Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
SATELITSKI SNIMCI
1. Uvod..................................................................................... 1 2. Uvod o satelitima...................................................................2 3. Satelitska daljinska detekcija.................................................2 4. Satelitske orbite....................................................................3 5. Senzori.................................................................................. 4 6. Spektar elektromagnetnih talasa u satelitsku snimanju...........4 7. Osobine satelitskog snimka....................................................6 8. Povrina snimanja..................................................................8 9. Pregled komercijalnog satelita................................................8 10. Primena satelitskog snimaka..............................................16 11. Literatura..........................................................................20
1. Uvod
Kako tehnologija napreduje, satelitska daljinska detekcija ima sve ve u uloga u nauci i u svakodnevnom ivotu. U satelitskom snimku se koriste sve vie oblasti i imaju raznovrsniju upotrebu. Daljinska istraivanja omoguuju prikupljanje podataka na opasnim ili nepristupanim podrujima. Primene daljinskih istraivanja ukljuuju nadzor deforestacije u podrujima poput bazena Amazone, uinke klimatskih promena na ledenjake i arktike i antarktike regije, te dubinsko sondiranje obalnih i oceanskih dubina. Vojno prikupljanje tokom hladnog rata omoguilo je koritenje precizne zbirke podataka o opasnim graninim podrujima. Daljinska istraivanja takoe zamjenjuju skupo i sporo prikupljanje podataka na zemlji, te ne uzrokuju u procesu naruavanje objekata ili podruja.
2. Uvod o satelitima
Satelit je nebesko telo koje krui oko drugog nebeskog tela znatno vee mase. Satelit moe biti prirodni i vetaki. Prirodni sateliti su prirodna nebeska tela i najee krue oko planeta. Zemljin prirodni satelit je Mesec. Vetaki sateliti su tela vetakog porekla, koje je ovek lansirao u vasionu i koja najee orbitiraju oko planete Zemlje. Satelit je vetaka tvorevina koja krui u orbiti oko Zemlje. On je napravljena da slui ljudima za razne potrebe. Postoje razne vrste satelita podeljenih po nameni: telekomunikacioni, meteoroloki, navigacioni, minijaturni, sateliti za posmatranje planete, vojni sateliti, svemirske stanice itd. Trenutno oko Zemlje orbitira vie od 5000 satelita koji funkcioniu i jo toliko tela ljudskog porekla koja nemaju nikakvu funkciju (stari sateliti, razni delovi raketa i ostali svemirski otpad). Postoje vetaki sateliti koji su u orbiti oko Sunca, ili drugih planeta, a ak postoje sateliti koji naputaju Sunev sistem i
4. Satelitske orbite
Najvie satelita za posmatranje zemlje nalazi se na geostacionarnoj ili kvazi-polarnog, helio-sinhronizovanog orbita.
Geostacionarna orbita (slika gore) je kruna orbita oko planete Zemlje sa inklinacijom 0 (telo je iznad Zemljinog ekvatora) i pri emu je period orbite tela jednak siderikom periodu rotacije planete Zemlje. Telo na ovakvoj orbiti za posmatraa na Zemlji e stalno imati isti poloaj na nebu, tj. njegove koordinate u horizontskom koordinatnom sistemu su konstantne. Sateliti na geostacionarnoj orbiti na povrini Zemlje stalno posmatra u detalje, ali zbog velike udaljenosti od satelita do geometrijskog rezolucije (nivo detalja na slici) je relativno mali. U sluaju geostacionarnih satelita, za isti nivo kvaliteta slike je potrebno vie sofisticirane tehnike nego u sluaju satelita koji su na polarnoj orbiti. Suneva-sinhrona polarna orbita (Helio-sinhrona) ima niu orbitu, koja se nalazi na 800 do 900 kilometara od povrine Zemlje. Mogu da pokriju povrinu cele Zemlje. Polarna orbita u kojoj satelit prelazi iznad ekvatora je uvek u isto lokalnom Sunevom vremenom. Sunana sinkrona orbita (heliosinkrona) je orbita kod koje je orbitalna ravnina satelita uvek u jednakom uglu s obzirom na smer Sunca. Takva orbita omoguava posmatranje povrine Zemlje uvek u isto lokalno vreme i samim tim pod jednakim uglom osvjetljenja od Sunca.
