . ' oetka iaJko oba~drvije p<>CllilJU tSJtt.m T-t~e Ima. e\n iden tme IS U od s amog lP ~ . oosftalom J<aralkterjstino za nal-hamdtt lillah cc (Hval~ Allilahlu~ Mo Je, !PfVOj veJ.L]i j i !Stoji: al-ladt v-eisnu dijela iz OVIOg p~nwda (k ~~~ ~ ~~~:a:o Catsmi Mekarm). U drugoj aqama J:Ladrata 1 -Maqamcc l "OJI Je o
M uhddardtu l-m va' il wa ~nu7 Njegovo prvo djelo P? d nas~:mstvari.rlla' i kazivanja o poslJedsdmaratu l-awiib zrcc (P~edava~Ja o P.. verzije o emq on pie u... uyo~u. njim dogaajima). napt~a!lo Je u dv}JMuluzdaratu l-awa' il wa mu~anzaratu .
A

.Pc;>znat~. dva s.i~vana

Po I SitrruJkltulii ovaj traJktat stLia.n je njegovim ..~~m djeJI.ima

D de as-S lkatwan a1-Bosnawl;( . , .-- 1398/ 1987 str. 3. Usp . Ar . 1- e . l kitabi !-'arabi, Bayrut-Ltbn_!ID. widi l-haram Istanbul 1-awa~z'A.rDDd ~1-Bosnawi Tamk'illtl l-Maq4m ! 1 ft ':'Jasgfol ~32. Nedostaju ! e k~tu hanesi 'E sad. ef. br. 381 , ta q , . Suleym amya.1 P ' "'d . 1hard m al-Qabira, zadnj~ ~li~o~ j~a~l-Bos.nawi, Fadltt l-n~a'{~=~ 'r:J;~~~;~dt Na'at b. Hussayn ' Daru 1-ku tubi 1-qawmiyya, b-8304, pr P. a l-Hilmi, 27. r edeba 1273/ 1856.

155

yer-ziji, meutim, j~ imena Atllahu ubaeno je: Mudrom i Svem~j.u-. enl (al-Ha.kimi 1-'al1anz). Nalkon toga u pl1V'Oj verrLij i sltiljeld~ reemca: ~aspra.n1 Vnta Svete KJUe (qib1ata Babi Bay ti l-haram), a 111 drugoj: >llasprram Jdlole wjetova (qib<ilata qib1ati 1-anam) i~. 10 Ukrra1iko: u U'Vodu {)lbad~je vernije aultor se obraa AUahu, zahvall~ru je mu se to je ruJSIPOstaiVio Me!k:a,m-1 llbrahit m i1 s pred ui l aza u Hare m, to ga je uno mjestarn klamjan~a d j aJSni m zmakom .u proti~nj~ \'\I"amema. Merultim, u dtrugoj 'VellZ'iJj.i t11ala21i m o da le!ko V i'e d etalJa 1 at1!1ibUJta UJZ pojedina imena i Linosti. Tako on OV'd~e posebno ulkaruje na zmaaj ovog Ioka1ir teta u p<>Vljei.Siti ~u~rui na ovo mjes,t o kao zemaljisko rodno mjes.to O'Vljeka koji se na njemu naao po iZilas ku iz uaja ime, ul'S/tl\'Cllri, za~poim~e. !kalJeo autor tflaglaav a, pwt 11.1 kraJlj evstYo temporaliteta, poeta.U<: i kraj b1tlka (iftita!J.u 1-wugud wa 1 -i!Jtitt2,n)J1 S toga se oYo istie kao to je i utv;reno u iiSlamu, kao mjeSito h odoaa SYe dok je O'\~eka na Zemlji.

Pored uornajenih fraza u pogledu blagoslova na Vljerovj~esmi,ka, pnill enuriou halifa, .po:seh:no AIiju i njegove sinove, te druge a s habe (d.ru.goYe) Ikoji su, u skladu sa poznatim Sltavom: zvijezde vodilje na putu<< ))nu.gumu l-lwd<c)'2 on u mom dijelu t~raktata navadi i neke podatke iz tradidje .u UJriJog afiPmacij.i Me\karm ..i Ibtrahi m a ,j 1rarzJlomosti .pisanja o njemu flllkazrujrui posebno na rezu sa boj.im poslan~kom Ibrahimom koji je pod~gao Htram. U ekspoziciji koja, kao to je uobiajeno, poinje sa klasinim )>An1ma ba'd<c ()>Potom,) autou, ru skladu sa svoj.iim poimamj em \llre:nena i ~onceptom po...-ijes.ti, istie zaslugu sultana Murata III koji J~. po TIJe~o:om. miljenju, obiljeio kraj prYog mileni1a sazvijea \ ~ge fal-.}vfl~a!1) 1 poetak p'rTog stoljea drugog ~retskog mi lemi ja, nJeg<:ne ~mllJ~ne teme koja je ma m aj ili onaj nain I}Jiri-surtna i Ill drug1m IJljegonm d~elima poev od )>Piredavmj a ... e < Melu uspjesima mog s~tapa o~, tpore_9 ostalog i'Sltie, osvajanje dtVije veH1 ke pokraji~.e (al- I raqa.':nz .z-~ azz~na.y~) i Dem ir Kaprije g.doje sru 'i~s.kori~enjene ~Jle_ he~eze .tJ . k~1~1l~a.sab sto ~m~, po njegovom mil.jemju, obezbjeu Je casm nazr\' )>!faqanu 1 -!Jawaqzncc (Car careva): A ))s-:.11ta~ mile~ i isko~, m_uradovskog, osmanskog stoljea koj im je 1 l ah ~bn?:'lO k:aJ po~l 1 )ed!njeg stolj_ea prvog mi1 lenija i poetctk drun:IleruJ~. ta~o da Je o!:. obnO'\"JteTj milenija i stoljea<c odnoono, n-~~", m k dov'\'TSJteiJ u to~u CIJe dada\iiTie se pokazala tajna poetlka i ~-\-.~et a sto pre~ta:IJa Yeliku osobinu i sretnu okolnost za sve nas .0Jl smo u SJencJ nJegove pra v T miJ~ : 1 . VlcnostJ. o Je njegova ekselencija dar . . likevsponkj ~.emerntJ hahfa, sluga dYa asna halrema osvaJa dv'iJ~ ve. ;:raJ me posreds11\om k All h .. ' natu kao Demir Kapija . .. ?Jeg ~e ' a v OSVOJ IO Glcwnu kapiju pozz kraje\a d\a Iraka l ~lJO~ Je ~?rvaznou iSikorijenjena h ereza , al)"'arp.s og l \J)el1Z1J1 Skog koje je on, potom sa-s.t al'J u sp. Tamkinu l-maqam f 1 4b F tl Fadlu l-Maqam .. ., fol 3~ . o . , ad lu l-Maqam ... fol. 2b. ~ Usp. Ibid. fol. 3b. L Ovim p 't .. R' 'l . . l anJi ma on Je posvetio 1 . . . ~ ~sa ~tu l-zntt$ar li qidwati l-ahy(P s-yoJu. pos lamcu pod naslovom o~e Je do sada koliko e na- ar oslamca podrke uzoru dobrih) od ~-0;, se nalaze u zbirkama Ju I st~b rznBat,? sauyan~ devet manuskripata u u, ecu, Panzu t Moskvi. 156

g1

";o. On je ;ptwd lkoj1 je urzeo dovima, g arm}ama, Allah llleka ~ja;=: ;~ar c:evac. meu njegovim d jeU dlru . .. . Jllin z ovoljanc.t :~J ~Jtl, metrtun, 0\faJj telklst dosta e cfsln. lll IJil, a iPOim(je n~e.ima: :II(Na~redi . sul J J 1~ ~ 'komp1etIbra!bittn iltx:l. taiko da ai!" ela re o _Je . t~ ... da se abnO'Vll Mdkam-i kao pulka des'k'rilpci,ja rne~o k tmlca dlJeluJe smi~lenije i to ne s aano itnlfOPmacijru o Talc:l!nJ . i dat .a o u~betnuta glagollslka reenica koja m d Y . . . Je 1 atn ute .suhtana.ls Poreemjem teks.t . "'l~e :vemi'J e sltie Se urt:tl s aJk da je .Pren>iSii:va n . ~ J~o l!lOStavi'VIi neloolrllko .rijei to e se ~ .ovom mJ~tu ~jeti -i na ne!ko Li,ko d'nlloah . panovtitl, kao to cemo Vld2li'J.e' im. ....... .x..... .. . -ul' llll.J~ta, p a nann se zato II1ltkopi1S druge verll IJQVl .tli JilliTl 1

ovo:n dlaJvrilne.

PIISan!Je _diJela. 1S~Uo1 ru posebnoj napomeni znaaj rekonstriU!kdje ovog ~bJ~a l ~1ge . ~adaJr~ o ansamMru Ka:be emu su svi prethodni ~la~an {PindaiVali ~ macaj . .Me& n1jrima on posdbno iJSotie drugog haJlifu ~era ko~'l,. po ~'ljen~ru autora, s.lui k ao primjer brige o obue!ktsu, aL l 1 rulslpJeha i moi kojru je imao u takru svoje V1la-

IPOUfZ.!da !IlliJ'lm! 1 treem dit U J. ehu tratkJtaJta , u ~ ..t.. m rnavod1 motive za v'VIUJu, piiSac zaltq.

. U :pog~ s!f:~e, pa ..i sadr~aja i u ovom dlitjeLu ima znaaj~~h .~arz:l,iJka. ~ed~ dv~Je "vemJe. Na1me, d1 ruga verrzija je i ovdje opSif111111Ja, a WlillJellJen Je caik i n~doSiljed pojedinih reenica. Tako na prrmJer p<PVa Teceruca prve 'VeiTZIJe: ... ,pa se obratih Allahu m olei za dlo:zJvdbu da naJpienn trak1a1. ... itd. n~larzi se na kraju uvoda druge 'Verzi1e. 16 Pored 'toga, ove ra1Jltilke su nagovijeteme i u unwanu (!11asJOVIU) gdje se daje sadlraj i naslO'V uralotalta. U pnvoj verLJiji 0\aj .t&t glrusi ovruko: Srorukrourrirao sam traJotat u etiri poglav.lja o v.Pi,je:!d'ThOstJi,m a Melkam a naJk0111 to sam ga naslovio: >>Tamkmu l-Maqam fi Masgidi l-~aram << (Pos1:av,~j anje Me!kama u CalSJloon Mesdidru) 17 d'01k u dn.Jigoj vePZiji nalarz:imo sllijedee rjjei: >>~Stru!kltn.llrirao sam trakta1 o M ekam a u s edam prizora i zavretalk ru skladu sa brojem obilazaka dko svete Klue (tawO:f) i brojem pretTavalll\ja i1Jmeu Safe i Merve (sa' y) buJd,ui da je sedam osnOVIIlli i nl!junrirve.rzalrnriji broj ... 18
v

u{l ()1\T.llJlliiD

Plrerna tome, u dmUJgoj ve11ziji .iaJmrjenjen je i naslov djela dok znaajlrle ral)tiJke .postOlje i u sttrukltturi navedenoj uz naslov. Naime, pr va venzija stinulkltiurr.itrama je na s lrijedei naim: 1. P.rvi d~o (ar-Ruknu 1-awwal): Pmodi objadj.ivanja s ta,1ka ~ znaaju Me kama, o r azloZJima njegovog po~tojalllj~ na odreenom mJestu, o vijestima i podacima iz komem ta,ra J h romka. 2. DPugi dio (ar-Ruknu L-!anD: Pitanj.a u ~ sa ma~jem. namaza irza Meikarna, molitva d:Jirna i tposlamilka koJ ! s.u ga uz1mah za k~blliu, te mjesto mold ltve. 3 r~rei dio (ar-Rukllu t-1ali1) : Ta,j ne ~eJk~ma kroz aluz_i:ie dul omcnjenih ,poput onih Velilkog "Ut t.clp u. >>!Md~an l .~klm othavmo Oip 1 ll ~ 1sca dJ i ela >> ~ ra/ isu 1-Qur 'an 1 dl!1utgJh ut te JLl gnose.
r a,
lt"'

T amkmu 1 -Maqdm ... , fol. 4b, Sa. JS Fadlu 1-Maqdm .. ., fol. 3b, 4a. J6 Tamkirzu 1 -Maqam, fol. Sa, Fa( pu 1 -Maqam, fol. 4a. 11 Tamk i rzu 1 -M aqam, fol. Sa. 18 Fadlu 1 -M aqdm, fol. 4b .
14

157

Eiva~~li mekamiSiki~~ meka~a, ru4. Cet!v1r!li d~o (arr-Rullonu .r-"3ibi' ): 'l' u n J enon1 ruala znamen] a o breda i m en C\II"a; eval 1 o d a b nnl dtielma J . ~. _ , .., do ' ' -tr , en ZJnaaJJ l VclJ.IJ.Cl!llU (mell -amskom) h r amu, Aliliah nt:U\.a poveca n~
Sudrnjeg datna . . . 19 rratkl!ata ebn Slt.rUJktMeluJtian , k ao to smo Slp omellluli, .u dii1ugoJ venziiJ I . tru!I'a je dosTta izlmjemjena ito d atje povoda da se govon o zas om d j elu. To izgleda ovalko: 1. P r-d pr iizor (al-Mahadu 1 -awwal): Povodi objave sta\ika o Casnom Meka>mu ~ njegovnm mam e1111jima. 2. Drugi prj~or (al-Mahad.u t-!an1): SttaJamje :Dhr~imovo nav ~~ kamu naJk.oo to je podig ao B o.Jju K.uru i nJegov pozw na hodocasce ovog mje5il:a Sl\liim ljudima do S llloojeg d ama. 3. Trei dio (al-maqsadu t-pl.l.iJ): M jerenje M ekama , IPO duini i irini. odn osno lokacija Me ka m a prije is la ma i Ill islamu?

4. etTvo.,ti prizor (al-Mahadu r-rabi ' ): Porv<)ld premje tanja Mekama na njegor vo sadainlje m jesrt:o , god!ime 1001/ 1592. Petli prnor (al-Mahadu l-lJan-Ns): Tajne Mekama i njegova znamenja kod gnostika. 6. eS~ti prizor al-Maluulu 1-sa d is): EvaHi Me~ke, obredi , sas1aj alirt:a, i!1VVO\'am1a i me1kami.

s.

7. Sedmi prirzor (al-Mahadu s-sabi ): Po s ellxrri, Ihrahi~movi ev ai.H ,

speoifjnosti j

tkaJraOOteri'Srtilke.

Zavrelak, (al-Hatima): od!noSlllo, zavrno pogll!vlj e podijeltjeno je na etiri d'i~ ela (al-~naq~ad) u S'k'la:d'll Sa b r ojeun et:itri, eti1Pi temelja Kue, broju temel,ja i svrama sv ijeta :

l.
pod

Pln~i

asnog

dio (al~maq~adu l-awwal): P r oj e katt g.radrnlje Mekama iskubbeta (lkn.Iipole).

2. Drugi dio (al-maq~adu t-lan1): P rodelkat gr a!d!I1je MrusaLle i~a !viekama a to je danas Mekatm imama afije na k oj em s e o barv.l ja koIekoti,ni namaz i namaz za obilaza~k (tawaf).

3. Trei dio (al-maq-?adu f-1ali1): Mjerenj e Melkam a, fP O duini i irini na pnom, Omerovom mjesnu. 4. et\'ift.i dio (al-maq~adu r-rabi' ): H ud!et o sadan joj izgradnji na mjestu gdje postoji od vremena Orne r a .2n Pored navedene ape sheme t:Jrak ta,ta Tazl'ilke ie-meu d'Vli'je verzije ev1den1rne s.u i ru neki m dnugi1 m d eta,l,j1ma u t elklstu, posebno u stmuk.rtlll:ri pojed,ilnih p.ogl<wLja ia'ko ima d osta pat:tpuno 1s.tih m 1 jesta. T~~ na primjer, pno pogla,V11je prve vereije t r ak tata atiJtor je podiJelio. na pet g;laYa (al-maq~ad) u koj-ima -rarz,m a tra S>ljedea p itatnja: pCJ\odJ ~bJaYe sta\1 ka o Mekamu, postavlja,nje M e!k.ama rn a n jegovo pra:vo .mJesto, .uttvlf(ltivaJnje lakaaiJje o b jeJ<ita u predislam &korn periodJU, ~taJanJe Ibrahima na MeJkam,u, objava hodoaa i sm 'is ao Mekama. Podatke za razmatraJnje navedenih pitanja o n c np i najveiJm dij elom iz
19

'dJ

Tamkinu l-Maqiim, fo l. Sa. Fa(pu l-Maqam, fol. Sa.

158

;~slaniake . traldioij~ (IJ.a.d~}! a potom iz klasine arapske literature kao t~ su. :P?"JIDatl SuJwti1Jev . komentar ad-Durru l-manturc (Rasuti

dragulJI), ~r.tab~ l-/:ulywancc (DJelo o i~Votinjama) ad- Damirija, T8.ri1Ju ':fak~a. .(Histor~Ja. Meke) alkraqiya i nekih drugih wtora. P ricLrZa'ValJIU'i s7 uo'?laJene meto~ologije u OV!ih pet g.l ava on navodi n~ po~dlatatka IIZ dlJela Slpoineilllltith aiUJtma iosrt:iui ?ma'aj ovog hrama ru -iTem .3lD!S~~hlru KaJbe, te njegov hristoni1at i metaf,izilw utemeljenost ~d na~IStan~Ih vremena. Kao to je sLuaj i u d!I'Illgim njegovim d1ehma, podattlke i'Z navedene HteratJure i ~ora on ne ,provjerava, nego .ih 1alklsatiiW10 na~braja VljerujJUi u n~oVlrijediv.i wto11Ltet ovih autoII"a . ~UQSitaJorm, ma~Vehi smo da je to bHo i obilbjeje srredintjoVIjekome historije, osobdto hTOillilke). Jedrilni ltlriter.iJj koj~ se pridtraJVao ru pitSamju ddela bio je da ovri podaci ne budu ru sLUpromosti sa rtekstom Ktur an1a. U toon kontelktstlu on se od samog iPOertJk.a pozi;va na autori t et Knjige, a potom navodi podaltke iz literatrure, prije svega Suju11i j a prema Ikojem je Mdkam jedm od drva cbragu,~ja iz .ra~ja, pa s toga za sl lufuje i posebmo tQIV\a.nJje. Bu!cbui da se 111aao na mjestru na kojem je, prema pre'd'aJlllll, Adem stn.ljpio na Zemlljru 'PO i.zllasiku iz ra~ja, on predstavlja :rodmo m j esrto ov<Yrematj'Sikog i'skrusrtlva ~VIj~a, n1eg~o pi vo istk.ueruje na Zell11:lji. Po mil9em~ru Ali-<ledea to Je 1. razlog. sto je Ilbrahirrn g]rad~i Kabu tl{PTavo to mjesto ~abra? za nJeno mJesto kalko bi bitlo m t j es.to mdlilti\Jie u m alk zahvalmost1 OVJeka za dob~a ovog SV~ijeta.2t Ovalkva funlooija Mekarma SC3Jdrlma. je i ru dovi (m~~'b~) O~e tra da to bude m t j esto mdlliltve, nalkon ega Je, prema predaJil 1 ?bJaJV Ijem SltaiV'aJk Kur ana koji to pit~je reguli5e: 22 Po:ed niza dru.~~~ ~ datalka u prilog ovog stava Alli dede nasvod1 da Je .to, po mi~lJen~.u uvaem ili uemjalka aSIIli draguLj ~ ryaja;< 23 , boamSik!i matk kOJl svJedoi 0 ,poetlkru rpoviljesti i ~putova~nJu cavJeka. U .pohvalu Mekama on je SIPJevao sLjedee stithove:
Divan li je ovaj Mekam Divan li je ovaj mehed To je Mekam i Musalla Blago kan11u to je ovdje Bw pr~jesto naeg oca Popeo se na njeg Halil Okreoo se prema nebu Svako pozvan od,zoiva se Jbrahimov,mir 11ek je s njim
u njemu su krupni znaci
utoite svim ljudima

11asao se ispod stopa doao iz Kuce nura pozivom na hodoae

poZJivaju Svetoj kui
hodoau do Dana suda
'

O ti znae, o mekanski

lleka tako vjeno traje14

. na osnovu 2Jilam'h podataka iz . . preda~ OS/t. autora TranscendenOlJO~ CI Gonnj.i stihovi ma~Is~I su s.tOW'ememo l I!Zl.f"az obuzet I . d<Xk J e rac:Lio na 'f'IIJegoe, ..,.,J\1' SIU i J aJ k je C3JU tOT SaJil']aO . j i zmaJk je i Melkam o OJ em
21

22 23
24

Usp. Tamkinu 1-Maqam, fol. 6a. Ibtd. foJ. Sb, 6a. Ibid. fol. ?a. Ibid. fol. 7b.

159

restarUtraciji. Na"~~. su i u provoj drugoj vemiji ~vog tTalct:~ta, u e~mtoj glar voi p1 rvog drrjela prve venziJ~~ odno~~o u dru~om pr~~ ru (pogtlaf\1!1Jjru) dn1uge vemilje. 25 lrzJmeu dvu~e vel1ZllJ~ u p!IWOJ etv~Inl tpostoje, pored toga i d'I1U!ge sl,inosti, odlnos.no razl..ike. Ta!ko,_ na pr.zmjer , prva gla,r-a prvog .dijela pP\re verzije .odgcwa,ra pn1101II1 pz;tzoru drucre veiZiJe c:l!nucra o;Java pPVe vertl'iie odgovara etvntom p-.nzoru dl"u::= oo J v ge Yenzije, nrea glarva ,p rve vei1Z'ije tJreem .pfllZoru druge, cetrvrta glava pnve dTugom priwru druge ver:lli~e _i,td: ~ podiUld~nno~t, me.urtim, nije saJSvtim kOITI(pletma nego pos1oJe 12'JVIJesna .pr~TelliJa d~ ge verZJije koja dJjelo ine komJpletmi1j,im i abuhv~t:milljim ~kazom ~og objekta j njegOIVe his tori,j e. Pcxred toga, aJUJtor - Je naveo I nelke bone doh;ljaje u vezi sa Mekamom koji ne na1~imo u prvoj veni,jd (npr. njegov osjeaj 1 p !ii piuenju vode sa Zemzema za wieme rada na restauracij j :!!l). U drugom dijel.u :pod naslovom >Plittanja u vezJi sa maajem moline iza Mekama koju je .podoi,j cldo na tri gla1 ve ('maqsad) on pi e o znaaju molit \e r na OY,Om mjes,tu i vjerovijesnicima 'koji su Me!kan1 uzimali za Kiblu, odnOS'l10 mjeSitO mo liltNe (!Ibrahim, r~smail, Muhamed). Poda1:ike ll2 0\e teme cnpi iz is,tih iz.vora i na i s ti nain kao i u prethodrnorn pogla'\'l~.u . To Stu najee had!i s i U kojima se istrie z.naaj namaza. Iako se mnogo nanosa i 1legel1Jdi iz tradic~je koje se granie sa najvjerovartmim ovi .podaci su mteresatnifmli kao deta l ji koji rasYjetJl~ayaju neka i do danas sall'vama vjerovan1a o HCilremu Kaibe, odnosno Mekamu. U dr r ugoj verzidri mr.i podaci smj eteni su u treem . pnzoru.
Y'Oj
l

!.

_ Trei i etvrti dio u llJiliVO j , odinosno !})et i, esti ,j, sedmi !prizor u drugoj Hrreij1i .preclJs,taVlljajru 111ajo-r.ginal!Iliji i na~inrteresantm.ijd dio 0\e hron1.k e. U ,tJreem d.Jije1u IPOd !Ila's lovom Tajl!le Mee ama ... , odnosno u petom priJzoru druge ve112li j e ~pod istirm rnasrlo~Vom AI.i-ded:e pie o zmamenjima ovog hrCilma tsa aSfPektta ,rufWn-ua, te 'Ilij ecrovom 'llllogom cuJ ll"'otu gmost_i'ka. U 'Vezii sa ovin1 p1tan.jem on 1k.C:Pisrti djelo al-~~t.Gharu l-Makiklyya (Mekam ska otkro:venja) Ibn Are'bija i (( A~aLsu l.{)ur ' an al-Wanqubja Ikoja su {Pitsali na OVIU ,temJu. U rt: om ~misl~ _P?sebno S'll tZ~a~j ne rremimi.s.cen-oije Ibn Alrebija ikoji u Mekamu " tdi J2Yor 'S~ZDaJe, ~edino. _od IIlajasnijdh m j esta u HaJremu, m jesto ~de. :~v ~dol~z1 d:? apsonpClJe sa J edrnrim naJkon post:tl.IJpka usawa' an~~ I cr~~)_a duse od nas_laga nebia. I Stoga ISe, !pO mtjeanu Ikao .i IPO dru:=Im_ ucrt~lJI_ma gnose k?Je autor ovdje tTlavodi, MeJkam posta-Vllja ~ao J?,J esto _rshnSike spozmei~Je dostuqmo jedimo oienaj. ldfU.i, sMirlru,27 ~nks~LL?u Mek~m~ u ovom IPOglal\~lju A!li..dede isrNe lcWa puta eg;roter:Js J I ezotefiJJ'SkL p,rvi !put se odmo.si 111a Melk"'m k ~ ,,. obJek t k . "' 1 ao .gra ev:In'~I ~rhite~t~~~.~ 1~a t~~~ ~istorij~'t ~as.tanJI:a i, papravaika, .Idkali~et 1 estom . d. e~ on ipJsati u s~J edecem, etiVfltom odnosno J se mom poglal\lluJu Dilu d' .. h ' Yata m e ma 00 . ga ' ~memiJ_a rrama, meutim, obUJhu do~e; g nose h~~a rznalcenl}a, Cilrhlte~toni'ku si m bola .koj.i 1$1paldaiu \JIV'U pog. aVl'Je ootor J ' _}e 'POS":'~tw flllprarvo 111avedenoj duho\-noj ldimenziji Me~kama z . a P<Y1azrste 'SIV'OJ1h rraz.ma~tranja on ll2iv.

Fadlu l-Maqam fol 8a I bid. fol. lOa. ' n Tamkinu 1 -Maqam, fol.
25 26

lOa, Fadlu 1-Maqam, fol. 2oa.

160

'

ma m o r aLni ldlk RI'iemeLjit ebja Mekama !ibrah ima a .. . ICld!gao, a k oj i prr edts t aJV!ltja simbol predanosrti T s. lkdoJu . ~a Je .p oell'je d obr " dm T ramscen enet]J, CYVaplotelja lf!jflOsea k~ :e ~s ti. u Sltlranu ~eg.ove liOr:osti i&tie veina uiJ . aJU or n a ovoon IDJesrtu ncwoch. Posebno mjesto me.. d u \Ilj lrma zau.rz:tma l'bn Arebi f osf or 1 :Pol ~neat ~ . . .. , er:veru wa l aya.ta (hat'llmu l-wtlaya) koJ~ Je OVIdJ'e d h ' 7' . "' .. . . OZIV10 Vl1 rumac Slp02lnaJe27. te s t1l.JipamJ zamosa (awwah_J ~OJ~. 'J:. :kras10 graditelja hrama, LbrahiJina as. P?r~d .'~ga, on ~cwodu l IIll'JOCl, od!nos:no doliVlljaje IJ>Ozmatih Slllfija: a s-Slib11Ja, . a l-H alkrm a.t-T erun wi ja O. dtrug1h ruitelja ~ose koj'i lilsrtiu Mekaan ~ao ~a'V'O ~'!'~s.to (la rposrtizmje spoonaje, afir,mirranje ,jedin-swa egz!~tenc1~e, velbc~e. vjemo5'ti i opijeno5'ti Jedin'im.: Ko osjeti ~UJS cxpiJ enOSJti ru. staJTllJ~ Je da se probudi, i~Zgubi atrihtrte d1 ue i tsa~ artnlburt:~ lt~ tnne 1t~. !do,ifiJii a fi rnnadjtti :boms'kog morala, sauva a.tJri ? ut e . s,l!u~~a, l~rce IPfOS'Vi j etli rsvjeulom SlpOmtaje 'i obue ISe ru ode7J?ru J eldrrloe. r N uegova :dlua lebdi iPO mebu 1Sp01.1Ilalje 'i besokona nostl, a IS1 rce !ffilll .se 1 gulbi u 'Vel~imi vjenosti..28 I a k o Jlleksilk:i 'I'ije ))~~qaun ooai iboravaJk, prebiNm de, horavlite, mjesto, poloaj, por:mcl: Jru, 1ramg, stepen, ~rob oi td., po m .rljenjru uitelja gnose i aUJtora djela Ani 'isu ,z.Qur 'an ... koje navodri A.U dede Mekam-i 1brarum ima [poseban egiZoter.i1s ki ~SIIllisao. Naime, on prredstavl1a mjesto lila kojem je Halli l I{IIbrahi,m ) Sltao IS v oji.m stopalom, dok j~kom aluzoije odJgovalfa ltemji Haliola da dosoti~e N~i.soke stutpnjeve 'i U!Z'V'iena stanja zaJdovdLjtStJvta lboans,ko.m odredbom, fPredamos t'i boanskoj zapovijedi, tt..Imt!k.a 1pred Bogom i uiVljerenja u jeldmou Boga kada je baen ru oganj-.29 Za 111eke tltruge uolitelje ~ose, meutrim, Makarn-i [tbrahim predlSitaVll'j a >>~UaTi'Verzal'Jloi s.~antj ~s.uluka, SJredite svih hil j adu s turpnjeva (maqd.mat) i IS totiJnu is tinskih 5'tana Ikao to ~: pokajamje (at-tawba), za st:Juu:>anje (al..inaba), (ladovoljstJvo (ar-rida), predruno!t (at-taslim), VIienje (al-muahada), a~ps1rahiranje-oienje (at-tagni), jedinstvo (at-tawhld)<<.JO Srt:oga je -to >><maqa!m lsorca i !due i!ZJV10r spozmaje, mjesto gdje ISe lkonanOStt ISa !beSlkonano6u spaja.31 U ~prilog ov'.i.h starvo~a autor naJVodi itav niz dokaza iz ttJradicije koja oYom 'mjes tu daje epiJtet 1 jedme od maJj2l11aajlll!ijih ta~a. na ~e~mlji , simbo la ?uho-..TI~g svi j eta tt..I lkodi se u l azi s arm o rnaprutasn~em 'l}~so~ure. ovozema l Js kog _bi tlka, !Wlaerujem ~ :sebe 1Zema ljt stk og. 32 ~~tog~.' ISihals ki. rulazaik ~ Mek~ znai ajp'SOJ1pcij u, utapam j e Ill druh.ovmI tSVoiJet. . ~s.lovi z a ova'] s t~anJ s ru .brojaN i aUJtOT ih ovtdtje mabraja tktroz trazhcite ~ta.v~ve gm~s thl<a O Melkamu . .Pored 1 toga on Ll'Sipllt navodi .~ li~e ~owrj ~J:, ~YOJ san Jbrahirmlll33 .i odelkoraoi~i IMelkama iz Ikojih U ZJ\'Odi (lakljucalk ~ upozoren'ru iiZ Transcendenci~~ na mogru11.~ nem~ru:ost u r~du ~o~u rtJreb~ r~adati 34 [)alkle li .ovidije Ikao lto Je ts.lll!Jcaj u tdrugim dj eln:na All1 k s oj' u uloau 1 etutoc d e deav.i smO'V'i Ikoji UJpOzoravaJU Jmaj U ta o er " o
v

!P

Ibid fol. lOa; Ibid. fol. 20a. ~ M a ~ "'m fol l l a Fadlu 1-Maqam, fol. 18a. 1 28 T amkmu - aqa ~ f 1 17 " M ~ fol l l' a Fadltt 1-Maqam, o . a. 29 T amk m u laqam, 'F dl 1 Maqim fol 18a. "' 1M qdm fol ll b, Fadlu a u 30 Ta k mmu - a .Maqdm, fol. 18b, 19a. 1 31 T amkl.nu 1-M aqdm, fol. llb, 32 I bid. I , fol. 12a, Il, fol. 19b. l3 Usp. ibid. Il, fol. 21b. 34 Usp . ibid. l, fol. 14a, Il, fol. 23b.
rr

161

Medcamu navodi u SILjedeto obilato tk OPis ti. Uz. to, cs v?je \Sit al\"OVe o kao to 111aV1odi u ;pT'Voj im stiho,,ima tkoje 9e n apa!Sao 982/ 1574
,.eiZIJ'l:

Kabo ljepote, srce bitka Kabo ljepote :.aljubl jen ill Ti nisi drugo do sljetlo Boga

K i b lo, Kuo Onog kome se klanja Vrtu sjaja i svjedoanstva

Izvor izljeva i dobrote Mjesto moli tve odanih sed.i

35 Koliko tu je jevwkova V o ljerw g Tajna molitve i ukras u njemu ; e

cebi as11i M ekam sja

U drugoj ,e ~iji on navodi ~ste, ali neto ~'Mljenjene s tihove:

Kabo ljepote, srce bit ka . Vrcu sjaja oni/z to spozna;u Ti nisi drugo do svjetlo Boga !:vor mirisa i dobrote U cebi je Mekam, M ekam Halila Divne l i ,musa/le za sve to sedu i.He Tajno m oLitve, ukrasu bitka Koliko u tebi je znakova Voljenog36

stiho,i, kao !UOStalom i mnogi rnjegave sotaNOVli o Mekamu, pisani 1su tpod direktnlim !Uticajem Ibn Arelbija ij e s tihove o Mekamu donosi na kraju ovog pogla'Vllja. U nji ma nalazimo m altene jste prizore i ideje o Kab i i Mekamu.
(hi

U et'\1fltom IJ>OglaYljiU .prYe 'verzije td~ela, odnosno es to m i s edmom prizoru druge n;e~ije on !Prelazi ma ihis torijiU Mekama Ikoju iz1ae krroz C\ ai le , i.Sn.oje omiljeno s red Sttv>O k oje j e 'Pr irlwatio od !SUJj.utija. Da ibi dao to lkom,pletJnije his tor.i:ji.Ski prilk~ objelk!ta, on ovrnn prilikom koristi i grau sakupljenu u s,om rprvom djelu P.redavanjima<' k oje je kompletno u znaku evaila. Uostalom, tu je posvep ogla,lje oYom objektu. Meutim, ru ovom t rakta,tu on tio i posebno naYodi rniz nO\ih podata.~ka to doprinosi upotpwnjenju shke o Mekamru steene ru Jliredavamj ima. IZtmeu os.talog, o n OVldij e navod i esvaJile koji se odnose ma rtreLmam ovog hrama od st:Jrane islamSikih 'Vladara, osobito osmanskih sulltarna lkojti s u mu 'POikllarnjali fPOsebnu pantjtU Yjerujui da im taj oin donosi sreu 1 rados.t buduih os-vaja'Ilja. Tru istie njihoYe czasluge za opravak Kabe i Mekama, iz01radnju vodovoda do OYih objekata. Meru 111jima \POSebno mjesto z:uzi m aju tSru!Jtan Sulejman koji je iz\'II"io restooracijru naj'V italm:i j ih objekata u amsamblu r Kabe, rzatim su:l tan S elim tkoj'i je tZapoeo 'Sa .res tauracij om ~abe, ~e njego\ sul.~an, sul tan Murat III koji je taj posao don.'rio ~ zapoceo re.stauraClJ.u. )Mekarrna. Yorod tn}i h Ill ovom 1 poslru on is,tie J druge 'elJkodostoJnl ke Carst\'a l7Jm eu ostalih , 111avod i zasluge supruge RuS!tem, pae k oja 1 je da ro vala srecLs1 t'Va ;za fllJreenj e 1fZVIoa:-a
35 36

Ibid. I, fol. 14a. Ibid. II, fol. 23b.

162

p~e IV'ode i ~gradinjiU zaMitje sa . lruhin.jom kapaciteta h illjadu l -judi zaftlrm \SIUIJ.tatna J MebmeJda__lk~ji _je ~u;~~o trad~djru ISlamja !pOSebnog nCYV~ e~ ttrzJv. srurre da se..II'?.rzld'bJeh _ISJII'OtllllJI za wi,jerne hailia, rte Murata ILI, .nJ~O'V'a su,btaJna lkOJl Je ruredxo rvode .za albdest, ritualno !pramje.n
Pored ~ .podatalk~, o~ ~aMlJje obiLuje lll'izom pocta,talka 0 Mdkamu ~razhcJJte 'PfO'Veil'l JOOC1Je 1 sarllliaJja taiko Ida tlU ulazi \Sve ono ito ne ma ~il~ lkoj.i . [l~mn ~ezaJno cza ovaj objelkart: .a ima poetak odlllOSinO JcraJ, tlJ. ,uJk,b]nweno Je lU V1remensk:Oipros.tomu dimemi1u ovQg hrama. INa iklrajru !p<>glcwlja on pie o gradm1i Mekarna, .daje historijSiki I}Jiregloo tradova- Da -re!konstrulkcijd i opravkama objekta i osnovme podatfke o nj~oV'im aJI1hirtektonskirn osobma,ma. -$voj 'JX>Sao na ovom objeOOtu. o n dovod~ u v'lJU, odnOSlo 'l.llPOI'euje ISa tpt'\i1Q.ID rek<mstr.ukoiljiQ\Ill obdek1a ru tis l amu lkojiU je podlllczeo drugi lba,l:ifa, Omer ibn aJ-HattaJb [la ,poetJklu prvog hid~retSlk.o.g mi,lenija. Hud1t16i Ida 1je njegov podJUifwat .na !pOffifku drugog mileni ja, u OV1oj J koinci!denci11 on vidi taj[li smilsao i rveliomu d1 jela MUJrcrta HI, 1 te nagovjetaj tn.jegoV'ih buduih IUISipjeha slinih onia:n Ikoje 1 je rpoSitligao drugi halifa, Omer. U zastln.nge tSru lrt:ana 1 Murata 'I lt l on, pored toga, 1t1braja ohnaviJtjanje nekolilko d~ ;zalaJajll'1ih melkama d lhr arnova koJi .su taiko uraeni da '!JITiiVI!Jae rpam1 Ju gledaoca ISvojom wjepotom. St~a je, ;po _lllljemu, ovoo;n &ul.Jtamu mjesto rrneu najiiS1alkmuti1im .OsmalllSlktim ~S~U:ltamma tkakav ~e bio [lj~ov tdljed Sulejman VelianSJtrveni sa koj~a 1~ ~ansko cCllrstvo doif\lljelo svoju lrulllminladj u. O tome on pre IShJedece: PrVli lkojoi ue !Sagradio MekC1JD1 Ibrahimorv P~:Om tptr'V'Og leni,ja bio ~e na gos.podaT Omer, Allah !Ilel~a je v s ln pm cz~~OVQ~'Jan, i to nakon to ga je ~ahv31ti1 a fPOplava. On J~ d~:ao_ IIZ Medrirne 1 utvraio njegoVlll .tolkacijn nakon prav-ednog 'SVle?oc~nJ~ <>?- strane ashaba , Allah neka 1je 1 5 njima tzadovoljan, Ikao sto Je 1 !bio ill vrijeme . . . tposltaJnljj}(a, .Al'lah ga blagoslOV'IO 'l ~asxo.

: mi-

J a 1bih ttelkao: iJ>rmni ko -ga je !Podigao na poetllru drugog mi~l~ 1 ui ja ~~Site tS ulitan Murai, Bog da ga pomogne, nagr~ ~u t~!a ostrvari elde u oba .doma. Ovo se rpodrvdaJr~ sa II'eDOV~aTIJ~m , a al~ ma rpoetlkom piTVog mil enija od IS'trme [l~seg go~. N ulk 'VIladaTa 'Vl. ern:ilh Bog nelka je s ll1lJ'lliil :zad'O'Vdl~aJn. av 1 se. -Fatf1 a, ~ . . . me ~renovi,rali Metkam Allah >l Srva~korrn od rvoa !lcc~Ji tSru ~ tSV?Je 'ViriJdio Omera all-Fanuka osvaja~. omogu.iN osrva:jalfllJea~~o :~/a: ~~faa.je injenici to je nJIIllla n a I~oku 'l IZ~ lhain,f om i'a je bio stolica u ~rajiU. Isto tt~o, 6i1ao i)z tra'] a 'sa tpiM.ITl . . J .. eme gradnde OCu e 1 pcxzllva 1 bio je s:dl!~a 'W~~.jesto) '1 .J:Ia'l'lhl i:~: 1roa. IPod ojim tSe nala21i :i na h odocasce lko}l se ra_whJeg~o .boaJn.slkog pati!Iljavwja i na!?ra~ njeg{)IV1() ~S.to.palo._ , u ttoone J~ ISJ~~a~Kao iaka~Y- on e ehiJd. On~vuo ga vm j a -onog :ko ru~a \Slr:ca 1 .s . . h poetkom s voje Mladawne~ pa : je ISiret:Jni sul1aJn 11 .erud SuleJIIl?~ 1 rt..lltTVtr<ie n. ktrajeve diljem 1s~ mru j e tAIJ.lalh ~ogao da, os:Jlia:'V~vo; dbiJ!ja rpomogne i ~uJ.t~a rmka i CUlJPatda. !Mohrno A1latha v... riS!lls'tvom je UrzNJeill Allah i}enitjiSikog, tmUtratovslkog !Vlrem~a ..OlJ~eJ~I\.1 (I"ClV\Ile mekarne r i !hramove obmowo rpoetJlwm .dtrugog mI eDll~a
A

n:-:. .
M ekam

37

Usp. ibid. I, fol. 15a-30b, II fol. 27a-56b.

163

koji lepotom ~rzrade, tpoczJlat{)!J11 njima je izreena rpoh'\t1ala:

.i sreeno6u zarpanjujru gledaoca. O

pri l ikom Ali.,dedeove res ta~uracije.. '?vog_ objekta. On :fise: Osm~~Ca Mek ama ~e !Zelena. N1u IS!IIlO oOOJI'l i ~&VJet1lo zelenom ~es k~ boJ~~ koja rj e traj!l1a. Njeno zelem il o _ zamosi ~~ g~edaoca. ~.esto s hcno OlJe joj prethodilo u pogledru .hjerp.ate rezba n Ja u !dekoraCIJe. Sto s e ltie detaJlija objeenog na k.UfPdN musahle u.z a M eka;rna to je jpOZlaeni lkarndiJJj [}Aa Ikome je ru \krug nel!pi-san tstO:V:rk >>An-r:ur te .ZaJpis (alpvafaq) al-Izu taJkoer u k lrug. Oko 'kamdil~a !Ilala21 ISe tugra Su1ejrnanova Ulkraena nojev"im j ajima i Tesama od poz~a~ ene ISVil e ikaik:Ve do dana!S lfliSIU ir zvjee.ne ni Ql jedinom mekamu lll t l kU[pOH Harema. Na ja~jetru SIU mapisana u lknug tdva stJiha hije1im 'S l oY i ma ma z elenoj :podlozi :

kraen ,iz Kue nura l~ Kao da je dvorac Ad na 38 Spustile ga ruke Monih pozlatom. i kaletnima ~...:a "' IPOOlla'V11.J. verzide ,tJrakNa!kon ovuh SJtihova sJ 1~ou::t rza~V~rsno . t:> e nm!IP l!'~:-... . tata Ikoje Ue fPOO\'eeno arhi1 tekitruni hrama ? naJilmacaJ~':P'm potezn_na

ll elianje Mekama AllaJwvo je

Za nwj murad, elju rrd,oju Vama je obnova mog M ekama

Tarih mi sugerirao moj prijatelj

Po 1taredbi sultata je?Jikom Halila, miJr neka je s nj.im.

Za umjetrntke -to je jedan o d naj ljetpih branograma. Sto se tie dYa srupa oru su danas IPOStaVtljtmri U1a drvije !Zelene IPlat.fol'Ine od gran'i ta. Mi :smo ih 'lllk:raJSiH Jmvamechno l1jepim iki!Ilesk im .zelenJkastrm bojama i vjeta6kim rezba rem'jem. ,P,Jou sano ostavili Jie izrelJbaJremru 1 glat1 ku kaJko tbi se -da.:la sultamu za is1pis ta:riha. Na r njoj e se, ako Bog da, napisati dr va stiha od surane ~su!ttcunova veilian:sttva kao -to je s tigao i rposlat tarih asnog Ha!Tema .po doVirenju 1sa sti hovima meu Ikoj-im je ~ tar.ih:
Ta jni glas rekCUJ je tari.h Sultan Murat obnovio je Harem.

. Na n~ ihoN i m ika;pi te'lima 111alaze se drvi j e me:rmerne osnovice koJe ~~.~an ilje b ile ~ mdi1 j slkag dPVeta pa su .isbrt11Hle. Pozlatitli sm o ih razl~Cihm tpOStlliPCima, gravurama i naltjpisi.ma hadi s a u rvezi Kalbe. Oko ~arlasa nalaze_ ISe IS.Nh~V:i u !pOh.vaJLu Krue 1. Me!kama . . to ISe .tie prog. rSitn.Lpa od :~trv~ne cas:nog ffi:JIIllbera Ula nJegOf\/11 ikapi t elru u !kvad-rat naptsame ' ~ IRIJ~I ~e?a: ~>IKo u~i hodoae Ka:bi i rpos-jeti .moj grob g:>oohJe moJe Sll1111t1 1S1-I Je 1 kao o. onrl. 1 koji me posjmio !Za iiVota. Oko casnog had~1sa n~.n 'h ""U"Jsarn1 su srtJt ov1 U lkfV'adirat, a to .je osam tSttiho\ a u rpohva Lu Mdkamru:
Kakav li je samo Mekam
Ib rahrimov, mir nek je s nJtm U njemu su vel ki znaoi Doao iz V rta 1'11Jira

Blago njemu, musal:la je Bio prijesto(?) naeg oca

38

Ibid. I , fol. 29b.

164

Kao da j e dvorac Adna

Preseljen iz .Kue mira neka tako dalje vjeno traje s velianjem i poasti Stoer '-Aijeka i imam Sad obnovio s.i ti. Mekam.

O .znamenu, o mekanski

0 bnov.io ga na sult an
To j e Murat S in S elinwv Kazax:J mu Ruh Qudusa

DaJt:Lramo je 100lf1592. g.
to 1se tie"~ stlujpa o:d SitJrme . Zernzema na nJ e .. !llalspnllin IIl!Jegova pamn113lka . . ~QIVTU tgorm~em dl!Jelru osarrn tSitiihol\lla ru !ko] ima 'se rvn~afi>:l'sa:Mno,.,.1_1e ~ obliku zv.iijrzxle (farqald) "-"'J:' liStU] e 01\.aaD l 'hV'aJl vl . .1za iko~e iTl as e A!ltlah O lb . , e o anoVI Doma 'POSlam'lll\.a -dL. . 1 a vezao u S'V'O'JOJ asno Kn d v llll10 l tUJemo rdtjooima: Reci: Ne J. . JEZl a ih
v

dru od IVaJs :osi~ lbjul bcw prema rodlbirni'tlr~~I rz~3)o~(~D n~ak~ n~gr~ ce oodmo 1.1:'. nrev-eo . . .. .:~ .~ ID'll ISe dobrim ru~ d11o recern OSim 'Ui ....:1. e1 1... . Konkut IJe 1 .1lZite (! ?), a Ito su: potomci AtN,e A il IUlJ 'llll~.IPTI' ~ rzaibrranjeno dati ml f ~ ' ~v a,. Dafera I Albasa koJim Je 1 os llllJIU .u ZlllaJk vehcmJa i port bud ,. je I to p pljavli .dio irrnetlka ,N.~ rn.~,s.,."... t'h . l O'VaJn.Ja . uct -da ~r c::uul tSl '1 OVl SU:
v

v.

