GRKA MITOLOGIJA

Mark iak 1.e

1. MIT O POSTANKU SVIJETA Grki mitovi su davali starim Grcima odgovore na mnoga pitanja koja se tiu postanka svijeta i ivota na njemu, na mnoga pitanja o ljudskim nevoljama i sl.Prema Homerovim pjesmama u poetku nije bilo ni neba, ni zemlje, ni vode.Sve je bilo izmijeano.Prvo je nastao kaos ( nered ) a onda je od njega nastala boginja Geja ( Zemlja ).Njen sin je bio Vran ( Nebo ).Od Vrana i Geje rodili su se moni Titani i Kiklopi koji oliuju prirodne sile.Uran je bio u strahu da mu sinovi ne otmu vlast pa ih je zatvorio u duboki bezdan Tartar.Jedan od Titana , Kron, uspio je osloboditi brau liio je oca vlasti i zavladao je svijetom.I Kronu se, medjutim desilo isto kasnije.Bilo mu je nagovijeteno da e biti sruen s vlasti od vlastite djece.Da bi to izbjegao, gutao je svako dijete koje mu je ena Reja radjala.Majka je bila nesretna zbog toga, i kad je rodila najmladjeg Zeusa, muu je podmetnula kamen umotan u pelene, i ovaj ga je progutao mislei da je novorodjene.Tako je Zeus spaen.Kad je odrastao, prisilio oca da vrati progutanu brau i sestre.Nakon teke borbe s titanima, uz pomo brae uspio je zbaciti oca s vlasti, i sam je zavladao svijetom. Geja ili Gaja u grkoj mitologiji primordijalna je majka Urana, Giganata i Titana. Prema Heziodovoj Teogoniji, poslije Kaosa, ona je sama od sebe postala. U ostalim mitologijama takoer je zaetnica svakog ivota na Zemlji. Uran u grkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin mu i sin. Zajedno s Gejom otac je veine ostalih bogova i Titana. Kron u grkoj mitologiji bog je etve; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin mu. Kron je bio tovan kao bog etve, zbog svoje povezanosti sa zlatnim dobom. Bio je i bog sjemena, prirode i poljodjelstva. Prikazivan je sa srpom, koji je rabio za etvu, kao i za kastraciju svog oca Urana. U Ateni se na dvanaesti dan svakoga mjeseca odravao festival zvan Kronia u ast Kronu i za slavljenje etve. Kron je nauio od svojih roditelja da e ga svrgnuti njegov sin, ba kao to je on to uinio svome ocu Uranu. Progutao je svoje potomke - Demetru, Heru, Hada, Hestiju, Rejinu i njegovu djecu, da se proroanstvo ne bi ispunilo. Kad su se rodili Posejdon i Zeus, Reja je iznijela Geji plan da spasi svoju djecu. Reja je potajno rodila Zeusa na Kreti, a Kronu je dala kamen umotan u povoje (znan kao omphalos kamen). Takoer je, prema nekim izvorima, progutao i kozu mislei da je Posejdon. U nekim je inaicama mita na Kreti Zeusa odgojila koza Amalteja, a Kouretes, naoruani plesai vikali su i pljeskali da bi sakrili djetetov pla od Krona. U drugoj inaici mita, Zeusa je odgojila nimfa Adamanteja koja ga je sakrila objesivi ga na drvo uetom tako da je bio izmeu zemlje, neba i mora kojima je vladao njegov otac Kron. Posljednja inaica mita govori da ga je odgojila njegova baka, Geja. Kad je narastao, Zeus je iskoristio napitak koji mu je dala Geja i tako je povratio svoje potomke u obrnutom redoslijedu - prvo kamen, zatim kozu, a potom ostale potomke. Kamen je stavljen u pokrajinu Piton, nazvanu po istoimenom udovitu. U drugoj je inaici mita Metida dala Kronu sredstvo za izazivanje povraanja da bi ispljunuo svoje potomke. Trea inaica govori da je Zeus rasjekao njegov trbuh. Nakon to ih je oslobodio, Zeus je u ratu, tzv. Titanomahiji zajedno s Titanima, Gigantima, Hekatonhirima, Kiklopima i svojom braom i sestrama svrgnuo svoga oca. Nakon toga je zatvorio Titane u Tartar, sve osim Atlanta, Epimeteja, Metidu, Okeana i Prometeja. Geja je potom rodila udovite Tifona kojim bi se osvetila za zatvorene Titane, ali Zeus je ipak pobijedio.

