GOTIKA

ARHITEKTURA FRANCUSKA

(DAVOR SIFTAR PRODUCTION)

Epicentrom stila smatra se opatija SAINT DENIS. Ukidaju se suprotnosti izmeu nosaa i tereta zid gubi karakter masivne, nosive opne. Kantonirani stupac, krune ili poligonalne osnove s 4 polustupa, prvi put se javlja u Chartresu 1194., a zatim u Amiensu i Reimsu. Lepezasti i zvjezdasti svodovi zamjenjuju krine. Kontraforni sustav: kontraforni zidovi, kontrafori i kontraforni lukovi. Kontrafor je zidni istak koji se prema gore stupnjevito suuje i zavrava kosim okapnicama. Otvoreni kontraforni sustav: kontrafor odmaknut od zida bonog broda, a 2 se kontraforna luka pruaju od njega do sredine gornje prozorske zone (npr. Amiens). Skriveni kontraforni sustav (npr. Saint-Germer-de-Fly). Triforij moe biti: slijepi (Noyon), pasani (Laon) ili ostakljeni (St. Denis, 1231.).

1. RANA GOTIKA

ILE-DE-FRANCE, 1144 1194.

Izmjena nosaa (vezano uz svodove, dvotravejni ili vezani sustav - Laon, Noyon), esterodijelni svodovi, dvotoranjska proelja, 4 etana elevacija: zone arkada, galerija, triforija i prozora.

SAINT DENIS (obnova 1140 - 1144.)

Izvorno crkva iz 8 st. - tu je sahranjen Pipin Mali. 1140. poinje obnova pod opatom Sugerom Zapadni dio (narteks) posveen je 9. 9. 1140. Istoni dio obnova traje od 1140 - 1144.
TLOCRT APSIDE

2 toranjsko proelje, 3 brodni narteks, 5 brodni transept, dvostruki deambulatorij, poligonalna apsida s 2 pretkorska traveja, 4 etana elevacija. Oko 1230. ostakljen je triforij.

SAINT ETIENE Sens, 1140 1160.

Prva gotika katedrala bez transepta. 3 broda, 3 etana elevacija, 6 dijelni svod, u zoni arkada izmjena nosaa. 16. st. transept je izgraen u flamboyant stilu.

NOTRE DAME
Noyon
1150. poetak gradnje. 1165 - 1175. izgraen je deambulatorij. 3 broda, 3 brodni narteks, 4 etana elevacija, izmjena nosaa u zoni arkada, transept s 4 etanom elevacijom, polukruno zavren na sjeveru u jugu.

FOTOGRAFIJE: AMBULATORIJ I SVETITE

NOTRE DAME Pariz

1163 - 1182. zapadni dio 1178 - 1200. brodovi sred. 13. st. transept 5 brodova, 3 brodni narteks, dvostruki deambulatorij, 3 etana elevacija: arkade, galerije i prozori. 6 dijelni svod u glavnom brodu, a krino rebrasti u bonim brodovima. U 19. st. velika obnova (V. le Duc).

NOTRE DAME Laon

zapoeta oko 1160. II. faza 1180 - 1210. Prvi put bazilika s vie tornjeva. 3 broda, boni brodovi idu kontinuirano oko transepta i okruuju apsidu kao deambulatorij bez kapela, flankiran 2 etanim bonim apsidama. 6 dijelni svod, 4 etana elevacija: arkade, galerije, prvi put pasani triforij, zona prozora. 1210. udvostruena duljina kora, s ravnim zavretkom. 1165. prvi put izvedena rozeta.

ST. REMI , kor, Reims

2

(1170 1200.)
St. Remi je izvorno romanika crkva iz 1005. g. Na postojei transept dodaje se novi kor s 5 brodova i 4 etanom elevacijom, deambulatorij ima 5 radijalnih kapela koje su jasno odvojene, a centralna kapela ima predtravej.
AMBULATORIJ

ST. MADELENE , kor, Vzelay, 1185.

