Pod Okriljem Milostinje

Autor:
Muhenned ibn Abdullah

Milostinje
Preveo:
Munir Zahirovi
204./1425.
RIJE IZDAVAA
u ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Rije izdavaa
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Njega hvalimo, od Njega
pomo i uputu traimo. Neka je salavat i selam na Allahovog
miljenika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu
asnu porodicu, njegove ashabe i sve one koji njegov sunnet
slijede do Sudnjega dana.
Zahvaljujui Allahovoj milosti, a zatim pomoi dobroinitelja,
u prilici smo da italakoj publici u Bosni i Hercegovini
predstavimo knjigu Pod okilem milostine. Knjiga je
prvenac u izdavakoj djelatnosti Humanitarne organizacije
"POMO", i bavi se tematikom srodnom sa djelatnou ove
organizacije, to je svakako bilo presudno u njenom izboru.
Pored toga, elja nam je da u proces odgojnog i duhovnog
napredovanja ovjeka vjerika, ukljuimo i ovaj aspekt
njegovog ivota, kojeg obrauje djelo plemenitog brata
Muhenneda ibn Abdullaha. Koristimo priliku da mu se
iskreno zahvalimo na ovoj vrijednoj hediji koju je ostavio
muslimanima, molei Allaha, subhanehu ve te' ala, da ga
nagradi najljepom nagradom.
U ovom vremenu dominacije materijalnog nad duhovnim,
ljudske sputanosti okovima materije te bespotedne i prljave
borbe za ostvarivanje sebinih ciljeva, i vremenu kada je
dunjaluk veini ljudi postao svrha ivota, knjiga predstavlja
pravi mehlem na ranu.
5
RIJE IZDAVAA
Islam u svakom poslu trai iskrenu i plemenitu namjeru, trai
ovjeka koji nee biti zatvoren u sebe i odreen granicama
linih interesa, nego e voditi brigu o materijalnom i
duhovnom napretku kako pojedinaca tako i zajednice kojoj
pripada.
Autor u knjizi na jednostavan i nadasve dopadljiv nain
obrauje vrijednost milostinje ili sadake u svjetlu Kur'ana i
Sunneta Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, navodei
velianstvene primjere dobroinstva i meusobnog pomaganja
kroz historiju Islama
.
Iskreno se nadamo da e ova knjiga pobuditi interesiranje
italake publike, probuditi vjerska i moralna osjeanja kod
muslimana i podstaknuti ih na injenje dobrih djela.
Uzvienog Opskrbitelja molimo da najljepom nagradom
nagradi sve one koji su doprinijeli da ova knjiga ugleda
svjetlost dana.
6
PREDGOVOR
u ime Allaha, Milostivog, samilosnog!
Predgovor
Hvala pripada Uzvienom Allahu koji u Kur'anu kae:
Neete zasluiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga
to vam je najdrae; a bilo ta vi udielili, Alah e,
siguro, za to znati.1
Neka je Allahov mir i blagoslov na najodabranijeg
Vjerovjesnika koji je rekao:
"Dijelite milostinju, jer e vas milostinja spasiti od Vatre."
Neka je Allahovo zadovoljstvo na njegovu asnu porodicu,
njegove drugove (ashabe) i one koji ih budu slijedili inei
dobra djela.
To su estiti preci prvih generacija ovoga Ummeta, koji su se
sami sa sobom obraunavali sve dok nisu due oistili, protiv
neprijatelja se borili sve dok ga nisu porazili, na sva vrata
dobra zakucati i putevima dobroinstva duboko zagazili.
Kako li su samo prema drugima bili dobrostivi i samilosni!
Koliko su prema njima bili strpljivi, ak i kad su ih ovi na
najrazliitije naine vrieali i uznemiravali!
Molim Allaha da nam pomogne da ih u njihovim vrlinama i
svake hvale vrijednim postupcima slijedimo i da se na njih
ugledamo.
Ali Imran, 92.
7
PREDGOVOR
Uzvieni Allah kae:
O vjerici, udielite dio od onoga ime vas Mi darjemo,
prje nego to doe Dan kada nee biti ni otkupa, ni
prjatejstva, ni posrednitva! - A nejerici sami sebi ine
neprvdu.1
Ovo je poziv upuen svima nama od Uzvienog i meu
plemenitim Najplemenitijeg da na Njegovom putu od onoga
ime nas je On obilato opskrbio dijelimo prije nego to proe
ta jedinstvena prilika da nam se od tuge i kajanja srca ne
kidaju, na Dan kada nee nikakvo blago a ni sinovi od koristi
biti, osim ko pred Allaha ista srca izae.
Ovaj poziv se esto ponavlja i njegov eho u tekstovima
Kur' ana i Sunneta snano odzvanja.
Putevi i naini na kojima nam se on upuuje su razliiti, ali
im je cilj borba protiv u nama skrivene krtosti i podsticanje
da udjeljujemo dio imetka kojem smo po prirodi skloni.
Ustvari, mi a i sve ono to imamo pripada Uzvienom Allahu.
On je Gospodar svega.
Prema tome, imetak pripada Allahu, a ovjeku je povjereno
jedino upravljanje njime. To potvruje i Kur' an asni u
mnogim ajetima poput ajeta:
8
Alahova je vlast na nebesima i na Zemli i nad onim to je
na njima; On sve moeP
Alahova je vlast na nebesima i na Zemli i na onome to je
izmeu njih, i Nemu ee se svi vratiti. 3
I dajte im neto od imetka koji je Alah vama dao. 4
1 El-Bekare, 254.
2 El-Ma'ide, 120.
3 EI-Ma'ide, 18.
4 En-Nur, 33.
PREDGOVOR
... i udelute iz onoga to vam On stavla na
raspolaganje. 1
Isto tako Allah, azze ve delle, potvruje da je imetak jedan
od uzroka injenja nepravde i iskuenja ovjeka:
Uistinu, lovjek se uzobiesti lim se neovisnim oseti. 2
. . . i neka znate da su bogatsta vaa i deca vaa samo
iskuenje. 3
Imanja vaa i deca vaa su samo iskuenje, a u Alaha je
nagrada velika; zato se Alaha bojte koliko god moete i
sluajte, i pokoravajte se, i milostinju udelujte - za svoje
dobro. A oni koji budu saluvani gramzlivosti, bit e ti koji
e uspjeti. 4
Prema tome, imetak nas ne smije zavesti da zaboravimo nau
osnovnu dunost u ivotu a to je injenje ibadeta Allahu,
subhanehu, kao i iz
g
radnja i unapreivanje zemlje (na kojoj
ivimo) u skladu sa Serijatom.
Allah, azze ve delle, nas upozorava, pa kae:
O vjerici, neka vas imanja vaa i deca vaa ne zabave
od seanja na Alaha. A oni koji to utine, bit e izgubleni. 5
Ko se bude pokoravao svojoj pohlepi i strastima i postane
nepokoran svome Uzvienom Gospodaru, on je oigledno
propao i postao ponien padajui u ponore propasti i
nesree.
1 El-Hadid, 7.
2 EI-Aiek, 6.-7.
3 EI-Entl, 28.
4 Et-Tagabun, 1 5.-1 6.
5 EI-Munafkun, 9.
9
PREDGOVOR
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:
"Propao je rob dinara, rob dirhema i rob cmoporubljenog
ogrtaa, ako mu se dadne, zadovoljan je, a ako mu se ne
dadne, onda se razljuti. Propao je i ostao bez iega. Ako se na
tm ubode, on ga ne vadi."'
S druge strane, Allah je imetak nazvao dobrom na raznim
mjestima u Svojoj asnoj Knjizi, kao to, naprimjer, kae:
. . . i on je, zato to voli bogatstvo - radia. 2
. . . ako ostavla imetak, propisuje vam se kao obaveza za
one koji se Alaha boje da pravedno uinite oporku
roditelima i blinjima. 3
. . . i pomo vas imanjima i sinovima, i dat e vam bae, i
rjeke e vam dati. 4
"Divan li je dobar imetak koji pripada dobrom ovjeku! "5
Imetak, s islamskog stanovita, nije pokuen sam po sebi, jer
on sam po sebi nije zlo, ve s jedne strane moe biti hajr
(dobro), a err (zlo) s druge strane.
Imetak je poeljan ukoliko se koristi u dobre, a nepoeljan i
pokuen ukoliko se koristi u loe svrhe.
Ako je ovjekova pohlepa za imetkom pretjerana ili ga stjee
na nedozvoljen nain ili ga ne troi gdje treba ili se njime
oholi, onda on, s te strane, predstavlja runo sredstvo pomou
kojeg se zarauju grijesi.
lO
1 Hadis su zabiljeili Buharija i Ibn Made.
2 EI-Adijat, 8.
3 EI-Bekare, 180.
4 Nuh, 12.
5 Had i s je zabiljeio Ahmed.
PREDGOVOR
Ako ga pak stekne na erijatom propisan nain te ostvaruje
sa njim proft u granicama erijata i troi ga u ono to mu je
Allah naredio i na ta ga je potakao, bez rasipanja ili
krtarenja, i ako ga on ne zaokuplja od injenja ibadeta
Uzvienom Allahu, onda je imetak, s te strane, dobar i
koristan, jer on predstavlja najbolji nain za stjecanje
dunjalukih i ahiretskih koristi.
U ovoj kratkoj risali vidjet emo, ako Bog da, koje su koristi
od davanja sadake i njen utjecaj na pojedinca i drutvo, vidjet
emo lijepe postupke prilikom praktine pnmJene
dareljivosti te kakvu obilatu nagradu i visoke poloaje je
Allah pripremio za dobroinitelje na Ahiretu.
Nasuprot tome, takoer, vidjet emo kako i zato su Uzvieni
Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pokudili
krtarenje i one koji krtare, na koji nain se lijeiti od te
bolesti itd. u poglavljima koja e, ako Bog da, postii svoj cilj
i biti od koristi.
Kao da ujem neke itaoce koji postavljaju pitanje: "Mi
nemamo mnogo imetka da dijelimo milostinju iz njega.
Odakle nam imetak za to?"

Moda e neki postaviti pitanje: "Zar ima neko prei od nas
da primi milostinju?"
To je isto pogrean nain razmilanja, jer nije uvjet da onaj
ko daje milostinju bude bogat, ve i siromani ljudi mogu
pretei bogatae u tome. Zar veina ashaba nie bila
siromana i nemona?!
I pored toga oni su rtvovali sve to su imali da pomognu
Allahovu vjeru.
Nakon to su bili dareljivi s malo, Allah im je, iz Svoje
milosti prema njima, dao puno. Dao im je vlast na Zemlji i
uinio ih uitelima ljudskog roda i svjetskim voama.
ll
PREDGOVOR
Za davane sadake dovolna su i mala odricanja. 1
Koliko puta Allah u malo imetka dadne bereketa, pa njegova
korist bude vea nego to je to sluaj s puno imetka! !
Na kraju, bit je u nijjetu kao to je Ibn Mubarek rekao:
"Koliko je velikih djela iju vrijednost umanji nijjet, a koliko
malih djela iju vrijednost uvea nijjet."2 To je prvo.
Drugo, ako hoemo dobiti nagradu za milostinju, onda
moemo makar malo izdvajati za milostinju od naih potreba,
ne moramo ivjeti raskono.
Dovoljno bi bilo da mjeseno izdvajamo l O do 1 5 KM. Ta
mala koliina, kada bi je izdvajale stotine dobrih ljudi,
dostizala bi cifru na hiljade i hiljade blagodarih maraka.
Tree, dokle emo se oslanjati na pomo koja dolazi izvana, a
naa nam vjera zabranjuje prosjaenje ukoliko smo sposobni
raditi?!
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:
"Gorja ruka je bolja od donje. "3
Zar nam nije dovoljno sve ovo to smo uzeli od
dobroinitelja tokom proteklih godina?!
Humanitare organizacije samo to nisu zatvorile svoja vrata
i otile. Neke su ve prestale s radom. ta onda mi oekujemo?
Na problem je izgubio vanost i podrku kakvu je nekad
imao. Pojavili su se novi gorui problemi u raznim
dijelovima islamskoga svijeta privlaei panju na sebe. Oni
trae velike napore, rtve i ulaganja.
12
1 To emo objasniti u estom poglavlju.
2 Dami 'u-1- 'ulumi ve-1-hikem, 1135.
3 Hadis je muttefekun alejhi.
PREDGOVOR
Hoemo li ih i mi potpomoi koliko smo u mogunosti?
Moemo li pomoi nau prognanu i ugroenu brau u
mnogim dravama i tako ispuniti dunost koju nam nalae
islamsko bratstvo?
Ako im u ovoj situaciji nismo u mogunosti pruiti pomo,
bar moemo popuniti jednu prazninu i osloniti se na sebe i
onoga ko . nam, nakon Allaha, pomae u zbrinjavanju
siromanih ljudi naega drutva,jetima (siroadi), udovica, u
aktivnostima koje se poduzimaju na naunom i da 'vetskom
polu.
Dolo je vrijeme da se okrenemo osnivanju naih bosanskih
humanitarih organizacija. Mi nemamo izbora u pogledu
toga, jer e raskalaenost, sekularizam, ateizam, komunizam
te zapadne kranske organizacije poput bujice odnijeti nae
utvrde i zabraniti i ono malo preostalih islamskih aktivnosti,
ako i dalje ostanemo u dubokoj letargiji.
Ova risala je upozoravajui apel protiv nemorala, nereda,
ateizma, protiv evropeizacije i pokrtavaja, poziv na osnivanje
vakufa i oivlj avanje njihove uloge u savremenom dobu.
Ovo je poziv misionarima Islama (da'ijama), dobroiniteljima,
brai i sestrama kako bi svi zajedno zapoeli kampanju
samoosvjeivanja u toku koje e muslimani osjetiti vanost i
dunost injenja dobrih djela, pogotovo u ovim tekim
vremenima, i shvatiti opasnost svoje neaktivnosti po Islam i
muslimane.
Imetak je, kao to znamo, osnova na kojoj poiva bilo koja
djelatnost.
Imetak (novac) je ila kucavica za rad na polju da 've (irenja
Islama) i nareivanja na dobro i zabranjivanja zla, za dihad
na Allahovom putu, za pomo obespravljenim i ugroenim,
kao i za mnoga druga dobra djela.
13
PREDGOVOR
Bez stalne novane podrke islamskim organizacijama prijeti
prestanak rada na da ' vetskim aktivnostima i programima
pomoi. Samim tim ljudi e sve vie i vie tonuti u movare
zablude i nemorala - traimo zatitu kod Allaha od onih koji
ljude odvraaju od vjere i koji nemoral i nered uvode.
Pozivamo brau muslimane da se to prije aktiviraju kako bi
pomogli irenje dobra i samostalnosti u naem drutvu svim
onim ime su u mogunosti, pruajui duhovnu i materijalnu
pomo koja se ogleda u davanju savjeta, prijedloga, uenju
dova, slanju novca, prehrambenih proizvoda i odjee.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
"Neka niko od vas sebe ne potcjenjuje! "1
"Nita od dobroinstva ne smatraj bezvrijednim. "2
Mi smo uvjereni da e mnogi dobri ljudi prihvatiti ovaj poziv
i da e se nasuprot tome propalice i ljudi bolesnih srca
suprotstaviti tome kako bi izazvali sumnje, dok e moda
neki prevrtljivci to pokuati i onemoguiti. Na Allaha se
oslanjamo, a divan li je On zatitnik!
Takvima mi krajnje jasno kaemo:
l. Meusobno potpomaganje i saradnja meu vjericima,
njihova briga jednih za druge i njihova meusobna
povezanost su jak oslonac (podrka) uspjehu, snazi i moi.
to se tie cijepanja u grupe i razilaenja, to je put neuspjeha,
ponienja i poraza. Uzvieni Allah kae:
1 4
Svi se rsto Alahovog ueta drite i nikako se ne
rzedi n ju} te. 3
1 Hadis je zabiljeio Ibn Made.
2 Hadis je zabiljeio Tirmizi.
3 Ali Imran, 103.
PREDGOVOR
I kae:
... i pokoravajte se Alahu i Poslaniku Njegovu, i ne
prepirte se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i
budite str/ivi,jer Alah je, zaista, na strni str/ivih.1
Uz strpljenje i duhovnu snagu Uzvieni Allah e nas pomoi
u trijumfu istine i borbi protiv neistine i njenih zagovorika.
to se tie vatrenog entuzijazma, povremenog zanosa, puno
govora, praznog avrljanja, ono nita ne koristi niti pomae.
2. Uz strpljenje, duhovnu snagu i vrstu volju Allah e nas
pomoi u pobjedi istine i borbi protiv neistine,
savladavanju prepreka i ublaavanju potekoa.
3. Moraju se rtvovati vrij edne i skupocjene stvari, mora se
troiti vrijeme i ulagati napor za ostvarivanje uzvienih
ciljeva kojima se tei.
to se tie vatrenog entuzijazma, povremenih izliva emocija,
puno govora, praznog avrljana, ono nita ne koristi, niti
pomae.
eljeli bi podsjetiti na jednu vrlo vanu historijsku injenicu,
a to je da je veina velikih poduhvata, bilo ekonomskih,
naunih, dobrotvorih ili drugih, poela jako skromno, a onda
s prolaskom vremena napredovala sve vie i vie.
Danas mnoge islamske organizacije posjeduju ogromna
novana sredstva. Njihovi vakuf, programi i ogranci se ire
mnogim dravama svijeta.
Kada bi gledali na njihov poetak, uvidjeli bismo da su one
poele pojedinanim inicijativama uz skromna ulaganja i sa
skromnim mogunostima. Meutim, Allah je dao bereket u
tim iskrenim naporima onih koj i su ulagali svoj trud i
El-Enfil, 46.
15
PREDGOVOR
portvovano radili na pozivanju svoje brae muslimana da
daju dobrovoljne priloge, da pomau i uestvuju u noenju
tereta odgovorosti.
Abdurrahman es-Samit, doktor i da'ija iz Kuvajta te jedan od
osnivaa Vijea muslimana Afike, kae:
"Sjeam se da nam je na prve tri sjednice bilo nuno potrebno
500 $ i da ih nismo mogli sakupiti. Meutim, nakon toga,
hvala Allahu, poloili smo ispit. . . Vijee je sada najvea
organizacija koja se bavi islamskim radom meu
muslimanima u Africi. Njegove aktivnosti pokrivaju 40
drava. Vodimo brigu o 3288 da'ija. Imamo vie od pola
miliona studenata koji ue u 840 kola kojima upravlja
Vijee. . . Takoer, tampali smo i podijelili 6,5 milona
islamskih knjiga na 18 jezika.
Imamo radioemisije Kur' ana asnog koje pokrivaju
podruje 1 6 drava zapadne Afrike a koje se emitiraju na l O
.
'k Jezt a . .
.
Nadamo se da e se dobri i plemeniti ljudi odazvati ovome
pozivu i pruiti svoju saradnju, meusobno jedni druge
pozivati na savjetovanje, dogovor, postavljanje plana i
programa a zatim krenuti u akciju sakuplanja dobrotvorih
priloga u sklopu humanitare organizacije ili se natjecati u
nekim dijelovima njenih aktivnosti, kao to su izgradnje
damija i instituta, organiziranje erijatskih kurseva, irenje
svjetla tevhida, uestvovanje u borbi protiv zabluda i grijeha,
'pomaganje nemonih, voenje brige o siroadima i
udovicama itd.
Molimo Allaha da ovo dj elo bude poetak jednog dobrog
djela za islamsku da'vu u ovoj zemlji i da onaj ko ovo proita
bude jedan od inicijatora. Isto tako, molimo Allaha da nas sve
1 Iz interjua datog asopisu El-Bejan, br. 80, str. 94.
1 6
PREDGOVOR
pomogne u injenju dobrih djela i dadne bereket u naim
naporima, da pomogne istinu Svojom rijei i nevjerike u
korijenu istrijebi .
.. . otpac se odbacju, dok ono to korsti ludima ostaje na
Zemli. '
Allah je Taj koji pomo daje, i On na Pravi put upuuje.
Autor
1 Er-Rad, 17.
17
UVOD
Uvod
U
uvodu emo dati jeziku i terminoloku defniciju
sadake, objasniti razliku izmeu sadake i zekata koji je
obavezan s jedne strane i izmeu sadake i poklona s druge
strane, kao i vrste sadake.
l Definicija sadake
a) jezika defnicia 1:
Sadakom se naziva ono to se daje. Korijen rijei sadaka vodi
porijeklo iz rijei es-sidku, to znai: snagu, vrstinu i
nepostojane kontradiktorosti izmeu rijei i stvarosti.
Dobila je naziv po tome, jer ona predstavlja ispoljavane
snage vjerovanja (imana) onoga koji daje sadaku i njegov
iskren nijet.
" d k
.
d k
"2
. . . a sa a a Je o az.
b) terminoloka defnicia:
Ona je ono to ovjek troi od imetka u vidu injenja dobrog
djela kako bi se pribliio Allahu, a ne u vidu davanja poklona
nekome.3
1 8
1 EI-Kamusu-1-muhit, str. 8 1 O; Mu 'demu mufredati e(fazi-1-Kur 'an, str.
287; Nedretu-n-ne'im, 6/2517.
2 Hadis je zabiljeio Muslim.
3 Ovo posljednje znai da poklon ne ulazi u pojam sadake. EI-Mevsu 'atu-
1-fikhie, 26/323; Nedretu-n-ne 'im, 6/2518.
Ili, ona je, kao to imam Ibn Kudame kae:
"
Davanje nekome
neega u vlasnitvo za ivota bez ikakve protuusluge, elei
time uiniti dobro djelo kojim se pribliava Allahu."1
Rijei "za ivota" znae da u pojam sadake ne ulazi oporuka.
Ragib el-Asfahani kae: "Sadaka je ono to ovjek izdvaja iz
svoga imetka u vidu injenja dobrog djela, kao to je zekat.
Meutim, u osnovi, sadakom se smatra ono to se
dobrovoljno daje, dok se zekat odnosi na ono to je obaveza
da se da."2
Fakihi veinom rije "sadaka" upotrebljavaju za ono to se
dobrovoljno daje.
Ponekad se rije sadaka upotrebljava za vakuf Primjer za to
je hadis koji biljei Buharija u kojem je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao Omeru, radijallahu 'anhu:
"Zadri glavnicu (zemlju), a podijeli plodove!"
Ponekad se upotrebljava za bilo koje dobroinstvo koje
ovjek uini. Primjer toga je hadis kojeg prenosi Muslim i
drugi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je
rekao:
"Svako dobroinstvo je sadaka."
ll Razlika izmeu sadake i zekata
Zekat je obvezan (ar), a sadaka pohvalna (mustehab),
Zekat je defniran odreenim iznosom nisaba koji se
razlikuje za razliite vrste imetka i nije se obavezan
davati dok ne proe godina dana, dok za sadaku ti uvjeti
ne vae,
E/-Mugni, 8/239.
2 Mu 'demu mufredati e/azi-1-Kur 'an, str. 286.
l9
UVOD
Vrste onoga imetka iz kojeg je dunost izdvajati zekat su
odreene'. To se razlikuje od vrste imetka od kojeg je
poeljno davati sadaku a tih vrsta je mnogo,
Ono u ta se zekat troi takoer je ogranieno na osam
kategorija koje su spomenute u rijeima Uzvienog
Allaha:
Zekat prpada samo (l) siromasima i (2) neolnicima, i
(3) onima koji ga sakup/aju, i (4) onima ia srca treba
prdobiti, i (5) za otkup iz ropstva, i (6) preaduenim, i
(7) u svrhe na Alahovom putu i (8) putniku - namjeriku.
Alah je odredio tako! - A Alah sve zna i mudar je.1
Sadaka se razlikuje po tome to se moe koristiti u vie svrha
za razliku od zekata. Tako se sadaka moe dati i bogatom
plemenitom ovjeku kako bi mu bila podrka za njegovu
plemenitost ili bogatau koji ima veliku porodicu.3
Sadaka se moe dati ak i nevjeriku. Ovo su najvanie
razlike. A Allah najbolje zna.
111 Razlika izmedu sadake i poklona
I sadaka i poklon su davanja nekome neega bez protuusluge.
Ako je to davanje iskljuivo zbog toga da se zaradi sevap, tj.
nagrada kod Allaha, onda je to sadaka, a ako je to davanje
zbog prijatelstva, lubavi ili s posebnom namjerom davanja,
onda je to poklon.4
20
1 To su: zlato, srebro, trgovaka roba, rude, skriveno blago (riznice),
poljoprivredni plodovi, ovce, krave i deve.
2 Et-Tevba, 60.
3 EI-Mebsut, od imama Es-Sarhesija ei-Hanefja (1 2/92).