2. Grki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome to su bili besmrtni, vie-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a ivjeli su na Olimpu. Antropomorfizam je prenoenje ljudskih osobina na ivotinje ili neive tvari; prikazivanje prirodnih sila ili boanstava u ljudskom obliku. Glavni grki Bogovi su: Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, bog groma, munje i oluje. Afrodita - boica je ljubavi, ljepote, poude i spolnosti. Apolon, Feb - bog je medicine, prorotva, streliarstva, glazbe, sunca i kolonizacije te muke ljepote. Ares - bog rata i bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junake snage. Artemida - boica je Mjeseca, zvijeri i lova, zatitnica djevojaka, boica svadbe i poroda. Atena - boica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta. Demetra - boica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu ita. Dioniz - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, ena. Had - bog podzemnog svijeta. Heba - boica mladosti; vronoa bogovima na Olimpu. Hefest - bog kova, zatitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre. Helije - bog Sunca. Hera - vrhovna je starogrka boica, Zeusova ena i sestra; boica braka. Hermes - glasnik bogova, zatitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletiara i trgovaca. Perzefona - Demetrina ki, Hadova ena. Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa. 3. Ahilej, Heraklo, Odisej bili su junaci koji su se odlikovali nevjerojatnim sposobnostima. 4. MIT O TEZEJU Tezej je bio atinski junak i uinio je niz junakih djela. Ubio je razbojnika Prokrusta koji je putnike muio tako to ih je prisiljavao da legnu na njegov krevet.Ako bi im noge bile due od kreveta, on bi ih odsjekao, a ako su bile krae natezao bi ih. To je sve tako inio dok nije naiao Tezej koji ga je zaslueno kaznio. Glavno Tezejevo djelo je ubistvo udovita Minotaura koji je ivio zatvoren u mranim prostorijama Kretske palae, koju su Grci nazivali labirintom. Minotaur je bio pola ovjek pola bik, a hranio se ljudskim mesom.Atinjani su svake devete godine morali slati na Kretu, u vidu danka, sedam djevojaka i sedam mladia da budu hrana Minotauru. To je trajalo sve dok junak Tezej nije otiao na Kretu i zadavio udovite. Pomogla mu je zaljubljena Minosova kerka Arijadna, koja mu je dala klupko konca za koji se Tezej drao dok je zamrenim hodnicima i odajama palae traio Minotaura. Po povratku kui Tezej je zaboravio na ladji zamijeniti crno jedro bijelim, kako se dogovorio s ocem. Kad je Egej vidio crno jedro, pomislio je da mu je sin poginuo i od tuge bacio se u more. Od tada se to more naziva Egejskim. Tezej u grkoj mitologiji legendarni je atenski kralj; Etrin i Posejdonov/Egejov sin. Tezej je jedan od najveih junaka grkih mitova i s pravom se svrstava odmah uz Herakla. Proslavio

se mnotvom slinih djela, bio mu je ravan hrabrou i junatvom i njegov vjerni prijatelj. esto je ratovao na njegovoj strani protiv zajednikog neprijatelja. Egej, jedan od prvih atenskih kraljeva, oenio se Etrom. Na njihovu prvu branu no, Etra je pobjegla morem do otoka gdje je spavala s Posejdonom. Mjeavina Egejova i Posejdonova sjemena dala je Tezeju boanske i smrtne karakteristike. Kad je Etra zatrudnjela, Egej se odluio vratiti u Atenu. Ali prije nego to je otiao, zakopao je svoje sandale i ma ispod velika kamena. Etri je rekao da bi jednog dana njihov sin trebao sam pomaknuti kamen, a ako bi bio velik junak, uzeo bi oruje za sebe, kao dokaz svoga kraljevskoga roda. U Ateni je Egej bio s Medejom koja je pobjegla iz Korinta nakon to je ubila Jazonovu i svoju djecu zbog ljubomore. Tezej je bio odgojen u majinu rodnome kraju. Kad je odrastao, pomaknuo je kamen i otkrio oruje. Majka mu je rekla istinu o identitetu njegova oca te da mora odnijeti oruje svome ocu i traiti svoje pravo. Da bi stigao do Atene, Tezej je mogao ii morem, sigurnijim putem, ili pak kopnom, opasnijim putem. Tezej je odluio ii kopnenim putem. Na njemu je postojao opasan put do Saronskog zaljeva gdje je susreo niz od est ulaza u podzemni svijet, a sve su ulaze uvali opasni razbojnici. U Epidauru, Apolonovu i Asklepijevu svetitu, Tezej je naiao na Perifeta, Hefestova sina. Perifet je bio hrom poput svoga oca, imao je