Najranija gotika struktura u Burgundiji. 3 brodna crkva, graena od 1096 1120. Deambulatorij s 5 radijalnih kapela, 2 travejni predkor, 3 etana elevacija: arkade, triforij i prozori.

CISTERCITSKA OPATIJA Pontigny, 1140.

2 etana elevacija, deambulatorij s radijalnim pravokutnim kapelama upisanima u zid.

ANGEVIN

Angevinka gotika se javlja ubrzo nakon dovrenja svetita St. Denisa. Ove crkve su slabije osvijetljene od "tipa St. Denis" i imaju razliite forme krino rebrastih svodova. Angevinki tip: veoma visok zakljuni kamen, kupolasti oblik svoda. St. Denis tip: zakljuni kamen i iljci lukova su u istoj

visini. Krajem 12. i po. 13. st. usavren je koncept angevinke gotike, svodovi su kupolastog oblika, a rebra su brojano umnoena.

ST. MAURICE Angers, 1148 1158.

Prvi spomenik angevinke gotike. 1 brod, niz velikih kubinih traveja nadsvoenih kupolastim 4 dijelnim svodom, debeli zidovi rastvoreni su visokim uskim prozorima, u gornjoj zoni je uska etnica.

ST. MAURICE

ST. SERGE , kor, Angers, oko 1200.

3 broda, gotovo izjednaena visina brodova daje dvoranski prostor, nosai su vrlo tanki, novi kor je graen u zreloj gotici.

2.

ZRELA ILI VISOKA GOTIKA

1194 1240.

Od izgradnje Chartresa do druge faze rada na St. Denisu. 4 dijelni svodovi, nema izmjene nosaa otvoreni kontraforni sustav kantonirani stupci

- pasani triforiji - visoki prozorski red - arkade i prozorski kat su iste visine - 3 etana elevacija: zona arkada, triforija i prozora - viedijelni prozori u prozorskoj zoni

NOTRE DAME Chartres,

1194 - 1260.
Kljuna graevina klasine gotike. 3 broda, uzduni krini tlocrt, 3 brodni transept koji ima proelja s po 2 tornja, 5 brodni kor s dvostrukim deambulatorijem i odvojenim radijalnim kapelama, 3 etana elevacija, prvi put kantonirani stubovi, otvoreni kontraforni sustav, 4 dijelni svod, slube prelaze u rebra svoda, naglaen vertikalizam, na zapadnoj strani su Porta Regia (1145 1155.).

ST. ETIENNE Bourges, 12 - 16 st.

Bez transepta, slina Notre Dame u Parizu. 5 brodova, glavni brod ima 6 - dijelni svod, boni brodovi krino bavasti svod, dvostruki deambulatorij izvorno bez kapela, a kasnije je dodano 5 apsidiola. 5 portala na proelju i 2 tornja, izvana je dvostruki sustav kontrafora, 3 etana elevacija.
PRESJEK KORA

NOTRE DAME Reims, 1212.

Krina bazilika s vijencem kapela. 3 broda, 3 brodni transept, 5 brodni kor, deambulatorij s vijencem kapela (Salomonov kor), 3 etana elevacija, istanjeni nosai, po prvi put ujednaeni kapiteli, 4 dijelni svodovi, 2 tornja na proelju. Dvostruki kontraforni sustav (u biljenici Villarda d Honnecourta sauvan izvorni nacrt), prvi put prozor s mreitem (1210. Jean d Orbais).

NOTRE DAME Amiens,

(1220 - 1268.) 3 broda, 3 brodni transept, 5 brodni kor s deambulatorijem i

vijencem kapela, 4 dijelni svod, 3 etana elevacija, u koru je ostakljeni triforij. Arhitekt je Robert de Luzarches.

SAINT PIERRE Beauvais, 1272.