4 EI-Mugni, 8/239.
UVOD
IV Vrste sadake
Sadaka se moe podijeliti na sljedee vrste:
Sadaka koja je u pogledu imetka sa erijatskog stanovita
obavezna iar), a to je zekat kojeg je dunost izdvajati iz
imetka,
Sadaka koju ovjek daje na tijelo, a to je sadakatu-1-ftr,
ili kako se jo naziva zekatu-1-ftr,
Sadaka za koju se ovjek obavee (zavjetje) da e je
dati, ta sadaka je obavezna (farz) zbog zavjeta koji je
dao,
Sadaka kojaje obavezna iar) da se dadne u ime Allaha,
kao to je fd} a i kefaret i
Dobrovoljna sadaka, koja i jeste predmet ove rasprave,
koja obuhvaa razne vrste davanja.
21
VRIJEDNOST MILOSTINJE l DIJELJENJA NA ALLHOVOM PUTU
l
Vrijednost milostinje i
dijeljenja na Allahovom
putu
P
rilikom apela koji je Islam uputio pozivajui ljude na
dobrovoljno davanje sadake, dareljivost i plemenitost,
objasnio je ljudima i kakav poloaj (stepen) na Ahiretu ima
onaj ko je plemenit i dijeli svoj imetak, kao i kakva ga nagrada
eka kod Allaha, jer je ovjek po svojoj prirodi elan saznati
kakva ga nagrada oekuje nakon to obavi bilo koji posao.
Obraduje se ako ranije ili kasnije oekuje korist za sebe ili
drugoga. Zbog toga se on daje na posao i sam sebe podstie
da ga obavi. To je mudri islamski nain podsticanja ljudi na
injenje dobra.
Vrijednosti sadake i dijeljenja (na Allahovom putu) koje je
Uzvieni Allah naveo u Svojoj Kjizi i Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, u svojim hadisima su mnogobrojne, a mi
emo spomenuti samo neke od njih:
1. Mnogostruko uveavanje dobrih djela
Uzvieni Allah kae:
22
Onima koji milostinju budu udjejival i onima koje je
budu udelivale, i koji drage vole Alahu zajam budu
davali - mnogostrko e se vratiti i njih eka nagrada
plemenita.
1 El-Hadid, 18.
VRIJEDNOST MILOSTI NJE l DIJELJENJA NA ALLAHOVOM PUTU
I kae Uzvieni:
Ko je taj koji e Alahu drage vole zajam dati pa da mu ga
On mnogostrko vrati?
Mufessiri u tumaenju ovoga ajeta kau2:
"Ovo je podsticanje na blag nain da se udijeli sadaka,
objanjenje ludima na nain blizak njihovom shvaanju
(razumijevanju), a Allah nije niokom ovisan i On je hvale
dostojan.
Allah, subhanehu, je vjemikovo dijelenje imetka na
dunjaluku kojim se eli mnogostruka nagrada na Ahiretu
uporedio sa zajmom, isto kao to je rtvovanje ivota i
imetaka s ciljem ulaska u Dennet uporedio sa prodajom."
Kada je objavljen ovaj ajet Ebu Dahdah el-Ensari, radijallahu
'anhu, rekao je:
"O Allahov Poslanie, za tebe bih rtvovao i oca i majku!
Allah od nas trai zajam, a On je neovisan o zajmu?!"
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "Da, On
eli da vas njime uvede u Dennet."
Nakon toga je (Ebu Dahdah) dao kao sadaku bostan koji je
brojao 600 palminih stabala."3
Zajam treba karakterizirati ispravan nijjet, dobrodunost i ne
smije ga pratiti vrijeanje i prigovaranje.4
Ebu Osman en-Nehdi, ugledni tabi'in, rekao je:
1 El-Bekare, 245.
Tefiru-s-Sa 'di, 1/180; Tefiru-1-Kurtubi, 3/234; Tefiru-1-Kasimi, 1/588.
` Tefiru-1-Kurtubi, 3/234.
Ostali artovi (uvjeti) i adabi (lijepi postupci) prilikom davanja sadake
se nalaze u sedmom poglavlju.
23
VRIJEDNOST MILOSTINJE l DIJELJENJA NA ALLAHOVOM PUTU
"Do mene je dopro hadis kojeg prenosi Ebu Hurejre: 'Uistinu
Allah Svome robu, vjeriku, za jedno uinjeno dobro pie
hiljadu hiljada dobrih djela (tj. milion dobrih djela).'
"Zatim", nastavlja E bu Osman, "krenuo sam na hadd te
godine, a elio sam hadd obaviti samo kako bih ga pitao za
taj hadis. Sreo sam Ebu Hurejru i pitao ga o tome pa je rekao:
'Nisam ja to rekao. Onaj ko ti je to prenio nije dobro
zapamtio. Ja sam rekao da Allah vjeriku za jedno dobro
djelo daje dvije hiljade hiljada dobrih djela (tj . dva miliona) . '
Zatim Ebu Hurejre upita: 'Zar to ne nalazite u Allahovoj
Knjizi u ajetu:
Ko je taj koji e Alahu drage vole zajam dati, pa da mu
ga On mnogostrko vrati?1
Mnotvo je kod Allaha vee od hiljadu hiljada ili dvije
hilade hiljada. Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, uo
sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je
rekao:
"Allah, zaista, umnogostruava jedno dobro djelo do dvije
hiljade hiljada dobrih djela."2
Jahja ibn Mu'az, rahimehullah, je rekao:
"udim se onom ovjeku koji svojim djelom trai
zadovoljstvo ljudi, a oni su stvorenja poput njega, i ovjeku
koji uva imetak, a Svemoni Gospodar trai od njega da mu
dadne zajam."3 (tj . da ga dijeli kao sadaku - op. prev. )
24
1 EI-Bekare, 245.
2 Hadis su zabiljeili Ahmed, Ibn Munzir i dr.
3 H adis je zabiljeio Bejheki.
2. Sadaka je uzrok stalnog priticanja nagrade ovjeku,
ak i nakon njegove smrti
"Kada ovjek umre prekidaju se njegova dobra djela, osim u
tri sluaja:
trajna sadaka,
znanje kojim se (iza njega) koristi i
dobro odgojeno dijete koje mu dovu ini. "'
Sve dok taj imetak bude postojao, svejedno bio to mesdid
(damija), kola, bolnica, bunar ili bostan, kao vakuf za
siromahe ili studente i sl. , Allah e dati da onome ko je to dao
kao sadaku neprestano tee nagrada za to.
3. Ona je uzrok opratanja grijeha
Uzvieni Allah kae:
Liepo je kad javno dielite milostinju (sadaku), al je za
vas bole ako je dajete siromasima kad niko ne vidi, i On e
pret preko nekih vaih loih postupaka. - A Alah dobro
zna ono to rdite.2
Od Mu' aza ibn Debela, radijallahu 'anhu, prenosi se da je
rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ' Post
je zatita, a sadaka gasi grijehe kao to voda gasi vatru. ' "3
1 H adis je zabiljeio Muslim.
2 EI-Bekare, 271.
3 Hadis su zabiljeili Ahmed, Tirmizi, Hakim i dr.
25
VRIJEDNOST MI LOSTINJE l DIJELJENJA NA ALLHOVOM PUTU
4. Ona je uzrok olakavanja strahote Sudnjeg dana,
njegovih mnogobrojnih potekoa i estoke vruine
Od Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, se prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Sedmericu e Allah staviti pod Svoj hlad onoga Dana kada
drugog hlada osim Njegovog nee biti:
pravedna vladara,
mladia koji je odrastao u oboavanju Uzvienog
Allaha,
ovjeka ije je srce vezano za damiju, otkada iz nje
izae pa dok se ponovo u nju ne vrati,
dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ime Allaha, pa se
radi Njega sastaju i rastaju,
ovjeka koji se u samoi sjeti Allaha pa zaplae,
ovjeka kojeg je pozvala ugledna i lijepa ena, a on
rekne: Ja se bojim Allaha! i
ovjeka koji dadne sadaku pa je sakrije tako da ne zna
njegova lijeva ruka ta daje desna."'
Od Ukbe ibn Amira, radijallahu 'anhu, . se prenosi da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Svaki ovjek e biti pod okriljem svoje milostinje2 sve dok
se meu ljudima ne presudi."3
26
1 Hadis su zabiljeili Ahmed, Muslim, Tirmizi i dr.
2 To je aluzija na gore navedeni hadis u kojem se kae: "Sedmericu e
Allah staviti pod Svoj hlad onoga dana kada drugog hlada osim Njegovog
nee biti
"
, pa se spominje kao jedan od razloga za to i dijeljenj e sadake,
to potvruje i ovaj hadis.
3 Hadis su zabiljeili Ahmed, Hakim i Ibn Huzejme.
"Ko otkloni od vjerika jednu od dunjalukih potekoa, Allah
e otkloniti od njega jednu od potekoa Sudnjega dana."'
Nagrada je prema vrsti djela kao to Uzvieni kae:
Zar nagrada za dobro uinjeno delo moe biti neto drgo
do dobro.Pf
5. Ona je uzrok zatite od potekoa i nesree
H akim prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em, rekao:
"Onaj koji dobro ini je sauvan od nesrea, potekoa i
propasti. Dobroinitelji na ovome svijetu e biti dobroinitelji
na onome svijetu."
Iz podueg hadisa u kojem nas je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, obavijestio o pet stvari koje je Uzvieni
Allah naredio Jahjau, alejhi-s-selam, i Israelianima, mi emo
se zadrati samo na onome to je vezano za temu ove risale, a
to su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei:
"I nareuje vam (tj. Allah, delle anuhu - op. prev.) davanje
sadake. Primjer toga je kao primjer ovjeka kojeg su
neprijatelji zarobili i svezali mu ruke za vrat, a zatim ga
doveli da mu glavu odsijeku, pa on kae: 'Ja u se otkupiti od
vas cjelokupnim svojim imetkom', i otkupi se od njih."3
Ibn Kajjim kae: "Ovo su rijei koje su potvrene u stvarosti.
Sadaka, uistinu, ostavlja neobian trag u otklananju raznih
nevolja, pa makar ona bila od grjenika, nasilnika pa ak i od
nevjerika!
Hadis su zabiljeili Muslim, Ehu Davud i dr.
2 Er-Rahman, 60.
3 Hadis su zabiljeili Ahmed i Tirizi, a pet naredbi su: (l ) oboavanje
Allaha Jedinog i klonjenje i rka, (2) namaz, (3) post, (4) sadaka i (5) zikr
stalno spominjanje Allahovog imena i injenje ibadeta.
27
Uzvieni Allah zbog ne otklanja mnoge nevolje. Ta stvar je
poznata ljudima na osnovu njihovog ivotnog iskustva.
Tirmizija u svome Dami 'u prenosi hadis od Enesa ibn
Malika, radij allahu 'anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao:
"Sadaka gasi srdbu Gospodara svjetova i sprjeava lou
zavrnicu ivota."
U es eru je dolo:
"Pourite sa sadakom, jer nevolja nee (zaobilazi vas) na
sadaku."2
6. Ona je znak bogobojanosti, uzrok dostizanja stepena
dobroinstva i ulaska u Dennet
Uzvieni Allah kae:
... i nastojte da zasluite oprost Gospodara svoga i
Dennet prostran kao nebesa i Zemla, prpremljen za one
koji se Alaha boje, za one koji, i kad su u obilu i kad su u
oskudic, udeljuju, koji srazbu salauju i ludima
prataju - a Alah voli one koji dobra dela ine. 3
I kae Uzvieni:
28
Neete zasluiti nagradu sve dok ne udielite dio od onoga
to vam je najdrae; a bilo ta vi udielli, Allah e,
siguro, za to znati.4
Eser je ono to se prenosi da su ashabi i tabi'ini govorili i radili. Kod
veine muhaddisa eser je sinonim za hadis. (op. prev.)
2 El-Vabilu-s-sajjib mine-1-ke/imi-t-tajjib, str. 49-50, a eser prenosi Ibn Ebi
Dunja, Bejheki i dr.
Ali Imran,l33.-134.
Ali Imran, 92.
VRIJEDNOST MI LOSTINJE l DIJELJENJA NA ALLAHOVOM PUTU
7. Ona je dokaz ovjekove humanosti, dareljivosti
plemenitosti
Poznato nam je da je Allah plemenit i da voli plemenite ljude.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Allah je plemenit i voli plemenitost. Voli lijep odgoj (ahlak),
a prezire lo.
Kada sadaka ne bi imala nikakvu drugu vriednost osim
navedene, to bi bilo ovjeku dovoljno kao podsticaj da to
vie daje sadaku i da uri da je udijeli.
8. Ona je uzrok zadobijanja Allahove milosti i Njegove
pomoi
Allah, azze ve delle, kae:
.. . a milost M oja obuhvaa sve; dat u je onima koji se
budu gjeha klonuli i zekat davali, i onima koji u dokaze
Nae budu vvali. 2
Od Abdullaha ibn Amra ibn 'Asa, radijallahu 'anhuma, se
prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"Milostivima e se smilovati Milostivi, pa budite samilosni
prema onima na Zemli, smilovat e vam se Onaj koji je na
nebu."3
I rekao je:
"Ko ne bude samilostan prema ludima, ni Allah nee biti
samilostan prema njemu."
Hadis su zabiljeili Hakir, Bejheki i dr.
El-Araf,l56.
Hadis su zabiljeili Ahmed, Ebu Davud i Tirrizi.
Hadis je rutefekun alejhi.
29
VRIJEDNOST MILOSTI NJE l DIJELJENJA NA ALLAHOVOM PUTU
Od samilosti prema ludima je injenje dobroinstva prema
njima, dijeljenje sadake i pomaganje.
"Allah je na pomoi (Svome) robu, sve dok on pomae svoga
brata. "1
9. Ona je uzrok zatite ovjekovog potomstva nakon
njegove smrti
Od Omera, radijallahu 'anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao:
"Nee ovjek na lijep nain davati sadaku, a da Allah nee na
lijep nain postupati prema onima koje on ostavlja iza sebe."2
Taberanija u svome Mu 'demu s lancem prenosilaca od Ibn
Mes'uda prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao:
"Allah je proivio dva ovjeka kojima je dao mnotvo imetka
i djece, pa zovnu jednog od njih dvojice: -Ej , ti ! "
' Odazivam Ti se! ' - ree on, pa ga Allah upita:
'Zar ti nisam dao mnotvo imetka i djece?'
'Jesi, Gospodaru moj ' - odgovori on.
' ta si uradio s onim to sam ti Ja dao?'
'Ostavio sam ga svome djetetu bojei se siromatva. '
' Kada bi znao (ta si uradio) malo bi se smijao, a puno
plakao. Ono ega si se bojao za njih, ve ih je snalo' , a zatim
se obrati drugome:
2 Hadis su zabiljeili Ibn Mubarek, Ed-Dejlemi i Ibn
ahin.
30
'Ej, ti! '
' Odazivam Ti se! ' - ree on.
'Zar ti nisam dao mnotvo imetka i djece?'
'Jesi, Gospodaru moj . '
' ta s i uradio s onim to sam ti Ja dao?'
'Dijelio sam ga iz pokorosti prema Tebi, i za svoje djete se
pouzdao u Tvoje obilje. '
'Kada bi znao (ta si uradio) puno bi se smijao, a malo
plakao. Ono u ta si se uzdao oni su dobili.'"
Biljei se u Meari 'u-1-evaku da "se isto tako desilo Omeru
ibn Abdulazizu, voi pravovjemih, rahimehullah. Kada mu
se prikuila smrt, okupio je svojih jedanaest sinova i naredio
da se pripremi njegovo nasljedstvo. Zatim je eni dao ta je
sljeduj e, a ostatak je podijelio svojim sinovima. Svaki od njih
je naslijedio jedan dinar!
Mesleme ibn Abdulmelik, njegov amidi, mu ree: - O
vladaru pravovjemih, trebao bi meni povjeriti da vodim brigu
o njima.
Moji sinovi spadaju u jednu od dvije vrste ljudi:
ako budu dobri, pa Allah vodi brigu o dobrim ljudima,
a ako budu neto drugo mimo toga, pa neu da im
pomaem u grijeenju prema Uzvienom Allahu.
Nakon njegove smrti jedan od njegovih sinova je opremio
stotinu konjanika za borbu na Allahovom putu, a to se
Mesleme tie, nakon njegove smrti svaki njegov sin je
naslijedio ll 000 dinara (zlatnika). Jedan od njegovih sinova
je vien kako u penici pee goluba."1
1 Meari 'u-1-evak f mesari 'i-l- 'i ak, l /300.
3 1
VRIJEDNOST MI LOSTINJE l DIJELJENJA NA ALLHOVOM PUTU
1 O. Ona je uzrok poveanja obilja iz riznica Monog i
Jakog
Uzvieni Allah kae:
Ako budete zahvalni, Ja i- vam, zacijelo, jo vie dati.'
Zahvalivanje na Allahovim blagodatima koje se ne mogu
pobrojati kao to biva jezikom (izgovaranjem zahvale),
takoer biva i djelom, tj. udjeljivanjem imetka.
Ako ovjek bude troio dio svog imetka u korisne stvari,
Uzvieni Allah e ga obilato obasuti iz Svojih riznica i
nadoknaditi mu to mnogim dobrima.
Uzvieni Allah kae:
.. . to god vi udielite, On e to nadoknaditi, On najbole
opskrbluje. 2
U hadisi-kudsiju stoji:
"O ovjee, udjeljuj imetak, pa e i tebi dati."3
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zakleo se da dielenje
sadake nimalo ne umanjuje imetak.4
32
Ibrahim, 7.
2 Saba, 39.
Hadis je muttefekun alejhi.
Od Abdurahmana ibn Avfa, radij allahu 'anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, saltaltahu alejhi ve sellem, rekao:
"Tri su stvari za koje se kunem:
imetak se nimalo ne umanjuje (dijeljenjem) sadake pa udjeljujte
sadaku,
nee ovjek oprostiti nepravdu koja mu je nanesena, a da mu
Uzvieni Allah zbog toga nee poveati njegovu snagu (odlunost),
pa opratajte, poveat e vam se snaga i
nee ovjek sebi otvoriti vrata prosjaenja ti (prosei)
od ljudi, a da mu Allah nee otvoriti vrta siromatva.'"
(Hadis su zbiljeili Ahmed, Bezzar i Ibn Ebi Dunja)
VRIJEDNOST MI LOSTINJE l DIJELJENJA NA ALLAHOVOM PUTU
Od Ehu Hurejre, radijallahu ' anhu, prenosi se da je Allahov
"Neki ovjek je bio u prostranoj bezvodnoj pustinji kada je
zauo glas iz oblaka: 'Napoji bau tog i tog! ' Oblak je
plovio nebom i izlio kiu na neplodni kamenjar. Usred
kamenjara nalazio se jarak koji je primio svu vodu. Onaj
ovjek je krenuo jarkom da vidi gdje e se voda zaustaviti,
kad tamo ovjek stoji u svojoj bai i lopatom navraa vodu.
' O Allahov robe, kako se zove?' - upita ga on.
'Tako i tako. ' - odgovori mu. Njegovo ime odgovaralo je
imenu koje je uo iz oblaka. 'A zato me pita za ime?'- upita
vlasnik bae.
ovjek odgovori: 'uo sam glas iz oblaka iz kojeg je dola
ova voda da kae: -Napoji bau tog i tog, spominjui tvoje
ime. Pa ta ti radi s njome (baom)?'
' Kad si to ve spomenuo onda da ti kaem: - Ja ekam
njezine plodove, pa jednu treinu od toga podijelim kao
sadaku, jednu treinu ostavim za svoju porodicu, a jednu
treinu vratim' u bau. '"2
Dragi brate, mnogi ljudi se danas natjeu u tome da odu u
banku koja mu daje najvei proft (kamatu), kako bi prigrabili
ovodunjaluke neznatne koristi. Osim to je neznatna, ta
korist je prolazna i podlona propasti. Ali, prije svega, taj
neznatni dobitak je haram.
Ti e, naalost, vidjeti da se oni slijepo pouzdaju u te banke,
uprkos tome to su one podlone bankrotu, dok u isto vrijeme
nemaju povjerenja u Allahovo obeanje, iako sebe smatraju
vjericima! Zar to, uistinu, nije udno?!
1 Misli se na sjeme koje baci prilikom sjetve. (op. prev.)
33
Zar nas Allah nije upozorio na kamatu i uinio nam je
zabranjenom u mnogim ajetima, poput Njegovih rjei:
Alah unitava kamatu, a unapreuje sadaku. Alah ne
voli niednog nejeika, gika. ' i
O vjernici, bojte se Alaha i od ostatka kamate odnite,
ako ste pravi vjerici. Ako to ne uinite, eto vam onda,
neka znate - rta od Alaha i Poslanika Njegova! A ako se
pokajete, ostat e vam glavnice imetaka vaih, neete
nikoga otetiti, niti ete oteeni biti.2
ta je lj udima, pa se ne odazivaju?! Zar nije pree da svoj
kapital pohranjuju za Strani dan u kojem e se Sunce
primaknuti ljudima na udalenost od jedne milje, dok e oni
koji su davali sadaku biti u hladu 'Ara?!
Uistinu, nisu svjesni veliine gubitka oni koji izbjegavaju
umnoiti svoj kapital putem trgovine sa Allahom, subhanehu!
Trgovina koja je proftabilna, blagoslovljena i spasonosna
.
Uzvieni Allah kae:
34
Oni koji Alahovu Knjigu i molitu obavlaju i od
onoga ime ih M i opskrblujemo udeluju, i tajno i j(no,
mogu se nadati nagradi koja nee nestati da ih On prema
onome to su radili nagadi i jo im iz obila Svoga d, jer
On mnogo prata i blagodarn je. 3 i
O vjerici, hoete li da vam ukaem na trgovinu, ona e
vas spasiti patnje nesnosne; u Alaha i Poslanika Njegova
v i imecma sojim i ivotima sojim na Alahovom
putu se borte - to vam je, da znate, bole. 4
EI-Bekare, 276.
EI-Bekare, 278.-279.
Fatir, 29.-30.
Es-Saf, 1 0.-1 1 .
VRIJEDNOST MILOSTINJE l DI JELJENJA N ALLAHOVOM PUTU
Pored svih ovih mnogobrojnih vrijednosti dijeljenje sadake i
dobroinstvo imaju odgojni utje
aj na pojedinca, drutvo i
ekonomiju, ime se efkasno uestvuje u izgradnji
meusobno povezanog drutva naprednije ljudske
civilizacije.
35
TRAGOVI l PLODOVI DIJELJENJA IMETKA NA ALLAHOVOM PUTU
l l
Tragovi i plodovi dijeljenja
i metka na Al lahovom
putu
U
zvieni Allah Svojim robovima nije otkrio neto od
onoga to je njima nepoznato (gajb), a da se u tome ne
krije velika mudrost. Niti im je propisao ikakav propis, a da
to nije zbog otklanjanja izvjesne tete od njih ili zbog
stjecanja koristi njima. S obzirom na te stvari, Zakonodavac
mnogo puta potie (ljude) na dijeljenje sadake zbog toga to
ona ima svoje rane i kasne plodove koje daje, kao i
raznorazne ovodunjaluke i ahiretske koristi i pozitivne
efekte koji se ne odraavaju samo na pojedincu, ve
obuhvaaju cjelokupnu aktivnost drutva.
U sljedeim redovima, ukratko, spomenut emo neke od tih
koristi i plodova koje daje dijeljenje imetka:
l . Dijeljenje imetka je odgojni faktor koji utjee na
muslimana da se vrsto pouzda u Uzvienog Allaha i u
ono to On posjeduje od neiscrnih riznica i drugih
blagodati koje ne nestaju. to se god musliman vre
pouzdava u Uzvienog Allaha, sve vie dijeli na
Allahovom putu i obruto.
On kada dijeli i vidi kao rezultat (plod) toga mnotvo imetka
za kojeg ne zna odakle mu dolazi i bereketa koji se u njemu
nalazi, postaje uvjeren da Allah ne kri Svoje obeanje.
36
Samim tim poveava mu se njegov iman (vjerovanje) u
Allaha i uvruje njegovo ubjeenje. Kada dijeljenje imetka
ne bi imalo nikakvog drugog ploda do ovog, bilo bi dovoljno.
2. Dijeljenje imetka je odgojni faktor, koji utjee na
muslimana i u pogledu iskrenosti prema Uzvienom
Allahu, pa ako bude od onih koji su duni dati zekat ko
moe znati je li on izdvojio tano onoliko koliko je duan
ili je izdvojio manje od toga?
To zna samo Stvoritelj koji sve uje i vidi. Zbog toga
djeljenje imetka (davanje sadake) u nama budi iskrenost,
povjerljivost i uvjerenje da Uzvieni Allah to sve motri. Zbog
toga je i Poslanik, sallallahu ale j hi v e sell em, rekao:
" d k . d k
l
... a sa a aJe o az.
Tj. ona je oigledan dokaz iskrenosti ovjeka prema svome
Gospodaru i nepostojanja niak (licemjerstva), jer munafci
(licemjeri) i ljudi slabog vjerovanja pokuavaju prevariti
Allaha a i ljude u pogledu izdvajanja zekata, gunaju zbog
injenja dobrih djela kojima se eli pribliiti Allahu
voenjem brige o sirotinji.
ak se, kao to emo vidjeti,