mone ruke i ogromno tijelo. Bio je grozan, svakog je putnika ubio svojom eljeznom palicom. Tezej ga je lako pobijedio, a kao znak te pobjede uzeo je sa sobom njegovu palicu. Kod Istmanskog zaljeva Tezej se naao u umi posveenoj bogu Posejdonu. Ondje je susreo Sinida, savijaa borova. On bi putnike podvrgao mukama - savio bi dva bora da im se vrhovi dodiruju, privezao putnika za borove i pustio ih. Borovi bi se velikom silom ispravili i rastrgali putnikovo tijelo. Tezej je dohvatio oba bora rukama, privezao Sinida za njih i ubio ga na isti nain kao to je i on svoje rtve. U tom je kraju Tezej ustanovio istamske igre kao znak svoje pobjede. Tezej je stigao u Kromion gdje je ubio ogromnu svinju Feju, Tifonova i Ehidnina potomka, zato to su ga to zamolili sami stanovnici. Tezej je sustigao svinju i probo je svojim maem. Na granici s Megarom, Tezej se susreo s razbojnikom Skironom. On bi putnike natjerao da mu operu noge. Kad bi se tkogod sagnuo da to uini, Skiron bi ga udario nogom i zbacio sa stijene u more gdje bi se putnici ubili o otrome stijenju ili bi ih pojela udovina kornjaa. Kad ga je Skiron htio gurnuti, Tezej je njega uhvatio za nogu i bacio ga u more. Kod Eleuzine Tezej se morao boriti s Kerkionom. On bi putnike izazvao na hrvanje, a potom bi ih ubio. Tezej ga je uhvatio rukama i stegnuo te ga tako ubio, a ujedno i oslobodio njegovu ker Alopu, a vlast predao Alopinu i Posejdonovu sinu Hipotontu. Tezej je zatim stigao do razbojnika Damasta kojeg su nazivali Prokrust ("isteza"). On je imao krevet na koji bi polegao svoju rtvu. Ako bi krevet bio prevelik, Prokrust bi putnika rastezao sve dok mu noge ne bi dotakle rub, a ako je bio prekratak, odrezao bi mu noge. Tezej ga je svladao i polegao na krevet. Budui da je bio div, leaj mu je bio prekratak te ga je Tezej ubio onako kako je on ubijao svoje rtve. Nakon tih podviga, Tezej nije htio ui u Atenu okaljan krvlju svojih rtava. Molio je Filatide da ga oiste na Zeusovu oltaru. Filatide su mu ispunile molbu i oistile ga od prolivene krvi te je krenuo u Atenu svome ocu Egeju.

Kad je Tezej stigao u Atenu, nije se odmah razotkrio. Doekao ga je Egej zajedno sa svojom enom Medejom koja ga je odmah prepoznala. Brinula se da e on preuzeti prijestolje umjesto njezina sina Meda. Pokuala je izazvati Tezejovu smrt traei ga da uhvati maratonskog bika, simbola kretske moi.Na putu za Maraton, Tezej se sklonio od oluje u kolibu starice zvane Hekala. Ona se zavjetovala Zeusu da e prinijeti rtvu ako uspije uhvatiti bika. Tezej je to i uinio, ali kad se vratio u kolibu, ona je ve bila umrla. U njezinu je ast osnovao provinciju, demu koja je nosila njezino ime.Kad se pobjedonosno vratio u Atenu da rtvuje bika, Medeja ga je pokuala otrovati davi mu pehar otrovanog vina. No, u posljednjem je trenutku Egej prepoznao svoje sandale, tit i oruje te mu je izmaknuo pehar iz ruku. Otac i sin tako su ponovno sretno zdrueni. Androgeja, Minosova sina, ubili su Atenjani, ljubomorni na njegove pobjede na Panatenskom festivalu, Egejovim igrama, gdje je svaki put pobijedio. Druga inaica mita govori da ga je ubio kretski bik na Maratonu, na Egejovu zapovijed. Da bi osvetio sinovu smrt, Minos je zaratio s Atenom. Zahtijevao je da se sedam atenskih djevojaka i mladia (izabranih izvlaenjem slamki) rtvuje Minotauru svakih devet godina (ili prema nekim izvorima svake godine; prema kretskoj astronomiji, pun je Mjesec bio u ekvinociju svakih osam godina). Kad se tree rtvovanje bliilo, Tezej se dobrovoljno javio da e ubiti udovite. Obeao je svome ocu Egeju da e postaviti bijela jedra ako pohod bude uspjean. Arijadna, Minosova ki, zaljubila se u Tezeja i pomogla mu da izae iz Labirinta davi mu klupko vune kojim je slijedio vlastiti trag. Tezej je ubio Minotaura maginim maem koji mu je dala Arijadna te je pustio ostale Atenjane iz labirinta. No, Tezej je zaboravio promijeniti crna jedra tugovanja na brodu s bijelima, te je njegov otac Egej shrvan poinio samoubojstvo. Naime, danima je gledao na puinu, i kad je vidio crna jedna, od tuge se bacio u more koje je po njemu nazvano Egejsko more. Minos je bio ljut to je Tezej uspio pobjei te je zatvorio Dedala i njegova sina Ikara u Labirint ili, prema nekim izvorima, u toranj. Uspjeli su