'

To je Mekam i musalla Divni li su to dolaze

lanovi

Divan li je to Mekam veZikani i

voi utoite

Doma su Doma su

laa

Sv.im ljudiJma
l
vodii

lanovri

voi

iz tmine
nas slugama Kabe

Gospodin gost svog vremena Hasan, vrhunac vrline Nai su gospodClJri svetiljke Voliti ih dunost nam je

P.nikljuio

l jo vie predanos /:li (salam)

$to poredani su u nizu

O Harimi,

s potovanjem

Rekao lbih: Stto tse tie etiTi ugaana stupa od granita rs ~tmlllttnl!nje s trame Mekama s ndi.m a s e stpajaju oloWie reetlke (vrozori) na ijoj tpretdmr j.oj ISJtrami su tnCliP'is ana imema bivih vlada~ra, ne wamo da .Ii pr.ipada0ru kome .di1ll!goun {?). Na jedrnom :j e napisano -ime suttau1a Qalawuna, .B og ii111U ISe tsr mi,loVIaO, njegova (dOiV'a) ~ lk!ronogtram, na drrugom im e knt1 l j a al-A&-af, na trreem ~me Qaytbaya, na etvrtom ime al-Gurf sa d'OIVam a i hranogram.ima. 0\nim restaJUriranjem m'.i s-mo napir saJlti ime nl!eg suiltruna iZajedJno Sa imenima tll!jegovih sla'V'.Ilih predalka i d O!V'ama .na mnogo mjeSita Ikao to ISU UJ.a dva stt.upa n~ram predm,jeg d i j ela MeJkarrna, a ru runrurtralnjoS>ti li v-amjoskom di1clu !Ila ok111ugJ1ri. m ploama. P ored 1 toga trevrl.talirzirali S'JllO tragove rsvih 'Vllarla~ra. Nairme, mrutlpirs'i '5Jll tbHi i.zJbrisani, pa smo rh uglaaJ.i :j. ~Z~Mili. l.JjruJdi s u se velhl<:ocln.I&no ~ahrvaJ.dirvati ~tamu I'to. IStU ~evital~1rana djela sVlih ~s:J.all]slklih Vtlada-ra na tom caSIIlorn mJ~Sbu 1 ~v1~om hramu (a[..maqam al-mumj). Ov1m je MeJkam dobiO .?a l~epoti budui da IS U se tpodcarzarle i zaslUJge ICWugih ;vrladaTa. O Ul'Jllliila 1e n~eno:

165

u ovom
asnon1. gradu

Kako je lijep sluga Kako je lijepa zemlja Svak ispuni svoju elju Boja 1niklst rza njih
v

Velikih sul.tana Izljev dobra

U

miru.

Da se prospe , izlije39

Ovo pog.lavl~e u odr,ugoj lVnzij 'i n<,J.'l~~imo u dti,ug_~ijem oblDku, , 0 ga doni]. eti u .!Jin~evodu sa ,nse d cta.1 Ja, ,pa cem . . . buduci . da .IPredsta'V. tl o d 'llos "'meu dVIJe verziJe s a svi m S1JCnostima 1 Ja u pravom SVJC r u v . . . l i rra:zJlilkama. On prite: Uvod: Zmaj da_ je ~~am naziv ea n~beSI~~ rajski dragwl~ koji je siao irz Kue trmra 'P~Jhlkom pada Adem~ , m! r neka ~e IS Jljim, sa Crnim r kamenom (a l-hagaru l-as_wad) k~o sto Je navedemo u d-rugom pr-izoru. J edtno v r ijeme rj~ po SJ~a5ikill br~. u .Sv~ toj lh.llli, ncl<:a.da irzva!Il ll(.u e, a:J.i -po:r~an 1 s tn.Jom , a 'Jedno ~riJ eme Je sjao na hndu Qulbej15 I k ao sja~111a ~IJooda. Na1kon toga s ~Ju'm .se desilo ono !to s e detSilo i sa Onmm r kaJm etnom z bog d odttra r p aga:na rahLu Z -gahiliyya) i idolopoklooilka. Nuegov sj~j i tSJVljet_lo je n:srt:al?. Prestalo ~e, izobrisalo se, ugaslo se .i s~rilo__nJe~~o. ~S'V.Jeblo . Zalo Je boa:IllS kom .mudro-Ou kojlll zmajlll .plemem ti uoi telJI gnose. Sto se .p ak .tie 1da~Danjeg SJtan0a ako .zgrade ri i21Jlad mje, uzdci j tpakrijeko ono je islam'~ko, omeroVisko kao i ra:nij e s obzirom ma -poloa~j i.zdvojenOtSti i sta trus rnusa!lle Ikao to je lfaJnLje ISipQITlenu1o . Naime, o njoj .j e objaYlj en asni ajet, tpa je taJko .iZJdlvojena ad KJUe i UJinje na mrusallam tZa hodoa-SJnilke Svetog hrrama.40 a'l-Azralki je u njego,jm dimemijama i gra-dlnjoi utwdrio a-shabSiku, omerO'Vs1 ku ot radidju tj. k ako ga je izmjerio i tpas tavio Omer al-Fanuq tkao ito je ,s pomenuto. \Nako:n 1 toga, ovaj objekaJt graen je v.ie tpUJta, a li lU tpogled.u duine j iri!Ile nije !J)<YVeavan tU OdJnOISU r na ptrVO 'S'tanje jer u tk raavanje (flatjpisa, rerziba r i ja i 'Uipi siNa'llja rimena '\~laara na u1a t.pis ima koji 1sru obma'V~Ljan i ru odreeno wijeme i kaji SIU IJ) rona emi prililkom restauracije doda v anje nij e dozwo1jeno. J a bih r ekao : to se tie posljednje, .graJdJnje ~ul-tana Mura:ta ijim prisustvom je Allah olY.no\io st,ar zajedrrrice -tako da je naljbolja i na j ll jepa od ~~wih preth ocLnih tr~b~ rei: Na Mekam.~, na ploama bi li su tragovi ranije gradnje, ah Je MuraJt ova gradnJa nadmaila wacLnje srvih tprethodJnih vladara u_. a~no:m tH_aJremru i Uzvienom H ramu u pogledu ipOzJlate, dekoraCIJe 1 s':~koli 1ko.g. -sikllada. AtJlah neka 0'\Jijekovjjei njegO'\Jiu 'VIladavin.u ~- _materJJalnon: 'I duhovn_~m ~ogledu (zahi.ran wa blitian) te p roS'ltrJ odrredlbe [liJegO'Ve I}J rarvicnosti tkopnom i morem. Us.J.i!aj Boe ! . U :~TojeJktu Mekama~Mu~ aJMe, u_ unutranjo'Sti loe i njenom sredn;em dJJelu rr1alaze ISe IJ?rozon o? m J edi IS a dva ik.ri.l a kQija ISe otvaTaju. Na ~as_n~:Hn Mekamu l'~raen Je sanduk sa akrvi!fjma od eljeza s a sve C~lli11 _ StrraiTle .. Na mjemru ~u el.je~a IVl[ata IS a dva Jcrila 1k-oja ISe otv~raJu : na lk?Ja se_ odozgo llllla.ei. 1U Me!kamu s e rna nra.g ~~tapala Halila, lffil'r IS II1l]'Im, SIrp a voda tk oJ-a se '.Pi~J e 1 lk , bl 1 Odatle <Se nOSii ru izvore. OJ om se agosi Ja.
v
1

Oko M~kama Je . . . (irzos.taVILjena Ti,je) od lije~V~amog zlaJta i srebra da b l ISe drzallo asno l.kamemje .'to je detalj!ll.o maJVedeno u
39 40

Ibid. I, fol. 30b. Usp. Oura'n, III/97.

166

Dimenzije K abe i His.tori.j i od al-Aan-akija. Jamad Mekama .17 ~~la ~ernarzana lll~om ;i ~~~roon, a ma 'Sredini 1 njenog unutrain!Jeg dtJ ela . r kao cem~ra~m deta!~ .1 .razvoe ispisana je dova Itbrahlmova :na koJu rwka7lUJe 'l oda'bramikov hadis: :.Atna da'wartu Ibrahim ... (Ja sa~. ~ova llbrah:imova). To su rijei Uzvienog: Gospoda~ .m~, poalJo~ 1~ ~~OSil~ilka izmeu njili Ida lih ~opravi i tP<rui KrnJtiZ'I 1 m u drostl. T1 51 :zaiJJsta IU'ZJViem i ~nrtJ.d'aJr 4 1 To je II'la(piosano na sredi.ni 1 kurpole. Pored .toga, izmeu ajeta a911ih na.pi-same s u rijei UZJvienog: ... i oisti ovaj H ram Moj za one k oji e ga obHaE-ti2 i Ld. do 'kraja 01vog mekCllnSkog ajeta. Potom ~&u napi.s ane 1djei &vienog: nl ogla-si } .judima hadr! - dolarz.ie ti.43 itd. Nalkon 'toga, ispod ovog ajeta napisan je u :k r ug ajet blagoslova (3yatu s-salaw8t )"-~ te poznati salavat ... Ikao to si 1 blagoslovio Itbrahima i 'njegovu rodlbiml i td. K~t~pola de posta'Vlljena na et'Vlntas.bu osnov.u, a na i&Va!kom nje'nom wghu naJlarz.i se rpoiZllaemi baDjalk to Tam.ije takoe nije ibilo. Na barjaJkfu je deliyy pi s mam, ~latom i la:rurom, u .k rug napisan poe ta1 k SIU r e al-Fath do rijei Njegovih fatvzan. hzilnan (velilk i uspjeh) 45 U ~t~rnutrarnjosti S.YC~Jkog ugla napisan je po jedan stih iz Mekanski~ otkro\lenja<< u oblifku zlatmog sunca, zelenim pismom i devher mastilom izvanrod111og sjaja i ljepote. Pni stih nalazi $C od strane Svetog Hrama :

tlralk~C\llu

O Kabo Boja, ivote moj

O stazo sretnih, moj pravi pute,

D Dugi s tih nalazi se :i SfPred Hrama tnaspram Cas.nih vrata:

O Kiblo kojoj se
Trei

okreem

l z svakog kraja i svake doline

stih ,n apisan je od sbrane Casnog minbera:

u tebi Casni Mekam sja

U tebi

srea

je c:a robove sve,

Cet'V J-rti s tih od s Lrame biUII1a,ra Zemzem:

Kuo tl/zog Gospoda, svjetlo mog. srca. Zjc,z,ice. oka, sr~e IIZ~je.JO m S\aNCI! is iZJna'Cl prozora napisan Je lki1UJpntm ZJla~~ pt~mo .

d'Vadeset devet, a:a:pa!D~IU~~ um ~~:~~oc~ ~ oblm:.u p j podjele wena rMJliitih , ,rsta dekoraciJe Ill ce...r aso Svako ko' ih ,idi rei e da . . m nomatocr mays,lora. . h uglovima pismo 't' . .o nim svetitima i uzJviemm ramoneto taJk vo mi:je r~mJe ~JlotJk u :Ca:Ceno o aStilom Mekarnu vjma Ikao to Je iplfl !Zaovrse .u 1
v

ki elif JfeJi,neslt pisma.

vei

je od

q:>Olo~in:.,;:~:~ 0~~J~;a~~:n~!~
0
0

..

Kao da je dvorac Adna Spustile ga ruke moni/z 1 oblici tih krugova Uljepae ajetima . O tri znae, o mekanskt
_,____41-I-bi:-:.. d.

preseljen i: Kue Mira pozlatom i ka/enzima. Zapisima s potovanJem l men ima, broje\~ima neka tako vjebzo traje

z Ibid.
o Ibid.
44

46

Ibid. s Ibid

Usp.. Fagi u 1-Maqdm, fo .

II l 129. XXII/ 26. XXII / 27. XXXIII/56. XLVIII/ S.

l 73b

167

uta se izmad Mekama do Kandi lj obje_ en u s~~:hn.1 J<,upo e ~lk .. rv:ladar ga je i~jesio. cr J- 11..... umJ'etm.l 'Je a me .zmamo OJI oko 'Jedno~ ~~~. , . , bl i. e(Hla rt akom 'VIremena pa smo Na njemu oSU p tsrnena :k?Ja 'Sl';' ~~ J.., . l~u,rom kasidru u lpohva,l u ih mi obnovili 1Po2Jlatom 1 IIll{}JtSah ~eh . o nali u djelima t ef.Mekarna na osnovu rvijesti i podatalk~ ok?Je s~ . . uk pcwodom . . had:isa Kasida o Mekamu IkoJu Je s-pJeNao pJeSill stra 1 ~ zayret!ka Mekama Ibrahimovog:
Kako je divan Mekam Kako I b rahima, .mir neka je s nJL111 U njoj su veliki znaoi

. .

;e
.

dl'na musalla

Kako je dil'all mallad Blago njem u, dragulj je

~

J stjecite za ljude
i svetite islama
Doao iz Vrta m.ira $to ispod Sltopala je
Poz.ivaju Svetom hramu

F(l pnJesto naseg oca

O .\fekamu, ti M ekmnu,

Po:,a1l je s 11jime prema nebu

\a 11jc~ se pope H ali! s,aka dua

Po zapovijedi za obzrzanom

oda~la mtt se Dolazei do Dana suda To je hodoasnik to mu se odazvah Od isko11a, e11e, ljudi .... .. . . ... . . pJeszce r 7asuot Rascupam z prasi1Jal'L
..,. v ,.

O ti

;.11ae, o bekanski

11 eka tako vjeb1o traje

I spod t.kanctilja je objeeno zeleno jaje m~ k ojem su. napisana d' a -sjajna sti ha jezikom Mekama, kronogram Izvanredne IZrade:
Ja sam Mekam i musa/la
meu znaoima li slavom

S akon hiljade, na poet ku hiljade

Na je tarih u hil jadi

Barjaka je pet, etiri s u -na S'tranama etvrtas te osnove ispod gornjeg dijela kupole , a druga 1 klupola je u Ull1utJranjosti Mekarna ic. pod osno\ e. Tamo je .kupola , a u sredin i kupole veliki ba rjak na kojem je napisano poglavlje al-Fath, mekoliko talil9UJ111a i !brojeva. 1\jegova }>ismena ,posrtavljena ~a 'VIladarvirne Abasid..a iClJblijedHa su, pa ~mo u sredi ni polumjeseca rna barjaklu ;uor.taJli ime UtlNienog Veliam st\a tako da se njegova ljepota UJpObpumila. To su .stamO'Vll'lici Hrama mnogo hYalili. To je najvii i pTTVj od barjalka tpodignurt u mekamima. Pni koji je podigao barja!k na pu1JU Boijem bio je Halil, mir meka j(; s njim. Na njemu sru bili 'izvanredmo i2'Jraeni [laltjpis sa tpism enima i broje,ima, a mi s mo 11..1loiH tJrud da ga apravi, m o i ,UJkya,s im o . uz oanju sultana na poetku milenija, Murata, ISrtoera i voe, B og Uil' tsio_ ?arjak~ njegove voladavim.e i prroirrio odredlbe njegove pravi 'los~J 1 ~bJede u materij~lmom i duhOVtnom s-vijetu, 111a ;poffiiku 1 caJu u trne Uz \ienog, Najvieg i Najasnij eg. Us liaj, Boe, usliaj!
Clava druga: Plan mus alle iza Me kama

To je.: danas Mdkam irmama SaJfije u kojem se obavlja obave2IIli r,~Jekti'vni namaz, te namaz za obillazak ..ta'Vaf. PriJ' e J . e Mekam mama SafiJ. e bio '".,, odnOSIIlo Ls!pod Luka koji i danas rpost01ji pou.<;&

168

pUlt os~tahlh M dkama imama Ikao t .. belov. RatzJlog da to bude MeJkam ~ ~ HCl!Il~IJev, MaBik~jev i Han~ajVbaja. Za vrijeme hodoaa oba~Pe d~tra od wemena sultana Je obavl jen namaz fa . Jao Je namaz tavafacc, zatim e isjp'red nj ega i oba:i ~:~~ ~~ ~~~arz:~o n~ ima~a ~afij~ da 1domio za itmarrnQIIl. Naime M !k . J . a~ Im~m Jer Je b1o zakask b" e am Je b10 apce mJesto molitve za OJ:l o .JJlarze.'. me doZJvol, j ava se ograrnienje za 00n. \SIV~ da o~aJ tkOJl ~bilaZ'i nije s lobo.dm za vrijeme Jnam~rz~e~:a :~~~ namaila ~tava!f til !'Aeika ma .su sunJnet. Ja bih rekao i molim B d m e IU1putt IJ1a .praiVI ip.UJt: oga a dva kirila irza Metkama su mimabi. Na on]~'n:,a stOJI lbr~va koJa se zaJldju:a!Va i iji \ktlju s e rr1osi rzajedno 5 a -kljucem Kalbe I ~ara ~alda Ise i ona otrvori. Kadgod tse obnovi brava na M~~amu s~ta\fllj~ se 1 st~,r~. Pl!oz?ri vrata su se biH rpromijenih i poonn1h o:d ~revel~ko~ dodinva'DJ]a n vrernenosti 'jer su jo od ,VTemena v ladaJVlJile Abas11da. ,poZJlaJt1li tS'mo ih na!kon to smo ohkl onili 'rtu , mam~ao~i JZolaJtnom IITlaJu maenom alllkesrnij Slkom v1etililom, pa s u ISt~OVtniCI .Hal!"ema bit li iznenaeni naimom po~laJte i sjajem. VjeTOIVah s.u da Je za pozlaw u1 loeno hiljade :zJlamika .ialko je flltroeno svega pedeset zlaJtnilka a a t o je flll!"adio jedarn dobri OIVjeJk iz BuhCllre. Nalki ma}s,tor1 su eljeli da to .UjpOZJnaju, ali tje on rzabranio rekavi: Da a to mi.je rad ma M ekamu j-a ga ne bih ra:d1o lili za hHjadu ~la:trnika. Mi ~smo to ruJbrojali takoer u blagodati .Me~kama i []Jjegove adete. Svi asni .prozori dko Mekarrna StU rp~laeni ,a njihova fll!l))Utranjost je ofaTbama r.ulkom tog oVljeJka postojrunom rzelenom kirneskom boJom Ikoja me ne!Srtaoje tp od u tical j em kie i kalkva do s ada rr1ije lllpotreblj alVan a 1 u HGllrernu. NjegQ!VIoj 'l japot i tirzraide dri-vi!Li SIU se tSaJWemenici, a do sada ga n iJko mije rnaJdrrnaio ru reWbarenju i i~radi nwvpi,s a. Ienad [prozora, u k,r.ug, ncupi1saJli scrno melka.mske a jete: Wa ir;l. ga 'alna l-Bayta matabatan li n -.Msri wa amna wa 1 t-tahidu min Maqami Jbrahtma musaZia. . . i1 vd. do k1 raja ajeta.47 Potom je :i2mad toga is.pi-san1 nCllt;pis Uzvienog i1 m ena sa im enom ovje:rovjesa1ilka, Bog ga hlagoslovio i spasio, te dese t i mema donosioca l!"ardosiiliih vijeSJti. I~mena Omera i Osmana dola SIU rpo rta ra!didji tila'S/PII"aJm rpTedinjeg dijela musaHe pri okretar njru. ZJbog toga Dllilogi stJranci-odmetJnici (al..a 7gam ar-rafda) i hasanidi-zejdjtti r mupu SltiH s~u m o litt'VIll iza MeJka!n1a rpa. j~ .i to J;-dan ?~ m~karn~ S kih ajeta i uda Farulkorvih~ SIUJI1ets kih .. Y~1s1 .~h Boze, daJ_ 1.m cast .1 tpo(UJOPU, a ponirzi apredtsrtaV'Ililke novotariJe 1 n:Jihove ~m<>C?1ke: UshaJj ! Zatim Sfll dko imena desetorice doo osi oca l!"adOtSruh VIJest! Bog 'lleJka je s njima zaJdavoljarn, !llajpi~arr1.a ~ena. dvanaest osmanSlklh \fila~ da-ra sa dobrim dovaJma za OS!VIaJamJe 1 !J>ObJedU, urz l!"azme tpohvale 1 S to se tie IIlatlp'is a na pla.foofll mutSalle i.z nad gl.a~a onih koj i Mak a u cmti u tilJegovom, u sTedrim kupole namo l!'t'VIu ur:e :uza ~f alSIIli ajet Huwa 1-awwal wa 1-ahir napas~o. Je ~~~~~ ~al~uwa bi kulli ay rin ralt'm-18 Ill smislu kowa z-zahu:. wa ~11, d~"-~- -<e (?) a ieviies,No ~SNjetdok m ekamji je d oru1JelO melkaJin::>U\.o naJ i:W.J!ul~ J
47 48

D~ije 5'lT~e, odrrws1I!o

uda.

Qur'an, II/ 125. Ibid. L vnr / 3.

169

ovlled~Ju sma Zaski .kao d.o je 1S!pOmenut o ru .p e tom .prizo11u, u pr.Ip J , , _ tim je oko ajeta napisa!Ilo rme Huwa ru ~'Vana.es.t s.talektlta. (~ qarnas), .u skladu sa d:n1naes t 2'JVijea Zod'PJa!ka 1 Im ama. Zattm J~ napi5ano ime UllJ\ienog u d vadeset osam o~~en.ata, ru sva'kcm ~r n amen'ou ime UIZ'vienog sa po.olatom i nesh-dzelt ptsmorm r -roma br oju mjeseeYih stanica. Zathm, ispod 111jega .z:tapi<San~. su. u e tvrt!s t?TT obliku rijei Uz\ienog: Jn.na awwala baytm do riJei sabfl_a Z~ tim , oko tocra u .kl1llcr nCllpisan je aSIIli salaovat, Mruhamedov 1 I brahJ.. . moY. :bmad prozora, na pJ:'lV!im ploama p;>v~anim s ~i~m a napl~~~ su rijei UZ\-ienog: Wa i4 yarfa 'u Jbrahtm.u 1-qawa tda do riJeci min as-salihtna.so Od te etiri ploe iza Mekama a ir.zmad dva Sltlllpa ostaYili smo jednu za k r anogram u SJt:ihu to je podneseno su!Ltanu da poalje iz daha S\'Oje \'isos-ti k ao to je pOS l ao i hrono~ram Casnog Harerq.a ako U:vviem.i Bog da. Zartim j e oko a'smo~ refirefa Ill krug napisan Pni meu ajetima Kn..tr 'ana, ayatu 1-Kurszyycc. PilSm ena su s\a d;.eli-11esh, PUbinoYe boje, od zlata i lazura s a $1Unacima izmeu pismena u et'\'Ttastom geometrijskom oblilku. o sada 1 ta:kv nisu napisana ni u jedmom od hrramova -i mekama. GJedaoci s u Ze didje:ni ljepotom n1iho\e i..zlrade i dekoracije taJko da je u njima, i.rt.:eena pohTal n ica:
~ ~

J.:ao da je dlorac Adna

Doni j el e ga ruke moni!z

Preseljen iz

Kue

m.ilra

Pozlatom i kalem.ima i td. kao to je navede1w.

Sto se tie osnoYe Mekama ona je zelena, obojena zelenom svjetlom kineskom bojom ikoja se ne grubi pod 'll'ticajem kie to je proi'je:-eno. Sa\TenstYom zelenila ona zanosi oi gledaoca. Boju je StpraYio \eliki majstor iz Ruhare koji je slikall1&lci zmalt ruio 1 kod Kineza i tamo se istakao. Vidio sam kako ga majstori iz Meke bojkotuju l l ~aYisti. pa ~am zaeJ.io da ga upo.zmam. Radei na Mekamu prouo se 1 uzdigao 1znad drugih. Poslije toga zaposli.Ii SIU ga potomci Hasa::a na. posJoYim~ klesanja (naq). Sto se tie predmeta ob jeenog u kup~II musal~e, IZa M~~ama, iz.nad gla.ova onih k oji oba'Vllj~j.u molilt':U to Je P.ozlacen kandilJ na 'kojem je na~pisan aj e t a.n-Nurcc sa tallsi_TI~om. 1. to u krug. Oko kam.drilja je peat Sulejmamov dekoris m r;o~e'~:m Ja~~om i raznim resicama od zlatmih i svilenih ni t i. Do ~Sa c~Y~IJe ob1eseno nita. slino u. ~ramovima (ma qam3t) H a1 r ema i nje~-. : ku?Olama. Na ]edtnom JaJ e t:Iu napisana su u lllk1rug dva Sltiha Ije m ptsmorn na zelenoj podlozi:

'v'elianje Mekama pripada

K ronogram

Bogu

Za moj murG.d, nwju elju

T arih mi rekao moj prijatelj

Na vama je obnova mog M ekama.

k . .. na }eZL u sultana, jezikom Halila mzr ...,e k Tr . . , .,. a Je s nJzm. u je po form1 J z.naenju na T k

~to se tite dva stlu!pa om Jepsi ron~ram l!l ove u m j etnosti. vd p la\ og granita pa, s m~ ~u ~nafs nba .dVIJe . .ze lene osnove. Bili IS/U , J mJ o ar ah u biJelo zelenkas.tim kines~r~ Ibid. III /96. YJ Ibid. 11/ 127.
y

170

klim 'bojama i7Na~nTedtne lJ. e t . . .. . nJ' i hovim t}<::~m-t 'telrm'a .,, d po e J V'Jertaakog shik:arskog kolorita. Na ...t' ~u VlJe osnove od b" 1 b~le .od irnd diPvma ko' lJe og metmera, a prije s u . Je 'J e stru1 o Mi 9lllO ih nN7'\atT r x.: tupoma, reulbaJI"iji~ma i pismenim~ haldisa t'':'AJ list r~ }\_;Jlbm posOko aiSnog had . u Ve?Jt sa vetlnn hramom StliiPa od stram~lSa .lll:"samo Je osam IS>tihova u <pohvalu Mekama l ~ .Uk,u n . ~!_~' era, ~a ItJegOVIU :kC~~PiJtelfu je u etvrtastom oba!pllSam . t3U.UV hadts: Ko doe na hodoae i 'et' . grob ..naJkcxn moJ.e isti je Ikao . i onaj ko me O~o casmog had 15a napisano je osam stihova u pohvalu Mekama II1J erTlfll.: l o

SJlllll'i

posjeti~~ ~iv~~

Kako divarz je Mekam Kako divna je musalla

Bio prije9to naeg oca Kan to .je dvorac Adna

O li

z.rzae,

o mekans k i

Obnovi ga na sultan To je Murat Slin Selima Kazcw mu Duh presvet.i

Ibrahima mir neka je s njim U rnjoj su veliki ~naci Do ac iz V rta rm.ira Preseljen iz Kue mira Neka .t ako Mje1w t.raje s tpijetetom, potovaniem stoer doba i imam Sad obnovixJ si ti Mekam

Stto se tie stUiba od sili!"We Zemzema, na 'lljegovoj tprvoj osnovi naspram <ilf!l1lgog !Sitn.llba na~pisano je takoer u obliku 1JVijez:da beta i ga.ma(al-f-arqadn) osam & tihova u polwalru Melkama i lmova njegorva doma koje SdTIO ad Boga obarvezmi da vO'Hmo prema asrnoj &njizi: Reci: Ne tra)i.m za ovo niikalkv1ll nagradu od vas osi m ljubav prema rodlbimi 51 , a to su potomci Mije, Akila, Dafera i Abasa kojim je zalbra~njemo dati milos.tind'u u :zma~k velianja i potovanja budui da je to p11ljarvi dio im etlka, Bog da .nam da koriiSiti od 1 n jih i 1jubavi .. prema OJ rma.

To je Mekam. i musalla Divni J.i su to dolaze

Cla1W~i Doma su laa

Divan li je to Mekam velikani i volLi Svim ljudima utoite l vodi6i iz tmine Prikljuio nas je slugama J beskrajnom predanoll
tL

Clanovi Doma su voi Seyyid gavs svog vremema Hasana -to ~_Pobijedi Ljepotom Nai su seyyidi ko svjetiljke . Volilti ih dunost nam je

nizu uvijek poredani Harilma s potovanjenr

1 , h Sto se 1ie etit r i ugaona sttuba od gra~ita o ko u~~ v1 1 resetke sa s\ l traiII1jeg di.j ela Mekama, s n jim a se SipaJaJU ~ o"me su irmenn bi v~ ih .. h redmjim s torc\lilaJma na~ptsana ~ . stratna. Na np OVI~ ~ ub' . Na jedinom od ,njih napis ano Je v laldara, ne zmamo koJe :to . l!!l10. i dovom na drll'eom ime jrne .suLtama Kala!VlUIIla sa hronogramoan , t-,

~''ao ~

Sl

Ibid. XLII/23.

171

m e alIollri . Ka . tba na etVJrtoon l . Na ku-alja a l..Araf, na t~r~em Jme J ~' ehi da suttama SuleJI I nav.r atima je napisamo. rme marh~a, ~~~ o~()V1i~ nelka mjes ta poIfla mil()S!t i zadovol1&Wo na Il'J~a. uJ J p<>ellka m~looija i 'P'raetlcom S\"Oje vladavine. Stto se tie Sl tana .~ .~ nid<o ru potputnosti 1 . . , e o bnovio cio Me ka.m k<>'Jl IIlIJ e B Jem -s tolJeca an } . d' z to llil najiV'jc.u zahvalnost { oobnavl_jao Skoro ~est ~rt:.ou:l~a~~ n :gdvam rpresVIjetloan i nje~ovo 1 gu) ml IS'IDO ~a ~ novi l Ill S1T ovima i ploama zajedno sa limeime s mo napis ali ~n~ osa:ovama, Ulp ~em di"elu Mekama i ru njenima njego\1 ih velikih dJ~ova, n~ predn~ 'd drugih 'V'ladara i ooyo unutranjosti. Otlkrih s mo J tragove , Je a . ". :: J p1smema . b'l JOLIU' ..,.,_ ris a.u .",....a RevittaliiZiii'ali smo Ih p oz.la tom 1 a su 1 1 a b d p loca d j alaanjem. Ljudi su .se za to zahvaljoivali IIlaem ~Irta.nu u .'lJCI ~ e :: red1alizirao djela islam'Slkih vladar~ na. ~vo:n e~Sin am mJeS~ ~ :aYiemom Mekamu koji je dobio na l J epOti 1 time sto s u sc pok a zala i djela '\"}adara. O njima je reeno:
,
v

l)

Kalw divan je to sluga Kako dilne su zemlje

Svak' ispuni svoju elju

U ovoj svetoj zemlji

V elik ih sultana

Izljev dob1 ra u miru

BoJa milost na njih

da se pros p e i izJije 52

Gornjim stihovima zaniava se OSI~OWli ~i? etVlrtog pogl~Vl}j~ pne vereije, oc:LnOSlllo druga glarva zavrsnog driJ e la drUJ~e VeiTli Je . I kao to se \'idi iz naprij ed navedenih tekstova meu nJima p ostoJe dosta \'elike razlike. UtisCllk je da je aJUrt:or ulo io dosta nCllp ora u proirenje u drugoj vei7Jiji to je SIVCllka1ko doprimjelo kollllPlet111ijem prikazu 0\og objekta. U mom, zawnom dijelu etVIIltog pogla'V It j a p rve veiTli~e, odnosno treeg i etrrtog dijela zavrnog poglaiV'lja druge verzije aurt:or donosi mjere 0\og ob-jeklta i krMak iZN1etaj o radu na 'Iljegovoj rekonstrukciji. I ovdje postoje 2lrlaajne razl1ke i111meu drv:ije verzije, ak i u posljed.rnjem djeLu telks.ta gdje se ncwod~ sudsJc.i dokumenathudet prepisan iz sidila suda u Meki, a sainjen po zaV~retk.u radma na O\'Oj rekons.tDu.kciji. Ovdje, kao i u pret:hod!nom tektst u, 001 navodi najmaaj!llije podart:ke koje 1e sa!kn.JaJio u tO!kJu izvoenja radova sa posebnim naglaskom na dosljednom uvanju tTa.dicije OIVog ubjekta u pogledu lokacije, dimemija i deko.raoi1 ja u n~jegovu Ull1JU1ranjem dijelu. U tom ~mis.J u on pie: Rekao b1h: Obiaj je velikih historiara kao rto je na IPrim j er u historiji al-AZJraki, njihov pPVaJk i urz:or, da n avode m j ere mekanskih hram m a (al-maqamat), svetih mjesta, i uzvienih mamenJja to preds tavlja 1 jednu od odredbi pobomosti. Al...Azlra.ki ,u svojoj h~if.oriji kaze: Sto se tie mjera M6kama, oo je dlug jedan ar iln i etNrrtast je. Veliina !lljegova gornjeg dijela je etrnaest puta etnnaest pedl1eva. ~ .donjem dijelu je isto. Duina 9\l'alke 5Lra!Ile j e devet pedljeva, a ' .r.ma deset puta dese.t pedl~eva. Silf'iJna kamene OSlove j e dvadeset J Jedan pedalj. Sredina mu je etMI"tasta. D-va stc:xpa.Ia k oja ularze ru

~ FD.f!.lu 1-Ma.qizm, fol. 72a-8Ia.

172

1kamen i 1maju sedam pedljeva a ,.,. h . 'm ema SltQpala ima diva pedJllia' ~11 ov rullaz Je kos. Izmeu dva kaN M k J CIJI 'Se srred!nji dio st .. . t anJIO od dodka. a e anru je etJvirtaost.i klrowti sa'l1!dllik rladnjem ditjelu dJva lanca koji dol d od zelJeza, a n a njegavom zalkljuaiV'ajru tdvi.j e braiV'e Ovo . ~e 0 dina SaJn.dn.Dka na kojem se ~001. godWna a na istom. mjestt~eem~~t~ na kc:>Jem je ~ekam da~nas, l rnalkon njega. Kao 1o . 1 lO l. za V'I'IJer_ne 001iJeg posla'll'i.ka i71U!Zev u vrijeme rveloilke J~=e~~ n~ ego~ m~ esto ruje ~ijen~~o ga do ktraja (ld!na) gralda Na!ili OJa Je rvart:Ila Meru I odruJela oba'VIijesti.ti ma~ gosa>odina ~u ga, vlezda u 'J?'la~a Kabe i o tom ad l' .. , era, Vl a: ara VIJernih Bog neka je ~. ovo J am s 'n~ lm. Omer je b1o flllasn.ut i o urplaen kalda 'je doao iz Meme rna ll"amarza'I1'Silru UIIUru M est raspoonarva~lo jer ga je J ' o mu 'se DlJe 1 .r--:puava b1la ~al~. Stoga je on osakupio SIVe ljude pilf.a u,. ih m~e~.o. Posa'\fl}etovah StU se i sloiH gdje je bio. lrl.IInjet'ili ~e strza~ ne Cl~ e s u ~Je~e pozn~vaJli. lj~~..rdoi u .. koje SIU imaJli !povjerenja. Nakon 1p~em~eravam?a 1 u~rwa,n~a lokaCIJe u pri!Sustv.u ovih lj!Ud~ v l adw'VJe~.ih WaltIO ga Je na nJegcwo P'!1VObitiJ1o m.jesrt:o i sve oko nj~a u.red1o kao to je -i rani1e bi1 lo.s3
y

II"V'VMo.

s;

.Kao . tto. smo Sl~enuli ~ prelf.hodmom teks tu postoje saSIV'irn mal~ ramlilke l.Z'meu d iVlJe venZJl~e. U preostalom dijelu, meutim, rte r~:ilke ~. dale!ko IV'ee budui da je autor dodao Ltave cjeU.ne u drugOJ ver:z;'lJL Srtuga s~atJramo za potrebrno da ovaj dio prevedemo posebno Irl srva~ke vem1~e. U ,prvoj vemij i tSJtoji: Potom, sJalba~m~, poti teni j Slknueni rob, nalkcm to ga je opUJDomoio SIUltan da renoVli,ra Meikam na emu je poeo radi t i po dobijanju dOZJVIole od go51podi111a Hus ni lMawla Sayy.id Hasana, Bog na njega neka i(l)li~e woju dobrotiu i obi1 1e i n eka j e zad0'Voljan sa njian, prvaci,m a na prcwom jpUotu, kae: Posavjetovao sam se sa u glednirm ljudima iJz gra~da, doveo ih do Mekama, iZJIDjerio ga u nj.ihovu priS.tl!SitMu i po!kaQ:ao da Vlide 11.1 k aJkrom j e stanju b-io rani~e bez bilo ka!kvog uvel;icwao11!ja ili umanji,v anja kao to je bila Omerova tradicija koj~ sam prihvatio i ijom slf:azom sam ~<trenuo u s kladu sa Pijei ma Boijeg poslOO!i.ka, Bog ga b'lagos.Iov.io: Na vama je moj sunnet kao i snnnet praiVojemioh ha.Jif a, B oje zadovoljos1rvo neka je na sve mjtih. U sliaj! O tome sa m 1I1rupisao mekan Slki dokn.mnenrt-hudet u prisusrtrvu ug!}edmih ue~njallca na os novu mj era s trunja,ka i procjene graditehja o n~egoVlll stanju. D~umeillt sam prepisao ie sidril a koji se UIVa u SIUJd!U Casne M eke, Bog neka joj povea ast i veliinu do Dana sOUJda, ,p a sa nj.im zaVI!1awam ova~ t raJktta.t. Bog jed.ia1o upuuje, daJj:e iJZ dbit l ja. On je j e di111i 015vaja. Ovo je kopi ja sa original~. bez dodavanja i od'll!Ziimanja, a Bog j e jedmi garant od koga se traz1 pomo .j na 'k oga se oslan~a.<< 54 (fol. 28a, b) U odt11LI'g oj rverzijd, meutim ovaj tetklst je pretrpio znabne i2lmjene, pa ,glasi: . ' Potom . . . UJZ naJrveou zabvaltnos1, jez.ilkom zahvale slaba~~ potitem i -slkrueni r<Xb kae: Nakoo to ga je pos ta,vio (opunomocw) s u'l<tan
SJ

Tamkinu 1-Maqdm, fol. 31a.

54

Ibid. fol. 31a, b.

173

ne!ka mu ispnni elj e u obje krue, _ da renm~ra m Nanrija, Murart, og trim traemju dozvole ad gospod'Jtna Hul~ru1a j:S:ma, .neka n a i.2Jlije .svoju 1 ne1 r k a bude zadovo~jrun sVIim ugledmicirma kOJil vode ~a ,praNll put, nakOiCl to je to bilo zast~lo 'ZJbog malih sre~rstava kOJI~ sa ~ raspolagao (.u ru!kopiSIU je ll.JjpOt'rebljen iiZiraa: fi ~ar ) .. Mekam Je bto s_koro pr~d padom, ,p a sam ja sa!kJUlPio ugledne lJo~e -~~ grada: doveo Ih do, nJega i pakaa:ao im. Strun1aci su ga p:em~_en~I s~ svih s~~-na bc::z Ikaky og dodavanja ili oduiZiman~a kao tO Je l bt la tradl'CI J a ko~~ "~am , rihvattio od Omera i ijom IS,tazom sam iao u s'k ladu ~a n1 ~1 ma ~jeg poslamilka, Bog ga ba.gosJOIV'io _i srpasio: ~a va.m a Je. m oJ sunnet i &UD~Det prav ovjennih ha-I.i fa, boiJe zadovotJ ~rtvo n e;ka Je na sve njih. Sejh IIZJUlddi n , Bog mu se sm Ho~ao, r~ao ~e.: Za~pt sao sam dok sam bio u Meki sedanlJSto !pedeset trrece godune Vl'S ltil!U Me1kama od tla, a bila je pola ariina i emnrt , m j ereno aorialom koji ~e korist i" . za mjerenje p latna. Gornji dio Mekama ima etvPtaSlt obl11 k, a duz1~~ svaike od et>irri strarne je pola a~Ti n a i et.vrt. StopaJla su po sredini posre'brena, a dulboka su sedam .j po kira,ta. Mekam je danars u eJjezmom sanduJk.u . Oko njega je prozor (ree bka) od el1 j eza ija iorina je sa desme i lijeve s trarne mld!SaHe pet ariJna i osminn.I, a d uina p reuna Kabi d1va kirMa manje od pet a'rima. liza prozora je musal1 la sa dva kamena stuba i drva kamena sa stran e. Duiiila m1 usa.Ue i'Zmosi pet arina i esti!Ila . Od .samdruJka (okvi ra) prozora koji je u umutranjosti do adu.,vallla Kabe ima drvadeset arina, drvije treirne i os miJna. Sve Su uobiajene mjere a'Pitna. Zal\llreme .rijei ~ d1 jela Bahru l- 'amr.q. 55 Sto se t ie uobiajenog ar ina, on i2mosi dvadeset etiri sk"'Uipljeme ilfirne prst iju bez palca .u ISik laJdu sa brojem s lova .u (sentenci): ~>La Haha Hola l~Iah . Arst se .s as toji od esi dij e lova (a 'r&.t), 2 t-i djetii od est mamjih djelia. Ovalko prenos i imam Muha med Dijarbekri, au1or d jela Tarihu 1-l;amiscc (HroniJka et\lllltJkom) u trakta-tu Dimen;:ije Kabecc, meka je U!z.v ieni Atllah u i1ni a-s,n om do Da na odln.Ilke. B

~:!,~~~

B:

nje~~

d~brotu

m~jerenju pri gradtnji sultaJila Mrura.tta, imama i s toera , sul,tana s poetlka milenija i stoljea, Allah neka U1J\t'lj s.i barjaJke njegove vlad OJVIiJne i sauva granice imrpe-

etl\Tti dio: O hudd6bu mekam Skom i

rije svojom pamjom do Dama odlruike. Potom . . . Po-to je llla!pisan Mekanski hudidet u tprirsust'VIl.l s tanorvni1 ka Har ema rnaikon to su ga ~remje:ili stnunjaci i ocjenili graJd~telji on je pre pisan u siliiol koJ1 se ouva u asnoj Meki, A.Jlah ne!ka j oj porvea astt: i veli1ruu. Huddet s~~ _Prepisao i s .njim zarv11-io svoj tJra1 ktart molei za blagoslov u ~~'lZln~ M~~ama ~ lp':isjemje na velian.stveni OmeroV' po9~-at ~0~1 ovrm _crnom slJ Jec:hm , a Bog je staratel.j orl kojeg c;e traZI pomoc 1 na I kOJeg se oslrunja.56 . . . Nakon avog ~e&srta slijedi teksrt: hud7Jdie ta..suds kog ddkumenta koJI Je autor prep1sao iz sid ila m e kansk og Slllda. Meutim iruko u prethodlnorn tekstu navodi da je hud'ldet prep ilsao iz sidtHa ' >>herz doss . o l _Je o P~d naslov Al-Bahru l-'ami. fi maniisiki 1-mu'tamir wa lhO.gg zla 1-Bayt z 1-'ati.q napisao je Abu a as-Sagani (759 / 1358-8541 /1450). Usp. C. Brockelmann GAL II str 175 q 56 Fadlu l-Maqam, fcl. B2a- S3b.'

l-ga

174

l
l

da:vaaJJja, odmosm.o o9rurz;oimaJillja tj . salS'V'im precizmo u CYVom tek.sttu po~ioje taJkoe :aztilke i1lllleJU drvije vemi1 j e. Iako male qne ~pak ukazu~u na nedos-l jedlnosrt ~da H autora ili rprepi5ivaa, n~sano sigurn.i), pa emo stoga diQili jet1 prijevod huoodeta irL dfl'luge verzi.je budui da je kom1pletam, a IUJPOredo sa tim u!kCI!ZaJt emo na odiSitUipanja, odrnos:no rarzJlilke u pi'IV'Oj vem?Jj.i. Alko meutim, zanemari m o ove !I"alike koje .su irpa!k fonma~lne pnil!'o.de vrijedm.OSit. budrdeta istiemo iz drugih r~loga. Nai me, to je nvamim~ d'Oklument k oji na,Jrei-ti-je govori o r aldovima koje je o11gami'ZOIV'ao na Al1i-rlede. Pored toga, u urvod!nom di.jeLu njegorvru odl!"euje se ddl!"ek,tnije i startutS Ali-dedea u redovima 'V'lasti i ilntehigenoije. Ovld je se on $pQ111IDje kao UZor uvaenih i po-tov anih .uenjaJ<a, pooos ejhova i dobrih ljudi koje rese mnoge Y I"ij~dnosH i jediiil'sotvem.a .S'Vojstova sa>VrenoSiti, navod i se njegovo mjes to roenja (al-Bosnaw,{'- mawbidan) i ;pripadnost halvetijskom redu (al-halwatt al-malamt mahadan)57 to je ri jedalk podatalk kada je on u IPirta~nju. Irz: gla'Wlog telksrta hUicWclreta koji postavlja l krata!k izvje taj o r adu na ohjelktJu viddmo taJkoe o2lbi~jnosi podoovart:a kojeg se ipPih vatio, naim o11gamizacije posla, pri~tup poslu, to je posebno istaoonuto. Sttoga hu!didret na neki naoili1 predsotavl ja rezi-n:~ traktart:a i os mi1ja'Va posrtUlpatk autora koji svoj posao lila restauraCIJI Mekama krunie ovOI111 hll"onitkom. P rijevod suds!kog dokumemota-hud:ldet~ sainjenog po zavretJ}<lu ra:dova na rSitauraoiJi Melk.am-i Ibrahima pod vodstvom Ali<lede B O!Il'j alka : U ime Boga, Mil osnhl<a Samilosnog . , Hrvalla Bogu, GOS!Podaru sovjetova, a blago~lov _i mk na naJ;ec"eg pos_lanilka (u prvoj :verziji >ma naeg gOSIPod'lna 1 velikana (_ ala_ say~t nawlana) .nJ egoVIll ro'di b'irnu i sve a shalbe. Povod pis~nJ~ ov th d zna wa 1 , x. cuk to Je wdata ismena .j slkladanja ovih redaka Je .taJ :lito Je n on .. ? ,v em.a SIU1ta~nS!ka naredba i unviena cCl!r.s ka zapoviJed, ~u~:~n~ l~~; ISpomo neo~rall1ienog gospo~'Clr~. daJt.itana 1O~ l .a godt>n~ " h'drri a koja uJ];Ql.juuje .renOIV't ran Je Mekama ~~~eo g?SP? po caSlDOJ t . .. (u prvoj verziJi O\"dJe Je d'ina Haloila.,Jbrahim~, mi~r n~a _Je s np~m. n etka .e na1VII1ijednij i bladadato:. na ;n~e~. VJer~v,Jesnilka ,;e~~:oJ;g~uzora dtemeni>tih uenjaka, JlJe!piSI rpoodraN.), pos . 1-. 1 ,rl t' na i J. edinsl veg os:lov 1 .na . 11 k nos wca vrOJ m 1 uzoTa ejhova l dobn VJ ffill .a.. . 1" ") " 'h A!l i-dedea ibn :. ," dabroumtelJa (maw ana seJ a . . n th saVIrsem s,ta.va, -~a:seg , roen. a i halvetije malamije po US>mJeMUisrta.fa al-BosneviJa .p o O:~~stu .. . ~ .. "ehJ. a A.U-idede ibn hadi Mu s 1. " 1- _A ) (ru pPVO J veHZl'J l StOJ l. S . k renJill l,masnuuan .. ) B a nelka bude s :nj im zado vol p n l ..ne a ost ~2!)jevom svog dobra (u p_ rta:fe ar..Rum'ij a al. .BoiSlna>VllJ.a ob . povea njegOVIll dobrotu l bogo O~~ : nJ egove zasluac i poveca . .., . Bog neika OVJOl\.OV'IJecl o .. . 'h voj venzi~i : U ZJVI s em . , all1gaova~nje ponosa CIJenJeni mill d!Qibrrotu i bogobo~a7~nOS1t) a uz . ora d"'brote i rijei), sluge .. o dodano: 111V v .. r k&U.ja (tU pPVOJ vei'IZlJl J . eml"i A!bduoNahmana al-Hanafl~a.. \r u ahmedall11Slkog zalkooa u SvetOJ fz d.) s.iJla Muhameda al-Han~~fi.Ja), .prvoj vereijoi: AJbdJUirrahrn:all1. ~ en ~~~ horan1'U Meke (u pPVOJ ver~e naH l a ua m""'l,.,..,n, Sikoa UI2JVieni neka po.,taVIlJenog tada da zamJ~~u enJIka r am \,;)l\. o . .. . . u asmoJ jMeflclt) 1 za1 mJ . .. . bez riJ. ei Uzvtsent . fllJL , d b tu (r u prVOJ verziJI ovjelkovi~ei njego;~,nu o ro
v

.:7

(;UJ.

s1

Ibid. fol. 84a.