ismijavaju sa svakim onim koji ini dobra djela.
3. Dijeljene imetka utjee na oplemenjavanje due i njeno
ienje od raznih bolesti poput egoizma, pohlepe, zavisti
i ljubavi prema dunjaluku.
Uzvieni Allah kae:
Uzmi od dobara njihovih . zekat, da ih njime oisti i
blagoslovlenim uini. 2
I ukoliko ovjek bude dijelio imetak, utoliko e imati stvari
lijek za mnoge bolesti due, a ukoliko bude krtario, to e mu
H adis je zabiljeio Muslim.
Et-Tevba, 1 03.
37
TRAGOVI l PLODOVI DIJELJENJA IMETKA NA ALLHOVOM PUTU
biti vrst temelj za te bolesti koje ine da on na ovome svijetu
nesretno ivi, a na Ahiretu bude od onih koj i su propali -
utjeemo se Allahu od toga.
4. Dijeljenje imetka ui muslimana praktinom nainu
skromnosti da je imetak samo sredstvo kojim se slui
kako bi bio pokoran Uzvienom Allahu, kao i da
gomilanj e imetka nije cilj sam sebi. Na taj nain imetak
nee biti njegova briga koja e ga preokupirati niti e
postati idol kojeg on oboava, nee mu ni robovati
sakupljajui ga, uvajui i vrei obrt s njime.
Molimo Allaha da dadne da nam imetak bude u rukama, a ne
u srcima!
5. inj enje dobrih djela, takoer, pobuuje osjeaje sree i
zadovoljstva te uzrokuje duevno spokojstvo, radost
smirenost.
Ibn Kajjim, rahimehullah, je rekao:
"Sadaka i injenje dobrih djela imaju udotvoran utjecaj na
duevnu smirenost."'
Zbog toga mnogi dobroinitelji najvei uitak (slast) nalaze u
pomaganju onih koji imaju kakvu potebu i unoenju radosti
u srca onih koje je kakva nevola snala.
Zubejde je bilo najdrae da svoj poloaj i imetak koristi kako
bi pomogla siromanima da se ene.
6. Dijeljenje imetka pobuuje osjeaje onoga koji daje
sadaku (dijeli imetak) i ini ga ovjekom blage naravi
koji gaj i iskrene bratske osjeaje prema drugima, koji
38
1 Zadu-l-me 'ad, 2/23.
2 :ena abbasijskog halife Haruna er-Reida i majka halife Emina, bila je
plemeniti dobroinitelj. Ostavil a je tragove na putu kojim se hadd ini
(Irk - Mekka). Umrla je 21 6. g. Sier e 'a/ami-n-nubela, l 0/241 .
TRAGOVI l PLODOVI DIJELENJA IMETKA NA ALLHOVOM PUTU
vodi brigu o njima i na blag i lubazan nain se odnosi
prema siromasima, koji pomae slabe i obespravlene
sprovodei u praksu Poslanikove, sallallahu alejhi ve
sellem, rijei:
"Primjer vjerika u meusobnoj panji, milosru i
saosjeanju je kao primjer jednoga tijela. Kad oboli jedan
njegov organ, itavo tijelo osjea nesanicu i vruicu."1
Tako onaj ko dijeli pomae sebi, a i drugima i vrsto je
povezan s pojedincima iz svoga drutva, stalno posjeujui
svoju blinju rodbinu, komije i priatelje dijelei s ljudima
njihove brige, tugu i radost.
Time dijeljenje imetka (sadake) uestvuje u izgradnji
meusobno povezanog islamskoga drutva koje vodi brigu
jednih o drugima, i ini veze izmeu pojedinaca srdanijim i
humanijim, jer se one zasnivaju na ljubavi, bratstvu, davanju
prednosti drugome nad samim sobom i ljubavi prema
injenju dobra drutvu, elei time zadovoljstvo Uzvienog
Allaha, a ne zbog neke bezvrijedne materijalne koristi.
7. Dijeljenje imetka uestvuje u razvoju ekonomie i
racionalnom iskoriavanju fnancijskih prihoda,
spreava nagomilavane imetka u rukama bogatih slojeva
drutva koji su navikli na rasko.
Uzvieni Allah kae:
. . . da ne bi prelazio samo iz rke u rke bogataa vaih. 2
Time su konano rijeeni problemi siromatva, okonana
borba meu staleima i otklonjena mrnja meu ljudima.
Time muslimansko drutvo biva jae, snanije, povezanije i
isto od bolesti i problema koji nagizaju druga drutva.
1 Hadis su zabiljeili Ahmed i Muslim.
2 El-Hdr, 7.
39
Zbog svih ovih vrijednosti, koristi i pozitivnih efekata, koji su
posljedica dobrih djela, muslimani su se, jo od vremena
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, natjecali u
injenju dobrih djela. Imali su pravo to se natjeu sve dok su
u tome vidjeli nagradu u vjenome Dennetu.
Uzvieni Allah kae:
. . . i neka se za to nateu oni koji se hoe natecati!'
Posledica toga natjecanja je da su muslimani dostigli
vrhunac u injenju dobrih djela.
Listajui stranice starije i novije historije nee nai neki
narod da je bar priblino dostigao taj vrhunac.
Ovo upuuje na dobrotu muslimana i njihovu kulturu i
civilizaciju, koja kao produkt toga ima na stotine
humanitarih organizacija i milione vakufa. U okviru nje
pojavio se ogroman broj poznatih dobroinitelja s kojima se
moemo ponositi i krenuti njihovim stopama.
1 EI-Mutaffn, 26.
40
IVI PRIMJERI PLEMENITOSTI l DARELJIVOSTI
l l i
ivi primjeri plemenitosti i
dareljivosti
H
istorija je puna jedinstvenih primjera koje su ostavili
dobroinitelji. Na elu svih njih je na Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, od kojeg "niko nije traio neto
to on ima, a da mu to nije dao, bilo to malo ili puno. Davao
je kao to daje ovjek koji se ne boji siromatva.
Davanje poklona i dijelenje sadake bile su mu najdrae
stvari. Osjeao je radost i sreu zbog toga to dijeli, vie nego
to je to osjeao onaj ko bi to primao.
Bio je najdareljiviji ovjek. Njegova desnica je bila kao
vjetar koji ljudima donosi korist. Kada bi mu doao neko ko
je imao nekakvu potrebu, on bi mu davao prednost nad
samim sobom, nekad u hrani, a nekad u odjei.
Njegova dareljivost se ogledala u raznovrsnim davanjima,
nekada bi davao poklon, nekada bi dijelio sadaku, dok bi
nekad kupio neto pa bi prodavau platio i poklonio to to je
kupio. Ponekad bi uzimao zajam pa bi vraao vie i bolje od
onoga to je uzajmio. 1
Nekad bi kupio neto pa bi platio vie nego to vrijedi. Primao
je poklon, a onda bi zauzvrat darovao veim poklonom.
To se ne smatra kamatom, jer onaj ko je dao zajam nije uvjetovao
prilikom davanja zajma da mu vrati vie, nego to je to bilo na
dobrovoljnoj osnovi onoga koji je uzeo zjam.
4 1
IVI ' PRIMJERI PLEMENITOSTI l DARELLJIVOSTI
Kada bi ga vidio ovjek koji je krtario i bio pohlepan, samo
to bi mu bilo podsticaj na dijeljenje sadake i poklona. Onaj
ko bi sa njim bio u drutvu i vidio ta on radi, ne bi se mogao
sustegnuti od dareljivosti i velikodunosti. "'
Mi smo apsolutno uvjereni da nema nikog ko je bio tako
plemenit (dareljiv) kao to je to sluaj sa Poslanikom, sallallahu
alejhi ve sellem, niti e biti neko tako plemenit poput njega!
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je dijelio mada je i sam
bio potreban i manjem od toga. Prolazili su dani kada bi on
bio gladan, a uz to niotkog nita nije traio. ivio je ivotom
siromaha, a dijelio poput kraljeva!
Omer ibn Hattab, radijallahu 'anhu, uao je kod Poslanika,
sali allahu ale j hi v e sellem, na kojem je bio trag hasure2, pa je
zaplakao. Poslanik ga upita:
"ta te je rasplakalo, o sine Hattabov?"
"O Poslanie, kako da ne plaem kad je ova hasura ostavila
trag na tebi i kada vidim samo ovo u tvojoj zdjeli (u zdjeli je
bilo neto malo penice), a Kisra i bizantijski car uivaju u
raskoi i izobilju, dok ti, kao Allahov Poslanik i Njegov
odabranik, ima samo ovu zdjelu s hranom?! " - odgovori on,
pa ga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita:
"O sine Hattabov, zar nisi zadovoljan da nama pripadne
Ahiret, a njima dunjaluk?!"
Od Ibn Abbasa, radijallahu 'anhuma, prenosi se da je rekao: -
Izaao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana
meu svoje ashabe, a u ruci mu je bio komad zlata, pa ree:
42
Ibn Kajjim - Zadu-1-me 'ad, 2/22-23 . - ovim je saeo ono to je dolo u
hadisima o Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, navodei
Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, plemenitost.
2 Na kojoj je leao. (op. prev.)
"Muhammed ne bi imao opravdanja pred svojim Gospodarem
kada bi umro, a ovo je kod njega! "- te gaje podijelio prije
nego to je. ustao i ree:
"Volio bih kada bi Muhammedovi drugovi (ashabi)
posjedovali zlata i srebra koliko je ovo brdo", pa je pokazao
prema Uhudu, "a zatim ga podijelili na Allahovom putu tako
da ne ostane nijedan dinar (zlatnik). "
Ibn Abbas, radijallahu ' anhuma, rekao je: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je umro, a da iza sebe nije ostavio
dinara (zlatnika), niti dirhema (srebrenjaka), ni roba, ni
ropkinju. Ostavio je svoj oklop kao zalog kod jednog Jevreja
za trideset sa'a penice koje su on i njegova porodicajeli. "1
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je uzor i najbolji
primjer svojir ashabima i onima koji su ih slijedili inei
dobra djela. Stoga i nije udno da su se oni trudili da dijele na
Allahovom putu i natjeu se u dijeljenju skromno s odnosei
prema prolaim dunjalukim ukrasim, smatajui dragocjenosti
koje se daju na Allahovom putu jeftinim stvarima. Na to ih je
podsticalo Allahovo obeanje koje je On vrsto dao da e
dobroiniteljima mnogostruko uveati dobra djela.
Ebu Bekr es-Siddik, radijallahu ' anhu, sav svoj imetak dao je
na Allahovom putu, pa ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, upitao:
"O Ebu Bekre, ta si ostavio svojoj porodici?"
- Ostavio sam im Allaha i Njegovog Poslanika - odgovori on.
Od Ebu Hurere, radijallahu ' anhu, se prenosi da je Allahov
"Nikad mi vie nije donio koristi neki imetak, kao to mi je
donio korist Ebu Bekrov imetak."
1 Hadis je zabileio Taberani.
43
Ehu Bekr tada ree: - O Allahov Poslanie, zar ja i moj
imetak ne pripadamo tebi?! 1
Omer el-Faruk, radijallahu ' anhu, dao j e pola svoga imetka
kako bi uestvovao u opremanju muslimanske vojske za
Pohod na Tebuk i uvakufo je zemlju za siromahe. Jednoga
dana dobio je l O. 000 (zlatnika). Nakon toga ih je razvrstao
kako bi ih mogao podijeliti siromasima. Njegova ena ga je
poela nagovarati da neto novca ostavi pa joj on ree:
- uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
da je rekao: "Kada bi hurija pokazala (otkrila) samo jedan
prst, njen bi miris osjetilo sve ivo. "
Pa zar da ih ja ostavim zbog vas?! Allaha mi, pree je da
ostavim vas zbog nj ih, nego da ostavim njih zbog vas! 2
Osman Zunnurejn, radijallahu 'anhu, dijelio je svoje
bogatstvo na Allahovom putu. Bio je najbogatiji ovjek, a na
dan kada je umro iza sebe je ostavio samo dvije deve
3
koje je
pripremio za hadd.
Abdulmelik ibn eddad je rekao: - Vidio sam Osmana ibn
Affana, radijallahu 'anhu, u petak na minberu. Imao je krutu
adensku koulju koja je vrijedila etiri dirhema.4
Prije Bitke na Tebuku opremio je trgovaku karavanu u am
koja je brojala 200 deva s tovarom i ludima koji se brinu o
njima. Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao
ljude da daju dobrovoljne priloge za opremanje vojske,
Osman je poklonio itavu karavanu, a zatim je doao s
hiljadu dinara (zlatnika) i stavio ih u krilo Vjerovjesniku,
44
Hadis su zabiljeili Ahmed i Ibn Made.
2 Hadis je zabiljeio Taberi.
Jednu za jahanje, a drugu za tovar. (op. prev.)
Hadis je zabiljeio Ebu Nu'ajm.
sallallahu alejhi ve sellem. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, ih je uzeo i rekao:
"Osmanu od danas nee nita nauditi, ma ta uradio! "1
Nakon to je Poslanikov mesdid postao tijesan, Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je lude da kupe jedan
komad zemlje pored mesdida kako bi bilo vie prostora pa je
rkao:
"Ko kupi komad zemlje od tog i tog i pripoji je mesdidu,
dobit e bolju za nju u Dennetu."2
Alija, radijallahu 'anhu, podijelio bi veinu svoga imetka, a
onda bi se zaputio na pijacu da proda svoju sablju i kupi
potreptine za kuu. Nakon toga bi rekao:
- Kada bih imao vrijednosti koliko jedna koulja, ne bih
prodao sablju. 3
Jednom prilikom je muslimanima podijelio ogromnu svotu
novca govorei: - O zlatnici, o srebrenjaci, obmanjujte nekoga
drugog! - sve dok kod njega nije nestalo dinara i dirhema.4
Imao je puno zemlje u Jen bu 'u koja je davala prihod od l . 000
veseka5 huni, te ju je uvakufo za siromahe, za potebe na
Allahovom putu, za putnike, bliske i daleke, u stanju rata ili
mira, za Dan kada e neka lica postati svijetla, a neka cra
kako bi Allah odvratio dehennemsku vatu od njegovog lica.6
1 Hadis je zabiljeio Tirmizi.
Hadis su zabiljeili Tinnizi i Nesa'i.
` Had is je zabiljeio E bu Nu'ajm.
Hadis je zabiljeio Ebu Nu'ajm.
Vesek iznosi 60 sa'a, jedan sa' iznosi etiri pregrti; hiljadu veseka
iznosi oko 1 30 t.
Prenosi EI -Vakidi iz knige El-Is'affi ahkami-l-evkaf iji je autor
Burhanuddin et-Tarablusi el-Hanef, str. 8.
45
IVI PRIMJERI PLEMENITOSTI l DARULJIVOSTI
Talha ibn Ubejdullah, radijallahu 'anhu, jedan od deseterice
koji su obradovani Dennetom, jednom prilikom je podijelio
400. 000 (dinara) siromanima.
Hasan el-Basri, rahimehullah, prenosi da je on
2
prodao svoju
zemlju za 700. 000 (dinara), pa nije mogao zaspati bojei se
(iskuenja koje donosi) novac. Kad je osvanuo, podijelio gaje. 3
Zubejru ibn Avvamu, radijallahu ' anhu, drgu Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svaki dan je dolazio
prihod od hiljadu ljudi koji su vodili njegove razne trgovake
poslove, pa ih je on dijelio i ni ta od toga ne bi sa sobom
ponio kui.4
Abdurrahman ibn 'Avf, radijallahu ' anhu, poteni tgovac
koji je obradovan da e ui u Dennet, kojem je Allah dao
bereket u njegovom imetku tako da se poveavao neobino
brzo, rekao je u emu lei tajna njegovog mnotva imetka:
- Ja podijelim 1 00 (dinara) ujutro, pa dobijem 1 . 000 navee.
Podtelim l OO navee, pa dobijem 1 . 000 ujutro.
On je za vrijeme Allahovog Poslanika podijelio pola svoga
imetka, zatim je podijelio 40.000 (dinara), a potom opremio
500 konjanika na Allahovom putu i 500 konja. 5
Abdullahu ibn Abbasu, radij allahu ' anhuma, uenjaku i
tumau Kur'ana, doao je Ebu Ejjub el-Ensari, radij allahu
' anhu, a pritisnuo ga je dug, pa mu je dao sve to je bilo u
kui i jo je dodao 40.000. Nakon toga je rekao: - uo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:
46
Hadis su zabileili Ibn Sa'd i Hakim.
Tj. Talha. (op. prev.)
3 Hadis su zabileili Ibn Sa'd i Ebu Nu'ajm.
Hadis je zabiljeio Ebu Nu'am.
Hadis je zabiljeio Ibn Mubarek.
"Nema nijednog muslimana koji odjene nekog muslimana, a
da ga Allah ne uva sve dok na njemu ima i najmanja
k.
. "l
tea.
Kada su objavljene rijei Uzvienog Allaha:
Ko }t taj koji e Allahu drage vole zajam dati, pa da mu
ga On mnogostrko vrati..
Ebu Dahdah, radijallahu ' anhu, upitao je:
- O Allahov Poslanie, Allah od nas trai zajam?! "
"Da, Ebu Dahdah. " - odgovori on.
- Prui mi ruku! - ree Ebu Dahdah, zatim ga uze za ruku i
obrati mu se rijeima:
- Dajem bau kao zajam svome Gospodaru.
Njegova baa je brojala 600 stabala palmi. Nakon toga je
krenuo sve dok nije stigao do bae u kojoj je bila Ummu
Dahdah3 sa djecom, pa je zovnu:
- O Ummu Dahdah!
- Odazivam ti se! - ree ona.
- Izai iz ne (bae), jer sam je dao kao zajam svome
Gospodaru! 4
Buharija i Muslim prenose od Enesa, radijallahu ' anhu, da je
rekao:
- Ebu Talha je u Medini posjedovao navie palmi. Najdrae
od njegovog imetka mu j e bila Bejreha, koja se nalazila u
1 Had is je zabiljeio Tinnizi.
2 El-Bekare, 245.
3 Tj. njegova ena. (op. prev. )
4 Hadis su zabiljeili Ebu Ja'la i Taberani.
47
pravcu mesdida. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi tu
ulazio i pio vodu iz nje.
Enes dalje kae: - Kada je objavljen ajet:
Neete zasluiti nagrdu sve dok ne udielite dio od onoga
to vam je na;drae, 1
Ebu Talha je doao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, i rekao:
- O Allahov Poslanie, Uzvieni Allah kae: Neete zasluiti
nagradu s dok ne udielite dio od onoga to vam je najdrae.
Meni je najdraa Bejreha. Ona je sadaka u ime Allaha.
Ndam se da u za nju od Allaha dobiti nagradu, pa je ti, o
Allahov Poslanie, iskoristi u ono na ta ti Allah ukae.
Tada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Beh,
beh3, to je imetak koj i donosi veliku korist."
U Buharijinom i Muslimovom Sahihu prenosi se, takoer, da
je Omer, radij allahu ' anhu, rekao:
- O Allahov Poslanie, nisam nikada imao imetka koji mi je
dragocjeniji od parcele na Hajberu pa ta mi nareuje da
inim?
"Zadri glavnicu (zemlju), a podijeli plodove! "
Ovaj nain izdvajanj a sadake je jedan od prvih vakufa u
Islamu.
48
Ali Imran, 92.
2 Ali Imran, 92.
Izraz divljenja u arapskom jeziku. Obino se upotrebljava u situacijama
kada ovjek bude prijatno iznenaen nekim djelom, kao to se kod nas
esto upotreblava u takvim situacijama izraz Ma .aallah! ili kao to
ranije upotrebljavao, a neki ga i danas koriste, izraz Aferim! koji je inae
turskog porijekla i glasi aferin, a znai "bravo! "
TRAKTAT O VAKUFU U ISLAMU
IV
Traktat o vakufu u Islamu
U
ovome dijelu emo pokuati ukratko defnirati ta je to
vakuf, njegovo vrste i ciljeve. Kratko emo se osvuti na
njegov historijski raoj, pokuaje neprijatelja d oslabe njegovu
kulturo-civilizacijsku ulogu kao i na vrste vakufa u Islamu.
l Definicija vakufa
a) jezika defnicia: va/ jeziki znai zadravanje
spreavanje (zaustavljanje).
b) Terminoloka defnicia: "To je zadravanje glavnice, a
toenje prihoda (prinosa) u dobrotvore svrhe. "1 Tj .
zadravanje glavnice koja se ostavla u vakuf i zabrana
njezinog posjedovanja i korienje prihoda od ne u ono
za ta je namijenjen.
Ibn Abidin el-Hanef u djelu Haie kae da je to
"zadravanje glavnice tako da ona predstavlja Allahovo
vlasnitvo te davane prihoda onome kome (vakif eli . "
D. Zuhejli u pogledu defnicije vafa kae: ''To je zadravane
imetka od kojeg se moe izvui korist - s tim da ostaje glavnica,
tako da nema pravo njime upravljati (posjedovati ga) onaj ko ga
je uvaufo (vakif - u postojee dozvolene svrhe ili u korienju
prihoda od njega u dobrotvore i korisne svrhe s namjerom
inenja dobrog djela kojim se pribliava Uzvienom Allau."2
El-Mugi, 8/1 84.
2 El- Vesaja ve-l-vakf-1-islami, str. 1 56.
49
TRAKTAT O VAKUFU U ISLAMU .
ll Vrste vakufa
Dvije su vrste vakufa1 :
l . Privatni ili parodini vakuf; Ovaj vakuf znai da ovjek
uvakuf npr. zemlju svojoj djeci ili roacima, a nakon
njihove smrti vakufsko dobro ide siromasima ili u druge
dobrotvore svrhe,
2. Dobrotvori vakuf; To je vakuf koji se na samom
poetku uvakuf u neku dobrotvoru svrhu.
1 1 1 Ciljevi vakufa i mudrost njegovog propisivanja
Cileve moemo saeti u sljedee:
Obogaivanje stalnih izvora prihoda s raznih strana
dobrotvorim ustanovama, jer one - shodno pojmu
vakufa u Islamu - ne raspolau s glavnicom koj a je
ostavljena u vakuf, ve s prihodima. Samim tim korist od
toga se protee dugi niz generacija.
Velijullah ed-Dehlevi kae: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, donio je propis o vakuf zbog koristi koje se ne
mogu nai u ostalim vrstama sadake. Ponekad ovjek dadne
mnogo imetka na Allahovom putu, pa on nestane (potroi se)
tako da e siromasi opet doi u istu poziciju. Zbog toga nema
nieg boljeg, niti korisnijeg za obian narod od toga da neto
bude ostavljeno (uvakufjeno) za potebe siromaha i putika,
ij i prihod e im se dijeliti, a uz to e ostati glavnica. "2
50
Korist od vakufa obuhvaa i ive i mrtve, nagrada za
njega tee sve dok postoji ono to je uvakufjeno shodno
znaenju rijei "trajna sadaka" na koju je podsticao
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Fikhu-s-sunne, 3/41 9; El-Vesaja v-1-vak; str. 1 6.
Preuzeto iz knjige Kitabu-1-vukuf 1 /67.
TRAKTAT O VAKUFU U ISLMU
Od Zejda ibn Sabita, radijallahu ' anhu, prenosi se da je rekao:
-Nismo vidjeli da ima ita korisnije za mrtvog ili ivog
ovjeka od vakufa. to se mrtvaca (mejjita) tie, pa on za
njega ima nagradu, a to se ivog ovjeka tie, pa on se
uvakufjuje zbog njega tako da se ne moe pokloniti, niti
naslijediti, niti ga neko moe prodati (upropastiti). 1
Vakuf predstavlja praktinu primjenu islamskog naela o
meusobnom pomaganju,
Uspostavljanje potebne ravnotee (haronije) izmeu
razliitih socijalnih grupa u skladu s programom koji
uva siromahovo dostojanstvo, brine se o obespravljenim
(nemonim), pokree neiskoriene mogunosti
(potencijale), s tim da se ne ugroavaju interesi nijedne
socijalne grupe. Na taj nain se poveava meusobna
ljubav i bratstvo meu svim lanovima zajednice.
Podsticanje ljudi na dijelenje (imetka) i davanje
(poklona), jer kad oni vide plodove i oigledne rezultate,
to e u njihova srca unijeti smirenost, pogotovo kad vide
da se prihod od njihovih vakufa koristi u korisne svrhe
to utjee na to da se jo vie natjeu u injenju dobrih
djela i iznalaenju novih vidova (vrsta) vakufa.
Lijeenje bolesnih, pomaganje nemonim i slijepim,
potpomaganje putnika (koji je ostao bez sredstava),
olakavanje sklapanja braka siromanim osobama, briga
o jetimima i mnoge druge korisne cileve koje odrede
dobroinitelji prilikom uvakufjenja vakufa.
Podsticanje naunih aktivnosti koje e biti izolirane od
politikih i drugih pritisaka. Poznato je da samostalnost
kola i univerziteta koji se fnanciraju putem vakufskih
1 El-ls 'af st. 9.
5 1
organizacia igra veliku ulogu u buenju naune sviesti,
unapreivanju nauke irenju kulture (obrazovanja) u
velikom obimu.
IV Kratak osvrt na historijat vakufa
Prvi vakuf u Islamu pojavio se za vnJeme Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem.
Dr
.
Mustafa es-Siba' i, rahimehullah, kae: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je prvi koji je ostavio primjer toga
svome Ummetu. Uvakufo je sedam bostana, koje su mu
putem oporuke u amanet ostavili neki mudahidi, da nakon
njihove smi peuzme brigu nad bostanima i upravlja s njima
kako hoe, pa ih je on uvakufo za siromahe, borce na
Allahovom putu i one koji budu potrebni .
Nakon toga njegov primjer je slijedio i Omer ibn Hattab,
radijallahu ' anhu, pa je uvakufo svoju zemlju na Hajberu. I
ne samo Omer ve su Ebu Bekr, Osman, Alia, Zubejr, Mu'az
i ostali ashabi, radijallahu ' anhum, uvakufjavali svoje
imetke. Nema nijednog ashaba a da nije bar neto uvakufo
od svoga imetka!
Taj nadasve ludski i humani gest ponovio je Omer u vrieme
njegove vladavine kada je uvakufo zemlu na Allahovom
putu, pa je pozvao grupu muhadira i ensarija i traio od nih.
da budu svjedoci tome. "'
Dabir ibn Abdullah el-Ensari kae: "Ne znam da ijedan od
ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji
je bio sposoban, nije nakon toga uvakufo neto."2
52
Oni su bili svjedoci uvakufjavanja imetka, jer je mogue da doe do
spora oko toga, pogotovo od strane nasljednika. Fethu-1-Bari, 51459.
2 lz knjige Min revai 'i hadaretina, str. 177.- 1 78.
Broj vakufa za vrijeme Emevija jako se poveao u Egiptu,
amu i drugim osvojenim krajevima kao posledica izobilja
kojim je Allah obasuo muslimane nakon osvajanja pa im se
poveao imetak, pokretna i nepokretna imovina, a mnogi su
postali vlasnici njiva i vrtova pa su bili u mogunosti
ostavljati razne vrste vakufa.
Za vrijeme halife Riama ibn Abdulmelika osnovana je
posebna uprava koja je nadzirala vakufe i vodila brigu o
nima. Prvi koji je to uinio je Tevbe ibn Nimr, egipatski
kadija.
Vakuf su bili u rukama njihovih vlasnika,. kao i onih koji su
ih ostavljali u oporuci, pa je osnovan poseban katastar o
kome je kadija vodio rauna.
U abbasijskom periodu brigu o vakufma je vodio sadr-l
va/ (upravnik vakufa) kojem je povjeren nadzor nad
upravljanjem vakufma i postavljanju pomonika.
Za vrijeme Memeluka institucija vakufa znatno je porasla to
je bilo uzrol da se postave ti katastra.
Kada su Osmanlije preuzele vlast u veem dijelu islamskih
krajeva, vakufska dobra su se proirila jer su i sultani i drugi
odgovori ludi u Osmanskom carstvu uvakfjavali svoj
imetak. Pojavili su se i problemi upravljanja vakufma, tj.
nadzora nad njima. Izdata su mnogobrojna uputstva oko
organiziranja vakufa, objanjenja njegovih vrsta i naina
upravljanja njima. Po mnogim uredbama iz toga doba jo i
dan-danas se radi. 1
1 Saetak uvoda knjige Kitabu-1-vkf 29-33.
53
V Vakufi u naim krajevima
Bosna se ubraja u