Svetite predstavlja jedno od najsmionijih tehniko-konstruktivnih rjeenja (visina 48 m) i posljednji stupanj u razvoju gotikog stila. Elevacija kora: 3 etana.

TRIFORIJ KORA

UTJECAJ MODELA CHARTRESA:

St. Etienne (Meaux) St. Quentin

3 brodne crkve, 5 brodni korovi, deambulatoriji s kapelama

NORMANDIJA I BURGUNDIJA
St. Etienne (Auxerre) Notre Dame (Dijon)
visoke, tanke arkade triforiji, slube
NOTRE DAME, DIJON

3.

RAYONNANT GOTIKA

1220/30 do kraja 13. st.

Parizu i iri po cijeloj velikih rozeta, arhitekture. novi tip svenjastog stupca. mreaste i kopljaste sustave, masivni zidovi se zamijenjuju staklenim zastorima. Vanost dobivaju vitraji i kolorizam. Piramidalni krovovi omoguuju prolaz svjetla

Dvorski stil Louisa IX, javlja se u Europi. Naziv dobiva po zrakastim prekama karakteristinih za ovu fazu. Svjetlo postaje vana komponenta Po prvi put se javlja ostakljeni triforij i Vee rastvaranje zidova u fine

kroz ostakljene triforije.

SAINT DENIS

(opatijska crkva) 1140. opat Suger restaurira staru romaniku crkvu: proelje, 2 zvonika, prva 2 traveja, kor i kripta. 1231. opat Eudes Clement poinje rekonstrukciju: mijenjaju se arkade glavnog broda i transepta, novi svenjasti stubovi, a slube idu od poda do krova. Glavni brod (1281.): 3 etana elevacija: zona arkada, po prvi put ostakljeni triforij (1231.) i visoka zona 4 strukih prozora s rozetama. Transept je proiren na 5 brodova, s velikim rozetama na junom i sjevernom kraju, i naglaen kao mjesto gdje su grobovi kraljeva. Nad transeptom su tornjevi, svetite ima 3 etanu elevaciju.

KATEDRALA ST. PIERRE Troyes

5 brodova, transept, 5 brodni kor s deambulatorijem i 5 radijalnih kapela, etvorodijelni svod. Stil St. Dennisa oituje se u koru koji je obnovljen nakon uruavanja (1228.) i sadri gotovo iste elemente kao i St. Denis: 3 etana elevacija, pasani triforij, prozori.

ST. GERMAIN-EN-LAYE (po. 1238.)

Kraljevska kapela, 1 brod s "dvoslojnim" zidovima, 2 etana elevacija, 4 dijelni svod, izvana su jaki kontrafori.

SAINTE CHAPELLE Pariz, 1243 - 1248.

Dvoranska kapela Louisa IX. Dvoetana graevina u kojoj je pohranjena relikvija Kristova kruna od trnja. Donja kapela: je starija, za dvorjane nieg ranga i posveena Bogorodici. 3 broda, nia je od gornje, niski svod podupire pod gornje kapele, unutranji kontrafori podupiru svod, bogata dekoracija, 4 dijelni svod. Gornja kapela: je za cara i obitelj, posveena Kristovoj krvi i Kriu. 1 brod, apsida, visoki prozori prekrivaju gotovo cijele zidove, a izmeu njih su slube. 4 dijelni svod, bogata dekoracija: na slubama su likovi apostola, a na prozorima prikazi Kristove muke. Izvana je niz jakih kontrafora, na proelju se istie velika rozeta. Obje kapele imaju narteks.
GORNJA KAPELA

ST. URBAIN Troyes, po 1262.

Dao ju je sagraditi papa Urban IV. na mjestu

gdje je bila kua u kojoj je roen. 3 broda, 3 dijelni narteks, upisani transept, poligonalno svetite bez deambulatorija, 2 etana elevacija: arkade i prozori, a zona prozora je veoma iroka, 4 dijelni svod, 2 etana elevacija i u koru (2 zone prozora). Smatra se da je arhitekt Jean Langlois.