175

<We .remoVIiranja ~~n >g .M~w,knrnn (.u yrvoj v~r l2IDOS odre~. z~ t~ if _asnog s tOJ t \' z/-.mtwfy,'( - UIZVlenog) b10 ziji .umjesto nJ~ 1 a-sar skih nlatnika, ni ,~i~~ ni mu.njc. Kada je na je 300 sul~t~skl~, o;::;,de htio da pWlll' ~u n .\no,itranje m CCliSnog 1 dobroinitelJ: eJh . J. e i tadatnji naib i ~t: j h m uknnski (u prvoj . t. , .mJ~ . . ) u t o vruJeme, x M e k ama, P . nsustvo' ao Mekrunslkog to Je nas verziji:. eJ h Hla_r~aAbdrurrahman, zasbUtPrlik c:ihn mukamskog Ha regospodin (ma\\'. m~ tih uenjaka, pravnika, ugh.. xlnih ljud1 i stru ma, te. ~p.a ISt ~i tel~ a stolara i iskusnih maj.stora (ru prvoj vernjaka, I.nzenJe<~~ ... ?~akUJS ' lll.l1, maJ~tora .&toJ'i i dnugih). On je ot>vm:io .. sto n Jeci 1 s ' ~ ZIJI ~le stori S!U poeli da otlklamjaju istr ulu d rve111ru graasnl Mekam, a maJ . ,. d' d d . . . K statovali su da Je ve01 1 10 te 'r'.rene gra e ;poJeO u IZ Mekama. on . . . .. . ..J z id ( r.nroJ ve~Ji nedostaJe nJeC zvanr, OUiuOSifl 0 en zya:m a -al a<c Ill r " . l U a al-mu'abbar'anha) tako da Je sas v1m p ropa a. .nuk o JI Se nazn ' ." b 1' k . . k ;r~:l.'ost dneta bila je izbuena kao kon1ca; c1.m 1 ~e . I "OJl o..... d J kama bl. se r aspao. Mekam se bio sasVIm .na~knv10 da padma u ru , ') Ut d'l' ne. (0Ye posljed!nje reenice u01pce n~a u prvoJ ve~l'J'l . VJ:~ 1 1 stubo\i od grarnHa na koJIma su postay.lJene baJkarne su d a su 1 1 l ruk reetke (prozori) koje ine loru Casnog M~~a. do~raJa 1 ,tpom nutl sa s,oiih mjesta) i nag111uti. J edan od nJ Jh b10. Je na~ut P'rema Casnoj Kabi etki kira1a prema mjerenj!ll, .a drugi stu~ov1 na:pr~m nje!!a bili su nageti po tri kirata. Mekarn Je od pada ouva l a Jedino bo)a mo. Kada su sp-omenuti majstori i d rugi prisutni na tom as~ nom mjestu Yidjeli i u vjerili se da je sr va dnnena graa propala 1 da su naYedeni stubovi nageti, kada su se svi osvjedoili u to, jednoQlasno su se sloili da Casni Mekam nije mogue renovkati, nego da je potrr'ebno da se potpumo Slrui i ~blllovi (ru prvoj verzi j i nema posljedmje rijei Ob!I1ovi) te iz~radi kakav je bio i ramije do k je bio u funkcijl. Na'v edeni ma}stori ihlnjerili sru aStni Mekam. Mjere (dim~!Zije) prostora za !Ilamaz (musalla) u kojoj namaz obavlja imam od \;rata loe prema istoku bile su 3 drira a i 2/3 prema i<s.tanbu1slkom dirau , dimenzije pTo-s tora izmeu dva stuba od st rar .e mjes ta imamoYa je tri i po dira a, kruga loe CllStnog Mekama od istoka prema zapadu tri i po dil!'a a, a isto taJko i drugih strana j6!" je on et \Ttastog oblika. Duina sbubova na koje S!U postavljene reetlke (prozori) od balktra je tri i po dira 'a. Srve to je prema gore spomeruut:Lm mJerama.
y

Bilo je, dakle, potrebno da se porue u asnom Mekamu svi dijelovi od drveta, zatim prozori (1 ree1lke), srv-i stulbovi, renbarije (arn..nuqu), dekor acije, olovo i sve ostalo. Maj s-tori Slll potom poeli sa obna,ljanjem Mekama i gra<IDjom dobrirm mart:eri j alom, vrstom chrYenom gradom od tikova (im.dijskog diUba) i drugih V1rsta doPVeta. Plafoni, krajevi, stJraJile, rafovi (u pTVoj veziji nema rijei rafovi), ~ubeta, ru.k!novi i s'tubo<vi dekorisani S!U i pozlaeni zlart:om, lazul!'om 1 .dek?raci)ama kaligrafskih nampisa i nesh-deli-yakut pir s rmom isq>isamh. aJeta lZ Kr u r 'aJila, te dr r ugih tekostorva kao ito sru dove i lijepa im ena l ~o u sikladJu sa rpnrOttnim dimenzijama ( p reosrtali dio teJksta nedost~Je ru. ~rvo~ v~ji):. duilnom, ir~nom, visilllarn i debl jimom, b~ ikakvih IZmJena, Jer l Site niSIU d<YZJVoljene bu!diUi da je to bo8lnski zakorn. Ovo je, medutim, dup[o bolje ru rpogled!u ljepote, pozlate,

176

~srte ;pismena i Tezbalrl}a. Gradnja je '\l(l Boju ~pomo i U!plltu tZavr~a u klratllro:n we11~umu, .a UIZ velilko zallagaa:1oje i napore uvaenog '';lenJaka, ~awlana. eJ~a Ali-<iedea pred:stavnilka sultana pri gradnji 1 to ~ 'l'l'Jeg~ rJeenJ~, sta llno priS\l!Sitvo i nadogledanje spomenu,te gradnlJe u nCliJVeem brOJU asova i najrvei dio wemena. Zato hvala UrzN.iemom BC>gJU i ne!ka ga nagradi za n.jegov .uloemi tr:ud, neka mu

ispU[li srve elje i UldrvoSitrui nagraoo i do'Al u $pisima Muradhanove ekselemoije, alSine, lWV'ieme, wlr tan:slke, osmaJiliSike, cailske, pravedni lke, visOike i plJmen~te, neka UIZJ\Ttieni bog ovjelkovjei njemu Vlladavilllu, netka ooini trajnom njenu pravednost i dobroiostvo prema S'V'im podanicima, neka pomog)Ile njene vo}ske, vojnilke i sa radnilke. Muhamedu, njegovim pOttomcitma i SIV'im a'shalbima. UrsH aj Boe. Ulkol.JlPilli tJrokovi graJdll1Jje MdkCllffi-i Ilbrahlma i7lilose 813 zlatnika, noV'Og sUiltam.slkog 1l1Cllta. Od toga je u2 spomenutog ejha Al1.-<ledea pos'lC\Ito 300 zla1mitka, a os1atalk je na fUvaemi, mawlama A!li-dede rwzeo kao pozasjiJTlllllicu lJ{l srvoje jemstvo. To je ut roio za graldiilju Ca~og Mekama ija je .graJCilnja rpot1puno zawena, a iQ!nosi 513 novih sultamskih Z'lartmilka, rpa netka ga Bog blagoslovi za tnjegov t rud. To mu je dov<>ljno za ponos meru ejhovima. Tako je i ovo napisano krajem zilk.a.deta, svetQg m1jeseca, go.dime 1001. .po asnoj Vljerov.jesmi~oj hi~ri: prema U!Ili venzahnom, omerovStkom i asha~Sik~ raU!IlanJu, UZVIen~ Bog ne!ka je s ll'lljim zadoVIOljm - Hvala JOOI!Il~ Bogu, a blagoslov 1 m~'r :na ooog posrrije k!ojeg nema drugog poolaauika. ... ..l &V'jedooi ($-uhudu l-ha): - Mawlana ejlh AllxliullkaJ:Tim al-Qutbi al--Hmafi al-Malkik!, . muftija u svetom gradu, u'Var Mekmslkog . HTama, vrata[' (fatth) Svetog Hrama. _ Mawlana Iejh Muhamed efendi, ra.1Jrijeoo lkadhlulka jemenskog Ill Aldemru, mud!a,vk wz SIVffii Hram. _ Hasall1 Celt;;bi, haJt~b doam~i~e suLtana BClljarzida u Ej.wbovom l stam1

_ All i aga Muhtlii1ki!n (uvar peata) a:l-1Bos~aov:i, sl~benik na. Visokoj Ponti, Bog neika ~isi njene barJalke 1 podamke. ,.~~, '"'k Hrama sa svojim braM - Ram i jti .nahb i zaSJblJlPI11 D k ejha ~am~ og tam Mi Celebijom. - Mulstafa Celt;;bi BwdtianiJ.ij-a, wbinr zalkupa (r mUJkate) irz Tripobsa od tadamj ih hodoasnilka, te Slfeth e godrime. Murr.teza aga, rpO'Vjeremiik anekamslke suDre te 'sretne g~in~. . . . . d~ . a to mruikima l musafl ra. - te drogi ,p.rilSIUrtmi ho:doasruCl to muBzarvir , zahvaJ.rnost nad zah0 Najtsaw:enija i n.a j!Pot\I?.UIIlija ~~=mru .~~~om u tuPb~tu (m avalama dovrena Je klnJtga oz nul Abidina, poetkom rebm pnog. had) nn7111atom kao Turb e eJ ~ h prah pod 'l"' " ' -sa , ta na harl. J a SI r oma , . go.dilne 1{)02. ,po mom oolastkru :PUl ..1, lea konJ a ratnika. Ah-dede . . rai!na sa po~ov h stQPG\Ilh ma siroma a t p . . l t" melaJini >tari!kata po U\"Jerc . . pnpadrrulk ha ve 1 . . Bon.Jalk po 11"0 eiilJU, a ~ , b"t zadovol p n na o' om d . 0111 o u cemu ce l l 0 nju, nelka mu Alhlah P an

bur 1u.

177

. .., . Pre;isivanje ovog asnog primjerka rukopisa zavrseno Je ruko~ najponiznijeg, slabanog r~ba, M~ameda Ne" ata s ina Husejna Hilmije, dvadeset sedmog redepa godme 1273.

i !Ila druaom svijetu. Usliaj Boe!

SUMMARY

TWO VERSIONS OF THE CHRONICLE ON MEKAM-1 IBRAHIM

Arnona the wo11ks of AJi-dede Bonjalk, the ChiXXtlicle on Makam-i 0 Ibrahim h ol ds a special place as the moSlt complete woz-lk about this building .ill1 the Kaba. Lt was written ill1 two vers'ions: the fill"5t one is a report to the StuJ.tarn concel1I'limg the completion of restoration wor.k on the building entitled Tamkinu 1-Maqam fi Masgidi l-haram (The Establishing of Maqarn in the H oly Place) and the second version is a treatise, that is, arn extem5ilve work-ch roniole about this bu~ ldting called Fadlu 1-Maqam wa 1-Masgid:i l-haram (The value of Maqa m and the Holu Place).

In this paper both ve~ions Cl!re .p resooted, poi111ting to the number of sirnilarities and dilierences betweem. them. The extraot from the last chapter, dealirng wilrh Uh e desoliprtion of the building anld ins construction is also presented together with th e text of a hujjet (court doou.menrt:) abo'U't the restoration, and a!hso several verses composed by the author oi the tractate ill1 .the Aorabic la~age cm the occasion of the oomp l etioo of these work s.
This article also describes the formal structure and th e contents of cited versions with special stress on the chapter relating to the avails connected to thi s object where irts esoteric arrrd exoteri c dimension is presented; that is, the ruS't.ory of this construotion is comple te d from its origin to the restoration at the begitnmimg of the 17th century. I:n this way, the notion of ,the Chronicle is completed too.

178

Dr Omer Naildevl

NA MARGINAMA VERBALNOG RANOG SUCEUAVANJA SUNIZMA (ORTODOKSIJE) I SUFIZMA (MISTICIZMA U ISLAMU) U BOSNI I HERCEGOVINI
. . Suftilz~, obllilk milstrioirmna u istlaanu, je n:a:Ufi m1tjenja i asjec_anJa _na VIJ~ikom podruju ijru psihok>klu OS!Ilovru 1 r eba trili.rt:i 11.1 lJru!dsUom aspiracidarrna Ika limom i ditrdktmom pr~blicwanju boanSJf.'VIu d Vlje11St k01j 'i!&trl'll!i.
. 06igl~<:> j~ da is1Jrairvai ove pojarve u okv iru islamSkog ueTIJa ~~ma~ru J~dllllsrtven stcw o sll!&mu, njeg()VI()j pojarvi i TaiZNOju ?r~1onog Slll!f~a :tzv. d~PVikilh redova (tarilkatta)l. Neki od njih IS-t~~u. da . su f?..lrl!Srtao~ce SIU.flflJ1lla Ill poetiku provod~H as ke11stki irvot kOJI Je bw shcam z1vatu a SJketsk ih monaha, da se sufirzam u tO'ku drugog vi1e1ka po Hid!ri i kaS!Ilije .rawvio u jedam sfu:llkJreti!ki pdkret 'k oji je usisa-o rrunoge eJle:menrt:e hriarnrstrva, :neoplMO!Il.irzma, gnos tic:irzJma i buJd.i:mna i p.roao kroz mistiiJke, teozofske i parn1eistike etarpe,2 da je s.ufirzarrn pod urt:icaojem hriarnsrtva i helemistikih ideja tpostao mi'srtian, kada ga surfije (islaomski misrt:ioi) poinju SJlllatrati e mocicma 1mim SJred:strvom k:oje b s ti ljudStlou dn.lu odstran1eojem roi h OSOhitn.a, preioawanjeu:n druha i obrarruma sa Sanllan sobom U cilljru spoona~je Boga i NljegQIVIa bia, da ahlj 51p0:zmaje Boga i Njegova bia nije dobijanje Boije IIlagrade na drugom svijetlu, nego ujedinjenje s N~egovinn biem, da je Bog vjema ~jepota, a ljllllbarv pwt koji vodi do te ljeq>ote, da ljubav {'aq) pootaJje Qi.tma os_~va ~ ma, pa ZJbog toga suf~je i ne trae logike sudove u SVOJl!lil ddkaz~ ma na putru S[p071Ilaje Vljene .ifS1.ine, Boga, .ruiti pisaaru rilje ljudskog uma,J da je surfi~am pod uticarjem gu-6ke fHozofij e kasnije preao u tecxwfii.jru, po kome se prava spcxzmaJja Boga .posftire ~t~, a. pod kanstko-indij!S'k i m uticajem, u 5edmom vijek.~ ~o . H.idz_n, s~firz~ dobija ob:ibjejle .pamrteir mna ~i, kallro su ga naznvall.l t11J~Vr prot'i'\II.IE.CI, Wahdaniyya illJ wugudiyya UedfuniSitJvlo svega to ~OJI - strvamoot posrtoji kao ideja u Boil,joj spi<YZJilaj~, odalklle polaa:e 1 louda se ponOVlO
Vlraaju4).

rad o dervikim redo~a obj~vio je ~- ehaji pod naslovom Derviki redovi u jugoslovensktm zemljama, SaraJevo, 19~6d . 2 F. Hiti, Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas, II IZ anJe, Veselin Maslea Sarajevo, 1973, str. 304-305. . . J Da'ira td-ma'iirif al-islamjyya, pr~veli .sa .engleskog 1 franc~~~ ~e: zika Muhammad Tabih al-Fandi 1 drugi, Karro, 1933, sv. S, str. A. Ta'ufia al-'Iyyaa. At-tasawwuf al-isliimt7 Kairo, 1970,_ ~tr. 1~0. S Dfz'ira al-md'arif al-islami, sv. S, str. 271.; F. H1t1, n. ., str. 30
I

Znaajan

179

Meutim, Ahmad Tawfiq 'Iyyad napominje da je. sutficzCll~ ~e~.~ \Tsta smjese \l]ere, f.Hozof.ie i kmji~evnosti, dia su u IliJOO~ naJibi~rHJI elementi \llj ere, i da je on u bit i vjera, ar li osloboen s~bene. vu ere, jer je sdJufbena vjera es.ro sturcNJa V1e1lilkim soo j ama i OSJUiv~a Ih . pod izo-ovorom da STU nevjernici. Ovatj allltlar da1je iz nosi da Je surftlflarrn ~oet elementima f.iJozofije koja eli da o11lcrJje t aJjll1JU ljru!dslke oo~ i istine svega to postojli, aili ne logillrom i fJr lo.rofsk:iun ra~rnil~am~ima, nego putem posebne SUJ02II1arje J oNorovenja (aJ.Jka:f wa all-ma' rifa); ora sp02IIlaja i ot!krrove:nje su irzma:d inrtelelkttuahne ljr u!<::l!Ske spo:zmajte, Sufizam je, dalje srnam-a 'Iyyad, k!njiew1051t preprma .Jjutb avi i elje, straha i potx:>vamja, na:de i bola, dmje i ltjlllbavli, i da je ona, ljuba\', odTaz osobenosti m~eije due i ljudskih m:-vienih ambicija ka 1Savreruitvu.5
P:r:\i oblici ranog islamskog tesav1t1fa susreu se ak u prvom \ijel'"IU islama, mada se u organizovCllnoj fo11mi sufije spom inju :krajem drugog vijeka. TeoretsJci tesaJVruf, kao neto nO!Vo u islamsr ko m S\ijetJu od k!rarja drugog vlijeka (tpo H~dni), dabija obi1 lje2lje i~s,larrn skog naina razmiljanja. On ima svoje teorije, s;voje pred'staVll1ike i prristalice, svo jru l1 i terat:Iumu, terrninologijru i svoj cilld.6 tRana farza tesavlll!fa se odilkruje 21U.hdom, asketJ~n10m porprae nim strahom pred Bojom neograruienorn moi. Neto kaiSIThije dolazii do spajanja asketske prailc6e i gnostiike s,pekn.illacije kada se j avljaju iskristalizm-anj oblici llilllltualnjeg doivlljaNQ!Ilja i spirituaImog i~ku.srt:Ya na punu spoznaje Boga. Ti oblioi su Qilk r (litCllnijs!J<o po1!1avlJanJe osnm11e formule ,-jeroYanja i B oijeg imena) i Sama' (1 Sitvaranje ~tnnosfere rnisti6ke ekrstaze uz Il11llZit kru i ples).7 V~no je n apomenuti da tesa\itl.f polazi od ezoterike (baTin) egzeaeze Qurr'ana i hadisa i u lpraksi razvij a s-lino rtumaenje. o potJprune formiJranosti tesaVillf se rarzJVri!ja u d'Va :.~~a~ao broJna h~~eratJulfa o tesav'llfiu i kao organriex>vamJje sufiidlSkih (kongregaCIJa), odrn osno u vidu teoret slk og tesavrufa i praJkti ~g tesavufa, ~k~k? ~o nazi~va M. S. 'Argun dtkajui Ilbn H aLdma s erna ovom mislJenJru prra!lctrini tesaVfllf sa1 s toji se ie: - ruhda (az-ruhd) asket.;~a u.u ..:u! u znacenJtU ne1yu1Yljenja ovoga svti.Jeta, a ne u 1macenyu odncamja ovoga s vijeta, - murakabe (al-muraqaba) B v k nostri Bog . N. , OZIJe ontrole odmoSJno pris'Uit .a I Jegove kontrole nad sva1<1im djelom k~Je uradli 1, ~ - zikra (ad...<fikr) . . . OOVIJOI\., 1 . - -:. SpoirunJanJa Boga. M. S. 'Arronln 1.:n, l u samom Zlkru 1 PITI oblik def k . o~ OlJU rC1!LJI.n\.e od BoiJe kontrole -~ moCJ 1~ mtse . ao ... d1raktarn plod straha , a.ll.l u srou l razrn v r . . ... goya nwugUda, egz.istiranJa d k . . ll& ~aJruCI o zmacima NjeK. , o az1ma NJegove d. . - ]egO'\e velriirne ktroz kosmoloki ddk J.e 11IlOSti, znacenj u stva~ranja, ljepotu oblrilk . az, klroz NJegOVIO scwremJStvo ovanJa, mudros t ras~pQreda, kroz neogra'l1liem.tU 5 A Tawfiq 'I ad 6 M A s - ct yy , n. d., str. 9-10 hu, Kairo: 19~i,a ;~n, At-tasawwui f[ al-islam, manabiuhu wa atwaru7 N. Filipovi T~awuf . . SaraJ~vo, 1976, stJr. 13-36. - Islams kt misticizam, POF XXIV /1974, Muhammad S. 'Argiin, n. d ., s tr. ll.
v
v '

. ..U

period~ sn~je

.....

......

sti.

180

vrlinu, irinu dareljivosti i obi1nosti d 0 b o. . srcern i razmiljanjem je S'V'OJ'IS!tvem r ~stwa. <?~aJ S'tEWOO zikra samo prav-Lm suft]ama. Drug]U gPlllpU zrl kTa sailnjava 1li/lor r1~ r 1 tako da slf1Ce razum lt . . Jezt om, a 1 1 Slrcem 1skrreno, ik b' .. . .'~Je a mu Jeztllk J.rZJgovara. Ova fOITma zha .e o~~haClJ~ l rada. tijela i .osjeaja SII'Ca. To je s tepen zukra uen] Ja 1 11 a, IJ.SI amStklh rpravn~a. . T'fei stepen z~a je stepen ilrokiith masa, VtjertnJilka lroj~ spominJ~ Boga, a Strce un oo ne 05'jea, jer J. e Zalll!Zeto ~l-..: SV'lJeta. r ~;wvllfna ov.og ., . Cet~i ~~ep~ zi~ra )e zilku lkemjera. Za talkarv zilkr se ne moze m rec1 da Je ziku, Jer Je on to samo 1memom.9 Kao .najstariji zasnovani tarikat (at-tariqa) - k ocngregacija, smartra .~e tan-r.ka~ 'A~rulqa:~a al-?Hanij a (1078-1167), ije su telcije m zaVIJe (at4:a~IJ.yya az-zaw11ya) blle razasute sVTUgdje u svijetu, pa i kod n as u Bos.ni. Ra2IVOj SatrajeV!a, Mostaa-a, Prusca i dllltl@ih gradova kao knlburni h i privredn~h cerutarra u Bosni i Hercegom~. bio je pod jail<irrn idejnim .UJticajem SIUfi1&kih st!remljemja, naroirto anih iji su lanovi provoditli iV'Ot irzJVan 1Jidima tekrije i lroji SIU putovalti i pni tome se vjeto koristt.Hu svaOOim povodom za ilrenje srvojib ideja.'o Nezaboravna je uloga ej h-HUJSejtna Zukia (umro 1799), osnivaa natk:ilbendrl.}s.ke tekije u rodlnom mjestu VlUkeJJjii :l.ivii kod Fojnice. Smaga njegova dluha i u1icaja proirie se, posredstvom mladog murida (al-murid) 'Abdunrahmana, sina Mehmed-efendije, fojni kog kad ije, i na d!rruge.Ovaj mlacm dervri, zvami Sirija, prenosi nakibendijsko uenje na sarajevskog mu.5tiju Salkir-ef. Muidovia (.umro 1859), mostarstkog mufitiju Mustafa-ef. Sruraj.lia (um,ro 1847), Galiba Ali-ipau S.toevia, namjesnika u Hercegovini (um-ro 1850), i druge iro m Bosne j H erc.egm'li!Ile.u Ovaj primjer swijsdcog djelovanja potie iz neto kasn.itjtih dana. Meultrim, priiSutnost Slllflirlllna ispoljava se i u 'V'Ti~eme kad ~na i Hercegovina potJpada IPod u Vicaj arapsko~~Larmskri.h mmoSJt'l. J ak~ str.ujamja unose Mosta~ci Dervi1paa B ajazidagi (umro 1603), ~.h Dede umro 1007/ 1598 Few:i Blagaj ac umro 1160/1747 (?) a eJh I sma'iJl MruLtalni (?) Mostari, Bosamac, p ostaje ejh kadenija Bosne i svih i.SJlaiilJSik.Jih pokrajdma.u U P:rusou i okoltiru, po naJrodmom predanju dj eluje Ajovaz..d.ede. U Sarajevu veliki b r o)_ tarika;ta nesmet~no razvdja s\/Ojlll cbjelaltlnost, meu .klOj,ima i kaenJe. Intaresantam Je sad.trMuhammad S. 'Argun, n.d., s tr..53~3. . . la ro Tu su se posebno is1Iicali tarikatl ~m~~tlck~ b!atstva) '1JI ~ote novti dolazili u kontakt sa svjdetom i propoVIJt?ci<cld . ~z.v~e ; . 1 vjere(( Vidjeti vie: Vadim J~~isejev i drugi, Veltke ctvtlzzaczJe sre n eg vt2 4 jeka, Zag~ei?, ~972, ~ve.~a~ fes, .~ Tekija na Oglavku, Kalendar qai11 VIdJetl opi.rmJe. r n~ . S Trako Kronogrami saraJevreta za 1941, SaraJevo, 1 2aki40 . stfr. d~ S~uidovia Anali GHB, knjiga I, 1 skog muftije Muhamed r-e en . )e 5 ~1 Saraj~o~~~:r ij2ti~fN~enaJ~j~I~~:~~~. ruk~pis br. 4243 GHB,
9
v

sYiti

Sarajevo.

i:)

181

a edne mo:IIbe U{Prueme Po!Pti u Lstamilml posU1e sp.a!ljdiVamu~. Sa:~~~ je~ J (1697). U njoj se trall pomo od Slllflrtama za oibn()IVlll tetk:i~~ 01~,1 se temelji jo nazi,r u. Da bi se iS~talkao zmaaj ove rtdki,je, ukarruJe se na !Illjenu drrevmoslt: Kada je Sll.lllftam Murad-han IV OSVIOjao Bagd'ad a tarrniO. zatelkoo turbe .. . Jlaeg pnog s.ultama 'Abdulqadi ra al-GHamija, on mu ]e -tu sa13 gradio novo tufrlbe. U to v.nijeme je bio sHahdlar MwS!tatfa~a5.a, vnl? \Tst i uQ.'IedaJ11 g:raanirn. elei da prirv.ue .pa1Jnju pristahc a GI,lanrja, Mrlllsrtafa.,paa ~obavezao se pred Siutl,tanom da sagra~i gJillamil~ama te.kijlll gdj e e se okrll!P'ljati i zi k:r ~ni,t i , jer j e i sam pnpadao. osvo:n tarika tu. Zaa&juill1 s.u da to mjesto bude Saraje v'1Q. . . ~e ~dlline Je iZ\'Tio ob ea-nje. Rrole godrilne podJLi nepnitjaftelj je 000 zan.LZeo Sa raj6\IQ. . . i SIPalio oijebi grad. Do tada OIVa velika zadJua.lb'iona je posrtojalla i u nj()fj se itaO l<fur'am a Vti'iiO ZJ.ilktr. De rvi6i h"lQ'ji su hHi u Salf'ajevru pnilj e Stpa!ljruvmja Sa~rajeva i sada su tu, ali nemaJjru gdje da se okJuplJjajru i z~ku ine, a poeO.e s u i kie i snijeg. DePVii su se obraali svrugdje, aJli i m nir ko !Ilije pomogao i zarto se obraaju sul,tarnu d~re.k:tmo i(l116jl704). Ne zna se ko UJPUOtJtje molbu, da li samo .kaderi1 je itL i su im se pridruiJili i os1allii. tanilka-ti Sarajeva, jer u uVIOdlnOij nijOOi oitiTame mdlbe stoj.i DeP\;J.i~ rojli se naIa;ze u svom poruasnQIIl wa~dJu Sarajev'll . . . 14 Ne ll!POOtajrui se u amaJ!.lizlu ka1derilj1S!kog naullrotvanja, aroje emo se zadovoljiti time to emo ga predJst:a'Vl.imi ka-~~dorm njegOIVa as!Jl!i!Vaa 'Abdlu1qadrirra a:I-GillaoJ.ti.1a. uz naqx>meilJU da je njegCYVIQ ezo1eri6no (batin) ttumaenrje Quu'ana i hooi.sa i..ziaaJirvalo O'tlpOr praMI1Ji!ka i tedloga, p~r.iJsctaJ.Ii. ca eg:roterimog (?ilhir) 1Julmaenja slova Qur'ama i hadliiSa, kojri smatraju ... da je OSII10v1Ila dlumos.t svakog mrus!l:i.mama da i:SlpO!ld.ava reNgiozne i mo~e norme proptilsane zaJkonom na osnovru s pdljiillOg slova toga zakona."
P rh~jeuj~ se d ~ y~ roz OSiflO\liilu misao ove srvoje kas ide 'Aib-dulqad~r ~r~staV1:Ja S 'VOJll.l vei'I~ mas0-1rna s narrnjerom da u/kae na SV10j :ma-

caJ. Tu Je oo .u sferama 12mad sV'i.h vjerovjesm.1Jka i u srtaJLruorn lron:t.al lmru ~ Bo~om, _ra. moda ~ O'V'~loenrja Boga Ill <YV10ll1 matemilja'lrrmm SMiJjetJU. Ab~lq~~ Je ~gdJe pnSilltaiD, on sve mlOe. Na flljegova :t.lJSita, prema O VO'J ~'l<li ~ ~?;cm Bo~. '~ibdtullqadllir al-OilarrlJi je .JYI1W i pos'l jed!Iljri u ndzu ~>?Java 1 Isceza'VatnJa ljudSikog bia. On se javtl!ja u srvfim vtidovllima kao 1 H aqq (Bog), mad<a u p rvim stihov i ma iP'rirzmaje Boga za vrrhovnog gospodara.
Porijeklom Bosanac. Sultan M IV . . pod1gne i damija 1048/ 1638 godin purat ~hzdao Je naredbu da se dowena 1049/ 1639. Na loi se .,~::~mO: !an u. na ploi damija je Turbe 'Abdu llkadira e p ~.1:""'-"~.ll'JIU.Je 1 rme silahda:ra Mtustafa~e. Bagdad. Vidjeti vie J Yu~ga~ SulleJm~ _Za!kon.odarvac kada je osvojio qi.dir al-gl.lanr Bagda.d II .as d ~-sayh Ibrahim, as-SamraWi, A-ayh 'Abdul. . '. , IZ anJe, str. 57, 97. 14 VidJe ti zbirrik.u tlurskrih dolrum . menat hroj 135/211, 1H6/il 705 u paiif~aA lm p~~a 2, str. 143-----144, dokuLS N F.; 1.;"""""",, ' ~ o hmac, GHB. uwpvvlC, n. d., str. 16.
.
y

13

182

'Do s'VlOje kretaa:1je jrzmeu OVIjeka i Boga izmeu _. ..""''"""""' . dJuh k .. , ' fficneiUJ....uvo 1 OV1Jlog SVlJeta :OJI se !SliJevaJu u jednu, a u kome teki"a edst ~cemratruu rtakJu zbivanja, 'AfbdulqadM- rpredoava ovako: J .pr a'VI Ja

uvjerio sam se da je Allah gospodar gospodara, I u koraku promjene gospodar svakcg moga koraka. Bog me je napojio iz ae svoga napitka, I govorio sa mnom ak dok sam bio mali.. U naem domu (tekiji - prirrvjedba O. N.) 'Vidi au kako krui, I zaljubljeni to tu popiju popiU su ostatak mene. Znaj, odgojen sam u ljubavi i prije Adema, A moja tajanstvenost bila je prisutna u 5Vemiru i prije moje pojave. Ja sam bio u nebeskim sferama i svjetlo Muhammeda, U formi tajanstvenos ti Boije prije poslanstva (Muhammooova): Bio sam s I drisom kad je podignut u nebeske sfere, I nastanjen u Firdevsu, najljepem boanskom raju. Bio sam u drutvu NUJ:w. (vjerovjesnika) kad je putovao 6Vijetom, Kruio morima i doivljavao potope ostvarujui. mo svoju. Bio sam u snu rtve kad je rtvovana, rtva je donijeta mojim miicama. Bio sam s Ejubom (vjerovjesnikom) u vrijeme tekog iskuooja, I ta njegova .nesrea i iskuenja odbaeni su zahvaljujui mojoj molitvi. Bio sam s 'lsaom (vjerovjesnikom') kad je govorio u beici, Ja sam zjenica zjenice oka u oku posmatraa, Ja sam tajna tajnosti tajne u cjelini svoga primjerka_, Ja sam prvi stvoren, moje bie, a rmjesta za druge nije bilo, Osim ta mene, a, u stvari, bilo je prazno, rnajpraznije. Ja sam prvi stvoren u procesu 5tvaranja i zrumja Stvoritelja, Ja u biti posljednji proivjeli u prahu i pepelu. Ja sam najmoniji za sva vremena. 'Abdulqadir ja 5am. Moj poloaj je nadmaio sve poloaje. Moj djed je R esulullah (Muhammed), plodonosni zagovoritelj, Eto, objasnio ISam znaaj (svoj) u osnovi Is tine. Moje zelene sedade vijaju se u zraku, I sutra e da uvode muride u moj ator.

Uenie moj, muridu, dri se. ~rs t~ ~~e i '}'X>~t.d~j se u m~n; Ja u te zatititi na ovom svz.Jelu r bztq pokrovttel} na buduce .
Uenie moj, dri se mene i budi u mene pouzdan, .
Ja nastupam u tome sa potpunom kontrolcm nad swm.
183

Ovo to govorim ne govorim iz ponosa, Nego govori moj Gospod preko jezika istine. Ja nita nisam izustio sve dok mi. n.e ree: ~>Reci! N e boj ~el Znaj, ti oi ~atien okom Moje panje.cc 16
Pitanj a koja Sili ponekad ima1a ohltljleja idejnrih srufirotba olk1Vli'l1tl isJam&k""Og uenja i\StkT:ava1a sru u. jaVlllosrtti. i ~~a p~d pdlem~ama. n: samo predts1av111ilka za1nteresovaaJJh Slt rana (seJhlu.l-I'~1larrna~ ~eds~~iik nnl:itrio ke vla!Stri. osman s ke Truns~ke), . nego. 1 broJnuh ik mus lillaca. sud - 1 - e 1 r ~ eki Naka od tih ptirta!Ilja, .ra:ojanlJjena u prv~.m damuma Jare 161anlls e S[PCllllzije, ali i kaS!Ilije, iiSlknsavaJla Sili i b'illa ponovo predmett: raJZ)rade.
1::).1\.
v

:u

Prirodno je da su ~ra:zitiji predsta'V'Ilici i mfs~iod gDlll:pa~ija pojedli!nih mjesta (nJPT. S acr-ajeva, Mos taTa i. PrrttlJsca) ~iCestM:Yvall.i. ~ ~ Ta2radri mili pi1 t anja. MeiumiJm, za nas je oVfdJe mno~ llil!teresauJ.tlnl~e 1 zmaajnij e saglecLarva mje pnis truJpa predsrtarvnilka S~aJeV~, Mos,tarra 1. Prusc a mim spanruim p~tanjjma sa 51tanov1ita idejnosti nucti ~narvatnJa sta'Va kiOla a njihovih opredjel0rerruja.

Jibln Alrabij'a i Abdlu1l&ad!ira GHarrrija i uetnlja dlrugiih suf.ija morala su i u ovlim naim krra,jevriun a nai1 la:Zii1li n a reagovmja preJs,tav nika egzoterike egzegeze Q'll'r'a/l1a i kodeksa H adisa, malda preoV1lauje miljenje istraivaa da uenje su.f.ija nije izazirva!Jo rea:govauije ormodJOksije, da b osanrski m ill.Shma!Il i , kao rffilliloSI11Ii sru.nillti, nii.SIU irrnallii slkili<:mostli ka i'riz:mu n~ti b'illo ka!kl\ful dewjao~ma ortodoks'llog is'l arns.'klog uenJja, a a:ko sru se b ila i pojaiVili neki jeretioi, bri.Ii su na Viri'jeme onen:nogJUe ni i u svom zaetlklll is korijenj enriP Pa ~pa!k, irna i sluajeva !Qojli talkaJV sud iskljruujru i govore o neem s3!Svrim Sllllprotno:m. Taiko npr. u dtjelima Hasana Kafije, zaetmika pPu sake k o le inttel ~k~tualaca (rumro 151 5) ~oja on pie za potrebe kole u Pmsou, zatrirrn oklOil!nrih mjesta J>mu!sca ~ Sre.~~~og sa.n~~ka , krirti6ki se tf aeJraiuju, pored osrta.Iog, i uemj a il1a jIZr~ItiJ~ gm~aCIJ a ,~ ,~ip adnitka. is lamske jeresi i meke kcmgregacije..tarrika1J, . kOJI su djelova li 1 u Bosm .18 Hadi Hali.l Sarajlija u svom tnuktatJu bran~ ~b~ '~abija. .(Mul;)"ddfrn Ibm 'Ar abi, .u~mrro 618. h) i aipologetiare,I9 kao 1 seJh 1 muftiJa Mos tara Ahmed sim Mustafe ('Ahmad b. Musrt:afa umro P~~lije 1679). Pred!s.ta'V[lici prusaOke kole, kao (njen osniva Ha~ san Kafi.Ja, posebn o iwjesni Eibu A!bduJ.la;li (Albu 'Aibdu<Nah Nawabactli),
oteke s~~Y~~m~1~d~it:~~ alz~ifa~jaR, t. e ksft n~. arapskom, I spis iz biblipreveo O. Nakliev{. ' relS-e endLJ e br. 927, str. 103-104,
16

Uenj e

Kao prrmJer . . takvog stav t .. .1. P~~ma hamzevijama. Vid'eti: A H a :~ .o~tcan u'l\..~UJ~. na o rtar post upa!k
n

O progolJ-u hamzets Vidjeti vie H J '_ araJevo, ~974, str. 51-68. al-ganniit, rukopis broj ~~rJ FO~ r~~~~ G-t~ar. Nar-raw tj.at tr arh rawdiit 2716 GHB, Fol. 27a 28b. ' ' 1 ur al-yaqzn, rukopis broj 1 9 Hadi Halil S T 72b-73a GRB , Sarajev~~ak~:~kfl~nC:t - . m aqalat , .ruko~is broj 2649, fol. rnlt!le (apologetiare) i na zaht~Siti.mo ikJe da OVa!J .~alil bran~ muteke1l'ikenm~ ~elebiju, pie raspravu ~a t~cen ' a, ~~u k.OJ_J!J!la spo~iTIIje 'A'bdu1reno, Is ti rukopis, list 72a, ranije 236_mu ZnanJ e )e V]estzna a ovzsno je stvoPOF , K f:

vz;a u Bosni 1573.