jedan od osmanskih vilajeta u kojem su
posebno bili rasprostranjeni vakuf.
"Dolaskom Osmanlija na ovaj prostor ustanovljava se
institucija vakufa kod nas. Svakako najpoznatiji na vakif je
bio Gazi Husrev-beg koji je vei dio svoje imovine uvakufo
irom Bosne i Hercegovine. Ovim se ni u kom sluaju ne
umanjuje vrijednost drugih vakufa i vakifa, jer svaki vakuf,
ma koliko bio mali, zasluuje spomena i truda da se sauva.
Poznato je, takoer, da su mnogi gradovi u BiH nosili ime
Vakuf, kao npr. ; Kulen-Vakuf, Skender-Vakuf, Varcar-Vakuf,
Donji-Vakuf, Gorji-Vakuf. Malo je poznato da je npr. Sanski
Most ranije nosio ime Vakuf. Naalost, oni su sutinski
izgubili te epitete, pa makar i formalno nosili ta imena, jer je
istima gotovo sva imovina oduzeta. Ovo ukazuje na injenicu
da su ti gradovi nastali kao zadubine muslimana. "'
Vl Planovi neprijatelja za ukidanje vakufa
S obzirom na vanost vakufa u historiji Islama i negovu
praktinu ulogu u sluenju Kur' anu i Sunnetu, irenju raznih
nauka, pruanju pomoi, bratstvu, meusobnoj lubavi i brizi
jednih za druge, neprijateli su bijesno napali na vakufske
organizacije pokuavajui ograniiti njihovu kulturo
civilizacijsku ulogu. Poeli su sa donoenem nepravednih
zakona, za vrijeme kolonijalizacije, protiv islamskih drava,
zatim postavljajui za direktore ljude koji hoe ukrasti ili
povjeravajui upravu vakufma ljudima koji nisu sposobni
upravlati njima, da bi ih na kraju u potpunosti konfscirati i
nacionalizirati.
54
1
C
asopis Saf br. 27, str.8., iz interjua sa direktorom za vukufe
Nezimom Haliloviem.
Ono to se desilo u Bosni smatra se alosnim primjerom
unitenja vakufa kao i uvodom za ukidanje islamske
edukacije i islamskih aktivnosti naeg naroda.
"Dolaskom Austro-Ugarske okupacione uprave 1 878. godine,
poinje devastiranje muslimanskih harema, koji se esto
pretvaraju u parkove. Takav je sluaj sa
ekriinica
harem om, koji je pretvoren u park (danas poznat kao Veliki
park, preko puta robne kue ' Sarajka'). Mnogi mesdidi su u
tom vremenu pretvoreni u magacine, a Brusa bezistan je
prvobitno pretvoren u skladite, a potom u paromlin. Musalla
(otvoreni prostor za klanj anje bajram-namaza) je iskoriena
za gradnju zgrade Zemaljske vlade (dananja zgrada
Predsjednitva), a pored nje je izgraena i zgrada eleznice.
U vrijeme Kaljevine SHS, Bonjaci kao fzika lica i
Islamska zajednica kao institucija, oteeni su provoenjem
agrare reforme, kada je oduzeto 1 , 3 miliona hektara zemlje,
a od toga 70% je bila, to vakufska, to bonjaka zemlja. Od
1 91 8. - 1 952. god., samo u Sarajevu su poruene 24 damije.
Vlasti tadanjeg Banjalukog kotara su 27. 07. 1 939. god.
oduzele 1 07. 676 dunuma i 528 m vakufske zemlje Gazi
Husrev-bega (prostor Teslia, Tenja i Doboja), od ega su
dvije treine otpale na umu, a jedna treina na obradivo
zemljite.
- u SFRJ se nastavlja oduzimanje vakufskih dobara: ruenjem
dmija, ekshumacijama muslimaskih haema, nacionalizijem
stambenih i poslovnih prostora, zgrada i sl. Vakufska
direkcija koja je do tada upravljala vakufskom imovinom,
ukinuta je 1 959. godine zbog nemogunosti funkcionirana,
jer je njena imovina u potpunosti opljakana. Prema tome,
udari na vakufsku imovinu traju punu 1 21 godinu."'
1 Ibid.
55
Na osnovu prorauna Direkcije za upravu vakufma u Bosni
vrijednost oduzetih vakufa dostie cifru od oko 1 2 milijardi
maraka. 1
VII Oblici islamskih vakufa
Islamski uenjaci i istraiva? navode mnoge oblike vakufa
koje su se pojavile u okviru islamske kulture i civilizacije, od
kojih su:
mesdidi (damije), kole, ustanove, univerziteti, bolnice,
banovi i hoteli za putnike koji ostanu bez sredstava, kao i
posebne kue za hadije u Mekki,
tvrave, tvorice orja, konjunjice i sve to je potrebno
onome ko bi elio da poe u dihad ili vojni pohod,
posebni vakuf za opravku puteva i mostova,
narodne kuhinje u kojima se siromasima dijelio hljeb,
meso, orba i slatko, posebni vakuf za mezarja, tako to
bi ovjek dobrovoljno dao zemlju kako bi sluila kao
mezaristan, posebni vakuf za kupovanje efna,
opremanje i ukop mejjita.
Dr. Mustafa Siba'i kae: "to se tie dobrotvorih ustanova
za socijalnu brigu, to je jedno istinsko udo. Postojale su
ustanove za naputenu djecu i siroad, za njihovo suneenje i
brigu o nj ima, ustanove za nepokretne i sliepe. Sve
spomenute kategorije su uivale blagodati tih ustanova
imale su osiguran smjetaj, hranu odjeu pa ak i edukaciju.
56
Ibid, str. 8.
2 Poput Mustafe Siba'ija u kjnizi Min revai 'i hadretina, str. 1 82. -1 87.;
Jusuf el-Kardavi u knjizi El-/manu ve-l-hajatu, str. 247.; Abdullah ibn
Ahmed ez-Zejd u uvodu verifkacije knjige El-vkuJ 1/33.
Postojali su takoer i zavodi . za voenje brige o
zatvorenicima, zatim za pripremanje vodia i lica koja e
voditi brigu o slijepima i nepokretnima, ustanove za
pomaganje sklapanja braka neoenenih osoba koje su
slabijeg imovinskog stanja i uruivanje mehra. Kako li je
divna ova bratska briga i koliko li je mi danas trebamo!
Treba spomenuti i ustanove koje su vodile brigu o
opskrblj ivanju majki mlijekom i eerom, kao i veterinarske
stanice koje su vodile brigu o bolesnim ivotinjama i njihovoj
ishrani i uvanju dok su bolesne.
To je dakle trideset vrsta dobrotvorih ustanova koje su
nastale u okrilju nae kulture i civilizacije. Moe li nai
sline primjere i u jednom od prij anjih naroda?! Ili, moe li
nai za mnoge od nj ih primjer u savremenoj civilizaciji?!
To je put uspjeha kojim smo kroili i bili prepoznatljivi onda
kada je itav svijet bio ogezao u nezanju, zostalosti i neprvdi.
Ovo saeto poglavlje o vakufma u Islamu je nadopuna
prethodnom poglavlju, zbog toga to ono to se u njemu
navodi su, uistinu, ivi primjeri dareljivosti i plemenitosti u
ime Uzvienog Allaha.
Nadam se da e nam ovaj traktat osvijetliti veliinu ove vjere
koja je uinila da srca onih koji je slijede eznu za injenjem
dobrih djela i koj a je njihova osjeanja uinila plemnitim.
Kada bi listali stranice historije i prouavali ivotopise naih
velikana i junaka, mogli bismo sabrati mnogobrojne tomove
primj era njihove dareljivosti i dobroinstva!
Bitno je da se ta humana ljudska i plemenita briga nije
ograniila samo na period ashaba, radijallahu ' anhum, ve je
nastavila svoju tradiciu i u periodu tabi ' ina i onih. koji su ih
Min revai 'i hadaretina, str. 18 1.-1 82.
57
slijedili dobra djela inei, pa ak i u ovim zadnjim
stoljeima. Vrelo dobra je nastavilo izvirati kao potvrda
Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, rijei:
"Primjer moga Ummeta je poput kie. Ne zna da li je bolji
njezin poetak ili kraj ."'
Sredstva javnog informiranja nas slabo obavjetavaju o
dobroiniteljima koji iskazuju svoju plemenitost izdvajajui
ogromne imetke kao pomo svojoj brai muslimanima u svim
krajevima zemaljske kugle.2
Kako su samo velika sredstva pomoi izdvojena za nas u
proteklom ratnom periodu koji nije tako daleko!
U toku skupljanja dobrovoljnih priloga doli su do izraaja
jedinstveni primjeri plemenitosti i dareljivosti u kojima su
uestvovali svi; bogati i siromani, mukarci i ene, pa ak i
djeca, kako bi nam pomogli!
Jedna od zgoda koju navodi ejh Selman el-Avde u jednom
svome predavanju je da je jedan djeak dao dva rijala3
jednom od slubenika koji je radio na prikupljanju pomoi,
pa mu je rekao:
"Ovaj je za Bosnu, a drugi za Hercegovinu."4
Da Allah nagradi dobroinitelje, blago se njima!
Molimo Allaha da dadne da se njihov broj povea, da nam
pomogne da ih slijedimo i da od nas odstrani bolest krtosti.
58
1 H adis s u zabiljeili Ahmed i Tinizi.
2 Navest emo jedan primjer toga koji se navodi u asopisu El-Hajrj e, br.
99, da je jeda! dobroinitelj iz Katara dao dobrovoljni prilog od l . 000.
000 $ jednoj islamskoj organizacii s tim da je u oporuci ostavio treinu
svoga imetka za dobrotvore svrhe.
3 Saudijska moneta.
4 Predavanje "Da' vetu li-1-infak" na audio kaseti.
NEGATIVNE STRANE KRTOSTI ! NJEZINE LOE POSLJEDICE
v
Negativne strane krtosti i
njezi ne loe posljedi ce
1 . krtost je jedan od uzroka kane na Sudnjemu danu
Uzvieni Allah kae :
Neka oni koji krtare u onome to im Alah iz obilja Svoga
daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za
njih. Na Sudnjemu danu bit e im o vrtu objeeno ono
ime su krarli, a Alah e nebesa i Zemlu nasliediti;
Alah dobro zna ono to radite. 1
Imam El-Begavi u svome Tefiru kae: "Neka ne misle oni
koji krtare da je to dobro za njih, ne, to je zlo za njih. Na
Sudnjem danu bit e im o vratu objeeno ono ime su
krtarili, tj . ono to je ovjek uskratio od zekata pretvorit e
se u zmiju koja e mu se okaiti o vrat i ujedati ga od glave
do pete. To je miljenje Ibn M es 'uda i Ibn Abbasa,
radijallahu ' anhuma, zatim Ehu Vaila, a'bia i Siddija."2
Buharija u svome Sahihu prenosi od Ehu Hurejre, radiallahu
' anhu, da je rekao: - Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem:
Kome Allah dadne imeta, pa ne bude izdvajao zekat iz
njega, taj imetak e se pretvoriti u zmiju otrovnicu s dva
otrovna zuba koja e se obavijati oko njega na Sudnjemu
1 Ali Imran, 1 80.
2 Tefir-1-Begavi, 1 /378.
59
NEGATIVNE STRANE KRTOSTI l NJEZINE LOE POSLJEDICE
danu i uzeti ga svojim eljustima govorei: - Ja sam tvoj
imetak! Ja sam tvoje blago! "'
Uzvieni Allah, govorei o onome ko je bio krt i obmanut
svoj im imetkom, navodi nam njegove rijei koje e rei kada
mu bude data knjiga njegovih djela u lijevu ruku:
. . . bogatsio moje mi nie od korsti, snage moje nema
vile P
Taj imetak kojeg je uzeo za boanstvo odvratio gaje od vjerovanja
u Allaha, subhanehu, i od pomisli da pomogne siromane i
bijednike. Zbog toga Allah melekima zebanijaa nareuje:
Drite ga i u okove ga okujte, zatim ga samo u vatr
prite, a onda ga u sindire sedamdeset lakata duge veite,
jer on u Alaha Velikog nie vjerovao i da se nahrani
neolnik - nie nagovarao. 3
-
Onaj ko krtari u imetku on posjeduje jednu od osobina onih
koji su vjerovjesnike u la ugonili, a koje e snai ova bolna
kazna.
A to se dobroinitelja tie, oni se poudaju u ono to ih eka
kod Allaha od nagrade i blagodati. Zbog toga se oni stalno
trude da se zatite od tih okova putem dijeljenja imetka na
Allahovom putu.
Ebu Derda' , radij allahu ' anhu, je nareivao svojoj eni kada
bi kuhala da stavi vie hrane kako bi nahranio veliki broj
siromaha, pa bi tom prilikom rekao:
-0 Ummu Derda' , Allah ima okove od kojih vatreno grotlo
neprestano kljua od kada je Allah stvorio Dehennem, pa
sve do dana kada e