pobjei tako to su napravili krila. No, Ikar je letio previsoko te se vosak na krilima otopio, a on je pao u more. Druga inaica mita govori da je Minos odustao od rata jer je volio Tezeja. Tezejov je najbolji prijatelj bio Pirit, lapitski princ. On je uo prie o Tezejovoj hrabrosti, ali elio je dokaz, stoga je sjurio Tezejovu stoku s Maratona, a Tezej se zaputio u potjeru. Potom su se susreli i borili jedan s drugim. Na posljetku su bili zadivljeni borbenim umijeem onog drugog te su se zavjetovali na prijateljstvo. Tezej i Pirit zavjetovali su se da e oeniti Zeusove keri. Tezej je izabrao Helenu te su je oteli namjeravajui je drati sve dok ne odraste i postane spremna za udaju. Pirit je pak izabrao Perzefonu. Otili su s Tezejovom majkom Etrom u podzemni svijet gdje je vladao Had s Perzefonom. Had se pravio gostoljubivim, ali im su sjeli, zmije su im se omotale oko nogu i prikovale ih. U drugoj inaici mita, kamen na kojem su sjedili narastao je i prikovao ih. Kad je Heraklo doao u Had da obavi posljednji zadatak, oslobodio je Tezeja, ali kad je pokuao osloboditi Pirita, zatresla se zemlja te je on morao vjeno ostati u Hadu. Mit govori da je Tezej, nakon to ga je Heraklo oslobodio, okrznuo bedro to je objanjavalo takozvana slaba bedra Atenjana. Kad se Tezej vratio u Atenu, Kastor i Polideuk odveli su Helenu i Etru natrag u Spartu. Fedra, Tezejova druga ena, rodila mu je dva sina - Demofona i Akama. Dok su oni jo bili djeca, Fedra se zaljubila u Hipolita, Tezejova sina kojeg je imao s Hipolitom. Hipolit je ismijao Afrodita te je ona za kaznu natjerala Fedru da se zaljubi u nj.

Druga, Euripidova inaica mita govori da je Fedrina dadilja rekla Hipolitu da se Fedra zaljubila u nj, ali da on ne smije odati tko mu je to rekao. Kako bi se osigurala da e dostojanstveno umrijeti, Fedra je pisala Tezeju da ju je Hipolit silovao prije nego to se objesio. Tezej joj je povjerovao te je iskoristio jednu od svoje tri elje koje je dobio od Posejdona. Kletva je uzrokovala da se Hipolitovi konji uplae morskog udovita i da odvedu svog jahaa u smrt. Artemida je poslije Tezeju rekla istinu. Trea inaica mita govori da je Fedra rekla Tezeju da ju je Hipolit silovao, a Tezej ga je potom ubio. Fedra je zatim poinila samoubojstvo zbog grinje savjesti jer nije htjela da Hipolit umre. U posljednjoj inaici, Fedra je rekla Tezeju da ju je Hipolit silovao, ali nije se ubila, Dioniz je poslao divljeg bika koji je preplaio Hipolitove konje.

5. Heraklo u grkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene. U rimskoj mitologiji zvao se Herkul. Hera je bila Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije zmije da ga ubiju dok je leao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronala da se igra njima kao da su igrake. Jedna pria govori da je Zeus prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila tko je dijete, bacila ga je sa svojih grudi, a mlijeko se prolilo nebom i stvorilo Mlijenu stazu. Nakon to je ubio svog uitelja glazbe lirom, poslan je da uva stoku na planinu sa svojim ouhom Amfitrionom. Ondje su ga posjetile dvije nimfe - Uitak i Vrlina - ponudivi mu ugodan ali lagodan ivot ili teak ali slavan ivot. Heraklo je izabrao potonje. Jedan od njegovih izazova postavio mu je kralj Tespije koji je htio da ubije kiteronskog lava. Kao nagradu, kralj mu je ponudio priliku da oplodi njegovih 50 keri. Navodno je to Heraklo uinio u jednoj noi. Poslije je u Tebi oenio njegovu ker Megaru. No, Hera je dovela Herakla do napada ludila te je on ubio svoju djecu. Nakon to je shvatio to je uinio, pobjegao je delfijskoj proroici. Hera je kontrolirala proroicu koja mu je naredila da slui kralju Euristeju dvanaest godina i ini bilo koji zadatak koji mu on zada. Heraklo je kao uvjet za dolazak na Olimp (i besmrtnost) trebao izvriti dvanaest zadataka, koje mu je postavljao kralj Euristej. 