godin~cc

~~~U ~xra~ziJ a.ruc,

184

ije pravo ime nam nije pcYllilarto nirti vmamo zato

'

AbduHah, otro .naa>ada Ilbn 'ArebiJa br . ..&: ~e ~SUJe sa Bbu , O.Jle SuuJe 1 1anka.te.21l libn 'Arabi, mitSlilac rodom irz Emdel'UISa (.... . . . . . .. skli moni&t pm1:ai'Sit ""PamJa), naJVeci Je sufi] . V0]1 Im UCOOJem (wahda. al-wukUd) irz.amvao . e o~ro reagovamJe. Na kiraJju je morao napustii.1Ji svojru dUIDOVIiou J . lSip'I'ed revrutiTme illlleme (dslamsik:og sv~ ) . 'tibo l.PobJect Egilpa t gdlj e j e os-tao ~ wernema. Meultrlrr:n i ~~~1 . va pi'lltfiska u .t ?ib t'h :...1 , b"t"...... Je morem napustl 1 r.1 og I'S l' 1ueja 1 Slklonriiti se u Damask, posl~je dugih lru!l:an~a.

. U v SVI()[Il u~nju wa~da al-wugUd r30rauje aiKJ.eju jedli!Il!stva Boga i S\e?a to posrbOJil. Stve tto postoji to je saa:n10 }edino, vjena I.s1'i!na a t.o J e Bog. O ,t Jome ltbn 'ATaJbi kae: '

A~.1l).~qq ~l~runazrzah huwa al{!alq al-mu5aJtlbah - ista I-stina - B.og Je IISito st? 1 ~trvorooo). Rawlilka izmeu te Its time- .Boga i anoga tQ_{~ srtVlor~C: JarvtlJav se sa'lllJO u )~om, ~ t.o je u nnt2mosti tpostojaDJja (~agzb al-wugud!: Nuzm.og.t po~OJatl'Ja, e~rstllramja, je samo Boija osobn~a. . . N~ma n1ffia to posrtoJi a da se u njemu ne mamrifestu!je biJ.Q koJa osobima Boi ja. ovjelk je jedino stJvorenje u l rome se mani,fesruI~. ~ ~amlSI~~ osobirne, aJli tek onda ka'da ovtjelk urt:ane (fana) u BoZl~ru Jedi!Il'O!St, rhi, kadro llbn 'A.rrabi kae ' ... kada OVIjdk postane kompletma hilnl051 (al-insan al-kamil)'. OV!U postavllou razradio je 'Ailxilfl!kefiiirm Gilani ('Albdrultk anlm al-GB.a.nf, XII vijek) u djellll Kitab al-insan al-kami! i is1alkao da je svemir velilki OV'jek., a OVIjek je malti svemi!r. Sve ilStime lroje postoje u svemiru nal~e se i .u samom ovjakru , i ko upozrna sebe f1.llPQZJlao je d 'S'VIOga gos.pod!aaa.2t
Urtiooj Um 'Arnbija na osm .knJ m15ao bio je veoma velri!k. Ibn 'Alraibi pos1 taje p01plllll_ a rarn dJo te mjere dra mu je sUl/taaJ. Seffiim I odao u Siriji 1517. god1ne postJU ma taj .naJin to mu je m aiCl 111jegova groba izgraJdio mattWO'lej j dr.lalmijlll u DefPOsredmoj- lJLiirilni22 Ovo znai dra je 'Ibm 'A'rabijffillo ueruje p:nihweno s naj'V'ieg mj esta. Prihvart:aa:l~e talkNog tUenja nai110 je na ra2IDa reagovamja predsta\III)jka i naih jeva, SarajeVla, Mos<taJr.q i J>lPUJSca. Ovo se da zaikll~uiti na 0$110Vlll pro.ucavaJnja porna~lo zaJgcxnetne JTIJiiS l!i Ill:xn 'Air~ooja u veflJi s jednom od tpet. osrnoVIDih drunosti Il1JlllSjhlmarna - obaveze halda. Ta miiSao !ibn 'Arabija, kojlll oitrilra hadei Halill Sara~jthija, glarsi:

m-

Ko obavri haldr r radi Boga, a ne u ime Boga, on je kao oVljek koj1 i za Vlri0eme oblanog i veoma toplog dama nooi lampu da bi ras23 rtjerao m ra'k. p,romis lite, o ljudi, i ne bu'~ite kao 'taj avjek! Raz-raiujui ovru mis ao, hCli<Mll Ha11-ia SCl!I'ajlija U!llima u odlbnmou fun 'Airabija :i [kae: Kard s u pos umnjali .n e ki vjernici (ahl-al-IJ.aqq) u :ijei_ M.uhju~?i~ na 'Alrabi j a, uemJj.aka i lrom!pletnog profesora, i. k~.da. Je taJ s~Jnu te kis1 bio padm~det i meni, skomahu, ja scm1 prumiJOOlO kod proucava

Abu 'Abdullah Naw'abadli, bilj~ka na ma~gini _ rukopisa Az~O.r ar-rawdat tf arh rawdO.t al-gannat, rukopis br. 1514, h st 46a, GHB, SaraJevo. 21 A. TaWfiq tyyad, ID. d ., s tir. i38-139. d 22 H . Inaldik, Osmans ko carstvo, Srpska knJtzevna zadruga, Beogra 1974, str. 284. . .. 120 73b 23 H. Hali!, Bosamac Sara]lt~a. n . d . str.
20
..w

185

. . ~a - . 1Ski zaron ' jar ne pootojti drrugi kl1i,tedj kod njatog spomog pnamJ_a prouavanja t aklrog piltallllJa (. .) . d ej h htio obI Boo: i Njegov PQSilanilk (Muh~mmed) 2IIl(aJU . aoJseobetno) a nema o . v. ' farq , svoje . J asniti st31ll~e hadii~e kOJti !lliDa SVOJY . . tri i J'edno J. drugo "' , ( 'edruak ) mada OOVIJek mora t ma svoga ' gam'a rza~ , og '. 't . Kuejri (Al-Quayr i, u m zajedalO. To je, istovremeno, I stal\f SUliU a, Jer ni oboava,nja; ko ro 465/ 1073) kae: ' Ko nema s voga. farqacc, ~~=~~a ,..~tM~ t ' Tebe obo.a<mn7ll1a<'e a kn.urdl1~1 voN:> nema gam'a nema m svoJe ~r'"' J ' , T be , omo traimo '24 u k avamo ' uka.2:illlje na farq, dok tek..st Od e p . ' ZUje na gmn . ". " 1 . .rilll.IItekelli a (arpo1ogetliara) znaci ono s1o Je Tenmm farq ko? to B oi om valj om. covjek stekao i_ ost~,a~tvao, a _g(J;J1z . oo o s to . Je ~a mllje~ da bitra da Prema tome, S!t!caJil~e rmetlka 1 c:k:rvanje m~an~ 1 hada Ii da obavn had rillli ne, to 2IIlai farq, 1 !}JOS'tO'JClln~e. ~titructJe . bo ... m ,-0 Ijom to znai gam', 2Jil'ae u term.rirnoliOgriJJ mu~ellrm~a s ta v a 'fatalista i mutezilita, a d <Ykazujc ' 'JC_roxan.J,a ort~odoksije (alzl-as-sunna wa al-gam.a'a). Oba ova te~mJtna far~. ! ga'.~'l_, _e< imajlll isti oitlj _ oboaJVall!je, a putew oboatVatnJa m ogu btrtJ razlICIti, kao to se kae .i u strilru:
1(

"m;m

", .

ne~:jc

isp~an1ost

Naa obo;.avanja su razliita, Tvoja ljepota jedna,

A sve ovo ukazuje na tu ljepotu.

Uktra1lko ko sam od!Lui da isklreno obav'i hadr radi B oga, a ne ' . . . vjeruje da je institucija hada data Boijom YOIJom 1 st~aor~n Je,m, on j e prihYatio staY mrut~ilirta, jer O~tvaruje {arq cc,' a n~. l gam . 0~ nema ni prave spoznaJe. Eto to Je navalo lohn Alra'biJa da tllpOredi takvog hadi11ll s osobom koja narstoji da ra~SIUjera mr~k u ob lanom~ mranom i veoma toplom dami svjeNarn lampe, pa Je ~bog toga 1 rekao: 'Pre\-agznruJo je' , to jest, od!lll.lio je da oba'V"i had iskreno radi Boga i time ostvario farr-qcc bez UV'jeren ja da je irnstJitJuoija hada data Bo-ijim darom i s1varCllnjem. P rema torne, on nije ost vario ga.m'a a ... Nastojanje ta!kvog hadije je beskoi'i1S!l10, bez obzitra 111a to to je utroio Slr_ e dlstva, imao potekoa J ll!Il10r,io se na pruJtu, kao to je beskorisno kada ovjek rastjeruje .tmilflu u oblanom, mra oom i vrlo toplom dama sVtjeNom lampe, a ne po.klu.arva odstrl!11!iti i toplotru, to bi bilo varnije. Rastjeriva!Ilje mTa!ka na si l no i dJokazivanje SYog slobodnog .djelimimog izbora, a zamernarivanje stva.ra;nja toplote, je mutezilitski stav, jer se tada ne :v:jeruje da su srva djela rpos l j edica Boije f\llr:lirne i Njegova stvarCllllja. vi koj.i se pridrraJVate isl.amt s kog uenja i pravug purta, da i ovo dnugo ostvarirte, a to ete ostva~niti alko shVla~t:i.te da je had boi ji daT! Ne povod~1e se za trim OI\fljelkom! Bude ld vae nastoja~ je kao i njegOV'O,. i va e posao b jti izgnJJbljen isto kao i n jeg~v; ,naJme: ako z~ern~r~te da ostvaT'i te u vaim cLjeJJima i farqcc j ~~gam ': ~as posao ce b llt.1 besikor1s tam. Dokallite djelitmiooo s lobodan I ZbCIT 1 VJeruJte da 5'U. sva dj ela ovje'k.u data Boi jim darom 1 Njegol-'

Razmi~lite, ljud~.

Ol.lr'an, aJ-F"atiha, 4 s.

186

~mA st~aJraaJJjenn, da bi1ste bitli oni koji l e,am U. KwitSJtite se vaim dljelhna! prihva'tlaljiU

U'elllje

o farqu

v. v d Nain . pooezruvan .. ~a fliJecl 1 njena autora e Ol a omaJ k~J~ naoSitoj~ da uradi ndlro dob J egroteri~, ~o . mano slobodan 1rzJbor u samom sebi 1 . . ~ mara pobvtrdtitl d!Jelmni darta Boij1m darom On mo . d V'JeiUVati da su sva dijela ovjeka . ra l a se ponaa p . l raLu kalko bi . SfPOZlnao odrrerllb t rema lS amskom moterimom i :k1r1az errot v e oga ~orala, k1roz egiZotenino u ezo. . . . e1111ono u egzotenanom. Na ta v b. pobvrdlh VJerOVanJe ehl~e (ortoookls. ) . J nacm ~ lSIIlO se ?d .P_ropasti i tm'itenja. ! ketrma l odaibrramclma. To bi nam olalkialo pob "edJu . dmutvru s asJo nas :zJla nasi:Jma dn..tha i saJSitaviiJJo s <mima krnll.J ;........~/ SIPaJSl.. , ska~-

n~oVllle
,.

J~~va:i ~=:~~a
~J

sauvcili

. .

Jlllra~JIU ! ]ep

fa!J.2S

Arabi J a, hadorl Halil Sarajlija dao nam v ?m pod... da je prOOmet bio podmijet i njemu sto ~aa da .Je b~o ~1 s~enom pregledu i oojeni da ~ nek.tvs.L unbem k.oj.i )e preilspirtilvao razma s;u~JliV~ sat~ne, d.a SIU m l'slroct oWh klrajmra uestVIOVali u proua \ all1J 1~ piJtaJn~a ~10kJ~J.J11~og kaTaJkitera na ni'VIOU osmall]Ske 1mperije. u. P:Mog ~e ..~d~ 1 to ~to ~e A~~lll~ Saraj~ija otvoreno suprotstaVIO J.edlnOJ rant:JOJ uredlb~ .o Ispra~a;Jru 1 duektu hadi ja, a kojru je bio potijJniSao sam ssuJ.rtan, prrlilkom nJena ponoWlog rawmartlrcmja.26

~ta!k. ~ ~e posto.~~o

Bramect Ibn

arg~.

~: ~e~ is~tlulpaln~a

O~~~a~

pmllSake

irole, Hasan K.af ija, otiro je napaklao sve

lrupni pralktimi tesa\llllf (1ari.ikarti) bili

\~s1e mt'Stlctzuna. Taika'V SitaN su prihvattili ti njegO'V:i uendoi. I:bn 'Airabi, naj.i.lnteresamrtmija linost is larmSikog misticiillma, zaltilm 'Aibdtt.rlikadir Gilam.i, bez i1j~ se SlpOIIleTia skoro ne obaMi n:ijedam 21ilklr,P i ajeloSIU

podrvrgnuti otroj krittici.28

III1lt~npretartori ptruJSake lkole niJS1u htJjeli uti za Irornpromise. Njen asmiva, kao rffii!IlOSIIli S~Urnit, u svojoj inrtenpretaci.ji i'Slarrnslkih dogmi osl arnja se na egrzoterino (zahir) tJwnaanje Ktu r'ana, pri ~ mu je otlro narpadao sve wste devijacija. On na.Z'itVa mrudhildirrna (a!teisti~ma) sve one .koji ue ... da su ooke w~aya (ezoterima istina
profetSitva) bolje od nubuwwa (rprofet9t'Va) . . . i da se nubuwwa napaja i ~inna wjetlo irz srvjetla walaya (tda se koritS1e u s'V'Ojlilm pozi wH. Ha.Jiit l, Sarajlli ja Bosanac, n. d ., 72a 73b. Facllullah Sarajlija Bosanac (fadlullah al-Bosnawf as..Sarajli) rukopi.s br. 623, fol. 123b-128a, zbirka Ha1et efendi, Sulejmanija, Istanbul. Vidjeti vie, O. Nakievi, Fadlullah Bonjak, njegovo miljenje i pravna r asprava o prioritetu pojedi!nih esnafa kod ispraaja i doeka hadija, Glasnik VIS-a br. 4/1985. str. 385-396. 27 I Sini.,baJba, Albdrurahmarn, OSIIl'i'Va nalkilbendrilj.ske tekije illa Oglavtkru, u jednoj od svojih pjesama velia AlxJ:Wkad:iii'a Gi'lani~u iza ~<>!Ja zaos1aju sve hlII1ostti drugih tauilka. Svoju kas1du na trur51Jrom zapomje: >harscler imdi tarik1i a1i-Abdulikadir gibi biT er bulnmnaz Mlah Allah ya Mlah . . . . . . Alemde muridi muridi veli - Abdulqadir g1b1 sultanu bulunmaz... (Ako ovjek sada za u zvienim tarikatom traga . Kao tJo je taril k at A'bdu1Jkad'ilra, nema ga. (U stihu: Kao to je Abdulkadir, nema ga.) . . _,.:. U oi-jelom svijetlU mw-ida, f!IDDda 1. Vt:lJI!'Je Nema su:l!tana kao Albduillkachra - GhlamJe ... .). P.r epis kas ide iiZ 1321. l)erlvlia Ha\San:ag~ .ig~. . ... 28 Zbog ovog e biti potrebno analJZJrati sva dJela KafiJma.
25 26

187

. . m1 l3en3e . za liu tatHh nredJs ta!\1111.ilka ma walayom). NeJs;praVIIlo Je r~ . k . snmj_ skih uenja koji n-rde da je najb~lje Boije. sttvoremJe 000 ~~ t\:ari najvei s tepen walaya j ma'nfa (spoamCliJe). Netane su ~ 29 IDU!.lhida da su ncloi .imami boLjri od' V'jarov'jesn:ilka. 30 0\-aj svoj wd Kafifja dapwlfjruje i u iru~ cLjellu i s.uger_:ite S\"iima onima koji nisu t.Lp!Ueni u pojedt im.a pitam J a da se ne uputaju u d:islm.usiju o IIljima. On se pirta:
Da tl!i je s vfijet iStkvCliJliolo ita dlnugo do: - s illnici vtladari - loe v.ijesti i -monasi? Sil!nioi se s.up!fotstavJjajlll eri'atu (zaJkODIU) nasHinorn politilkom i daju predrrlost IIlasil ju nad Boijirn i V~erovjes!ltilkavirn odredlbama. Loe vijest i su uenjaci koji se ne !Pridravaju eriata u svojim p ostlU.pcima, a najgori su ani koj-i objanjavajlll dozvoljeno zabranjenim, a zablranjeno dozvoljenim. Oni misle da je va2mo ono to su oni nap isali, bez ob1lir a na to to su time odtbacil1i ono to je pouno. Dopustili SIU ono to je zabramjeno, a zabraa1il~ ooo to je dozYoljeno. Monasi (ruhban) su nemallice sru.fije koj j se S.UUJratlstaf\lil!j ajiU istinama \~jerovamja i zakona (eri'ata) sa svojim dawqom (ltl!kn..nsom i zanosom), nzawaggU:lom (osjeaj ima), kafom (otktrovemjem) i farntazijama. Objanja\ajJU vj eru kako Bog nije dopulStiO. Krvcvre Vljemu ko. ju je Bog obja'\,iO preko siVoga PooLaniika. U slJuajJU da dloe do nesuglasice izilneu zakona (eri 'ata) i polrtike, nasi.Lnrici kaiu: Dajemo prednost politici, dlPug!i (uenjaci) ra:rumu, a trei, s.ufije i dervji, dav,1qu i kafu (ru!lrusu, zamoSIU i o1lklravenjJU).31
~ Ovakarv Kafijin s.ud naveo je Ebu Abdulaha, Nevabadolijru (PTulc~ka)_,ll da to prokomenta.Tie i diJreloono ufkae na limost'i rumnj'h 10g ucenJa, pa 1 k aze:
v

l autor djela Al-Fusus (Ibn 'Ara:bi) !tvrdio j e s taJtus walaya Jer .za sebe ka~ u tom svom djelu: ' Ja sam bez sumrnje posljed!nji ..."c:J1!.)a. ' To 1s.to ~navija i 'Abdlu1qadilr Gilani, ali za sebe. fuema n_Jecun~ ,au~ora dj~la Mudakk~ .an-rzufus, Abdrulqadir Gilami, da bl od.'U.Se\ 10 1 zaveo Cltaoce, o b raca im s e s mekoliko dis.tiha u .k.<i ima IZmeu ostalog 'kae: J
Neka je ~lava Allahu, monom gospodaru, koji ;e dao da budem posljednj i N jegov waliyyia! Abdulqadir,

Ova dvo 'h paci. f.. JICa 5eJ QIV~ naz}va~JU se al-akbarom (naj'V'ei). GruAKk~~~~a (~a ~'r?psroJ Tu~sk~J i .Sir iji nazivaju ! bin 'Arab~ja AL- - -- -J ecJm , a Irrac an J daJu to ime 'AbdruJlqadiJiu G tlam.iljru. 29 H. Kafi, Azhar ar-raw dat ~ h 1514, CfoHB Sar~jevo. L sar rawdat al-gannat, fol. 46a, rukopis
v

H. Kaf!, Nu r al-yaqin fi usui ad-din lt H Kaf1 N l GHB, Sar~jevo.' ur a -yaqzn, rukopis broj 2716, str. 27-28, ranije 238-239,
l2

O ovo j linosti nemamo drugih podataka.

188

Galal a-l~BU1Iiiilii a~r-Rsuwayha . 0d Tibmz~j a (Xlii Gi.'llami za sebe lfekao: prenosl ! vijek) da je
Ja sam prvi uvijek vjeiti ugledoo lik avjeka. M~i.m, ta da se uplaio F131l'aona i n ilje smio J'ei 'Ja sam va na1jrve6i gaspodarr,' kao to je oo .r~kao Zbog toga Ib n 'Ararbi i kae u s.vom djelu Fusus al-hiktim . Fan-aon. to jes~ Fa.Ta~, iiStiinu je. rekao u swjoj t~jri koja gl.alsi: Ja sam VlaS nalJ'\"001 E?JoopodJar'. . S.~aj m~s ,. Bo~, ~je Albu Albdn..t.Llah PruaJk, dljelova-. ~Ja OIVIh WgU~blJenllka 1 spletika~roa, posebno goll"e spomenrurte drro~Ice . N~a _j e na nj,ih Boij e prdldetsrtlV'O, ( prdkletJswo Njegova Poslamilka

:.on,

l SVlh

. ZUlaJ da Je ucenJe taPitkata halveJt'ija is,to to i uenje illloeno ~. d~elu F~u.~ al-J:i.kam, jer je autor toga djela jedan od najvecih predlstaVIIlli'ka roga ta~rilka1a. Ztna:jrte, vjemioi, da je surfirzam (rruul.hab al-muta~awwifa) neisprr-a.rvmo uenje, a zablrude s.ulfirl.llna SILI. Il.a!jwee zalbl.n..I:de ... Oni Slll ti koji za'VIOde i koj1 i SIU zavedeni. To je uenlje iZiloeno u djelu Fus'lllS a1l-hilkam. Uenje llbn 'A.rralbija je velika nesl!'ea. P.ridlrarvajrte se iiStog eriata da bi,Site billi spaeni. P.rirrnifte ovaj sawjet od onoga ko ma. Onli su nev~jemici i rade prot'i!V eriata i pravog pwta. Oni su sa avolom i orui SIU ti koj.i SIU i.!ZJgu,bl~ffilli. Znajte i to da je arutor djela F~~ al-IJ.ikam bio na poetllru jedam od na1rvredll'rij ih uenjarka, a na kraju voa ateiiSta, kao to je bio i aYo u poetfk.u voa anela, a na kraju voa nevjerm.i{ka. Prema uenju Iobn 'Arabija, n ema l!liika,krve raxhke i~meu oboavanja ki1pa i oboa~vanjoa nee>ranienog gospadara, jer Ibn 'Arrabi kae: ~svaJko ko oboava bilo ta to je mogue, on tim e 01boava ua:vienog Boga.' Slino tom e kae i u s'V'Om djelru Fu~u~ al-~ikam rijev. ctm a: 'Al-haqq al-munamah huwa al-balq al-muabbah' (Cist.~ is.tin~ B og :.._ je iiStO to i S:trvoreno,' to jest i21meru ~ffilCIJ~ 1 ~ena atlfihlllta i'l!i izn:neru Boga J sv emiTa nema swarne raz,IJ!ke), 1 cmaJJ ~ n~sti 'oboavanje kilpO'Vla ne :zma ni oboavati _u~iemog~. S\~ onaj koji t VIicti za sebe da je boans-tJvo (a_~-uluh~yy~), cm. 'lSJP~ posrupa .u svom pozi'VIll.' Zbog ava,krvih tM.rdnTJI ga }e 1 osudtw .naJOJ~ " ~n, tog \flremema lll1U!f1trija Sa'd.1i Celebii. Sva ta nevJero-TIJea1IJ'I ucen]a.:J\ . . . d I At-F vanja nai ete u njegovu dJelu Ftt~u~ al-~Hkam ka~ 1 u Je u .u hat al-makkiyya. Zbog tog svog nevjerovanja i ate1~1~~ o'Suer: ~e na ~m'rt. Najcjemjeiilij i .ueiilj ark tog v r emffila mufiti1a Sa dt u SVOJOJ pre-

lJIUI<:k U tril?eset .i os:n~ poglaVllju .djela Efayiit al-qulilb s-toji:

tu-

, b t protiv' Ko 11 ui vjeru is-la m toga ce Bog na o a SV'I~ e a .... nik a na ()IVIOTI1 srvijetJu ka7lni tli odtsijeca!Il'jenn. g~la~, n~ Srul~}en:n k alkl a zajediilo sa njegovti m prllstaJhcama, Je!f s~ I I nu azmom p . . . b "a!IlSfk ooooianje (al-wugudrtyya).33 j i m pr.ijrutebj1 ima dlodJelJru']e oz o P J dl' na margina lista 4~a ~opisa Azhar 1 JJ Abu 'Abdullah _!'Jaw'~ba _ od H. Kafij e, rukopis broJ 1514, GHB, ar-rawdlit f[ ar]J. rawcjat al-gannat Sarajevo. 189

sud~ kae:

s:

ih sa--J i51tlrairvai 7111 ~rrria kloJe su nam prui!li Na osnO'W.l ramJ . V!id. d ove . 1 . a ~e problernatilke i u s:vjettlu ovih Davili pod~talk~ Jasno se sufizam proimao mi5ao.nu dljela1moot naJh pros:tor~, ~ s~el~aiyalDlJe suf.i:znna i mistiaiil1lua ponekad dostizallo stepen l~J~ivoo~. Ovalk.aw int'eln.illhtet estine nije se pretpootaMljaJO. Smaga UJt:IcaJa. ~~~rzm~ b.illa a t.amo gdJe Slll prred!Sita'Wl!ici arrapstloo-islamske m:tsh rmaJJ v1e Je Ja . . Ml' . . ao slclon05ti prema tesarrufu, a otpor prema nJe!IDIU ~a; Ja~ se 1 _Ja u skladu sa sn~aom i otrialom S~turune, posebno fa ktiha (15lamls'.kiJh ~awnika). k Mostar kao i2lr3Ziltriji klu.11n.mn1 i p.riwed!ni cerutar, OJl se rarzJVJja pod direktmim UJticaJjem ar31JXSlro-Gsl~kih pogleda na if\I'Oit, ne samo to potka2JU1e s.irnlpatiJje prema su.f11Imn.l, nego, od dama upo:zma,anja s njim, posredsmom Deni;pae Bajazidagia, Ali-<ledea i drugih sufija, njeguje ga i sta,lja se u njego'Vill odbranu. Sall"ajevo kao adminiiS'tuatirvni i kluJtn.mni cemrtaT B osamJSkog v.i1 lajeta prihvata stav osmanstke vlasti prema 'tei.SaiVIUfu i karla ga V1last u Istanbulu anatemie, npr. hamze\ije u Bosni, i Sarajew se priklrun~a tom sta,u. Kada slubena osmanska poli t ika z3JU2lima pomilrlj'i'V stav prema misticizmu Muhjuddri.na lib:n 'Arab-ija i oivlLja~V-a njegovu ideju, i Sarajevo se stavlja u odbramu sruf.iimma kalk!vog nam pu-edoarva Ibn 'A'l"abi, posredstvom zasada nama dootJupnih imara hadi Hatli~I -efendije, Sa'T"ajlrije koji onuremo brani Ibn 'Airabija. PITU.'Sa61oa Irola ostaje Vljer[la idejatma s'V'Oga os'Ili~Vaa. Ona ne prihvaca nikaJ...'l\e kompromise i ne povodi se za vremenom. I kada uenje Hasana Kafije, zasnovao na ra:zru.mskom rasulrvrunjru, bude sta,~ljeno na lrunjru i slubenim S~tavom pred.stavmilka Istanbula ili Saraje\-a, Pruaci reaguju, posebno Abu 'Abdullah, Nevabadlija, P.rugak. On protest'llje i brani svoga uitelja i Slta'V pruaake /kole. SuVli~. s~jelo i otvo:eno ~a:zruje na najosjetljdrvi j e ta&e sufiij.a, Ibn 'Arab_lJa 1 Abd!u.lkadi'T'a Gilam.ija istiui ~e nepornrilbj,i wst sunme i sufizrna na OYun 'T'elacijama.

dao sagraditi ~akiJ'U h~V?flJskog tarilk ata i zi(ICJr u ndoj oba'VIljao. . I n~ ..kiraJu, poci5?~~o na jedam zmaa~am momenalt kojri je Jasno uoclJlV, da sru ml)s.tiooi ovili ku-ajeva ueswovar or~kim razradama piJtamtja iz oblasti araps'kcH.sl~'""'~k iihne saanot.u tego 1 u ~ ~,..,.~<Alil= zmmos 1 ne1 pr~ucavanJu s uzuo:uo postavljenih pitam ja dok1rinamog k~aJktei a na n1rvou osmanske i~eriJ'e i davahi ...ft>.A s voJ ;)lUJU.

zn~Je ~J.i.Je Celeb.1, kazJvanJe koje s.u ka!S'Il~je prilwartril~ svi istirai\aCI kOJl s.u. se 1!. svojim .~adovima doticaJlll PlrutSca, da je i Kafi.ja

~aka~-? otno . reag~'-anj.e prusaoke kole davodri

u Sllli11!l'ljlll ka-

190

SUMMARY

THE MARGINS OF THE EARLY (ISLAMIC ORTHODOXY) AND 'S~RBAL CONFLicr OF SUNISM ., SM (ISLAMIC MYSTICISM)
SufiiSI.In, as a fonu af Is lamk st' . .,.....,.... through the regions af ~yar:~sm, ear.ly .formd a way t~ spread pa;rall.el tQ the developntent of oultn.rr~eu:~Vl!Ila. Its. spread mg was as Sarajevo, Mostar and P:rus Th . . econo~c centres such ally drliStiJnot aanong those or~ ~ty of SufliSI~ w.as especid e th tek ( 1 ers at spent the~r lirves ourtsi. e ya .re 1g1ou.s sarnotuary) wal.ts. The V6.11bal conflict between Eh1i SUa1:na and SUJfilsan (~e orthodox cmd the mysticall.) was far strlOnger tharn alSSlilllled lliiltil now. The violence of tha:t confilict was depend~t on the poweo: arnd the acuty of the &mna especiatly of the Fa:lo hs (.Lslaanic jurists). '

de.n:h

Mosta~, as .a rart:her p'rominemt cemtre which was developilng under the. ~:ll"ect 1nillruence . of Arabic-Islamic ouJ:ture a!D.d science, showed af_flll1I~Ies towaro Sufi sm tirom the very begimling of it,s acquaimtance wrth It, amd, tharrllk'S to Dervi5~asha Bajazidagi, Mi-<lede md others who s pread and defem.ded irt. Sa~rajevo, the administJraltli'Ve ceantre of the BoStnian vrilayet of thart: tiane, accepted the attitude of Ottoman rule to ward Suf.isin. So, wbem i t was oondemned by the Ottoman authoPi ties iJn Istambu. (alS illl case of the Hamzevi order e. g.), SaTaj evo srulbmi1Jted to such atttitooes as well. On the other hamd, when the official policies assumed alil atrtiiltlude of reconciliartion towaJrd Sufism (amd the teaohlng of libn M-albi) Sarajevo, a1so, was in a position to defend Sufi1 s m, tharnks to Hadtji HcdH-effoo.rdi SaTajlija (the only killowam source ll.llilltiJ now) who opemly defenJCled. the ideas of Ibn A.traibi. The school of P.rusac remained loyal to the ideas of its founder. It did!n't accerpt any comprcxmises. When the teachilngs of Hasan Ka.fi, balsed on rationa!l judgements, were purt: to question by the official atti tude of the represemtatives in I1Staa1bul and Sarajevo, the people of Prusac reaoted. Bbu Albdullah NevaJbadlija Pruak supplemen,ted the wri.trtem word of hls maSiter Hasan Kalfi, englightened the attiiOOe of the school of Pn.Isac, pa1nted to the most sensitive poimts of Ibn A'I'aJbi and Atxfrul.kad~r Gilami and classified . aJI tarikats in the same category, even the Ha:lvebi order whose shenkh was Cllppoiinted by Gazi Husrev..beg to be the leader of hls H~~ik~. By such an attitude he wanted to paint ou~ the .non.JI"econc~aitlon between Sl.liDJll.a allld Stllfi:sm; i. e. between tar.itkats JO gemeral, unpasing a n eed to .reinvestigate the claim that Hasam Kafi builrt a takya in P.r usac doing the zilkr (!rirtrual) there. F1nadil y, it is importa!Il:t to emphasise that the thinke:rs jm: these regjons, acoorokng to the presented data, were presen~g, 110 theorethicaJ trealtti!ses, the of.fiiciaJly-posed questioll5 of dootnnal ~haraoter a t the highest level of ~e ~oonan Empilre and were quvte open and sharply staJted iJn . tbelli' opmu0Il5.

191

Dr Behija Zlatar

PODIZANJE I ODRAVANJE OBJEKATA ISLAMSKE ARHITEKTURE U SARAJEVU U XVI VIJEKU

u SVJ~ VIdov.tma ..ivota, a ~aro~ito su ti ruticaj.i do1i do izraaja u .g :adovrma, ~. koJima se desavaJu duboke promjene. Na mjestu start~. trgova th kao sasvim nova naselja razvili su se mnogi gradovi OI'IJenta~o-muslim":.nslrog ti~a. Osobenosti tih gradova bilo je brojno stanovrutvo, pretezno muslunansko, monumentalne islamske graevi ne te velika arija u kojoj su cvali raznovrsni zarnati. Interesi osmanske drave nalagali su da se ratovima opustoena podruja oive, da se jzgrade 111ovi gradovi onakvi kakvi su odgovarali islam s koj dr-avi. Jedan od gradova, koji je osnovan na dosta opustoenom podruju .u sljed ~stih ratova je i Sarajevo. Temelje budueg ehera, administrativnog, vojnog, trgovakog i kulturnog centra Bosanskog sandaka, kasnije paaluka, polo~io je Isa~beg Ishakovi, podigavi svoje zadubinle na zemljitu stanovni k a srednjevjekovnog sela Brodca (podruje .dananje Bendbae). Grad se ibrzo poeo razvijati, ali. J pmed te injenice, nije se .ni po emu poseb111? isticao u poreenju sa . n aim drugi-m gradskJim naseljima. Meutim, tokom XV.J vijeka Sarajevo je postalo jedan od najveih gradova na Balk~ nu. Broj mahala u gradu, koji je najbolJi pokaz~telj u~bane n~.zvi jenosti jedinog islamsko-orijentalnog grada, pokazu~e da Je -~araJevo u XVI vijekru dost.i glo kulminaciju u urbanom razVItku u vnJ_eme o~ manske vladavine. Krajem XV vijeka grad je Jmao samo tn m~sli ananske mahale Demat hriam..a i Demat Dubrovana, a kraJem XVI vijeka 91 ~uslimansku ~ah~~u, dvi~~ hranske i D~at Jevreja. Da se Sarajevo najimtenz1VD1Je r3.ZV1Jalo tokom XVI VIJeka pokaruje : podatak .da je poetkom XVII vijeka b io izgraen gotovo sav prosto/ koj i je sainjavao gradsku teritorij u do austro-ugarske oku paciJe. l' Osmanskom carstvu, arhi. . U svim Islamskim zem Jama, pa J u . . b ob. . umjetnosti NaJ mnogo roJ ruJI tek tura je bila naJrazVIJ~~IllJa . grana ' '. t k XVI vijeka bile su jekti te arh itekture podLgnuti u SaraJeVu o om damije 1 mesd~idi. . . . mesdid oznaavala se svaU najranije v.nij~me Islam.~ n~~oJUrazlike izmeu medrese, daka islams-ka bogomolJa; . ak k~J~. . ,izvrena dLferencijaoija izmemije j mesdida. Meu<tur~:. asm~e Jt . naziv damija dobio ire u illa.Ziva damija i rnesdi.d, s tlm to Je 193

_Ture~ su. svoj~ dolaskom na B alkan i~vrili zmatne promjene

t u zemljama wrs k e ciV'il.iza~je mesdild je maJa mahalska zna ~Je. k . . ne obavlJ.aJu zaJ'ednike molitve petkom i Baj.rakoeln damt]a u ~OJOJ se ... mom, dok su damije vee bogomolje ~ ko~ima se pored sva evnih molitvi obavljaju d molitve ,p erkom 1 BaJramom. yamiJ' SaraJ'evu pocliza1i su visok.i ft.un.koioneri osmanske vlasDz eu S v ,. ti, bogati trgovci i zanatlije kao i drugi gr~?an1 a:raJeva. ecma tih ljudi, pa i visokih funkoiOUlera, bi li su port]ekl?m Iz Bosne, ~... ~e ki su bili i u rodbinskim vezama sa carskom kucom. Sama vel!icma iz!!led damiJe u velikoJ je mjed zavJsila ne samo od onih tkojJ su l . je podizali, nego .i od njihovih projektanata i maj stora. Damije nisu bile samo mjesta gdje su se ljudi okupljali radi zajednike molitve, nego i mjesta gdje su se odravala p redavanja, uio napamet Kur'an , sluao hadis i drugo. Pored njihove osnovne uloge kao sakralnih i kulturno-prosvjetnih objekata, dami je su predstavljale i centre mahala koje su nosile Jm ena osnivaa dam.i je. O broju damija i mesdida naj iscrpnije podatke pruaju turs:k~ katastarski popisi-defteri. Na osnovu tih podataka vidimo da j e u Sarajevu tokom XV i XVI vijeka podignuto prekto 100 damija. Neke su stradale u poarima, na njihovom mjestu su podizane nove, tako da je Sarajevo krajem XVI vijeka imalo oko 90 .damija i mesdida.
Meu tim damijama istie se nekoliko koje se svojom arhitek-

turom izdvajaju od mnogobrojnih manjih mahalskih dar nija i mogu se S\Tstati u monumentalne graevine islamske arhitekture. Pa iako ih nije bilo m.n ogo, u odnosu na druge vee centre Osmansk og carst\a, s obzirom da se gradilo sve za ovjeka i u odlllosu na njega, ne moe se rei da nije bilo vrijednih arhitektonsk ih ostvar enja. Gotovo s.':e monumentalne graevine podignute su na podruju arije i vrlo hJepo. s.u ~komponovan~. sa nisk.im duanima, stambenim zgradama, hanovu~a 1 karavansaraJima. U arhitektonskom smisLu m.i su se mnog<? raz~ovale .~d graev~a u d~gi.m balkanskim zemljama podizamm ~ I~to v.nJeme. SvoJim osobmama, prostornim , stilskim ~i kOJlstruktivrum bile su dostojan tuma tursko-islamske ideologije.2 vea d zam:_Ja pod k upolom pod1gnuta ~Prva . u Saraj ev;u bila je ~~~~bma ...~ustafa-pase Skenderpaia. Nalazila se pokraj zadubina ~ ta fa-pas.I.nog ?ea . pozna.tog bosanskog san.dak~bega Skender-pae, a .: padnoJ. perLfenj i starog Sarajeva. Mustafa-pai-na dam ija poz'. nat!Ja pod Imenom Skenderija poruena J. e 1936 god1'ne U kada d" . ' . vnJe,me b' J ed~ zamlJa u S~raJ:vu zavravana, 1518. godine, Mrustafa-paa je lo san zak-beg u Tnpohsu u Siriji d. . . . . osnivanju od v . . . ' g Je Je napisana 'l vakwtnama o ij' . . : . rzava:n]u nJegovih zadubina. Prema tom dokumentu ta~a~~~Je se nalda=~ u S~rajevu..u Gazi Husrefbegovoj b~blioteoi Mus~ za o .zavanJe SVOJih zaduz vb . . ' posjed (mezru) zva " . ma ostav1o Jedan zemlji'Iri Od prihoda d nu Vesela ~traza u blizini grada Akhisara (P rusca). nave ene mezre Izdvajala d ga jn u desetina za t .. su se s re stva za carsku b lamu eve1IJU, a ostali prihod~ kor istili su se za , 1 Islam Ansiklopedisi 8 il 2 A. Andrej evi I sldms ~a t, Instanbul 1960' s.v. M esc id Jugoslaviji, Beograd i984, str. 100. monumantalna arhitektura XV I veka u
v

194

odravanje zadubina i plate njihoVtib slu.Jb . 3 osnovano je jo pet m anjih vakuf i: d enika. Tokom XVI vijeka vanje spomernute dam~iJ' e U .a J:,,~:e ~tva su koritena za odrad V~ d . popiSU Va!!\Jufa JZ 1604 godi . . a uf amija Skenderije koj . d' . ne zap1sano je una prihode i od sedam d , u Je ~ lgao. umrli Mustafa-paac, . u ana u saraJevskoJ ariJ' .... .. d ' ih pr od je iznosio 1020 aki te jo 105 ak' d k ~ CIJl go l nji 1 0 zemlj ita. za upnme du3!0Skog Dl"uga potkupolna dami ja d . Muslihudina Cekrekije bogatog ~:a~J . eu~o. _u S~aJ.e~ jed damija ka Sagra 1526 'd. Jl se VilO 12ra om ekr. en~ go we, u sjeveroistonom dijelu Baari e d nas predstavlja najstariju pot~upolnu damiju u Sarajevu Njen~ 'arr:~ tektons~a os~benost je pritisnuta !kupola, to je opredij~lilo prof. H. Kreevljakov~a na p~etposta~klu .da je njen graditelj pripadnik kole po:zma~? .arhttek.te. M1mar-Haj~dma. Druga njena osobenost je minaret, koJ t. Je za. raz~ku od d~g1h mi~areta unesen u sami zid damije. Cent.raln~ ~ol~tven.1 prostor una obhk nepravilnog k vadrata, koji zaklapaju niski zidOVl. U.Q:utranjost damije osvjetljavaju etiri Jrupolna prozora, post~vljena iznad ugaonih trompi, kao i po tri prozora na svakom od Zidova. TPijem damije n ije nikada bio pokriven kupolama.5 Vak.uiinama o osnivanju damije Muslihudina Cekrekije sauva la se u or.i ginalu, a pisaJna je arapskim jezikom.6 Za odravanje damije, kao i m ekteba koji je podigao u Mahali Saraa I smaila, Muslihudin Cekrekij a o stavio je 35.000 dirhema srebrenQg novca i 45 duana u sarajevskoj ariji, i to u Sabljarskoj ariji, Saraj-a.Tiji te u blizini Fii"UZ-lbegovog hamama. PJ"ihodi od duana i priho di dobiveni od provizije gotovog novca troili su se ;za plate stuilbenika damije, mekteba i va'k ufa (imam 4 ake dnevno, mujez:1n dvije ake, uitelj tr-i ake, nazir jedna aka dnevno), te za osvjetljenje ,j pros tir.ku u damiji 60 aki mj eseno.7 Prihodi vakufa 8 Muslihudina Cekrekije iznosili su godinje 7.600 aki. Tom vakufu pripadalo' je i jedno veli!ko zemljite tzv. Cakrinica, a to je prostor dananjeg Velikog parka u centi1u Sarajeva. Negdje u isto vrijeme kada je izgraena damija Musludina Cekrekije podignuta je ru Sarajevu jo j edrna damija u samom centru ~Baarij e, k-oja se prvi put spominje u popisu Bosans~<?g san~ka iz 1528. godine. To je damija H avade Duraka, poznatiJa pod unenom Baarijska damija.
H Sabanovi Najstarije vakufname u B osni, Prilozi za orijentalnu filologiju (POF), III~IV / 1952, Sarajevo 1953, s tr. 403-413. 4 Ankara, Tapu ve kadastro (TK), No 477, fo ~44. s A. Andrej evi, I slamska monum entalna ar11rtektura XVI veka u Jugoslav iji, str. 29-30. . . e k k . 6 H. Kreevljakovi, Damija i vakufnama Muslrhudma e re tJe, Sarajevo 1938, str. 30. . . f (TD) N0 '11
J

Is tanbul Basbakanlik Arsrvr (BBA), Tapu de ter

fo 394~ Istanbul, BBA, TD No 462 str. 20: Ankara, TK No ~77 fo. 345-346.

195

.Kako se IIli]e sauvala vakufulama o os~vanj~ j o~~vanju 111~ vedene damije jedine podatke o njenom odrzavanJu pruzaJu deften. Ti podacj poka:zuju da su sr eds tva .z~ .njen.o . ~d~avanje dola2Jila od prihoda 29 duana, ko ji su se 111alazilj u bh~1 ~~ruz-beg~vog ha~a ma i 22 duana u drugom dij eLu sarajevske carIJe, to Je donoSI-lo goclinji prihod od 7.494 a:ke. Ta sr eds tva koriten~ su ~~ plate slubenika damjje i vakufa (imam dnevno 4 a1ke, ha t1b dvJJe ake, mujezin tri ake, muteve1ija li nazir po dvij e ake dnevno kao li za osvjetljenje ,i opravku damije j edna J po aka dnew10.9 Najmonumentalnij u damiju u Sarajevu podigao je 1531. godine poznati bosanski samdaklbeg Gazi Husrev-beg, ije su zadubine dale poseban peat Sarajevu. Njegova biograf.ija pokaG uje da je uz zavidno obrazovanje veoma brzo napredovao u slubi. 'P od njegov.irn vodstvom osvojena su velika podruja u jugozapad noj Bosni, Hrvats koj i Sla,oniji. Ti ratni u spjesi donosili su velike ma terij alne prihode od kojih je najvei dio utroen za izgra dnju Gazi H usr ev-begovih zad~ bina u Sarajevu. Moe se bez dileme rei da graevinskom dj elatnou Gazi Husrev-bega Sarajevo dobiva status ehera. J edan od razloga to je podigao tolike graevine u Saraj evu j e i n jegovo poPijeklo (otac Ferhad-beg bio je rodom iz Hercegovine), a i ena mu je najvjerovat~ije bila iz Sarajeva (osloboena robinja njego ve sestre Nesliah, koJa je takoe u Sarajevu podigla jednu damiju.)IO Gazi Huserv-begova damija je naj rnonumentalniji objekat isl~s~e ar~t~kture u Sarajevu. Njena konstrukcija j e daleko s loeruJa _1 _smJehJa n~g_o i kod j edne potkupolne d amije podignute u B_osm 1 Herc~govu:n. Graditelj joj je prethodnik poznatog arhitekte ~rn~na, _glavm car_tgradski arhitekt Perzijanac Adem Esir Ali, k oJl Je UJedno proJektovao i Gazi H usrev-begov hanikah imaret i medresu. 11 ' Po svo~ tlocrtu, koji je razvedeniji nego u drugim damija~~- u S~raJe:'ll,. <:_va graevina pripada ,ranocarigr adskom per iodu k OJl ~~- 0 ~rn:- 10 JOS u brusanskoj koli, a po svojoj unutranjoj deoraCIJI na az1 se na prelazu ka carigradskom klasinom tipu.'z

pomo~~~~~ov~io s~~m}j~

pokriven je velikom kupolom i vezan je sa drugim graevms k<;>cmml pros~orom. Snaan minaret usklaen je lm e ementima objek ta l' manskoj arhitekturi u Bosn U l nep~nov Jen Je u osmenti su stalaktiti sa L _n:utar dzamiJe glavm dekorativni elebogato dekorisan minber ~ar:n~~~~~~as P?.tl<Jup?le, s.t.alak titni mihrab, l . VOJim d rmenziJ ama Begova dav

Istanbul, BBA TD No 462 lo Vakufname i~ Bosne 1 . Jtr. 27, ~kara TK No 477 fo 346 1985, str. 80. er cegovzne (XV i XVI viJ'ek ) 11 s B r, K , araJevo a 1~, ultura Bonjaka M l' str. 127 ; B. LUis, Svij et islama B us tm anska kompon enta Wien 1973, u H . Redi, S tudi. eograd 1 _979, str. 305. 1983, str. 197. Je 0 tslamsko, arhitek tonskoj batini S .
9

Radovi kn 1960 str 1~9 '

u H

Red - K 0 .

xr

~e _graditelj Gazi Hus b II, Odjeljenje istorij sko-fil~~~-k.egove dzamtJe u Sarajevu, 1 s nauka, kn j. S, Sarajevo
v

araJevo

196

Fij~ dominira arijom. Mnogi poznavaoci islamske arhitekture

asni su u tome da bi Gazi Husrev-begova d .. saglim konstruktivnim rjeenj'ima bogatom dek ami.J.a sa. SVOJim smjebil . ' oraCIJOm 1 velikim minar~tom, . a .znaajno arhitektonsko ostvarenje svoga doba ak i da Je pod1gnuta u Istanbulu.! .za odr~vanje damije kao i drugih objekata koje je podigao u SaraJevu Gazi ~usrev-.beg je osnovao vakuf 0 kome su sauvane tri v~fname napisane od d~c~mbra 1531. godine do novembra 1537. godine. I~. vaJrufinama se v1d1 da je Gazi Husrev-beg zavjetao velika matenJalna dobra u Serezu Sara ; evu Tenju Jajcu oStrOVlCI p S . J 1 o ~ to se ~1e. SaT.ajeva, . tu s~ se zavjetajna dobra sastojala od ~aznih mu~k~vnih 1. pnvredrru:. objekat.a i graevinskog zemljita koJa su don~Ila veliJke matenjalne prihode. Najvei iznosi dobivali su se od. mteresa gotovog novca koji je davan u zajam. Godine 1540._ Gaz1 H:usrev-b~vg~~ va:Jruf imao je 900.000 aki gotovog novca, to Je donosilo godisnJI pnhod od 90.000 aki, te prihode od dua na u F.ranakoj i. AijSJkoj ariji i od kua i mlinova u iznosu od 9.340 aki.ls
1 1 1 1

U drugoj polovini XVI vijeka prihodi Gazi Husrev-begovog vakufa su se uveali. Gotovina je iznosila 944.794 ake, to je donosilo godinji prihod od 94.479 aki. Znaajan prihod donosio je i Gazi Rusrev-begov kaTavansaraj, 47.000 aki godinje, zatim hamam 7117 aki, te mnogobrojni duani (215), kue, mlinovi, graevinsko zemljite, vinogradi, to je sve skupa donosilo godinji prihod u iznosu od 188.754 ake. 16 Isti prihodi Gazi Husrev-begova vakufa zadrali su se sve do prve polovine XVII vijeka.17 Iznos od 188.754 ake odnosi se samo na prihode u Sarajevu. Ostali prihodi irom Bosne i2mosili su 135.658 aki, tako da je ukupan prihod Gazi Husrev-begova vakufa u drugoj polovini XVI vijeka i na samom poetku XVII vijeka iznosio 347 .455 aki. 18 Ti prihodi su se troili za plate slubeni,k a Gazi Husrev-begovih objekata te za njihove opravke.

Bosanski sandakbeg Ferhad-beg Vukovi Desisali sagradio je 1561 /62. godine jo jednu pot~upolnu damij u u Sarajevu, pored koje su se nalaziLi mekteb, esma i i mare t,. a do danasy se_. Je. sauvala samo damija i okolo nje malo groblJe. Zgrada dz~miJ~ 1m~ kvadratnu osnovu (10,90 x 10,90) na kojoj lee masivni z1dO\'l kOJl preko tromp i i tambura nose kupolu .. Sagra~ena Je od tesanog k~ m ena, presvedena kupolom sa skladno 1zvedemm mm~retom. ~nutras~ njost damije je veoma lijep? u~ae~a, posebn.o mihra~, .n:mber ~ mah fil. To je jedna od r ijetkih dzamt~a _u Sa.raJeVU na k.oJOJ .s~. sa uvala zidna dekoracija. Njen prvi boJem sloJ pron~en je pnl.Ikom konzervatorskih radova 1967-68. godine, a nastao Je u drugoJ po. . b akufa i mogunost ttjilw1e N Kurto Objektt Gazt Husr ev- egovo[: v X S . 1983 rev,italizac.ije, An~li Gazi Husrev-begove biblioteke IX- araJ evo -'