Polarne sateliti za posmatranje nie cirkuliu, tako da je geometrijska rezolucija vea. Ponekad nisu pogodi za kontinuirano praenje podruja, jer u istom podruju satelit prelazi samo u odreenim intervalima. Ovaj interval se zove ciklus snimanja, koji oznaava vreme koje je potrebno da satelit napravi dve slike sa iste povrine. Ovaj interval se kree od 1 do 20 dana, zavisi od brzine satelita, visine orbite i povrine snimanja.
5. Senzori
Satelitska daljinska detekcija je termin pod kojim se podrazumeva sakupjanje podataka pomou senzora koji se nalazi na satelitu. Elektromagnetni talasi koji se reflektuju ili emituju od objekta predstavljaju uobiajene izvore podataka daljinske detekcije. Ureaj koji detektuje reflektovane ili emitovane elektromagnetne talase zove se daljinski senzor ili senzor. Svaki materijal reflektuje svetlost sa razliitim talasnim duinama i u razliitim koliinama. Senzori koji se nalaze na satelitskim platformama registruju elektromagnetno zraenje (svetlost, mikrotlalasi,...) koji dolaze do njih iz pravca posmatranja. Osnovna podela senzora zasniva se na poreklu registrovane energije. Po ovom kriterijumu senzori se dele u dve kategorije: Pasivni senzori ne alju nikakvu formu elektromagnetnog (EM) zraenja na ciljano podruje (objekat), nego samo mere ono to stigne do senzora osvetljenou iz drugih izvora, kao to je npr. Sunce. Prednost mu je mala potronja energije koja obezbeuje kontinualan rad. Mana je da se snimanje moe da vriti samo danju i kvalitet slike zavisi od oblanosti. Aktivni senzori proizvode sopstvenu, vetaku energiju, alju je ka objektu i registruju odbijeno (reflektovano ili rasejano) zraenje. Prednost mu je nezavisnost od dana doba, moe da se koristi i u nepogodnim vremenskim uslovima. Mana mu je velika potronja energije, zato obino radi samo 10 min /h. Prema konstrukciji i nainu rada, senzori se mogu svrstati u tri osnovne kategorije, koje ine:
talasa. Tokom prolaska zraenja kroz atmosferu ona moe da se odbije, prelama i apsorbuje. Razne objekte, materije u razliitim talasnim duinama u razliitim intenzitetom reflektuju elektromagnetne talase, na osnovu toga mogu se identifikovati razni objekti, razne materije.
Talasne duine su pribline, tana vrednost zavisi od odreenih instrumenata na satelitima: - Plavi, 450 520 nm, koristi se za snimanje atmosfere i duboke vode. Moe dostii dubinu od 46 m u bistroj vodi; - Zeleni, 515 600 nm, koristi se za snimanje vegetacije i podvodnih struktura, do 27 m u bistroj vodi; - Crveni, 600 690 nm, koristi se za snimanje vetakih objekata, vode, do dubine od 9.1 m, zemljita i vegetacije; - Bliski infracrveni, 750 900 nm, prvenstveno za snimanje vegetacije, - Srednji infracrveni, 1550 1750 nm, za snimanje vegetacije i sadraja vlage u zemljitu; - Srednji infracrveni, 2080 2350 nm, za snimanje zemljita, vlage, geolokih karakteristika, silikata, glina; - Termalni infracrveni, 10400 12500 nm, koristi emitovanu energiju objekata, koristi se za snimanje geolokih struktura, termalnih razlika u vodenim tokovima, kao i za nona prouavanja; - Mikrotalasni Radar i sline tehnologije, koristi se za kartiranje terena i detekciju razliitih objekata.
