Prirunik za zatitu vinove loze

Tvrtka Bayer CropScience zapoljava visoko obrazovane strunjake osposobljene za:

> > > > > > > > strune savjete edukaciju kupaca determinaciju tetoina, bolesti i korova pridravanje propisane uporabe registriranih proizvoda savjetovanje o dozama i karencama, uporabi primjerenih zatitnih sredstava (rukavice, naoale, zatitna odjea) pripremu programa zatite poljoprivrednih usjeva (integrirana zatita, antirezistentna strategija) prepoznavanje fitotoksinosti savjetovanje o odgovarajuim kombinacijama zatitnih sredstava i praktine savjete na terenu

Bayer tim

Ivan Havai 098/173 5366

akovec

Varadin

Ludbreg Koprivnica urevac

Krapina

Damir Koak 099/244 6787

Belie Slatina Valpovo Naice

Zagreb
Samobor Velika Gorica Ozalj

Bjelovar Virovitica

Nenad Arseni 091/623 23 24

Daruvar Kutina

Osijek
Vukovar

Buzet

Rijeka
Bakar Ogulin Krk Otoac

Karlovac

Sisak

Novska

Poega

Pore

Pazin Labin

akovo Slavonski Brod

Vinkovci

Vodnjan

Petar ivkovi 098/256 924 Renata Dejanovi 098/477 789

upanja

Pula

Dunja Jindra upi 099/310 6963

Mali Loinj

Gospi

Graac

Zadar Knin

Tihomir Bakovi +387 63/299 345

Aleksandar Nestorovi +387 65/238 739

Milan Tomi +387 65/990 996

Dean Crnoija 098/419 229

ibenik Sinj

Predstavnici tvrtke Bayer d.o.o. za BiH trite

Split
Supetar Makarska

Stipe uzel 098/359 814

Dubrovnik

Plamenjaa vinove loze

Plasmopara viticola
Plamenjaa vinove loze je najznaajnija bolest u hrvatskim vinogradima, dok se neto manjim intenzitetom javlja samo na ogranienim lokalitetima (strme obalne padine) primorske regije. Velik broj sorti koje se uzgajaju u naoj zemlji su iznimno osjetljive na napad ove bolesti (graevina, rajnski rizling, sauvignon, malvazija, mali plavac...). Bolest se javlja za toplog i kinog razdoblja. Primarne infekcije uzrokuju oospore koje su prezimile na tlu na otpalom liu. Pravilo tri desetke je osnova za utvrivanje poetka primarne infekcije. To znai da u bilo kojem trenutku tijekom sezone, kada su mladice duge vie od 10 cm i ako je palo barem 10 mm kie u posljednja 24 do 48 sata, a temperatura je najmanje 10 C, moe doi do zaraze vinove loze. Da bi se oospore mogle premjestiti i doi do pui kroz koje mogu prodrijeti, lisna povrina mora biti vlana nekoliko sati. Nakon infekcije, zapoinje inkubacijsko doba, koje traje 4 do 15 dana ovisno o temperaturi i relativnoj vlanosti. Na kraju inkubacije pojavljuju se karakteristini simptomi bolesti - uljane pjege, zatim se stvaraju sivobijele spore u obliku prevlake na donjoj strani lista. U odgovarajuim vremenskim prilikama (odgovarajua temperatura, kia, visoka relativna vlaga koja uzrokuje dugotrajnu rosu) zaraza se vrlo brzo prenosi i na ostale zelene dijelove vinove loze. Ove infekcije se nazivaju sekundarne infekcije i aktivne su do jeseni.

Kako sprijeiti infekcije

Iznimno je vana dobra poljoprivredna praksa koja ujedinjuje cijeli niz preventivnih mjera. Kod sadnje vinograda moramo pokuati izabrati najbolji poloaj, sunan i prozraan, gdje se vlanost ne zadrava i ne javljaju jaka rosna jutra. Naalost, trenutni (a biti e tako i u budunosti) sortiment plemenitih sorti jo je jako osjetljiv na ovu bolest. Vrlo vano je sprijeiti previsoki rast korova koji moe u odreenim mikroklimatima pogodovati duljem zadravanju rose. U zoni groa je potrebno odstranjivati nepotrebne mladice ak i prije cvatnje, a kasnije je potrebno ukloniti prebujno lie. Budui da su uvjeti za razvoj plamenjae u Hrvatskoj i vie nego povoljni, moramo za zatitu od plamenjae koristiti najuinkovitije proizvode, posebno treba biti oprezan u vrijeme od poetka cvatnje do bobica veliine graka. Vinogradar bi trebao znati da se u vlanim godinama primarne infekcije javljaju sve do polovice ljeta. Oospore mogu sauvati klijavost do pet godina. Istraivanja pokazuju da u vinogradima ima do nekoliko stotina tisua oospora po kvadratnom metru. Dakle, jake primarne infekcije su takoer mogue, iako dvije ili tri godine za redom nije bilo veih problema s plamenjaom. Za njenu eksploziju u vinogradu su dovoljni samo povoljni uvjeti.

tete koje uzrokuju bolest

Ekonomski najvee tete uzrokuju primarne infekcije koje se javljaju u razdoblju od pred cvatnje i neposredno nakon cvatnje, kad je vinova loza najvie osjetljiva. U tom razdoblju, plamenjaa moe unititi od jedne treine do gotovo cijelog prinosa groa. U ovoj fazi gljivica moe zaraziti listove, mladice te odvojene cvatove i grozdie koji se poinju suiti te time nanosi neposrednu tetu. Osim ove tete uzrokovane primarnom infekcijom, iznimno velike tete nanose i ciklike sekundarne infekcije, naroito ako se nedovoljno kontroliraju. Na infekcije treba osobito pripaziti u fenofazi porasta bobica nakon cvatnje. U takvim okolnostima u zatitu je potrebno uloiti daleko vie vremena i novca. Ukoliko je opasnost od zaraze velika, intervali prskanja se skrauju, a pripravci koji bi trebali biti koriteni moraju imati i preventivno i kurativno djelovanje. Posljedice jakih infekcija u vinovoj lozi mogu se primijetiti i u sljedeim vegetacijama. Plamenjaa vinove loze takoer negativno utjee i na niz imbenika vanih za proces vinifikacije i kvalitetu budueg vina. Zaraeno groe slabije dozrijeva, u bobicama je vie kiseline, manje eera, a tanini su izraeniji. Takvo groe daje vinu suhi teki okus (vinski kamen) i okus po groicama. Razliiti autori navode da porast duinih tvari, rezultira zamuenjem bjelanevinastim tvarima, osobito u bijelim i rose vinima.