14

s tr. 306.

1s B. Zlatar,

opts v

akufa u Bosni u XVI stoljea, POF XX-XXI,

Sarajevo 1974, str. 130. 16 Istanbul, BBA, TD No 462. str. 27. 11 AnkaTa TK No 477, fo 347. 1s Ankara: TK' No 477 fo. 347. 197

lovini XVI vijeka, odmah nakon izgradnje damije. ~otivi te d~ko racije naeni su na kupoli, njenom vijencu u sfern~m trouglovtma izmeu trompi, u podnoju tromp li, u .lunetam~ d?nJ~g red~ prozora i na mihrabu i podsjeaju na foansku Aladzu 1 nJeno slikarstvo iz este decen ije XVI vijeka. 19 Vak-ufnama 0 osnivanju i odravanju zadubina Ferhad-bega Vukmia nije se sauvala, a ~i defteri ne daju nikakve podatke o ovom ,-almfu. Njegova zadubina je jedna od mnogih koje ~vjedo~ da su ljudi iz ovoga kraja podizali graevine da bi pod~takh razVOJ .rodnog :njesta. Ferhad-beg je porijeklom iz poznate s_~raJe~ske por?d1ce Vu~ koYi-Desisal i, iji su lanovi bili ugledne hcnost1 u drustvenom 1 nri\Tednom i\'otu grada. Dok su primorski majstori gradili u Saraie,u Ferhad-begO\'U ~damiju, u isto vrijeme majstor Todor Vukovi iadio je kunu ikonu Ferhad-begovom roenom bratu Jovanu.20 To je jedan od mnogobrojnih primjera gdje su lanovi jedne porodice ostajali u s\ojoj \'jeri dok su drugi prihvatali isla m. I CareYa damij a , podignuta 1565. godine na mjestu prve saraje,ske damije, koju je osnovao Isa-beg Ishakovi po nareenju sultana Mehmeda El Fatiha, spada meu monumentalne granevine islamske arhitekture u Sarajevu. U veini gradskih naselja u Bosni prYo su podizane carske damije po nareenju sultana i to iz dravnih sredsta\'a, a nisu predstavljale i vakufske zaklade sultana. Slubenici koji su radili u carskim damijama bili su dravni slubenici i dobi\ali su plate iz dravnih sredstava.21 Slubenici Careve damije u Saraje\U (imam, hatib i mujezin) posjedova li su timare, d ok su trokovi za damijsko osvjetljenje, prostirk u, odravanje isto e i opra\ke isplaivane iz dravnih prihoda od haraa.ll Care,a damija pripada standardnom tipu j ednoprostome kupo~e damije ~a trijemom i jednim minaretom, 45 metara visokim, ko~!. se. uz onaJ ~z. Karaozbegovu damiju u Mostaru ubraja meu naJlJep_se u Bosn~ 1 Hercegovini.23 Slikarski motivi na zidovima ove graevme pok~Z~Ju . da se zidno slikarstvo ... mnogo vie negovalo ~ gra~u na !'A~lJackJ no to s~ to ob in ~. mislilo .24 Elementi tog slikars~\ a ~p~c~Jyu d~. su nastali u XV I VIJeku jer su vrlo slini kod ~rugJ~ d_J_ehmlcno ~h potpuno ouvanih spomenika u Bosni : Bego'e ?:amJJe u . SaraJe~ (1531 /32), Alad e damije u Foi (1551) . Ferhad1J.e u Sar~Jevu (b61 /62) i Dukatarove u Livnu (1587 j88) kao i po drug~m centnma Osmanskog carstva.25

goslav:ji~-st~.n~f~jevi,

Islamska mOI1U117.el1talna umjetnost XV I veka u Ju-

~ . Mazali, Slikarska umjetnost B . . . doba (1500-1878), SaraJevo 196'" t 38 u osnz L H ercegovmi u tursko 21 A H d.. . :>. s r. . .. an ZlC, 0 formiranju nekih ad k h z Vl]eku, POF XX/1975, Sarajevo 1977 St 13~ l nase Ja u B osni u XVI
22 23

Istanbul BBA TD N 2 ' 90 A. Andrejevi Arhite1tulr~ f? ~ ; An~ara TK No 477 fo 342. Careve damije, Saoptenja Republ"~k~zdno sdlzkarst~o. XV I veka sarajevske 1 1 Beograd 1986, str. 142. zavo za zastrtu spomenika kulture, 24 Isto, str. 148. 25 Isto, ~tr. 153. 198

nf r.

. Kupolne damije koje su raene . Jednoprostorne kupolne damije ; t . . u SaraJevu prip~daju tipu ~ nJemom nad kojim se nalaze tri ili vie kupola i minarretom Cekrekije, Ali~paina, Mustafa~;aees~~e s~rane ....Cda~ij: Muslihudina .... n erpasta l dzamija Ferhad-bega Vukovia Desisalia) i tip r~~enom osnovom (Gazi Husr~v-~eprost~rne __ kupolne damije sa SVOJim konstruktivnim rjeenjima i go;~sk~zamt~a~. Te graevine su ono to je podizaiilo na ovom pros t oru. s l lm o hkama prevazHazile . . . . Osim gore navedenih damija, u Sara. VIJeka podignuto jo nekolhlco da . . k . Jevu Je ~okom ~V l XVI odvajaju od manjih mahalskih d~ m~~~ OTJe ~e SVOJOm arhitekturom v dv .. lJa. o Je u prvom redu Ali ~Ina zar~UJa, sagraena u vrijeme kada je osmanska graevna J:~ atnost b tla ~ yu nom procvatu i koju mnogi istoriari um. etnostiJ s P.ravom ubraJaJu meu najljepe kupolaste damiJe u nas . . o J 1.. t B.. 1 d" J zem J1 zaIm IJe a za~IJa ~~ Vratniku, Jahja-paina, Damija Vekil-har Mustafe, Buzadzt Hadzi Hasanova, Magribija.
~o _kraja . ~~I . vijeka u Sarajevu su podignute jo slijedee d~amtJe 1 mes?z1d1: Mehmed-be~a Minetovia, Bali-bega Malkoevia, AJas-be. ga, . J~hJa~pase u. Komatmu, Skender-pae na Kovaima, Jakub-pase, eJha Feruha (Abdes thana), Kekeki Jusufa, Havade Kemal~ (emalu~: Kuuk Jazidi, Saraa Ismaila, Hadi Paajigita, Kebkebi: ov m~sdtd, Sagr_?-ki Mahmuda, Mevlana Arapa, Davud elebije, M1mar Stnana, Saraca Alije, Skendera ehaje, Mehmed-bega Isabegovia, Dukan.dar Jusufa, Hadi Ejnehana (2), Stari Hadi Ejnehanov mesd1d, Hadi Mustafe sina J,u sufa, Munla Arapa, Hadi Memi, Hadi Haj.dara, Hadi Alije, Hadi Idrisa, Kemal-bega, Jagdi Ahmeda, Katiha Kasima, Tuti hat-un, Armagandi Sinana, Hadi Dafera, Hase i Hatun, Karta! Hadi Ejneha:na, Abdi halife, Hubjar-bega, Hadi Mehmeda B alia, Peltek Husamudina, Tabaka Hadi Sulej mana, Buzadi Hadi Jahja, Kerime, ene Bali-vojvode, Nalbanta Sinana.. Hadi Mehmeda Vlakovca, Sinana Halife, Halaa (pucara) Hadi Davuda, Hadi Mehmeda Bakarevia, Hadi Ahmeda, Janjiara Nezira, Hadi Ejnehana, Hadi Alije, ohadije Hadi Sulejmana, Bakrbabe Hadi Alije, Hadi Turbana, oban Hasan vojvode, Hadi Osmana (Tabaki mesdid), Hadi Ahmeda, Hadi Balije, Kalin Hadi Alije, Hadi Sinana Demia, Paadi Hadi Nesuha, Bosanskog mule Bali efendije, Hadi Mustafe Hodia, Gendeni Hadi Husejna, Sagir Hadi Mahmuda, Hadi Hasana Neia, sarajevskog muftije i muderisa Gazi Husrev-begove medrese Sulejman efendije, Kadije Hasan efendije (Brdo dam~ ja), Hadi Ibrahima Ojandia, Hadi Husej~a, Hadi Hasana Pehhvana, H adi Orua, Hadi Jusufa, Hasana VOJVOde, Mehmed-bega _Hadi Sinana, Hadi Sejdi, Harai Mustafe, Hasana, sin.~ Davuda, Ftruz bega, Hodi Si!llana, Hasana Terzia, Sin_~na Cel:?IJ e, Ahmedaa e lebije, Hadi Husejna, umrlog Hasan-efendiJe~. Hadzt Mehmeda, orad25 skog ehaje, Hadi Isa, Ha.Jil-age i umrlog mufttJe. a Sve ove damije nose osobine osmanlijske arhitekture,_ koja je naJmlai izdanak islamske arhitekture, ali su pros.to_ rno z~atno m~ nje od monumentalnih damija u Istanbulu, Jedrem J drugim centn-

..

25a

I stanbul, BBA, TD No 157, No 211, No 379, No 462; Ankara No 477.

199

. e p o svoJ'im dimenzij a" ove graevm osmanskog carstva. To sto su anjuje njihovu vrijednos t, ve ma Je od onih u Istanbulu ne um d' e u koJ.OJ. su n astale. U ma man . . .h gunosti sre m . . t 'l . t znak matenJalm mo . su ve imah IZgra en s l J_e .. o e kada su Turci zauzeli Bosnu . k raJ evima. To su bile \rijem d. J" U flOVOOSVOjCnim . ld damija koje su po IZ~ l . se razvijala pod uticaJem se u damije tzv. ~rusa~ske sko~~ ~~: raevine. ke damije i VIZantiJske pot~ P. g . ujezina a neke i h atiba. U Svaka .. damija ?; Ima~a , zatim vaizi te. . Ijub 'Iimala . Je po tmamail. dva I l VISe ,eim damiJama I a .su I . . . Kur'ana (duzhan). O odrzava"il' elove "'b eniCI. ~ sVl di koji su ue 1 POJedme diJ . . . 1. IZ 1 itelji i drugi sluz nju damija brinuli su ~e kaJJ~~ ~~!~ene vakufnamom, a sluben ioni dobivali su plate koJe su l e..,_o 1. su timare u okolini Sarajeva. . . d .. mJesto plate uzzva 1 c1 nekih amiJa u imami i muJezinl . . . Sarajeva prvo su upiSivani .. : U snm ~oplsrma. . k' l benici plaali su manJI porez l 1 a zatim ostah graam. VJers s u . dsko stanovnitva. Kabili su ~zdvojeni ~ao posebna ~:te;:~u..;;J: vje!ika u zaj ednikoj ko ~u. dzam iJe. sluzile ~ t!a~o ko 'ima su bil~ organizovana predavan:oh_h'1, I. s k te ;u kao takve bile i rasadnici islamnkJa i vjerski slubenici bili kreatori i s e IZ pros\ Je e 1 ,n:: nici u h."Ulturnom ivota grada tog vremena.

~DI

neg~ ka~.:J ob~~stti ~'Jk:ur~~e

s~

u~es-

Meu ~rae\inama osmanske arhitektu:e znaajno mjesto zauzimaju i pro~vjetni objekti: medrese (srednJe i vie kole), mek tebi rosnO\"Tie kole) i biblioteke.
Osnovno obrazovanje sticalo se u mektebima, k oji su u Sarajen1 postojali gotovo u svakoj mahali, te j~ . , prema tome ?ilo me~te_?a cnoU ko koliko je bilo mahala u gradu. ~b.tcno s~ g_raen1. pok~~J d~a mije u sklopu jednog vakurfa, kao zad~z:b1ne. pOJedl!11~ca Je~ niJe" bilo draynih kola. Po svojoj vanjskoj arhitek~un mekteb1 se n1 po cemu nisu razlikovali od obinih stambenih prizemnih kua 1 nijedan po ~,ojoj koncepciji i arhitekturi ne ulazi u red monumentalnih graevi na. Jedini koji se razlikovao po svome rjeenje i masivnom graenju bio je Gazi Husrev-begov mekteb.26 Srednje, vie i visoko obrazovanje s ticalo se u medresama. To su bile kole internatskog tipa, a sastojale s u se od jedne uionice (dershane) i soba za ake. To su bile samoupravne jedinice u okviru \'akufa, koji je i sam djelovao kao autonomna institucija. U medresama su uenici prvenstveno sticali znanje iz oblas t i teolokih naUJka te osnove gramatike i sintakse. Oni koji su .p okazivali interesovanje za dalje usavravanje odlazili su u Istanbul ili druge centre gdje su postojali strunjaci za oblasti u kojima su se eljeJ.i u savravati.
U Sarajevu je u XVI vijeku bilo nekoliko medresa od kojih je

po svome renomeu a i po arhitekturi najpoznatija Gazi Husrev-bego-

,.a, PD.znata pod imenom Kurumlija jer je pokriv ena olovom. Sagraje 1537. preko puta ulaza u Begovu damiju. Ga2li Husrev-beg je ostav1o 700.000 drama srebrenog novoa za njenu izgrad-

ena
1

godin~ tano

Beirbegovi, Prosvjetni objekti islamske arhitekture ercegovu'Zl, POF XX-XXI/1970, Sarajevo 1974, str. 269.
" M ..

u Bosni

200

nju i odrlavanje. V~ufinamom . bil odr . .. uenici sticati manje To J. e iblO.Je t f~ eeno nz koJih oblasti e ka . e s1r (tumaenje !<Jur' ) hacns . ( 151ams :tradicija), ahkam (erijatsko pravo) sul (' ~a' .. sko,g ~ava) meani ve bejan (poetrllka i retonk~ kel:!~~Ol.Ja ~~nJat metaflZlkoj OSIIlOv.i d ostalo to bude iziskJivalo mjeme.n ogmatika na GlaVIlli .stupovi islamskog obrazovanja bili su mude . . . ak medresa Je dnog muderisa. U GaZJi Husrev-be r1S1 1 sv a ovo . imal . ~ J. ~ na~manJe m~dre~ b1lo ~ Je v1e, a glaVIlli mudenis ibio je skoro redovno gi s~ raJevslci muftiJa. ~Clii'mo~ne .d~spozicije i d.zvaJilreooih ! proporcija, velike umjetni ke vrru]ednost1, Kurum lij a, i pored toga to ni]' e velrika d 1 ment ln . hl , Je UJe monua o 1., po . 7VOJOJ ar tek tonskoj vrijednosti nita ne zaostaje za ~e~vom dzam1}om. 28 Graena po uzoru na carigradske medrese ona ]e ~Jerovatno ~Je~ uveno~ arhitekte Mimar-Sinama oooirom na ~jenu a~hltektu:-n .tkoJa Je. tako lZvedena da joj se nijedam. detalj ne moe n1 ~odati n1 oduzeti a da ova graevruna ne izgubi od svoje vrijednostJ..29 . . Prvu medresu u Sarajevu podigao je na samom poetku XVI VIjeka bosansk i sandaklbeg Firuz..1b eg (1505-1512). Potpuno je stradala u poaru 1697. godine i nije se nikada obnavljala, a na nju nas daIIlas podsjea naziv jednog kraja u Sarajevu - Medrese. Vakufuama o osmvanju i odravanju Firuz..begove medrese nije se sauvala, ali u popisima vakufa iz 1540., 1565. i 1604. upisani SIU pi'ihodi i rashodi ovog valru1 fa. Za medresu .kao i mesdid i esme koje je podigao u njenoj blizini Firuz-beg je uvakufio jedan1 hamam u Sarajevu, zatim 30 vie duana, m l,i nova i bai koji su donosili prihod od 19.7&1 aku. 31 Kasnije se taj prihod neto umanjio i iznosio je 17.112 aki. O medresi Mehmed-bega Isabegovia koja je sagraena oko 1520. godine nisu se sauvali ni.kaikvi arhivski podaoi, a i sama graevina 31 je potpuno nestala tako da ne znamo kako je izgledala. a Gazi Husrevo~beg je 1531. godillle sagradio jo jednu medresu, tzv. hanikah .- poseban tip m e drese gdj~ se izuavala mistin~ filozofoija. Nalazio se u neposrednoj blizini Kurumlije, a poruen Je 1931. godine. Kao or.ganizacija sufija i kao urbano graevoilflski kompleks, hanikah je varirao od jednostavne tendirajui ka. r~zvijenij?j i kornpleksnijoj formi s ufi institucije. Posebna karak~e:tstlka han~~? ka? or~ ganizacije dervia koji se razvijao u B osm 1 H ercegovmt ~e nJe~o'. lkongregacioni karakter, budui da je bio vezam za odr~~e~ dervlkl .red. Gazi Husrev..begov hCllnikah pr.i padao je redu halvetlJa. n Vakufnama za Gazi Husrev-begovu medresu, Spomenica Gazi Hus rev-begove 400-godinjice, Saraj~vo 1932, str. 33. 28 M. BeirbegoviS::. nav, dJelo, str. 292. . . . . 29 D. Celi, Krumlija medresa u Sarajevu, Zbormk zaute spomeni ka kulture, Beograd 1955,1 knj. IV-V. str. 260. JO Istanbul BBA TD No 211 fo 391. f 344 JI Istanbul: BBA' TD No 462 str. 23;. Ank~a, TK No ~77 '? _ Jta H $abanovi Postanak i razVOJ SaraJeva, Radovi, knJ. XIII, Od .. f'l 1'kih uka knj S Sarajevo 1960, str. 110. JelJenJe IStOriJ sko-. l o o . na 'b hanikalz Anali Gazi Husrcvbegove 32 D. Cehaj1, Gaz.t 8 usrev- egov , biblioteke, knj. IV, Sarajevo 1876, str. 3. 201

Godin 1538 sarajevski feuda1ac Kemal-beg podigao je . u o~viru ~ f e sdida .i mekteba i jednu .m edresu. NJegoVJ obsvo2'a vak.u a por me . . k l k -: i1i Koevu nekadanjem srednJeVJe ov.nom se u , o~ek-ti nd~aZ' . su se eudenih obj' ekata postaje jedna od saraj~vskih maJe po lZCIDJe.m nav . . alk f' 19 d , hala. za odravanje svojih objekata :<vem:,I:~beg. Je :xv tU' 10 ucana u Mahali Ca.krijinog mesdida ( B ascarSIJa) 1 nesto ~c:>'tovo~ novca, to je donosilo godin ji pr.iho~ u i~nosu od 1~.14.0 crkOI, . koJ I se ko 1 te muderisa muall ma . 1mama, muJezma, hahfe, mutevensno za p a , 'k d . 33 li za oSY J. et lJ .enJ e i prostirku u m esdidu te za ucem e u me res I. Je, . . . "t Krajem XVI v:ijeka broj uenika u medresz Je zmatno sm~njen, s o se vidi iz specifikacije pr ihoda u popisu vakutfa iz 1604. god1 ne,34 a 1697. godine je potpuno izgorjela u poaru. Por ed redovn ih kola islamsko obrazovanje sticala se i na javnim predavanji ma, koja su se pored damJja odravala i u tek ijama. Tokom XV i XVI vijeka u Sarajevu je izgraeno est tekija: lsa-begma, Skender-paina , tekija gazija (boraca za vjeru), Turna dervia, Dandu !!aza i denia Had i dede.34a Nijedna od tih tekija nije se sauvala. To su bile mahom skro mne graevine koje <SU se sa,stojale od jedne prostorije za zajednike obr ede (si.ma hana) zatim od prostorija za dervie, musafi rhane (gostionice) , s tan a za ejha i dvorita.
e . d
v y
~

Tekije su tokom XV j XVI vijeka vr ile odreenu drutvenu ~ ideoloku funkciju. Tu su se pored vrenja dervikih obreda i.zuava la djela Yelikih mistinih pisaca j mislilaca. Der vii su svojim ue njem i ponaanjem imali velikog uticaja na narodne m ase , posebno u prvim decenijama osmanske vlas ti. Oni su stroge odredbe ortodoksnog islama svoj im uenjem i shvatanjem inili pristupanijim za narocLTle mase. . t.:enjem islamske kulture u nai,m kr ajevima dospjele su u Sa:-aJe:o l ~i ~u. nas tale 111I10ge knj ige koje su veinom pisane na orijentalmm J e~1c1ma: l!z dam ije, medrese, teklije i m ektebe nas tajale su ~n~~?brOJ~e b~bl1oteke: od koj ih je .najznaajnija Gazi Husrev-bego~c. Cl.J~ ~sruvanJe se veze za godin u podizanja medrese (1537 . godine) . asruJe Je prenesena u posebnu zgradu gdje Se i danas nalarzi.35 ,
u nog, ~aobracaJnog

P~red graevina s~.kralnog, . drutvenog ~ prosvjetnog karaktera, Sa~aJevu ~~ u ~VI WJeku podtgnuti i rnnogobro j.ni objekti privr ed1

stambenog znaaj a.

b kt' d' . ''ine su bezista. . .~ T s . I o Je I po lzam U vrijeme turske vladaua. o u liffi pozan t ne gra . d. im m jestima. U Sarajevu ih e u XV ~vl ne P? !Zame u svi.rn ve. VllJ~~u bilo tri, od kojdh su se dva sauvala do danas i r~d ske arhitekture. p stavljaju VriJedne s pomenike osman-

Najznaajniji tngovak

B. Zlatar Popis vak f B . Sarajevo 1974, st~. 134. u a u osnr u XVI stoljeu, POF XX-XXI : aAnkara, TK No 477, fo 348. 3s ~staSnbbul, B~A TD No 57, OIS br. 64 fo 2 a anov1c Gaz H b Jf::V0 1951 , str. 15-18., z usrev- egova biblioteka, Glasnik VIS, Sara:!3
l

202

.P rvi ibezistan u Sarajevu di . Isa-bega lshakow'c ' a Nal po ~ao Je Mehmed~beg 1-sabegovi sin az1o se na 'l Stono t h ko je izgledao ovaj objekat lili: e 0 ~ s :a.I1Jl ana Kolobara. Kagodine d nije se vie obnavljao.~ P znato Jer Je .potpum.o dllgorio 1842. Iz sredstava GazJi Husrev-ibea.nv k ..~ .. . izmeu 1542 i 1543 d' 1;1~ og va 'Ulla, poshJe nJegove smrti . go me, sagraen je 1 b ezistan vtna <lu11 ne 109 m etara D 'll~pozantna grae. 1 strame nalazili S'll se d~a:n~ po~~:~ ~~~~<!,:~~ sa ~tnJsk~ u .u~utranje ravan-saraj zvani Talithan k .. . . dn po .gtl'Ut Je l Jedan ka. l' 37 ,. ' ~Jil Je zaJe o sa !beZJistanom ialio jednu CJe m.u. ~ored domac1h maJstora pri gradnji b ezistana i Tal'h uestvov~~ su d. dub~ova~i majstor-i na zahtjev graama Sarajeva.~ ana Trec1 sara]evsk'l bez1starn podrgao je veldl lci vezir i zet Sule'mami Vehcanstvenog Rustem-ipaa oko 1551 ~UJIU a.nA:-e T o Je . monumentatna J 1. g:aewna sagraena od k amena pQkrivena sa dvtije male i est veli.kih kupola. Poznat. je. pod imenom Brusa bezilstlan, jer se u njemu nekada. prodaval a -SVIla IZ Bruse. Vakulf:narrna o osnivanjiU Brusa bez~sta na n.11]~ se sauvala, a li ? popisu vallrufa iz 1604. godine .upisan je prihod nJegovog vakufa u IZnosu od 15.500 aki godri5nje koJi je dolaziio od 77 duana, kojli su se najvjerovatnije nalazHi okolo samog bezistana.39
v ..

U Sarajevu, kao najznaajnijem ~rgovakom i privrednom centru Hosanskog sandaka, izgraeno je vie banova i .k aravansaraja koji Sru pored s voje osnovne namjene, tj. smjetaja putnika, slui1i i kao .mjesta gdje se trgovalo d obavljalo niz poslovnih susreta. Prvi karavansaraj podigao j e I sa-beg Ishakovi prije 1462. godine. Imao je 40 soba i mogao je primiti 400 putnika. Poetkom XVI vije!ka hosamski sandaiDbeg Skender..opa1 a sagradio je jedan veldkd han k oji se nalazio preko puta njegove tekije na desnoj obalri Miljacke. Trei ihan u Sarajevu podigao je Gazi Husrev.Jbeg . p okraj svoga bezistana. U njegovom dvoritu bio je veoma lijep sebilj sa vie esama, a nad sebiljem je bila na stupovima mala damija. Okolo se nalazio itav nd. z duana, a na spratu su bile sobe za putnike. Bogatom Gazi H'lls-revJbegovom va~Uifu ,pripadao je i po~nat..i Mor.ia han, kojd je najvjerovatnije sagraen krajem XV~ vijeka: Ime je ddbio. u pz:r_oj polovini XIX vijeka po tadanjem zak.up.m~u Mustafa-agu Mon~~ To je jedan od rijetkih hanova koji se sauvao do. danas, a sl~Zll kao ugostitelj Sikli dbjekat. Iz X1 V1 I vijeka poznat je JO. han. saraJevsk~ bogataa Kemal-ibega, kojd se nalazio u . Maha h Muslihudina Cekrek:Cl40 je. Potpuno je izgonio ru poaru 1697. godme. Svi hanovi .graeni S'1l obino na jedan sprat jzdue~o~ tlocrta. U .prizemlju su se nalazili maga11ini m smjetaj r:obe, staJe 'l kafana, a na spratu su bile sobe za putnike .
. k ' Nai bezistani, Nae starine q/ ~954, str. _z;3~. 36 H. K.reevlJa OY! H .. karavansaraji u Bosnt r Hercegovmt, 37 H . KreevlJakovi , anovr r Sarajevo 1957, .~tr.. 25-~6. D b 'k Acta Turcm-um, LXXV, br. 3217. 38 Hist onJSki arhiv u u rovm u, 39 Ankara, T~ No ~J1Efo. 3 f~9: brti u starom Sarajevu, Sarajevo 1958, 40 H. KreevlJakoVIC, sna r t o str . 21.

203

Tokom XVI vijeka u Sarajevu je na Miljac:kli p~utt> n~ko liko mostova ija je i2lgradnja ,bQia uv~eto~~ razvoJ~m lk~m~~uka cija i podizanjem raznih objekata na JednOJ. 1 dru~OJ o?~l~ nJ...eke. Mostove su podizali prvenstveno visoki dr~.vm fu?kct~en ILi d,r zava u ime sultana te bogatriju trgovci . i zanatlliJe. NajstariJI most u Sarajevu podigao je Isa.beg Ishalrovi u osovtini vrata C~reve. damije na lijevoj obali i Kolobara-hana !Ila desnoj obali, a povezivao Je tadanju glavnu transverzalu u .pravcu od sjevera prema jugu. Poet1kom XVI vijeka iz sredstava Skender-painog vakutfa sagvaen je most 1.-uji je povezivao njegove zadu~bine na desnoj d Njevoj obali Miljacke. Nakon ova dva mosta nastaje trei pozmatri sarajevski most na mjestu dananje Latinske uprije, zatim 1557. nastaje C-dbanija, a svega osam godina kasnije peti most-umurija. Krajem XVI vijeka podignut je a most pod Alifa.kovcem, dananja Seher-ehajtina uprija. 41 Osobita panja u Sarajevu kao d drugim mjestima u vrijeme turske vladavine, obraala se na izgnadnju hamama, vodovoda, esama, adnana u skladu sa islamskim propisima o linoj higijeni i svakod.nenlom pranju. Pored kunih banja u Sarajevu je u XVI Vlijeku b!lo i sedam javndh kupatila - hamama. U arhitektonskom pogledu b1!e su to monumentalne graevine, zidane od kamena, pokPivene kupolama i sa lijepom unutranjom dekoracijom. Pni ha~~ u .sar~jevu bio je zadubina osnivaa Sarajeva I sa-bega Ishak?VIca, koJeg Je on uvakufio za svoju tekijru u selu iBrodcu 42 na BendbaSI. Hamam je imao dva odjeljenja, jedno m mukarce drugo za ene. . ~oznato je da su se nekretndne vak ufske hnoVline korisnle po P:mc1pu zakupa (mukata'a).43 Sredstva koja su se dobivala od zakupmne Isa-begovog hamama koritena su za plate slu;benika u tekiji ~~pr~~-~e td~ ~ z~ hranu u tekiji. Godine 1540. zakupnina ie i2nosat~ a c1 go lSnJe, a 16()4. god1ne 4.436 aki.44 Na hprostoru . ~izmeu ulica Mudeliti i KujundiLuka nalazio se amam AJas bega Abd Ih ko'i e o ~.' sma . u aJeva,.bosanskog sandaklbega, J. k! .~ tp~no uru.sten 1 nema mkakvJ.h ostataka Prihodi d h ma onstenl su za odravan e m ~~d . . o amaAjas.paa podi s J esUL..l a, mekteba 'l m'Osta koje je gao u araJev.u Godine 1540 'h d d A . mama kao i od neko lik , . . . ~n o. o J as-pamog hagod:.ne 7.000 ak~. k lik.oo .ducana ll zemlJlta IZnosio je 5.568 aki 1565 . . Cl 0 I poetkom XVII vijeka.4s ' Bosanskl sandakbeg Firuz-be . . . mam na Ba-ariji, tanije u uli~ ~~~~gao Je ~SO? ~odin~ jedan haan, koJa Je t dobila d.m e po ~~o- c1 z. e Ic - M MuJe . ., S str. 83. zmov1c, tari mostovi Bosne ; He 41 H ",., b ._ rcegovL1te, ;:,a anov1c Na 1 'st 1931 str. S-39 ' anJe vakufname u Bosni POF II S (3 Mukat ( . , , araJevo pl . . . a ar muqata a) kao t k. f ne~cr~\ ~~~~za odsjekom, ~aualno ~rsn~vc~ansijsko-pravni termin znai: 2 sko dobrb. svakf~~~~j~ .~o. Je mo~lo biti svako d~:~~ ~au~ai ne ~akupni44 Istanbt l BB Ill IZvor Prihoda. , eu a no l vakuf45 1 u A TD no 211 fo 390 Ank 21 211 fo 3'90; str .
neka d a

Ankar~~a.p~u~o~~~ fJ~43~o

r:t~b~f B~A:7fofoN~4~62,

204

loionioi hamama-ulhanu Bila . ,k~polama sa dva odjelj~ja: x!~~ p~o:~~:~~ gra~~ presved:na Fu:n.tz-begov~ hamama dmosila je 7.600 aki.46 . GodinJa zakupnma U Prvim decenijama XVI .. k J ah a ai di . .. VIJe. a ?osanslci sanda.kheg Bali~ ...... 1..!. P h po ~<?. Je damnJu na BistrLku i most na Bist..:xko eg ...vAJU te amam CIJi su ri.h di k ' . l..IL m pojekata. U pris.tupan . p . o . om teni za odrzavanje navedenih obprihodi. tom IZVOI'lma nema podataka koliki su bili ti
y

.uhce, a koj 1 Je bio iskljuivo namijenjen za ene.

1

Ne~ .p rije 15~4. godine Sofii Mehmed-paa podigao je jedan ham~ kOJil .~e. nalaz1o na Kovaima na .poetku dananje Kozarake
U vakufnami bosanskog .feudalc.a Kemal~bega pisanoj 18 bi ~ 948. (12., 1(1541), stoji da se iz sredstava njegovog vakufa p~e ~

hamam. !la. li j~ dolo ..do izgradnje hamama nije poznato~ Jer rusu sru:uv~l nrikakVl matenJalini ostaci niti podaoi u dokumentima o..postOJ~Jil takvog objekta. U blilJini bolnice Koevo bila je jedna tn]lva koja se zvala Hamam, to uka:ruje na mogunost da se tu nalazio.48
47

~edan.

Jedini hamam iz XVI vijeka koj~ se sauvao do danas je Gazi Hus.rev-begov, aH ni on ne slui svojoj svrsi jer je pretvoren u ugostiteljski objekat. Ne zna se tano kada je sagraen jer se ne spominje .ni u jednoj Gazi Husrev..begovoj vakrufnami. Prvi put u dokumentima se spominje 1565. godine u popisu vakufa iz te godrlne kada mu je .godiITlja zaJkupnina iznosila 7.117 aki.49 Gazi Husrev.:begov hamam im ao je dva odjeljenja, muko i ensko, koja su !bila iste ve1iine. Ispred tih odjeljenja nalazJio se pret.prostor natkriven veNkom kupolom u kome se nalazio lijep vodoskok. Hamami su snabdjeV\ClJli vodom iz vodovoda k:ojti je u SarajeVTU sagraen jo u XV v.ijeku, a 'kasnije tokom XVii vijeka znatno proiren. Sarajevo je bilo poznato i po velikom broju esama, adrvana i seoo.Ija koji su, pored toga to su graane opskrbljivali vodom, doprinosili d ljepem izgledu grada. Korisne i humanitarne ustanove koje su podizane u Bosni u vnijetne turske vladavline bile sru imareta i ~usafirhane . . Iaoko ..male graevine, koje u arhitektonskom ~ledu. n1s~ pre~s~avljale ~n~ edna ostvarenja, b'ile su kordsne jer su slroman'lm 1 putmc.1ma pruzali bestplatlllo prenoite i hranu. Ono ro _je posebn~ ~a~aj.no za ove u~ta nove je njihova hurnani tarna namJena kao 1 cmJeni lca da to ~~.su. rbila uroita samo za .p utnike i siromane, nego su se tu hramli 1 uenici iz medresa, slubenici vakufa i mnogi dr-ugi. -x1 zn atan ut-icaJ I slamska orijentalna .kJultura IZVL I;)l a Je . .~ . na stva. 0 ranje nae s ta mbene arhitektture. Pri P.odi~anj~t slan:bcnt~ diJ~ ~'a ~~~ ilo se da se obe7Jbijedi to vde zelenila 1 svjetlosti. Gdje go Je
46
47 48

49

Ankara, TK No 477 fo: 3~. . . 1 29 1 51 Gazi Husrev-begova btb~IOtekBa, ~ k~~~eg ' g~j~; Sarajevo 1952. H. Kreevljakovi, Bame u osru r ' Istanbul, BBA TD No 462 str. 27.

205

mogue kue su graene na mjestrima odakle s7 pruao h?lji Wd'hl<: i pokraj telrue vode. Tamo gdje nije bHo t~uce vode ~n~tupalo se vjetakom navodnjavanju, kao to je npr. b1lo provoenJe J d~og rukavca Moanice preko Vratnika i Ba-arije. Ta v~da tekla Je !kroz mnogobrojne bae i avlije stvarajui prijatan ugoaJ . Karakteristika sarajevskih stambenih kua su doksatri, divhane, erdaoi, a svaka kua je imala bau. Preuzete od <?r~jen:alne a.r hite'kture, te kue su prilagoene domaim potrebama 1 unaJu svoJe specifinos ti Odvojene .od llllice visokim ~idovima, bile su otvorene prema prirodi, drveu, cvijeu . Svi objekti dslamske arhitekture pod~gJluti u Sarajevu graen i SJU po uzoru na osmansku arhitekturu, aJ.i pnilagoeni sred1ni u kojoj sru graani. Tu arhitekturu karakterie horizontal~zam, ekonominost i yezanje za mjerilo ovjeka. 498 U tizgradnj~ uazruih objekata u Sarajevu uest\'o,au su pored domaih mrajstora i drugi, posebno dubrovaki.
Sva ti objekti sakralnog, drutvenog, privrednog, saobraaj.nog i humanitarnog znaaja u Sarajevu nastajali ~u kao zad~bina pojedinaca, v.isoklih funkcionera osmanske vlast>i, predstavnika feudaLne Jdase, trgoyaca, zanatlija. Osnivanjem zadubina vak1fi su, pored podizanj_f objekata, obezbjeivali i matenija1na sredstva koja su sluila za njihovo trajno odravanje. Sistemom vakufa stvarali su se kulturni i trgovakri kompleksi zgrada. . Dostupni i~Oii pruaju nam znaajne podatke 0 vakufirna u Sa~ raJe:ru u XVI v1jeku o njihovom broju, prihodima i rashodima. Do ~.red~ne XVI vije~a u Sarajew je osnovano preko 40 vakufa od Iro.llh. je ~vaka~ ?'o najbogatiji Gazi Hus rev-begov vakuf. Njegova gotm~na Jznos1Ia je ..,~ooooo aki .. to je donosilo godinji pr-ihod u iz~os? .. od 9?000 akc1. Ostale pnhode donosili su duani u sarajevskoj c~~siJI, mh~ovi, krue, zatim razna dobra u teamjskoj i a akoJ na3 3 hlJI te u Khskom sandaku.so

!J.Z.hnos~ a Je J50dJSnJe 3.000 aki , mukata karavansaraJa 15.000 ak"' od od mlmova Sa . BI .., . CI, pnzat" k u ra~evu,_ . azuJu i Visokom godinje 9.640 aki
v v

7na~ajne .~ri.hode imao je i I sa-begov vakuf: mukata hamama

mu ate od basce 1 vocnJaka J 200 k"' h ' ka, obradivog zemljita .. . a CI, pn od od raznih itfluZa odravanje damija n~Iva,d ~rtova ~ drugog godinje 4.028 aki.st e te medersu , rnesdid ~= e~~ MtJ~etovia,. Jahja-pae, Jakub...paani u sarajevskoJ ariji zak me. Jruz- ega, pn~~de su donosiloi duzakupnina hamama i d~ o ~p~me ~aznog z~mlJista, ml~novi, icfluci, do 1540 godine preovlad~ gi . SVIl'm. ostal:m vakw~ima osnovanim sarajevskoj ariji Prihodi va o .J.~ zavjetanJe gotovine i duana u kao npr. prihodi .od hama man~1 . vakufa nisu bili onohko znaajni taj nain stYarana impoza trna, ed~Istana, karavansaraja alti su d na ' .., n na sre stva koJa 1 <~9a . su Igra a znacajnu ulogu
lm

A. BejtJc Spomenic l" 'ini, POF III-IV it9S2-53 l osman LJSke arhitekture u Bosni i Hercego51) I stanb l BB , str. 295 51 Istanb~I' BB~ ~o ~Ill f~. 397. 52 Istanbul' BBA TD No 2 l fo. 390.

fg

'

llfo.391.

206

u pokretanju daljnjeg razvitka grada. Vakufi su u to vrijeme predstavljali najznaajniji faktor u ekonomskom ~ lrulturnom ivotu grada.. ~ ;nedostatk? ~ravpih investioionlih mstifucija, V31kfufi su predstaVljah gotovo Jedmu osnovu za rjeavanje kulturnih i komunalnih potreba u gradu.

U drugoj polovini XVI vijeka uporedo sa optim razvojem povean je i broj vak1llfa. Prihodi iza kojih je bila ogromna suma uloenih materijalnih vrijednos ti, predstavljali su znaajan faktor u cjelo-

kupnom 'l'azvoju Sarajeva. Bogatiji vakufi kao Gazi Husrev. .begov, Isabega lshakoVlia, FillllZ~bega, Mustafa-pae Skender.paia a drugih predstavnika feudalne klase Lnil.i su urbani lrostur gr~a, a njih su d:oopunjavali i proMt1ivali njihovu funkciju mnogi sred.nj~ i manji vakufi koj~lb je u Sarajevu bilo daleko vie.51 Do kraja XVI vijeka broj vakufa u Sarajevu se :zmatno uvecao. Bosanski defter iz 1604. godine biljei preko 100 vakufa. Razlog takvog poveanja njlihovog broja n~je .~o ~ .intenzi~joJ. izgradnj~ da, nego i u osnivanju vakufa koJI s;t b~li dodaCI v~ va~ ~ ija su sredstva koroitena za plate sli\Wben1 1 k a u odreemm vakufima.

gra:

Zahvaljujui u prvom redu va:kufima, mushmanske vjers~e ~~~ ture i dobrotvorne ustaoove bHe su u mogunosti da stalno dJeluJU J obavljaju svoju funkciju.

SUMARY

THE CONSTRUCTION AND UPKEEP OF THE BUILDING~T~Y ISLAMIC ARCHITECTURE IN SARAJEVO lN THE XVth CE
In the XVth century SaraJevo ~as.ton~isotricts (mahalla), which towns in ,the Balkans. The number o e~: ment of an I slamic-Orienis the best indicator of t~e u~ba~hed~~Ith century reached a culmi. h od of Ottoman rule. ta l town shows that SaraJeVo 11 n ' b developmont dunng t e pen . nation m Its ur an h t had only three Mushm At the end .of the XV th ~entury.. t e t o~f Dubrovnik people and city districts , a commumty (dzema ) d f the XVIth century 91 h f s at the en o C f a community o n s Jan , . . ty dlistricts and a commuruty MIUSlim city districts, two Chnstian Cl of Jews. . d lopment of Sarajevo was Of 5pecial significance m the urban e~e tives of the feudal class. the waqf (endow.ments). Numerous repres~n other citizens, invested wealthy merchants and craftsm~, as f \~~e town. Us~ng their person.al th eir properties dn th e constroctlo~ ~ on the battlefield, they bwlt fortunes which were often acqutre
. f the most developed

:S

SJ 54

A TD No 462 str 2()-33. I stanbulT , KBBNo 477 fo 342-35.4.

Ankara

207

mosques, covered markets (bezistan), public baths (~~am), caravanserais inns (han), bridges, schools and other bUildings. These resources' invested in building the town were impressive. According to the defters from the XVIth century, more tha n 100 waqfs were fot.m<ied at Sarajevo by the end of the XVIth century. In this article a short survey of the buildings constructed in Sarajevo during the XVth apd the XVIth centuries is presented. AH t hese buildings were constructed according to Ottoman architectural s tand ards but they were adapted to the environment in which they appeared. The greatest number of the buildings were mosques w hich, besides their basic pll!I"pose, were centres of some city districts (mahalla) too. Some educational btl'ildings such as, several Muslim secondary schools (madrasa ), elementary schools (maktab) and libraries were also built. As the most important economic and comercial centre of the Bosnian sanjak, Sarajevo had several covered markets tbezistan): i.nns (han ). ~aravanserais and numerous shops (dukan). As to bmldmgs of p ubllc, health and humanitarian sigruificance se\'er.al pu blic kit~hens (imaret), a water system, tavern rooms (musafirhan~), . pu blic baths and numerous pu blic taps were buil t. All these bmldmgs were the result o f individual cndowm en ts.

208

Dr Boris

Nilevt

IZ HISTORIJSKE GEOGRAFIJE SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U BOSNI I HERCEGOVINI 1463 1557. GODINE

. . Srpske pravosdaMne cnkve i ma111aiStlri u Bosmi i Hercegovini nala!Z'l~~ su se do o~e Pedke pamjM"iije (1557. g.) u sa!Sta'VIU tr.i episkQPIJe: dalba :rslke rh daJbrdbosmS!ke, zatb.urn.slkohercegovake i ?Nomi 'ke. Pod Osmm1 lijama BoSil1a se dijelila na samdalke: bosanSilci, hercegova1ki i ZVIOilD.i&i, pa 5ll se prema toj podjelli Tarvtnaile i eparhije. Jed3111 !W\nj~a, trogiff"Siki aThirljakan F.ranesko LoonaTdli, iz mattno doonijeg vremena (1641. g.) naN'odi ~.kako srpskoi patrijarh ima tada pod sobom 41 mtimropolil1:a i episkopa od Ikojih je on neke ustanovio kaJ!ro se je railrillo tiursko carstvo na tian Slt.I'aJllaana; on odmah OStniva novu epti~jru ka'loo sull.ta[l osm.Ije mdalk.l

tStari'flJU a:rikava i mamastilra 1\llnlllJtaT pomenutih eparhi1a nije lako dokuiti, s obziTom na nedostartak brojnije pilsane i materijaffine grae, koja bi pruila vei uvid pni rekonstrulkciji hmori15Jke geografije strpSike arkve u naim zemljama u vrijeme osma!l1Ske wa:sti. Zbog o~udice primarne g.rae mnogo toga nosi peart: tradicije, PTetpostaVIki i negaltonslkog odnosa pre:rna Vli5estolje1moj turskoj Vllasti uope, te zato postarullk srpskih bogomolja ve7~uje za srednji vijek.
N a rodna tra'C.tici j a p rip iSlU je carru K.ans tamtilnu 21idamj e gotovo svih vam~ji!h mrunastiJI'a u Hercegovini: Zavale, Twdoa, Dobrieva i Kosi jereva, sve >>prema kar.aOOtenistioi terena, dema po naorod!Iloj etim o logilji tith mas:ta.2 U natro.du je raiorano mil~emje da s~ pravosla'Wl~ mamas'f.iiri u sjevernostonoj Bosni zaJ<:Jsu2Jbme NemanJIa. ~e uTim to se ne da niirm dokazartJ, jer oobhljnii radovi i nesunmJ1Ve im.jenice ka2llljlll da su ti hramovi pocl.iza!Ili ktrajfml. 16. ili u po~ klll 17. sto, !jea. !pade, to ne mai da an1 i niJSu mo~h ~a ~. ~g nu!Ui na m jesrtru gdje je i ~ramrl!je postojala nefl<a ankva iii u bNzilili talkIzdaje Pravoslavni bogoslovski lac~Jiet ':i ~eo~ad~~~ci i prolost); DaviSveska 1 i 2, Beograd, 1964, poVIB 1 : H cegovini (od 960. do dovi S., Srpska pravoslavna crkva_ u . osnt ;~ ravoslavna crkva); 1930. god.), Sarajevo, 1931, 32 (DavtdoVI S., Srps p n i a Od poetka Slijepevi Dj., !~torija srpske kpravos!av'lfuili!~e /~. ~ob ~Slijepevi Dj., XIX veka do kraJa drugog svets og ra a, Istorija srpske p ravoslavne crkve. II). t 1. Zavala Starinar, Organ srpl Corovi V., Hercegovakt ma"!~ ~jiga p;va Beograd 1923, 210 skog arheolo~og drutva, Tre a senJa, ' (orovi V., Zavala).
l

Filipovi s.

M.,

Poec!

i prolost

Zvornike e~~~~e)n~fg(x~rH):

209

o , ,e dvi.1 e morunosti bi se m ogle odnositi na matnas tib . J re Papra u i Lomnicu. "'ke crk\e u Bostni i H e r cegod ni i.z XVI s tolj ea , za koje Za ne:: l b t t se u natpisima kae da s u tada obnc:vlJ~nc, m og o. J. se pre _pos a. d podismute na temeljima s rusen1h bogomolJ a IZ XNI 1 XIV 'HI a su _ T b 1 n.... stol jea, kao na primjer Dobrievo kod re mJ a, _a~~ a u ~~iJ?OVOm Poifu i Ozren kod Tuzle. Na .?'!ill pretpos~avrku ~aJ_v'Is_e upuOUJU o_blici osnma mih hramova kOJI se u nekum slucaJCVIma poklatpa~.u s<~ osnmama stare rake arhitekture. 4
\ "Og -

mJes a.