Naziv Ka K Ku X C S L P Talasna duina [cm] 0,751,10 1,101,67 1,672,40 2,403,75 3,757,50 7,5015 1530 30100 upotreba mapiranja detekcija oblaka komunikacija mapiranja meteoroloki nadzor meteoroloki nadzor
Radiometrijska rezolucija odnosi se na efektivnu bitnu dubinu senzora (broj razina sivih tonova), ovo se odnosi na broj bita u koji je podeljena snimljena energija. Tipino se izraava kao 8-bitna (0-255), 11-bitna (0-2047), 12-bitna (04095) ili 16-bitna (0-65,535). Na primer, u 8 bitnom snimku, vrednosti se kreu od 0 do 255 za svaki piksel, ali u 7 bitnom podatku, vrednosti za svaki piksel se kreu o 0 do 128. Temporalna rezolucija se odnosi na to koliko esto senzor prikuplja snimak jednog odreenog podruja to jest vreme povratka. Na primer, Landsatov satelit moe da vidi isto podruje Zemlje svakih 16 dana (jednom u 16 dana). SPOT, s
druge strane, poseti isto podruje svaka 3 dana. Temporalna rezolucija je vaan faktor kod prouavanja detekcije promena. Pored rezolucije, postoji i podela na osnovu broja spektralnih opsega na: 1. Panhromatsaka slika - slika je napravljena u jednom irokom delu elektromagnetnog spektra, za svaki piksel se je odre ena samo jedan vrednost koja je dobijena od digitalnog senzora koji meri energiju refleksije u jednom irokom delu elektromagnetnog spektra. Ovi snimci su viestruko korisni, zbog toga to imaju mnogo bolju rezoluciju od multispektralnog snimka. Na primer, QuickBird snima panhromatske snimke, sa rezolucijom od 0,6 m, dok je prostorna rezolucija multispektralnog snimka 2,4 m. 2. Multispektralna i hiperspektralna slika sa velikom brojom opsega (desetine do stotine kanala odnosno stotine i hiljade kanala), pikseli imaju vi e vrednosti, ovde spadaju: Kompozitne slike - s obzirom na razliite potrebe istraivanja, mogu se koristiti razliite kombinacije spektralnih kanala. Te kombinacije su obino kombinacije crvenog, zelenog i plavog kanala. Korienje kanala zavisi od potrebe istraivanja, kao i linih osobina interpretatora. Prave boje - kombinacija crvenog, zelenog i plavog kanala (RGB). Predstavlja klasinu fotografiju u boji. Dobri su za analiziranje vetakih objekata. Jednostavni su za korienje, ak i od strane interpretatora poetnika. Lana boja (false color) - pojednine kanale boje zamenjuju sa drugim kanalom (npr. za detekciju vegetacije plavi kanal zamenjuju infracrvenim) Koristi se za lake otkrivanje karakteristika koji nisu lako primetni.
panhromatsaka slika
multispektralna slika
8. Povrina snimanja
Satelit na orbitu detektuje samo deo povrine Zemlje. Ovu povrinu zovemo povrinom snimanja. Izraava se u km x km ili u km 2 u nadiru (npr. Ikonos 11 km 11 km) irina povrine snimanja zavisi od vrste, performanse satelita, od visina orbite.
9.1. Landsat
Landsat program je najstariji postojei sistem za snimanje Zemlje iz svemira. Prvi satelit misije Landsat lansiran je 1972. godine, dok je poslednji, Landsat 8, lansiran 11. februara 2013 godine. Instrumenti na Landsatovim satelitima do sada su snimili milione snimaka. Satelit Landsat 6 nije stigao do orbite a Landsat 7 od 2003 godine ne vri snimanje usled greke u senzoru. Od 2009 godine na sajtu glovis.usgs.gov se moe doi besplatno do snimka Landsat 7-a.
SATELIT LANSIRANJA ORBITA I VISINA SENZOR (BROJ SPEKTRA) IRINA SNIMANJA [km] POIRINA SNIMANJA REZOLUCIJA VREME POVRATKA
Landsa t-5
1984.03.0 1
185
170x185
Landsa t-7
1999.04.1 2
ETM+ (8)
185
170x185
16 dana
16 dana
Landsa t-8
11.02.201 3
OLI (11)
185
170x185
16 dana
9.2. SPOT
Uporedo sa amerikim projektom, Francuzi lansiraju projekat pod imenom SPOT (Systeme PourlObservation de la Terre). Sistem kontrolie agencija Spot Ima, koji je bila pokrenut sa strane CNES (Centre national d'tudes spatiales Francuska svemirska agencija). Prvi SPOT 1 satelit lansiran 1986 godine, zadnji SPOT 6 lansiran u 2002 godine, dok SPOT 1, 2 i 3 nisu u funkciji. Glavna prednost ovog projekta u odnosu na amerikog kolegu je u pokretnoj optici (27) koja dozvoljava da smanjuje vreme povratka na 1 do tri dana, u zavisnosti od kalibracije i koordinata podruja Zemlje.