se njima okovati vratovi ljudi. Allah nas
60
1 Had is je zabiljeio Buharija.
2 EI-Hakka, 28.-29.
3 EI-Hakka, 30.-34.
NEGATIVNE STRANE SKRTOSTI l NJEZINE LOE POSLJEDICE
je spasio jedne njegove polovice onda kada smo prihvatili
Islam, zato podstii, o Ummu Derda' , da se siromah nahrani.
2. krtost je osobina munafika (licemjera) i stanovnika
Dehennema, da nas Allah zatiti od toga
Uzvieni Allah kae:
Licemjer i licemjerke slini su jedni drgima: trae da se
ine nealala djel, a odvraaju od dobrih, i rke su im
stisnute.'
Ima onih koji su se obaezali Alahu: 'Ako nam iz obila
Svoga dadne, udjeljivat eo, zaista, milostinju i bit emo,
doista, dobr! '
A kad im je On dao iz obila Svoga, oni su u tome postali
krti i okrenuli se - a oni i onako glave okreu.
l nadovezao im je On na to prtvorost u srcima njihovim
sve do Dana kada e pred Nga stati, zato to se onoga to
su Alahu obeali ne prdravaju i zato to stain lau. 2
"Nee se spojiti kod muslimana krtost i vjerovanje (iman),
niti e se spojiti kod muslimana praina na Allahovom putu i
dehennemski dim."3
Od Abdullaha ibn Amra, radijallahu ' anhu, prenosi se da je
Allahov Poslaik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Stanovnik
vatre je svaki umiljeni, osori, oholi, pohlepan i krt."4
Et-Tevba, 67.
Et-Tevba, 75.-77.
3 Hadis su zabiljeili Ahmed i Nesai.
Hadis su zabiljeili Ahmed i Hakim.
61
3. krtost vodi injenju velikih grijeha i irenju zla i
nereda u drutvu
Zbog toga to krtost (kao posljedica pohlepnog zgrtanja
imetka) vodi onoga koji krtari u prekidanje rodbinskih veza,
nanoenje nepravde ljudima, prolijevanje krvi, prodavanje
vjere i izdaju drave za neto to malo vrijedi.
"uvajte se nepravde, jer e nepravda biti tmina na Sudnjemu
danu. I uvajte se krtosti, jer je ona upropastila one koji su
bili prije vas. Navela ih je da prolijevaju krv i ohalale ono to
im je haram. "1
Od Ibn Omera, radijallahu ' anhuma, prenosi se da je
"uvajte se krtosti, jer je one prije vas upropastila krtost.
Navela ih je da lau, pa su lagali, navela ih je da ine
nepravdu, pa su inili nepravdu, navela ih je da prekinu
rodbinske veze, pa su ih prekinuli. "2
4. krtost je uzrok zapadanja u malodunost i krizu i
bacanja samog sebe u propast
Uzvieni Allah kae:
62
.. . a onome ko;"i tvrdii i osjea se neovtsntm i ono
najlepe smatr lanim - njemu emo Dehennem
prpremiti, i bogatsto njegovo mu, kad se strovali, nee
korstiti. 3
1 H adis je zabiljeio Muslim.
2 Hadis su zabiljeili Ebu Davud, Hakim i Bejheki.
3 El-Lejl, 8.- 1 1 .
NEGATIVNE STRANE KRTOSTI ! NJEZINE LOE POSLJEDICE
I kae Uzvieni:
I imetak na Alahovom putu rtujte, i sami sebe u
propast ne dovodite, i dobro inite; Alah, zaista, voli one
koji dobra dela ine. 1
Buharija u svome Sahihu, Ibn Ebi Ratim u svome Tefiru i
drugi prenose od Huzejfe, radijallahu ' anhu, povodom
tumaenja Allahovih rijei: . . . i sami sebe u propast ne
dovodite, da to znai ostavljanje dijelenja na Allahovom putu.
To tumaenje se prenosi i od mnogih drugih ashaba i tabi' ina,
neka je Allah zadovoljan sa njima. Poznat je sluaj ovjeka
koji je sam nasruo na Bizantijce prilikom prvog pokuaja da
se osvoj i Konstantinopolis, pa su ljudi povikali: -La ilahe
illellah! Sam sebe baca u propast! ! Tada Ebu Ejjub el-Ensari,
radijallahu ' anhu, ree:
"Taj aj et je objavlen povodom nas, o skupino ensarija! Kada
je Allah pomogao Svoga Poslanika i objelodanio Islam, mi
smo rekli: - Hajde da ostanemo kod svojih imetaka i da ih
unaprijedimo - pa je Allah, azze ve delle, objavio: I imetak
na Alahovom putu rujte, i sami sebe u propast ne dovodite.
Bacanje u propast svojim rukama je da ostanemo kod svojih
imetaka i da ih unapreujemo, a ostavimo dihad."2
5. krtost je uzrok prekidanja opskrbe, propasti imetka
i njegovog mijeanja sa haramom
U suri El-Kalem Allah nam navodi sluaj vlasnika bae kako
bi uzeli pouku iz njega. Uzvieni Allah kae:
M i smo ih na kunju stavili, kao to smo vlasnike jedne
bae na kunju stavili kad su se zakleli da e je sigro
rano izuta obrati, a nisu rekli: ''Ako Bog dal" I dok su
EI-Bekare, 1 95.
2 Hadis su zabiljeili Ehu Davud, Tinizi, Nesai i dr.
63
oni spaali, nju od Gospodara tvoga zadesi nesrea i ona
osvanu opustoena. A u zor oni su jedni drge dozivali:
'Poranite u bau svoju ako je mislite obrati!'
I oni krenue tiho razgovarajui: 'Neka vam danas nikako
niedan siromah ne ulazi!'
I oni poranie uvjereni da e moi to provesti, a kad je
ugledae, povikae: 'Mi smo zalutali; ali ne, ne, - svega
smo leni!''
Kazivanje o njima zavrava rijeima:
Eto takva je bila kazna, a na onome svietu je, kada bi oni
znali, kazna jo vea. 2
Hafz Ibn Kesir, rahimehullahu, kae:
"Otac im je ostavio u naslijede t bau, a oni su bili
sljedbenici Knj ige. Njihov otac je s baom postupao na lijep
nain, tako to bi od onoga to bi dobio od nje ostavio
sjemena za nju koliko je potebno, jedan dio bi pohranio za
svoju porodicu tako da im bude dovoljno hrane za godinu
dana, a ostatak bi dijelio kao sadaku.
Nakon to je umro bau su naslijedili njegovi sinovi pa su
rekli: 'Na otac je bio neraan to je od nje davao siromasima.
Ako im mi ne budemo davali, onda emo imati vie. '
Kada su to odluili sprovesti, stigla ih je kazna tako da ih je
zadesilo suprotno onome to su oni namjeravali. Allah im je
uskratio i glavnicu imetka, i dobit, i ono to je davano u
sadaku, pa im nita nije ostalo.
Uzvieni Allah kae: Eto taka je bila kazna, tj . takva je
kazna onome ko kri Allahove naredbe i krtari sa onim to
64
1 El-Kalem, 1 7.-27.
2 El-Kalem, 33.
mu je Allah dao i ime ga je obasuo, koji ne daje siromanom
njegovo pravo i koji porie Allahove blagodati.
. . . a na onome ri:et je, kada bi oni znali, kazna jo vea,
tj . to to ih je snalo je dun jal uka kazna, a ahiretska kazna je
jo tea. "1
Zatim je Ibn Kesir, rahimehullah, naveo hadis kojeg je
zabiljeio Bejheki od Alije, radijallahu ' anhu, da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio branje i etvu
nou. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je to
kako siromasi ne bi bili uskraeni za svoje pravo od tog
imetka.
Od Ebu Hurejre, radij allahu ' anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nema nijednog
dana u kojem osvanu robovi, a da ne siu dva meleka pa
jedan govori : - Allahu moj , nadoknadi onome koji daje, a
drugi govori: - Allahu moj, daj propast onome koji ne
daje."2
Uzvieni Allah opisujui iskrene vjerike kae:
.. . i oni u jim imecima bude odreeni dio za onoga koji
prosi i za onoga koji ne prosi. 3
Daj blinjem rome pravo njegovo, i sirmahu, i putniku
namjeriku, ali ne rasipaj mnogo.
4
Kroz ova dva ajeta moemo vidjeti da imetak nije u
potpunosti nae vlasnitvo kojim moemo raspolagati kako
hoemo, ve u nemu imaju i prava drugi. Ako ta prava ne
1 Tefir-1-Kur'ani-1- 'azim , 4/636.
2 H adis je muteffekun al ej hi.
3 EI-Me'arid, 24.-25.
4 El-Isra, 26.
65
NEGATIVNE STRANE SKRTOSTI I NJEZINE LOSE POSLJEDICE
dadnemo njihovim vlasnicima, onda e se tui hakk pomijeati
. sa naim imetkom pa Allah nee dati u njemu berek et
.
Od Aie, radijallahu ' anha, se prenosi da ja Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sadaka se nije pomijeala
s nekim imetkom, a da ga nije unitila. "1
Jedini nain da se sauva halal je da se dadnu prava onima
kojima pripadaju. Tada e imetak biti halal i berietan.
6. krtost je najgora i najopasnija bolest srca
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je delegaciju
Benu Seleme ko im je poglavar, pa su odgovorili:
- Poglavar nam je Didd ibn Kaj s, samo on je krt.
"A koja bolest je gora od krtosti?! On (vie) nije va
poglavar, ve vam je poglavar Bir ibn el-Bera" - ree
2
U sljedeem poglavlju emo objasniti zato je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, za krtost rekao da je nagora bolest.
7. krtost je uzrok tjeskobe u prsima na ovome svijetu
i nesree na onome svijetu
Uzvieni Allah kae:
A oni koji se sataju od krosti, oni su uspjeli.3
Ovaj ajet upuuje na to da e onaj ko se ne sauva od krtosti
na Ahiretu biti od onih koji su nesretni, koji su propali - da
nas Allah sauva od toga.
66
Hadis su zabiljeili Bejheki i EI-Bezzar.
2 H adis je zabiljeio H akim.
EI-Har, 9.
Hasan el-Basri, rahimehullah, jedan od uglednih tabi' ina,
rekao je: "Ne znam da je iko nesretniji zbog svog imetka od
krtice, jer je na ovome svijetu zaokupljen brigom kako e ga
sakupiti, a na onome svijetu e polagati raun za to to je
krtario. Na ovome svijetu nije siguran od brige koju mu on
zadaje, a na onome svijetu se nee spasiti od grijeha u koji ga
je on odveo. Na ovome svietu ivi poput fkare - siromaha, a
na onome e biti obrauna van poput bogataa."
Ibn Kajjim je rekao: "krtac, onaj koji ne ini dobroinstvo,
je ovjek koji najvie osjea tjeskobu. Njegov ivot je najtei
i ima najvee brige. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao je da je primjer krtice i dareljivog ovjeka kao
primjer dvojice ljudi koji su obueni u eljezne ogrtae. Kad
god dobroinitelj poeli dati sadaku1 njegov ogrta se produi
i rairi, a kad god krtac poeli dati sadaku svaka halka na
ogrtau se uvrsti i nimalo se ne rairi. To je primjer irenja
prsa onoga koji dijeli i tjeskobe onoga koji krtari."2
Obaveza nam je zatititi se od svih uzronika te opasne
bolesti.
Aludira na Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis kojeg su
zabiljeili Buharija i Muslim, a u kojem stoji: "Primjer krtice i
dareljivog ovjeka je kao primjer dvojice ljudi na kojima su eljezni
ogai koji seu od grudi do kljune kosti. to se tie dareljivog ovjeka,
on ne udijeli nita a da mu se ogra ne proiri i ne pokrije cijelo tijelo pa
ak i jagodice na njegovim prstima. A to se tie krtice, on ne poeli
dijeliti sadaku a da se svaka haJka na ogrtau ne uvrsti. On pokuava da
proiri ogra ali ne uspieva."
Zadu-l-mt 'ad f htdji hajri-1- 'ibad, 1126.
67
KKO SE LIJEITI OD KRTOSTI
Vl
Kako se lijeiti od krtosti
Z
naj, Allah ti se smilovao, da nema lijeka nijednoj bolesti
dok joj se ne upoznaju uzroci i ne uspostavi dijagnoza.
Ova teka bolest ima est uzroka:
l . Slabost imana,
2. Loe miljenje o Uzvienom Allahu i nedostatak vrstog
pouzdanje u obeanj e koje je On dao,
3. Ljubav prema dunj aluku, posebice prema imetku,
4. Poveanje prohtjeva koj i se mogu zadovoliti jedino
imetkom,
5. Duga nada i zaborav na smrt i
6. Okretanje i usmeravanje srca samo prema vlastitom
djetetu.
Nakon to smo preli prvi kora, a to je spoznaja uzroka
bolesti, na nama je da potraimo odgovarajui lijek za nju,
koji e je u potpunosti izlijeiti. Ti lijekovi su uzeti iz apoteke
Kur' ana i Sunneta, i ne moe se postii izljeenje osim
pomou njih, a oni su:
1 . lijeenje slabosti imana (vjerovanja) postie se
a) Poveanjem vjerskog znanja, a naroito spoznajom
Allahovih lijepih imena i uzvienih svoj stava, Njegovih
prava, veliini Njegovih blagodati prema nama,
spoznajom pravednih eriatskih propisa koje je Allah
propisao u Svome uzvienom erijatu,
68
b) in j enjem zikra u svakoj situaciji i razmiljanjem o
Njegovoj Knjizi,
e) estim razmiljanjem o savrenstvu Njegovog stvaranja i
harmoniji koja vlada u kosmosu te aj etima (znakovima)
koji upuuju na Njegovu veliinu, mo i potpuno znanje i
mudrost,
d) in j enjem raznovrsnih obaveznih i neobaveznih ibadeta.
2. Lijeenje loeg miljenja o Allahu postie se:
a) Traenem Allahove zatite od ejtanskog zavoenja;
Uzvieni Allah kae:
A ako etan pokua da te na zlo naede, ti potrai utote
kod Alaha, On uistinu sve je i zna.2
I kae Uzvieni:
etan vas plai neimatinom i navraa vas da budete

kri ( el-faha), a Alah vam obeava oprost i nagradu
Svoju; Alah je neizmjero dobar i zna sve.
Ibn Kajjim, rahimehullah, kae: "Allah, subhanehu, kae da
je ejtan taj koji lude poziva pohlepi i krtosti. On poziva
na taj nain to ljude plai neimatinom ako budu udjeljivali
od svojih imetaka. To je razlog koji u veini sluajeva
utjee na ljude .. Nekada ovjek krene da da sadaku i u tom
trenutku kao da uje glas koji mu govori: ' Ako to bude dao
moe ti zatrebati, pa je bolje da to zadri kako ne bi
osiromaio. '
Vie o tome pogledaj na temu poveanje imana u knjizi Iman od dr.
Muhammeda Nu'ajma J asina.
2 El-' Arf, 200.
El-Bekare, 268.
69
KKO SE LIJEITI OD SKRTOSTI
Pa kad mu dijeljenje predstavi u loem svjetlu, onda ga
pokua navesti na loe djelo, a to je krtost koja se smatra
jednim od najloijih djela.
Mufessiri (tumai Kur' ana) su se sloili da se u ovom ajetu
pod loim djelom (el-aha) misli na krtost.
To je ejtanovo obeanje i naredba, a on uvijek kad obea
iznevjeri i kad nareuje grijei . Onaj ko se odazove njegovom
pozivu je zalutao i prevaren. On se povodi za onim koji mu
lano obeanje daje, a zatim se prema nj emu najgore odnosi.
ejtan ovjeka plai neimatinom ne zbog toga to saosjea
sa nj im, niti zbog toga da ga posavjetuje, niti zato to voli da
on ostane bogat, naprotiv, njemu je najdrae da ga vidi
siromanog, ve ga plai siromatvom i navraa na krtost
kako bi imao loe miljenje o svome Gospodaru i ostavio ono
to On voli, poput udjeljivanja u ime Allaha.
A Allah, subhanehu, mu obeava oprost grijeha i nagadu, a
to je da mu dadne mnogostuko vie nego to on udijeli na
ovome svijetu ili ga nagradi na dunjaluku i na Ahiretu. Ovo
je Allahovo obeanje, a ono prvo ejatanovo, pa neka pogleda
onaj koji eli dati sadaku koje obeanje je istinitije i
sigurije! "'
b) Lijepim miljenjem o Allahu koje je jedno od temeljnih
principa vjerovaja (imana) i dunost svakog muslimana
i muslimanke;
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Nee niko od vas vjerovati dok ne bude imao lijepo
miljenje o Uzvienom Allahu. "
2
Et-tefir-1-Kajim, st. 168.
2 Hadis su zbiljeili Ahmed i Muslim.
70
e) Jaanjem puzdanja u Uzvienog Allaha i uvjerenja da On
siguo nadoknauje ono to ovjek podijeli kao sadaku;
Uzvieni Allah kae:
to god vi udielite, On e to nadoknaditi, On najbole
opskrbluje. 1
Zbog toga to je krtost zapreka za mnogostruk nadoknadu
na ovome svijetu i zapreka za nagradu na buduem svijetu, i
to kod ovjeka sve vie i vie uvruje loe milenje o
Allahu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je molio Allaha
da ga zatiti od kosti . O tome se prenose brojni vjerodostojni
hadisi u Buharijinom Sahihu, a i u drugim hadiskim zbirkama,
poput Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, rijei:
"Allahu moj, utjeem Ti se od brige i tuge, od slabosti i
lijenosti, od krtosti i kukaviluka, od tereta duga i od toga da
padnem u ruke (vlast) neprijatelja."2
Sa' d ibn Ebi Vekkas je uio svoju djecu sljedeoj dovi: -Allahu
moj , utjeem Ti se od kukaviluka. Utjeem Ti se od krtosti.
Utjeem Ti se da doivim duboku starost i utjeem Ti se od
dunjalukih iskuenja i patnje u kaburu."3
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Najgore to se
moe nai kod ovjeka jeste nezasitna pohlepa i pretjeran
strah (kukaviluk). "4
Od Ibn Mes' uda, radijallahu ' anhu, prenosi se da je rekao: -
Doao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kod Bilala, pa
je naao hurme koje je on ostavio (u skladite), te ga je
upitao: 'Bilale, ta je ovo?'
1 Saba, 39.
2 Hadis su zabiljeili Buhari, Tirmizi i Nesa'i.
3 Hadis su zabiljeili Tirizi i Nesa'i.
4 Hadis su zabiljeili Ebu Davud i Ahmed.
71
-To sam pripremio za tvoje goste.
"Zar se ne boji da ti to ne bude dim u dehennemskoj vatri?
Udij eli to, Bilale, i ne boj se umanjivanja od Vlasnika
' Ara' . - ree Allahov Poslanik, sallallahu alejhi v e
sellem. "1
Imam Kurtubi kae: "Strah od neimatine je loe miljenje o
Allahu, a loe miljenje o Allahu je kuf (nevjerovanje). To je
zbog toga to je Uzvieni Allah obeao da e onome ko dijeli
sadaku mnogostruko nadoknaditi jo na dunjaluku a nagradit
e ga na Ahiretu. Stoga onaj ko se bude suzdravao od
dijeljenja sadake bojei se siromatva, kao da ne vjeruje
rieima Allaha i Njegovog Poslanika. Zbog toga je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"A koja je to bolest gora od krtosti?! "2
72
1 Hadis su zbiljeili Bez i Taberani.
E/-kjefve-1-kna 'a, str. 27.
3. Ljubav prema imetku lijei se:
a) Spoznajom da je imetak iskuenje;
Uzvieni Allah kae:
Imanja vaa i deca vaa su samo iskuenje, a u Alahaje
nagada velika. 1
A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
"Svaki narod ima iskuenje, a iskuenje mog Ummeta je
imetak."2
b) Spoznajom da e biti obrauna van zbog imetka na
Sudnjem danu
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
"Niko se nee pomaknuti s mjesta obrauna, dok ga Allah ne
upita za etvero:
ivot, u ta ga je proveo,
za mladost, u emu ju je proveo,
za imetak odakle ga je stekao, i u ta ga je potroio,
za znanje, je li po njemu radio."
e) Spoznajom da je njegovo gomilanje uzrok estoke kazne,
ako ovjeka odvrati od njegove osnovne dunosti u
ivotu, a to je oboavanje Uzvienog Allaha
Uzvieni Allah kae:
Zaokupla vas nastojanje da to imunii budete s dok
grobov ne naselite. A ne vala tako, saznat ete sakako! i
jo jednom, ne vala t
a
ko! saznat ete si
g
ro! Ne vla
1 Et-Tagabun, 15.
2 Hadis su zbiljeili Ahmed i Tirizi.
73
tako, nek'znate pouzdano, Denem ete videti jasno! I
jo jednom, doista ete ga videti oligledno! Zatim ete toga
Dana za sladak ivot biti pitani sigro!'
I kae Uzvieni:
Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troe ga na
Alahovom putu - naviesti bolnu patnju na Dan kad se
ono u vatr dnnemskoj bude usialo, pa se njime lea
njihov i slabine njihov i lea njihova bu igosala.
"Ovo je ono to ste z sebe zgrali; iskusite zato kaznu za
ono to ste gomilali/"2
Ehu Zerr, radij allahu ' anhu, rekao je: -Doao sam Allahovom
Poslaniku, a on je sjedio u hladu Ka'be, pa kad me ugleda
ree:
"Oni su najvei stradalnici, tako mi Gospodara Ka'be! "
-A ko to? - upitao sam, pa mi on odgovori :
"Oni koj i gomilaju imetke, osim onoga ko izdano dijeli svoj
imetak, a malo je takvih . . . "
3
O propasti, kada ovjek izgubi neizmjeru nagradu zbog
zekata koj i je obavezan davati, i zbog sadake koja se
dobrovoljno daje, na Dan kada e svako eljeti da ima dobro
djelo koje e uiniti da tas njegovih dobrih djela pretegne tas
loih djela!
74
Et-Takatur, 1 . -8.
2 Et-Tevba, 34.-35.
3 Had is je muttefekun alejhi .
d) Zuhdom1 u prolaznim dunjalukim stvarima, a pogotovo
imetku
Uzvieni Allah kae:
Znajte d ivot na ovome svietu nie nita drgo do igra,
i razonoda, i ulepavanje, i meusobno hvalisanje i
nadmetanje imecma i brojem djece! Prmjer z to je bile
ji rast poslie kie oduelava zemloradnike, ono zatim
buja, ali ga poslie vidi poutela, da bi se na kraju
ski/o. A na onome svjet je teka patnja i Alahov oprst
i zadovolsto; ivot na ovome svietu je samo varlivo
naslaivanje. 2
1 Zuhd je rije arapskog porijekla koja znai ostavljanje neke stvari u
korist one koja je vrednija od nje. Terminoloki zuhd se moe defnirati
kao: "Nepridavanje vanosti ovome svijetu i brisanje njegovih tragova iz
srca." Kako bi musliman bio spreman za pokorost Allahu i kako bi
osjetio slast te pokorosti.
Ebu Sulejman ed-Darani kae da je zuhd: "Ostavljanje onoga to
ovjeka zaokuplja od (pokorosti) Allahu."
Imami Ahmed kae: "Zuhd na ovome svieta je kratkoa nade."
Meutim, istinski zuhd ne znai ostavljanje ovog dunjaluka u
potpunosti, zapostavljanem rada i privreivanja, zadovoljstvom sa
siromatvom, ostavlanju lijepih stvari, oblaenjem grube odjee,
nevoenjem briae o istoi, sjedenjem u tekiji . . . kao to to m is le neke
sufje. To je veliko zastranjivanje u raumijevanju pojma zuhda koje je
posljedica utjecaja kranskog i budistikog asketizma na islamsku misao .
. Junus ibn Mejsere kae: "Nije zuhd u pgledu ovoga svijeta smatranje
haramom dozvoljenih stvar, niti upropaavanje imetka, ve je zuhd u
pogledu ovoaa svieta (tj. da se skromno odnosi prema dunjaluku) da se
vie pouzda u ono to je u Allahovj ruci, nego u ono to je u tvojoj i da je
tvoje stanje kada te zadesi neka nevola i onda kada te ne zadesi isto, i da
ti budu isti onaj ko te hvali i onaj ko te kudi.
Vie o znaenju zuhda, njegovih vrsta i razlici izmeu ispravnog
islamskog i krivog poimanja zuhda, pogledaj u Tibu medaridis
salikin od Ibn Kajima, str. 284, zatim ElBahru-raik od Ahmeda Ferida,
str. 1 87. (ovo posljednje djelo je prevedeno na bosanski pod nazivom
Bisto more pobolnosti i suptilnosti op. prev.).
El-Hadid, 20.
75
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Dunjaluk
je kua onome ko nema kue, imetak onome ko nema imetka,
njega gomila onaj ko pameti nema. "1
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je proao pored jedne
mrtve ovce, pa je upitao: "Mislite li da je ova ovca
bezvrijedna svome vlasniku?"
-Bacili su je zbog toga to je bezvrijedna - odgovorie
ashabi.
"Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, dunjaluk je, zaista,
bezvredniji kod Allaha od ove ovce kod njezinog vlasnika.
Kada bi dunjaluk kod Allaha vrijedio koliko krilo komarca
(muice), ne bi nevjeriku dao da se na njemu napije vode."2
e) Obavezivanjem na izdvajanje vika imetka shodno
mogunostima
Prilikom ljeenja loih osobina (mahana) ovjek kod koga se
one nalaze mora biti strpljiv na gorinu ljekova koji e ih
izlijeiti (iskorijeniti).
Nema nita gore po onoga koji krtari od obavezivanja samog
sebe na izdvajanje imetka i udjeljivanja jednog djela u
dobrotvore svrhe. Ako bude strpljiv i nadao se nagradi od
Allaha, i ako stalno bude izdvajao sadaku iz svoga imetka,
postepeno e nestajati krtosti, a plemenitost e kod njega
postati prirodna stvar. Samim tim bolest e nestati, dok e
gorina dobiti okus slasti.
76
1 Hadis su zabiljeili Ahmed i Bejheki.
2 Hadis su zabiljeili Ibn Made i Hakim, a hadis slian njemu biljee
Muslim i Tirmizi.
4. Poveanje prohtjeva (strasti) lijei se:
a) Strpljivou, jer su prohtjevi za jelom, piem, spolnim
openjem, gledanjem i sl. dragi dui.
ejtan te prohtjeve ovjeku maksimalno uljepava. Zbog toga
nema naina da se ovjek spasi robovanja tim prohtjevima
osim strpljivosti i stalne borbe sa prohtjevima koji ga navode
na zlo, u protivnom to ga odvodi u propast.
to se tie krajnjeg ishoda strpljivosti, Uzvieni Allah kae:
. . . i oni koji te da bi postigli naklonost Gospodara svoga,
i koji molitu obavlaju, i koji od onoga to im dajemo
udeluju, i koji dobrm zlo uzvraaju - njih eka najlepe
prebivalite, edenski vrtovi u koje e ui oni i roditeli
njihovi i ene njihove i pord njihov - oni koji su bili estiti
i meleki e im ulaziti na svaka vrata: "M ir neka je vama,
zato to ste trjeli, a divno li je najlepe prebivalite!"'
b) Umjerenou prilikom udovolavanja prohtjevima i
slijeenjem univerzalnog islamskog naina ivota koji ne
umrtvljuje prohtjeve (strasti), niti im daje da se
raspojasaju, ve im udovoljava na prirodan nain u kome
nema raskalaenosti (pretjeranog odavanja stastima), niti
neprirodnog i lanog asketizma.
Pretjerano odavanje strastima dovodi do opasnih duevnih i
tjelesnih bolesti koje utjeu na ovjeka kao pojedinca, i
raznih socijalnih i moralnih zastranjivanja i devijacija koji
negativno utjeu na drutvo u cjelini. Takoer i pretjerano
sputavanje strasti teti i pojedincu i zajednici.
1 Er-Rad, 22.-24.
77
5. Duga nada i zaborav na smrt lijee se:
a) Razmiljanjem o smrti koja e neizbjeno doi svakome
stvorenju.
Uzvieni Allah kae:
Svako ivo bie e smr okusiti! I samo na Sudnjem danu
dobit ete u potpunosti vae nagrade, i ko bude od vatre
udaljen i u Dennet uveden - taj je postigao to je elio; a
ivot na ovome svietu je samo varlivo nas/aianje. 1
Svako od nas ima svoj smrtni as ve odreen kojeg ni u
kojem sluaju ne moe prekoraiti, niti pak ubrzati. Allah
jedini zna kada e kome as smrti doi, a pero je to po
Allahovoj naredbi zapisala (u Levhi-mahfz).
Uzvieni Allah kae:
Sve to je ivo umire Alahovom volom u asu sunom.
Dat emo onome koji eli nagadu na ovome svjetu, a dat
emo i onome koji eli nagadu na onome svijet i sigro
emo nagraditi zalalne.1
Zbog toga je mogue da u svakom trenutku i na bilo kojem
mjestu ispijemo au smrti i okusimo njenu gorinu.
Uzvieni Allah kae:
.. . a ovjek ne zna ta e sutr zaradit i ne zna ovjek u
kojoj e zmli umrjeti. 3
Ma koliko ovjek bjeao od smrti, i ma koliko se posveivao
dunaluku da bi zaboravio na nju, on e je, neizbjeno, okusiti
prije ili poslije.
78
1 Ali Ima, 185.
2 Ali Imran, 1 45.
3 Ali Imran, 34.
Uzvieni Allah kae:
Rec: "Smrt od koje beite zaista e vas sti. Zatim ete
Onome koji poznaje i neidlivi i vidlivi sviet vraeni biti
i On e vas o onom to ste rdili obavjestiti. "1
b) estim sjeanjem na smrt.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "esto
se prisjetite ruitelja slasti."2
e) Posjeivanjem mezaristana radi uzimanja pouke.
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Bio
sam vam zabranio posjetu kaburima, a sada ih posjeujte, jer
posjeta mezarju omeka srce i ovlai oi suzama te podsjea
na Ahire t. "3
d) Uzimanjem pouke iz smrti svojih blinjih i voljenih tako
to emo se prisjetiti gdje su i kako do juer ivjeli i kuda
su otili sada kada j e zemlja prekrila njihovu ljepotu.
Trebamo se prisjetiti kako su se umarali skupljajui imetak i
kako ih je smrt iznenada zadesila pa su otili nita ne nosei sa
sobom. ak e moda neki zbog tog imetka imati i kaznu u
kaburu, a zatim na Sudnjem danu biti baen u jo veu patnju.
Ne smijemo se zadovoljiti samo spoznajom toga, ve
moramo iz toga uzeti pouku; pokajati se za sve grijehe koje
smo poinili, dati svakome njegov hak (pravo), pripremiti se
za susret sa Uzvienim Allahom i pouriti s dobrim djelima,
pogotovo sa namazom i dijeljenjem sadake prije nego to
nekome od nas doe smrt, pa njegovo lice postane vjeno
cro od tuge i kajanja.
1 El-Duma, 8.
2 Hadis su zabiljeili Tirmizi i Nesa'i.
3 Hadis su zabiljeili Ahmed, Tirmizi i Ibn Made.
79
Uzvieni Allah kae:
. . . i nastojte d zasluite oprost Gospodara svoga i
Dennet prostan kao nebesa i Zmlja, prpremle za one
koji se Alaha boje, za one koji, i kad su u obilu i kad su u
oskudic, udeluju, koji srdbu salauju i ludima
prataju - a Alah voli one koji dobra dela ine. 1
I kae Uzvieni Allah:
l od onoga ime vas M i opskrblujemo udeluj te prje nego
nekom od vas smr do, pa da onda reknete: 'Gospodar
moj, da me jo samo kratko vrjeme zadri pa da
milostnju udjelujem i da dobar budem!'
Alah sigro nee ostaviti u ivotu onoga kome smrtni as
njegov doe, a Alah dobro zna ono to vi radite. 2
6. Okretanje srca prema djetetu lijei se:
a) Spoznajom da je dijete, poput imetka, iskuenje, ak i
vee nego imetak.
Ono moe biti neprijatelj, kao to kae Uzvieni Allah:
O vjeic, i meu enama vaim i decom vaom, doista
imate neprjatelja, pa ih se prvajteP
Da, ovjek ima neprijatelja u eni i djeci ako ga oni
odvraaju od dobrih djela, ili ga navraaju na grijeene
prema Uzvienom Allahu pa im zbog velike ljubavi prema
njima udovolji u tome, te pone grijeiti prema svome
Stvoritelju i ode u propast!4
80
1 Ali Imr, 1 33. -1 34.
2 E1-Munafkun, 1 0. -1 1 .
3 Et-Tagabun, 14.
v. Ibn Kesirov Tefir, 4/588.
b) Spoznajom da je Allah kada mu je podario dijete, odredio
i njegovu opskrbu, i On ga nee ostaviti bez opskrbe
nakon smrti oca.
Koliko je samo djece kojoj roditeli nisu ostavili imeta, pa je
njihovo staje bolje od onih koji su nalijedili ogomna bogatstva,
a zatim i potoili u grijeenju i zabavi. Ve je bilo govora o
tome da sadaka uva potomstvo nakon ovjekove smrti. 1
e) Spoznajom da krtac ne skuplja imetak za svoje dijete,
osim s cilj em da ga ostavi u dobrom stanju, dok se on
naprotiv okrene loim stvarima! To je krajnja glupost i
nepromiljenost!
Najvea propast za krticu je kada na Sudnem danu vidi svoj
imetak na tasu dobrih djela njegovog dobrog nasljednika koji
je bio pokoran Uzvienom Allahu i dijelio imetak u
dobrotvore svrhe.
Buharija u svome Sahihu biljei od Ibn Mes' uda da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao:
"Kome je imetak njegovog nasljednika drai od njegovog
imetka?"
-0 Allaov Poslanie, nema niko od nas, a da mu negov
imetak nije drai ! - odgovorie (ashabi).
"Njegov imetak je ono to je udijelio, a imetak negovog
nasljednika ono to je ostavio." - ree on.
Glavnica imetka je ono to ovjek trenutno posjeduje, a
ostatak je ono od ega e imati koristi na Ahiretu poput
onoga to je udijelio u dobrotvore svrhe.
Od Aie, radijallahu ' anha, prenosi se da su zaklali ovcu, pa
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao:
1 Vidi str. 28
8 1
"ta je ostalo od nje?"
-Nije ostalo nita osim pleke (tj. sve su podielili kao sadaku
osim pleke koja je ostala)" - odgovori ona.
"Nama je ostala sva ovca osim pleke" - ree Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. 1
7. Jedan od najkorisnijih imanskih lijekova i naj ubojitije
oruje protiv neprijatelja jeste DOVA
Vjerik, nakon upoznavanja sa naprijed spomenutim
uputstvima, njihove praktine primjene i korienja tog
eliksira, treba se to vie do vom obraati U zvi enom Allahu,
posebno u odabranim vremenima kada se dova prima, molei
da ga izlijei od pohlepe i sauva od toga zla.
Sa'd ibn Ebi Vekkas, radijallahu ' anhu, kada bi tavafo oko
Ka'be imao je obiaj uiti ovu dovu: -Gospodar, sauvaj me
od pohlepe, sauvaj me od pohlepe . . . , pa je upitan: -Zar ne
ui nikakvu drugu dovu?"
-Ako budem sauvan od pohlepe, onda sam uspio - odgovori
on.
Jedan od djelotvorih lijekova je i esto razmiljanje o
ajetima i hadisima, svejedno govorili oni o vrijednostima
dijeljenja sadake ili o prijetnji onima koji krtare i susteu se
od dijelenja imetka iz straha od siromatva.
Nema sumnje da vjerik ne moe biti krt ako esto razmilja
o tim ajetima i hadisima, ve postaje dareljiv dijelei dio od
onoga to posjeduje, pa makar to bilo sasvim malo, elei
ono to mu je obeao Uzvieni Allah i strahujui od bolne
kazne.
1 Hadis je zabiljeio Tinizi.
82
UDIJELI MAKAR MALO, A ALLAH E U TOME DATI BEREKET
VI I
Udijel i makar mal o, a Al l ah
e u tome dati bereket
Od Adijja ibn Hatima, radijallahu ' anhu, prenosi se da je
rekao:
"uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
daje rekao:
-Allah e na Sudnjem danu razgovarati sa svakim od vas bez
posrednika. ovjek e pogledati na svoju desnu stranu i
vidjet e samo svoja djela. Zatim e pogledati na lijevu stranu
i vidjet e samo svoja djela, pa e pogledati ispred sebe i
ugledat e samo vatru! Zato se uvajte vatre, pa makar
udijelili pola hurme' . "1
Od Aie, radijallahu ' anha, prenosi se da je rekla:
-Allahov Poslanik je rekao: "O Aia, zatiti se od vatre pa
makar udjeljivanjem polovice hurme . . . "2
Dragi brate, dobroinstvo nemoj nipoto omalovaavati pa
makar se radilo o jednom ili dva dinara zbog Poslanikovih,
sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "Nita od dobroinstva ne
smatra j bezvrijednim. "3
ta zna, moda ba taj dinar kojeg te je stid dati bude
uzrokom da se napoji edni, ili da se nahrani gladi, ili odjene
2 Hadis je zabiljeio Ahmed.
83
UDIJELI MAKAR MALO, A ALLH E U TOME DATI BEREKET
ona koji nema odjee, ili da se izlijei bolesnik koji je ophran
tekom boleu. . . Kada je Allah oprostio ovjeku koji je
napojio psa1 , ta misli onda kako e tek postupiti sa onim ko
spasi ivot jednog vjerika ili bude sudjelovao u njegovom
spaavanju od gladi, siromatva, neznaja ili bolesti.
Uzvieni Allah kae:
. . . a ako neko bude uzrok da se neji ivot sava, kao da
je svima ljudima ivot savao. 2
Allahova milost je neizmjera. Njegova dobrota je tolika da
je ovjek ne moe sebi predstaviti pa Allah moda dadne
bereket u onome to je manje, a ne dadne u onome to je
vie.
"Zaista ovjek udijeli neznatnu sadaku, pa je Allah uveava
sve dok ne bude poput brda Uh ud. "
3
A u drugom hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kae: "Zaista Allah uveava neiju sadaku makar bila
hura ili zalogaj dok ne bude poput Uhuda. "
4
84
Buharia i Muslim prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao:
"Dok je neki ovjek iao putem, obuzela ga je jaka e. Naiao je na jedan
bunar pa se spustio u njega i napio se. Potom je izaao iz njega, kad tamo
neki pas lie blato od ei, pa ree ovjek: 'e je obuzela ovog psa kao
to je bila i mene', te se spustio u bunar, napunio cipelu (huf vodom koju
je drao ustima sve dok se nije ispeo, pa napoji psa. Allah ga je nagradio
za to, pa muje oprstio."
(Ashabi) upitae: -0 f. llahov Poslaie, zr i u ivotinjama imao nagu?!
"U svemu to je ivo" - odgovori on.
El- Ma'ida,32.
Hadis je zabiljeio Taberani.
Hadis su zabi leili Taberani i Ibn Hibban.
Za nisi uo Allahove rijei:
Alah unitava kamatu, a unapreuje sadaku. Alah ne
voli niednog nrjerika, gika.
. . . onaj ko bude uradio koliko trn dobra - videt e ga. 2
Doao je neki prosjak na vrata Aie, kerke Es-Siddikove
(Ebu Bekrove), radijallahu 'anhuma, pa je rekla svojoj
robinji : "Nahrani ga! "
Ona je otila, zatim se vratila i rekla joj : "Nisam nala nita
ime bih ga nahranila. "
"Vrati se i nai mu neto" - ree (Aia), te se ona vratila i
nala jednu hurmu pa ju je donijela. Tada Aia ree:
"Dadni mu je jer ona ima ogromnu vrijednose ako bude
primljena. "4
Od Berire, radijallahu ' anha, prenosi se da je ona bila kod
Ummu Seleme, majke pravovjemih, radij allahu ' anha, pa joj
je doao prosjak, a ona je imala samo jedan komad hljeba pa
ree: "Berira, ustani i dadni mu ga." Ja sam ostala nepomina.
Onda je prosjak progovorio, pa ona ree: "Berira, ustani i
dadni mu ga! "
(Berira) ree: "Kada sam vidjela njenu odlunost, ustala sam
i dala mu ga, a kod nas osim toga nije bilo druge hrane. " Nj ih
dvije su taj dan postile. "Nakon to se ve smrklo, i nakon to
smo ifarile, zatraila je vode i napila se pa je spustila glavu i
zaspala. Samo to je to uradila, neki ovjek na vratima zatrai
dozvolu da ue. Ona mi ree: "Berira, pogledaj ko je to. "
1 EI-Bekare, 276.
2 Ez-Zilzal, 7.
3 Aluzija na Allahove rijei: . .. onaj ko bude uradio kliko trun dobra -
vidjet e ga. (Ez-Zilzal, 7.) (op. prv.)
Hadis je zabiljeio Bejheki.
85
Ree (Berira): "Neki ovjek je donio veliku posudu koja je
bila puna peenog ovijeg mesa pomijeano g s hljebom."
"Ne znam kako sam od radosti", kae Berira, "podigla tu
d " posu u.
"ta sad misli? Je li bolje ovo ili onaj tvoj komad hljeba?" -
upita Ummu Seleme.
"Svakako da je bolje ovo" - odgovorila sam. Na to Ummu
Selema ree:
"Hvala Allahu, ovo pripada nama zajedno sa onim to nam je
Allah, azze ve del/e, pripremio, inallah. "1
Nekima od selefa nije proao dan, a da nisu udijelili sadaku u
njemu, makar jedan kola ili makar glavicu luka!
Jezid ibn Habib kae: "Mersed el-Jezeni je bio prvi koji bi
poranio u mesdid. Nijednom ga nisam vidio unutar mesdida,
a da u svome rukavu nije nosio sadaku. ak sam ga vidio kako
nosi glavicu crvenog luka elei je podijeliti kao sadaku! "
"O Ebu-1-Hajr
''
, rekao sam ja, "to ini da se tvoja odjea uje
neugodnim mirisom2. "
On odgovori : "O Ibn Ebi Habibe, ja u kui nisam naao nita
osim ovoga. Jedan od ashaba mi je priao da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Vjemikov hlad na
Sudnjem danu je njegova sadaka' . "3
Ibn Abbas, radijallahu 'anhuma, rekao je: "Udijeli na
Allahovom putu, pa makar drvenu strijelu."
4
86
Hadis je zabiljeio Bejheki.
Misli se na neugodni miris koji ostavlja creni luk. (op. prev.)
Hadis su zabiljeili Ibn Huzejme i Bejheki, a ashab o kome je rije je
Ukbe ibn Amir, radijallahu 'anhu.
H adis je zabiljeio Ibn Ebi ejbe, a mikas je vrh (iljak) strijele.
Zar nisi uo za rijei Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem:
"Jedan dirhemje pretekao sto hiljada dirhema. "
-Kako to, o Allahov Poslanie? - upita neki ovjek.
"ovjek koji ima mnogo bogatstva pa iz njega izdvoji sto
hiljada i dadne ih kao sadaku i ovjek koji ima samo dva
dirhema pa uzme jedan od njih i dadne ga kao sadaku. "'
Hasan el-Basri, rahimehullah, prenosi da je neki ovjek rekao
Osmanu, radijallahu ' anhu: "O bogatai, vi nas pretekoste u
dobrim djelima: dijelite sadaku, oslobaate robove i obavljate
hadd."
"A vi nas inite zavidnim" - ree (Osman, radijallahu anhu).
"Mi vas inimo zavidnim?! " - upita (ovjek).
"Da, jer tako mi Allaha, zaista je dirhem koji neki od vas
teko izdvaja i dadne ga kao sadaku bolji od deset hiljada
dirhema koji izdvaja neki od nas dajui tako neznatan dio iz
obilja."2
Zar ne zna da je "najbolja sadaka koju s potekoom daje
onaj ko malo ima", kao to je to Poslanik rekao onome ko je
pitao: "Koja je Sadaka najbolja?"3
"Svaki musliman je duan davati sadaku."
-A ako nemadne? - upitae (ashabi).
1 Hadis su zabiljeili En-Nesa'i, Ibn Huzejme i Hakim.
2 H adis je zabiljeio Bejheki.
3 Hadis su zabiljeili Ahmed, Ebu Davud i Ibn Huzejme.
87
"Nek' radi svoj im rukama, pa zaradi za sebe i udijeli
sadaku. "'
Ashabi su dobro zapamtili ovaj Poslanikov savjet i praktino
ga sproveli u svome ivotu. Oni su sami sebe podsticati na
rad2 kako bi zaradili neto novca ili hrane i potroili jedan dio
od toga na sebe i svoju porodicu, a ostatak udijelili kao
sadaku.