Zatita vinove loze

Prskanje bi se trebalo temeljiti na prognozi koju provode prognostike slube, no zbog njene brzine i tetnosti vrlo vano je i iskustvo vinogradara. Ako nam u vinogradu stvara probleme i crna pjegavost, koristimo pripravke za suzbijanje crne pjegavosti koji takoer djeluju i na plamenjau. Za prvo prskanje koristimo pripravak Antracol WP 70, a za drugo Antracol Combi ili Mikal Flash. Intervali izmeu prskanja trebaju biti izmeu 6 i 8 dana. Zatim prskamo tri puta za redom s pripravkom Mikal Premium F, od poetka cvatnje pa nadalje. Mikal Premium F je fungicid s preventivnim, kurativnim i eradikativnim djelovanjem, djeluje i kontaktno i sistemino - svi naini djelovanja su ujedinjeni u jednom pripravku. Intervali izmeu prskanja trebaju biti 12 dana. Po zavretku prskanja s Mikal Premium F, zatitu nastavljamo s pripravkom Profiler koji takoer koristimo u bloku - dva do tri puta zaredom. Profiler se dobro vee na povrinu biljke te odlino titi lie i naroito mlade grozdove. Vrlo je vano sistemino djelovanje jer se aktivna tvar prenosi u mlade novoizrasle dijelove loze. Profiler primjenjujemo svakih 12 do 14 dana. Nakon cvatnje umjesto Profilera moemo jednom koristiti pripravak Melody duo.

COMBI

kontaktni fungicidi po potrebi

Pepelnica vinove loze

Uncinula necator
Pepelnica je redovna bolest koja se pojavljuje i ini tete u svim hrvatskim vinogorjima. Zbog klimatskih prilika i sortimenta uzrokuje najvee probleme u primorskoj regiji (Istra i Dalmacija), no zadnjih godina sve je tetnija i u kontinentalnim vinogorjima. Najosjetljivije sorte su: poip, malvazija dubrovaka bijela, chardonnay, rizvanac, ipon, traminac, sauvignon, zeleni silvanac, mukat... Gljiva prezimljuje kao spora u pupovima ili u obliku spolnih spora u plodnim tvorevinama koje izgledaju poput loptastih tjeleaca crne boje - nazivamo ih peritecije. Kod nas je ei prvi nain prezimljenja i daleko tetniji jer uzrokuje tete praktino od poetka vegetacije. Spore pepelnice vinove loze propadaju na temperaturi od -12 do -14 C, no zbog sve blaih zima lake prezimljuju i infektivni potencijal se poveava iz godine u godinu. Za razliku od drugih bolesti vinove loze, pepelnica ne treba kiu ili pravu kap za poetak infekcije. Prva infekcija moe se pojaviti odmah na poetku pupanja - otvorenja pupova te se infekcije zadravaju tijekom cijele godine. Bolest je najopasnija od kraja cvatnje do are. Pepelnica u ovom trenutku moe uzrokovati nepopravljive tete ukoliko se ne obavi pravilna preventivna zatita protiv bolesti.

Kako sprijeiti infekcije

Moramo procijeniti rizik od infekcije prema poloaju vinograda i sorti koju uzgajamo u vinogradu. Potencijal za infekciju u tekuoj godini ovisi o zarazi iz prethodne godine. Dakle, ako je prethodne godine bilo u vinogradu vie zaraza s pepelnicom, vee su vjerojatnosti infekcije u tekuoj godini. U sluaju jakih infekcija, potrebno je obaviti prskanje s poetkom sljedee sezone, kako bi se izbjeglo prenoenje gljivica na zelene dijelove vinove loze. Najvie moramo biti na oprezu u fazi debljanja bobica, kad je prskanje najvie potrebno. se naseljavaju druge gljivice i bakterije (uzronici trulei, octeni cik...), to nepovoljno utjee na mot i naravno u konanici na vino. Pri napadu pepelnice bobice nemaju prirast, crnu i venu, uz karakteristinu sivkastu prevlaku. Na kraju, kao indirektnu tetu, pepelnica ima posebno negativan utjecaj na istou i boju vina. Na zrelim bobicama gljivica se ne razvija. Gljiva se razvija na neodrvenjenim rozgvama. Siva prevlaka se nakon odrvenjavanja rozgve pretvara u crveno-smee ili smee mrlje vidljive na drvu. Rozgve s pepelnicom obino su oslabljene, a ukoliko ih za sljedeu godinu koristimo kao rodno drvo infekcija s pepelnicom je na takvim rozgvama u sljedeoj sezoni vrlo opasna, jer spore koje prezime u pupovima vrlo lako napadaju mladice ve u ranim fazama rasta.

tete koje uzrokuju bolest

Pepelnica napada sve zelene dijelove biljke (pupove, rozgve, listove, grozdie i grozdove). U proljee novoizrasle mladice prekrije bijela prevlaka, mladice izgledaju kao da su posute pepelom te zaostaju u razvoju. U tom vremenu jake infekcije se prvo javljaju u primorskoj regiji, a zatim i u drugim dijelovima Hrvatske, gdje je najopasniji period nakon cvatnje, kada gljiva doe na bobice, koje se tada posue i izgledaju kao crne tvrde kuglice. Ako se infekcija javlja tijekom debljanja bobica na njima je vidljiva karakteristina bijelo siva prevlaka. Zaustavlja se rast i razvoj koice bobica, koica prestaje biti elastina dok se unutranjost groa normalno razvija i raste. Zbog pritiska na neelastinu koicu bobica, ona puca, te se na bobicama vide pukotine. Unutar bobica meso poinje gubiti vodu i sui se, u bobicama 6

Zatita vinove loze

Na temelju procjene moemo utvrditi je li opasnost od infekcije s pepelnicom manja ili vea, te na taj nain prilagoditi zatitu. U sluaju manjeg rizika od infekcije s pepelnicom, prva prskanja obavimo sa pripravcima na bazi sumpora. U najosjetljivijem razdoblju, od poetka cvatnje pa sve do mekanja bobica, koristimo pripravke koji pruaju
sumporni pripravci

vrhunsku zatitu kao to su Falcon i Nativo. Ako postoji vea vjerojatnost od infekcije, koristimo navedene pripravke u ranijim fazama rasta. U sluaju, da se ve pepelnica razvila na mladicama, grozdovima ili listovima, koristimo Falcon ili Nativo koji imaju preventivno, vrhunsko kurativno i eradikativno djelovanje.