Price o masovnom ruenju crkava ili njihovom pretvaranju u d.bmije s u preuveliane, mada imaju izvjesnu r ea,lmu osn ovru na k ojoj su izrasle. Nasilno, h rialflski hramovi s u nestaja:li iZJuze.tno, koiiko je poznato, u pn'om osvajakom r atu, odlflosno u \'rijem e vel:ikog austrijsko-turskog rata, krajem XVJI stoljea. 5 Uglavnom za ::mutnih nemena. Cei razlog ruenja hri ams kih bogomolja bila je njiho,a zaputenos t, obino po gradov ~ma, u koJ ima je preoVllada,alo muslimansko stanml1it,o, sastavljeno od doseljeniJka ih jt slamiziranih hriana. Po osmans.~im zarkonima, a~ko je crkva bila n aputena ne od pedeset godina, mogla se poruiti ili pre tvori.t i u damiju. Gradske crkve su rel ativno brzo i"Zgubile svoje vjennilke, t e su postepeno nestajale. Neke o d njih su bile pretvo~rene u damije, dok su ~ruge ruene i od nj iJ1ovog materijala graama su razna jav:-Ja zdanJa.t- o,o je i razumlj-ivo jer su Turci preferirali mus limanski g:-ad, te je hricansko stanm11itvo tu ostajalo u mamjilfli . . Osmanlije nisu zabranjivale opravljanj e hr.ianskih onkvi i manasura, ~i ni doz, oljaYale da se, bez naro.iJte dozvole, podiu nove bog~m_olJe .. Jedan ~o?atak iz 1527. godine kazuje da je sarajeviS k i sud ~OZ\ oho rn~ok~tolJ~una u Fojnici da mog u podi oi onk Vili. is te velic.:-~e kak\'a Je bila. su. zakonim~ _ z abranjivali podizanje sasvim novih hriam -'J comolJ_a .. U bro~nrr~ kanun - namama pos toj e odredbe ko e ~-JeO zabranJUJU podiZanJe crkvi tamo d e "h J n!<..koc nem ena b "l T g J I za S tarog nevjere Olje l o. o su kanun - .n b k. diak iz 1516 1530 1- 42 od" arme za osans 1 s an I J g me te kanu n - nam k. 00 cego\acki i zvorniki sandak . 1539 . a za sans J, heru pogledu tretmana crkava sli~~ ~ ,godme.s Kalko su ov-i zakoni J, navescemo odredbe j e dnog (iz 1516. 3 Filipovi S M Man r v , . \"i S. M., Manasti~ V~~a) as zr ozuca u Bos nz, Skoplje 1940, 8. (Filipe( Istorija naroda Jugosla p .. Beogr~d 1953, 569 (Istorija nar~= J rval k~_Jlga (do poetka XVI veka), ) Pe~kovi S., Zidno slikars tvo u~os aVlJe !>_. , - 1614, .!\ovi Sad 1965 46 (Petk . , Sa Z Pc;>druCJu. Pecke patrijarije 1557 ~ Isto, 46. ' ovJe 1dno slikarstvo) . ' Slijepevi Dj 1 t p~krstavanja Srba d~ ks o_rzJaX srpske pravoslavne crkve, I knjiga: Od DJ., Istorija ~rpske pravo~~~~ Vkiii veke\, Mi nhen 1962, 307 (Slijepevi e Kanuni i kan e cr ve I). r1 un - name za bosan k. h . . crnogo:skJ _i skadarski sandak M s l , ercegov_aki, zvornikj, kli!1fm ms erdJ<mahum illustrantJa To , on':lm enta Turcica hi s toriam s lavomeJ v 1 o . m us pn m us s I (M(;num.e t TnJet:talm institut u Sarajevu s' ~nJa , Zako nski s porne. n a urc1ca I). araJ evo, 1957, 31, 43, 56, 66

s~Jh !~:ci

210

godine), 'k.~o urzorak za os tede: ~Podir~ute su crkve u nelkilm ma u kOJima one niw }X.>IS'tojaJle od stcwrog . . "k ffiJe5tlNeka se talkve novopodiWll\llte onkNe dadu por~i~Jer.ruoAogon ~emkadet;t.a. f kadia'llllw to dogodi pa to ne zabrani sprijei aJ to IJa u .. Jeru se i ne b1-fl nwlog da s e 5Wl?Jlle.9 e

I por~d ovako. strogih n~redlbi, iJpak je u XV.I stoljeu na j vie sagraeno l olbnoVtljeno S'I'I{>Skih cnkvi i mamaJSti.ra Tun.-~t,: bT d iJtfl" . . , . .:liM CllD.OVill!Cl 1 s u 1 1 po 'n: 'JliVJ 1 ou~ke su prelazHi preko protupravne izgradnje novopodi~tlh bogomolJa. Upravo o tome tkazuju navedene kanun
v

~ name, Jer se pa~ra!lelmo sa zalbramom graenja novih crkava kadiJama kae: ,,A onaj kadija u i,jem se kadiJhnkru to dogodi pa to ne zahrami i n e s.pr.ijooi, to e b i ti ra211Jog da se sv r gne. o

Kalko se u praksi od'VIijalla procedura oko popraV1ka ili obnove ?d ~ernelja hria!Il51ke b~go:r:nolj e, koja j e postojala od nstarog nevJernllkog vremena.? K tl ton, bili cxni srvjetoVIJli lj udi ili kalueri i poporv.i, ohraaJti su se obimo k adiji za doZVIOliu da se neka orkva popraVJi ili poc1Ji1g ne Illa star im t emelji1 ma. Mnogo rjee &U se illlicijatori obnove hriansldh bogomolja obraali direktno sultanu, koji je onda ferunanom nareirvao podrumom kadiji da odobri po1lrebne radove.11 Takav je Slluaj bio sa popravkama DUJboice 1600. i Dovolje 1632. godime. 12 Uvjerivi se iz podnij etih sta,rih poveLja ili na osnovu svjedoemja drvojice 111fUISllimama da je CI'kva pogtoja:la prije turskog osvajamja, kad.oi j a je izdavao naelaru dozvoLu. Posltje toga na cnkvit'te ili do dotrajalle bogom olje izlarzHa je korncisija sastavlijena od musLimooa koja je tano odreivala obim popravki ili veli.hllru obnovljenog hrama. Tek potom bi se priilo samom poslu. Ovrukva procedurra pri ol::xnovi crkvemili zdamj a bila je ustaljena kalko za pravoslavne truko i za katotiOke bogo.molje. 13 Ovo potvruju rrunogi izvori osmaJDstkog porijel}clla koji se odnose na obnov'lll avolje, Zavale, irtomislia, Duboice i Dobri, lovin e. 14
U svim dozvolama ~Uve& se 111aroHo UlpOzoravalo da se orkve pri,lrilkom obnove ni k atko ne mogu uveava ti. Katkada se direktn~ istie 1da se ne s m e nilkatko odobri.ti kori5enjc vie krea, kamena 1 osta le grae, nego to je II"aJD~d.e upotrabl'J~o - tkao _to to i.!Ili sultan Muralt IV u naredbi pljevaljskoan kad1Jl 1632. god'me povodo~ P?Pra'VIke avolj e. nrugoan prJ,l i kom, u do!lJVO.li za o?,I"avtkru D~~o~m~ 1592 godine nal'Vode se i tame mere cnkve - duzme 13 ars.ma 1 ir.ina. 9 da bti se ooernoguiolo obma,nji'Vall1lje vlasti. 15

JIStraeivamja turskih irzJvora poka?Jujlll ipalk tolerantnost ~arnkili vtlas1Ji alk i pTema nastajanju sa,sv.hn novih ~sko-pravoo avs . d . prvim decen11ama po ohnonih hramova. PuetpostaVIlJa se a Je u . . ko stotinu vi Patrijarije (1557) izmova sagraeno 1h obnovlJenO pre
9 Isto, 31. 10 Isto, 31, 43, 56_, 66. 11 Petkovi S., Zxdno 12 Isto, 48, nap. 103.

. slikarstvo, 48.

Isto, 48. 14 Isto, 48. ts Isto, 49.

JJ

211

. 1 . 1 boaomolJa na iro kom podruju na kome j e dj e lovala pr.n os a\ m 1 ~ ...t , b Pe6ka patrijar ija. Tada je srps ka crkva dola~~ n a )>TIJes to_ . o novljane patrijarije p atrijrurha iz kue Sokolo vtca, k?Jl su bt1t ~ rodbinskim vezama sa veliJldm vezirom Mehmed - pasom Sokolovi16 em, imala povoljn.ij i p oloaj unu1arr Carstva. I mala ga je i prije tog vanog dogaaja u his tocJji s rpske c r..~ \'e i n aroda. Istraivanja t urskih i~vora od s traa1e dr Ade ma Hamdzta, a koja se odnose na sjeveroistonu Bos-? u , poka2Juj~ da S'U . i prije obna,Jjanja Peke pUJtrija rije (1557) IJJOd lzane u ovoJ oblasti nove crkYe.1 Bitnos t rursk.ih odredaba leala je u torne to je tUirSik.im os,Jjm jima naJ h kraj eva b ilo u tome pogledu sa l1lk c ion i1Sall1o zMecno stanje. ali se uz posebna ovlaenja d ozNoljavala i gradnj'a nonh hramoYa. Te osmanske za'Oran e vai le su prije svega za g r a do,.e !!die su Turci nastojali da ramiju m'l.llsliJman Sike kasabe . Osmanlije- su ip ak h ik popustljjve p rema s rp sk o m s ta no vn.itVill i,ju s u kolonizacij u pro teira1i i USimjeravah p rem a svojim s t.Jrate.gij s kim raa:loztma.15 To se ,id i i na prim jeru kontirnenta lne Da lrmacJje (D a!lmatinske Zagore) koj a je p ala u turske ruke. Krajeve narpu t eme od hrva:t~ skog tYlJa, od Zrman je do Cetine, poele su Osma111lije n ase lja va ti Srbima iz Bos.ne i Heoregovine i sta re S r bije k ao ko l'()[l izacioni m elementom. naroito izmeu 1523. i 1527. god tne. Sa sll'"ps k im naro dom dolo ge i dosta sveten ika. Sa oYom sprskom seobom morala se ut\Tdi ti i raz~anati i pra,oslavna Yjera u Dalmacij i. Osmanlije su t a da Srooma iz pol'ittikih :-~loga daYale izYjes~e ga r ancije o zatiti vjere i slob od i b ogosluenJa .~'-remenu ~d 1::>23. yd~ 1537 . .go d irne podi~ruto je u rurs.k o j Da lmac ll dosta mahh uskock1h orknca u Bilj anima Os t rovici K a rinu ?je\Tska_ma., Kist~njama,y B~o,~om Selu, Raduiu, Mokr~m Polj~ . 2agTO\ 1cu. 9 Srb! z~uzese 1 Yecmu katolikih c r kava n apu ten ih od Hn ata 1 pr~t\'~nse 1h yu bogom olje pravos lavme. ArcibiSikUJP zadatr SJki ~aran:an lJUl:l tOY opaza, ka~o Srbi u Dalm aciji teajem vremena -an:O\ lasno zauzese c rkYe latmske, pris voj.ie ih sebi i pre tvo rie na S\'OJ obred.2.0

tol' J.m putovanJima kroz Bosnu vidJ.e'l 1 ' oouva.n y ! Je ca na SV'Oe s rpSik e sc nkve t' . . , maJn aJS 1r e l mon ah e sa izvjesnim povlasticam ru Dobrunu naao B l<Jurri ei ,.. a. T.a~ko Je u ma~l om maJnas tid(Jdosmo do malenog. man: stira ~:>3~. go d ine osa~ kalruera: . . . i dera. Jedan od njih izae u svet;r: se nalaztlo 8 s rps k ih k a luom orn3ltJu n ama u sru.Siret.
.i

\'eina .~tranih putop isac a b iljei da Sl1..l od XVI

16 Kajmako ' z z 1971 136 VIC : zclno slikarstvo B osm t H ercegov mz, . . Sara jevo l' nap. 49 (KaJmakovi Z Zidn ul.k Handz1 A r ..1 . o s 1 a r <:.tvo) 113 ( Handi A., Ttlzla)u._ a l MJ ena o kol ina u \ \ , l ,., je ku , Sarajevo 1975, 1 ~ Isto 113 19 \illa<.. N., Pr avoslav na D 1 1 11 1 1 1 6 . f~~ (M~Ia N., Pravosla~~a~~~in~~ .<:' ~""- J? regled, Novi Sad 1901 , p p... f.a crJ.va u Dalmaci1'i i B o k K lJa) .. Episkop dalma tinski Ste- 19 fE - 1969 l o torsk 2i4 _~- SpcJme~uca o 750 - godin.. . oJ' Srpsk a p~avoslavna c rkva -P~, (JP dalmatmski Stefan S k JlCl autokefalnosti Beograd 1969 &J vhl <-< ._ l.. p , rp s a cri<.va) , .. , :,. r avoslavna D a l maClJa, 169.

Sr ?

212

Gospodu i nas lijepo primie i Bogu svemoguem pomolie se za na srean put i povratak. 21 Putopisac Kuripci istie da c G _ 1 u or B (G nJOJ osrn 1 ornJa B oSina po Kurifpei6u obuhvatala je ter1toriju od grada. Vrhbo~e d o Zv.e~a i Mitr?'vrlce - B . N.) viiCHo rn111.0go crkaJVa 1. ~11pstldh svetem u ka J manastvra sa st p s.kim i grkim kalueri ma; VIdJesmo krstove na grobovima i druge hrianske 71ne~~kove.cc22 u mama.stiru MUeevru pOinimje Kata.rilno Zen 1550. godime SO kalfuera.2l .Da j.e bilo vjerske tolerancije vidi se i na drugim primjerima. M.ur s hma11u s u po tovali i p osj e6iva:li pravosla!W1a klulrona mjesta kao ajmiku Bogorodicu i grob sv. Save u Mileevu. N~ stranih putop.isaca XV I stolj ea (Mleii , Frarncu:ti i Nijemci) svjedoi ka1 ko je Jmll sHm anski i'VIal1j poM.ovao grob sv. Save i da je ov.oj bogomoljli da~rovao veu mHo.s t megoli hria111i.24

U H ercegovilllli se takoe slobodno ra1Nija OJ:ikveno graJdrirteljstvo, prevashodno uz strunru pomo dubrorvak.ih rna}stora. DUJbrovalki zidari Radi Obradovi sa uenikom Stjepkom, Radivoj Obradov.i j Matko V1ahru5i, obavezat li s.u se u ugovoru od 16. februaJra 1499. godine grahovskoj optini i momahu Larvrentiljru, koji je pred-sta;vJjao to mjeslto, da e U Grahavu podii orkvu pos.veenu sv. Nilkoli. 25 Zidar MatJko Vlahuii je ve idueg dana odustao od posla dok s u ostali majstori krenuH s kaluerom La;vremtijean u Grahovo. 26 Monah Lavrentije se obavezao da e im za rad plaJtiti dvadeset i devet zlatJnih dulkata i da e se u Grahmnu blrirrlllllti o nJihovom snalbdijmramjru. Zidari su, prema ugovoru, dobili i po 16 dma odmora za vaskrnje .praZJn~ke. 27 Izgradnja bogomolje je trajala do 1502. godine kada je obavljena posljednja isplata za posao.28 Poetkom februa~ra 1503. godine sklopljen je u DubroW1ilku u~o vor izmeu monaha Rarna n a, koji je vjeroYatJno bio sabrM manasllra Tvn:loa kod Trebimja, i dubrovakog zidara Mihoa Ra~ojervia o ~a? nji onkve u sdu Lugu u blizirni Trebilnja.29 U ugovoru Je reeno da ce
k B Srbiju Bugarsku i Rumeliju 21 Ku ri pei B., Puto p ts . roz. , o~nu, . ' 1950, 26 (Kuri pei B., 1530., preveo sa nj emakog PeJanovic DJ., SaraJevo, Putopis). 21 I sto 31. e ., V 23 Cor~vi v., Istorija Jugoslavije, Beograd 1933, 310 ( orov1c Istorija Jugoslavije). k XVI vieka II 24 Matkovi '? !'~tovanja po bal~ansk~mb~~~.toR~d Jugoslove.itsk~ Putovanje B. Kur~p~1ca~ L. N?gar<;>~a 1 Bi Za reb, 1881, 214; isti, Putova1 akademije znan os ti 1 urnJetnos~V~nJ~~ak YJir D~Sepera, rv J . Ches~eau ~a nja po balkanskom poluofoku k ~~~e~ije znanosti i umjetnosh, k?pga i V K. Zena)' Rad J ugos ov~s e a R Beograd i Srbija u sptst.~~ LXII (62}, Zagreb, 1 .882, 98, SarnXJNc ek' Beograd 1961, 112; RadoJ ClC francuskih savrememka XVI v ' S., Mileeva, Beograd, 1971, 45. 'k n sa Cancellariae 93, fol. 119' zs His torijski arhiv u Dubrovni u , tver - 120, 16. II 1499 (Div. Cane.). 2" Div. Cane. 93, fol. 120. 21 Div. Cane. 93, fol. 119' 120. 211 o 1 v. Cane. 93, fol. 119.' 82 fol 81 - 81 ', Diversa Notanae niku 29 H istorij ski arhiv u Dubrov . ' 9. II 1503 (Div. No t.). 213
v. ,

graditeljJU Mihou biti isplaeno rza _ rad ll 21I~t111i h d'Uika.~a i j edam. k ? nj.30 Majstor Radojevi se obaJVezao d a ce na OVOJ bogo m.o1JI pop ravlj a/ti sve k\aroYe u toku iduih deset godima. 31 majstori gu vjerovatno g;radir li i ve liJku crk'V'll tlrehinj .;kog manastira Tvr doa, posveenu Us-pen ju Bogorod-ice. Tu je bir lo sjedite njenog k"titora, hercegovakog miltropolita kiu Visa-riona.32 P rema zapisu kaluera MaJDka Tr reb.injca, bogomoJja je bi-la s koro gotova 1509. godine.33 U 1510. godirni cnkva se jo pokr rivaJla, jer je mitropoLi:tt dobio, kako saznajemo iz duhrovake senruts ke o dliUJke, drva mHijar a crijepova sa teritorjje Dubrovake Republilke.34 Iste god ri111 e (5. j.uma) oba,ezao se slikar Vice Dobrievj da iz Dubrovnika doe u Tvrdo i da ramo po zidovima managtir rske 011kve sl~ka >ma grki nain (>"more greco.). Za taj posao on e primiti 30 dukata.Js Iz gore navedenih samo nekih primjera da sc ipak rela tivjzi,rati znanstTeno - historijskim p ristupom, u narodru st vo rena predras utda, da s_u T.urci u naim krajevima prir Hkom osvar j amja ruHi i par lrir li manas~~re 1 cnk\e, da su ukidati sve to je u srps.ko.rn na~rodu os ta lo iz r~JJe s~ostalnos ti. s,estrani narodni hot odvijao se 1 dalj e, historiJa nam 1 pak mije bila tako crna.
DubrO\aki

SUMMARY

FROM THE HISTORICAL GEOGRAPHY OF THE SERBIAN ORTHODOX CHURCH IN BOSNIA AND HERZEGOVINA FROM 1463 TO 1557.
The S0rbian Orthodox Cl 1 1 urc 1es and the1r mona ~ Leri cs in B os,nia . and H erzee-onna were until th l the year 157, st,ructur~d in thr:erenewa _of_ the patriarchate of Pe i,n ska Zahumsk h ~ eparchies. Dabarska or Dabrobosan, o ercegO\aoka and Zvornika. The antiquitv of the chu rche d mentioned eparch.ies i~n't e .l d s an . monastenes withi,n the aforerial and relics are s till lack~Sl _Y hetermmed because the Writ1en rnatell12:. t es e \ v ou ld be of 1 1 construction of the historical~ h 1c_ 'P m a greater relands durin!! the period of Ottgeograp y of the S erbJa n Church im o urr ~ oman rule. Because of (he lack of prima . wards the many centuri f . ry matenal, a negative aLtitude toSerbian chUJrches lie esl_o ~urklsh rule asserts that the foundifl1g o f s ear Jer Jn the Middle Ages. 30 Div. Not. 82, fol. 81. 31 n Iv. Not. 82, fol. Bl. :2 . . une J. V., Dubrovaka l"k 33 Isto, 267. s t arska skota, Beograd, 1963, 267. J.< Histor~ski arhiv D 211', 14. V blO . p u ubrovniku, Consilium R eiu~ expansis duo ~ill: P est de eonced e ndo metro o,f?atoru m 31. fol. 35 n tane eupporum. po Ho Cherzegovi nc lv. Cane. 102, fol. 72', S. VI 1510.

214

From several of the cited exaiilllples h i1 s nevertheless Olllly a relative scienrti.fic--historica~l admLs-sio:n of populaa- prejooice thaJt the Tu!I1ks 1n om lands, duri!Ilg theirr occupation, destroyed am.d bumrt: monasteries and churches atnd thus ended aLl that was letit of the ea'I"1ier independence of tthe Set"bia!Il IJ)ecxple.
A versaHle fuLk life developed subsequenJtly, mak~ng our hrstory less dark thaJil is gooerally bel~eved.

215

Halima Korkut
.

DOPRINOS OSMANA A. SOKOLOVICA ZDRAVS'IVENOJ ISTORUI SARAJEVA Povodom obrade najbogatijeg linog .arhiva (arhiva Osmana A. Sokolovia) koja je wpravo u to~ n Gazi Husrev-begovoj biblioteci sa eljom da se sjetimo njegovog doprinosa istoriji zdravstvene kul~ ture i lijeenja u Sarajevru u turskom periodu, pokJUat emo u kraem osvrtu pri!k~ati njegov rad na ovom podruju. Osman A. SOkolovd. (1882 - 1972) imao je irok opesg interesovrunja i u toku svog dugog ivota bavio se nizom problema iz oblasti kulturne istorije, neumorno sk.Uipljao literaturu i obraivao dokumente iz turs;kQg perioda te tako doprinio osvjetljavan}u mnogih pitanja koja se tiu ~storije Bosne i Hercegovine. Rad Osmana A. Sokolovia kao kulturnog i na~Unog rarlnik a vrlo je lijepo pdkazao Alija Bejti, 1 pa se neemo zadravati na nizu drugih podruja u kojima je on dao znaajan doprinos. Vrijeldno je iJpaJk spomenuti da je gOdlmama Skrulpljao lkln1lige, te ta,k o sa!lruJpio irzrurzemno bogattu i .raCllllPVTSOO b!lb'ldotek'll, !koja je tao cjeli111a dio Ga.rzU HJUsrev.,begove bib'li~elke, a amhiv ddkumenaJt:a, kOlji smo pretho.d!no s,p omenuiH, sadr~ Illiiloge wiljedme i rijetke ddlrumente. Pored ostalog, otkrio je i ranije nepoznatog pjesnika Aga-dede-a te obradio njegov Tad. Sastavio je opsenu bibliografiju tampanih djela MruJSlimana Bosne i Hercegoviilne u pmiodu od .118-78. do 1948., koja j e vc&an irzM>r za 'b.ilbliotOOki rald. Kao ... s~jaR!Il!i r~d!nik ~alk~o se aJktrivnou u ZJaJilat!lijs ko-a-adrndOkom udlruell!Jill ~~~~, ~Je. Je vodio zarrraitsku seikoiJju, iji je oifl(j bio da se sruromasna dJeca l Slll"'ad osposobe za produk.ti'Wla zamimaiD.ja. . . .. Podruje koje je predmet ovog rada, tj. njegov rad na IStOriJI . zdrav-stva i ZJdravstvene kulture ima znaaj prvenstveno zbog toga ... l t. o malt " broJ lJudi bavio ovnn problemom. Pored toga, sto se .r e a 1vn dravstvemnogi od njih nisu biH u situaciji da dovolJ n~ upozn~~u.. z bila J. o . . ih k eva ili nisu ivjeli kada Je ta tra !CIJa nu tradiCIJU na. ,. r~J od I"edn ih at-tara (apotekara) staouvana. PoznaJUCl .hc no neke . P?s tio Ju rilici da u direktnom rog Sarajeva, Osman A. Sokol~VI Je k ntalt sa izvomim informara1.lgovoru sazna neke podatke I d~ ~ u. oon uspjeno sjecHnio svoje cijama. Sumarno bi se. moglo reci ~ ~e savremenim naunim pripoznavanje tradicije i lJIUbav prema njOJ sa . i e ov prinos drutvu z kul 1 Alija Bejti, Ost:nan B~~~f tS~!o~ko~~~ ~tva . Bakije u Saraturi Bosne i H ercegovm e, 1 10 e jevu, Sarajevo, 1972. 217

' ..

da,l te malo poznato dJe o

. u bio da pokae kontinuitet razvoja t da mu osnovni e J .. d stupom e . r. eenja u naim krajevima priJe pro or~ mo1 zdravstvene .kulture IJ b1 . rikazana njegova dva kraa rademe medicine. U ov?m k~u .e s:.Sl'awo sa Smail Hak,ki Caueviem 3 1
OJe J
1967.).

. Je

. . .. . ada Osman A Sokolovi daje naJpriJe ntz poed U oba nav ena r tih h . k .h nn-Tka i dataka iz kulturne istorije koji se tiu op IgtJens . I r: ~ I . vik stanovnika starog Sarajeva te njihovog stava prema h~ekov~ na . ali. Na taJ. nain on povlai paralelu sa savremenrm hima 1 JeceDJU. k 1 t enskim stavovima i doarava atmosferu u . OJQJ . se. raZVIJa a ~f~nja tradicionalna medic~a. ~~o~ konkretni~ prim~era dokazuJe da je medicinsko znanje bilo CIJenJeno, a sredma otvorena prema kulturnim uticajima i sa Istoka (odakle su do~il~ star~ ar~pske In:e:dicinske knjige) a sa Zapada (odakle su Jevre~~ l franjeVCI donosxh >>je\Tejske, latinske i italijanske medicinske knj ige).
v

(1895 -

radu Orijentalne medicinske knjige posvetio je 1 posebnu panju turcizmima koji se odnose na m~cti~u r~rstav~i ~h p~ grupama (~ivi lijekova, bolesti itd.), te time Ilustrirao utiCaJ OriJentalne medicine na tadanja shvatanja o lijeenju. Sr rada ini detaljan opis etrdeset rukopisa (uz jo pet nerazvrstanih svezaka) i petnaest tampanih lrnjiga koje je imao u svojoj biblioteci. Radi se uglavnom o prepisima znaajnih medicinskih djela starij ih autora, ali se spominje i nekoliko knjiga koje su ouvane fragmentarno, pa im se taan naziv i autor nisu mogli odrediti. Najznaajnije tampano djelo nesumnjiYo je Ibn Sina-ov Kanun u etiri lkmjige, ta!IJ11Pan !Ila rurapsk om u Rimu 1593., ija je bifbliograf~a 'VIrijeldnoSit jo a:kcoortrui,rana istorijskom vrijednou nalaza takve knjige u naim krajevima (sada se nalazj u biblioteci Hegijineko.g tZavoda u Sara,j evu). Por ed med iein:k~ knjiga spo~inju se i medmue (biljenice), u kojima je znacaJ~ prostor biO posveen receptima i uputstvima o lijeenju bolesti. Takoe su. nabrojana tri rjenika naziva ljekovitog bilja, a ~re~a spo~enuti da i drugi rukopisi sadre prirune tumae arapskih 1 turskih naziva trava . . _ . Ruka_p~ Mua.ledetun-nafia rpredsrtai\lllja posebam doprinos ovoj \ r~t~ ~:XUcm~ke l~teraJturre, 1poto se rad'i o dijelu Ikoje je sa S . H . Cau~ev1cem. sas~av10. skiuplj~jui recepte koje je nalazio na marginan:a 1 . prazmm hstovrm~ .knJiga koje su mu dolazile do ruku, a same rusu rrnal~ veze s me.dictnom. Tako je nastao specifian zbornik recepata raznih nepoznatih autora k 0 1 k 1 d zd . J ao CJe ma predstavlja originalan opnnt osy ravst_:ren_oJ. kulturi. Meutim, spomenuti rukopis niJe J o pns upacan naucnoJ Javnosti.
U
2

prila~ima sanitetu s~a:_-?g Sarajeva . .., .radu 1koji je raen .na

pre~leda si.d.lla sarajevskog eri.jats1 kog suda, na~kcm

osnm-:u detalJnog

. a) Osman A. Sokolovi Orijentaln d. k k v mce, Sarajevo, 1945; ' e me zcms e n}tge mOJe kn}tZ. b) Osman A Sokolovi Priloz t t tn'Y!!a sarajevskog eriatskog suda fz sX~I~t .st;?~l Sar~J~va. pr~r:za reg.tskn]zg.ama. (Graa za povijest zdravstven kui stolJ ec_a . z Ort)entalmm SaraJevo, 1961. godine. e ture u B osm 1 Hercegovini),

Mualedetun-nafia,

djelo nije pronaeno .

218

pnikaz.a m~j~Sikih i ~~tumili tpnlika u ostarom SarajeVIU (o emu .e ve bhlo . tnJei?,. detalhJIIlli~~ cse o~uje d1elaronosrt: d'Oillaih prepish~ ~a, kao 1 medli~e lkm~r11ge (,.rtllbbovic), Jroj~ se spominju u sid~lima IZ ~amnaestog - ~ devetnaestog stoljea. Potom obraduje podatke 0 ~~~ua~a, ikOJil __ su rrelevaJtmi za Hjeen.je, te neke pnimjere sakjova ( piSinOWlilka) loojt se odmose na zdlravstrveDIU diela.~t r>--- e. J...n~- (h ..e ) J wl'U.:). uvvvr 1 o ' ]01\.':11.l.~~ ' eunmt , ~anardma (derrahi), onim ljelkar~ma (kjehhali) 1t~ :?n~_airma (ber~e.n~, r~gratnia_va mjesto i ulogu ovih profesija u hJa:emJ~, !Il~odei ~J~ ~adkretnih primjera o nj~hovoj djelatnosti. Z~:bJWO Je ~l!DJ~Je esn~a &.erraha, te deta'Jijam. Qpis ~jelat nostl _b~be~- u h~~J!ll rr~nili OOleiSti. Zmaaj[l!U :parmju posveuje c:ttviJr:zma, 1WJ'l .sru 1rm~lli esnaf jo od esnaestog 'Viijeka, a djelatmosrt I m 'Je 1Z31111~~a t ek IPOJa.:VOm modernih a1p0teka 11.1 vrijeme Austrougarske okupaciJe. Ovom dJelatnou bavili su se i Jevreji, a koriteni su mnogi domai i s tTani preparrati, od koj~h autor navodi neke sa i jim se nazivima susreo u pregledanim sidilima, a takoer ukljuuje i sredstva za linu higijenu i kozmetiku te pribor za kupanje. Takoer daje opis jednog starinskog kirurkog pribora naenog u Sarajevu, koji predstavlja materijalni ostatak djelatnosti derraha, te navodi podatke o nalazima naoara u starom Sarajevu. Posebno obrauje i;mbLk (destilator), koji je, po njegovom navodu, u vrijeme kada je ;pisao xad jo bio sauvan u nekoliko kua u Sarajevu, a ini se da .su ga pojedinci jo koristili za pravljenje destilata pojedinih trava (porodica Striik u Sarajevu). Prilikom posjete grupe istoriara medicine Gazi Husrev-begovoj biblioteci . 1938. godine, O~man A. Sokolovi je .u razgovoru upozorio prof. Tricot Royera na tekst koji se odnosi na erijatsko-pravno pitanje o carskom rezu. Na osnovu navedene fetve (koju je tom prilikom pokazao), dozvoljeno je nakon smrti maj.k e izvaditi neroeno ivo dijete rezom sa lijeve strane. Kako se moe vidjeti, sakupivi veliiki broj medicinskih knji?a i obradivi ih, Osman A. Sokolovi je doprinio boljem upoznavanJu s hvatanja i manja o medicini u staro~ .s~raj~vu, ~ analiz.~~ ??dataka iz sidila pokazao je kakav je znacaJ a mJes~o tmalo. liJe~.enJe .u ivotu SarajHja. Tim e se omoguuje sagledavanJe ra~v?Ja .l!}ee~~a u naim krajevima, to je znaajan doprinos kult~nOJ tstonJI nasih krajeva pod turskom vlau i is torij i medicine uopce. . , Kada se pronae i obradi djel? Mualedetun - naft~~ tek e~ se moi pravilno ocijeniti puni dopnnos Osmana A. Sokolovtca zdrav stvenoj istoriji i k!ulturi Sarajeva.

SUMMARY

. . ts a contribution of Osman A. The a uthor of th ts art tele p resen . . SaraJ evo during the . f health educatiOn m . Sokolovi to the htstory o t d \vorks Osman A. Sokolovtc . h l In two prcsen e period of Turk1s ru e. 219

made a survey of circumstances that had influence on the hygienic and health cultlllre of the old Sarajevo. The work Odental Medical Books of My Library. deals in detail with -about 40 manuscripts and 15 printed books among which the most significant iiS the Qanun by Ibn Sina. His second work Contributions to the Sanitation of the Old Sarajevo treats the services of healers, physicians, herbalists, berbers as well as the transcription of books and the documents concerning health care that are based on the Sidil documents from the XVIII and XIXth centuries. Of special importance is his yet undescribed work Mualdatun nafia which he compiled with Smail Hakki Cauev.i. It is a collection of pre~Scriptlions taken from th~ ma1rgins of medical books .

220

SaJib Trako

PREDAVANJA MESNEVIJE I MESNEVIHANI U SARAJEVU*

vlas N osanan,slkJh Tflllfaka na Ba!llkJaJn i ru BOSlJU maio j~ warzalk OIVIih kra jeva Ill 1slam:slkru Wlltiu'l1IliU Slfenu, irolja je kao nasljee osstaJla do damas -prilsn.Irtma ru rswrm .Wdovrima irvota Slta!Il<YVln:it~ Ballkruna, IT.IJUJSilimaJnJs!kog i nemusllliJIDantSlkog.t Velri.lld dio t og nasl jea p["eni~el1 su c:lJervrUci r edovi (tarik'alti), meu nrj'ilma i taJrilk at mev-leVJi~a. Kailco je ve poomato, aJkti'Vlllost me:Wev'ti jra ocWijal a se ru mallru osnlif\llaa trurilkata Della'lruJdldilna Rrunnija J. ndegova epohatl!nl()g fiilozofsko-!pdesm..i&og djela Mesnevije.1a Za praenje fi.lozoiislkog uenja Rlumijerva, i~Ioenog u esst svezalka Mesnevije, bir l o je potTel:xno imati ira obaJV1jetenJja, znaruje ~ oibrarzovamje. Stoga je ovaj ta~rikalt s'VOje uem~e rarzvi~oo uglaMn'()fffi u .unbanr i.m Slfeddnama. Md emo se u ovom kratikom napil.slll ogrilalnliirti na Samjevo, kao obrarzJOIVllli i kulrtnmri oorutrur Bosne, i kolJjjk:o nam dostlujpm.i irzNari gO'Vore, im~deti nelka obarvjetenja o predavamjima i predavaima Mesnevije (.meSIIlevi h mf.ma) u Satrajervru, tdk()(lll m dlruu!lih nedco1i1 ko stlol'jea do da111ars. Polr ovinom XV sW:11jea, prir j e pot{pumog pada Bosne pod vlatSt OsmamJilja ( 1463), ond StU d!rar lti u svoj aj. vlaJSt-i dobaJr d~o Bosne. T aJC!Ja~TIIjJ 1luri1Sik'i :lNa jr.i!kd rojf\100 a t:rzJv. Zrupaldr n ih srtrnana liSa ~beg IfS!ha-

Dol~-a&

ja nacionallina lkongresa u Kon1i posveena Meyilana .DelaJudd.J!DU. Rn!?JJJU, pjesntit k u li fii l orofu iz XJr lii 51oljea, aUJtoru ;velti!kog fhl~of.skog PJesallvlkv~ djela MesnevJje. Ove godine, 1a!n.ilje od 3. d~ S. m~Ja 1 9~7., Sed~ univerrti.t et u Kon~i (Seluk . Uni'Vensi.t~) orgarutro'Vao ~e .~ ~~IIllter~ ni kO.IlJglres 0 MeVJlani (J MriJletJenllrasi Me<V<Iana.. Konwesn . o . 1 nartional C0a1gres5 af Mevlana) talkoer o JSonJ}e ~a k~me ~J'ili ~=Diko 4() refera ta. Na ovom kongresu su uzeh ue ~ ~m t..'."... 1 001 a r~a:;~~ nici ~ zemalj~ Evrop~, Allnerl!ke i ~Ike. Ju~lavn'Ja Je , .~ sa p.et uesmka. Ova~J rad pred:staMl.Ja nematnQ dapumJ irtan na spomcmutom kang7resu. unom 1 Ti utjecaji. su vidJjivi. u je~~ku (J?oseb~o r~:~o~r~;~r;:a!'odnim turc1zama), kultun stanovanJa, . <?diJey.anJa, .P Pda C~i se da su ovi utobiajima vez~-im za r~me Pz1.lt~e 'f:J_?.ta v\{a Abdulah Skalji, Turcizmi ecaji u narodmm govonma naJpnsu Ji. ! S ~ srpskohrvatskom jeziku, SVJetlost SaraJevo, 196 . .. t na. je kod nas 1 u SVlJe u, . Ja O Delaluddmu ~umiJU n.apJs~o UNESCO je Mevla!Ilu uvrs.tlO roito u novije doba, P!".Ili~ .bz:oJ r3: ~r~a. Cini se da je ta injentca meu. velikane svijeta IJe JUbileJe ob~Jez:J'i'dva nacionalna (1985 i 1986) bila poticajna i za Turke, pa su orgM~;iani i jedan meunarodni (1987) kongres 0

* U posDjed!ntje diVide godine (1985 i 1986) Twrci ~u odr~ld dva ~~

221

 bos~'"~','i sand,alklbeg {1464 1469), podwgao je na lo, k ovic, alSIIl!IUe =-~ s Jron itit ( k kaJ.itetu Bendib'ai u ve fonmiTmom gr~ ~TatJ~ a . e . rruusafirhaDJU) za pu1lnrilke i trgovce. To k()(IlaII~ Je. UJ~drno s~zJo I k~ za,vli~a (malla telcida), a u n1egoVJU sastai\IIU lnla Je J? sta~~ za ~n~e . .:~ M l"'a-tbeO' obJelkte 1 zernlllJilile l .ul\i"OI'J.:ne. .., :;:, l!Sha!ko'\t"i Je ro uz . ostale . . _~~-,_ . . po'Vriine, koje se 111 ruj~g?'noj "~ufinarrm:, poo melll.Ioe lli:iiw aJalJru, uvakwo i ,-aa..-ufinamu legad~llrao mJeseca d.rrum1adelrula 866. (1. 111 - 3. II 1462.) godtime.2 LegaCiiZilfarntle va!kttl!ftnarrne je posllje~j~i v~fov im... Prije t oga, a u ovom sluajlll i netkalrilloo godina Ta!DIIJe, Jer se rach o bogatom ,akufu, moralo se pfi.s tLI!pirti kUip<YVa mju czernljitta, iiZgradnji objekata i priJpremi svega to tr eba va!klu:fi.ti. Ptrema tome, od 1462. g. posotojao je Isa.Jbegov vat lwif i zarvij.a kao d i10 tog bogatog va kn..tlfa u Saraje\m. Meillltim, za njili se mirto ne kae da je m6Vllevlij1Slka, kao to je reeno za telcijru ovog vakifa, koju je podigao u Stkop1jru, ikao se, ba obog toga to je fi.je o i Sitom valkiifu, moe sa oosrta sigurnosti uzeti da je i ovo bila mevtlev1j,ska zavija. P.rerna tome, moe se kazaJti da je to bila ITIIUsafiirhana, koja je UJjedrrlO bJ.Ia i zaYija meYle,"ij s'kog tari.kata. Ovo e n~m sa,svlim Ulbuec:ffi:joir vo pot'V111di ti i biljeka o prepj.su (lkolofon) jedrnog klrasmog plrim jertka Mesnev.ije, poznartog pjesni&.og dijela MevJana Dela'1Uldldiffla RJumi,je (1207-1273), uterncljirtelj a mev.lerid!Sikog sufidlslkog tar.ilkart:a. U toj bi.ltjeci se doslmmo kae: P re,pjs ovog liljepog primjenka kmJige, lwjoj ravne nema, zan"'~ Je ~ poll?o boje dobrote na ova!ko lli j ep i dQPaJdljd;y nain, slomlJenim 1 slabJ111 perom najnernonijeg s:iJrornatba MeVJlmina Sllruge, der:i~. ~uham~~a, .mevle\ ite., B osanca, u. no v ;j zaiV'iji 'koja je za ~e\ le>."lJske den11se .u bogomrsticenarn SaTaJe\IIU izgraena i obnoYlJena, a to je bilo 1058 (1648) godrime.3 most n~ ~~~M_':fl.i se; spo~in~u . slijedei objekti i zemljine povrine: d n JeCI, .11Jackt, ~OVI, Jedna mezra, banja, dovedena izvorska ~~r s~mte diu~~ln~e~~~n~ ba~~~{ Prdkvinogra~i.! nj ive Hleb selite, daluk atik (Staro dj'etelinite) V v? z a, ze~Jlsna dobra . zvana. Jonnica! Bilavica, vodenica na poto~u K~~~va a~o~Ica, Meukrpu~Ica, Ntsputderuca u selu Bolni dn . ' VIJe ~ezre aJ potoka, vovodenice, vodenice ~a Jerijeaci meeiJ~zci~4d te vo~e~C:e, dvije m~re .iznad rnezra zvana Luka u blizini sela L. anas O)ruca) u nahiJI VIsoko, ljite u blizini tamnice. JUbogoste, mezra Brus sa gajem, zemv

Kao to se vidi k. b . k ali domae, narodne ~a~~v!. o Je tl nose turske nazive, dok su drugi zadr-

... Vid.: Vakuf nama I sa-bega 0k . knJIZ! Vakufname iz BiH XV. ' sma P. O]nog_ .Isha~-bega iz 1462. g., u SaraJevq, 1985, str. 9-26.' z XVI VLJeka, OriJetalm institut u Sarajevu,
B- ~ In nus}Ja-i dilpezfr we kit-rb r df an~~ we usliib- we tarh a -t a .m~aztr. b~ mededkarf-yi feyd-i qalem-1 Slkeste raqam-i ad cif al~ ta~r-l rnergub i.J!titam yaft be J:lamrped. el-rnewlewf el-Bosnewf derqar~ ~e. b~d~-1 Mewlana derw1 Mum_ew eWI_yye der mal).riise-i S zawiye-~ gechae ki berayi derwian-i aray el-mal)rmyye bina' we il:tya' ude we kane ~1~ke. senete 1058: Pnm~erak prepisa Mesnevi. . . . ~u vlasrurvu dr Fehima Nam~~ikalZ. ko~r J.e uzeta ova biljek a nalazi r . sam v asnik ovog divnog ruk . IZ araJeva; na biljeku mi ,je ukaJUJem. Oplsa, na emu mu se od s rca za_ h va3

222

obno.vlljema u prvoj ~=e la-:: lJ~ . Mehmed MIU!jezm.OVI kaze da ju je obnOVIio neki Mabrnukl kOJil . Je ux:nro 1650; .pdko.pan je pdk!nrj hadrri SiJnalnove telld' ' n~rflnn.,~ lllJe'O'lnN'llo' ~.. da . ]e, a na .......t"~w o- ~>o m~a stol]!l je sagradio me\4wijsku tenju.3a da j:
v

1~ nagla~satt

Oroj

j.~ bil jeci mje potrebno posebno ob"an'

~va !etija

Poon~i turslki putopisac Evlija Celebi 1659. godi[)e dakl d _ setalk godma k~s111ije, :prililkont purtovcmja kroz nae' l k raJj;,e ei bora~a u S~ar}e\IIU, zanasem Jjepotam ove graevitne, apil.wje je prebJ~all1o uf}!Jq>Sano, z~ tnjen_~ ejha kae da je uen OV!jek, a za na3ibau Mustafu da Je odtl11can kaligraf.
ScwOJ s 'ki, allllstlrll1 Jislln VOJISilrovoa, u poomatom prord.OilU u BOSIIllll 1697. godine, kada je gorto\110 itaMO. Sarajevo spailijeno i poharano.4

Isa~be~o~: lllll.llsa~lfhana i mevll~jiSI~a tek,ija SltTarlavala je viJe pUJta.. a. naJ'Vls:. u. vel~am pozarru sto ga je p.otlpa~lio prilnc Bugen
v

MeW.evi11S!ki del1Wlci red je, po naem milljenju, najmtelefictualni~j i .red. MevlleV1iljiSik1 ejhov.i su moran biti ueni da bie ~o vano mogli trumailti fiozofidlll Rn.mtije i Mesnevti:je svoJim s'ljedlbenicima. Upada u oi i ialjeni<:le\ da su mnogi pjesmci Bosme osmaatskog v:reanema, daJk.le iirut:elekruaJJna elilta, bili prilpadrnidi meVile\lliljslkog tarilkata. Naved1nro kao primjer ndke od njih, na prtVOm mjestu Derv:i-{paiIU BajerzildClia MOSita!rca (Mostar 1552. - BUde 1603). On je bio uenik Slu!dillje Ca~jllllianilna, poomaoog komemlt:atora perujilih k1lasdmih ddela: Sejh Sad:iijeva Bustana i GuJ!ilstama, DdlaJiudldim Rumi~eve Mesnevije i HaJfiQ:ova Diva!Ila. DePV'i ;paa je jooan od najve6ih bosamtsllcih pjesnika tl\.lPS'kog per.ioda, urz to vi'Sdkri osmaroski dostojan1 St'Vemi1k, kaJko mu i tiltiula kae, te vel.'i1kJi v.alkif svog rodmog MOISltara. Plrema podacima Fewnje Blagajca astaV'io nam je u Mrsljede SIVOj bogati. pdesU1i6kd oprulS: ddvan pjesaiiila na tJuTSikom, di Va![l na penz:i1s!kom, lwatLos!pjev rodrnom Mostaru i preJPjev p!jesnlliUkog dJjeI a Sehaname pjeSJIIilka Benma.ija, perrtlliljLSlloog pjesn:ilka irl 15. srrolj ea (lpogl.Jl1:j}ljem 918f1512. g.), lroje je po na~reenjru Slllthtana Mrurart:_~ III (1574 .1595) preqJ~jevao na t1Jli1Slki i DarzJVaJO Murrad-mame.5 McmJ'I dio njegova stvaralatva sauvan je do naih dana. Sejh Fewija Bla:gajac Most31rac irl pt~e polo'1ine .1.8. stol~~ (.umro 1747) bio je ejh mevlev:ilja: On naiiJl Je osta~o . W"I~roz:o lrnlJlevmo d~elo Blllll'bulli5tam na parz'idskmn jezhlru koJe Je Da!pl5aO po uwnu na Sejlh Sa!d'iljilln Gi.hli1Stcm.5a I Padril-prua SerirfaVIi se odU!io zaviaju d~vmom pjesama na tUJI\Sjkoon je2ik u u bogaltTirrn valk.~om. ru ~e odreuje . i sr~~~

predarvamja MelSIIlevije u MeVlevruJskOJ rte1kiJ'i lila Bendiba~ u Sa.TaJ

Ja

Vid.: Mehmed Mujezinovi, ::~if(ugasi:!: kovia u Sarajevu, Nae strane - GodinJak av nika kulture SR BiH, III, Sarajevo, 1955, str. 245-252. Isto, str. 246. . al 'l II Istambul 1889, s. 1357. 5 Vi~.: Sc:~s~ddin S~mM1, Qamus B;db:Ji;tan' prevod Dema:la Ceba5a Vte vtdJeti: Fevzt ostarac, .. jia, Svje!l<?st. Saraj~vo, 1973 ~vo'Jfadil~~jJa~erifovi, pjesnik i epigrafisb VtdJOet~J:enFtalnie~ Sarajevo, 1980. (uvodna studija). ar B osne, n

Mus.aiir:hanaz iaJ:ki1:

:.=t

223

Kad govorimo o predavanjima Mesn~~je u :Sarajevu~ tr~ napomenuti ovo: ne moe se za sada tvrdilti da Je pos'tOJal.a neprekidna aktivnost >kazivm1jac Mesttevije, a1i ~e moe twxl~ti da je postojala tradicija predavanja koja se sta11eima odralla do da:na5. Najstariji mesnevibanc (predava MeSIIle'V'ije) za koga se pouzdano zna je Tevekkuli-dede. Prema Baagiu, 6 jednom od osnivaa jugoslovenske orijentalrist.ilke, ivio je u prvoj palov.iali 17. stoljea Uer m u je uenik D.ihra.H Vexirli-dede t11mro 1080/1669). Tevelkikuilii-dede je uenik Sejha AtiJc-dedea k oga je nasliljecirio i u MevJevij.slkoj tekliji ru1 Bendbai u Sa.rajew tamuio MesneV'iju do SJ'Jllrti. Umro je u Sarajevu i 5a.h!rmjen u ha.rernu Careve da.mrije.7

Mesneveije (mesneviha!Il) za koga se ponzxiano zna je ejh AbduJfettah. O njemu kao m es.nevihanu sa:zmajeano iz epitafa UiklesatDog na 'Illianu. U tom natpbs.u od est bejttova (12 polustihova) nepomaJt:i autor u drugom i treem bej,tu nas obavj etava:

Drugi

predava

. . . Ovaj najvei uenjak, Jejh mevlevija, Ugled11ik, uenjak koga svako hvali, Otkrivao je tajne Mesnevije, Ova knjiga postade dokaz njegove uenosti . .. '
Umro je u Sauajevu J.12l j l709-10. g. ri bio pokopam u mevevtiJ skom groblju teldje na Bendbai.9

.. Treba. ista1 knuti da nisu s amo mt:Mevijski ej hov t aiJli M nev'l~u. _ Iz usmene predaje u Sa.rajeVoU samaJe se da1 ~~M_.,.c-.n ~ kazrvali l" ud. k ..,.u ~e'V'.l~U 1 . uc~ . J I o ji nisu uope pripadalri nekom tarikaru na razmm mJestrma, a ne saano u tell(. to T ' . . ' l . 'ljama. ako na pi1JlltJer: . Muharnmed Emin Isevi u lan uen ~a, nije bio pripadmik tenkata d ~ e. saJr~jewilke. porodice IselZ Mesnevije u Balltir..babitnoj d.a'm:ji ~~ ~dlfl gochn:_ _P~edavanja ej am.u u .:>dJ.lajevu. Bio
w

d . ve~J.nju 1870. godine. pes~~ ~seu .~om .MI_!Za Safvet, roen u Ne. OnJe?Jtalistike. U novije J vri ein~sti~car, osruvac . modeme jugoslovenske S~aJevu 9. marta 1934. J.me . ata s~ mu IZabrana djela. Umro u VIse o . Baagiu vid.: Dr. gSavfet- I sahranJ~ u ha~e~u. Begove damije. lamsk9Ja knjievnosti, Svjetlost ~ ~aagi, Bon}act t Hercegovci u is~ Isto, st~. 107-108. ' araJevo, 1986, Pogovor, str . 245-315. O e~-1 fiJZala yani eyh-i mewl . Senf ve alim w dub . eWJyan. O idi kaif. e .t;nem -1 . bendega.n-i llah. . l esrar-1 MesneWJ- t Kemal-t fazlina olmi wdi b ~ en . Mehmed Mujezinovi~ Mu ~ab guw~ . .. SaraJe9vu, Nae strane III, 24B. usaftrha.na t tekija I sa-bega I shakovia u . . ~uhammed Enveri Kad " . VOJ btblJoteci), sv. V str 73 l , Kromka, (rukopis u G . H 1o Za e" . 3.Zl usrev-be~ v mu """'A~taka . zah valan s ha ~ IZ usmene eda . Traljiu iz di Fejzullahu Hadibaj~r. _Je o kaztvaima Mesnevije u O araJeva_ cu l posebno hafizu Mahmutu ovom uenom b porodice Isevia ".. . l tmtovnom kadi. . . . ~Jeti u : Hazim' S IJI Je ~onaelnik Isa ef il .IZ saraJevske ulemanske Jezicima, Svjetlost!b~, Knjievnost M~tir!z~a u Bl_7 stolj~~'. vie vi. 18 na ort]entalnim ' Jevo, 1973., str. 555.

Baagi Savfet-beg

as .

224