Ibn Sa'd u svojoj knjizi Et-tabekatu-1-kbra navodi da je
Selman el-Farisi, jedan od uglednih ashaba, svu svoju
godinju phtu davao kao sadaku, a ona je iznosila 400. 000
dirhema, a jeo bi samo ono to bi svojim rukama zaradio. 3
Kupovao bi palmino lie za dirhem pa bi od njega pravio
razne stvari koje bi zatim prodavao za tri dirhema. Na taj
nain bi povratio utroeni dirhem, drugi bi potroio na svoju
porodicu, a trei bi dao kao sadaku.4
Zejneb, ena Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, plela je odjeu koju bi davala Poslanikovoj, sallallahu
al ej hi v e sell em, vojsci.
Taberani, Bejheki i drugi biljee da je Ebu Akil el-Ensari,
radijallahu ' anhu, proveo no vadei vodu iz bunara i nosei
je na svojim leima za dva sa'a hurmi. Jedan sa' je odnio
svojoj porodici kako bi se okoristili njime, . a drugi je
88
Hadis je zabiljeio EI Bejheki.
2 Ibn Mes'ud, radj allahu anhu, kae: "Kada je objavljen ajet o sadaki, mi
smo (tovare) nosili na svojim leima." Tj. zprtili bi tovar na svoja lea i
nosili ga ljudima i slino tome zbog velikog siromtva, neka je Allah
zadovljan njima. Ove Ibn Mes'udove rjei se nalaze u Buharijinom
Sahihu i drugim hadiskim zbirkama.
` Bio je upravnik Medaina, bive prijestonice Perzijskog carstva.
Et-tabekatu-1-kubra od Ibn Sa'da, 4/64-67.
5 Hadis je zabiljeio Taberani.
namijenio za sadaku kako bi se time pribliio Allahu, azze ve
delle. Doao je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, i obavijestio ga o svojoj namjeri.
"Istresi ga zajedno sa ostalim imetkom od sadake! " - ree mu
Kada su to vidjeli licemjeri, rekli su: -Allahu ne treba ovakva
sadaka.
Nakon toga doao je Abdurrahman ibn Avf, radijallahu
' anhu, sa 4. 000 dirhema, zatim Asim ibn Adijj sa l OO
devinih tovara, pa su (munafci) rekli: -Ovi ne dij ele osim da
ih ljudi vide. Povodom toga Allah je objavio:
One koji vjerike ogovaruju zato to sadaku daju, a rgaju
se i onima koji je s mukom daju - Alah e kazniti za
izrgvanje njihovo, i njih eka patnja nesnosna. 1
Od prezrenih osobina munafka, a kojih se moramo strogo
kloniti, osim pohlepe i krtosti, je i ismijavanje onih koji daju
sadaku, bez obzira da li oni kao sadaku davali malo ili
mnogo. Ova runa osobina povezana je sa jo jednom, ne
manje prezrenom osobinom, a to je navoenje ljudi na
krtarenje i predstavljanje krtarenja u lijepom svjetlu/ kao
to Uzvieni Allah kae:
. .. one koji kra re i trae od drgih da budu krti i koji
krju ono to im je Alah iz obila Svoga darovao: a M i
smo nejericima prpremili srmnu patnju. 3
1 Et-Tevba, 79. Kazivanje u skraenoj veriji biljee Buharija i Muslim u
svojim Sahihima.
2 Zato sam rekao da su te dvije osobine neodvojive jedna od druge? Zbog
toga to je izrugivanje onih koji daju sadaku pozivanje na krtarenje, a
pozivanje na krtarenje prati ogovaranje i izrugivanje onih koji daju
sadaku.
3 En-Nisa', 37.
89
Ako je pozivanje na krtarenje najgori vid krtosti 1 i
najprezrenia osobina krtica i munafka, onda je zasiguro,
suprotno tome, davanje prednosti drugome nad samim sobom
vrhunac daelivosti, jer onaj koji daje prednost drugom
muslimanu nad samim sobom daje mu prednost u onome to i
sam treba, dok se onaj koji je pohlepan trudi da dobije ono
to nema i kada ga dobije, onda krtari. Zatim, on se ne
zadovoljava samo krtarenjem, ve trai od drugih i poziva ih
da ostave dijeljenje sadake onima koji su potrebni.2
Kada su ensarije dale prednost muhadirima nad samim
sobom i podijelili sa njima svoje imetke3, mada su ih i oni
sami trebali, Uzvieni Allah je o njima objavio naljepu
pohvalu rekavi:
90
. . . i onima koji su M edin u za ivlenje izabrali i domom
prave vjere jo prje uinili; oni vole one koji im se
dose/avaju i u grdima svojim nikaku tegobu, zato to
1 Islamski uenjacu krtost dijele na tri vrste:
l . krtost prema drgom, s tim da onaj koji krtari koristi imetak za
svoje potrebe,
2. krtost prema samome sebi, a pogotovo prema drgome i
3. nezaustavljanje samo na tome da krtari prema sebi i drugome, ve
to uzima kao (ivoti) pravac kojem poziva druge.
A gora od svega toga je krtost Jevreja koji se ne zadovolavaju samo
ovim, ve su i za Allaha, neka je On uzvien od toga, rekli daje krt.
Uzvieni Allah kae:
Jevreji govore: "Allahova rk je stisnuta! " Stisnute bile ruke njihove
i prokleti bili zbog toga to govore! Ne, obje ruke Negove su
otvorene, On udeluje klk hoe. (EI-Ma'ida, 64.)
2 Tehzibu medaridi-s-salikin, str. 405.
3
C
ak je Sa'd ibn Rebi' htio rastaviti jednu od svoje dvije ene kako bi
njome oenio svoga pobratima Abdurahmana ibn Avfa, radijallahu 'anhu,
medutim, Abdurrahman je to o
d
bio, a nije uzeo ni imetak koji mu je on
ponudio, ve je rekao: "Uputi me na pijacu," (pa se poeo baviti
tgovinom).
im se daje, ne oseaju, i vie vole njima nego sebi, mada
im je i samima potrebno. A oni koji se savaju pohlepe,
oni e siguro uspjeti. 1
Biljei imam Ahmed u svome Musnedu od Enesa, radijallahu
' anhu, da je rekao: -Muhadiri su rekli : 'O Allahov Poslanie,
nismo vidjeli nikoga poput ljudi kojima smo doli da bolje
postupaju kad imaju malo i da vie dijele kad imaju puno!
Sauvali su nas potekoe i uinili da se prijatno osjeamo
tako da smo pomislili da e im pripasti svi sevapi. '
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori :
"Nee ukoliko im budete zahvalni na tome i ukoliko budete
upuivali dove za njih."
Buharija i Muslim u svojim Sahihima biljee da je Ehu
Hurejre rekao:
"Doao je neki ovjek Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi
ve sellem, pa je rekao: ' O Allahov Poslanie, zadesila me je
nestaica', pa je poslao nekoga svojim enama (da vidi ta
ima od hrane) i nita nije naao kod njih.
"Ko e ugostiti ovoga ovjeka veeras, Allah mu se
smilovao?" - upita Poslanik.
Ehu Talha el-Ensari ree: ' Ja u, o Allahov Poslanie' , pa je
doao sa njim svojoj kui rekavi eni: - Ugosti gosta Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ne ostavljaj nita2. "
-Nema nita kod mene, osim hrane za djecu" - ree ona.
Ehu Talha na to uzvrati: ' Kada djeca htjednu veerati, ti ih
uspavaj pa donesi hranu i ugasi svijeu. Veeras emo se
sustegnuti od jela radi gosta Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi v e sell em. '
1 EI-Har, 9.
2 Tj. iznesi sve to ima pred njega. (op. prev.)
91
Ona je tako i uinila, pa je Allah objavio: . . . i vie vole njima
nego sebi, mada im je i samima potrebno.
Ovo poglavlje zavravamo dogaajem koji prenosi Abdullah
ibn Omer koj i kae: "Poklonjena je jednom od ashaba
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ovija glava
pa je on rekao: 'Moj brat taj i taj i njegova porodica su
potrebniji ovome od nas ' , pa ju je poslao nj ima. I nisu je
prestali slati jedan drugome sve dok ona nije obila sedam
kua i vratila se prvobitnom vlasniku, a svima je bila
potrebna. "2
EI-Har, 9.
Hadis su zabiljeili Hakim, Bejheki i dr.
92
ARTOVI I ADABI SADAKE
VIli
aovi i adabi sadake
D
ijeljenje na Allahovom putu ima svoje artove (uvjete) i
adabe (lijepe postupke). Neki od njih su obavezni, pa se
na njih mora obratiti panja kako bi nam sadaka bila
primljena kod Uzvienog Allaha, dok su neki poeljni pa je
lijepo da ih ini onaj ko eli veu nagradu. Najvaniji od njih
su sljedei:
l . /h/as - iskrenost prema Uzvienom Allahu;
To je prvi art da bi neko djelo bilo primljeno. Zbog toga
musliman, kada dijeli svoj imetak, treba se uvati rija' a koji
predstavlja skriveni irk i ne osvrtati se na pohvale ludi.
Time ne treba da eli biti poznat meu ljudima, niti da time
eli postigne neku ovodunjaluku korist poput pribavljanja
materijalne koristi ili uvanja svog poloaja u drutvu ili
traenja asti (ugleda) i vlasti kao to su to ranije, u
predislamskom dobu, inili bogati Arapi a to je danas cilj
bogatih ljudi na Zapadu. 1
1 U predislamskom dobu se po svojoj dareljivosti prouo jedan vei broj
Arapa, medutim, njihova dareljivost je bila samo zbog toga da se prouju.
No, to se tie bogataa sa Zapada danas, pgotovo u SAD-u, oni veinom
daju dobrovoljne priloge dobrotvorim organizcijama kako bi izbjegli
porez, dobili glasove biraa i sl. To je u veini sluajeva mada ima pjedinaca
koje je na davanje ptakla ljudska humanost ili vjera pveznost.
Meutim, ni pro ni drugo im nee koristiti na Ahiretu sve dok ne budu
vjerovali u Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
to se
nagrade za ova dobra djela tie, nju e onaj koji je bio dareljiv, a uz to je
bio nevjerik, dobiti na ovome svijetu, to je u skladu s Allahovom
pravednou.
93
Iskreni musliman to ini samo radi Uzvienog Allaha i ima za
cilj Njegovo zadovoljstvo. Njegov cilj je plemenit - stei
nagradu kod Allaha.
Njega na dijeljenje podstie iskreno i duboko ubjeenje u
Allahovo obeanje i samilost prema onima koji su potlaeni
na Zemlji.
Uzvieni Allah kae:
Zato podaj blinjemu pravo njegovo, i siromahu i
putniku-namjeiku! To je najbole onima koji ele Boie
zadovolsto, oni e postii ta ele.
A novac koji dajete da se uvea novcem drgih ludi nee se
kod Alaha uveati, a za sadoku koju udielite da biste
zasluili Boie zadovolsto - takvi e svoja dobra dela
umnogostriti. 1
I kae U zvi eni :
Oni koji troe imetke svoje u eli da steknu naklonost
Alahovu i da im to postane navika - lie vrtu na
visoravni na koji se izliva obilna kia, pa daje dostrk
plod; ako ne bude kie obilne, bude kie-rosule. - A Alah
dobro vidi ono to radite. 2
Onome iji nij et (namjera) prilikom dijeljenja sadake bude
elja da ga ljudi vide ili da uju za njega ili da priskrbi bilo
koju dunjaluku korist, njegova transakcija je propala i
imetak upropaten. I ne samo to, da ga je spalio ili bacio u
more bilo bi mu bolje nego to ga je udijelio s takvom
namjerom!
Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je uo Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:
94
1 Er-Rum, 38.-39.
2 El-Bekare, 265.
ARTOVI l ADABI SADAKE
"Na Sudnjem danu prvo e biti presueno ovjeku koji je
poginuo u borbi na Allahovom putu. Pokazat e mu se
nagrada za to i on e je prepoznati, zatim e ga Allah upitati:
' ta si uinio za ovu nagradu?'
'Borio sam se na Tvome putu dok nisam poginuo. ' -
odgovorit e.
' Lae! Borio si se da kau: - Kako je hrabar! - i eto rekli su. '
- rei e Allah, zatim e narediti da ga naglavake bace u
dehennemsku vatru.
I ovjeka - uenjaka, koji je nauio Kur'an i drge
poduavao. Pokazat e mu se nagrada za to i on e je
prepoznati. Zatim e ga Allah upitati :
'U Tvoje ime sam uio, poduavao druge i uio Kur' an. ' -
odgovorit e on.
' Lae! Uio si da ti dgi kau: - to je uen! - i uio si Kur' an
da bi govorili: -On je dobar ua. - I eto, hvalili su te! ' - rei e
Allah, zatim e narediti da ga naglavake bace u Dehennem.
I ovjeka, kojem je Allah dao obilan i svakovrstan imetak.
Pokazat e mu se nagrada za to i on e je prepoznati, zatim e
ga Allah upitati:
'Dijelio sam imetak na svaki nain za koji sam znao da si Ti
zadovoljan! ' - odgovorit e on, pa e Allah rei:
' Lae! Dijelio si imetak da bi drugi kazali : -Kako je
dareljiv! - i eto, rekli su! '
Potom e Allah narediti da ga naglavake bace u
Dehennem. "1
1 Hadis su zabiljeili Muslim, Nesa'i i dr.
95
ARTOVI l ADAB! SADAKE
Kada je ovaj hadis spomenut Mu'aviji, radijallahu ' anhu,
estoko je zaplakao tako da je pao u nesviest. Kada se
osvijestio, potrao je svoje lice, a zatim rekao:
"Istinu je rekao Uzvieni Allah:
Onima koji ele ivot na ovome svietu i lepote njeove -
M i emo dati plodove trda njihova i nee im se u njemu
nita prkratiti.
Njih e na onome svietu samo vatra pe; tamo nee imati
nikakve nagade za ono to su na Zmli radili i bit e
uzaludno sve to su inili. 1
' Ono ega se najvie bojim za vas je mali irk' , pa je upitan:
'A to je to, o Allahov Poslanie?'
' To je rija' (injenje djela da bi bio vien). Uzvieni Allah e
na dan kada bude davao nagradu Svoj im robovima za njihova
djela rei: -Idite onima zbog kojih ste radili dj ela pa vidite
hoete li od nj ih dobiti nagradu' ! " - odgovori Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi v e sell em. 2
2. Tajno dijeljenje sadake, jer sadaka nije obavezna pa ako
se tajno daje bit e dalje od rija' a. to god vie musliman
tajno daj e sadaku, to je bolje za nega, kao to Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae u hadisu o
sedmorici koje e Allah uvesti u hlad onoga Dana kada
drugog hlada ne bude, pa je spomenuo "ovjeka koji
tajno dadne sadaku, tako da ne zna njegova lijeva ruka
ta daje desna. "
3
Hud, 1 5. -16.
2 Hadis su zabiljeili Ahmed i Bejheki.
3 Hadis su zabiljeili Ahmed, Muslim, Tirmizi i dr.
96
Meutim, dozvoljeno je javno davanje sadake, i to onda kada
je ovjek siguran od rija' a i kada eli da bude lijep primjer
drugima kako bi se poveli za njim.
Uzvieni Allah kae:
Reci vjericma, robovima Mojim, da molitu obavlaju i
da udeluju, tajno i javno, dio onoga to im M i darjemo,
prje neg
o
to nastupi Dan u kome nee biti ni trovanja ni
prjatelsta. 1
3. Da bude i z istog i halal imetka, jer je Uzvieni Allah
"dobar i ne prima osim dobro. "2
Tj . Uzvieni Allah je ist od svih nedostataka i mahana, pa ne
prima od sadake, osim ono to bude halal i to je isto od
haram zarade. Ako ovjek saupi haram imetak i dadne ga
kao sadaku, to mu nee biti primljeno kod Allaha niti e za to
imati nagradu, ve e ga kazniti za to jer je on taj imetak
stekao putem varanja, lai, pronevjere i nepravde.
Od Ibn Mes' uda, radijallahu ' anhu, se prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga u ijoj je
ruci moja dua, ovjek nee biti musliman sve dok njegovo
srce i njegov jezik ne budu isti od grieha, i nee biti vjerik
sve dok njegov komija ne bude siguran od njegovog nasilja. "
-A ta se podrazumieva pod tim, o Allahov Vjerovjesnie? -
upitae oni.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "Da ga vara i
nanosi mu nepravdu. Nee ovjek zaraditi imetak na haram
nain, zatim ga udijeliti i imati bereket u njemu, niti e ga
dati kao sadaku, pa ona biti primljena od njega, niti e ga
ostaviti iza svojih lea a da mu ne bude poputbina za Vatu.
1 Ibrahim, 3 1 .
2 Hadis su zabiljeili Muslim i Tirmizi.
97
Allah grijeh ne brie grijehom, ve grjeh brie dobrim
djelom. Zaista hravo ne brie hravim."1
I rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko stekne imetak
na haram nain, a zatim ga dadne kao sadaku, nee u njemu
imati nagradu, ve e mu to biti teret (na Sudnjem dau)."2
4. Dijeljenje najboljeg i najdraeg imetka, a klonjenje od
dijeljenja loeg imetka.
Uzvieni Allah kae:
Neete zasluiti nagradu sve dok ne udielite dio od onoga
to vam je najdrae. 3 i
O vjeric, udielite od lijepih star koje stilete i od onoga
to vam Mi iz zele dajeo, ne izdajajte od onoga to
ne vrjedi da biste to udielili - kad ni vi sami to ne biste
prmili, osim zatorenih oliu. I znajte da Alah nie ni o
kome ovisan i da je hvale dostojan. 4
Izdvajanje i dijeljenje imetka koji je bezvrijedan predstavlja
lo odnos prema Uzvienom Allahu. To je ujedno i dokaz
bolesti srca i pomanjkanja razuma, jer neshvatljivo je kako
moe davati prednost trenutanom i prolaznom, nad onim to
je trajno i neprolazno?!
U kazivanju o dva Ademova sina je itekako velika poua
onima koji su razumom obdareni. Uzvieni Allah kae:
98
I isprlaj im prlu o dvojic Ademovih sinova, onako kako
je bilo, kad su njih dvojica rtvu prnieli, pa kad je od
1 Hadis su zabiljeili Ahmed i Bezr.
2 Had is je zabiljeio Bejheki.
3 Ali Imran, 92.
4 EI-Bekare, 267.
jednog bila prmlena, a od drgog nie, ovaj je rekao:
"Sigro te ubiti!" - "Alah prma samo od onih koji su
bogobojazni. " - ree onaj 1
Od Abdullaha ibn Amra ibn 'Asa, radijallahu ' anhu, prenosi
se da je rekao:
"Jedan od Ademovih sinova je posjedovao usjeve, a drugi je
posjedovao ovce.' Obadvojici je nareeno da prinesu rtvu.
Onaj to je posjedovao ovce rtvovao je najbolju i najdeblju
ovcu iz stada. Onaj koji je posjedovao usjeve rtvovao je
najloiji prinos, pa je Allah primio rtvu onoga koji je
posjedovao ovce.
Tako mi Allaha, ubijeni je bio jai, ali ga je bojazan od
grijeha sprijeila da prui ruku prema svome bratu."2
5. Da daje sadaku draga srca i nasmijana lica, jer e za to
imati jo veu nagradu kod Allaha.
Od Ebu Derda' a, radijallahu ' anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pet je stvari,
pored vjerovanja, ko ih uini ui e u Dennet:
uvanje (klanjanje) pet dnevnih namaza i njihovo
ispravno obavljanje,
post u toku ramazana,
obavlanje hadda, ko je u mogunosti,
davanje zekata i
ispunjavanje emaneta. "
Reeno je: -A to je to ispunjavanje emaneta?
1 El-Ma'ide, 27.
2 Hadis je zabiljeio imam Ibn Derir i Et-Taberi u svome Tfir, 4/527.
Mi smo ga ovdje naveli u skraenoj veriji.
99
"Kupanje nakon denabeta. 1 " - odgovori Poslanik.2
Onaj ko dijeli sadaku mora se dobro pripaziti da prilikom
davana sadake ne prigovara, da nie namrtenog lica i da u
srcu ne osjea nikakav prezir zato to daje, jer su to
karakteristike munafka o kojima Allah kae:
Reci: 'Troili vi milom ili silom, od vas se nee prmiti, jer
ste vi opak narod '
A prlozi njihovi nee biti prmleni zato to u Alaha i u
Njegova Poslanika ne vjerju, to s predano molitu ne
obavlaju i to samo preko vole udeljuju. 3
to se iskrenih vjerika tie, oni ako imaju imetak, udijele od
njega sadaku, a ako ga nemaju, teko ih oalosti to to zbog
neimatine ne mogu udijeliti sadaku i uiniti dobro djelo.
Poznato je da su neki ashabi plakali zbog toga to nisu imali
imetka i nisu se bili u stanju pripremiti za Pohod na Tebuk, a
ni Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ih imao
mogunosti opremiti kako bi zajedno sa njim krenuli u dihad.
Uzvieni Allah o njima kae:
Nee se ogrijeiti nemoni i bolesni, i oni koji ne mogu na
srdsta za borbu; samo ako su prema Allahu i Neovu
Poslaniku iskreni. Nema razloga da se ita prgovara
onima koji ne dobra dela - a Allah prata i samilostan je
- ni onima kojima si rekao, kad su ti doli da im da
ivotinje za jahnje: 'Ne mogu nai za vas ivotnje za
jahanje' - pa su se vratili suznih oju, tuni to ih ne mogu
kupiti.4
1 Pod kupanjem nakon denabeta se misli na kupanje nakon spolnog
odnosa mukarca sa enom ili openito poslije izlaska sjemena. (op. prev.)
3 Et-Tevba, 53.-54.
4 Et-Tevba, 91 .-92.
1 00
6. Da ne kvari svoju sadaku prigovaranjem i vrijeanjem,
jer to predstavlja lo odnos prema Stvoritelu i prema
ljudima. To su oiti dokazi bolesti srca i pomanjkanja
razuma, jer kako to da ini dobroinstvo ljudima, a zatim
ih vriea raznim pogrdama, runim rijeima,
potcjenjivanjem i sl. ?!
U zvi eni Allah kae:
One koji troe imetke svoje na Alahovom putu, a onda ono
to potroe ne proprate prgovaranjem i uvredma, eka
nagada kod Gospodara njihova, - niega se oni nee bojati
i ni za im oni nee tugovati.
Liepa rje i izvinjenje vrednii su od sadake (milostinje)
koju prati vrjeanje. - A Alah nie ni o kome ovisan i
blag je.
O vjerici, ne karte soju milostinju prgovaranjem i
uvredama, kao to to ine oni koji troe imetak svoj da bi
se ludima pokazali, a ne vjerju ni u Alaha ni u onaj
sviet; oni su slini litici sa oskudnom zemlom kad se na
nju sr plusak, pa je ogoli; oni nee dobiti nikaku
nagradu za ono to su radil. - A onima koji nee da
vjerju Alah nee ukazati na Pravi put. 1
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Trojicu
Allah nee ni pogledati na Sudnjem danu:
onoga ko je bio neposluan svojim roditeljima,
notorog alkoholiara i
onoga ko prigovorom proprati ono to udijeli. "2
EI-Bekare, 262.-264.
Hadis su zabiljeili Nesa'i, Hakim i d.
1 0 1
7. Da malim smatra ono to dadne kao sadaku, makar to
bilo i puno, jer ako to smatra velikim, onda ga to dovodi
do samozadivljenosti to spada u upropatavajue grijehe
i upropatava dobra djela.
8. Da ne omalovaava to to je dao, makar to bilo sasvim
malo, zbog ajeta i hadisa koji govori o tome, a koje smo
naveli u prethodnom poglavlju, kao i zbog hadisa u
kojem se prenosi da je Ummu Budejd1 , radijallahu
' anha, rekla:
-0 Allahov Poslanie, doe mi siromah (prosjak) na vrata, a
ja nemam nita da mu udijelim.
"Ako ne nae nita to bi mu mogla dati osim ovijeg papka,
podaj mu barem to."2
I kae Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "O
muslimanke! Neka nijedna od vas ne smatra bezvrijednim
poklon koji da svojoj kominici makar to bio oviji papak."3
9. Poeljno je da onaj koji daje sadaku daje to u paru, zbog
rijei Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Ko udijeli par (neega) na Allahovom put, bit e dozivan u
Dennetu: 'O Allahov robe, ovo je veliko dobro, pa doi! '
Ko bude od onih koji su namaz obavljali, bit e dozivan s
vrata namaza, ko bude od onih koji su se borili na Allahovom
putu, bit e dozivan s vrata dihada, ko bude od onih koji su
davali sadaku, bit e doziva s vrata sadae, a ko bude od onih
koji su postili, bit e dozivan s vrata za poste (vrta Re.an)."
` Njezino puno ime je Havva bint Zejd ibn es-Seken. Bila je jedna o onih
koji su dali prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. (EI
isabef temjizi-s-sahabe, 4/276.)
Hadis su zabiljeili Ebu Davud, Tinizi i dr.
3 Hadis su zabiljeili Buharija i Muslim.
1 02
Ebu Bekr tada ree: -Dao bih za tebe i oca i majku, o Allahov
Poslanie. Nije nuno da neko bude prozvan sa svih _vrata, ali
hoe li iko biti pozvan sa svih vrata?
"Da, nadam se da e ti biti jedan od njih. "1
U veriji koju prenose Nesa'i i Ibn Asakir od Ebu Zeml se
prenosi da su ga neki tabi' ini upitali: "ta se misli pod
'parom'?"
"Dva konja, dvije deve, ili dva odiela . . . " - odgovori on.
l O. urenje sa davanjem sadake, tako da ovjek daje sadaku
dok je jo mlad, zdrav i dok strahuje od siromatva.
Bolje je ovjeku da tada daje sadaku, nego da je daje kada je
bolestan ili kad mu smrt doe. Uzvieni Allah kae:
I od onog ime vas M i opskrblujeo udeluj te prje nego
nekom od vas smr doe, pa da ond rknete: "Gospodar
moj, da me jo samo katko vrjee zadri pa da
milostnju udelujem i da dobar budtm/"1
I kae Uzvieni:
Nie estitost u tome d okreete lica soja prea istoku i
zapadu; estiti su oni koji vjeju u Alaha, i u onaj siet,
i u meleke, i u knjige, i u vjervjesnike, i koji od imetka,
iako im je drag, daju rcima, i siradi, i sirmasima, i
putnicma-namjeicma, i prsjacma, i za otkup iz
ropsta, i koji molitu obavlaju i zekat daju, i koji
obaveu svoju, kada je preuzmu ispunjavaju, naroto oni
koji su izdrlivi u neimatini, i u bolesti, i u boju lutom.
Oni su iskrni vjei, i oni se Alaha boje i rinih
postpaka klone. 3
2 EI-Munafkun, 1 0.
3 El-Bekare, 1 77.
1 03
O tumaenju Allahovih rijei : . . . i koji od imetka, iako im je
drag, daju . . . prenose se rijei Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem: "Da daje dok si zdrav, dok voli imetak,
dok se nada da e jo ivjeti i dok se boji siromatva. "'
Od Ebu Hurejre, radijallahu ' anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, upitan: -Koja je sadaka najbola?
"Da udijeli sadaku dok si zdrav i nada se da e jo ivjeti,
a boji se neimatine. Nemoj to odgaati do onog tenutka kada
ti dua do grla doe pa d kae: ' Tome toliko, tome toliko' .
''
2
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Da
ovjek udijeli dok je iv i zdrav jedan dirhem, bolje mu je
nego da na samrti udijeli stotinu."3
l l . Najbolje je da onaj koji daje sadaku uvakuf glavnicu
svoga imetka kako bi ta sadaka bila od koristi i nakon
njegove smrti .
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetovao je
Omera, radij allahu ' anhu, da tako postupi kada mu je rekao:
"Uvakuf glavnicu, a prihod udijeli na Allahovom putu. "
I hadis koji smo ve naveli:
"Kada ovjek umre, prekidaju se njegova dobra djela, osim u
tri sluaja:
trajna sadaka,
znanje kojim se (ljudi) koriste i
dobro odgojeno dijete koje mu dovu ini."4
1 H adis je zabiljeio Hak im, a slino tome prenosi i Bejheki.
3 Hadis su zabileili Ebu D
e
rda i Ibn Hibban.
4 Had is je zabiljeio Muslim.
1 04
Nema sumnje da je uvakufjavanje imetka u dobrotvore
svrhe kako bi se njegovim prihodima pomogli siromani i ,
udovice, siroad, bolesnici, studenti, sve dok vakuf traje (a
on nekada moe trajati i vie stotina godina1 ), najkorisniji
vid sadake kako za onoga ko daje sadaku tako i za ostale
ljude.
1 2. Da dadne sadaku onome ko je stvaro zasluuje i onome
ko e je iskoristiti u pokorosti Uzvienom Allahu, a da
je ne daje onome ko nema potrebe za njom, ni onima koji
e je iskoristiti u gijeenju prema Allahu, a ni za potporu
novotarija i slinih stvari koje odvode u zabludu - da nas
Allah sauva od toga. 2
"Nahraite svojom hranom bogobojae i i inite dobroinstvo
vjericima. "3
Onaj koji dijeli sadaku treba davati prednost bogobojaznim,
siromanim studentima (uenicima), borcima koji se bore da
bi Allahova rije bila gorja, siromasima koji ne prose, a o
kojima Uzvieni Allah kae:
1 Poput mnogobrojnih vakufa u Mekki, Medini, Kudsu, Damasku i drugim
gradovima koji jo i dan-danas igraju znaajnu ulogu u irenju znanja i
meusobnoj solidarosti.
2 Poput nekih koji daju sadaku prosjacima kojima je prosjaenje profesija,
onima koji imaju znanje kojim odvode ljude u zabludu, sihirbazima,
gatarima, vraarima, ljudima koji su zastranili u vjerovanju i uzimaju
kabure za svetinje pa jedan dio te sadake troe za udovoljenje svojim
strastima, a drugi za uljepavanje zablude u kojoj se nalaze putem
fnanciranja onih koji e pozivati toj zabludi, proirenju mezarja,
njihovom ukravanju i osvjetljavanju kako bi privukli veliki broj
neupuenih ljudi u vjer i vjerske propise, a zatim uzimali njihove imetke
ne nepravedan nain.
3 Hadis su zabiljeili Ahmed, Ebu Ja'la, Ibn Ebi Dunja i d.
1 05
i to siromasima koji, zauzeti na Alahovom putu,
nemaju vremena zarivati pa onaj koji u to nije upuen
misli da su, zbog skromnosti, imuni, poznat e ih po .
izgledu njihovu, oni prosei ne dodiavaju ludima. - A
ono to od imetka drgima date - Alah, sigro, za to
zna. 1
Takoer treba davati prednost odreenim aspektima i
oblicima sadake od kojih e ovjek imati najveu nagradu na
Ahiretu, a koji e ujedno najvie koristiti ljudima na
dunjaluku.
1 El-Bekae, 273.
1 06
OBLICI (KTEGORIJE) SADAKE
IX
Obl ici (kategorije) sadake
A
llah Uzvieni je iz Svoje neizmjere milosti uinio
pole sadake irokim i omoguio njeno dijeljenje u
razliite svrhe i razliitim kategorijama. I to radi toga da to
bude podsticaj dobroiniteljima i kao vid olakavanja
davanj a sadake, jer onaj ko propusti dati sadaku u odreene
svrhe, ostavla mu se mogunost da da sadaku u drugu
svrhu.
Najvania polja davanja sadake u Islamu su sljedea:
1 . Dihad (borba) na Allahovom putu
Dihad prvo spominjemo:
Zbog toga to je on 'vrhunac Islama' kao to se to
spominje u hadisu 1 Islam se ne moe odrati, osim
putem dihada, niti muslimani mogu imati snagu (mo),
osim sa dihadom.
Hadis su zabiljeili imam Ahmed, Tirmizi, Nesa'i i dr. U njemu se
dihad uporeduje sa vrhom devine grbe, jer nema nita na devi to bi se
moglo porediti sa grbom. Nju mogu dosegnuti samo najvii ljudi. Tako i
dihadu nema nita u Islamu to bi mu moglo biti ravno, kao to je rekao
Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em, kada je upitan: -ta je ravno dihad u
(borbi) na Allavom putu?, odgovorio: "Ne nalaim mu nita (rvnim)."
U prdaji koju prenosi Buharija kae: "Vi to niste u stnju." (Hadis je
muttefekun alejhi)
Dihad mogu voditi samo najboli vjeici, kao to se prenosi od
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
1 07
OBUCI (KATEGORIJE) SADAKE
Uzvieni Allah kae:
I borte se protiv njih dok mnogobotvo ne iene i dok
samo Alahova vjera ne ostane. Ako se oni okane, - pa,
Alah dobro vidi ta oni rade. '
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Kada
budete poslovali s kamatom, i kada se uhvatite za kravlje
repove, i kada budete zadovoljni zemljoradnjom i kada
ostavite dihad, Allah e na vas spustiti ponienje i nee ga
otkloniti sve dok se u potpunosti ne vratite Islamu."2
Imam Ibn Nuhas3, rahimehullah, kae: "Znaenje hadisa je da
ljudi kada ostave dihad i posvete se zemljoradnji i sl. , onda
njima zavlada njihov neprijatelj zbog njihove nespremnosti
da mu se suprotstave i njihovog zadovolstva sa onim na
emu su. Tada je neminovno da ih stigne (zavlada) ponienje
kojeg se nee osloboditi sve dok se ne vrate onome to im je
obaveza poput odlune borbe (dihada) protiv nevjerika,
praktinog sprovoenja vjere, pomaganju Islama i uzdizanju
Allahove rijei.
1 El-Enil, 39.
2 Hadis su zabiljeili Ahmed, Ehu Davud i dr.
3 On je poznati mudahid i uzor. Njegovo ime je Ebu Zekerija Ahmed ibn
Ibrahim ed-Dimiki, poznat kao Ibn Nuhas. Bio je fakih i muhaddis.
Dobro je poznavao faraid (nasljedno pravo), matematiku, tehnike
znanosti, a imao je veliki udio u nareivanju na dobro i odvraanju od zla.
Napisao je brojne knjige od kojih su: Tenbihu-1-gaf/in 'an e 'amali-1-
dahilin, Bejanu-1-mugnim f-1-virdi-e 'zam, Meari 'u-1-evak.f mesari 'i-1-
evak. To je jedna od najvrednijih knjiga napisanih o dihadu.
Hafiz Ibn Hader o njemu kae: " . . . neprestano je bio u dihadu na
granicima Dim jata. To je jedan grad u Egiptu.
"
Es-Sehavi kae: "Dugo je bio u dihadu, dok nije pao kao eh id.
"
To se desilo 81 4 g. kada su Franci napali na Egipat, pa su im stanovnici
Dimjata izali u susret kako bi se borili protiv njih. Najstariji meu njima
bio je Ibn Nuhas, koji je u toj bici poginuo.
1 08
Poslanikove, sallallahu ale j hi v e sell em, rijei: " . . . sve dok se
u potpunosti ne vratite Islamu" , upuuju da ostavljanje
dihada i predavanje dunjaluku izvode i z vjere."2
Drugi razlog zato smo prvo spomenuli dihad j este naa
velika poreba za dihadom, pogotovo u dananjem
vremenu kada se okupljaju protiv nas "narodi iz svih
krajeva kao to se gladni ljudi okupljaju oko sofe."3
Zatim zbog toga to se ne moe povesti, niti voditi dihad
bez troenja imetka. To je i razlog da je Uzvieni Allah
na svim mjestima u Kur' anu gdje se spominje dihad4
prvo spomenuo rtvovanje imetka, a zatim rtvovanje
ivota, osim na jednom mjestu gdje kae:
Alah je od vjerika kupio ivote njihove i im etk njihove u
zamjenu za Dennet koji e im dati - oni e se na
Alahovom putu borti, pa ubiati il ginuti. On im je to
zila obeao u Tert i lndilu i Kur'anu - a ko od Alaha
doslednie ispunjaa obeanje soje? Zto se radujete
pogodbi sojoj koju ste s Nim uvorli, i to je velik uspjeh. 5
1 Hadis su zabiljeili Ahmed, Ebu Davud i dr.
2 Meari 'u-1-evak, str. 1 06.- 1 07.
3 Hadis su zabiljeili Ahmed i Ebu Davud, a hadis u potpunosti glasi:
. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:
"Okupljat e se narodi protiv vas, kao to se ljudi okupljaju zajelo.
"
, pa
je upitan: -0 Allahov Poslanie, je li to to emo tada biti malobrojni?
"Ne, ve e vas biti poput morske pjene. U vaa srca e ui slabost, a
nestat e straha iz srca vaih neprijatelja zbog vae ljubavi prema
dunjaluku i preziranja smri
"
, odgovori on.
U vjerodostojnoj predaji kod imama Ahmeda umjesto "smri
"
stoji: " . . .
preziranja borbe. "
Broj muslimana danas prelazi milijardu, ali on ne igra nikakvu
znaajniju ulogu.
4 Spominje se na jedanaest mjesta.
s Et-Tevba, l l i .
1 09
OBLICI (KATEGORIJE) SADAKE
Ovdje se prvo spominju ivoti a zatim imeci, jer se radi o
prodaji i kupovini, pa se prvo spominje prodava, a to je
istinski vjerik, borac na Allahovom putu, koj i nudi
najvrednije i najskuplje to posjeduje, a to je njegov ivot,
Najplemenitijem i Najvelianstvenijem kupcu, a to je
Uzvieni Allah, za odreenu cijenu, a to je Dennet.
Ta cijena je vea od onoga to se prodaje bez obzira koliko
to to se prodaje bilo vrijedno. Meutim, to je milost
Uzvienog Allaha prema Svojim robovima, jer je On,
ustvari, Taj koj i je ovjeku dao ivot i on je u Njegovoj
vlasti.
Profesor i ehid Sejjid Kutb, rahimehullah, u komentaru
ovoga aj eta kae: "To je, uistinu, ajet koji izaziva
strahopotovanje! On otkriva bit veze izmeu ovjeka
vjerika i Allaha te bit prisege koju su dali - zbog njihovog
islama - tokom itavog nj ihovog ivota.
Onaj ko dadne tu prisegu i ispuni je, on je istinski vjerik
kojem u potpunosti odgovara to svojstvo i u kome se ogleda
sutina vjerovanja (imana). U protivnom, ona je samo tvrdnja
koja zahtijeva potvrdu u praksi.
Sutina te prisege ili kupoprodaje kako ju je Allah nazvao iz
Svoje plemenitosti i dobrote, je da je Allah odabrao Sebi
ivote i imetke vjerika. Njima ne ostaje nita od toga to bi
mogli podijeliti Ger su sve dali) niti imaju izbora u tome.
Ta prodaj a je utanaena. Kupac moe raspolagati robom kako
to eli, shodno tome kako je (prilikom kupoprodaje)
dogovorio i uvjetovao, a onome koji prodaje ne preostaje
nita drugo do da ide zacrtanim putem bez osvrtanja, izbora i
negodovanja. Cijena je Dennet, put je dihad, borba i smrt, a
kraj pobjeda ili pogibija na Allahovom putu. "1
1 Fi zila/i-1-Kur 'an, 3/ 1 71 6.
1 1 0
OBUCI ( KATEGORIJE) SAOAKE
etvrti razlog to prvo spominjemo dihad jeste mnotvo
ajeta i hadisa koji donose radosne vijesti o obilnoj
nagradi onima koji iz svojih imetaka izdvajaju sadaku.
Uzvieni Allah kae:
Oni koji imanja svoja troe na Alahovu putu lie na
onoga koji posije zro iz kojeg nikne sedam klasova i u
svakom klasu po stotinu zra. - A Alah e onome kome
hoe dati i vie; Alah je neizmjero dobar i sve zna. 1
Uzvieni Allah predstavlja nam u ovome ajetu sliku jednog
ivota koji je u razvoju. Sliku jednog zra iz kojeg nikne
sedam klasova, a u svakom klasu stotinu zra. To je slika
ploda koji daje prinos mnogostruko vei u odnosu na
neznatnu koliinu koja se zasije.
Uzvieni nam predstavlja ovu sliku kao primjer onih koji
diele svoje imetke na Allahovom putu kako bi pobudio
plemenite osjeaje kod ovjeka i potakao ga na dieljenje
imetka u dobrotvore svrhe.
Ljudski razum staje pred matematikom operacijom u kojoj
se jedno zro uveava sedamsto puta! Meutim, stvari i ivi
prizor koji se krije iza ajeta je velika sjetva i ogroman prihod
na Ahiretu koji e Allah uveati koliko On hoe sijau, a koji
ne moe dati nita u odnosu na ono to e uzeti.
Niti e mu se umanjiti od njegovog prihoda, ve e mu on biti
viestruko uvean.2
U vjerodostojnim predajama je zabiljeeno da se sadaka koju
ovjek podijeli ili opremi borca na Allahovom putu poveava
sedamsto puta. Meutim, onome ko se lino bori i sadaku utroi
u dihadu, Allah uveava nagradu sedamsto hiljada puta! !
1 El-Bekare, 261 .
2 Fi zila/i-1-Kur 'an, l /306.
1 1 1
Imam Ibn Made u svome Sunenu i Bejheki u u 'abu-l
imanu prenose od Alije, Ebu Derda' a, Ebu Hurejre, Ebu
Umame, Abdullaha ibn Amra, Dabira ibn Abdullaha,
Imrana ibn Husajna i drugih asnih ashaba, neka je Allah
zadovoljan svima njima, da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao:
"Ko dadne sadaku na Allahovom putu, i ostane u kui, za
svaki dirhem ima sedamsto dirhema, a ko potroi sadaku u
dihadu za svaki dirhem ima sedamsto hiljada dirhema",
zatim je prouio ajet: . . . a Alah e onome kome hoe dati i vie;
Alah je neizmjero dobar i sve zna. " 1
Peti razlog spominjanja dihada jeste prijetnja kaznom
onome ko ostavi dijeljenje imetka u svrhu dihada.
Uzvieni Allah kae:
Oni koji su izostali iza Allahovog Poslanika veselili su se
kod kua svojih - mrsko im je bilo da se bore na Allahovu
putu zalau imetke svoje i ivote soje, i jedni drgma su
govorili: 'Ne kte u boj po vrni!' Recite: 'Dheneska
vatra je jo vrlia!' - kad bi oni samo znali!
M alo e se oni smiati, a dugo e plkati, bit e to kazna za
ono ta su zasluili. 2
Iako su ova dva ajeta objavljena povodom nekih pojedinaca u
vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, oni
predstavljaju prijetnju i upozorenje svakom muslimanu koji
ostavi dihad i rtvovanje
ivota i imetka na Allahovom putu.