sumporni pripravci

Siva plijesan
Siva plijesan je takoer jedna od najopasnijih redovnih bolesti vinove loze. Djeluje na temperaturama izmeu 3 C i 30 C. Njene spore su prisutne u zraku, u vinogradima, vonjacima, skladitima i drugim prostorima. Moe zaraziti sve zelene dijelove vinove loze, ali najee uzrokuje tetu na grozdovima u periodu zriobe groa jer su tad dostupne velike koliine prihvatljive hrane - eeri. Posebno osjetljive sorte su s tankom pokoicom i zbijenim grozdovima: bijeli pinot, sivi pinot, kraljevina, chardonnay, rajnski rizling, frankovka, cabernet sauvignon, mukat uti, graevina. Infekcije grozdia su uobiajene u vlanim i hladnim proljeima. U vlanim razdobljima i u prisutnosti tvari koje vinova loza lui u cvatnji se razvijaju povoljni uvjeti za infekciju. Zaraeni grozdii vrlo brzo - preko noi - smee, crne i sue se prije nego se razvije siva prevlaka. Siva prevlaka se razvije kasnije, kada grozdi padne na tlo.U normalnim uvjetima gljivica se naseljava primarno na cvjetnim kapicama i ostacima pranika jer joj je to jedina dostupna hrana. Ovu fazu nazivamo saprofitna. Odavde se kasnije inficira groe. No, najopasnije su tete koje ova gljivica uzrokuje na grou. Zaraza dolazi preko rane uzrokovane tetnicima, bolestima, ali i vremenskim neprilikama. Simptomi se na bobici groa poinju pojavljivati u obliku sive pljesnive prevlake koja predstavlja micelij patogena. Infekcija se iri s bobice na bobicu i u vlanoj godini uzrokuje truljenje cijelog grozda. U jesen, gljiva se naseli na rozgvama i pupovima. Prezimi u obliku spora i u sljedeoj sezoni u povoljnim uvjetima zarazi mlade zelene dijelove vinove loze. 7

tete koje uzrokuju bolest

Postoje razliite vrste trulei, prema vremenu i uvjetima u kojima se pojavljuju. Ako se trule na bobicama javlja u vrijeme kada groe sadri malo eera, govorimo o zelenoj plijesni. Bobice nakon infekcije postaju smekaste ili sivkaste, na njima obino nema spora. Zaraene bobice postaju smee, na njima se pojavljuje siva prevlaka. Bobice zbog zaraze ne akumuliraju eer i ostaju kisele do berbe.Octeni cik je rezultat djelovanja kvasaca i bakterija te se pojavljuje u vruim godinama u sui na vinovoj lozi. Na zrelim bobicama se javlja siva trule nakon to siva prevlaka potpuno prekrije bobice. Bobice gube vlagu, prevlaka raste kao da se dime spore iz nje. Siva plijesan ne samo da uzrokuje gubitak koliine i kvalitete groa, ve teti takoer i svojstvu mota. Vino je nestabilno, teko se taloi, moe imati neugodan okus i manje je pogodno za starenje.

Kako sprijeiti zaraze

Jedna od integriranih mjera je izbalansirana gnojidba vinograda. Siva plijesan groa se prije pojavljuje u vinogradima koji su pregnojeni sa duikom, gdje je rast bujan i gdje nisu pravovremeno napravljeni zeleni radovi. Potrebno je smanjiti unos duika i time usporiti rast - zeleni dio e biti manji, a prozranost e biti vea. Dobro je sprijeavati oteenja groa, osobito ona, koje uzrokuju groani moljci.

Zatita vinove loze

Za uinkovitu zatitu su potrebna sljedea prskanja: a) Neposredno nakon cvatnje (ienje grozdia) b) Prije zatvaranja grozda c) U aranju ili omekavanju boba d) Prije berbe (po potrebi - zavisno od vremena berbe) Obino prskamo samo u najkritinijem razdoblju - u vrijeme zatvaranja grozdova i u poetku mekanja boba, no zbog biologije bolesti iznimno je vano preventivno prskanje neposredno nakon cvatnje kada se grozdii iste. Prvo prskanje je vrlo vano - namijenjeno je smanjenju mase spora gljivice. Takoer je obavezno i drugo preventivno prskanje koje obavljamo prije zatvaranja grozda. Sa drugim prskanjem smanjujemo sekundarne infekcije na bobicama. Ukoliko preskaemo s ovim prskanjima te prskamo samo u poetak are ili nakon pojave infekcije pred zriobu uinak e biti znatno smanjen. Pripravak Teldor moemo koristiti za bilo koje prskanje, a naroito je uinkovit u prva dva. No, vrlo lako ga pozicioniramo u drugim terminima jer ga odlikuju kratka karenca i potpuna neutralnost na vinifikaciju i okus vina i mota. Teldor je na slubenim (nezavisnim) pokusima u praksi najuinkovitiji meu svim botriticidima koji su prisutni na hrvatskom tritu. Osim Teldor-a, tijekom vegetacije nam odlinu pomo pruaju pripravci sa indirektnim djelovanjem na sivu plijesan (Nativo, Falcon, Mikal Premium F). Oni djeluju na drugim, razliitim stupnjevima razvoja gljiva kao botriticidi te tako odravaju svoju botriticidnu uinkovitost (antirezistentna strategija).

Crna pjegavost
Crna pjegavost je bolest koja se sve vie pojavljuje u hrvatskim vinogradima. Bolest uzrokuje vee tete na manje bujnim sortama i onima koje zahtijevaju rez na kratko rodno drvo. Gljivica napada vinovu lozu tijekom cijele sezone rasta, no infekcije tijekom ljeta ili poetkom jeseni su rijetke. Najopasnije razdoblje je vrijeme poetka razvoja mladica. Gljivica prezimi na drvu, spore se aktiviraju u rano proljee i zaraze nekoliko centimetara duge mladice. Do infekcije dolazi na mjestu gdje izbojak izrasta iz starog drveta. Prvo se razvije crna nekrotizirana rana koja se u rastu proiruje i produbljuje. Crna pjegavost nije bolest koja se pojavljuje u jednoj godini dana ve postupno eskalira iz godine u godinu te dobivamo oslabljenu vinovu lozu bez pravog rodnog drveta.

tete koje uzrokuju bolest

Najvea teta se oituje u slabom ili nikakvom tjeranju baznih pupova na rozgvi, to utjee na prirod i prirast sorti koje se reu na kratko. Bolest uzrokuje i slab rast mladica, oteenja na jednogodinjim i dvogodinjim mladicama, a u vrlo tekim infekcijama teta prijeti peteljkama, jer grozd prije nego sazre na inficiranim mjestima peteljke se odlomi. Gljivica dugorono smanjuje bujnost vinove loze, zatim koliinu zdravog rodnog drva, a s time na kraju i prinos.

Kako sprijeiti infekcije

Rjeenje nije jednostavno niti je brzo. Kod jaih infekcija, kao to smo ve spomenuli, gljivica postupno unitava lozu i infekcije se ne mogu brzo rijeiti. Konkretno, potrebno je izbjegavati podizanje vinograda u vlanom mikroklimatu, gdje se sunce pojavljuje kasnije tijekom dana. Ako je infekcija ve prisutna u vinogradu, zaraene dijelove biljke treba izrezati, odnijeti ih iz vinograda i spaliti jer se gljivica nesmetano razvija na odrezanom drvu. Strunjaci vjeruju da maliranje i ostavljanje rozgve u nasadu potie razvoj bolesti.