1. Zadatak je bio ubiti nemejskog lava, i kao dokaz donijeti njegovu kou kralju Euristeju. Koa toga lava bila je tako debela da je nijedno oruje nije moglo probiti, a mogla ga je ubiti samo ljudska ruka. Heraklo je pokuao lukom i strijelom te toljagom i bronanim maem, ali nije uspio. Heraklo je potom odbacio sve svoje oruje i hrvao se s lavom na tlu. Na posljetku ga je zadavio i uguio ga.Nakon njegove smrti, Heraklo mu je satima pokuavao oderati kou. Bio je bijesan jer je mislio da nee uspjeti ispuniti svoj zadatak. No, Atena je dola preruena u staricu i pomogla mu da shvati da najbolje orue kojim bi mogao razderati lavlju kou jesu lavlje pande.Ispunio je zadatak i nosio je neprobojnu kou kao svoj oklop. Kralj Euristej, vidjevi ga tako prekrivenog, od straha se sakrio u veliku bronanu posudu. Poslije toga sve je nove zadatke Heraklu zadavao glasnik. 2. Heraklo je stigao do movare lernejskog jezera gdje je ivjela lernejska Hidra. Heraklo je prekrio usta i nos tkaninom da bi se zatitio od otrovnih para i ispalio plamene strelice u njezin brlog da bi je namamio van. Zatim se suoio s njom. Svaki put kad bi odsjekao neku njezinu glavu, ona bi opet narasla. Apolodor govori da je Heraklo

shvatio kako je ovako nee moi svladati te je pozvao svog neaka Jolaja da mu pomogne. On se dosjetio (moda pod utjecajem Atene) da spale rane nakon to odsjeku glavu. To su i uinili te su na posljetku ubili Hidru. Jednu njezinu besmrtnu glavu postavio je ispod velika kamena na svetom putu izmeu jezera i Eleja, a potom je umoio strelice u Hidrinu otrovnu krv i tako zavrio zadatak. Druga inaica prie govori da je, nakon to bi osjekao svaku glavu, umoio ma u Hidrinu krv i rabio njezin otrov da glave ne bi ponovno narasle.Hera je poslije rekla da je zadatak nevaei jer mu je neak pomogao. 3. Euristej je bio ljut zato to je Heraklo izbjegao smrti u prethodna dva zadatka te je potroio vie vremena razmiljajui o sljedeem zadatku. Trei zadatak bio je uhvatiti kerinejsku koutu koja je bila posveena Artemidi. Euristej se nadao da e se boica ljutiti na nj. Kerinejska kouta imala je bronana kopita i zlatne rogove, bra od strijele. Heraklo ju ju smio samo pokazati Euristeju neozlijeenu pa ju je lovio godinu dana kroz Grku, Trakiju i Istru. Nakon to ju je izmorio, odluio je odapeti jednu strijelu i pogodio je u nogu, ali izmeu miia i kosti, bez kapi prolivene krvi. Tako ju je zavezao i krenuo Euristeju. Susreo je Artemidu i njezina brata Apolona te joj je objasnio da mu je to zadatak i molio je za oprost rekavi da e koutu brzo vratiti. Artemida mu je dopustila, a Heraklo je koutu odnio Euristeju. Euristej je rekao da e kouta postati dijelom kraljeva zvjerinjaka. Heraklo je znao da mora vratiti koutu te je rekao da e mu je predati ako je sam Euristej uzme. Kralj je krenuo po nju, a Heraklo ju je pustio, a ona je, bra od strijele, pobjegla svojoj gospodarici Artemidi. Heraklo je potom Euristeju rekao da nije bio dovoljno brz i tako je uspio zavriti ovaj zadatak. 4. Erimantski vepar predstavljao je problem seljacima u Erimantu zbog unitavanja usjeva i goveda. Heraklo takoer nije smio ubiti svoj plijen. Kentaur Hiron rekao mu je da ga zavede u dubok snijeg. Heraklo je uplaio vepra, zbunio ga i natjerao u snijeg gdje ga je zavezao i odnio do Euristeja. Kralj se uplaio i rekao mu da se rijei te zvijeri, a Heraklo ga je posluao. 5. Euristej se dosjetio ovome zadatku jer su prijanji zadaci samo uzdizali Herakla u oima ljudi, a ovako bi se i ponizio. Augija je bio Helijev sin pa je njegovo stado bilo blagoslovljeno: imao je 300 crnih bikova, 200 plodnih bikova i 12 srebrnobijelih bikova koji su branili cijelo stado. Njegove staje nisu bile oiene jako dugo, a Heraklo je sve morao isprazniti i oistiti u jednome danu. Prvo je razbio dva zida, a onda preusmjerio rijeke Alfej i Penej prema stajama. U roku od nekoliko sati, posao je bio gotov. Augija nije htio dati dogovorenu desetinu stoke pa ga je Heraklo ubio, a njegovo je kraljevstvo dao njegovu sinu Fileju.Grki pjesnik Pindar tvrdi da je ondje Heraklo utemeljio Olimpijske igre. 6. esti Heraklov zadatak bilo je istrebljivanje ptica koje su se razmnoile na obalama stimfalskog jezera. Bile su posveene Aresu i hranile su se ljudima, a imale su bronane kljunove, pande i otra, metalna pera kojim su mogle napadati rtve. Budui da je sve bilo mrano, Atena i Hefest pomogli su Heraklu davi mu egrtaljku kojom je uplaio ptice i nagnao ih na let. Potom ih je, dok su pokuavale bjeati, gaao strijelama i poubijao. U drugoj inaici prie gaao ih je katapultom. Ptice koje su preivjele nikad se vie nisu vratile u Grku.