U tom smislu postoji fkhsko pravilo kojim se rukovode
uenjaci a koje glasi: "Akcenat se stavlja na ope znaenje
teksta, a ne na specifnost povoda."
1 El-Bekare, 261 .
2 Et-Tevba, 8 1 .-82.
1 1 2
OBUCI (KTEGORIJE) SADAKE
Od Ebu Umame, radijallahu ' anhu, se prenosi da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko se ne
bude borio, i ne opremi borca (gaziju), i ne brine se o
porodici borca na Allahovom putu, Allah e dati da ga snae
nesrea prije Sudnjega dana. "1
2. Da'va - pozivanje u Islam
Da'va je bila zadaa vj erovjesnika i poslanika, neka je na nj ih
Boiji mir i spas, i ostala je zadaom onih koji ih iskreno
slijede sve do Sudnje

dana. Uzvieni Allah ka:
Rec: 'Ovo je put moj, ja pozivam k Alahu, imajui jasne
dokaz, ja, i saki onaj koji me slijedi, i neka je hvalen
Alah, ja Njemu nikoga ne smatram rvnim. '1
Zbog toga nema niko vee nagrade niti moe dostii vei
stepen od onoga ko je spojio da' vu i injenje dobrih djela.
Uzvieni Allah kae:
A ko govor lepe od onoga koji poziva Alahu, koji dobra
dela ni i koji govor: 'Ja sam doista mus/iman/'3
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko
upuuje na dobro, ima nagradu kao i onaj koji ga ini . "4
I kae: "Ko upuuje na Pravi put, ima nagradu poput onih koji
ga sliede, s tim da se njima nita nee umanjiti od nagrade."5
Nema sumnje da se ova vana zadaa ne ograniava samo na
da'vu (pozivanje u Islam) rijeima, nego obuhvaa i da'vu
lijepim i uzorim ponaanjem, kao to, takoer, obuhvaa i
Hadis su zabiljeili Ehu Davud i Ibn Made.
Jusuf, l 08.
3 Fussilet, 3 3.
Had is je zabiljeio Muslim.
Hadis je zabiljeio Muslim.
1 1 3
OBLICI (KATEGORIJE) SAOAKE
da 'v koja podrazumijeva izdvajanje novanih sredstava
poput snimanja kaseta razliitih sadraja, tampanja knjiga,
broura i letaka i dijeljenje istih besplatno ili po nioj cijeni,
kao i fnanciraje da' vetskih, edukacijskih i medijskih
aktivnosti, poput organiziranja kurseva, osnivaja kolskih
(naunih) ustanova, novina i asopisa ili njihovo
potomagaje, izdravanje siromanih studenata ili onih koji
su se posvetili da 'vetskom poslu 1
Da'va (pozivanje Allahu) ne moe, pogotovo u danane
vrijeme, dati oekivane plodove, osim uz ulaganje ogromnih
novanih sredstava, i to zbog sljedeeg:
a) Mnotvo nemorala i izazova i lahkoe puta koji vodi
injenju grijeha2
Poznato j e da te stvari odvraaju ljude od prihvaanja Islama,
a esto i same muslimane potiu na raskalaenost.
b) Ogromna novana sredstva koja ulau Allahovi
neprijatelji u odvoenju ljudi u zabludu i odvraanju od
Islama. Kada bi malo bolje pogledali koliko krani troe
na putu pozivanja u tojstvo, to bi nas ostavilo
zaprepaenim:
Kanska crkva godinje troi oko 1 50 miliadi dolara! ,
U sklopu nje radi oko 4 miliona kranskih misionara! ,
1 I mnoge druge aktivnosti. Sutna je u tome da onaj ko nije u mogunosti
da ini da'vu rijeju (usmenom ili pisanom), ima mogunost da
materjalno potpomae da'vu, pa makar i sa neznatnim sredstvima.
2 Veina grijeha i zlodjela koja Islam najstroije zabranjuje poput bluda,
pijenja alkoholnih pia, homoseksualizma, uzimanja kamate, sihra,
gatanja i dr., u veini zemalja ne smataju se zlodjelom (grijehom), pa
samim tim ne postoji neka kazna koja bi se primijenila na onima koji te
stvari ine. Jo gore od toga je postojanje raznih velikih medijskih centara
koji danonono potiu ljude da ine te grijehe i na razne naine ih u tome
ohrabrju.
1 14
Godinje podijeli oko 4 miliarde primjeraka knjiga! ,
Upravlja sa 800 RTV stanica irom svijeta! ,
Vatikan je izdvojio sumu od jedne milijarde dolara za
aktivnosti u Bosni i Hercegovini, kako je to zvanino
izjavio u sredstvima informiranja.
To su zastraujue cifre! Nikako se ne moe porediti ono to
mi ulaemo sa onim ta oni ulau, niti naa letargij a za
irenjem tevhida sa njihovim arom za irenjem irka.
Omer, radijallahu ' anhu, rekao je: "udim se onima koji su
na ispravnom putu i njihovoj lijenosti, i onima koji su na
pogrenom putu i njihovom ar (entuzijazmu)! "
Tako mi Allaha, da se Allah nije obavezao da e uvati Svoju
vjeru, troj stvo bi preplavilo siromane islamske zemlje, jer je
veina tih napora i novanih sredstava utroena u svrhe
izvoenja muslimana iz njihove vjere.
Uzvieni Allah kae:
Oni koji ne vjerju troe imanja soja da bi od Alahova
puta odraali. Oni e ih, sigro, utroiti, zatim e zbog
toga aliti i na kraju e pobjeeni biti.
I kae:
Oni ele utruti Alahovo sjetlo ustima sojim, a Alah e
uniti da sjetla Neova uviek bude, makar krvo bilo
ne;ertctma.
On po Poslaniku Svome ale uputstvo i vjer istinitu da
bi je uzigao iznad svih vjera, makar ne bilo pravo
mnogobocima. 2
El-Enfil, 36.
Es-Saf, 8.-9.
1 1 5
Islam se danas, u razliitim dijelovima svijeta, v1se sm
jainom svojih naela i onoga to sadri, nego trudom da'ija,
arom njegovih sljedbenika i ulaganjem njegovih bogataa.
ak protivno oekivanom, Islam se iri neobino brzo, to
prevazilazi irenje bilo koje druge vjere, uprkos praksi onih
koji se nazivaju muslimanima, koja se kosi sa islamskim
uenjem. 1
Meutim, sve ovo nas ne oslobaa odgovorosti pozivanja u
Islam putem usmene i pisane rijei, putem lijepog ponaanja
(odgoja) i rtvovanja imetka.
Na nemaran odnos prema pozivanju miliona ljudi koji ive u
tminama neznanja i zablude, koji tonu u movare grijeha je
oigledan i za njega emo biti pitani na Sudnjem danu, na
Danu kada e se oni Allahu poaliti na nas i okaiti nam se o
vratove viui nam u lice: "Zato ste bili nemari da nam
prenesete rije istine?! Zato ste bili nemari da nas uputite
na dobro?! Zato ste bili lijeni da nas uvedete u Dennet,
makar i silom?! "
1 Poput prevare, varanja, lai, bluda, pijenja alkoholnih pia, odavanja
drogama . . . Dr. Abdullah Hatir, specijalista za duevna oboljenja, koji je
svoj studij zavrio u Engleskoj, spominje kako je sa njim studirao jedan
student, musliman, koji je bio poznat po loem karakteru. On je htio ostati
u Engleskoj i uzeti dravljanstvo pa se oenio jednom Engleskinjom,
nakon to ju je prevario i ispoljio prema njoj l anu. ljubav. Medutim,
nakon kraeg vremena, on se vratio svome starom boemskom nainu
ivota.
Njegovoj eni nije preostalo nita drugo nego da se razvede od njega
nakon to je krjnje zamrzila i njega i njegovu zemlju i njegovu vjeru. Ta
mrnja ju je potakla da izuava Islam kako bi ga mogla napasti, ali,
subhana/ah, kroz itanje islamskih knjiga i posjete islamskim centrima,
promijenio se njen stav nakon to je spoznala pravu sutinu Islama,
njegovu veliinu i uvidjela da se on slae sa ovjekovom prirodom i da je
ponaanje njenog biveg mua u suprotnosti sa Islamom. Primila je Islam
i, Allahovom milou, postala jedna od onih koje rade za Islam. (preuzeto
iz asopisa El-Bejjan, br. l l)

e) Zbog toga to se ne moe obrazovati i odgajati struni
kadar niti se moe kvalitetno suprotstaviti raznim
zabludjelim pravcima, religijama i ideologijama, kao ni
medij ima neprijateljski raspoloenim prema Islamu, osim
osnivanjem kola, naunih institucija, univerziteta,
istraivakih centara, biblioteka, izdavakih kua, RTV
kua, banaka
.
Na taj nain bi se ponudila savremena
islamska alterativa na polju odgoja, obrazovanja,
informiranja, umjetnosti i ekonomije.
Nita od toga se ne moe ostvariti bez solidaosti, entuzijaza,
povovanja i meusobnog pomaganja muslimana te
nesebinog ulagaja i sauplanja materijalnih sredstava za ove
velike projekte
.
Naavno, svako u skladu svojih mogunosti jer
Alah nikoga ne optereje preko mogunosti njegovih. 1
Pljusak poinje s kaplicom
.
Jo jednom ponavljamo, neka niko ne potcjenjuje samoga
sebe i neka ne omalovaava nijedno dobro djelo
.
3. Gradnja damija
Uzvieni Allah kae:
U tzamiama koje se volom Njegovom podiu i u kojima
se spominje Njeovo ime - hvale Njega, ujutro i navee
ludi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha
spominju i koji molitu obavlaju i milostinju udeluju, i
koji strepe od Dana u kom e srca i pogledi biti
uznemireni. 2
Damije su Allahu najdraa mjesta, kao to se to prenosi u
Muslimovom Sahihu.
El-Bekare, 286.
En-Nur, 36.-37.
1 1 7
OBLICI (KATEGORIJE) SADAKE
One su imale i imat e centralno mjesto u kreiranju islamskog
naina ivota. O poticanju na gradnju damija prenosi se vie
hadisa, a jedan od njih je i: "Ko napravi damiju radi
Allahova lica g Allah e mu napraviti kuu u Dennetu. "2
I kae Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"Dobra djela od kojih vjerik ima koristi i nakon smrti su:
znanje koje je stekao i irio, ili dobro dijete koje je ostavio, ili
Mushaf koji je ostavio u naslijee, ili damija koju je
izgradio, ili kua koju je izgradio za putnika-namjemika\ ili
potok (voda) koji je doveo, ili sadaka koju je dao iz svog
imetka dok je jo bio iv i zdrav. To e mu koristiti i nakon
smrti."4
Zato, dragi brate, Allah ti se smilovao, uzmi i ti uea u tom
dobrom djelu pa makar sa neznatnim djelom.
Enes, radijallahu ' anhu, prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
'
"Ko izgradi mesdid mali ili veliki, Allah e mu napraviti
kuu u Dennetu. "5
1 Pod gledanjem na Allahovo lice misli se na gledanje u Allahovo lice na
Sudnjem danu. To e, kao to se u vjerodostojnom hadisu prenosi, biti
najvea blagodat vjericima: "Pa e skloniti zastor i nee im biti dato nita
drae od gledanja u lice svoga Gospodara." (op. prev.)
Had is je muttefekun alejhi.
3 Tj. konak, ili han u kojem e se putnik moi odmoriti i boraviti odreeno
vrijeme. (op. prev.)
Hadis su zabiljeili Ibn Made, Ibn Huzejme i Bejheki.
' Had is je zabiljeio Tirizi..
1 1 8
4. Briga o jetimima (siroadi)
Mnogobrojni su ajeti i hadisi koji najstoije zabranjuju lo
odnos prema jetimima (siroadi), a potiu na lijep odnos i
brigu prema njima. Ovdje emo navesti samo neke:
l Alahu se klanjajte i nikoga Njeu ravnim ne smatajte!
A roditelima dobroinsto inite, i roacima, i siroai, i
sirmasima . . . 1
I rijei Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Ja i
onaj koji se brine za jetima smo u Dennetu ovako" pa je
pokazao kaiprst i sredni prst razmaknuvi ih malo. 2
Imam Ibn Bettal kae: "Dunost onoga ko uje ovaj hadis je
da radi po njemu kako bi bio u Poslanikovom, sallallahu
alejhi ve sellem, drutvu u Dennetu, a na Sudnjem danu
nee biti boljeg stepena od toga."3
Briga o jetimu znai reavati njegove probleme, brinuti se o
njegovoj ishrani i odijevanju, odgajati ga na lijep nain,
kolovati ga i ulagati njegov imetak u proftabilne poslove
kako bi se uveavao.
"Najbolja muslimanska kua je ona u kojoj ivi jetim prema
kojem se postupa na lijep nain, a najgora muslimanska kua
je kua u kojoj ivi jetim, a prema njemu se postupa na lo
nain."4
1 Kur'an, 4.,36.
2 Hadis je zabiljeio Buharija.
3 Fthu-1-bar, 1 0/451 .
4 Hadis su zabileili Ibn Made i Ibn Mubarek.
1 1 9
O_BLICI (KATEGORIJE) SADAKE
5. Briga o udovicama
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objanjavajui
vrijednost ovog humanog djela, kae:
"Onaj koji se brine o udovicama i siromasima je poput borca
na Allahovom putu. " 1
Udovicama se svakako jo mogu dodati i rasputenice,
pogotovo ako su siromane i imaju puno djece.
Ne treba se briga o njima svoditi samo na fnancijsku stranu,
ve treba obuhvaati i odgoj i edukaciju, kako bi unaprijedite
svoje mogunosti i sauvale svoju ast i dostojanstvo.
Muslimani su, u raznim povijesnim periodima, posveivali
brigu udovicama i putenicama, pa su ostavljali i mnogobrojne
vakufe u njihovu korist. Osiguavali su im posebne kue -dok se
ponovo ne bi udale ili dok ih smrt ne rastavi od ovoga svijeta.
6. Dobroinstvo prema siromasima
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov
"Nije siromah onaj koji oblijee oko ljudi pa se zadovolji s
jednom ili dvije burme, jednim ili dva zalogaja, ve je
siromah onaj koji nema koliko mu treba da udovolji svojim
potrebama, a ljudi to ne primijete pa mu ne daju sadaku, niti
on prosi od ljudi."2
Savjetujui Aiu, radijallahu 'anha, Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao je: "O Aia, ne vraaj siromaha, makar
mu dala pola bure. O Aia, voli siromae i uini ih sebi bliskim,
Allah e dati da bude u Njegovoj blizini na Sudnjem danu."3
1 Had is je muttefekun alejhi.
3 Had is je zabiljeio Tirmizi.
1 20
7. Davanje hrane
Uzvieni Allah hvalei dobroinitelje kae:
. . . i hranu su davali - mada su je i sami eleli - siromahu
i siroetu i sunju.
"M i vas sao radi Alaha hranimo, od vas ni prznanja
ni zahvalnosti ne traimo!
M i se Gospodara naeg bojimo, onoga Dana kada e lica
smrknuta i namroena biti. "
I njih e Alah strahote toga Dana sauvati i blaensto i
radost im darovati. 1
Abdullah ibn Selam, koji je prije primanja Islama bio
jevrejski uenjak u Medini, kae: "Kada je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, stigao u Meinu izaao sam s
ljudima da pogledam" - tj . da vidim ko je on i kakvu vjeru
nudi - "pa kada sam mu ugledao lice, vidio sam da njegovo
lice nije lice laova. Prvo to sam uo da je rekao bilo je: ' O
ljudi, irite selam, dajite hranu, uspostavljajte rodbinske veze
i klanjajte nou kad ljudi spavaju, ui ete u Dennet s
mirom' . "2
8. Pojenje vodom
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Ko
iskopa bunar s vodom, nee iz njega piti niko edan od
dinna, ljudi i ptica a da ga Allah nee za to nagraditi na
Sudnjem danu."3
1 Ed-Dehr, 8. -1 1 .
2 Hadis su zabiljeili Ahmed, Tirmizi, Ibn Made i dr.
3 Hadis je zabiljeio Ibn Huzejme.
1 21
I kae Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko
nahrani nekog gladnog vjerika, Allah e ga nahraniti
dennetskim plodovima, ko napoji ednog vjerika, Allah e
ga napojiti zapeaenim dennetskim napitkom na Sudnjemu
danu, a ko odjene neodjevenog vjerika, Allah e ga odjenuti
dennetskim odielom od svile. "1
9. Odijevanje (davanje odjee)
Od Ibn Abasa, radijallahu anhuma, se prenosi da je
Vjerovjesnik rekao:
"Nema nijednog muslimana koji odjene drugog muslimana a
da nije pod Allahovom zatitom sve dok je na njemu i
najmanja zakrpa te odjee."2
Od Omera, radiallahu anhu, se prenosi da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, upitan: -Koje djelo je najbolje?
"Obveseljavanje vjerika kome si utolio glad, ili ga odjenuo,
ili mu ispunio njegovu potrebu."3
Koliko j e miliona gladnih, ednih, neodjevenih i neobuvenih
u islamskom svijetu koji ekaju plemenite ruke koje e ih
izbaviti iz te potekoe! !
Koliko je miliona slabih i siromanih, siroadi i udovica sa
kojima se igraju kranske organizacije! !
Pa udijeli malo od onoga to e i onako propasti kako bi
koristilo tvojoj brai muslimanima na ovome svijetu, a tebi
mnogostruko vie na Ahiretu!
1 Hadis su zabiljeili Ahmed i Tirizi.
2 Hadis je zbiljeio Tirmizi.
1 22
"Nadrai ovjek Allahu je onaj od kojeg ima najvie koristi,
a najdrae djelo Allahu je radost koju unese u ivot vjerika
otklanjajui od njega problem, ili vraajui dug umjesto
njega, ili odstranjivajui glad od njega.
Da pomognem bratu muslimanu koji ima neku potrebu,
drae mi je nego dva mjeseca boraviti u i' tikafu u mesdidu.
Ko savlada svoju srdbu, Allah e pokriti njegovu
mahanu. "'
1 O. Davanje zajma (kredita) onima koji imaju potrebu i
olakavanje (opratanje) onima koji nisu u
mogunosti vratiti zajam (dug)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Nema
nijednog muslimana koji dadne pozaJmicu drugom
muslimanu dva puta a da mu se to ne rauna kao sadaka
jedanput."2
I kae: "Koga raduje da ga Allah spasi od potekoa
Sudnjega dana, nek' odgodi onome ko nije u stanju vratiti
dug ili nek' mu ga oprosti."3
Od Ebu Hurejre, radijallahu ' anhu, prenosi se da je Allahov
"Neki ovjek je ljudima pozajmljivao novac pa bi govorio
svome slugi: 'Ako ti doe onaj koji nije u mogunosti vratiti
dug, oprosti mu, moda e i Allah nama oprostiti ' pa mu je
Allah oprostio."4