Zatita vinove loze

Obavezno kreemo u borbu ve od poetka vegetacije. U ranim razvojnim fazama tretiranje obavljamo s pripravkom Antracol WP koji takoer titi biljku od crne pjegavosti kao i od plamenjae vinove loze. Tretiramo dva puta: prvo kad su izbojci dugi 2 do 5 cm, drugi put takoer sa pripravkom Antracol WP ili Antracol Combi kad su izbojci dugi od 10 do 12 cm. Pripravci s folpetom (Mikal Flash i Mikal premium F) takoer suzbijaju ovu bolest. Bolest se ne moe izlijeiti u jednoj sezoni ve je potrebna ustrajna viegodinja panja i djelovanje.

Crvena pale lista vinove loze

Bolest se javlja u svim vinskim regijama Hrvatske, no ee obolijevaju crne sorte. Stupanj zaraze ovisi o svojstvu tla: na teim tlima gdje ne manjka vlage, bolest se javlja rijetko, na lakim laporastim, pjeanim, flinim i kamenitim tlima ee. Gljiva prezimi na otpalom liu. Primarne infekcije se odvijaju za kinog vremena krajem travnja i poetkom svibnja, kada temperature doseu 15C do 20C. Veina infekcija se odvija u toplim kinim proljetnim danima, no infekcije se u manjoj mjeri smanjuju do jeseni. Prvi znakovi se javljaju na listovima 3-5 tjedana nakon infekcije, u rano ljeto s vie sunih razdoblja uz suenje lia. Gljiva se takoer lako naseljava na izbojke, ali to je u naim klimatskim uvjetima rjee. Oituje se u smeenju i suenju peteljki.

tete koje uzrokuju bolest

Budui da u naim klimatskim uvjetima gljiva ne inficira izbojke, gljiva ne uzrokuje izravnu tetu. Indirektno su prinosi manji radi smanjenja lisne mase, no vie utjee na kvalitetu groa, jer je sadraj eera manji. Drvo slabije zrije, ime se smanjuje zdravo rodno drvo za iduu godinu.

Kako sprijeiti infekcije

Izbor prikladnih mjesta za vinograde i dobro poznavanje vremenskih uvjeta. Kada opazimo infekciju vie ne moemo djelovati kurativno, ve idemo u zatitu zdravih dijelove vinove loze.

Zatita vinove loze

Prvo prskanje provodimo sa pripravkom Antracol WP ili pripravkom Antracol Combi koji takoer suzbija i crnu pjegavost vinove loze. Sljedea prskanja iskljuivo protiv crvene palei lista nisu potrebna jer pripravci Mikal Premium F i Nativo imaju na nju dobro neposredno djelovanje.

10

Crna trule groa

tete koje uzrokuju bolest
Napadnute mladice, listovi i grozdii venu, ute, osue se i otpadnu. Najvie tete gljiva uzrokuje na bobicama groa. Sredinom ljeta, posebno u vrijeme zatvaranja grozdova lako dolazi do infekcija. Bobice izgledaju kao da su oparene, sive ili smee boje, gube vlagu, smeuraju se i sue. Bobice su pune crnih pjegica odmah otpadaju ili ostaju na vinovoj lozi do kasne jeseni. Ponekad se takoer osui peteljka te otpadaju grozdovi i bobice koji nisu bili zaraeni. Bolest je na podruju Hrvatske rijetka. Pojavljuje se u vlanim i toplim podrujima, veinom u manjim vinogradima u Primorju. Gljiva prezimi u zaraenim bobicama koje otpadaju na tlo. Spore inficiraju mlade listove u prvoj polovici svibnja te kao kod plamenjae, list mora biti vlaan nekoliko sati za uspjenu infekciju. Nakon infekcije se razviju na listovima svijetlo zelene pjege veliine 2 do 4 mm. Ove pjege se vremenom poveavaju na 1 do 3 cm u promjeru, postaju cigla-crvene boje i od ruba smee. Na mjestima se u 5 dana razvijaju spore - crne pjegice koje uzrokuju sekundarne infekcije. Kasnije se pojavljuju pjege na mladicama, grozdiima i grozdovima. Pjege su neto sline onim uzrokovanim od crne pjegavosti, ali su neto manje. Sa starou listova se osjetljivost na infekcije smanjuje.

Zatita vinove loze

Vano je zaustaviti primarne infekcije. Protiv njih titimo lozu u vrijeme vegetacije s jednakim pripravcima kao i za crvenu lisnu pale i crnu pjegavost. Na crnu trule groa imaju odlino sporedno djelovanje pripravci Mikal premium F i Nativo.

Kako sprijeiti infekcije

Ako doe do jaih infekcija, suzbijanje patogena bez primjene fungicida nije mogue. Kod manjih infekcija zaraene mladice treba izrezati i spaliti. Zaraene grozdove takoer preporuujemo skupiti i spaliti.

Apoplektino venue - Mal desca

Uzrokovana je kompleksom gljiva koji razgrauju drvo. Prema opisanim simptomima razlikujemo dva tipa: klasina eska i mladenako venue. Kod klasinog tipa, vinova loza propada dugi niz godina. U nekim godinama simptomi se praktiki ne vide do jeseni. Napadnuti trsovi ivotare po niz godina nakon ega iznenadno propadnu. Na listovima oboljele vinove loze se pojavljuju znakovi kao kod nekih nedostatka hranjiva ili znakovi fitotoksinosti. Izmeu ila se pojavljuju ute (bijele sorte) ili crvene pjege (crvene sorte) koje se brzo ire po ilama. U nekoliko dana pjege smee i sue se. Tkivo oko ila ostaje zeleno, rub lista se sui. Listovi otpadaju. U vlanim uvjetima, vinova loza moe ponovo ozeleniti, no u suhim vremenskim uvjetima vinova loze se potpuno osui. Grozdovi se od samog poetka normalno razvijaju ali ne dozrijevaju pravilno, bobice pucaju i sue se ili ostanu tvrde. Takoer vidimo promjene na drvetu, na zaraenom dijelu je na okomitom presjeku rozgve sredina drva omekana, na starom drvu se pojavljuju odumrli tamno smei dijelovi u obliku trokuta.