7. Na Kreti je bio bik kojeg Minos nije htio rtvovati Posejdonu. Bio je to ili bik koji je odveo Europu ili onaj s kim je Pasifaja zaela Minotaura. Iako je Minos ponudio Heraklu pomo, on ju je ljubazno odbio i odluio obaviti posao goloruk. Taj je bik bljuvao vatru, pa je borba potrajala. Na koncu ga je nadjaao i zarobio bika te ga odnio u Mikenu. Nakon to ga je Euristej vidio, htio ga je posvetiti Heri, ali ona je to odbila jer je bik odraavao Heraklovu snagu. 8. U pokrajini Trakiji ludi kralj Diomed imao je etiri konja: Podarga, Lampona, Ksanta i Dena koje je hranio ljudskim mesom. Heraklo je morao otii tamo i ukrasti te konje. On je to uinio s velikom lakoom, a onda ih je nahranio Diomedom zbog njegove zloe i okrutnosti. Druga inaica prie govori da je doao sa svojim ljubavnikom Abderom koji je uvao konje dok se Heraklo borio s Diomedom. No, Abdera su konji pojeli, a za osvetu je Heraklo dao Diomeda njegovim konjima. Nakon to su se najeli, konji su postali mirniji te ih je odnio u Mikenu da kralj Euristej odlui o njihovoj sudbini. Euristej je naredio da se odvedu na Olimp i budu rtvovani Zeusu, ali to je Zeus odbio i poslao vukove, lavove i medvjede da ih ubiju. Druga inaica prie govori da ih je Heraklo pustio da slobodno lutaju Argom budui da su postali trajno mirni. 9. Heraklo je morao Euristejevoj keri pribaviti pojas Hipolite kraljice enskog ratnikog naroda Amazonki kojoj je pojas dao njezin otac Ares. One su onesposobljavale muku djecu i mukarce kako bi morali raditi kune poslove. Koristile su se bronanim orujem i prve su osnovale konjanike redove. Hera je nahukala Amazonke protiv Herakla, pa je on bio prisiljen pobiti ih i uzeti kraljevski pojas. Heraklo je silovao Hipolitu i potom je dao Tezeju za enu. U drugoj inaici prie, Hipolita se zaljubila u Herakla i svojevoljno mu je dala pojas. 10. Heraklov deseti zadatak bilo je hvatanje uvena Gerionova stada iz Eritije, ali ne da ga otkupi ili zatrai neiju pomo. Gerion, sin Hrisoara i Kaliroje, keri Titana Okeana, bio je troglavi div, uvijek naoruan do zuba. Na putu do Eritije, Heraklo je preao libijsku pustinju i bio ljut zbog vruine te je ispalio strelicu na Helija, boga Sunca. Helije ga je molio da prestane, a Heraklo je zahtijevao veliki zlatni pehar koji je potom rabio da bi plovio morem. Tako je stigao do Eritije gdje se suoio s dvoglavim psom Ortom kojeg je ubio svojom toljagom. Eurition koji je uvao stado doao je pomoi Ortu, ali Heraklo ga je ubio. uvi komeanje, Gerion je doao naoruan sa tri tita, tri koplja i tri kacige. Na posljetku ga je Heraklo ubio strijelom koju je umoio u otrovnu krv lernejske Hidre. Heraklo je potom morao odvesti stoku Euristeju. Da bi mu oteala, Hera je poslala obada na stoku koji bi uznemiravao i iritirao stoku. Takoer je poslala poplavu koja je uzdigla rijeku, a Heraklo nije mogao proi sa stokom. Heraklo je podigao dva velika kamena smanjivi razinu vode i sprijeivi dolazak morskih udovita i nemani. Ti se stupovi kod Gibraltara i danas nazivaju Heraklovi stupovi. Potom je odveo stoku Euristeju, a ona je posveena Heri. 11. Nakon to je 10 zadataka zavrio za 8 godina i mjesec dana, Heraklo je doao do Euristeja traei nagradu. No, kao to je Hera prije naumila, moralo je biti 10 zadataka, pa Euristej nije priznao drugi i peti zadatak te je Heraklo morao izvriti jo dva. Sljedei zadatak bio je zahtjevan. Morao je donijeti Hesperidine zlatne jabuke, ali to nije uinio sam. Nerej iz rijeke Po savjetovao je Heraklu da zamoli Atlanta diva koji dri nebeski svod da ubere te jabuke. Ovaj bi uinio sve da se malo odmori od svog tekog posla, ali bojao se Ladona bia sa stotinu glava koje je uvalo jabuke. Heraklo ga ustrijeli iz velike udaljenosti