1 Hadis je zabiljeio Ibn Ehi Dunja.
2 Hadis su zabiljeili Ibn Made, Ibn Hibban i dr.
4 Hadis je mutefekun alejhi.
1 23
OBUCI (KTEGORIJE) SAOAKE
I kae: "Ko odgodi onome ko nije u stanu vratiti dug, ili mu
oprosti (dug), Allah e ga uvesti u hlad na Dan kada drugog
hlada osim Njegovog nee biti. "1
Imam El-Munavi kae: "Onaj koji je odgodio dunikovo
vraanje duga zasluio je takvu nagradu, jer mu je dao
prednost nad samim sobom. Na taj nain mu je olakao, pa je
i Allah olakao njemu, a nagrada je srazmjera uinjenom
d
.
l "2 e u.
Hadis su zabiljeili Ahmed i Muslim.
Fejdu-1-kadir erhu-1-dami 'i-sagir, 6189.
1 24
POSEBAN POZIV UPUEN ENAMA - MUSLIMANKMA
X
Poseban poziv upuen
enama - muslimankama
O
vaj poziv upuujemo posebno enama' i traimo od nih
da poure sa injenjem dobrih djela zbog sljedeeg:
l . Zbog toga to one ine polovicu drutva, ak i vie, dok
se drugi dio odgaja u njihovom okrilju pa ako one budu
nemare da rtvuju jedan dio svoga vremena, imetka i
napora na putu pomaganja ove vjere, onda e polovica
mogunosti koje muslimani imaju ostati neiskoriena i
obratno.
Samim tim, ako bude njihova stalna navika davanje sadake i
injenje dobrih djela, onda e one biti lijep uzor svojoj djeci,
svojim sestrama, svojim kominicama i svakom onome ko se
nalazi u njihovoj blizini. Time e se poveati i broj
dobroinitelja i zavladati atmosfera ljubavi, samilosti,
meusobne povezanosti i saradnje meu ljudima.
2. Zbog toga to veliki broj ena posjeduje pozamaan
imetak, tako da neke od njih posjeduju razne vrste nakita
i odjee iznad svojih potreba, dok mnoge od njih troe na
ukrase, odjeu i razne ukrase toliko da to prelazi u
rasipni
.
tvo i pretjeriVanje.
1 U ovom poglavlju smo se dosta koristili knjiicom Hassun-nisa 'i ala
be/i-l-mali ve-t-ta 'ami ve-l-kesa 'i ("Podsticanje ena na udjeljivanje
imetka, davanje hrane i odjee") od Meteme es-Salim, da je Allah
nagradi svakim dobrom. Ona je bila strunjak za enska pitanja.
1 25
POSEBAN POZIV UPUEN ENAMA - MUSLIMANKAMA
Uzvieni Allah kae:
. . . ali ne rasipajmnogo, jer su rasinic braa etanova, a
eJtan je Gospodar svome neahvalan. '
Pouzdano se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve
sell em, da je rekao:
"O ene, dajite sadaku, makar i iz svog nakita . . . "2
Kao to je poznato, mukarac je, po Islamu, duan troiti na
svoju enu i djecu, to nie sluaj sa enom,3 i to utjee da se
njezino nasljedstvo ili ono to je ona zaradila uveava,
pogotovo ako ga zna uloiti u proftabilne ekonomske
projekte. Zbog toga je obaveza ene da zahvaljuje svome
Gospodaru na mnogobrojnim blagodatima koje joj je dao
rijeima, djelima, ostavljanjem zabranjenih (haram) stvari,
izbjegavanjem rasipnitva, udjeljivanjem imetka u razne
dobrotvore svrhe i sl.
Meutim, stvarnost se, naalost, razlikuje od onoga ta se od
nas trai i emu mi pozivamo, jer veina ena se, kao to
vidimo, nemaro odnosi prema dijeljenju imetka kao i
prema mnogim drugim stvarima od vjere, osim kada se
opomenu.
One posjeduju samilost koja ini da vie saosjeaju sa
slabima, nego mukarci i da se bre odazivaju pozivu na
(injenje) dobra.
1 El-Isra', 26.-27.
2 Hadis je zabiljeio Buharija.
3 Ovo je jedan od pokazatelja plemenitog odnosa Islama prema eni i
brige za njezina prava. Jedna od mudrosti podjele nasledstva i davanja
eni polovice od onoga koliko dobiva mukarac se ogleda u tome to je on
po erijatu duan troiti na svoju porodicu, dok ona nije, kao to je on
duan da da vjenani poklon (mehr), dok ona nije i sl.
1 26
3. Zbog razliitih i mnogobrojnih oblasti djelovanja na
polju Islama i potrebe za naporima sviju, i mukaraca i
ena, a takoer i zbog velike potrebe za novanim
sredstvima koja u osnovi mogu dobrovolno davati i
mukarci i ene bez ikakve razlike.
Rad za Islam je obaveza sviju, a dijeljenje na Allahovom
putu se ne ograniava samo na pripadnike jednog spola
izuzimajui drugi. Dunost je da se iskoriste sve mogunosti
od strane mukaraca i ena radi ostvarenja uzvienih
islamskih ciljeva.
Imamo lijep primjer u Hatidi, radijallahu ' anha, koja je
Islam pomagala ulaui sve to je posjedovala poput linog
truda (napora), savjeta i imetka, tako da je njezin sav imetak
nestao kada su Kurejije opkolile i izolovale Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegove ashabe u
jednoj dolini.
U biti, taj imetak nije propao. Po skuenim ovodunjalukim.
materijalnim mjerilima on jest propao, meutim, kod Allaha
on nije propao.
Uzvieni Allah kae:
Ono to je kod vas - prolazno je, a ono to je kod Alaha
vjeo je. '
Zbog toga e budue generacije neprestano spominjati
Hatidu, radijallahu 'anha, s najveim pijetetom sve do
Sunjeg dana.
1 En-Nabi, 96.
1 27
Allah joj je na onome svijetu pripremio kuu od dragulja u
kojoj nee biti galame, niti zamora, kao to ju je Dibril,
alejhi-s-selam, obavijestio. 1
Takoer, generacije e spominjati darelj ivost majke
pravovjerih Aie, radijallahu 'anha, koja je esto znala
zaboraviti na samu sebe kada bi dijelila siromasima i onima
koji su potrebni.
Urve ibn Zubejr kae: "Aia je udijelila pedeset hiljada
(dirhema), a njena haljina je bila zakrpljena."2
Jednom prilikom je podijelila sto hiljada dirhema i zaboravila
je da za dirhem kupi mesa, pa joj je Ummu Durre, njena
sluavka, rekla: "Zar nisi mogla od onoga to si podijelila da
za jedan dirhem kupi mesa kako bi mogla iftariti?" - ona je
tog dana
.
postila.
"Da si me podsjetila, uradila bih to." - ree Aia.3
4. Zbog toga to e ene biti veina stanovnika Dehennema.
To je bio razlog pa ih je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
posebno savjetovao da daju sadaku i da esto trae oprosta od
Allaha, kada je rekao:
"O skupino ena, dajite sadaku i esto traite oprosta od
Allaha, jer sam vidio daje vas najvie u Vatri ! "
4
Od Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: "Doao je
Dibril Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: "Prenesi
Hatidi selam od njenog Gospodara i od mene, i obraduj je kuom u
Dennetu od dragulja u kojoj nee biti galame, niti zamora. " Prenosi ga
Buharija, a "od dragulja" misli se na upalj drugulj, i prostran kao veliki
dvorac. (Fetlu-1-bari, 7/1 71 .)
Muhtesar minhadi-1-kasidin, str. 209.
3 Hadis je zabiljeio Ibn Sa'd.
H adis je zabiljeio Muslim.
1 28
POSEBAN POZIV UPUEN ENAMA - MUSLI MANKAMA
A u drugoj predaji stoji : "Dajite sadaku, jer je veina vas
dehennemsko gorivo! ", pa je jedna od njih upitala: -A zato,
Allahov Poslanie?
"Zato to mnogo proklinjete i to ste nezahvalne muevima. "
- odgovori Poslanik. 1
Zbog toga se ene trebaju natjecati sa mukarcima u tome
kako bi se spasile od Vatre.
5. Zbog toga to na njihovim sijelima esto dolazi do traa,
ogovaanja, prenoenja tuih rijei, laganja, izrugivanja i
drugih grijeha koje brie samo tevba i injenje dobrih djela,
pogotovo sadaka, kao to je ve spomenuto u hadisu:
" . . . a sadaka gasi grijehe kao to voda gasi vatru."2
Draga sesto, imaj na umu da e biti obraunavana za taj
imetak kako si ga zaradila i u ta si ga potroila.
Znaj da od imetka nema osim sljedee tri stvari, kao to
"ovjek e rei: "Moj imetak! Moj imetak! ", a on od svoga
imetka ima samo troje:
to pojede, to propadne,
to obue, to se pohaba,
to udijeli time pribavi ahiretsku nagradu.
Sve mimo toga nestaje ili ostaje drugima. "3
Bez obzira da li ti posjedovala imetak ili ne, potii druge na
davanje. Objanjavaj enama vrijednost ovog mubarek-djela i
kakva obilna nagrada za njega sljeduje. Objasni im nau
1 Hadis je mutefekun alejhi.
2 Hadis su zabiljeili Ahmed, Tirmizi, Hakim i d.
3 Hadis je zbiljeio Muslim.
1 29
potrebu za injenjem dobrih djela zbog mnotva naih
grijeha, loeg govora i ogovaranja prilikom naih sjela.
Ako to bude radila, onda se i na tebe odnose rijei
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Onaj ko upuuje na dobro je kao onaj koji ga ini . "'
Zar ne eli biti ona koja e raditi dobra djela, bez ulaganja
velikog truda??
Hadis su zabileili Taberani i Bezzar, a biljei ga imam Muslim u
svome Sahihu sa slinim tekstom: "Ko uputi na dobro ima nagradu poput
onoga koji ga ini."
1 30
PITANJA NA KOJA SE POTREBNO OSVRNUTI
Xl
Pitanja na koja se potrebno
osvrnuti
l . Da li ena moe dati sadaku iz imetka svog mua ako ona
nema svoga imetka?
Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi
se nekoliko hadisa u koj ima se dozvoljava eni da dadne
sadaku iz imetka svoga mua bez nanoenja tete 1 s
muevom dozvolom.
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"Kada ena udijeli dio hrane iz svoje kue bez nanoenja
tete, ona ima nagradu za to to dadne, a njen mu za to to je
zaradio . . .
Zatim hadis: "ena (nita) ne daje i z kue svoga mua, osim
s njegovom dozvolom", pa je upitan:
-0 Allahov Poslanie, ak ni hranu??
"To je na najbolji imetak", odgovori Poslanik.2
Meutim, izuzetak je mala koliina s kojom se po obiaju
slobodno raspolae i koja se daje prosjaku i siromahu. U tom
sluaju dozvoljeno je eni to dati kao sadaku ne traei
dozvolu od mua na osnovu hadisa kojeg prenose Buharija i
Hadis je zabileio Buhari.
Hadis je zabiljeio Tinizi.
1 3 1
Muslim od Esme bint Ebu Bekr, radijallahu ' anha, koja je
pitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: -0
Allahov Poslanie, ja nemam nita, osim onoga to mi donese
Zubejr - tj . njen mu - pa imam li grijeh ako dadnem malo od
onoga to on donese?
"Dadni malo i nemoj krtariti pa da i Allah tebi uskrati . "1
Tj. nemoj krtariti sa to malo to ima vika i pohlepno ga
pohranjivati pa da i Allah tebi uskrati iz Svoje milosti.
Od Ummu Sa' d prenosi se da je rekla: "Dola sam kod Aie i
upitala: ' Majko pravovjemih, ena dadne neto iz kue svoga
mua kao sadaku pa da li ona ima nagradu za to ili njen mu?'
' Oboje. Tako mi je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sell em' - odgovori ona. "2
2. Ako ovjek stekne imetak na haram nain, zatim se pokaje
Allau i ne bude u mogunosti vratiti taj imetak onome kome
pripada3, je li mu ga dozvoljeno dati kao sadaku ili nije?
ejhu-1-islam Ibn Tejmijje je na to odgovorio:
"Ukoliko ne bude u mogunosti povratiti imetak steen na
haram nain njegovim vlasnicima zbog toga to ne zna ko su
njegovi vlasnici i slino tome, ili kod njega budu stvari
1 Had is je zabiljeio M usli m.
3 Jedan od uvjeta ispravne tevbe (pokajanja) je da onaj koji se kaje vrati
svakome njegovo pravo ukoliko ga je naruio prije tevbe. Zbog toga je i
dunost vratiti imetak koji je oteo ili ga na lukav i vjerom bilo koji
zabranjen nain uzeo od njegovih vlasnika. Ukoliko tako ne postupi, na
Sudnjemu danu e biti obrauna van za taj imetak, jer Allah oprata Svome
robu koji se pokaje i prelazi preko grijeha koje je poinio prema Njemu,
ali prava prema ljudima (koja je povrijedio) ostau vezana za njega, sve
dok ih ne vrati ili dok ne zatrai halala od onoga ije je pravo povrijedio
pa mu on halali. To je u skladu sa Allahovom milou i Njegovom
pravednou.
1 32
ostavljene u emanet, ili zalog, ili posueni predmet, pa ne
mogne znati ko su njihovi vlasnici, onda e to udijeliti na
Allahovom putu . . .
Ko se htjedne osloboditi barama i pokajati, a ne mogne to
vratiti onome kome pripada, onda nek' to podijeli kao
sadaku. To je najbolji nain da ga se rijei. "1
Iz ovoga se jasno vidi da nagrada za tako podijeljenu sadaku
ne pripada onome ko je podijeli, ve vlasniku imetka.
Ovo je stav veine islamskih uenjaka.
Hafz Ibn Redeb, rahimehullah, prenio je mnoga miljenja
ashaba, radijallahu ' anhum, tabi' ina, trojice imama (Ebu
Hanife, Malika i Ahmeda) koji podravaju ovaj stav. 2
3. Je li dozvoljeno cio (sav) imetak dati kao sadaku?
Da, dozvoljeno je jakom3 vjeriku, sposobnom da zarauje,
vinom u trgovanju i privreivanju, koji nema dugova
4
udijeliti sav svoj imetak kako bi se time pribliio Allahu.
Omer, radijallahu ' anhu, rekao je: -Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, nam je naredio da dajemo sadaku, a ja sam tada
imao imetka, pa sam rekao:
'Ako ikada preteknem Ebu Bekra, onda e to biti danas i
doao sam s pola svoga imetka. '
"ta si ostavio svojoj porodici?" - upita Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem.
'Isto toliko. ' - odgovorio sam.
Medmu 'u-1-etava, 28/42 1 -422.
Dami 'u-1- 'u/uri v-1-hikmi.f erhi hamine haisen min devami'i-1-klimi,
ko tumaenja hadisa: "Allah je dobar, i ne prima osim dobr . . . ", 1 /263-26.
Koji je jak (vrst) u vjeri, u oslanjanju na Allaha i stpljivosti.
Fikhu-s-sunne, 1 131 8; El-mevsu 'atu-1-kij e, 26/337.
1 33
Onda je E bu Be kr doao sa cjelokupnim svojim imetkom.
"ta si ostavio svojoj porodici?" - upita Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem.
'Ostavio sam im Allaha i Njegovog Poslanika. ' - odgovori
on, pa sam ja rekao:
'Nikad te ni u emu neu (moi) pretei . ' "1
Ako jedan od gore navedenih artova (uvjeta) nedostaje,
onda nije dozvoljeno davati sav svoj imetak kao sadaku zbog
hadisa kojeg prenosi Dabir ibn Abdullah, radijallahu
' anhuma, koj i kae:
-Dok smo bili kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, doe neki ovjek sa zlatom veliine jednog jajeta, pa
ree: ' O Allahov Poslanie, naao sam ovo u zemlji, pa ga
uzmi, to j e sadaka. Nemam nita osim toga. '
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, okrenuo se, pa
mu je on doao s njegove lijeve strane i ponudio da uzme
zlato za sadaku, pa se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, okrenuo. Zatim mu je doao iza lea, pa je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to uzeo i bacio na njega.
Da ga je pogodio to bi ga zaboljelo ili ranilo, pa je rekao:
"Neki od vas mi doe sa cjelokupnim svojim imetkom, a
zatim sjedne i prosjai od ljudi ! ! ! "2
4. Da li je dozvoljeno dati sadaku nevjeriku?
Dozvoljeno je dati sadaku nevjeriku, pogotovo ako je blii
roak ili eli prihvatiti Islam. Uzvieni Allah hvalei
dobroinitelje kae:
1 Hadis su zabiljeili Ebu Davud i Tirizi.
2 Hadis su zabiljeili Ebu Davud i Bejheki.
1 34
. . . i hranu su davali - mada su je i sami eleli - siromahu
i siroetu i sunju. 1
Pojam suanj obuhvaa i muslimana i nemuslimana, iako su
u ranom periodu Islama zarobljenici bili samo nevjerici ! 2
Od Esme bint Ehu Bekr, radijallahu ' anhum, se prenosi da je
rekla:
-Dola mi je moja majka, a bila je idolopoklonica, pa sam
upitala: ' Allahov Poslanie, dola mi je majka, a ona me se
poelila, pa hou li odravati rodbinske veze sa njom?'
"Da, odravaj rodbinske veze sa njom" - odgovori Poslanik. "3
Meutim, treba imati na umu da se nevjeriku ne de sadaka
koja je obavezna (zekat), ve samo dobrovoljna sadaka.
Opepoznato je da se onim nevjericima koji se bore protiv
Islama i muslimana ne daje nijedna vrsta sadake kako to ne bi
koristili u borbi protiv Islama i muslimana.
5. Ima li koristi od sadake koja se da za mrtvog?
Buharija u svome Sahihu od Ibn Abbasa prenosi da je Sa' du
ibn Ubadi, radijallahu ' anhu, umrla majka4 u njegovom
odsustvu, pa je upitao:
-Allaov Poslanie, majka mi je umrla dok sam ja bio odsutan
od nje pa hoe li joj ita koristiti ako ja dadnem sadau za nju?
"Da." - odgovori Poslanik. Zatim Sa'd ree:
1 Ed-Dehr, 8.
2 Tefir Et-Taberi, 1 9/ 1 25.
3 Hadis je zabileio Buharija.
4 Njezino ime je Amra bint Mes'ud, radij allahu ' anhuma. Primila je Islam
i dala prisegu Vjerovj esniku, sallallahu alejhi ve sellem. Umrla je pete
godine po Hidri dok je njen sin bio u Bici kod Devmetu-1-dendela, kao
to to hafz Ibn Hader navodi u Fethu-1-bariu, 51453.
1 35
-Pozivam te za svjedoka da je ovaj zidom ograeni
plodonosni vrt milostinja za nju."
Prenosi se u El-Musanni od Abdurrezzaka es-Sana'nija da
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, "oslobodio
jednu novoroenu djevojicu za jednu enu koja je umrla, a
nije to oporuila i udijelio je za nju neke stvari kao sadaku".
Dva sina El-' A ibn V ala, a on je umro k murik (idolopklonik),
htjeli su osloboditi roba za svoga oca pa su pitali za to te im
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio:
"Ne oslobaa se rob za kafra (nevjerika). Ako je bio
musliman, onda moe osloboditi roba za nega ili dati
sadaku, ili obaviti hadd. Od toga e imati koristi. "1
6. Pokuenost zadravanja vika.
Uzvieni Allah kae:
I pitaju te ta da udjeluju. Rec: "Viak/"2
Od Ebu Umame, radijallahu ' anhu, se prenosi da je rekao: -
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"ovjee, ako bude udjeljivao viak, to je dobro za tebe, a
ako ga bude zadravao, to je zlo za tebe.
Nee biti prekoren ako zadri onoliko koliko ti je potrebno.
Poni prvo od onih koje izdrava. Gorja ruka je bolja od
donje' . "3
Od Ehu Se' ida, radijallahu ' anhu, se prenosi da je rekao: -Bili
smo na putovanju, pa je (Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem)
rekao:
1 H adis je zabiljeio Abdurrezak es-San'ani.
El-Bekare, 21.9.
3 H adis su zabiljeili Muslim, Tirizija i drugi.
1 36
"Ko ima vika jahalicu neka dadne onome ko nema
jahalice, a ko ima vika hrane nek' dadne onome ko nema
hrane. "
Spomenuo je Poslanik vrste imetka tako da nam je bilo
jasno da niko od nas nema pravo na viak imetka koji
posj eduje. "1
)
Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Blago onome ko radi po svome znanju, udjeljuje iz
vika svoga imetka i suzdri se od nepotrebnog (beskorisnog)
govora.
"2
7. Kako e postupiti onaj ko ne moe dati sadaku?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Svaki musliman je duan davati sadaku."
-0 Allahov Poslanie, a ako nije u mogunosti? - upitae
(ashabi).
"Radit e svojim rukama pa e koristiti sebi i davati sadaku" -
odgovori Poslanik.
-A ako to nije u mogunosti? - upitae.
"Pomoi e onoga koji ima neku vanu potrebu" - odgovori
Poslanik.
-A ako nije u mogunosti (ni to)? - ponovo upitae.
"Neka radi dobra djela i neka se ustegne (uzdri) od zla, to je
njegova sadaka."3
2 Had is je zabiljeio Bejheki.
3 Hadi sje zbiljeio Buhari.
1 37
Od Ebu Hurejre, radijallahu 'ahu, prenosi se da je rekao: -uo
sam Allaovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:
"Da porani neko od vas i donese breme drva na svojim leima
pa od zaraenog podijeli sadaku i bude neovisan od ljudi, bolje
mu je nego da tai od svijeta pa mu oni daju ili ne daju. "1
Ibnu-1-Kajjim, rahimehullah, kao jednu od vrsta sadake
navodi "sadaku au, poput ashaba Ebu Damdama,
radijallahu ' anhum, koji bi svako jutro govorio:
"Allahu, ja nemam imetka koji bih dao kao sadaku ljudima,
ve im kao sadaku daj em moju ast, pa ko me uvrijedi ili
po tvori halalim mu." Poslanik, sallallahu ale j hi v e sell em,
upitao je:
"Ko od vas moe da bude kao Ebu Damdam?"
Kroz ovakav vid sadake i dareljivosti dolazi do izraaja
istota due i smirenost srca i ovjek se spaava od mrnje i
neprijateljstva ljudi."2
Had is je muttefekun alejhi. estoko se prijeti i upozorava na praenje od
ljudi u mnogobrojnm hadisima, poput Poslanikovih, sal lallahu alejhi ve
sell em, rijei:
"Nee prestati neko od vas prositi sve dok ne sretne Allaha, a na njegovom
licu nee biti ni komadi mesa." (Hadis je muttefekun alejhi.), zatim:
"Ko otvori sebi vrata pronje, a nije ga snala oskudica (bijeda) ili
brojno potomstvo (evlad), Allah e mu otvoriti vrata oskudice (bijede)
odakle se ne nada." (Hadis je zabiljeio Bejheki.), zatim:
"Ko bude prosio, a imadne koliko mu je dovoljno, samo trai vie
dehennemske eravice."
-Allahov Poslanie, a koliko mu je dovoljno? - upitae ashabi.
"Koliko da se nahrani i preivi" - odgovori on. (Hadis su zabiljeili
Ahmed i Ebu Davud.), i :
"Ko prosi od ljudi kako bi vie imao (radi obilja), prosi dehennemsku
eravicu, pa nek' trai manje ili vie." (Hadis su zabiljeili Muslim i Ibn
Made.)
Tehzibu medaridi-s-salikin, str. 407.-408.
1 3 8
8. Je li dozvoljeno traiti natrag poklon ili sadaku?
Nije dozvoleno traiti povrat sadake i poklona zbog rijei
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Ne prilii nam (da budemo) lo primjer. Onaj ko uzima
natrag svoj poklon je poput psa koj i pojede ono to povrati. "
Hafz Ibn Hader u komentaru ovog hadisa kae: "Tj . ne
prilii nam, o skupino vj erika, da se kitimo svojstvima
ivotinja u nj ihovim najgorim stanjima. Uzvieni Allah kae:
Onima koji ne vjerju u budui svijet prpada lo prmjer,
a Allahu prpada najlepi prmjer.
Ovaj nain izraavanja snanije naglaava zabranu i vie
upuuj e na zabranu nego da je, naprimjer, reeno: "Nemojte
po vraati poklone. "2
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, (kome je dat
jezgrovit govor) kae: "Primjer onoga koji povrati (natrag)
svoju sadaku je poput primjera psa koji povrati, zatim to
polie i pojede."
3
9. Da li je duniku dozvoljeno dati sadaku?
Bolje je da ne daje sadaku onaj koji ima dug sve dok ga ne
vrati. Neki islamski uenjaci smatraju zabranjenim davanje
sadake od strane onoga koj i ima dug i koj i nije u mogunosti
isplatiti dug, jer je vraanje duga farz, i ne moe se dati
prednost sunnetu nad farzom. Meutim, ako postoji realna
osnova da se dug vrati, onda nema prepreke da da sadaku.4
En-Nahl, 60.
2 Fethu-1-bari, 5/278.
3 Had is je zabiljeio Muslim.
El-fkhu./-islami ve eddiletuhu, 2/92 1 .
1 39
l O. U kojim situcijama, vremenima i mjestima nagrada za
sadaku biva vea?
Od toga je sljedee1 :
Davanj e sadake u ramazanu, shodno onome to Tirmizija
prenosi od Enesa, radijallahu ' anhu, koji je rekao:
-Upitan je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Koja sadaka
j e najbolja?' , pa je odgovorio: "Sadaka u ramazan u. "
Zbog toga to se u ramazanu dobra djela umnogostruavaju i
zbog toga to se pomae siromanima da lake isposte, a onaj
ko nahrani postaa ima nagradu poput onoga koji je postio.
U mubarek-danima, poput deset dana zu-1-hiddeta,
bajramskim danima . . .
U svetim mjestima, poput Mekke i Medine,
Na haddu, u borbi, na putovanju, u bolesti . . .
Preporuuje se esto davanje sadake u kriznim
vremenima zbog rijei Uzvienog Allaha:
. . . il, kad glad hara) nahraniti. 2
1 EI-Medmu 'u, 6/237; El-Mugni, 4/3 1 19; EI-Mevsu 'atu-l-fkhije, 26/342.
2 El-Bele, 14.
1 40
ZAVRNA RIJE
Zavrna rije
D
erir, radijallahu 'anhu, sjedio je kod Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada su mu doli
ljudi iz plemena Mudar opasani sablama, koje je pogodila
strana nesrea i neimatina, pa kae Derir:
-Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio njihovu
iznurenost, oskudnu odjevenost i glad, lice mu je promijenilo
boju. Ustao je i uao u kuu. Nakon toga je otiao u mesdid i
klanj ao podne-namaz, potom se popeo na minber, zahvalio
Allahu i rekao:
"Allah je u Svojoj Knjizi objavio:
O ludi bojte se vaega Gospodara koji vas je storo od
jednog ovjeka . . . , sve do rjei Uzvienog: . . . i stalno nad
vam bdi. '
O vjeric, bojte se Alaha i neka svaka osoba pogleda ta
je spremila z sutra. 2
Udijelite sadaku prije nego to doe dan kad je ne mognete
udijeliti ! Udijelite sadaku prije nego se smrt isprijei izmeu
vas i dijelenja sadake! Neka ovjek udjeljuje od svojih
dinara (zlatnika) i dirhema (srebrenjaka), od penice, od
hurmi i jema.
Nijednu sadaku ne smatrajte bezvrijednom, pa makar to bila i
polovica hurme! "3
En-N isa', l .
El-Har, 1 8.
3 Hadis je zabiljeio Bejheki, a slino tome Irenosi i imam Muslim.
1 41
ZAVRNA RIJE
Na kaju, jo jedanput upuujem apel muslimanima i
muslimankama! Pridruite se u pomaganju i podrci vaoj
obespravljenoj brai koji danas pate vie nego to su patili
oni kojima je nepravda nanesena, a koji su posjedovali oruje
kojim su mogli braniti svoju ast i dostojanstvo.
elimo vas podsjetiti da se uestvovanje u dobrovoljnim
akcijama ne ograniava samo na dobrovoljna davanja, ve su
one mnogo obuhvatnije i ire.
Da da savjet ili dobar prijedlog ili da uloi fziki
napor, ili da besplatno radi nekoliko sati u sedmici, sve
to, kao i mnoge druge aktivnosti znae tvoje uee u
oivljavanju korisnih aktivnosti ime pomae svoju brau
koj a rade na tome. Time e, ako Bog da, stei nagradu
kod Allaha.
To je veliki emanet. Emanet rada za Islam i pozivanja u
Islam. To je isto tako i velika odgovorost koju nosi svaki
musliman i muslimanka pa ponesimo je s krajnjom
ozbilnou i hrabrou, ako smo uistinu pravi vjerici.
Troimo na tom putu svoje imetke, svoj trud, svoje vrijeme, a
ako to ne budemo inili, pa Allah e nas zamijeniti s drugim
narodom kojeg e On voljeti i koji e Njega voljeti, i koji e
se na Njegovom putu boriti svojim imecima i svojim
ivotima.
Uzvieni Allah kae:
Vi se, eto, pozivate da troite na Alahovom putu, ali, neki
od vas su krti, - a ko krtar, na svoju tetu krtar, jer
Allah je bogat, a vi ste siromani. - A ako glave okrenete,
On e vas drgim narodom zamieniti, koji onda kao to
ste vi nee biti. 1
1 El-Gaije, 38.
1 42
ZAVRNA RIJE
Molimo Te Boe, Tvojim lijepim imenima i Tvojim
uzvienim svojstvima da nam ove rijei budu od koristi na
dunjaluku i na Ahiretu, da nas obaspe Svojom milou, da
oisti nae namjere i naa srca, da nas sauva od pohlepe i
krtosti; da nas uini Tvojim iskrenim robovima koji sluaju
i slijede Tvoju Objavu, onim koji se samo Tebe boje, koji
dijele svoje imetke na Tvome putu danju i nou, javno i tajno.
Milostivi Allahu, uini nas pomagaima Tvoje vjere i pomozi
nas u uzdizanju zastave Tvoga zakona i u ruenju zavjera
Tvojih neprijatela koji odvraaju od Tvoga puta i nastoje ga
prikazati krivim.
Milostivi Allahu, podaj ovome Ummetu snagu kojom e se
ponositi oni koji su Ti pokori, a ostati ponieni oni koji su
Ti nepokori, snagu pomou koje e nareivati dobro i
zabranjivati zlo.
Gospodaru na, ne dopusti srcima naim da skrenu, kad si
nam ve na Pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost, Ti si,
uistinu, Onaj koji mnogo daruje.
Gospodaru na, podari nam na ovome svijetu dobro, a i na
onome svijetu dobro. Sauvaj nas od dehennemske kazne i
uvedi nas Svojom milou u Dennet sa dobroiniteljima, o
Moni, o Ti koji grijehe prata!
Nae posljednje rijei su:
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!
1 43
1 44
TEMATSKI SADRAJ DJEL
Tematski sadraj djela
Posveta
Predgovor
Uvod
I poglavlje: Vrijednost sadake i dijeljenja na
Allahovom putu
l . Mnogostruko uveavane dobrih djela;
2. Sadaka je uzrok stalnog priticanja nagrade ovjeku,
ak i nakon njegove smrti;
3. Ona je uzrok opratanja grijeha;
4. Ona je uzrok olakavanja strahote Sudnjeg dana,
njegovih mnogobrojnih potekoa i vruine toga
dana;
5. Ona je uzrok zatite od potekoa i nesree;
6. Ona je znak bogobojaznosti, uzrok dostizanja stepena
dobroinstva i ulaska u Dennet;
7. Ona je dokaz ovjekove humanosti, dareljivosti i
plemenitosti;
8. Ona je uzrok zadobijanja Allahove milosti i Njegove
pomoi;
9. Ona je uzrok zatite ovjekovog potomstva nako
n
njegove smrti;

l O. Ona je uzrok poveanja obilja iz riznica Monog i
Jakog.
TEMATSKI SADRAJ DJELA
II poglavlje: Tragovi i plodovi dijeljenj a imetka na
Allahovom putu
l . Dijeljenje imetka je odgojni faktor koji utjee na
muslimana da se vrsto pouzda u Uzvienog Allaha,
2. Dijeljenje imetka je odgojni faktor koji utjee na
muslimana u pogledu iskrenosti prema Uzvienom
Allahu,

3. Dijelenje imetka utjee na proiavanje due i njeno
ienje,
4. Dijeljenje imetka ui muslimana praktinom nainu
skromnosti,
5. injenje dobrih djela pobuuje osjeaje sree i
zadovoljstva i uzrokuje duevno spokojstvo, radost i
smirenost,
6. Dijelenje imetka pobuuje osjeaje onoga koj i daje
sadaku (dijeli imetak) i ini ga ovjekom blage
naravi koji gaji iskrene bratske osjeaje prema
drugima,
7. Dijeljenje imetka uestvuje u razvoju ekonomije i
rjeavanju socijalnih problema.
III poglavle: ivi primjeri plemenitosti i dareljivosti
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najbolji primjer
plemenitosti,
Ebu Bekr es-Siddik,
Omer el-Faruk,
Zunnurejni Osman,
Alija ibn Ebi Talib,
Talha el-Fejjad,
1 45
1 46
TEMATSKI SADRAJ DJElA
Drugovi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sell em: Ez-Zubejr, Abdurrahman ibn 'A vf,
Povjerljivi trgovac,
Ebu Dahdah daje u zajam svome Gospodaru bostan u
kojem se nalazi 600 palmi,
Ebu Talha el-Ensari ini isto,
Omerov vakuf je jedan od prvih vakufa u Islamu.
IV poglavlje: Traktat o vakufu u Islama
l . Defnicija vakufa jezika i terminoloka,
2. Vrste vakufa,
3. Ciljevi vakufa i mudrost njegovog propisivanja,
4. Kratak osvrt na historijat vakufa,
5. Vakuf u naim krajevima,
6. Planovi nepriatelja za ukidanje vakufa,
7. Oblici islamskih vakufa.
V poglavlje: Negativne strane krtost i njezine loe
posljedice
l . krtost je uzrok kazne na Sudnem danu,
2. krtost je osobina munafka (licemjera) i stanovnika
Dehennema,
3. krtost vodi injenju grijeha i irenju zla i nereda u
drutvu,
4. krtost je uzrok zapadanja u malodunost i krizu te
bacanja samog sebe u propast,
5. krtost je uzrok prekidanja opskrbe i propasti imetka
i njegovog mijeanja sa haramom,
6. krtost je najgora i najopasnija bolest srca,
7. krtost je uzrok tjeskobe u prsima na ovome svijetu i
nesree na onome svijetu.
VI. poglavlje: Kako se lijeiti od krtosti
l . Lieenje slabosti imana (vjerovanja),
2. Lijeenje loeg miljenja o Allahu,
3. Lijeenje ljubavi prema imetku,
4. Lijeenje poveanja prohtjeva (strasti),
5. Lijeenje duge nade i zaborava smrti,
6. Lijeenje okretanja i usmjeravanja srca samo prema
vlastitom djetetu,
7. Od najkorisnijih imanskih lijekova je dova i
razmiljanje o ajetima i hadisima koji potiu na
dareljivost ili govore o kazni koja je posljedica
krtarenja.
VII poglavlje: Udijeli makar malo, a Allah e u tome
dati bereket
l . Neomalovaavanje male koliine onoga to se daje,
2. irina Allahove milosti, davanje bereketa u maloj
koliini i davaje za to najvee nagrade,
3. Primjeri davanja sadake dobrih prethodnika,
4. Jedan dirhem je pretekao sto hiljada dirhema,
5. Najbolja sadaka j e malo od onoga koji ga s naporom
daje,
6. Od loih osobina munafka (licemjera) je ismijavane
onih koji daju sadaku i podsticanje ljudi na krost,
7. Davanje prednosti drugima, pa makar i sa malo.
1 47
1 48
VIII poglavlje: artovi i adabi sadake
l . Ihlas - iskrenost prema Uzvienom Allahu,
2. Tajno dijeljenje sadake,
3. Da bude iz dobrog i halal imetka,
4. Dijeljenje najboljeg i najdraeg imetka, a klonjenje
od dijeljenja loeg imetka,
5. Da daje draga srca i nasmijana lica,
6. Da ne kvari svoju sadaku prigovaranjem i vrijeanjem,
7. Da malim smatra ono to dadne kao sadaku, makar to
bilo i puno,
8. Da ne omalovaava to to je dao, makar to bilo
sasvim malo,
9. Poeljno je da onaj koj i daje sadaku daje to u paru,
1 0. urenje sa davanjem sadake tako da daje sadaku dok
je ovjek jo ilad i zdrav i dok strahuje od siromatva.
l l . Najbolje je da onaj koj i daje sadaku uvakuf glavnicu
svoga imetka kako bi ta sadaka bila od koristi i nakon
nj egove smrti
1 2. Da je dadne onome ko je stvaro i zasluje.
IX poglavlje: Oblici (kategorije) sadake na Allahovom
putu
l . Dihad (borba) na Allahovom putu,
2. Da'va - pozivanj e u Islam,
3. Gradnja damija,
4. Briga o jetimima (siroadi),
5. Briga o udovicama,
6. Dobroinstvo prema siromasima,
TEMATSKI SADRAJ DJELA
7. Davanje hraJe,
8. Pojenje vodom,
9. Odijevanje (davanje odjee),
10. Davanje zajma (kredita) onima koji imaju potrebu i
olakavanje (opratanje) onima koji msu u
mogunosti vratiti zajam (dug).
X pglavlje: Poseban pozv upuen enama muslimankama
XI poglavle: Pitanja na koja se potrebno osvrnuti
l . Da li ena moe dati sadaku iz imetka svog mua ako
ona nema svoga imetka?
2. Ako ovjek stekne imetak na haram nain, zatim se
pokaje Allahu i ne bude u mogunosti vratiti taj
imetak onome kome pripada, je li mu ga dozvoljeno
dati kao sadaku ili nije?
3. Je li dozvoljeno cio (sav) imetak dati kao sadaku?
4. Da l i je dozvoljeno dati sadaku nevjeriku?
5. Ima l i koristi od sadake koja se dadne za mrtvog?
6. P_kuenost zadravanja vika.
7. Kako e postupiti onaj ko ne moe dati sadaku?
!
8. Je l i dozvoljeno traiti natrag poklon i l i sadaku?
9. Da l i je duniku dozvoljeno dati sadaku?
l O. U kojim si tuci jama, vremenima i mjestima nagrada
za sadaku biva vea?
Zavrna rije
Tematski sadraj djela
Literatura
Sa
1 49
LITERATURA
Literatura:
l . Ehu D a ' fer et-Taberi - Dami' u-1-bejani f te 'vili-1-
Kur 'ani, izdava Daru-1-kutubi-'ilmije, Bejrut, I izdanje,
1 412. g.
2. Ehu Abdullah el-Kurtubi - El-Dami' u li ahkmi-1-
Kur 'an, dodatna pojanjenja dr. Muhammed el-Hafenavi,
verifkacija Muhammed Hamid Usman, izdava Dar-1-
hadis, Kairo, II izdanje, 41 6. g.
3. Imam Ehu-l-Fida ibn Kesir - Tefiru-1-Kur'ani-/- 'azim,
Daru-1-fejsalijje.
4. ejh Abdur-Rahman es-Sa'di - Tejsiru-i-kerimir-rahman
f tefiri klami-1-menan, izdava Dar Ibn Devzi,
Demmam, I izdanje, 1 41 5. g.
5. Prof. Sejjid Kutb - Fi zi/ali-l-Kur 'an, izdava Daru-
uruk, Kairo, XVII izdanje, 1 41 2. g.
6. Imam Ibn Hader el-' Askelani - Fethu-1-bari bi erh
Sahihi-1-Buhari, knjigu pregledali Muhammed Fuad
Abdulbaki i Muhibuddin e1-Hatib, izdava Daru-r-rejjan
li-t-turas, Kairo, I izdanje, 1 407. g/h.
7. Sahihu Muslim bi erhi-n-Nevevi, izdava Muessetu
Kurtube, II izdanJe, 1 41 4. glh.
8. Hafz Ehi ' Isa et-Tirmizi - El-Dami 'us-sahih, verifcirao
Ahmed Muhammed akir, a dopunio Muhammed Fuad
Abdulbaki, izdava Daru-1-kutubi-1-' ilmije, Bejrut.
1 50
LITERATURA
9. Hafz Sulejman Ibn el-E'as es-Sidistani - Sunenu Ebi
Davud, izdava Daru-1-hadis, Kairo.
1 0. Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbel - Musned, verifcirao
Ahmed Muhammed akir, izdava Mektebetu-t-turasi-1-
islamijj, Kairo.
l l . Imam Muhammed ibn Ishak ibn Huzejme - Sahihu Ibn
Huzejme, verifcirao Muhammed Mustafa el-E' azami,
izdava El-Mektebu-1-islamijj.
1 2. Imam Bejheki Es-Sunenu-1-kubra, verifcirao
Muhammed Abdulkadir ' Ata, izdava Daru-1-kutubi-1-
' ilmije, I izdanje, 1 41 4. g/h.
1 3 . Imam Bejheki - u 'abu-l-iman, verifcirao Muhammed
Se' id Bisjuni, izdava Daru-1-kutubi-1-' ilmijje, I izdanje
1 41 4. glh.
14. Hafz Abdu-1-' Azim el-Munziri - Et-Tergibu vet-terhib
mine-1-hadisi e-eri, verifcirao Se' id Muhammed el
Liham, izdava Daru-1-fkr, Damask, I izdanje, 1 41 4. glh.
1 5. ejh Muhammed Nasir el-Albani - Sahihut-tergibi ve-t
terhibi, izdava El-Mektebu-1-islamijj, Bejrut, I izdanje,
1 406. glh.
1 6. El-Hafz Nurud-din el-Hejsemi - Medme 'u-1-zevaid ve
menbe 'u-1-evaid, izdava Daru-1-kutubi-1-' ilmije, Bejrut,
1 408. glh.
1 7. Ibn Redeb el-Hanbeli - Dami 'u-1- 'ulumi ve-1-hikemi f
er hi hams ine hadisen min devami 'i-l-ke/im, verifcirao
Ebu Mu'az Tarik ibn Avedullah, izdava Dar lbnu-1-
Devzi lin-neri vet-tevzi ' i, I izdanje.
1 8. El-imam Ebu Zekerija ibn en-Nuhas - Meari 'u-1-evak
ila mesari 'i-1- 'i ak, verifcirao Idris Muhammed Ali i
Muhammed lstanbuli, izdava Daru-l-beairi-1-islamijje,
I izdanje, 1 41 0. g/h.
1 5 1
LITERATURA
1 9. ejh Muhammed Nasir el -Albani - Sahihu-1-dami 'is
sagir ve ziadetuhu, izdava El-mektebu-1-islamijj, III
izdanje, 1 408. g.
20. ejh Muhammed N asir el-Albani - Da 'i-1-dami 'is
sagir ve ziadetuhu, izdava El-mektebu-1-islamijj, III
izdanje, 1 41 0. g.
2 1 . El-imam Ibn Sa' d - Et-tabektu-1-kbra, verifcirao
Muhammed Abdulkadir Ata, izdava Daru-1-kutubi-l
' ilmijje, I izdanje, 1 41 0. g.
22. El-hafz Ebu Nu'ajm el-Asbahani - Hiletu-l-evlia ve
tabekatu-1-esfja, izdava Daru-r-rejja li-t-turas, Kairo,
V izdanje, 1 407. g.
23. ejh Muhammed Jusuf el-Kandahlevi - Haatu-s-sahabe,
verifcirala grupa islamskih uenjaka, izdava Daru-1-
kitabi-l- ' arebi, 1 408. g/h.
24. El-imam e-evkani - "Nejl-1-evtar erh munteki-1-
ahbar", verifcirao Asimud-din es-Sibabiti, izdava Daru-
1-hadis, Kairo, I izdanje, 1 41 3. g/h.
25. ejh Sejjid Sabik - Fikhu-s-sunne, izdava El-Feth li
' lami-1-' arebi, Kairo, I izdanje, 1 41 6. g/h.
26. El-mevsu 'atu-1-khije, priredilo Vizaretu-1-evkaf ve-
u'uni-1-islamijje, Kuvajt.
27. ej h Burhanud-din et-T arab lusi el-Hanef - El-is
'
a
f f
ahkmi-1-evk, izdava Mektebetut-talibi-1-dami 'i,
Mekka.
28. El-imam El-Hallal - "Kitbu-1-vukuf min mesaili-1-imam
Ahmed", verifcirao dr. Abdullah ibn Ahmed Ez-Zejd,
izdava Mektebetu-1-me' arif, Rijad, I izdanje, 1 41 0. g/h.
29. Dr Vehbe Ez-Zuhejli - El- Vesaja ve-1-vaku
f
-1-khil
islamij, izdava Daru-1-fk, Damask, I izdanje, 1 408. g.
1 52

Pod Okriljem Milostinje

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Pod Okriljem Milostinje

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Autor:

Muhenned ibn Abdullah

ak se, kao to emo vidjeti,

etan vas plai neimatinom i navraa vas da budete

ivota i imetka na Allahovom putu.

Das könnte Ihnen auch gefallen