Kako sprijeiti infekcije

Vano je da se tijekom vegetacije obavljaju redovite provjere vinograda i da se oznai zaraena loza. Zaraene dijelove sljedee godine reemo posebno, kad smo drugu lozu u vinogradu ve orezali. Gljiva napada drvo i u lozu ulazi kroz vee rane. Te je rane dobro namazati sa voskom na bazi bakra kojem smo dodali vodu. U sprjeavanju irenja esce pripomae takoer rezidba u kasno proljee kad se sokovi u rozgvi kreu uzlazno. esto je potrebno i jedino mogue rjeenje - zaraenu lozu izrezati, iskopati i ukloniti iz vinograda. 11

tete koje uzrokuju bolest

Osim direktne tete kada cijeli trs propada te gubimo urod, dolazi do prorjeivanja vinograda to nam smanjuje rentabilnost uzgoja. teta je odmah vidljiva: u godini kada se pojave simptomi groe na lozi ne dozrijeva i mora se ukloniti. Takva loza u jednoj do pet godina propada. Vano je shvatiti da i sami nepanjom pogodujemo irenju bolesti u vinogradu orezivanjem vinove loze - bolest se prenosi kroz vee rane nastale na lozi.

Zatita vinove loze

Vrlo dobar neposredni uinak pokazuju pripravci na bazi Al-fosetila (Mikal Premium F, Profiler) koji djeluju kao pravi sistemici. Ulaze u sve dijelove biljke, pa i u drvene i tako zaustavljaju razvoj gljive. No, u zatiti od esce jo uvijek je najvanija pravilna obrada vinograda.

Infektivne utice vinove loze

- fitoplazme
Kako sprijeiti infekcije
Pod infektivnom uticom podrazumijevamo nekoliko uzronika bolesti koji izazivaju sline simptome i tete na vinovoj lozi. Samo ime opisuje osnovne simptome bolesti: uenje lia, kod crvenih sorti smeenje. Osim toga pojavljuje se znaajno uvijanje lia od ruba prema dolje. Vane su takoer promjene na drvu, manja duina internodija, drvo slabo dozrijeva i ostaje mekano, rozgve se objese i loza dobiva oblik vrbe. Na rozgvama se izmjenjuju odrvenjeli i neodrvenjeli dijelovi, neodrvenjeli dijelovi preko zime smrznu te pocrne - crna vinova loza. Najvei poremeaji se javljaju tijekom cvatnje, grozdii se esto sue, zatim dolazi do rasipanja nastalih bobica ili suenje groa tijekom debljanja bobica. Grozdovi smee kao da su zaraeni plamenjaom. Poznati su razliiti tipovi utica, najpoznatija je zlatna utica i utica crnog drveta, ali razliite tipove utica vizualno nije mogue razlikovati. Preventivna zatita ukljuuje niz preventivnih integriranih mjera. Ve pri osnivanju vinograda je potrebno saditi zdrave lozne cijepove. Potrebno je promatrati sve promjene na lozi te od pojave bolesti odstraniti oboljelu vinovu lozu. Vano je ukloniti i biljke domaine (pavitina) u blizini vinograda. Najvanije je da pravovremeno suzbijemo amerikog cvrka. Stoga je potrebno slijediti njegov let tijekom cijele vegetacije.

tete koje uzrokuju bolest

Sigurno je da kod zaraene vinove loze nee biti prinosa ili e biti jako umanjen. Vei problem je irenje bolesti. Bolest se preko posrednika (ameriki cvrak) prenosi na druge trsove. Dakle bolest se u nekoliko godina od jedne zaraene loze prenese na cijeli hektar vinograda te i na susjedne vinograde. Zaraene trsove treba odmah ukloniti. irenju bolesti pogoduje blizina biljaka domaina za vektore bolesti, kao to je pavitina, na kojoj se takoer razvija utica.

12

Cvrci
Vinovu lozu napada nekoliko vrsta cvraka: lozin zeleni cvrak (Empoasca vitis), ameriki cvrak (Scaphoideus titanus), medei cvrak (Metcalfa pruinosa) i rogati cvrak (Stictocephala bisonia) - to su neki od najpoznatijih i najprisutnijih.

tete koje uzrokuju bolest

Cvrci uzrokuju neposrednu tetu sisanjem mladih listova i mladica te na taj nain zaustavljaju rast biljke. Neizravno, ine tete izluivanjem medene rose na zelene dijelove vinove loze, na koju se naseljavaju gljive aavice to dovodi do smanjenja asimilacijske povrine. U posljednjih nekoliko godina, najvie tete uzrokuje ameriki cvrak, koji ne uzrokuje izravne tete, ali je zato vrlo opasan vektor fitoplazme zlatne vinove utice.

Kako sprijeiti infekcije

Redovito pregledavamo vinograd - traimo liinke i nimfe te lovimo odrasle primjerke cvrka na ute ljepljive ploe. Razvoj cvraka se ne odvija isto u svim vinogradarskim regijama. Takoer, prezimljavanje ima veliki utjecaj jer nakon blagih zima je izlazak liinki mjesec dana dui, zato je obavezna provjera podataka u savjetodavnoj slubi.

Zatita vinove loze

Prskanje obavljamo prema uputama poljoprivredne savjetodavne slube, kako bi se sprijeilo irenje cvrka, a time i infektivne utice vinove loze. Opa preporuka je da prvo prskanje protiv tetoina obavljamo dva do tri tjedna nakon izlaska liinki iz jajaca (Primorje - sredinom lipnja, u drugim vinogradarskim regijama krajem lipnja). Drugo prskanje provodimo protiv kasnijih liinki i prvih odraslih (Primorje - u prvom tjednu srpnja, ostatak regije zadnja treina mjeseca srpnja). Uinkovitost insekticida je manja na starije razvojne faze amerikog cvrka.

Groani moljci
Vani tetnici vinove loze su uti i pepeljasti groani moljci. Obje vrste prezimljavaju u stadiju kukuljice na skrovitim mjestima, ispod kore loze, na potpornim drvenim stupovima. Prva generacija moljaca pojavljuje se krajem travnja ili poetkom svibnja. Nakon oplodnje, enke prve generacije odlau jajaca na cvijetne stabljike, kapice i plodnice, enke druge generacije odlau jajaca na stabljiku ili na povrinu bobica. Let prve generacije se zavrava sredinom lipnja. Poetkom srpnja dolazi do leta druge generacije koji zavrava do polovice kolovoza.

Kako sprijeiti infekcije

Let moljaca pratimo sa feromonskim mamcima. Prag tetnosti za prvu generaciju je od 70 moljaca po feromonskom trapu, a za drugu generaciju 150 moljaca.

13

tete koje uzrokuju tetnici

Gusjenice prve generacije se hrane s cvjetovima i novonastalim grozdiima. Svaka gusjenica tijekom razvoja pojede 3 do 20 cvjetova. Vee tete uzrokuju gusjenice druge generacije, koje se hrane bobicama, to posljedino uzrokuju zarazu sivom plijesni. Znanstvenici su dokazali, da se groani moljci vie i bre razvijaju na vinovoj lozi koje je zaraeno sa sivom plijesni, no smrtnost liinki je manja.

