VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU

ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Mikroekonomija
Mentor: dr.sc. Dragutin Funda, docent;
Student: Saša Mošmondor

Varaždin, lipanj 2008.

Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

2
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

3
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Uvod

Jedan od najboljih načina za shvaćanje ekonomije je razumijevanje osnova ponude i

potražnje. Kroz ovaj seminar pokušat ćemo na najjednostavniji način objasniti pojmove
ponude i potražnje, iako laički svi znamo što to je. Govorit ćemo o nekim osnovnim
karakteristikama kao što su uvjeti ponude i potražnje, zatim koji su necjenovni činitelji,
odnosno čimbenici koji utječu na ponudu i potražnju, te naravno i o posljedicama koje iz njih
proizlaze. Kroz ponudu i potražnju najlakše shvaćamo što se događa kada se država upliće u
tržište, te kako se i zašto mijenjaju cijene određenih proizvoda.

4
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Potražnja
Pod pojmom potražnje podrazumijeva se količina nekog dobra kojeg je netko voljan i
sposoban kupiti na nekom tržištu tokom nekog vremena tj. količina proizvoda koja se pod
određenim uvijetima i uvažavajući određene čimbenike traži na nekom tržištu. Potražnja nastaje
kada se isprepletu potrebe, želje i cijenovni čimbenici. Potreba je osiječaj nedostatka povezan sa
sviješću da postoji neko dobro kojim se taj nedostatak može nadomijestiti. Želja je žudnja za
zadovoljenjem potreba na toćno određen način i uz više mogućnosti. Cijenovni čimbenici koji
definiraju potražnju su tržna cijena, mjesto kupnje i uvijeti plaćanja, a necijenovni čimbenici koji
utiječu na potražnju su prosječni dohodak, broj žitelja, cijene supstituta i ukus potrošača. S ciljem
preciznog definiranja pojma potražnje određujemo količinu potražnje i potražnju.

Količina potražnje je količina nekog dobra kojeg je netko voljan i sposoban kupiti na
nekom tržišti tokom nekog vremena kod točno određene cijene tog proizvoda.
Potražnja je količina nekog dobra kojeg je netko voljan i sposoban kupiti na nekom tržištu
tokom nekog vremena bez obzira na cijenu tog dobra.
Definirana potražnja i količina potražnje nam pruža mogućnost analize promijene
potražnje u odnosu na situaciju na tržištu na kojem se potražuje veća ili manja količina dobara u
odnosu na cijenu ili druge necijenovne čimbenike tj. dobija se odgovor na pitanje kako se
ponašaju kupci na nekonstantnom tržištu pojedinih dobara. Ukoliko na promijenu potražnje
dijeluju cjenovni čimbenici govorimo o promijeni potraživane količine.

Temeljni zakon opadajuće potražnje kaže da ako se povećava cijena smanjuje se

potraživana količina i obrnuto, smanjivanje cijene dovodi do povećanja potražnje uz uvijet da
ostale faktore držimo konstantnim. Dva osnovna razloga za takvo ponašanja kupaca su učinak
supstitucije ( kada cijena nekog dobra raste zamijenit ćemo ga drugim sličnim dobrom ) i učinak
dohotka ( dohodak je ograničavajući faktor koji kod porasta cijene obuzdava povećanje
potrošnje). Ukoliko na potražnju djeluju necjenovni čimbenici govorimo o spremnosti potrošača
da kod nepromijenjenih cijena kupi veću ili manju količinu traženog dobra.

5
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Tablica potražnje predstavlja brojčanu informaciju ili skup brojčano izraženih podataka o
količini potražnje za određenim dobrom kod različitih cijena tog dobra. Upravo zbog gotovo
jednoznačne predvidivosti kako će se uz najveću cijenu vezati najmanja količina i uz najmanju
cijenu največa količina dobara prije definiran temeljni zakon potražnje dobiva na težini jer su
obrnuti slučajevi potražnje ( veća cijena = veća potražnja ) u stvarnom životu toliko rijetki da se
smatraju samo kao teoretske mogućnosti.

Primjer 1. tablica potražnje mlijeka

kombinacija Cijena ( P ) Količina ( Q )
A 10 kn 1 lit
B 8 kn 2 lit
C 6 kn 3 lit
D 4 kn 4 lit
E 2 kn 5 lit

Podatke prikazane u tablici možemo prikazati i grafički te onda govorimo o krivulji

potražnje. Krivulja potražnje povezuje različite kombinacije ( A, B , C, D, E ) tj. predstavlja vezu
između tržišne cijene i pripadajućih količina nekog dobra dok se ostali elementi ne mijenjaju te
grafički prikazuje koju je količinu kupac spreman kupiti uz određenu cijenu. Osnovu grafičkog
prikaza čine koordinatne osi na koje će se uvijek, bez obzira radi li se o ponudi ili potražnji
vertikalno prikazivati cijena , a horizontalno količina traženog dobra. Krivulja potražnje mjeri
količinu na apscisi ( os x ) i cijenu na ordinati ( os y ) QD = QD ( P )

6
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

KRIVULJA POTRAŽNJE

12

10 A
CIJENA ( kn )

8 B

6 C

4 D

2 E

0
1 2 3 4 5
KOLIČINA ( Q )

Krivulja potražnje ima opadajući nagib, nagnuta je prema dolje zbog svojstva opadajuće
potražnje koje kaže da kad cijena dobra raste a ostali čimbenici se ne mijenjaju kupac je spreman
kupiti manju količinu, a kad se cijena smanjuje uz ostale čimbenike nepromijenjene kupac je
spreman kupiti veću količinu traženog dobra. Krivulja potražnje je prije svega negativog nagiba,
može biti linearna ili nelinearna, nagib može biti veći ili manji, što sve zavisi o karakteristikama
potraživanog dobra.