REZOLUCIJA Panhrom/multisp ekt [m] 10/20
SATELIT
LANSIRANJA
ORBITA I VISINA Suneva sinhrona 822 km Suneva sinhrona 822 km Suneva sinhrona 694 km Suneva
SENZOR (BROJ SPEKTRA) 2x HRG High Resolution Geometric (5) 2x HRG (5) 2 x NAOMI (5) HRI
VREME POVRATKA
SPOT4
24.03.1998
1-3 dana
1A i 1B
2.12.2012
sinhrona 694 km
(5)
SPOT 4 je opremljen sa dva High Resolution Visible (HRV) senzorom koji je na 10 m-skoj rezoluciji sa panhromatskim snimanjem u rasponu 0.51 -0.73 m ili 20 mskoj rezoluciji sa multispektralnim snimanjem u bendovima 0.50 -0.59, 0.61-0.68, 0.79-0.89 m. Zahvaljujui specijalnoj pokretnoj optici i SPOT sistemi nam omoguuju stereoskopsko gledanje snimanje slika to znai da isto podruije snimi iz razliitih uglova.
Pleiades-1A i Pleiades-1B zajedno sa SPOT programom su lansirane u istom projektu sa strane CNES-a. Ovako agencija za vrlo kratko vreme sa pet satelita moe da pokriva celu Zemlju i tako prua mogunost posmatranja potrebne povrine. Oba satelita su opremljena sa senzorom veoma visoke rezolucije do 0,5 m i spektralne rezolucije od 12 bita. Agencija planira da u roku dve godine lansira jo etiri slina satelita.
9.4.IKONOS
10
IKONOS je komercijalni sistem satelita za snimanje Zemlje koji je stavljen u funkciju GeoEyea. Poznat je po tome to je prvi ponudio snimke visoke rezolucije. Njegove mogunosti ukljuuju rezoluciju od 3.2m multispektralana i NIR (nearinfrared), i 0.82m pankromatsku rezoluciju. U svakom minutu vr i snimanje sa 2000 km2 povrine.
9.5. QuickBird
QuickBird je satelit za nadgledanje Zemlje. Vlasnitvo je kompanije DigitalGlobe. Lansiran je 2001. godine kao prvi od tri planirana satelita u orbiti do 2008. godine. Snima snimke vrlo visoke rezolucije, i po tome je drugi po kvalitetu meu komercijalnim satelitima. Satelit moe da snima panhromatske snimke, sa rezolucijom 60-70 cm, i multispektralne snimke sa rezolucijom od 2,4 m u centralnom delu i 2.8 metara u perifernim delovima snimaka, sa spektralnom rezolucijom od 11 bit-a.
Earth Resource Observation Satellites poznatiji kao sateliti "EROS" jesu lagani, niskoorbitni, visokorezolucijski sateliti dizajnirani za brzo manevrisanje izmeu ciljeva snimanja. Na tritu komercijalnih visokorezolucijskih satelita, EROS je najmanji satelit s vrlo visokom rezolucijom. Vrlo je okretan pa stoga omoguuje
11
vrlo visoke izvedivosti. Snimci sa satelita EROS primjenjuju se prvenstveno za svrhe obavetavanja, dravne sigurnosti i nacionalnog razvoja, a takoe se koriste u irokom spektru civilnih primjena ukljuujui: izradu karata, nadzor granica, infrastrukturno planiranje, poljoprivredni nadzor i nadzor okolia, odgovor na katastrofe itd.
CARTOSAT-2 sateliti je konstruisala ISRO (Indian Space Research Organization) Napravljen u seriji the Indian Remote Sensing (IRS) satelita. Serija satelita ine 3 identina satelita pod imenom CAROSAT-2, 2A i 2B koji su lansirani od 2007 do 2010 godine.