Zatita vinove loze

Kada je prag tetnosti premaen, odluujemo se za primjenu insekticida. U suzbijanju groanih moljaca postoji vie registriranih insekticida s razliitim nainom djelovanja. Na poetku leta moljaca, primjenjujemo pripravke na bazi regulatora rasta, nekoliko dana kasnije inhibitore razvoja insekata. Ako propustimo prskanje, koristimo pripravke koji uinkovito djeluju ve u fazi jajaca.

Grinje
Grinje su vrlo male ivotinje, koje moemo vidjeti kroz povealo. Njihovu prisutnost u vinogradu indirektno vrlo lako utvrujemo na osnovi simptoma i teta koji ukazuju na napad.

tete koje uzrokuju grinje

Grinje vinove loze uzrokuju oteenja uglavnom u fazi pupanja do duine mladice od 30 cm. Zbog njenog napada istovremeno tjeraju i mladice iz spavajuih pupova, krljaju to cijelom trsu daje oblik tzv. vjetije metle. Ako je broj grinja srednje velik, dolazi do krljavosti mladica, listovi su manji i naborani, uvinuti, internodiji na grani su krai. Grozdii su manji, nakon cvatnje se vie osipaju. U isto vrijeme vinovu lozu napada crveni voni pauk. Napada mlade listove i isisava sok oko lisnih ila. Lie zaostaje u rastu, nabora se i uti oko lisnih ila. Lozina grinja uzrokuje oteenja kasnije te razmnoavanjem prelazi na grozdie.

Lozine grinje - akarinoza

(Calepitrimerus vitis) Prezimi u zimskim pupovima ili u pukotinama u kori starog drveta. Istodobno s pupanjem se poinju hraniti. Veinu grinja nalazimo u pupovima koji su blie starom drvetu. Pupovi su razliito oteeni, ovisno o broju grinja koji se nalaze u pupovima. Ako je u pupu vie od 100 grinja on nee propupati, a ako je u pupu manji broj grinja mladice vie ili manje zakrljaju s kraim internodijima i manjim grozdiima, gdje se grozdii nakon cvatnje osipaju. Ovo je iznimno opasan tetnik.

Zatita vinove loze

Sumpor kao djelatna tvar djeluje repelentno na ove tetnike te ga preporuujemo za prva prskanja. Kod jaih napada prskamo u vrijeme rasta dva puta s 2 % -tnom koncentracijom pripravka na bazi sumpora ili sa 20 % -tnim sumporno-vapnenastim kropivom. Takoer moemo koristiti mineralna ulja u koncentraciji od 3 %. U vinogradima gdje grinje i crveni pauk predstavljaju veliki problem moramo ih suzbijati specijalnim akaricidima. Vrlo efikasna su prskanja poetkom kolovoza, u vrijeme kad se grinje premjetaju pod ljuskice pupova. Kod uzronika akarinoze uinkovita su i prskanja od poetka vegetacije. Kao akaricid za zatitu od lozinih grinja i crvenog vonog pauka koristimo pripravak Envidor SC.

14

Koprivina grinja

(Tetranychus urticae) Koprivina grinja uzrokuje najveu tetu krajem ljeta i poetkom jeseni. Slino kao i crveni voni pauk uzrokuje oteenja sisanjem listia. U poetku se opaze svijetle pjegice, dok kasnije lie uti. Napadnuto lie se osui. Na donjoj strani vidimo pauinastu prevlaku u kojoj se mogu nai ahure grinja.

Lozina grinja - erinoza

(Eriophyes vitis) Prve ozbiljne tete vidimo kao mjehurastu lisnu povrinu koja pocrveni ili pouti. Iz mjehura postepeno izlaze karakteristine ike. Na taj nain se smanjuje fotosintetska sposobnost lia. Napadaju mladice i mlade grozdie. Za vrlo jakog napada listovi se cijeli posue, ali vrlo lako unite i cijele mladice ili grozd.

(Panonychus ulmi)

Voni crveni pauk

sisanjem listia. Na mjestima sisanja se razvijaju ukaste pjegice s ljubiasto-crvenkastom sredinom. Lie zaostaje u rastu, nabire se i uti od lisnih ila. Listovi postaju kruti i sivi, lisni rub se savija prema dolje. Zelena boja prelazi u sivkastu i ljubiastu. Kod tekog napada lie se osui

Grinja prezimi u obliku crvenih, okruglih jajaaca. Paljivim pregledom ih moemo vrlo lako zapaziti u predjelu okaca na jednogodinjim izbojcima, ponekad na hrpi dolazi i do nekoliko stotina jajaaca, koja daju izgled crvenkastih krpica na kori. Crveni voni pauk uzrokuje oteenja

Lozine ui
Ui se pojavljuju najee u primorskim krajevima. Dobro su nam znane vunaste lozine ui (Pulvinaria vitis) i limunov crvac (Pseudococcus citri).

tete koje uzrokuju tetnici

Na rozgvama, gdje su naseljene ui, pupovi oslabe i u proljee slabo pupaju. Mladice se slabo razvijaju, vrlo esto propadnu i osue se. Na listovima i ostalim dijelovima dodatne potekoe stvara medna rosa na kojoj se naseljavaju gljive aavice te oteavaju fotosintezu.

Kako sprijeiti napade

Potrebno je pri orezivanju ukloniti zaraene mladice iz vinograda te ih spaliti. U zimskom periodu moramo dobro pregledati vinovu lozu i runo odstraniti ui.