je dobar ma:lac pemijskog jezika Kada . tala je u Saa-aijevu . Wl!reica 'U J~ umro 1816. godine, nasM .. . ,, . mro lS6V1Ja, zavrdila se Mesnesvrjac. ~e'V'IJU je 11\.a.zivao i M'LtiStafa efend/,' u x . .. koer nril]e bio u tarikaJtu .. l Ja ~aanlbarli, kOJI taHercegOV'i!ne. ' PAJe 'cifl.llStlrougarske okupacije BoSIIle !i Je

M~JU VIe od 20 godriJna, filaijprije u MevtlevijSkoj .tedci'~ na Bendba.1~ a od 1~17. g. do 1933. u kJu6i Mulslt.aie (hadi M 1,.. ) Mer~em~ca u ~ar~j~. 13 lrla toga je naJStao u tome . jedaJil .~;:~

U no~je ~oba uemi Mehmed Deana1uddm Caruevil2 tumaio

i Merhemia u ~elciun prmo!JPrJe~rm Plta~J1ma) koji je 1Jrajao oloo deset godina. u meu vremen~ Je CaUleVIi. 1~0 (28. Ir LI 19~8. g.), a anda je od 1943. g. M~evllJU P<?eo ~a2Jlv.ati ~adiJi MujaJga Merhemi u s~Vojoj :kJu6i (Ut 6. n~gmbra) ..~ . to Je tirau~o ck> 1958. g., to jest gotovo do njegove smrm .1959. g.~~ toga j~ .p onovo naJStao jedoo prekid koji je talk?<ler. tra~ao ~e;> deset "godma. Tu da'VIDIU tra.dioiju je obnovio i kaz~~anJe Mes;neviJ~. otpace~. ej h F~jz_ullah Hadibajri, u prostor~Jama naJkilbendlJstk~ te'k'l'J e tNaJdnu1rrn u Saraljevu. Ta a!krt:irvtnost ~Je. otko .petma~ godiJna: Na truj naim rse naJStavlja rtradicija ikazwan.] a Mesnev'lJe ru Sara:JeV!ll, stara prdko 300 godina. Rezuilitat predavmj a ejha Fejmdlaha Hadirba]Pia je izJazaJk iiZ tampe I i II sveske prijevoda i komenttara Mesnevije na srpskobrvalts'kom jezilku, koj~ su, eto, sada prifstlllpaiIIli iTem kJrugu itallaca .
.

(u~ok~an . r~1~az~~em izmeu Caruevia

u Mehmed Demaluddin Cauevi, roen 1870. g. u Arapui kod Bcr sanske Krupe. Obrazovao se u medresi u Bihau, a onda u Istanbulu, gdje je nakon 15 godina kolovanja uzeo idazet (diplomirao) na Darulfununu. Nakon povratka u domovinu, 1903. g. postavljen je za profesora arapskog jezika na Velikoj ginmaziji u Sarajevu. Postaje i lan Ulema medlisa (vrhovnog vjerskog tijela Islamske zajednice) pa profesor Serijatske sudake kole (Mekteb-i nuvvab). 1913. g. izabran je na poloaj reisa (reisul-ulema - vrhovni vjerski poglavar) Bosne i Hercegovine. Umirovljen je 1930. g. Izdavao je list Tarik 0?0~}910), .~al~nda~. Mekte~ (1906-7 i 1907-8). U vlastitoj nakladi tampao Je VISe svoJih 1 knJ.Iga. drugih autora vjerskog sadraja i to arebiom, arapskim pismom k.oJ~ Je sam usavrio i prilagodio za pisanje tekstova na S!}Jskohrvatskom JeZiku. Saraivao je u muslimanskim listovima u razdoblJU od 1905 ~o 1.~38. g. Umro je u Sarajevu 28. III 1938. i pokopan u Haremu Begove dzamiJe. 13 Mustafa Ha<li Mujaga Merhemi (4 .. I 1877 23. III. 1959). Sv~ svoje obrazovanje i veliku uenost stekao J.e ~ rodnom ?araJevu vlasti tim trudom i prirodnom darovitou. Za~1o Je M~~he~m~ . medresu,. a dalje se usavravao pred Mustafa Nedati ef. Had~aJilo~~cem, ~obp~ poznavaocem orijentalniJ:l jezi~a (araJ?~kog! turskog ~ perzi~Sk?g~ 1. se~ atskog prava. Hadi MuJaga mkada mJ~ biO ~ ka~OJ slubi, ZI~o Je k~ prihoda vlastitog posjeda, ali je neprekidno biO ~ovan u. n:aurum 1 . tumim tokovima grada Sarajeva. Isticao se naroito dobnm poznavanJem tesavvufa i perzijskog jezika.

225

SUMMARY

LECTURES ON MESNEVI IN SARAJEVO

Before the final conquest of BoSIIlia by the Truziks, a greM pa11t the territory had already been under thei r rule. At the tip1e when the whole reaion was defiinitively com}uered, .Saraj evo had all .t h e . characteristic; of a t<>\VII1 a's lfegardtS i't<S Uli1bam, ~o111omic and< culltur:al aspects. The fol.JITlider of Sar ajevo,. the dlUke of Krajina, and la_ ter the f.irs t Bosnian sandakbeg Isabeg Ishakcv.i (1464 1469), had _ already huilt a!l1d prepalfed hiiS rioh waqf of SaJI"ajevo. In Febnrary 1462, i.e. a year and hal f before th e defini tiv e con quest of Bosni~ by the Ottomal!ls, he Jegaaized his waqfnama. Hi,s r ich waqf alJSo included a tetkya of the Mevlevi order at B ant,ba~ im Sarajevo, and fro m that mome-nt the Mede,-i dePVish order (tariqa~t) came into existence i!ll these u-egions. In thitS arrrticle tthe t radiJttiom of leoturitrilg on Mesne,i, a famous phiIosophic-poetica:l w011k by Mewlana Jelaluddin Rumi (XII I th e.), who was the itdeo:logical founder of .\1e,Jevi tariqat, is especially discussed. According to. writte n sources, this autiole esJtatbl,1shed a's faot ttha t ,the !trrudition of tnanra:ting Mesne,-i .exis~ed in ~a,rajevo tirom the seccxn!d half of the XVII1 th century and IS still contllnued. According to docurrne:nrts or oral tra'd'i.tion the n:1 mes and the trme of work of some leoturers on M esmevi are cietenn,i_n~d. This is eYidence thM in S'pii!e of a broken continuity of. tramtiOn of locrures on Mesnel\'i, the continuiJty of that tr adition e:os1ed and has been kept until now.
~

226

Mr Jasminko Mulaomerovi

KVADRANTI . U BOSNI l HERCEGOVINI

.' ~~~jomi J j~iji it ~ S'tJrumo~t ~a tamo odreiiVanjc konstiiJ m.us1Jma n'Sik1 ast.rcmom1 u na~m k rajevi,ma 1 a~rola~k va~~ram t . Pored ovog naziva zadra:l i su se z.vJ rub 1 d~Jr, mulkantarat tahta i iPtifa (svi <.las ta IJ ~~arn obhk~) .. Ovaj posJJjedntj~ na71i'V je na:jee u m 1 H ercegovum1.

wemena koj~ su je r.u b' tahta ili u upotrebi i 111 aesto i u iskrivupotrebi u Bos-

sada je 1 POZJnarto dvadesetak primjera!ka kiVadrra!Tlata. Svi s u ot:Jomam~Sikvg tiipa. Od OIVOg broja njih 15 je obraeam2: U iz Sarajeva,. d~a irz: ~vom~a j po jedan irz: Gradaca i Kon.ji c a. Sarma jedan prrmJeralk Je 'Ob.Iam k;vadrasrut. Svi ostaH ilfle uob-iajenu kombirnaciju almUlkallltaraJtn.og kvarlrarnta s jedme SJtrrune i silllu!S kvadtranLa sa druge st-rame.

Za

Upotreba
AstroJ.ab-lk.va~c:Lrarrut je dosta jednosta'Va.rn za rukovan~e. Urpourebljava se .tatko da se ploa postaNi oko:mhv .i roti,r a u vertilka,l noj travni dvk se ne pOik,lopi sa s:rnjerom wnevih ZJralka. U tom sLuaju sje-

na sa iv ic e D treba da pada na irvi: c u C (sl. 1). Kooac sa urtegorn treba da pada okomito uz samu plou instrumenta, a.:li tarko da ne zapillnje o nju. K ada se konac um iri, prirtis.ne se palcem ruke i 'tako filksira. TJ,m e j e odrreena vilsina Sllll1ca ('slino kao alidadom 'kod as1lrolaba). Postu:palk koji da~je slijedi razlioirt je za !fame vrste mje .renJa.

Izgled
Alsltro l a,b -kvadJramti su i21raiva.ni od srrehra, mjed~ i slonovae, ali ipa/k najee od drveta. D rvena pk>a hi se ~N~aJa ~~ potrebnu velii!Ilu i obLilk, a zarti:m glaala. Alko se glaca:nuem mJe mogla Osn ovna literatura o astrolabima i kvadrantima: H . Mic~el, Traile de l'As trolabe Paris, 1947., W. Harrner, Asturlab', Ency~op~a of Isf 0 . am London 195B i The Principe and Use ot the Astrola. e, urvdeY l ' ' ., A M J L e Astrolabzsts an 8 ter Per s ian Art, Oxford, 1939., L. th. Tahyer, //'::~es of the world, Oxford, e as ro A b 1929 Work Geneva 1956. R. T. Gnn er, 1932.,' P. Sch~altzl, 'zur Geschichte der Quadrcmten beL den ra em, (dokltonska disex:tacij~). . t b' pulillkovan u knjizi: A. Brieu.-x. 1 2 J edan dio ovih .mstnumena a e, b d /eurs Oell\'rcs F. Maddison, R epertoire des Facteurs d Astrola cs et e I (Is lam), Panis (u tampi).
1

227

, ' l,

_o"
f'

"

, //

Sl. t . Poloaj kvadranta prilikom upotrebe dobit i potrebna finoa povrine, onda se pl<:>a pr~r:n~zivala n~om smjesom, a zatim ponovo glaa la. U upo treb1 su bELi 1 pos~~n1 elementi koji su se stavlja!~ u samu daS'ku da vremenom ne bi dolo do krivljen_ia ploe . Kad je povri.na dobro uglaama, na nju se uartavaju linije projekcije. Zatim s e ploa Jalkir rala i llllrra!arvatla. Netkad sc drvo bojilo pa su tek onda ucrtavane projekcije i dellroracije. Tako je kod nekih rub' tahti koje 'SIU raene na ovaj nain ot:Jpao laik sa poYrine, a sa njim i oznake i naltpisi. NajjedmostaVIIlija zaif.iJta ovih instrumenata koji s u imae dosta skloni propadan1'jfll je u jednostavllom pono~t>.m premaz..ivamjlll lakom. Kvadrant Njegov izgled prikazan je na sl. 2 i sl. 3. Namjena mu je da pokazuje dnev.no sezonsko vrijeme. Sastoji se od eJtvrtJi111e klrume ploe _na kojoj se nalazi Luk od 9<r s a satnom podj elom od 4 do 12 sat1. Sate pokazuje nit koja pada okomilto ni~ plOiu ill1lSr tr:ruaneruta kada se on postavi :u poloaj kao i a~Strolab1kva.dran1. Na Zapadu ovom otomanskom t'ipu kvadranta odgovara tzv. ))H OrClll)' kvaldrall1Jt.3 Almukantaratni kvadranL

~~znat je jo pod nazivom rub ul-anukaJllrtaraot, koordinatni kvadrant lli ~oputaa-:~o. mlll!kaJntaa-at tahta (tSl. 4). Ovaj instrument u biti ~r~tavlJ~ kl_asJCJ'lJ asttolab sveden na jedinu etvrtill1JU kr uga I ovaj 1
va rant
3

nJemu

slim.i, te nalfaWlo astrolatb, nastaje proji~ilramjeun

Colleciton Leonard Linton izd A B . . . neux, Paris, 1980, str. 34.

228

...............

'

'

'

Sl. 2 i 3. Satni kvadrant (Gazi Husrev..begova muvekithana, Sarajevo, foto: J. Mulaomerovi)

229

SJ. 4. Almukantaratni kvadrant (Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, foto: S. Vasiljevi) hnija na nebeskoj sferi i to iz juiJnog p ola na tangoncijaLnu ravam postaYljenu u ta&i sjevernog pola. Duina projekcije jUlrlog povra~t r.ika odreuje duinu kvadranta (duina PNJ' na sl. 5). Osnovu kvad

'P"'
/

2..'

t'
/

~
/

/
/
~

/
/
/

/
/
/
/

/
/

E
~

i./

" '/

/
/

SJ. 5. Konstrukcija almukantaratnog kvadra:nta

23fJ

ranta ime li!Il!i'j e i take t iiT"niT'Iama ( lo )4 . astrolaba i to tako da "u t,-;;_';:pan . P ~ .n~ l paUika (rete)!l klasinog . "' .~au ' l paul\, astro la!b 1 osama SI,m etJrije ~paJUJk po osi e~kliJiltilke) . ~ s ozem. po. sVOJ Lm osu (jedm.osta'VIIllije reemo dva UJta a zart:~ ~ p o ?oi mah na tu s.imetJrije .timpaJna poklaspa sa ~edno: ~es~~~em). Pn tome se osa rm ta a osa simetri:J" e k.l' tilk VlJe prave strane kvad' . . e lp e sa drugom pravom stJranom Tako ~e na t~~a,nu kvadranta n aJlarze p rojekcije s-lijedeih limija: ~erid4 Jan, elkhptilka, ekvart:or, almrukmtaJrarti iJsroni hor1 z 0 ..-.,t. z k bah d . h . , a l}'"aJ saa, . 'Z~.a 'Ill on~onrt .z~. aJkam , RaJkov (sj everni) pov r atnik, Jalfcev (Ju2lm) pmnrart:n:i:k; podme :. , , d v ~ 11 , d l'lllliJa iiS'tok-z~~~"~ard -t' ' , Jll\.IIIl! 'ilJa, J'll!taJrmJ 11 1 vecernJI ISllrmrdll\. 11 lt .
v

U IL

rza razliJku od as,trolaoa gdje je pauk sa dk!li:ptikorn i 1Nije1)dama po~lfet~n, kod .k~~ct:arnt~ je 1ilnija eklLptilke nepokretma, a pokr~a Je nllt sa poan 1 cnrm evarom (mrlja) kojri odgova'l'a taokMna ZVIJJezda (Sumca). Po srpolj~jem izgledu astrolaJb-&vadrant j e et'Vll"'tiina kruga sa :~?Pe~ podJelo:n na lrulk'l.l. Na vrhu kvadrarnta je privrena nit CIJ~ Je dll2!IIfla nes1 to vea od polru.rpremika kruga. Na kraju niti nalazn se UJteg (aJkrul) koji je, u posrurd<.u odreivanja wemena, dri zartegnutom li u verHkalmom poloaju. spolja111ost aJI.mu!kamJtarr-atmog kvadrwta prilkazana je na osnorvru iiZgleda ,konjikog tlwadranrta.6 Na prednj oj ~trani ci1 jelu _pov,rinu zauzima almllllkantaratn i kva dramt sa S!kalom za nejednohke satte kod take nebeskog pola. To je kombimaoija koja se pojaJV1jruje na gptovo svim pozmatim rub' tahtama iz B'Osne i H erceg<Wtime. U po1ulkrumiai stkale za nejednol'ike sarte obino se starvllja ned<i wkras. Na rub' t ahti iz K0111jica to je polUJrozeta izdijelj ooja na dvamaest kriki, a onda i svaka kri'ka na tri dijeJla. U krilkam a su :zrra'kasto i'sp1sam-i nazrirvi dvanaest mjeseci juilijam.slke sumame godil11e: m ars (mart), nisan (april), may (maj). hazi.ram (ljUi11i), taJIIlJITliUZ (juH), egustJus (a'\'iguS:t), ayluJ (septtTlbar), ta'rin-~i aW\.val (oktob ar), taril11.,i t ani (noverobar), kanum-i awwal (decembar ), kcun'l.lll1-ri taini (cunuau), UJb a:t (februar); ui11Ultlrall1ja pvl j a su praZlna, a u vamj~kirrn SIU up~sani nazJivi sazvi1jea: hUJt (Ribe.,Pjsces), ham a l (Ovam.,AI}'"ies), tawr ('IHk-Ta~urus). gawza'u (Blizanci-Gernimi). saraJtam (tR aJ<.-Cmc_er), asad (LaN-Leo), sumbula (Djevica-V,itrgo), m izan (Vaga-Libra), 'agra b (Slkorpija..ScorpiUJS), q aws (Str.ijelac..Sagitarius), gady (J arac-Capricorn us) i d alw (Vodolija-Aqua~ri.us). ~bimo. se desno od limije istolk-zapad na slobodnom prostoru nalazi natp1S u yolju koj e je oif\lliemo bordurom. Naj ee je u oblik u izduenog lista ili k.ruga a ponelkad je bogato 'l.clclraeno. U pol~u se na1 la:ui n a~tpis utputstva o upotrebj kva.~r~ata. !3udu i da je to utplll.ltstvo g<Yl<wo identino (Hi. .sa zarnem~lJIVIm pr~ma.ka m a ) kod svih rub' tah ti koje su lu ksu:zmlJe oprcml~ene, navodim rntympmuan tahu1a regionem (lat.), safuha (Ma(p.). ) s Rete net ' ider (eng.), :rete, armea (la>t.), .an.kabut, shab~ka ar~,P 6 J . MuJ aoinirovi, Jedan stari astr01'lomskt mstrwnent l l K on}tca, Hercegoy.ilna , 3, Mostar, 1983, &tr. 79-86.
4 Platt:e (eng)
Tipina

23l

di potprmijeg

pr.i\aza tekst uput5tva sa jednog kvadlnmta a privat-

ne koiekci~e dr M. Had:ijama i;z Sarajeva: Simalide 'bntifa a b adeuevad 'ise II11i!sfi.Jadla meattemk.in ahar tMafima iVeresiln cenul:ride ilNitfa badezzeval ise niiSfi..fadla o luma tentkim a.harina veres m.

Simalide irtifa badeaeval isP nisfj-fadJa meatternlldJn aha~r tar~ima veresim cenuib'ide i i'ltilfa badezzeva1 n:isfi-fadla aluma rternkin ahaurirna ola.
Cputstvo se daJkle odnosi n a n isfi-fad.1u i .pa postupak njom u odreeno doba godine. 7 K raj take sje,ennog pola po obiaju se nalazi signatUJI"a sa imenom autora rub' tahte. Na kraju linije meridijana (u desnom donjem uglu) je uobiajeno mjesto za podataJk o godini izJrade iiilSitrumenta. Almukantaratni kvadlranti su se pojav.iilii u X srtoljeu na ilstoku, a u XIII stoljeu u Evropi.8 Meu klasina d jela o ovom in!st:rument u ubrajaju se traktati Rascvjetani vrtovi, o radu sa almU.kan;c.ratnim k,adralltOm i >>Prijedlozi aha o radu sa almukantaratima Ol. Semsuddina Abu Abdallaha al-Mizzija, Traktat o radu sa kvad~~ ::om na kome su prika::.ani almukantarati od Si haibud d irna Ahmada :bn Tibuga (lbna al-Middi) i >>Traktat o kvadran.tu sa alr m ukantararzma tuTskog astronoma MahmUida ibn Muhammada ilb n Qasizadeha ar-Rum;ja (Mirilm elebije) . Sinus kvadrant S r:1us .k\adrant ili destur, rub al-muggayeb, m u fassa s, muik:a,,<!5 sl. 6) Je hp kvadranta ko ji se takoe sastoji od j edme etvrtillne kr..1ga ~ao. ~ kod almrukantaratnog k vadranta i ovd je je ni1 sa Ultegorn pnC\TSCena nav vy-~u . Na :nirtJi se nalazi pomini VOT. Dv:ide rarvnt. strane (~o~up~OOil_l~~ i luk udkrvri!ruju powitnu kvadrmta. Okopol~pr~1k Je lmlJa kosinusa (haJtta!l-wasart: as--sema'i) e{; ?~ora-~-n!. lJ~lJa sinusa {hatt alJJ:nariq wa a lJJ:nagn'lb) ~~' ~ :11Jt pod 1JelJene . . .. r s1n ot... . vovc I60 in ; fr ') na 90 t su ~~ Jed!nalklh diJelova (si,tt ion i) , a luk (tkawselll <1 s epen1 l to u oba sm. ~- v n<::. e mreom r .. . J era. ~v v 1 s ma kvad!rmta is.pun j eIDI Ja paralelm.Jh sinusnoj (m ebstvte) i kosiniUSIIloj I.ritniq_

:nL.

Nisfi-fadla je razlika . . . u stepenima luka Poto ~zm~ poloVJ!Ile dana 4 oot sati izraena i?'xiine, to J nisfi-fadla sv:ki ld duZ}IDa dana mi jemja sva!kodn~ tokom E Prvi Je k dr ~ .an Ima d~ vrijednost . va ant naci.Wo J k b 'b ~t us J udaens) iz Monpeliera i o is a o I n ~akira ibn Tibbona (Profaramu-- (navedeno prema H ~ ~l ga T u . djelu Traktat o novom kva<:.tr 123-128). IC ' raLte de l'Astrolabe, Paris, 1947,

232

Sl. 6. Sinus-kvadrat.nt (Gazi Husrev-begova bibMoteka Sarajevo, foto: S. Vasiljevi) '

ji (ana~nknxse) 9 Na mabSIU'tama se irsirtcwaju kotangemsi (CZ!ill'l~-mefbsut, mum~), a ma mamJkusaana taJn.gen.si (Cli!lllli-anarikJus tarnamri.,yna~matS). Tu su jo l'i!nije pr-ve i drruge .i!k.irrw:fi.je, te dva porurkl!illlga (dairart at-ta:gajrub)10 sa sredittem n a poroViilllri poln.Jpremi!ka koji slue za pretvaranje rteti'Va u Jtulkove (sl. 7). Za dobi~ amJje ved~ine si.Unusa i:li kos.iarutsa nellrog ugla pod kojim se Viid.i neik.i objelkart na nebu (ill.i JJUka kaji spaja obje1ka1t sa horizontom df!R mer.idi jama) postaJV~lja se 'k'Vadranrt normal!Ilo na pov~inu zem.l!je. Polupremiik hatt al-wa\Sat as-sema' pora'Vlla se sa pravcem na objclcaJt:. Pri tome nirt dijeli lulk (lk awsal-irtifa') na dva dijela od kojih j e jedm j ednalk lulk.u objetkartJh orizont. Slrijedi projekrovanje dobijene talke na lrulkn..I tPaJraJehno sa pohJiprenidma na rte pa.h.tpren.ilke. Dobijeni odres.o.i tih stTana jedmaki su I1S:im oi j roos o(_ (sl. 8).
Vrlo slian ovom kvadra~tu je rub'al-alai k?Ji os~m m:b~ut~ i mankusa irna i treu vrstu linija - v:itre - kose tetive koje spaj~~u tste take na poluprenicima. Sa nj~ma se .P!lred etiri O~?vne ~pera~IJe moe vriti i vaenje drugog konjena. Vtdi:. M. Kcm~ardi, NaJsfartJa sprava za raunanje Ka!lendar Narodna uzdaruca, Sarajevo, 1945, str. 140-147. to Kvadran't koji ima samo jedan {K>lukrug nad ~komitim po~upre nikom i dvije niti privrene na krajeVUDa poluprenika predstavlJS tzv. sinusni kvadrant sa skrivenim sinusom.
9

233

o .. Pot

hA.H: ""l- 1'9\Gint

,...."""""'

.,l--a.;.-ia.

"'
1o o
j

\
~ ~r\\ r"~
e
.)l

"l\
1\
u l

Pl' aJ. S\4

"-=-

1/
l

l~

,....

v
\J

Lfj v v L_
l0'~ ~
.1"-.1

\
~

v. .~

J~

A\ v

L,) V

v.:<(
'e"

k:::::
o

_..",-

~o. b."'" L

SJ. 7. Sinus-kvadrant (shema)

,l J
\

/
/

""

-o.: ",

SI. 8. Upotreba sinus-kvadranta

234

~e ~ elcl.ipti~. odredi
IZ

Sin'UlS kvadrant omoguuje da se na

dekJimacija te
E

ftn:1llgonometnJe

take o, lroriste~e

OSD.OV'\.1

dsu'

1 PQ2IIlaJw. VYI.ll~

A,

~etk~~

5 i Ill

o = 511Il. A ISltn

ekvatora i efittllifptfilke! za odireiva~nje namaskih vaOOtova . moze dob1rti OV:Ilii1. ~trume:rutom. To je protekli dio dama. Odire:UJe se na O'Sill'OVTU ~e Stllnca h ~ ~artom trenutku i podrnev;ne viSilile SUIIlca .u odreeni dan hiY'JQ)( koJa Je sa ge 0 01rafslkom kilnom m _ d el\. nrl. .. ~ ' b jes ta 1 11Ilaal!Jom u povezama odnosom: gdje je
E

ug~ koji z~~aju r~~i J~ se J.~a .zna~JIIla vel:icl!Ila

(l)

. 'f

(2)
Silnus kvadra!I1ti, i n1e:mu slini, npr. rub a-aJlai i kvadn-am: sa skrivenim sinusom, predlsta1Vr l1aju u biti linearne tJramsparemrtme nomogrr-ame11. Ullogu tlramsparremarra ira nrirt: sa piOIIllinilm vorom i1i a1idaJCia ako je kvardramt postavljen na dirugoj strani a:sltlrolaba.l2

sms

Vie je arutora pisa!lo o silnus k'Vadramrtima. Spomenrurti All-Mirz;z.i naJpi sao je >>Otkrivanje sumnji, o radu sa Sinus kvadrantom<c, a poznaH muv1kirt ~ Damaslka, Ibn. a..Sar tirr, ; p umim imenom Alaooin Ali ibn Ibrahim ibn Muhammad al-Ensari ad-Dimi~i ostavio je iza sebe djelo >>Ukratko o radu sa astrolabom, almukantaratnim kvadrantom i sinus kvadrantomcc. Meru ,pollnatija dr j ela .s padaju i >>Traktat o radu sa sinus kvadrantomcc i Traktat posveen Salahuddinu, o koristenju sinus kvadrantacc od Bedrudtdina ihn Ahmada al-Mi5'rija adDir milkija po1mati3eg kao A.J.Marir dini, 13 i Opt i traktat o sinus kvadrantucc M irim elebije. . . Mada su i adunrwk.an.taratnO. i sintl!S kvadraillt podjedmako za&rupljemi na prim jercima sa6t.warrrim u Bosni i Hercegovini, _pormaJt:o je da oni ni:su podJjedinaiko esto UlpOtl.rebljaNami. P.rema prialnju Jl\.l!S'U!fa l3i~Iajca irl se'la Donja Mionica (optilna Gradaac), .~ojli je za ~j demat odrreivao vrieme p<:>dlnemarrnaza sve do poshJe drugog sVIJetskog rata, samo su kolmraniji 1jru.di 1ll1ai upotrebdjavati sia1U6 kvadTanllt, a dema!t'slki muvedti su se uglawtom s1uilri mulkantaralf. tabtom. Evropi se prvi Iogaritmar pojavi? . u prvo). polovini .XVIId;J<r lj ea. Izradio ga je W. Oughtred. Pola stolJeca kasmJe S. Patndge a je pom ini jeziac. ed k a 12 Sinus kvandrant kao samostalan instrum~nt dos~~ J~Ja n zapadu Poznat je tip kvadranta tzv. Sexagenanum IJ a ga s~a ima funkciju sinus kva9-ranta (E. Po~le, Les instruments astronomiques du Moyen Age, Astrolabtca, ~o. Pans, 198_3, str. 3~:; (The Planisphe1 na astrolabima je takoe ~IJedak, npr. na tipu L~ Ht1976 str. 37). Neric .Astr~l~be, National. Mant1m e .~u~eU!fi ~~~:w:~~~ka (!~dija) (Katalog to Je esc1 na astrolab1ma sa 0 nJen a I kolekcije L. Lintona). a1n a posJ edu] e i biblioteka OriJent og mIJ Prepise djela ovog autor stituta u Sarajevu.
tt

3,
'

235

Skala sa nejednollkdm satJma

Kod svlih astrolab-.kvadr3llla1a dosad po21Ilartrih u Bosni i Hercegovini na prerllnjoj S~tJrruni, zajedno sa almukarnarat111im .kvadtrantQDl, nalazi se i skala sa nejednoli!kim sa1ima (!Sl. 9). Ovti sarti imajru osnovru u i2llascima i zalascima Sunca za razlilvu od jed111aki h sami iJja je osnova podne ili pono. Om ake n ej edndWldh s arti date sru slovima koj a ima..ju brojalnu vri~ednost. Ova ska.a se dosta ~to ncrlazi i na astrolabima, poneki purt zajedrno sa rujaguamom za preratmavalllje jecLnaJlcilh u nejedlnalilke sa te i obrnUJto. Tatkoe je p021I1at jedam tilp asnrolaba gd~e S'k ala sa nej ednoJi.kim satima ZaJI..liZima cijelu straimju s.nranu iiil.iSit.l:nt..ena'ta.l

SJ. 9. Skala s nejedn l'lti Autori

. H ad.ijahia S~r~ . m saftuna (z~irka Muhameda , Jevo, oto: Alam Brieux)

. stoje Zasad na P"pol ~ agamJu crpiti_ podaci o autor im a k d samo drva izvora iz kCYjih se mogu menti na koje su :ra rama ta. To s u , pn.J e s se a u ton 'Potrp'isirvali i Ljetopis vega sami .im:stt:ru1~ E P ul Mula MuSitafe B a. o e, nav. djelo, str. 18.

236

esikije15 Na prisrupaOnim mstrume:rutima mogu se s ld jedeiih aiU/t'ora: l . S~dqd BoSIIlawi

2. Emiln, sin Omera 3. Ostrn~ 4. A I].Ji.

PTOli.rtati imena

(177t8) 1209. po H. (1794 /5)

1~111. !pO H. ('1794j5)

s.

AJJ.i

i-2:24.. rpo H. {r 1S09 jW)

122'5. rpo H. (UHO j1tl)
12128. po H. {rH91'3/4) ,J:22S. po H. {:l 81 B /4)

6. Muhamed A.lldtf Bosnawi, saray 7. Muhamed Alkif Bosnawi, sarray 8. A. lJi

9. Ahm~d Ndarzli
10. Zub/dd BosnaWii

1245. 1P0 H. ( 1829 j JO) 1 272. 'PO H. (.1855/6) 1Q87.

!pO

H. (11 8:].0 /71 1) H . (1 87ll /2) H. (11 875 j6)

ll. 12. 14. 15.

M'llJSrtafa Zuihdi
0Stm'a1Il

l2t8~. !pO

Bosnawi

1 87 Sj 6) vj erov artmo 1'292 . po H. {1 vjerovatno 1292.

13. Ziuhdi Osmam Bosmawi Zuhdri. OSinam Bosnawi ihs.mair l

po

(ibez datUiffia) .(ibez dartruuna)

U siliuaju aruJt:otra po.d rednim brojem W, 12, 13 i 14 vjerova1mD se radi o dVlije osobe jer su dva itDJStmrmer!l'ta wlo ra:skorro i bogato ulkraema, a druga dva dasta s!kroinrno i vnlo sliooo. Nitje s~gumo da se Mru!s,tafa (tred. btr. ll) moe pailstovjetiiti sa MuiS'ta!fom ail-Hullllsije:m za koga se zna da je 1Q57. godline po H. (18~1) nap.ravio jedam. globuls neba16 O ootaJLim aUJtor1ma nilsam mogao naOi nikakvih podaJtalka Ill piriSitupamoj Hterarf1Uiri. U Ljetopisu M. M. Baesikije (1746-1804) nalarze se imena dvojice Satra:jlija koji su se bav.ill'i ieifadom . kvadram.art:a. TaJJ.m 0n meu uenim ljudima svog wemema spomimJje i Mrula Ilbua.~htirrna, aba:dJiJu, za koga kae da je bio upuen u astronomiju i da je zmao sastaviti rub'i da!ir i mukmtoaraJt tahtu17 U popiJSu umtrNh za lQOO. p:o H. (1875/86) au1 tor Ljetopisa .kae: (umro je) id o v Mir 11kado, staTac, pOiSilovao je srutovima, a irzTallivao je i rub' tahte i mikate. R3llgovarao bi sa astJromom-irrna koje je jako Vdltio. 18 U Ljetopisu ima spomena i ljudima za koje se .n eposredno ne kae da su i21raLvali kva!dr3111te, a~lri se to sa sigumnoou moe pretposrtarvillti. Taiko na prmnjer B rnir, jezlidl~ja, kojd je pred Beg)iunamom i VeNhod.iem uio astromomiju i iruav-ao U~Stll.lJI1lalb i rub ' t ah tu
ts Mula Mustafa Sevki Baeskija, Ljetopis (1746-1804), Veselin Maslea, SaJ,"ajevo, 1968-. .. . . za orijental16 J. Mulaomerovi, Nebeska sfera AlH!4LttszJa, Pnloz1 nu filologiju, XXXII/XXXIII (l 82/3), Sarajevo, 1984, str. 287-294. 17 M. M. Baeskija, nav. djelo, str. 250. 18 Nav. djelo, str. 324.

237

rvrih tlrulka l>io spOSdbaal 19 a pogotovo dvojica spoi u s~akoj od ~ V ~lhodm najbolji asstr~um dLnwge poloVTillle XVIII! menutr.ih, Mehm e .. ' OSII1WaTija PJ. ...,.....,.;;h I111U1Veoirtharna u SaraJ e k . . . mnogo p IliJe v wu . 1 sto j eca, Ojl Je . . om IibTahJm M'll!Za20 1 vu izraivao talw.ime, Begrmaan, ~ll!Il'!!D lJ11.~ . koga Baeslci:ia kae: \Bio Je glasoV11 ti astr001om, kaik'VOIIll f enja, za J B .h 21 ne bijae .primjera od Istanbula do 1 aca.
proveni:jenciji kvadlrana.t~ irz ~osne ~ Hercegov.~e. J?Oe se rei da S1\.l domace prmz.vod!nJe. To se V'Idi Itl nelkosa s1g.umo vid lalt!irru liko potpisa autora na instn'IUmemti~a, a m~ se Jeti . 1 po . dama za koje su ilnstrumenti raeni. Z~ad Je samo SaJr:aJevo ~ kao centar gdje S1U i.szra.i1Van1 kvadrarntl. Mrt.Jham~ Alkilf .se p~u je kao lllbosnawi sruray, a u Gazi Husr~4~0VOJ m~ektrthCllll!.t nala2ri se jedam nedowen kvadTanrt (a'll!tor Sidq!l Bosnaw.i).
, souy
y

Iruzetak ine dva kvadra!Illta. Jedan je i;z ibinke M. Hadi~ahi a12 i raen je za lalt!ilturllu od 4:1. Ova wijedlruJI.st odgovrura geo.gJnllfs~oj irini Cauigrada. Izradio ga je Ahmard Nia2Ji. Moma ga je koristio Muhamed Ernim Hadmjahii za vPrjeme sruditja u CarigraJd.ru23 Drugi je porijeklom iz Zvorn ilka24 od autora koji se potpitsao kao Isma .i!l, a pred'V'ien je za rad na googJrafis.k.irrn illr.imanna od 45, to odgovaua ka-ajevima sjeverne BoS!Ile. Svj kvadranti su raeni u dvrije boje - crni m i crventifm m aJSti1om. Slobodne povr'ine su najee Ukraene, a!li dosrta Slkuo.rruno. Izdvajaju se, meutim, dva kvadranta, jeda!Il u ZJbirci Gati H1..1lSirev-begove bibHoteke i jedam u ZJbiroi M. Hadii~ahia, posebno bogarim dekoraoitiama u zlamnoj i arvenoj boj~ sa lis-tavima j CMjetov.ima. 0Ya d'Va k'\radranta nameu .p itanje da li su patUJiiSatrui Zruhldi BoS!Ilawi i Zuhdi Osman Bosnawj (karko je ve reeru:>, vjerovamo se radi o istoj osobj) auto~i kompletnog mstrumenta iQi je t o djelo dvojice, n~r. astironoma.,:m~Jstora.. i kaligJra.fa. Za pr~ va-I"iljantu govOIP.i natpis sa kvadratruta 12 ~OIIl!JICa liSphsao ga i .Dsontao .Earrin sriln Omera 25 Isto. tako. nis~ 11ij~~ ni asnronomi koji su se barv,ir lri, ' i to sa dosta u~pJ.eha, 1 .kahgrafiJ om. Jedam od pomartli'jrith je AH Fagrim'<Wi muvekit 1Z SaraJeva.26 '

1 9

246.,bM. Muj~zir;tovi, B.iblioteka Mehmed Razi V e21 M lB ~Zlk .. us rev- egove biblioteke, V-VI, Sarajevo, 1978, str. 68. . ases lJa, nav. djelo, str. 375-376. 22 OvaJ kvadrant sa jo nekoliko d M H d.. . . . svog oca Demaludina Da li ih . k r . a .. IJahic Je naslijedio od hameda Emina moe se sam Je pa o~aJ. nash Jedio od svog oca MuMuhamed Emin bio veoma oobrazpretpost~vlJ.atki na osnovu injenice da je 23 H . . .. ovan COVJe . IVZ Vl g_KrlO esSevlJC!:kOvJc, Hadzz Hafiz Demaludin Hadzvi)'ahi, Glasruk , 24 , araJevo, 1955, str. 334-339. Danas takoe u zbirci dr M Had.. . hi . 25 J M . ZIJa ea. : ulaomerovJ, Jedan stari t . . Herce~o~a, 3, M~~tar, 1983, ste 81. as ronomskz znstrument iz Konjica, V . . DJ. ~azahc, Leksikon likovnih eselm Maslesa, Sarajevo, 1967, str. 47. umjetnika Bosne i H ercegovine,

Iihod:aNa.;:~:J_jebo, .stH

Nav. djelo, str. 305.

238

Rukopisi

O Ba~trol~vadrant~a pastojd ve:LJki broj rukopnsa u bitbliot ama osne 1 Hen-cegOVl!Ile. V eina Illikopisa sadr.i prciktina ~ stva 0 ~trebi kvadiraalcrta, to moe poslruun kao s)i!ka karallctera a&tronom~je u BiH .

..

SUMMA R Y

QUADRANTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Among MuJsJ.i.m aJSitironomers im Bosnia and Herzeguvma the aJStrol~be q3dra!O!t was the favourite amd most wide spread instrument for tirrne measuremoo t. In these .r egions irt was usua.Uy catlleld the rub'.t ahlta or ifrtlifa. AboUt 20 suah mstmwnemrt:ls hcwe be6Il d~..sco vered to date. Only one qruadinmt is the so..ca.lled ".hour quadnm:t,
whille the other.s &re the usu'afl combilnat'ion of the coordinate quadraJIJt (trub 'rulm'lllkcmrta:rat) on rhe firont side and the sitnruous quadranrt on rtbe reverse side. Alrrnoot all quadrallltls Cllre of dom6Sitic produotion, made for the geographicaJ lrutHn.llde of SarajeNo. Thart ca!Il be oonoluded by the aJUftlhO!I\5' ~a1rures on the illliSt'rluanenrt. However, two of these quadrarutls aire to be drilstimgud!Slhoo: one was made for the geographticafl l.altiltlUide 45. Thait corresponds to the areas of Norrtheru1 Bosruia (:th~tS iOJ5tJrument or.igim.ates from Zvonniik) and the other ane was made for the geog:r2Wphical latJitude 41, oonrespondilng to I&tambul. On the known in~Strumeruts, the 111ames of the foJ.Iowi,ng atU!lhors and rthe years of 1Jheitr prodruot'ion are lfotmd :

- Sidq1 B~mawi - Emlja}, s001 of Omer -Osman - Alli. - Atli - Muhamed Aflcilf bosnawi saray - Muhamed A!kif bosnawi saray - Ali Ahmed N~a!l'i

A. H. A. H. A H.
A. H.

A. H. A. H. A. H.

1778 1209 {A. D. 1794 j 5) 121,1 ('A. D. 1796j 7) 1224 {A. D. 1809/ 10) 1t225 (A. . 1811() / 1.1) 1'2 28 (A. ID . .}81 13/ 14) 1 228 (A. D. 181Iaj14) 1245 (1 11 8.29 j30)

Zuhdi Bosnawi
Mustafa

ZluMi Osmw bosnawi

Zruhdi OsmaJil bOSilla'\V'i

A. H . 1272 (118'55/ 6) A. H. 1287 (.1870 j 71) A. H. 1288 (A. D. 1871/ 2) probably A. H. 1292 (A. D. 187S jo) prdbatblly A. H. 1292 (A. D. 1875 j6)

239

Zuhdi Osman boonawi

(wj.thou.t dalte) (wi1hout darte)

Ismaia

As to these quadlramts aa1d theirr an..rtors, much can be ditSCOVered in the Sarajevo chrr-onioler Mula Mustafa Baesdc.ija and hi'S Ohronicle (e' ents recorded fir om 1764 to 1804). He oirtes Mula Ibrahim abad:ija, Emilr jazidiija, Mehmed Velihodiri, Ibrahim Muzaferija cmd of par tioular interest, a member of another religicm, the Jew, Mir:r1kad, about whom he spealks with \S)'liTllpathy.
l

240

Mr Enes

Kujundi

KLASIFIKACIJA KNJIEVNE GRAE NA ARAPSKOM ZA BIBLIOTECKE POTREBE

Jedm od naj:~am4jih ~arta'ka svalke 'knj~ je da omogui upot re:bru grae koJ:';~ ~~!Ja, o~auje i odlae. U .t om ailhju sl~ stv~ katta~l~g k:OJ1 . cit aoou pruza o dgovor na pi~mje koja djella kn Jimilca PO.SIJedUJe Ufl n ek og odreenog podrutja 2llla!Ilja, o odree n om p:redme tru, ili ooooo. Postoje d va osnovna tilpa stvaJilllOg kataloga, strru~~~ tili .silstem~Cilt1slki i predme1!Ild. . Struoori k a.tallog narrirva se onaj u kojem s u optsri dijela cr-asporeeni po n e k ()(fi logiIIl()(ffi ["ed.n..l rtj . u n:j emu su zruj ed!no, ~i'lJi u blizmi natlarze opisi d jela istog i'li srrodm.og sa~draj a, rasporeeni od opeg ioreg pojma ka tspeoijalizovanom - ruem. Za r az1i:ku od toga predme1Jrci .kartad'Og nepostredmo obavjetava .kojlll ltteraJUuru o odreenim predmetima p-osjeduje bibilioteka, bez ob~ra kojoj Sltlrumoj gram predmet pripada ili sa kog se aJSpeikta predmet posanatra. U n1ernu su popisi dijela TastpOireeni po atbecedn'OIIl redu ridei koje lkarakterirznnvju lllljrihow sadraj.

S druge srtr ame, da bi

srtmu!n(i kartalog odgovorio svoj:im zadacima

1

potreban je prikladan lkJas'i!fi k aciorui 1 sistem.1 Da bi se dolo do danam.jih k1a!Sifikacioo:rih siMema od 'kojlith :se .neki kao to je liDK, zahvadju1u6i ir ini svaje upotrebe, s pravom moe nazvafti svjetsildm, bi'la je potrebna dll.l.a p redb.istorija. Na njenom poetku je AstllrbanipaJlova tb iii::Xlioteka za kojlll se 'ka2e d a je imala siiSitemat!ski paredll!k glinenih ploica .kaje su bille gnupi&ane u ~vije. gla'Vlile grupe: jedinu ko1 ja se odnosila na ~nanj a vezana za zemlJru, 1 dru.gu sa t~ s tosv1ma o n ebu. Gla V!lli bilhldot:ekar Alldk"&atndrijs'k e biblioteke, Kaillirnah (trei 'Vlijetk pa:-ije move ere) sredio je ~~i~e svirtlke svoje ilb irlke ne p o naunim vnsltama, nego po speclJa1l!n.OSJ tima autoTa: zakonodavci, hiJStoriari, pjesnici fiHorz:ofi itd. Pore d bilbl~oteka!I'a p.iJtamjem klaJSitfi k ac'ije, alL.i ne kn jiga DoOO znanrstvenih Oblasti, veoma ramo su se poeli barviti i fiiJorofi. I'lmlerazliitim bibliotekim klasifikac~onim . sistei?~a. vi?i .opiryl~ u doktorskoj disertaciji E. riljevia: .Bibltotekt klasi/tkab~nri. StS~emka~ teorija informacija. Sarajevo: Filozofs.ki . fakultet, 1984. (n~ ~aYdsini 1984 i priloge istog autora u asopisu Blbhotekarstvo za peno
I

. godim~ . katalog je obraen i u radu J. ivkovia S~rur:zi ~atalog ru m k 1968) U novije vrijeme ovom pltatnJU Je pos(Z~gre~: Ma,?~ Hrvats. a,V p . ' koji C e pod istim naslovom Struni vecen 1 strucm rad Emila opoVI a .. B d 1982) katalog objavila Narodna biblioteka SrbiJe eogra '

241

 alkve kolas]ffilkaciJje koja se tradioionailno pripiu diVa naJramaa tn.pa t ) . Aristote'J.ru (J8-4 32L3 p . n . e.) trarz:li ka 1 ,.; Platonu (4127-337 P n. e. . . 1: d tvu s ...Je . , . elDl JdasifillcaciJe kao 1 pnsuswu l I o rus se rnalazila u opcoJ odreeni1h ma:nstvernrih d isclplriala. U aaistotel!i~anskoj kJaLSitfilkaciji SIVa ~judska c2lilC~Il1ja dijelhla SU se ,,:,. slrupi:ne teoretsku praktiDIU i produlktlvnu. Teoretska se u tn ve1l1Ae -~....:k Ma t ernat'ka . d' Lila ~:lZ1 'c"ku matematilru i metd.:l.u.L u. ll se dal Je IJe rna u. , t' k ... _ . al geometriJU astronomu] U, muziku 1 antme 1 u, Cl dal3 e gran a na l . .. s.k 1 ." k nei taJko etvocotlami skup poonart meu kasn.lJlffi . o astiCali'Im? a~ k-..adriv]jum. P'a!ktina rnanost obubva~al~ Je ~ ekonom~ 'l politiku dok je produkthma saeta u ma~enJU temmna Ars mechanr.a:. I....ogilka je bila iskljlllena irz ove eme, .Jer se. srnatra.a samo pom<?Cnim instrumentom - sr edstvom za prillarz svrm drugrm mmiSit'Venrm clisciplinama. Kod Pllatona, meubim, nije postoja1la d.i&tmaoija irzmeru teoretske i prailctime manosti, a logjlka se javJja kao koordinatna di1 saiplina, koja se povremeno koristHa .k ao s inonim za metalfizikru. Filozofska klasifikacija velikog anrtiakog sistematiilatora 2ll1amja Alristotela ula je u islamsku filozofiju zahvaljujui prie svega paijevodu na arapski komentara lva!Ila Fi1oponusa .P orfiaijevih Isagoga.2
'll '

Najranijorri originalnom islamskom klasifikacionom emom moe se matf'a!ti ona koja je prisutna u djelru Galb]r aib1 n Hayyana rodonaeknika an-aps.ke a1kenrije. Kod njega funldamentami prilncilpi znanosti obuhva.ta1u snop maenja sadram:ih ru od!nos:ima saetim u etriri elemenrtarna svog!Swa pritrode: vrue, hlatdmo, V11amo i suho. Uspostavlja!Ilje raViilotee izmeu ova etki elementa ne utj ee sa'llllO na avozamaljsike - materijaJm.e st:varil nego i na metatfirli.Oka bia kakvim se smatraju riiillteligenaija, dua srvijeta, prostor i wideane.3 . s~ referenci mJerenJa lJUd'Siklh dJela na Sutdmjem danru GaJbir s'Vdj sistem. dovodi ~ v~ . sa vj.~r~im uenjem. ~aj srilstem pcbHe je fonnul:ra!Il ~. ~J ego~-~ J . . KnJr.z_z transformacije potencijalnog u aktu~~ I K~JZZL defimetJacc gdJe se rnanosrti dijele u dvije distin!ktme CJeline - JeAnu predstavljadu vjerske a drugu STVjetoV'Jle di~scilpl.rime. Porast obima Zlilarnstvene literature na aJrapsJcarn '[k stoljeima islama i diferencijacija zmarastvemih d~ezn ~ :U ~m~ u stopu pratila vidno se refletktka u fi'lozofs'ko~ .... ~ .x....~-a ~,J~a ]~iliJe z.ofa Arapa al K ' d!i QJ~l.U'lu ~y .......u >n o. od . " m 'J a (rurrnrro 87B. godiLne) allltoua n~ filozofsJldth i 1 pnr oo ovnih 1eksrtova U tem b' ti ulazile su, pored fi.l~zofi. e . e ~e. l nJeg~ mte'l~tual!ne radOZ!Ila'losmija i a:strologi T~ -n~ l l fizilka, optllka, meteorologrja, asnronoJa. u. OVi:1AO f82lgra!Ila1og . t . svoj ev.rsna klasifilkaci m e:esovan!J a ua2JVila se i kurp.nog ;pol'ja sistern:ranema ~~~e svnha ..hilla prez611Jti:ra:nje cjelokao u svome 'Vr emenu. og J og zmamJa kaJlwo je allltor zaJtev

-Izvodei .m1z.an fb:'rl~) iz .a!leg<?'rikog objanjenja ta'w1il kur'm-

G. S~rton: Introduction to the . F~da~~on~ 1927, Vol. I, 422 History of Scernce. Baltimore: l.aslflkacJJu znanosti kod G~ . . Zaki Na~b MahmUd svom rad (!, u: Ibn Hayyana rekonstruirao ie a!:'!aqafa, (1962) 'str. 87-107. u abLr Ibn Tfayyan. al-Qarura: Wiza:.a
Ca

rnepK

2 ,Vidi

str

242

Meutim, najutjecajnija rana klasifikaeicma letna u . l . m~enoj U.teraturi sadrana j~ u djelu ,.r~ al'ulUm ;;;~:,~ ran17 nsulka) ~u Nasra al~aribiJa (umro 950).4 Pri ~anst ~ ga sJStema an Je posebno vodio rauna da knrTT\11"1.,."..;,.. . nura.n]u syo. 1 ilk lkn ..........rw" ... aD]em gramatiike l og e liSt~e vamos t ove druge Jer prethod.n j dolk A,...,,".. , a se ..:..x.~ LI1A.'C samo Oje. se. ~ k~~ bavi maemjima, a u vemi je sa rijOOima samo ~ ono} mJe~ ru OJ.OJ ~ eme ~tj~lovljenje maenja. Po njemu, gramatika. se. ba~ ~~omrtostima ru Jerzilk.u, a jeziJCi se rarz:ld!lrujru kao to se ~a:zJl~Jru ~JUld1 1 rase, d~ se llogi:ka bavi lj:udskdm m~ljenjem koje J: U'Vl Je'k 1 na s~:kom ~J~1u. i~ovjetmo. Pai-ed na'Uike o jerlilku i logike, u ~~~LJev lktlasiiikaClOJJJ. .si stel.n u si1azeem n!Wu jo ularze m~~matl!ka. (CIJe sru podlWU~Pe a:nrtmetilka, geometrija, aptiJka, astJrolQgiJa, m~1ka, .nauka o utezima i meham.ika) zatim fizika metafu:i'k~. na~ka . o drutvu, jru~sprudencija i skolastika teolog{ja. NajraniJI utj eca} ovako prezenrt.lrane .kdasilfikacije, koja za ~ od Arilstotela, logilku smaJtra !Zasebnom II131Uilom ddsciJpl:i!nam, stavJjajui je neposredmo posli-je fitlbl~~e, vildlj~rv je kod Ibn Sine, al-GarziiH~a i Ibn Rruda.5 Oko pola stoljea poslilje smrt.i a!l-Fa raJbija pojav-ljuju se Risale ruenog baJgrlads!kog kruoka IJ>OZnatog kao Ihwatn as-Salfa (ili Braa estitosti) u kojima su pored r1nteresovanja za teolo~jru, matematiku i logilku vidljiva n aJStojam!ja ai\.lJtora da skrenu panju na vamrrost studlij a prilrodn:rih fenomena.