LANSIRANJ A ORBIT AI VISINA Suneva sinhrona 681 km Suneva sinhrona 450 km Suneva sinhrona 496 km Suneva sinhrona 770 km Suneva sinhrona 684 km Suneva sinhrona 705 km Suneva sinhrona 510 km Suneva sinhrona 635 km SENZOR (BROJ BENDOV A) Charge Coupled Device CCD (4) IRINA SNIMANJ A [km] 13 REZOLUCIJA Panhrom/multi spekt [m] 0,82/3.2 VREME POVRATK A
SATELIT
IKONOS
24.09.1999
3 dana
0,60/2,40 0,55/-
CCD (9)
CCD (5) VNIR SWIR TIR CCD (1) CCD (1)
0,41/1,8
2008.09.06
15.2
0,41/1,65 15 30 90
2-8 dana
60 14 7,5 9,6
0,70 / 1/-
1,8 / -
9.8. WorldView-1
12
WorldView-1 je uspeno lansiran 18-og septembra 2007 i do oktobra iste godine nalazi se u probnom periodu. Panhromatski sistem omoguuje mu da belei snimke rezolucije do 0.5 m. Trenutno radi na visini od 496km i ima vreme ponovne posete od 1,7 dana i sposobnost prikupljanja do 750.000 km2 na dan rezolucije do 0.5m.
9.9. WorldView-2
WorldView-2 je komercijalni satelit za posmatranje Zemlje u vlasnitvu DigitalGlobe, Lansiran je 8. oktobra 2009. Prua komercijalno dostupne panhromatske slike rezolucijom od 0.46 m sa, i multispektralne slike sa osam benda sa rezolucijom 1,84 m. WorldView-2 svaki dan prikupi slike sa povrine 1 milion km2.
9.10. GeoEye-1
GeoEye-ov satelit GeoEye-1 lansiran je 6. rujna 2008. Satelit GeoEye-1 ima najveu rezoluciju od bilo kojeg komercijalnog sastava snimanja i moe prikupljati snimke sa zemlje ija je rezolucija 0,41 metar i to u pankromatskom modu. Prikuplja multispektralne snimke u rezoluciji od 1,65 metra. Iako e satelit moi prikupljati snimke na 0,41 metru, Geo Eyeva radna dozvola od Vlade SAD-a zahteva ponovno snimanje na 0,5 metra za sve korisnike koji nemaju izriito odobrenje od Vlade SAD-a.
13
Satelit Terra lansiran 1999 godine sa strane NASA. Terra nosi tovar od pet daljinskih senzora dizajniranih za praenje stanja ivotne sredine na Zemlji i aktuelne promene u svom klimatskom sistemu. Od tih senzora komercijalno su dostupne samo slike koje su napravljene od strane senzora ASTER (Advanced Spaceborne Thermal Emission and Reflection Radiometer) za merenje bliski IC, srednji IC i daleki IC zraenje u 14 razliitim opsegima.
Satelit Terra SAR-X opremljen sa mikrotalasnom senzorom lansiran je 2007 godine sa strane nemake i agencije Astrium GmbH. Novi generacijski daljinski senzor radi sa frekvencijom 9,65 GHz u X spektru talasne duine. Senzor radi u 3 reima : u spotlight reimu vri snimajne sa zemljine povrine u 10x10 km pojasu sa rezolucijom od 1-2 m, dok u stripmap reimu snimi jedan pojas irine 30 km sa rezolucijom od 5-6 metara. U reimu scanSAR snimi pojas irine od 100 km sa rezolucijom 16 m.