Zatita vinove loze

Djelomino pomae prskanje s uljnim pripravcima tijekom pupanja. 15

Korovi
Zakorovljenost vinograda moramo strogo odvojiti od kontroliranog zatravljivanja na odreenim lokalitetima i poloajima. Smanjena obrada tla i zatravljivanje inae doprinosi nioj koliini, ali vioj kvaliteti groa. U tlu se poveava koliina organske tvari i aktivnost mikroorganizama koji mineraliziraju organsku tvar. Na taj se nain mobilizira vea koliina mineralnih tvari potrebnih za rast i razvoj vinove loze. Prostor izmeu redova moemo lako pokositi, malirati ili obraditi, no podruje unutar ruda mnogo tee. Ovaj prostor obraujemo specijalnim prikljucima ili herbicidima. No, zatravljivanje je opravdano samo u situacijama dovoljne ili suvine vlage tijekom vegetacije. Na svim ostalim prostorima gdje dolazi do jake kompetencije za vodu i hranjiva izmeu loze i travne smjese to se ne preporuuje, ve kompletna obrada tla. Kod neodravanog i zakorovljenog vinograda situacija je oprena. Korovi su izrazito nepoeljni jer se natjeu za vodu i hranjiva, zadravaju vlagu te na taj nain stvaraju povoljne mikroklime za razvoj bolesti. Osim toga, neki korovi su biljke domaini za neke vektore bolesti (slak, pavitina, ...). Za unitavanje korova u meurednom prostoru i ispod vinove loze koristimo pripravak Basta. Basta je neselektivni herbicid koji djeluje na zelene dijelove biljaka, ali ne prenosi se u drvenaste dijelove. Zbog toga moemo koristiti pripravak Basta i za unitavanje nepotrebnih mladica sa donjeg dijela starog drveta vinove loze. U vinogradima gdje se nekoliko godina uzastopno koristi glifosat kao totalni herbicid, stvara se rezistencija korova koji su otporni na glifosat, kao to su preslice. Basta izvrsno djeluje protiv preslice pa je stoga idealno rjeenje u takvim vinogradima. Kod prskanja moramo biti vrlo oprezni da ne poprskamo mladice na kojima elimo prinos. Kako pripravak Basta ne unitava korijen biljke, smatra se takoer i kao odlino rjeenje u vinogradima na strminama jer smanjuje eroziju.

Fizioloki poremeaji
U vinogradu se esto javljaju tete, promjena boje ili oblika lista, mladica ili rozgve vinove loze. Te promjene nisu uvijek posljedica bolesti ili napada tetoina. esto se dogodi, da su promjene nastale zbog nedostatka hranjiva, zbog oteenja uslijed djelovanja herbicida ili su nastale zbog loih vremenskih prilika. U ovom dijelu emo pregledati neke od njih, kako bi ih lake prepoznali i ne zamijenili sa simptomima bolesti.

Nedostatak magnezija

Nedostatak bora

Nedostatci
Biljke su razliito osjetljive na nedostatak elemenata. Neke su vie, a neke manje osjetljive, ovisno o vrsti biljke. Vinova loza je vrlo osjetljiva na nedostatak bora, kalija, magnezija, mangana i eljeza, ali je osjetljiva i na nedostatak duika, fosfora, kalcija i cinka. Na fotografijama su prikazani najei simptomi nedostataka na listu vinove loze. 16

Nedostatak kalija

Nedostatak duika

tete zbog herbicida

Nepravilno koritenje herbicida u vinogradu moe dovesti do oteenja lia, a neke se mogu odraziti i tijekom narednih godina. Najee posljedice se vide u slabijem rastu, deformaciji listova. Nedostatak eljeza Nedostatak mangana

tete uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama

Ekstremni vremenski uvjeti (jaki vjetrovi, tua, mraz) u vinogradu mogu uzrokovati ogromne tete. U posljednjih nekoliko godina gotovo nema sezone da tua ne napravi velike tete u raznim vinogradarskim dijelovima Hrvatske. tete se nakon tue vrlo esto oituju i sljedee sezone jer je potrebna obnova rodnog drveta. Zbog velikih mehanikih oteenja lozu moramo skratiti na kratke reznike na kojima ostavljamo po dva pupa. Iz njih e izrasti dvije mladice kojima vrimo obnovu. Poslije tue preporuujemo pojaano izbalansirano gnojenje, prskanje pripravcima koji potpomau dezinfekciju i zacjeljivanje rana. U posljednje vrijeme jako dobre rezultate daju prskanja hranjivima na bazi aminokiselina.

tete zbog herbicida

Radovi u vinogradu
Rezidba vinove loze Rezidba vinove loze je iznimno vaan zahvat pri uzgoju vinove loze. Rezidbom oblikujemo i zadravamo uzgojni oblik te obnavljamo rodno drvo. Jedna od uloga rezidbe je i uravnoteenje omjera koliine i kvalitete naega groa. Nepravilnom rezidbom moemo dovesti do preoptereenja trsa i time do smanjenja vrijednosti kvalitete prinosa, a dugorono do iscrpljenosti vinograda. Kad pristupamo rezidbi razmiljamo o tome koliko rodnih pupova emo ostaviti na pojedinoj rozgvi. Razlikujemo rezidbu na kratko rodno drvo, dugo rodno drvo i mjeovitu. Ponekad to zavisi o sorti ili grupama sorti. Veina sorti koje uzgajamo u kontinentalnom dijelu (Graevina, Pinot grupa, Chardonnay, C. Sauvignon,..) pripadaju grupi Proles occidentalis i zahtijevaju rez na dugo rodno drvo, dok mnogo sorti primorske regije pripada drugoj genskoj grupi - Proles orientalis, koje daju rod kako na reznicima, tako i prilikom mjeovitih uzgojnih oblika. Vaan imbenik je stanite vinove loze. Vei ivotni prostor, to vie pupova ostavljamo. Granine vrijednosti su izmeu 12 i 30 pupova po okotu. Prije rezidbe moramo takoer razmotriti stanje od prethodne godine. Rozgve su moda oteene od razliitih vremenskih neprilika (tua, vjetar, ...) te je stoga potrebno prikraivanje zbog obnove rodnog drveta i sl.. Na rozgvi moramo, ako postoje, primijetiti i promjene koje su posljedica zaraze iz prethodne vegetacije, npr. pepelnice, crne lisne pjegavosti, oteenja zbog fitoplazmi, ... Odrezanom rozgvom gospodarim na vie naina, ovisno o veliini nasada, nainu ratarenja i tehnolokoj opremljenosti. U veini intenzivnih nasada uobiajeno je usitnjavanje i ostavljanje rozgve u vinogradu kao mal. Na taj nain poveavamo organske tvari u tlu, unosimo hranjive tvari i djelomino smanjujemo eroziju, no to ima i niz nedostataka jer u vinogradima s prethodnim jakim infekcijama ostavljanjem zaraene rozgve poveavamo infektivni potencijal bolesti. Zbog toga se u zadnje vrijeme preporuuje potpuno iznoenje rozgve iz nasada i njeno spaljivanje. U posljednje vrijeme veliki vinarski sustavi koriste moderne strojeve, tzv. pickere koji kombiniraju usitnjavanje rozgve te njeno automatsko spremanje u poseban spremnik i odvoenje iz nasada u jednom prohodu.