P ored orvih amora, i ka&nije u filO'l.O'fskoj 1 prirodoo10Vllloj lirt.e ratn.mi na aratp.skom .sreemo se sa ma.lll'je ili vie tnspjeIIlim pollruajima kloa'Sifilkaci'je 1lilanja i :zmamstvenilh dli5cipl.ina. Veu pamju meu ovima zavreujru naJS.tajarnja, Albu Hayyana aot-Ta'Vllidija, zatim aJ.Jlj".re~rniJja, libn Sline, Ilb!b ijawma, N~T.ruddm a1TU~1.ja, Samsl.l.ldrliin aftj a, I ibn ijad.dlliina, T akOpri.iza!dea i Hadi Hall'ilfe. Meutim, poto ISU prevaJShodmo irrna:le u vidu fi,loroftske i pedagolke ci:ldeve, a ne praktimu _p(>ltrebu ilclrus.ilfitkac~je knjjga, sa i~6tkom moda Hadi Halife o kome e bioti govora drugom prilriJkom, one n'i su mogJle zadovolji tli rjeenjima koja su sadravale. Jer o'Onaj koji konstlruira filozofisk,u k.lla!Silfiokaciju uiJirva slobodu da tiragrnentira uatirverzum ~ interes a b iJo .koji naim koji odgovara njegovom oNju .. . Slobodam je jer se bavi imJteJlektruaJmrim aps<traJkdjama koje su ~aane po s~ tvorevine ljurdskog uma. Ograniava ga ISalffiO domet nJegova m~a,

-Akfaru

na

Ovo djelo koje uJazi u temelje svake isla~ske i .isto tak~ sre.dnjevjekovne z~adnjake klasifikacije znanosti prvl. p~t Je u K~ Sd(:f Osman Amm 1931. godine, zatim je ponovo obJaVlJeno I .Qahira Maktaba Anglii-misriyya) . . ki M d.rid Djelo je zajedno sa prevodom na kastiljanski 1 latms u .a . u izdao Angel Gonzalez Palen<?ia pod naslovom Catalogo de las crenctas, Madrid Universi dad de Madrid, 1932. . . . . k d 1 s op irnije 0 razliitim filozof~kim _lclasif~a.CJoTm.,.t ~~aba;a islam skih filozofa vidi: Muhammad rAb . Abu Rayyan. asru um Muhaal-Farabi wa Ibn Haldtin, 'Alam al-ftkr, 1.918, 9, 'l, bsfr. ~7Ml22:d 1403d K- all H-~ Tasn1f al)Ui1lm 'mda al-ara . a- aurr , , mrna apmt3alsl' . Ah d Abdullah al-Rabe: MusJ.im Philosophers -1983, 12,3, str. ma rut al F b z Ghaz.ali Ibn Khaldun Classifications of the .sciences: al-Kdt Ur, - .:ra 1 ~84a (Neobj~vljena doktor(Middle East). Cambndge: Harvar nversi y, ska disertacija).
4

1949

243

..._ _..:_ k .. 1 lonost njegove imaginacije. Ona'j meuuL.II.lU O'jl, ~ pc1\0IC41~PCJlllij~kle 0111 eli da organizira zabiljeieoe Oofotmacibibliotekom a911D-8CThJ .. iren e da koristi ann da:le.lko manje je slobodan. ~TiJe svega pr.I6 J J Je . ~ obim fraf!}meoo.ta od kojih se sastoji nnrirvenmm1 0 emu !Je . p isano a . . ek dn: ID'i 6 njegova intere60V3!llja U@la'WlOJll je pmprenno n out>'".

ft..

II.
obzirom na . narasle p otrebe modeme orgam:i.zaoije bilblio~e ke grae, u arapsdtim ze11~jama je,. nepasT.OOno. ~~J~ d~ ~~jet skog ra:ta, dolo do po~ja . tn:aiktimog rJ~avanJa p:itt~1a ~3!Sif:ilka cije arapske mjige. Vema bibhot~ra 1koJ~ Sl;~ se. ~awh ov.rm. problemima bili su saglasni da je najprildad.nlJe 'Izvriti prevoenje nekog od sv1etS!Idh . sistema m ~ .. urz n;u~e modifikacije pn!mjereme specifimootrma ktiltum<rCI~)5lke J:?'llrode ka: rai--terist!in im za knjlilme sad:ratje a~rapskog sv:r)eta. Meuttrm, alk n1 etlrdeset godina poslije pojave prv.i!h tkmjiga na arr-~om koje govore o patreoo ii posljedicama prevoenja svjetskih .k:llaSifikac.ionJih siJStema na ara.pski i njegovoj primjeni, ne po5'toj!i jedimstven opep.PiJh vaeni tSirstffiD bilb'lioteOke kJrusitilkaoije u aualpSk.im zemauaana. Neujednaenost prakse yjdjjiva je, na primjer, ru injenici da ne!k:e b:itblioteke koriste jo uvijek specijaJmo !konstruirane si5teme kalkaJV je sluaj sa Egipatskom nacionalnom bibliotekom u koje je ZIDalil!Je podijeljeno m vee marnstveme slkrup:ine pri emu je svalkoj Skupini doctijeljemo slovo arapskog aJ:fabffi!a. Plrepreka u daLju do8fadnju .lcltas'ifikacionog sistema u ovoj biblioteci bila je i to to al'ije postojao i jo ne posto j i slobodan p ris tup pdHcama. U cil~u podizanja tehnikog crrivoa biobliotekih usluga ru arapski~ zemlJama Unesco j e u periodu 8-19. decemlbra 19S9. godi!Ile u ~J~ s~ao s~. iji je _jedam od zalld~IUaJka bio da 5e pripremi ~.apskyo izdanJe _DJm~~ve. decrmalne klasifikacije, f>ri emu je trdbat lo v~~:ht1 _Taourna o hllStOlillJS!klliTI, ~j'6ftSkian, fiillozofiskim i dl11.llgim specihcnostima arapslkog svijeta.7 .

r kN~anije je pitanjem praktine kla.sifikaoije za potrebe bilb.~e e . ' :um:skog uruverzntera bavio se G. R . Td!bets koji je svoja
1

ustva 171Ilio 1 u posebno tampanorn lamlk,u.s rAlxllliwahab Abu an-Nii:r . . .. last !islam. tiJk Je failNlo posebnu klal svfi kaoiJJIU za ob. . 'lS l e prvenstveno ID.a osarovtu lkm.jriime grae ko. a se llJVa u bibliotekama Azharskog runif\Terzirt.::o.+.a 9 '~' b ~- h ) . ed . . VL' J. Ife a vu.wa recn da 1 po r . IZVtJesnog optimizana s kojim je doekaiD.a k ' . bnnu o kolekcijama slino . d .., . . ~ ~Vllma lkO'Jil se roku nriTn~eJill g s a !'ZaJa, ova klasifikaCIJa nije nala i.ro ... u J u u prvom redu zbog sloenog 5 i t ;...,.,,l koje se k oriste slova ara-nr.l,og alfaJiboot.... oS er~a . JJuuelksira!Ilja (za 'Y'XA \;;.I.C1, a ne brOJev'i).
J ..H. Sherra, M. E. Egan: The Cl t . and Practzces. Chicago: American L'b asl led . Cq.talog. Baszc Principles 7 Vidi referencu br 4 u L't l tra~ AssociatiOn, 1956. str. SO. 1 8 " era un<<. navedenoj kr Referenca navedena pod b . na aJu ovog rada. 3 9 Referenca b . r.. .u Spislml Ltterature. 9 r. u Spisku Lzterature.
6

244

Za potrebe .p ralttiime pl'lirnjene na fondove Zahi biboo k u 'Dama~~ Yusut all-'~ _je pripremio klasifikaciju m~a obja~j= ?U u 'kinJ~ Ta.puf. al- uJU~ ~a 'l-ma'.rifa. .. koja :mog toga to je ~roo~o u Vlidu fond Jedne bibHot:eke ima mak> maaja za -ittu pnimJenD. Slian pdku:aj na engleskom jezJiku uinio je Zliauddin SardQr ~ r~u Islam, outline a classification sche.me, alri. je njena primJ~~Ivost doved~ u p1rt:anje d rto ponovo zbog si'Stema ifnrlelksiumja koJemu nedOSittalJru edementi lm:i'Vatvdnnsti. Name navedenih nekoliko primjera rjeenja pitanja lk.J'a!Si!fikaeije bihllioteke wae na amp-

o/

u najiroJ upotrebi adaphrana ve:rnJa iD.JllllJeve dedma:lme klas.ifikaoije.u Prihvata-jui OV'U klasifikaCiju, ar~ki bibliotekari nisu propustili prililk.u da jaj upute i oobHij!lle rza:mjenke, od Ikojih je sa n~jvie oprcnrrlal[lja OIIla koja kae da je ova klasiflkacija pr istrwa prema zapadnjalkim Sltanovitima generalno a angldsaiJ<!sonSlci m posebno. Neki idu taiko da.leko da tvrde da 21bog toga uope ndje pogod.na ~ primj6Illll u istomjakim posebno ar~kim bibliotekama. Nasuprot tome jaiV'.iJla ru se milljemja da njema flldkslhhlmost prua dovdJ!jno osnove za nune modifilkacije i prilagoavanja potreb9l1Da aralpSlke klrnjige. I kritiarima i rpri-stalicama, korutenja Djuijeva klasifikaaionog siiStema ila je u prilog ilrujemica da je on prei'VIio pralk.ttnu provjeru i da je zahvallju1ui tome bilo mogue ocijemirt:i ni:vo nj.egove goMol'jUJbljivosti prema speoilfiiC:n.im vrstama grae.U Nesra~J~ u tra'SIP'Odjeli prostora koji je vhdljicv ma .predrmebu lslnm u et1n klasi-filkacioma si~Stema prilkail31Dim u ttalbelrl prisloenoj urz ovllj rad me N'~ ba da obeshlrabri cxne koji se bave specidiimom vrste ~ade, kakva Je ona na arapskom jezikru. v To moe, ustvari, da predsta'\U~a podsticaj ~ dodaltna ~razro~s-

~or! ne zam~tjuje ~ialljemicu d~ je ~ u a~ralpSlkom

svifletu

lJam.ja o problemu kla5ilikacije bibJrioteke ~ae ~~ ara~om Jeziku u domaim kol~kcijama iane se u naoJ IZeuTI1'J1 do sada malo
k.o oobi1~jnije barvio.

Referenca br. 12. k Literature. . 1 Vidi pose~n? r~ferenc~ br. 1 u e~~~sl~lam u Djuijevoj deci~alfoJ Uporedi ciDJentcu. da J~. pre~ doi 'eljen jedan trocifren broJ ..97, i Univerz$oj d~imalnOJ Jl:e~k=K~fattSda vjera dat P~?s.to r od_ ~ k-; dok je u tsto vnJemt:: pr . . Navedeno prema knJlZl ~rucm 28 dakle sedam dyoclfrenih br:<JJe['a. klasifikacije. (Zagreb: Mattca Hrva t10 11 12

talog. Izvod iz Untverzalne decrma ne

ska, 1968).

245

JISLAM U OE'11mU KLA51JFJIKJACIONA SISTEMA

U!PORDNA

TAlB:IJICA
Klasifj k. Kongresne bibliote'ke

Predmet

Djuijeva k:lasifik.

UDK

Kolone klasifikadja

Itslam Historija Temelji islama Oitavanje Vljere Molitva Post Zekat Had K

297
297.(.)9

297 297(9)

297.5 29751 2f!752

297.53 29754
297.55

ur.'an

297.18

297.122

Uenje Kwla!Ila

297;1221 297.1225 297.1227 297.124

Okolnosti objave
PrevO<li Ktur'a.na KomentarU Kur)ana

297.8+

BP 1~195 BP 50-58 BP 176 BP 177 BP 178 BP 179 BiP 180 BP 181 BP 89 BP 131.6 BP 131

07 07.(rv) 07:4 07:353 07:4164 07:433

07:4198

BP 130.4 BP 135 BP 136.4 BP 136.36 BP 136.8 BP 136.78 BP 136.76 BP 136.74 BP 06.72 BP 135.Al12 BtP l35.Al4 BP B5.A1a BP 135.A15 BP 35.M6 BP 135.A17 BP 135.A2 BP 140-<144 BP 145-1148
IW 150

Hadis
Metodologija hadisa T~to~ hadisa Komentari ha.di'sa Abrogacija had.isa Nejasni mazi u hadisu Apokrifni hadisi mterpolaoije al-Buharijeva zbirka Muslimova zbinka

07:26

297.12407

197.1241 297.1243 297.1242 297.1244 297.1245 297.1246 297.1248 340.59

Abu Davudova 21biruca

a t-Tlrmizij eva :z:tmka an-Nisaijeva zbirb

Ibn Madreova zbirka Hadis iz osta1:ih ZJbm

LslamsJro pravo (Flkh) Izvori ~L prava <Km'an, Hadis, ldma K.iyas i dr.) '

Pravne ~kole Hanef:ij Ski

Safujsici

mez:bebi

BIP 152
BIP 153 BIP 154

Maiikiiski

246

Predmet

Djuijeva ld3lSifiJk.

UOK Kongresne Kolone bi!bliotdke JalaJSifilkaoilja

Haalbel[jiSiki Silijski Ostali Personalni status (bralk i fami:tdja) DraMD.O - pra'Wli sistem
D1lihad Kelam Ddkitr.irne o Bogu
Poslacika

297.72 297.2 297.2111

misi,ja

V\jerovallllje - Iman &mnt ~ Sudnji dan

BP 173.3-4 BP 173.6 BP 182 297.2+ DP -166 297.214 BP 166.2 BP t1665 297.6

BP 155 m' 156 BP !57

(17:4T1

Q7:3

Q7:353 Q7:361 Q7:355

Zivot na Ahlretu
Se&lte
Sun~je

Slili1e
Harid~je

297.204 297.2041 2971042

isl. linosti
297.2043 2'17.6 297.6 2fj,/.63

Ostali
Zmaa'jne

Muhammed ResuliUlllah

BP 166.85 BP 166.8 BP 191 BP 192 BP 193 BP 19S.K4 BIP 191 RP 70 BP 70

Q71 Q712

Q78

- u Meklki
- u Medilni

297.64

Ashabi (Muhammedovi dlrugoVi) Halife Vtjarsk:i uenjaci I!Sl. orgamri!Zacije i

udrueDJja Mtsionarstvo

BP 76 BP ~36.46

Q7:68 Q7:65

Ostade ~osti
Mri.stidzam Sufrlzam

297.6 297.7 297.7 297.4+

297.6--

NP 16655
BP 190 BlP .89

247

Literatura
u bronolokom rasporedu

D l~l l fi hib fPl-kutub wa fan.n al-m.akatib. 1. Yiisuf As 'ad Dag1r: a t a Ba\:ut 1947. ~ , k-t b ~ -:- .. D~ -r - -r". 'J s-= -J al- 'A <rab fi tanstk al-katu b wa l-ma a t . 2. F 1hb 1 .1 'raz1. r uu - .
Ba\:-ut: 1947. - 3. Tibbet.s. G.R.: The Classification of Alrabic Bodkls. The Library Quarterly, 1959, 29, 3, str. 174--1 98. ..... ..,.. 4. Mahmud a-San1!f, AJ:lanad Kabi: Mii[az a_,t_-t~ntf , al_- Wn. Kairo: Egipatska biblioteka a:ocijacija, 1 ~6.1. _Sadni sklracen1 prevod Djuijeve decimale klasifikacije na a r apski Jezik. 5. tlal id al-ljadi& Falsa{a <il m tasnTf al-kutub. al-Qahir a: Mak-taba an-Nahda al- (arabiyya, 1969. 6. Midhat Kiizirn: ac-T~nzf, Ni~im Dyu1 al- 'lzr[ al-Qahi;ra: Maktaba al-Ahglu-mi;riyya, 1968. 7. Arnwar ar-Rifa '1: TasnTf al-ikurtrub al (arabT. Str. 245~1 u: al-lj:alg.a addirasiyya li ~l-!}adimat al-makitabiyya .... Dima q : Wizatra at-ta'lim aiJa.fi, 1392-1972.
8. Abdulwahab Abu an-Ww: at-Tasrnf al-bibliyugriif[ li- /ulum ad-dzn al-isLam[ al-Qahi.ra: Dar a.rt_-taqaJa li-t-tiha'a wa 'n~ar, 1973.

9. Abdn..rlwahab Abtu am-Nulf: a!t-Ta~n1f li-a~ad i s.tirga 'al~ma'liimat.

ai.-Qahira: al-Mun~ama al-'arabiyya li-<t-tarbiyya wa-11aqafa wa.U-'u'l'u m, 1977. , 10. Abdulwahab Abu an-Nur: al-!fif!a al- 'arabiyya li-t-ta.flf bay na nu tamarayn ar-R)y&j. 1393f1973 wa Bagdifd 1395 f 1971. atr-Riyad, Dar al-'ulum, 1398-1978.
~l. Dew~. Me~v~l: at-T~nTf al- <arT (al-gadawil). Tar~ama P.u'a.d Isma'il Fahm1, ar-Riyad, 1399/1979. PriJevod D].uiJeve decimalne klas ifikaciJe .

12. YtUSuf al- rA: Ta..pi{f al- ~Zum wa ' l-ma < arif al-luga al- (arabiyya bi-Dimaq, 1400/1979.

...

Dimaq: Mag ma'

13. S~~dar, _Ziall.ldd.in: Islam, outline af a classification scheme. Lo:rd<m.: C~v_e B~ey, 1979. Aa.utor kae (Stlr. 19): .()va ema pred=n . . tne klasifikaciJe formulisama je na OSIIl<JVIU u'VIida u saMrern emu Lite:-aturu. na engleSkom b.,......n"...,..,... 0 na ~...... :....t r--J.!UJ. 11-1e1Ja ma R a!Ilg alflatam.ove kolon klaSiftka.clJe ...
LOiU!.&. ..... .....

248

'M uJl:ammad Anll1in aJl..Banhawil at T ~t l a !4aJb a aJt:~tmniyya d-Qa:;"jl-..:,...a all (A- b... llnt al-arnali li '1-maktaba-t
' --- QUJ.iJ. ' "

~4.

za lJliUiliOt~e potrebe. . . P ored .naiVedene l:ifterarouTe tlreba Ulkarz . . ~alheovama a!sqpilsa koj'i i~l~ lk alt!i a.. na barem diVa speci ...1. .u aJraJps om S'VlJetru a s w 'V1P.lije.me uo!Ilose pri'loge na temu k11 ' ilfiJk 1 .. emena na aJraJpskom. To ru: as ao 'Je :knJ!lZevme grae na
"V

15. Nas11r MU!Qamma~d a1s& d- 'arabiyya irr RI'yaJ-...1.. nl - Wa)'l 'Cl!Il: at-Tasnit fi 'l-maktablit al. ~ ar a1 -mtJJrih, 1981. Virli posebno b~bHografti,jru stlr. 167-170. 16. Sa',brun A!bdnJJ!'azTrz Ha&ita Mu!h rr . al~mawcj.u <ilt al- "arabiyya. ar-iRa n-~atd ~- 'J\~ldl: Qa' ima ru'zls Sadrri li~sJtu pradJmetmJiJh odrre~c~; ~~!~~ hn-illar, 1405/1985.

n:tal l,

(1981).

id

?'

.L al-~agalla al-'arabiyya li-1-mafzumat, ALESCO T . uzet ~ b!roJa 7J2, 1986 . goddme) , tuniS. (Podatak 2. Risalat al-mak,t aba, Am maJO Jordan (Pod t k 21J2-3, Juni /Septembar 198). , . a al urze1 i!z broja

SUMMARY
THE CLASSIFICATION OF LITERARY WORKS IN 1HE ARABIC LANGUAGE IN LIBRARIES
This paper concisely presents the .results of the author's work regrurding the question of t h e classiifica-ttion of literrary workls j[} the Arabic lr aJI1Jg;uage. This classification hasn' t beem the object of ~pecial interest among eXlperrits in O'l.lJr coumrtJry UII11ri1 now. By means of sllli"Veying the his;torkall deveJopmerut of classificati\QI1 iiil the I~Slaanric scientific traditi'an irt Wfilp be tO'Oiticed that the phi'losophicarl systems of clas sificartiQO whioh vere created iiil Arrabic by tlhilrukers jn past, haven t been sru.tlfiiciemtly U!Sed in the process of adaptling modern Western systems af olassirfiication to the :p.ractica!l neecLs of Arrab.ic l~brary
SOletnCe.

The enolosed taJble shOWIS that the Dewey Dec.ima'l Classifiica-tiofl sy.stem and 11he classificati'Orus of the Lihrrury of Conglfess are th~ most >xhosrpi t a:b1e to the AlraJl.Jic--1Islatn1ic litea-a r y illlheriftlaalce. The Dewey Decimal Clatst s ificaJtian has been, ,perhaJPS a.s a res.ult of this the most .represented jn the li hraries of the oont.emporary Ar:ab.ic world. Keepirn('T in mitnd the scqpe of the millfluson;pts and pnn ted wOPks i.n the o Araib<ic I am~age in om Hbrrauy caUections, as wdl . as the lfact that we are juJSt [acing the complex woiik concemmg the preprurartion af a caotalogue of t'ms ma,tcnial, .ilt becomes ole~ how much the s!llbject of classilfication tis r elevant rto be the obJeCt of cons id eration. 249

IN

MEMORIAM

Dr
.

D HADiJAHIC

Jedru;_ od inicijatora za pok-retanje AnaJa Gaa:i Hn.!sreMbegove bifbhoteke~ nJihov .p rvi glarvtni i odgovottni uredmj!k kao i Skoro redovan ~ada:lilk, ~ll". Muhamed Hadiijahi, nauni savjetmik u mi!rO'VIi!ni, umro Je u SaraJevu 21. j.urna 1986. godine.
Muhamed HadE1ahi je .roen iU Sarajew 6. ll 1918. godilne. Sin je Hadi hafiz Demaluddina, a unuk Had1ri hafiz Muhammeda istakmllllt~h karija, . ik:>ji su SJte~ veHkrlb zasluga za pravilno ~je Kur-~a u Bosnt. 1 HercegOV'J.ru. Inae Hadijahii 5U porijeklom irz GornJeg VaJlrufa 1 \IUklu lozu od p<Xllllatog Hadi Mu5~tafe Muhlisije pjesnika na orijentalnim jemicirma i kadije po struci. Osnovno i sred: nje obrazovarnje (mekteb, osnQVIla kola i gimnazija - klla&i.mi smjer) MU!hamed j e stekao .u SaJrajevu. PlraVIIli falku1ltet je zamio na SveuiUtu u Zagrebu. Na istom faikuilitetu je i dOiktorirao.
Slubovao je u Sarajevu, Zagrebu, Rai {Istra), Mootaru, Gradacu i QPet u SMajevu. U miravinu je otiao u svojstvu naunog savjetmilka na poloaju selm-eta'fa KomUiije za istor-iju Bosne i HercegoV'ilne pri Alkademi}i 111auka i unnjetnosti BOSIIle i Hercegovine. Dugi niz god1na bio je 'V'allj-stki SU!fadiTli!k InSitituta za drutvena istrai'V aJilja Fak.u l1eta poLitikih ncwlka U111~rverzilteta u Sarajevu. Rezu1tart suradmje na ovom illl'S'tirtJuttu S'U neJkoli,k e srudije, odn<JSno i'Straiva&a projekta, 1 koje je izradio sam iH u sutfadnJi s drugim.

l
4

Jo ikao ,ueniJk niih rarzzreda g.immarzije MU!hamed se poeo javljati u NQIVom Beharru, IllfUlS.liLmaalskom ?Orodin~ Ustu, koj.i je irzlaLZio u Sarajevu od 1927. do 1945. gocbne {lanci Seer_ .SaJI!Jhaga. ? narodnoj pjesmi, }Ibrahim baj~radctrur Pialjo, enz:elez A!liJa u pni, Novi Bebarr, god. VI/ 1932-1933, brojevi 17, 23 i. ~4)._ CXl tada, ~ ~o snnrti, s lobodno se moe rei, da Muhamed niJe ~~utao pe~!l ~ ruklll, a rto je Slkoro jedatn ljud:sk i vijek. IGrcxz t o vn.J.eme H~J.ahi je IIla(J>iJsao neko!ilko stotima olaa1aka, rasprava i. stnJd'lJa: Popis nJeg~ vih {)bjWV~ljenih r adova i:mosie sigum ? neik~lilko st~tina. ~ leq>e!Z njegmni.oh ilnrteresiraa1ja je bil a veom~ 1r.roka 1 ~ra;zmolilk~. Osi~ tog~ bio ie poklreta mnogih acoija na pol~u kU!l~og, prosVJe~og 1 m: s~og i'V'Ota mus1imama Basne i Hercegovme. Spomenucemo n e
od tih ~iJ. a.
Bio

boru Muslima'll'Sikog ~og rmao za cilj prouavanJe sirvota viiile. Poeta'k Jii svjetskog -rata

j~

ilnicijatar osnivatnJa

avnom uud~~~~:od:~e ~anica, Ikoji je . . us1jmana BoSZDe i HercegoI r.rada. m veoma k Oiisoo akciju. omeo Je ovu

ek

Gl

_..~,

251

.Kiranilru odtnocsno Nau ktran.illru, u lli9tJU Bl-4H .idaJje pdkrenuo je takoer Mub~erl. IGranilka je irzlarz:Ha .u BI~Hidaji oo novemlb:ra 1939. do dktolxa 1942. godine. Had2ijahi je u Knxnici s'l.lldjelovao do po1<>vilne 1941. Uz njeg i kasn~je K!foniDru je vodi o Mahanfllld TTa)ji. Kao nasttafV'ak Kronilke smatlra se J:it.Jlbrilka Osvrti J bi;lj~ke (r EI-Hildaje, god. VII f 1943 44, br. 1-2 i br. 9-10.). Kada je zag1rebalki Hrvatski dru?Nnik. 1938. godi111e poeo donositi u S'\'Ome nedjeljll1om pril<>t,OU i olamlke o mursJiimaJDirna Bos ne i Hercegovilne i Muhamed se Ulkajuio u tu alkci'ju i u :nedJjerljn..im brojedma i bajram'Sikim pril<Xlima oojarvio vie zapaenih prik~a. U kalendaru Narodna uzdanica za 1944. godinu Hodrijahi je objaYio laa1ak Z12anstveno obraivmtje nae muslimanske problematike. U lamlk"U se u 12 taa!ka (iberz:idejrnos.t, bogorn,ils'tvo i is.Jam'irzacija Bosne i Hercegmme, nestamalk esnarfiskih 'l..llredalba i prelaiZ u kapitalistik-u privredu, narodnlosne maajlke, pro blem rnu'Silianana irzJVam m. darul islama, iseljacv"anje b osanskohercegovaokiih rnruSJlimana u Tursku, n:'!ze b.h. mu'Sllimana s i 1s lams.kim s'Viijetoan u ,p rolosti, lfartma i ,.oj111a porijest muslimana, muslimaill!Sike s lavenslke sJkupine na Balkanu, sociologija islama) navode pit anja, koja ptrerna Hadijahiu, ekaju :zmanstrvenu obradu. Neka od tih pitamja &u i -do danas neobraena i merasvijetljena.

sam HadiJahlc. Izradio

U Glasniku V:rhoWlog isl amslkog s~ta,rjeiJniS't'Va u godrimarna 1971.-_197-t. ~e?o'11? j~ izlazila rutl>ri!ka Kulturni i drutveni pregled. U ~OJ ~~_bn?! obJa'V~~eno je 119 ~riJoga, koji bi, saJ~Uiplljen i zajerdtno, lZilosth :Z}_elu_, lm]zgu. O\u ruib!JiGru je od poettka do kraja vodio

O 'b . . . andZ1c I kao naJmlai Mruhameld Had .. ahi, a or Je na:p.rav-10 I spisatk predmet k .. d IJ e. izlobu. SpisaJk je samao Mft1-. . . a,. OJI . olaiZe u obrzir za ovu 1 u!uanned l gcxhme 1977 b T ~\Im:: za tu godinu (str. 79_ 90 T . . JCWIO ga u s~ : pnJe SO go(hna smattralo . " : o J~ uradio da b l pdkaiZao, ta b ... b. . \ azrrum za Jednru ovalkvu t ~.n, S I lO IO l mart eri j al za budui M . I I . pos a vl\.U. v e kod nas. ~UZeJ s annske V'Jerslke zajedlnice

~~t,sa~~~~~e~~:id~ Kr~:v.ljaJkCYVi, ~ejsi-1 . Curi,

i_ jedan. :laborat o Murzeju IslamiSJke zajednice. Jo kao stu~ent b1? Je. ulldjuc~ u a!kdju za prilpremmje irzloJbe relitgiozm.~ umJetnos~l, _koJ~a _se m1slila <?drrati u rarzx:lob'ljru od 1939. do 1941 godine: Na tOJ . IZloZJbi trebalo je da bude zastutpldena i iiS'la slk : bogomllska Umjetnost. Za taj dio wloob b' . 'L. m a l ko.. e IO Je OU'rarzovam Odlbor JI ~~ .lma~ pobrinuti za slrurpljCllnje pCYt!rebnih ~onata ,

j~

Dervi

M~o~

_o

je pon-ud'::no s~aan~og. rteolotkog fallrulteta ru Sa~ IliZaci Ja i kuJ Lura mu sl' a ~eradi program za predmet CiJzradio taj dio program~~~na ; a Bat l3canru. ~ s e rado odazvao i f~~ul'teta, n~-pisao je, 112 Sttl'ra~. odlu . ~'VaramJa I\SlamiSlkog teold.lkog lJJca, monograf'ju Islam i muslri~~ _NIJatza ~k,ria i MahrmruJda Tli'a1977., str. 168+2) Km'j' . . m u Bosm z Hercegovini_ (S ~ku i Sloveniju. Jgu Je lflJdalo Starjeinstvo I.Z za B1H,a-~~~~ . Za_ potrebe Starjeins.t'Va . ~<UpJo Je blizu 60 000 ].ed. IZ za BIH, Hrvartslru i S!rv... 'ln!Ca. koJ e sru "'ral-.. '-"vetrll'J U pri1 u uuClJ e posLuiiti Sdue.bi iln252 ,

r~j.eYu~ . Hadijahiu

Pri osnivanju i OtiVCllran

I l

fOI111lacija ~ ~dlrumentaoiie, to j e bblo u t toane Sta!rJeilnstv!U. Materijal m oe 1n ~ ~ _ da se ofomni pri 1 ra problematika islama i mulSl" pos liZJ,ti SVllila, koje iii:rteresiJ>TO~OS't_i iH damas. teta je veU!k~~a na OVll~ prostorima, bilo u loulpdoJalllJem odlgova~rajruih malterijala. a se prekm ulo sa daljtDjim priv

Kao vari}Stki surad!niLk lntstirtuta . kulteta polirt:i ikih lD.al\.llka UlD.i:ve: "tt~ za sd~rvena ISitraiiVamja Fa. l b Iil oLa u araJ\m H ,A;(.". h' , rad 10 e a orate: Etnogeneza bosanskih M r . a:~lJa lC je iz164); PredislaJnskri. elementi u kulturi b us 'l'7c.'!~a (SaraJevo, 1973., SJtr. 1 1973., str. 181). U elaboratu Stav Mustsans B Musli~ana (Sarajem,
A

pogledu naoionalnog opredjeljenja _ ~:.rnll:. ~s~e ~ VHe:cegovine u ~S(l)rajev~, 1970., srtlr. 349) 00 12 poglavlja ~~!~a:.~J~aJ (Sarraj~o, Ih 9, a JedinO u zajednici sa A1ifom n... . t J l Je sam ITla!plsao S tk d .. cunva rom (Uvod!ne narpom nps. _e t em eD CIJe u ll1acicma1mom ra2JVO u M r eme,

dem.ci J e u nacionalmarn rarzvoj.u MrutsUm~na :ota:n~na, Hrvatske t~na;1nog qpredje:ljemja MllllSlimama sk ' od W'lsanost kod nacl01 V. nslk" f k u srp om, noSIIlo hrvartSikom smis ru, . )e l a tor u naciooa1moj i<ientifilk aciji kod nas D t . ffi?:_oke posebmoStti Mruslimama, Pokuaji nacionalne e naciooa1 lmog opredjeljenja uiJe PoglaVIlje Pn-iroda i karaJkter nacionalnwpo _ caJa Mushmana Muhamed je naqyisao u zajedmici sa Aff Puro rom 0n dm x1 v . d. . . 1 om tva1. l ~u. zaJe h.~~l 12ra 11 1 1 Grau za bibliografiju o nacionalnoj proble_mallel_ bosan~kzh Muslima!~~ _(Prilog studijskom projektu Mewn_?Cion_ailim odnos1 u JugoslaVIJI 1 problemi federalizma (Ins thurta diPUStve:m~ naJU:ka ru :Seograd~) .. Prilog za bibliografiju . . . je izraen 1971. god'lflle, a sadrz1 1034 bibl10grarfsJke jedimice sa potrrebnim re2:istrima i llltVOdn:im ll1aJPOIIllenama. b Neka od poglavlja iz elaborata Stav Muslimana Bocme i H crccgovilllc i u pogledu nacionalnog opredjeljenja Hadijahi je kasnije u P?:tpumo_sti il~ u nekol~o pre:rae:ne dcmio i u svojoj kmjizi Od tradiClJe do zdenrtg_teta (SaraJevO, 1974., str. 262 + 2), rto ju je izdala S\~jetlost , izdavako predrurz:ee iz Sarajeva. Muhamed Hadijahi je srudjelovao i na brojnim naunim skupovima (simrpoziji) i redO'Vlflo podlnosio j referat. Na Plrvom kongres u za isrtoriju rorai\JIStv ene krulitwe }!UgOSilaiVije odrao je referat Cars ka

nJas~a, Te:ndem'?!~e ~a~OJ k~stelaCIJl).

~fi'r :~~m~t: Musliman~ sl~~~ ~ ~sJe

naredba od 1838. godine protiv umjetnog pobaaja, njena primjena u Bosni i njeni idejni izvori; na simpozijumu Sredllljev~ekovma Bosna i ewQPSka kulltulfa referat Prilog Skarievoj hipotezi o porijeklu steaka; na naunarn skuipu u DP\nartt o 1941. godini odrao je referat Muslimanske rezolucije iz 1941. godine; na nauinom skupu Knjievnos1 Bosme i Hercegovine ru SIVjetlu dosadamojih is1raHvanja referat N e posredni zadaci u izuavanju naih alhamijado tekstova; na konf~ re:nciji Canferel'l'Ui intennazionale suJlle minoraruze (~\!'St) refe:at Id_~Ja roegzistencije u historiji naroda Bosne i Hercegowne; na stmp~ztJU mru Institucija vak1t1fa i njema uloga u vjerskom i lrulrtumom IVO~ m u:sHmarna i ltnts titt'llcij e Ga!Zi H1t1srev1begova vaOOufa referat Uloga L

znaaj Gazi Husrevbeg ai njegova vakufa.

U referatJu o netp<>Sil'edrnim zadacima u tekSttava ukarz:ao je tna nekalilko momenarta, k oJe rmat1 u \ Idu da bi se ovi telosrtovi mogli kako treba proUIavati i 2JDanstvono va-

.izuavanj~ A~hami~do ~eba

253

Jorizm-ati. U referartu o maaju i ulooi Gaz!. HUJSrevtbegove l'!!Jn~ti jstakao je da Velii!Ila Garzi Hu~re~~ DJ~~ u tOIIl?e to J.e b~o raltl:nilk, ,iiOC u tame to je na naJrveci khtor J zacetm.IIk mrno~ ustanova !.....Uturn~. humanitarnog i ekonomskog maa~a. To Je ono to mu daje tra]nu vrijednost, ime je . zaduio S~raj~o i b?s anske mULSlimane, pa i druge narode Bosme 1 H ercogoVJrne 1 sto J danas izazi,a respekt i dh~ljenje prema njegOVQ>j asOibi<e. Uskoro kako se Hadijahi poeo jaVlljati sv<>jim radov:i-ma u Nmorn Beharu, Musdimamsca nalkladJna knjiara Hadi Ahmeda Kllljund.ia u Sa raje\"U, izdala je kmjiiou Narodne pjesme o erzelez Aliji (Saraje,o, 1934., str. 48) . .Krnjiicu je uredio i predgovor napis ao Muhamed. O narodalim pjesmama IDUsli,r nana Bosme i H ercegovime HadZijahi je napisao i objavio jo n~oIilko darnaka: Graa za poviv
v

jest narodne poezije muslimana iz Bosne i H ercegovine u XVI, XVII i J..l/1/l stoljeu (Novi BehaJr, god. VJIJj1934 35); Najstariji glasovi o nzu'ilimanskoj narodnoj pjesmi u Herceg-Bosn'i (Narodma urzx:Ianica, kalendar za 1934. god.); Narodni pjevai na dvorovima bosansko-lzercego,ake aristokracije (Narod!na wzxlamica, .kalerndar za 1935. g od.); Pjesme Umihane Ctll'idi.n.e i narodna pjesma (Narrodna uzdanica, kalendar za 1936. god.). Inae Had ijahi je Slk<t.llpljao i na,r odnu tpredaju i o~i1no je ~ori~.tio u svojim .radovm:.a. Ta~ko je nas.tao i II1jegov rad Sarajevske dzamzje u narodnoJ predaJL (Zbomitk za na,r odmi iiVot .i o~iaje Ju~ih SlaYena , 1936. i 1939.). To je uililio i u radu Badi1~111 e u SaraJel'll i B~sn i ~Ana l i Gazi Husorm~bcgove bibliot~ke, knj.

~.~I;-VIII~ 1982.). V~IIka. Je t~ta da nije dogotovio veJiJki rad 0 ._t laJ ~tg~1m1~ . 'U SaraJe\ 'U .1 Bos m i Hercego1ini, jer je i o tame sabra~ 1 !DstonJsku . gJTa~. 1 nanxlrnru predaju. U vezi s time, prQpfUtm ao Je dobaT d1o nas1h k,rajeva .
v

'.ijek Hadijahi se interesirao 0 albaO tome je napisao vie radova a po1.. ..1 ouasrt proucaval!. Jo 1934 d' b pjesnik Razi (Mladost god . i~ I~e ~)je vie od deset , . . , r. . . O jednoJ pjesmi ejh Sejjid Vehab Ill .. (~adova l!Z orve dblas.ti: br. 16); Ljubavna poezija muslimanski;:m~je . ov.i B ehar, god. VIJ.J, stoljeima na hrvatskom jeziku (M r pJesruka z~. Bosne u prolim b~. 32); Preporoditelj Hercegovine 01~!rlman9ka SlVI_jes~, god. I j 1936,
. d Skor?. SYoj c.i jeli radni mia o ~llJlZe\:wsti kod nas. macao 1 dm' o-1m kOJ.. tu . . ~. y. '-'5 l su ~ IO Je elanak Mz.:slim~nski .tada. pa nadalJe obJavio
v '

PJesme (!vfuslimans k a svijesst God I j 19;{ Humo z nJegove hrvats ke ma.nska knjievnost do 1878 ' d ' . br. 12); Hrva:tska nvusliKaimija i njegovo turbe na. me. ZSaraJ.evo, 1938., srtr. 16; Hasan Neposr~ni zadaci u izuavanju ~~7n ;_ornz~u. Zvomillc, 1966., Sltr. 8; Bosne 1 Hercegovine u svjeti d .J:amd.ado t ekstova) KnJjitMlosrt

fOz.

254

str. 41-52). u osadanJlh istrairvarnja. Sarajevo, 1978., . . U .~osanskohercegovako kn .. f!Ja .~.J.Ievil~.ost, Hadijahi ~ ur;;evrn~J hreSit~atiji, knjir g a I : StatradzczJt gdJe Je uz d~ J 'lO dw o MuslzmanskoJ k .. ., . vuar predgovor br npr.zevno] ~j~mJere alhamiado tekstova bosan lk~ IZU tr~eset STrana donio ciki 259~:. O OV<;>j kmjievnosti Muha~~ ~ceg~v~h mu~limana (Sttr. opedlJI kao 1 u Encillclopedi .i J .J.e PIISao 1 .u Htrvatsikoj en. O Hamzevijama i h .~ ugool~Je. l ako ne jedini na. 'e an:zevJJskom pokretu u , JVI Pisao. U Pril<Xli.rrna za B~~n.i, Hadija hi je, orI'J enta.lJruu fHologi ju
v

objcwio je tri rada o Hanrzev;i .. mea ufikog ejha, kmtj. III-lV, ~~~JH~~ew7e u sv~~tlu poslatatu na Mehmed pau Sokolovia ion . V dio Hamzevr.1a u atennika_:. postoj~ina bosanskih Ha~zevd~? k!~S~S., T ekija kod Zvor g~~ Hamzevrra u Bosni 1573. godline (~ . J. . XII.' 19~1., O prodziem), kmj . XX- XXI 1970) O . t .apis~ ';l Z~JedniCl sa A. Han 1 1 sekta i njen osniva H~mza .b.aba I~~.Javl~ Je r~ HamzevijskA XXV / 1976 -'-!ev' nagovor J Jem u asopisu Zivot '. god . . . .' br: 1 . Na Had" rJallu i Iibrah' M hi p isao Je 1 obJavio rad Cetiri n eobJ(wz . :tm e nag1 naed: XVI .. . Jena z.zvora o Hamzevi] 'a . s r tne vrreka (Pnlooi za orijentairnu fil l . . n- . ma 11. 196~9.). o ogi'JU, AUl]. XVIll-XIX,

(~

19

Pitanju bogmniola, odnosno Bosamske e~ 1 1 i H~PIO'OV"irne H.,.,...J~J ahi , " . ve lS/ arrmzaCIJe Bosne ..... ~o ~ ~ , '"ULl e Je posvecrvao velilml p " i esto se to j temi waao. l;z; te oblasti obJ' avio ~J~e o tdome plsao na pr 0 d Je Vl Ta ova. Tako Je nom ~n_J e po.znatam domaem v relu za prouavanje C rk':'_e bosans ke. ~~riloz1 Institu ta za istori ju, X-2, 1974.); Cirilo-M etodtJ ~':sk.e tr~~Je Crkve bosanske (Nova et vetera, XXXV 1985 . Zeml1int. pos]edt bosanske (Historijski zbomilk, XXV.:_ 1 9J~-73 .~.' O nestaJan~u Crkve bosanske (P.re~lerl, 1975., br. 11-12); Die Anfar:ge d~r natimtalen Entwicklung in Bosnien und in der Herzeg~a .<IS~'?Sit 'Foosoht.mgem, Mi1ncllen, Bmd XXI, 1962.); Udio ene u tslamtzactJl B osne i H ercegovine (Narodma 'l.l!lJdamica kalendar za 1942. godilllll); l slamizirana djeca bosanske kraljice Katarine (Nova et vetera, XXIX-I, 1979.); Sinkretistiki elementi u islamu u Bosni i H ercegovini (t Pdl<Xli za ari jemtailinlu fit lologiju, knj. XXVIII-XXIX, 19~8-79.); O vezama islamizirarzih bogomila sa hrvatskim i slovenskt:rz _pro_testanti~ (~~i.tstorij'slki 2Jbomilk, XXJX-XXX, 1976-1977.); Katmt]a t bogomdt (Zivot, god. II, br. 4); Jo jedno bogumilsko-islamsko kultno mjes-to (Glasmitk VIS-a, god. XLIV, 1981., br. 3).

f:_rk~e

XXv~.

Pored pittall1ja bogomila, odrnosno Crlkve bosanske, Hadijahi je intemzirvmo prouavao i p1tall1ja uope iz historije 51redlnjeg vijeka Bos ne i Hercegovine. Nastojao je u svoj.im radoVIima osvijetliti broj na zamagljena ili krivo i'Il'tenpretirall1a pitamja tog perioda nae prolosti. laJko teko boles tall1 skor o pred samu smnt zatW'io je djelo Novi pogledi na historiju Bosne IX i X stoljea. lrz ovog dom6Ila objavlj,o je vie radova: O nekim lokalit etrima iz povelje Bele IV od 20. jula 1244. godine (Radovi Atkademi j e natillca BiH, Odjeljenje drutvenih nauka, k n j . 12, 1969.) ;i Tiho mir iz K ronike popa Dukljanina - histo~ijsk.a li1wst? GodinjaJk Drutva istorialfa BiH, XVI[, 1966-1967.); PttanJe v jerod osto jnosti sabora na Duvanjskom polju (Godinja!k Centra za b a llkamoloka ispitiVta~Tija, m j. 6, 1970.); Das R egnum Sclavorwn als historische Quelle und als t errito riales Subst rat (S udost Forsc~ung~, Band XLII, 1983.); Pitanje rasprostrranjenosti Metodove nadbrskuptJe ju no od Save (Croartica Ohristiama P&iodica, god. IX, 1985., br. 15).

I ena polju b ibliografije Hadijahi se uspjeno ogleda~ .. J~ ka~ stludem1 objavio j e Bibliografiju za pravne t~ e t H ercego vtne (MJeserrrllk Hrvattslkog P:~vmkog ~. 5'VU ta 1941., br. 6-8) . Njegove Bibliografs k e bilJe k e o k od nas (Bibliotecarstvo, god. XIII, 1967., br. 3) pr~. J mJ' najJpTegledlniji priJka:z prijflVo da Km-ama u juMostlavenskim ze Jama.

prouavanJe

~!'~~::;, pnJe~:~a Kd:~ad

255

lJ '

Ko aod bude dutblje prouatVao OVlU problemart:ilku, Hadijamiev rad e d:u biti osnova i glal\'1110 po1azi1te. Za potrebe KomitSije za i~radu

istorije Bosne i Hercegovilfle, Muhamed je izradio elaJbarart Bibliografska graa :a prou.aPanje historije naroda Bosne i H ercegovine srednjerjekovnog i turskog perioda. Graa ... obuhvata 5926 bi,b liografskih jedinica, potrebne regism-e i uvod!ne napomene. MaterijaJl :je umnoen r arnorn rtaJIJ1lPom i ima narpomenru da je mart:erijal za internu upotrebu. Proua,ajui lflau alhanniado lmjievtnO\Sit i pratei ta drugi o njoj piu, izradio je Osvrt na dosadanje objavljene tekst01e i istra:ilan ja i: problematike alhamiado knjievnosti. Rad obu'hrata 166 jedinica zakljuno sa godinom 1975.-om. Obrli:roan da je mareTijal potpuno sreen. trebalo bi ga dopUiniti sa ohjaJV!ljenim nl!do\ima od 1976. do danas i on bi se mogao odmah objaJViti. .:\.!uhamed je napisao i 'ci broj !Prikaza i osvpta na novoiza.le k:Jjife i broure. Bio je suradnik Hna tslke encilklopedije k ao i Bn.:-"kiope . .lj_;e Jugosla,ijc. Nekoliko godina bio je suradnilk i u BU11letinu .~~~~'!l~:r9..1e - b!ltenu ~ademija nauka i 'llmjetnoscti u Jugos laviji. ~ lJ~r !ZbJl'~a,ao m. ::,uradnJu sa drugima. Tako je pisao zajedniki sa l.::Jl!k0.:!1 Imamm Jcem (Gradacac i okolina Nacrt za monografL. ~ -l ,_ u ) \" . . JU. vUu:lLJL . . Lol . . arodn1 unnerzilet. Strana 101 + 1), Atifom Purivat-~~:.1 ~~ ~.:!n. ~r ?~.mc:nuto), Osm~nom A~afom Sokolovie1n (Prvi poku..:,7. ;' .... m,'u., .... :a,w, a ?o~ans~tl! muslunana. Biblioltekarstv-o, IX 1963, '"'::.:~. ), .\fe~1me-~,Jm. \lu ezJ~O\ 1cem (Uloga d~anzije A1ehmed be a Sto(. ... :-1 u JomzrranJu Gorn;l.!g llakufa. GomJi Vakuf Ocltb I gl lk ' ..J '11 .... l e- l s . .f S . . or !S atm'S e -' e:.:. .~.tJana l, .Ad~.:mom Handtem (ranije spomenuto) . ~.fz1,u'1.1 SulJkiccm (PL'Cllla u Bratefjeviima kod Klad J, ~-tu::o i11idl0. Glasnik \'IS-a. XLII (1979 b . 5) . n;~ <ao , "'-1ir1 , na , " d . . , l. . RecellJZIr ao Je po~~ . L "u.:ne ra o,e I mae pomacrao svima k .. , :; .:-u::..: )Dr"::ali. ~ OJI su se za pcmwc

\L..

radoYc i~ u \'eini l . . . . . . :!~-t:rt0I-. i prezimenom. Meut' s ~~aJ~\a ~otpisivao S\'OJim pl..lll1im .\!. Hi.. :Ji pak pod p::.eudonmi~ ~~~~ !e. ObJarvw samo sa ill1icijali.m a DL"'T"'1,.d:n 0\'JC . ISI zade ' A Kopc VI c 1. Muhamed - - . .t-!~ . S
JlC'

~. -- Je.!."- Je mnogo doprinio pro . J . '-Ih, P.!"0S\'Jetnih i ekonomsk'h 'l'k uca\anju. l OSVJetljavanJu kul1 ll ':":'>,s':...,., .. "' .-.. -: ~...,."ana l TIJlhO\e prolo t. pn OI a Bosne 1 Herre .. egoVl.ne, posebb-?j ~lanal:a, studija i raspra,~al. K sbvemdu tome je l1ClQJjls ao veliJki ,.. --::rr . r- -i . d . o u e prou v . . -e ~oprinos u prou cavao l ocjenjivao p; .:g~ eda tJ ,.eliki broJ no. c av.anJu navedenih pirt:anJ a morac ' 30) 1 .. \ma, casopisa d'V . ' e ' 'l :oJJma je Muhamed s urahrao '. go .lSIIl~~a i libonnit k a (r p relko l ob]a'V l j wao SJVoje radove.
H.=-.~z::_h:~
v

MahmUld Ttralj i

256

SADR tAJ
Uz 450-godinjlicu Gazi Husrev-begove biblioteke . Feblm Nametak:

Strana

Vaniji leg~ti u rukopisnom fundu G~i Husrev..h-.ov bilbli t ke ru SaraJevu . . . . ~o e o e

Zejoll Fajl: Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije Osman

Lav\l:

15
37

Rukopisi Mehmeda Handia u Gazi HusTev..begovoj biblioteci . Hatida Car-Drnda: Zbinka sidila Gazi Husrev..begove biblioteke .

53
68

Muharem Omerdt: Traktat o vrlinama demata hadi Mustafe Pruaka . Muhamed Hadljamakovi: Nekoliko pjesama iz Ilhamijina divana .
. . . .

85

Slobodan Ili: Jeda111 perzijski gazel Husejna I.amekanija . Devad Zei: Opis rukopisa matexnatskog djela Hu1asa

93
97

al-lisab

Zalldda Hadibegovi: Analiza rukopisnog teksta iz astronomije koji se nalazi u Gazi Hllllsi rev.Jbegmnoj bii!Jtlioteai . . . . . . . . . . . Fejzulah Hadlbajri: Osvrt na dva rulkopisa na
turS~kom

103
113

jeziku .

Ayten Krasnfc: Arhivska graa Gazi Husrevbegove biblioteke .

125

Enes

Karl:

Ima li neaTapskih

rijei

u Kur'anu .

1'35

Ismet Kasumovi: Dvije verzije hronike o Mek3JID-i Ibrahimu .

153

Omer Naldevi: . .sunizma Na ma11ginama verbalnog ranog suelJavanJ~ . (ortodok.. sije) i swfiirmna (mistioirzma u itcilaanu) u BoSim 1 HercegolWru
Deblja Zlatar: . P~izarije i odravanje objekata islamske arhitekture u SaraJeVU u XVI I w j eru . . . . . . . . .

179-

193

Strana
Boris
Nllevi:

12 historijske geografije Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovtini 1463 - 1557. godine . . . . . . . .
Halima Korkut: Doprinos Osmana A. Sokolovia zdravstvenoj istoriji Sarajeva Salih Trako: Predavanja Mesnevije
Jasminko

209
217 221 227

mesnevi,h ani u Sarajevu

Mulaomerovi: l

Kvarlranti u Bosni

Hercegovini
grae

Enes Kujundi: Klasifikacija knjievne rebe

na arapskom za

biblioteke

pot

241 251

Inmemoriam: Dr Muhamed Hadijahi .