pa div pribavi plodove (vjerojatno je bio u srodstvu s Hesperidom, moda njezin otac). No, on se nije htio vratiti starom poslu pa ga je Heraklo morao nadmudriti: zamoli ga da pridri svod dok stavi podmeta za glavu. Ovaj je nasjeo pa se Heraklo s jabukama zaputio prema Euristeju. Na putu je osnovao Tebu grad sa stotinu vrata. Euristej se bojao jabuka pa ih je Heraklo dao Ateni koja ih je poslije vratila. 12. Posljednji i najtei zadatak bio je Kerber. Heraklo je morao otii do vrata Hada i tamo se obraunati s tim troglavim psom koji je imao rep zmije, a slina koja je padala na pod stvarala je otrovnu biljku akonitu. Dok je bio u podzemlju, Heraklo je oslobodio Tezeja koji je ondje bio zatvoren jer je pokuao oteti Hadovu Perzefonu. Heraklo je otiao do Hada i Perzefone i upitao smije li uzeti Kerbera. Bogovi su se sloili pod uvjetom da ga ne ozlijedi. Neki kau da je Perzefona pristala jer je Heraklo bio njezin brat. Heraklo je potom uhvatio Kerbera oko vrata i izvukao na svjetlo dana. im je iziao iz sjene, Kerber je poeo bijesno lajati i stenjati. Euristej se uplaio im je vidio Kerbera pa ga je Heraklo brzo vratio u Had. Nakon to je zavrio zadatke, Heraklo se pridruio Argonautima u potrazi za zlatnim runom. Spasili su junakinje, osvojili Troju i pomogli bogovima u ratu protiv Giganata. Takoer se zaljubio u princezu Jolu od Ehalije. Kralj i njegovi sinovi s prijezirom su gledali na Heraklove pothvate, svi osim Jolina brata Ifita koji je postao Heraklov najbolji prijatelj. Eurit je ponudio ruku svoje keri onome tko ga pobijedi u streljakome natjecanju. Kad je to uinio, Eurit nije odrao obeanje te je Heraklo ubio njega i njegove sinove, osim Ifrita, a Jolu je oteo. No, Hera je jo jednom Herakla natjerala do ludila te je bacio Ifita s gradskih zidina. Heraklo se morao iskupiti i oistiti sluenjem lidijskoj kraljici Omfali. Morao je raditi enske poslove i nositi ensku odjeu, a ona je nosila njegovu lavlju kou i toljagu. Nakon nekog vremena oslobodila ga je te su se vjenali. Heraklo je imao i muke i enske ljubavnike. Njegovo se potomstvo naziva Heraklidama.

6. Svako je doba pridavalo svoje simboliko znaenje liku Prometejevu, prilagoavajui pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od Eshilova se doba u vatri nije gledalo samo prirodno poelo nego i iskra boanske mudrosti po kojoj se ovjek razlikovao od niih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i znanostima; zato je Prometejeva zadaa bila da spasi ovjeka od njegova izvornoga neznanja. Kranski su pisci u tome poganskome tvorcu i njegovu posrednikom inu vidjeli prefiguraciju pripovijesti o Kristu; u njegovoj kazni, okivanju za hridinu, nagovjetaj raspea. Romantiki pokret u 19. stoljeu nainio je od Prometeja simbol slobode, suborca ljudskoga roda protiv ugnjetavanja; a za mnoge je, u razliita doba, bio umjetnik koji s neba prima oganj stvaralakoga nadahnua. Jetra je u antiko doba imala mistinu svrhu gledanja u budunost, kao zrcalo budunosti. Njih su oito fascinirala svojstva jetre koja, kad se izvadi iz tek zaklane ivotinje, ima sposobnost jasnog odraavanja jer je tamna i glatka poput zrcala. Takoer u mitu stoji da je Prometej donio vatru u stabljici koja je u antici sluila za izdubljivanje i pravljenje teleskopa. Prometej je, navodno, imao sposobnost proricanja budunosti, a na to upuuje i etimologija njegova imena. Kao drugo, njegova je jetra bila njegovo najznaajnije obiljeje. Nema dvojbe da su se Prometejeva jetra povezivala s proricanjem, pretkazivanjem i boanskim zrakama. Time je Prometeju pridodana jo jedna optika pojava. Prema predaji, Prometej je bio prikovan za stijenu, to je bila kazna jer je donio boansku vatru ljudima. Svakoga je dana ptica slijetala na njega i izjedala dio njegove jetre, koja bi se preko noi obnovila. Poslije