17

Gnojidba vinograda Pravilno gnojenje i dognojavanje bi u pravilu uvijek trebalo biti temeljeno na analizi tla. Analiza tla e vrlo precizno pokazati to i koji element u tlu nedostaju ili kojih je previe (balans hranjiva). Poznato je da za prinos od 10 tona groa po hektaru (lie i rozgve ostaviti u vinogradu), iz vinograda izneeno 25 kg duika, 10 kg fosfora, 40 kg kalija, 5 kg kalcija i 3 kg magnezija. Toliko hranjiva treba vinovoj lozi unutar godine dana, a na temelju analize poveavamo ili smanjujemo osnovnu gnojidbu po pojedinom elementu. Rez u zeleno Pod rezom u zeleno podrazumijevamo niz mjera za reguliranje povrine lisne mase vinove loze. Vinova loza razvija mnogo vie mladica, zaperaka i lia nego to je potrebno. Postoji nekoliko mjera tijekom cijele godine s kojima reguliramo povrinu lisne mase Plijevljenje Plijevljenje je prvi proljetni posao kojim uklanjamo mladice koje duplo tjeraju iz jednog pupa (uvijek odstranimo onu slabiju), zatim sve divlje izbojke koji tjeraju iz starog stabla. Po potrebi, ukoliko dolazi do zaguenja trsa, uklanjamo i neplodne prave mladice, no ako je optereenje mladicama preveliko, uklanjamo i zdrave mladice. Plijevljenje se obavlja u ranoj fazi od poetka do sredine svibnja, kada su mladice u rasponu od 10 do 20 cm. U pravovremenoj plijevi, razvoj ostalih mladica je bri uz bolju asimilaciju. Za plijevljenje je potrebno 15 do 30 sati po ha ovisno o kvaliteti rezidbe, uzgojnim oblicima, bujnosti sorte... Postavljanje i rasporeivanje mladica izmeu ica Pravilno rasporeivanje mladica izmeu ica pomae boljem osvjetljenju i mikroklimi unutar trsa. Ako su pupovi pri rezidbi ravnomjerno rasporeeni, mladice e rasti u eljenom smjeru i time nam olakati ovu ampelotehniku mjeru. Velik broj vinograda trenutno ima armaturni sustav s prvom jednostrukom icom. Taj sustav zahtijeva dosta vremena i truda jer moramo vezivati praktino svaku mladicu za prvu icu. Mladice se veu im dotjeraju do ice, ali moramo biti paljivi jer su u toj fazi jako krhke i lako se lome. Prilikom planiranja i izvedbe armaturnog sustava treba paziti da razmak meu icama ne bude prevelik, naroito izmeu nosive osnovne ice i prve etane ice. U novije vrijeme na tritu se pojavljuju armaturni sustavi ( npr vignete) koji runi rad pri ovom zahvatu smanjuju na minimum. Uklanjanje zaperaka Zaperci se, u pravilu, obvezno uklanjaju. Time poboljavamo prozranost i osvijetljenost u zoni groa, ali takoer olakavamo kasniju berbu. Uklanjamo ih to je prije mogue, jer se tad stvaraju manje rane na

mladicama te ne dolazi do oteenja pupova koji nam slue za rod ili uzgoj u sljedeoj vegetacijskoj sezoni. U velikim vinogradarskim sustavima se, zbog nedostatka i skupoe radne snage, obavlja mehanizirana zelena rezidba te nema posebne mjere zalamanja zaperaka. Pinciranje vrha mladica Mladice koje prerastu zadnji par ica treba skratiti pincirati. Odstranjuje se samo vegetativni vrh, sa to manje razvijenih listova da ne smanjujemo nepotrebno lisnu asimilacijsku povrinu. Optimalno vrijeme za pinciranje je kada mladice izrastu 40 do 50 cm iznad vrha ice i kad su ve lagano savijene. Kako rozgve jo nisu odrvenile, pinciranje je lake. Zbog ranog pinciranja, u gornjem dijelu mladica se razvijaju jai zaperci te je esto potrebno pinciranje ponoviti. Pinciranje se moe obaviti u malim vinogradima karama ili motornim karama za ivicu, no u veim se nasadima to obavlja strojno - putem traktorskog prikljuka. Uklanjanje lia u zoni groa Uklanjanjem lia u zoni groa dobivamo vee osvjetljenje na grou, poveavamo prozranost i obojenost groa. Kad uklonimo lie u tom podruju, asimilacija se smanjuje. Meutim, u zoni groa, zbog starog lia, asimilacija je u svakom sluaju manja. Uklanjanje lia u zoni groa je vrlo osjetljiv zahvat i nepravovremeno izveden moe uzrokovati velike tete zbog sunevih oegotina Zbog toga se preporuuju dvije faze defolijacije: prva u srpnju na manje izloenoj strani, a na drugoj strani kasnije kad vie nema opasnosti od tue ili sunca te kada je groe ve u fazi are i pokoica je manje osjetljiva na sunevu toplinu. U crvenim sortama dominiraju prednosti defolijacije, dok bijele sorte zahtijevaju ogranieniju defolijaciju. Defolijacija je iznimno korisna prilikom zatite od sive plijesni. Prorjeivanje grozdova Prorjeivanje grozdova obavljamo kad elimo iznimnu kvalitetu groa nautrb koliine. To je u situacijama kada elimo proizvodnju vina visoke kvalitete. Intenzitet prorjeivanja ovisi o broju mladih izbojaka, ivotnog prostora vinove loze, o godini i sorti, bujnosti rasta i eljenog prinosa. Obino je zbog pravovremenog plijevljenja i prikladnog reza, potrebno prorjeivanje grozdova samo na pojedinim trsovima. Grozdove prorjeujemo kad bobice dosegnu debljinu graka, jer do tada groe uzima vrlo malo asimilata. U crvenih sorti je vie odgovarajue kasnije razrjeivanje, jer onda uklonimo sve slabo razvijene i zelene grozdove. Uklanjamo slabo razvijene grozdove, a na dobro razvijenim mladicama pustimo dva te na manje razvijenim po jedan grozd. U pravilu, gdje su dva ili vie grozdova na mladici, uklanjamo gornji. Vano je pronai odgovarajuu ravnoteu izmeu kvalitete i prinosa.

18

Program prskanja

0_3

9_13

13

15

19

55_57

Plamenjaa vinove loze Crna pjegavost Pepelnica Siva plijesan Crvena pale Grinje Groani moljci Korovi
sumporni pripravci
sumporni pripravci

COMBI

COMBI

65_69

73

75

77

79_80 81_83

85

kontaktni fungicidi po potrebi

sumporni pripravci

Izdao: Bayer d.o.o., Bayer CropScience Radnika cesta 80, Zagreb Sijeanj 2013 www.bayercropscience.hr

Agronomi na terenu (RH): Nenad Arseni Dean Crnoija Stipe uzel Damir Koak Renata Dejanovi Ivan Havai Dunja Jindra upi Petar ivkovi

+385 91 623 2324 +385 98 419 229 +385 98 359 814 +385 99 244 6787 +385 98 477 789 +385 98 173 5366 +385 99 310 6963 +385 98 256 924

Agronomi na terenu (BiH): Aleksandar Nestorovi +387 65 238 739 Tihomir Bakovi +387 63 299 345 Milan Tomi +387 65 990 996