SATELI T LANSIRANJ A ORBIT AI SENZOR (BROJ FREKVENCIJ Ai IRINA SNIAMANJ REZOLUCIJ A VREME POVRATK
14
VISINA
SPEKTAR X 9,65
A 111dana
SAR antenna
X 9.6
1-15 dana
9.14. COSMO-SkyMed System(COnstellation of small Satellites for the Mediterranean basin Observation)
Mrea satelita za osmatanje Zemlje pokrenuta sa strane Italije. Program namenjen za vojnu i civilnu upotrebu. U cilju globalnog pokrivanja Zemlje, sistem obuhvata etiri identina srednja satelita opremljenih SAR senzorima. Sistem prikupi do 450 slika na satelitu dnevno. Ima tri reima rada : Spotlight - snimanje male povrine sa visokom rezolucijom, pomou pokretnih senzora. Stripmap snimanje u pojasu sa srednjom rezolucijom ScanSAR mozaiko snimanje sa niskom rezolucijom sa velikog povrine
EUR/km2
0,5 2,25 0,014 0,063 25-150 20-135 20-86 20-116 6.5 5,6 10,2 0,075-0,097 67,5 2,5 0,18 94,5 125 0,21 - 2.25 0,04- 0,165
15
10.1. Zemljotresi
Zemljotresi detektuju se kombinacijom geofizikih metoda sa multispektralnim i radarskim snimcima. Na ovaj nain moe se pratiti stanje elemenata trusnog podruja, a dobijeni podaci se zatim raunarski obrauju, spajaju sa informacionim centrima u stacionarnim stanicama, na osnovu ega se vri modelovanje terena zahvaenog zemljotresom.
16
10.2. Poplave
Poplave satelitski snimci su odlini za ispitivanje i praenje poplava, a posredno se moe upravljati plavnim podrujima. Detektovanjem plavnih podruja mogu se stvoriti uslovi za zatitu od poplava, ali i projektovati sistemi koji predviaju elementarne nepogode na osnovu periodinog posmatranja plavne zone.
NASA satelit snimak Chao Phraya River i grad Ayutthaya (Tailand) 11Jula, 2011 (levo) i poplava 23 Oktobra, 2011 (desno)
17
14.05.2006 Kina, Seuanski basen, klizite izazvano zemljotresom od 7,9 stepeni. Satelit: Formosat-2
I prava boja u opsegu IC zrake ile, Andok, Chiliques-vulkan pre erupcije, 2004. Satelit Terra
18
10.6. Poari
umski poari satelitski snimci mogu se koristiti u ispitivanju i praenju podruja zahvaenih poarom. Snimci visoke rezolucije i snimci u opsegu IC talasa su odlini za kontrolu poara u kritinim reonima, daju informacije o vrsti, gustini, vlanosti biljnog pokrivaa.
19
11. Literatura
http://www.tankonyvtar.hu/en/tartalom/tamop425/0033_SCORM_MFGGT218/sco_0 6_03.htm http://www.fomi.hu/portal/index.php/termekeink/urfelvetelek http://astro.u-szeged.hu/szakdolg/vegiandras/index.html http://www.astrium-geo.com/en/23-sample-imagery http://www.satimagingcorp.com/svc/global_warming.html http://earthobservatory.nasa.gov/NaturalHazards/ http://www.geo.u-szeged.hu/~laci/ab-Geoinfo-tananyag/geoinformatikaalapjai.html http://fish.fomi.hu/termekekhonlap/adathaz/termekek/Urfelvetelek/landsat.htm http://hr.wikipedia.org/wiki/Satelitsko_snimanje http://hu.wikipedia.org/wiki/Mhold http://hu.wikipedia.org/wiki/Mholdfelvtel http://www.n2yo.com/satellite/?s=26953 http://www.satimagingcorp.com/gallery-quickbird.html http://apollomapping.com/imagery/high-resolution-imagery/worldview-2 http://sr.wikipedia.org/wiki/????????_????????? http://www.e-geos.it/gallery/optical/index.html http://hu.wikipedia.org/wiki/Fldmegfigyels http://www.spaceimagingme.com/store http://www.mycity-military.com/Ostalo-3/Satelitske-orbite.html ORBIT http://hvt.bme.hu/~csurgai/urtech/2011%20tavasz/Rieger_Kocsis_Palyak _2011_02_16.pdf
http://earthobservatory.nasa.gov/NaturalHazards/ http://www.geo.u-szeged.hu/~laci/ab-Geoinfo-tananyag/geoinformatikaalapjai.html http://fish.fomi.hu/termekekhonlap/adathaz/termekek/Urfelvetelek/landsat. htm http://sr.wikipedia.org/wiki/_() http://hr.wikipedia.org/wiki/Satelitsko_snimanje http://hu.wikipedia.org/wiki/Mhold http://hu.wikipedia.org/wiki/Mholdfelvtel http://www.n2yo.com/satellite/?s=26953 http://www.satimagingcorp.com/gallery-quickbird.html http://sr.wikipedia.org/wiki/_
20