mnogih stoljea naiao je Heraklo, koji je razbio Prometejeve okove i konano ga oslobodio patnje. Sve se to zbivalo negdje na Kavkazu, gdje mit o Prometeju i danas ivi. Mit govori da je Prometejeva jetra bila izloena suncu na vrhu planine. To je zrcalo (jetra) reflektiralo svjetlost samo tijekom dana, jer nou refleksija nije mogua. Prometej je donio nebesku vatru na zemlju pomou lea ili zrcala, smjetenih u dugakoj stabljici davno izumrle biljke, koja je sluila kao teleskopska cijev. Postavlja se pitanje zato je Prometej bio prikovan za stijenu na vrhu planine, a odgovor je povezan s geodetskim mjerenjima za koja je potreban teleskop. U arhajskom i pretpovijesnom razdoblju (tj. davno prije klasinog doba), najvanija grka proroita, kao to su Dodona, Delfi i Del, bila su smjetena na tokama zemljopisne irine te je jedno od drugog bilo udaljeno tono za jedan stupanj zemljopisne irine. Budui da je do 7. st. p.n.e. Del izgubio znaenje prorokog sredita, svaka predaja koja ga u tom smislu spominje oito potjee iz mnogo starijeg razdoblja. Doista, iskopavanja minojskih ruevina pokazala su da su Delfi bili znaajno proroko sredite barem do 12. st. p.n.e. Dovoljno je rei da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena jo u prapovijesno doba, prije nego to su Grku poeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasino doba mnogo se panje poklanjalo geodetskim mjerenjima na temelju kojih su se uspostavljale svete toke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je nain povezan s time. Prometej je, dakle, bio razapet izmeu dva planinska vrhunca. Taj podatak upuuje na optiku napravu koja je sluila za ispitivanje podruja izmeu dva planinska vrha. Prometejeva je cijev predstavljala dio teleskopa koji bismo danas nazvali teodolit - temeljni instrument za geodetska mjerenja. Nemogue je postii tonost u geodetskom mjerenju bez neke optike naprave. Njezin teleskopski dio moe biti posve jednostavan, te nije nuno da optiki dio naprave bude visoko sofisticiran. Drevnim je narodima mogao prilino dobro posluiti i jednostavan teleskop. to se okova tie, valja imati na umu da su zbog jakih vjetrova koji puu na vrhovima planina drevni geodeti morali na neki nain privrstiti svoje instrumente, kako bi osigurali preciznost svojih mjerenja. Stoga je "Prometej" morao biti okovan. Snaan odraz svjetlosti na zrcalu moda se odnosio na svjetlosni znak odaslan pomou zrcala smjetenog najednom vrhu, koji je kroz teleskopsku cijev promatrala skupina ljudi na drugom vrhu. U drevno doba razina se utvrivala pomou utega i klatna, metode koja je, za razliku od libele, iskoritavala gravitacijsku silu na posve drukiji nain. Njegovo ime koje znai "predviati" ili "gledati naprijed", upuuje na promatranja i ispitivanja drevnih geodeta.

7. Ahejci su Grko pleme koji ono 1600. pr. Kr. Stvaraju prvu visoku kulturu, poznatu kao mikenska kultura. Naseljavaju poluotok Peloponez u 2. tisuljeu pr. Kr. Osnivaju Mikenu kojom vlada Agamemnon. 8. Drevna Troja nalazi se na obali Male Azije, nekoliko kilometara od Dardanela. Kada su je napali Ahejci vladao je kralj Prijam. 9. Trojanski rat voen je u 12. st. Trajao je 10 godina. (1194. pr. Kr. 1184. pr. Kr.). Izvor za Trojanski rat su Ilijada i Odiseja.

10. Povod Trojanskog rata je otmica Helene, najljepe ene na svijetu i supruge spartanskog kralja Menelaja. Nju je oteo Paris, sin trojanskog kralja Prijama. 11. Ahejski junaci : Ahilej, Agamemnon, Patroklo, Menelaj Trojanski junaci: Paris, Hektor, Prijam 12. Grad osvajaju varkom: prave se da naputaju opsadu i odlaze ostavljajui pred Trojom drvenog konja (Trojanski konj). Trojanci konja uvlae u grad usprkos upozorenjima proroice Kasandre i sveenika Laokonta. Grki ratnici skriveni u konju otvaraju gradska vrata, pa grad biva osvojen. Njeno zauzimanje je smislio Odisej. 13. Eneja je preivio trojanski rat i osnovao je grad Lavinij na Siciliji, koji je nazvao po svojoj eni. 14. Odisej je glavni lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine. Odisejeve su karakteristike mudrost, lukavost i otroumnost. Odisej je bio jedan od Heleninih prosaca. Odisej je takoer smislio poznatog trojanskog konja. Nije se mogao vratiti u svoju rodnu Itaku zato jer je ubio kiklopa, Posejdonovog sina te ga je on prokleo.