ST. NAZAIRE Carcassonne

Romanika katedrala, a oko 1280. zapoeti su kor i transept. Transept je velik, s 3 pravokutne kapele na istonoj strani. Sa svake strane su poligonalne apside - originalno i drukije od tada tipinog deambulatorija s radijalnim kapelama (zbog elje da se ouva romanika konstrukcija crkve). Koncepcija je bliska St. Chapelle: skulpture na slubama i malo drukije mreite. Kapele su odvojene samo u donjem dijelu (zid), a u gornjem su spojene otvorenim mreitem.
ST. NAZAIRE

NOTRE DAME katedrala, ClermontFerand

1248. zapoet je kor (Jean Deschamps). 3 etana elevacija, deambulatorij s 5 radijalnih kapela, triforij i prozori su povezani i ine jednu elevaciju.

NOTRE DAME katedrala, Tournay

Graena 1243 - 1253. kor je posveen 1253.

4. KASNA GOTIKA kraj 13 15. st.

Glavni uzor je Saint Dennis. Prevladava dekorativnost i kienost. Arhitektonski elementi koji se dalje razvijaju su nosai i mreite. Prevladava troetana elevacija.

ST. CROIX Orleans, po. 1287.

Graen s idejom da nadmai sve katedrale zrele gotike. 5 brodova, 3 brodni transept, 5 brodni kor s deambulatorijem i 9 radijalnih kapela. Od izvorne graevine sauvani su samo 2 traveja kora od njih est, radijalne kapele i vanjski boni zidovi kora.

Arhitektura oko 1300. g. predstavlja visoke izraze stila rayonnant gotike:

NOTRE DAME Evreux

Kor je sagraen neto prije 1300. g. deambulatorij ima 5 radijalnih kapela, 3 etana elevacija: visoke arkade svenjastih stubova, visoki ostakljeni triforij i zona prozora.

LYON st. glavno proelje katedrale

ROUEN 1300-30. juno proelje transepta

BORDEAUX 1260-14 sjeverno proelje transepta

Poetkom 13. st., kada se grade monumentalne katedrale, dolazi do promjena u drutvenom i vjerskom ivotu. Osnovani su prosjaki i propovjedniki redovi, franjevci (Assisi, 1208.) i dominikanci (juna Francuska, 1215.). Elementi propovjedi bitno utjeu na

karakteristike njihove arhitekture. Grade se uglavnom jednobrodne crkve, ponekad fortifikacijskog karaktera.

DOMINIKANSKA CRKVA
(Toulouse, iza 1260.)
Matina crkva dominikanskog reda. 2 broda, dvoranska crkva, poligonalna apsida s 5 radijalnih kapela, krino svoeni traveji, nad korom lepezasti svod ("palmino drvo"). Sjeverni brod je za redovnike, juni za laike, a oba su usmjerena prema svetitu.

ALBI , katedrala
Sv. Cecilije (1282 1400.) Propovjednika crkva dominikanskog tipa. Najznaajniji primjer 1 brodne crkve s kapelama fortifikacijskog karaktera. 12 krino svoenih traveja, poligonalni kor, izme u kontrafora su kapele (u koru su polukrune), iznad njih su galerije s prolazom, zid je s dvostrukom ljuskom.

FLAMBOYANT STIL

Plamena gotika 1380 - sredina 15. st.

Francuski kasnogotiki stil, naglaenog dekorativnog karaktera. U mreitu se linije isprepliu i esto stvaraju oblike nalik plamenu. Najvaniji dekorativni element je "riblji mjehur". Nakon 100 godinjeg rata, rekonstruiraju se mnoge crkve (Orleans, Auxerre, Tour), a neke se preureuju i proiruju (Sens, Rouen, Amiens).

ST. MACLOU Rouen, 1437 - 1541.

10