7
 Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Individualna i tržišna potražnja

Pod pojmom individualne potražnje označava se količina dobra koju je pojedinac voljan i
sposoban kupiti pri svakoj mogućoj cijeni traženog dobra, dok se pod pojmom tržišne potražnje
podrazumijeva zbroj količine dobara koje su svi pojedinci koji čine određeno tržište voljni i
sposobni kupiti pri svakoj mogućoj cijeni traženog dobra. Važno je razlikovati ta dva pojma jer
prethodna krivulja potražnje sama po sebi ne definira čija je to potražnja. Tržišna krivulja
potražnje predstavlja zbroj svih individualnih krivulja na razini pojedinih cijena.

Individualna potražnja nekog dobra Tržišna

Primjer 2.
Cijena ( kn ) (q) potražnja
Kombinacija
Osoba A Osoba B Osoba C (Q)
A 7 1 2 3 6
B 5 2 3 5 10
C 3 3 5 9 17

INDIVIDUALNE I TRŽIŠNA KRIVULJA POTRAŽNJE

8
CIJENA ( kn )

7 1 2 3 6
6
5 2 3 5 10
4
3 3 5 9 17
2
1
8
0
0 5 10 15 20
KOLIČINA ( Q )
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Promijena u potražni i promijena u količini potražnje:

Prije definirana potražnja zavisna je od dva promijenljiva čimbenika i kod njihovih promijena
dolazi do:
-Promijena u količini potražnje predstavlja promijenu količine nekog dobra kojeg je netko
voljan i sposoban kupiti kao odgovor na porast ili smanjenje cijene dobra što se najbolje
manifestira kao kretanje po krivulji potražnje.
-Promijena u potražnji predstavlja promijenu količine potražnje koja je nastala kao
rezultat bilo kojeg utjecajnog čimbenika ( dohodak, ukusi, cijene supstituta ) što uzrokuje pomak
cijele krivulje ulijevo ili udesno.

PROMIJENA U KOLIČINI POTRAŽNJE I

PROMIJENA U POTRAŽNJI
12
CIJENA ( kn )

10

0
0 10 20 30 40 50 60 70
KOLIČINA ( Q )

9
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Primjer 3.

Kretanje po prvoj krivulji predstavlja promijenu u količini potražnje uzrokovanu

promijeno cijena, po temeljnom zakonu opadajuće potražnje krivulja je negativnog nagiba i
ovisna je jedino o cijeni. Druga krivulja predatavlja promijenu u potražnji uzrokovanu povećanja
dohodka ili povećajem cijena supstituta. Krivulja se u tom slučaju pomiče udesno, dok bi se s
smanjenjem dohodka ili smanjenjem cijena supstituta cijela krivulja pomaknula ulijevo . u
slučaju da se te dvije krivulje sijeku dolazi do promijene potražnje bez naznake smijera takve
promijena tj. iznad sjecišta te dvije krivulje nalazi se porast potražnje, dok je ispod sjecišta pod
potražnje.

Normalna, inferiorna dobra, supstituti i komplementi

Na promijenu potražnje utiječu cijenovni i necijenovni čimbenici. Svaki od tih čimbenika

može nezavisno jedan od drugoga utijecati na krivulju potražnje i to na način da pomiče
potražnju uzduž krivulje gore dolje ili da pomiče cijelu krivulju potražnje lijevo ili desno.
Čimbenici koji utiječu na promijenu potražnje su dohodak potrašača, cijene povezanih dobara,
stanovništvo, ukusi, preferencije, očekivana potrošača itd...
Dohodak kao čimbenik potražnje je povezan sa kupnjom pojedinih dobara za kojima će
potražnja porasti porastom dohodka. Takva dobra nazivanju se normalna dobra i u velikoj većini
slučajeva s povećanjem dohodka porast će potražnja za određenim dobrima. Nasuprot tome
inferiorna dobra su dobra kojima potražnja pada s povećanjem dohodka, npr. potražnja za
jeftinijim i nekvalitetnijim dobrima s povećanjem dohodka pada, ali zato raste potražnja za
skupljim i kvalitetnijim dobrima.

10
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Pošto je cijena važan čimbenik koji utječe na krivulje potražnje različitih potraživanih
dobara možemo uvesti pojam supstituta kao dobra koji u potražnji može zamijeniti promatrano
dobro uz prihvatljiviji cijenovni čimbenik za potrošača. U slučaju da cijena promatranog
supstituta raste kupci su u mogućnosti naći novi supstitut koji im je cijenovno prihvatljiv. Isto
tako uvodimo pojam komplementa tj. dobra koje promatrano dobro nadopunjuju u njegovoj
potrošnji. Uz pretpostavku da cijena dobra koje ima komplemente raste ne dolazi samo do
smanjenja potražnje za tim dobrom nego se negativan trend nastavlja i na sva povezana
komplementarna dobra na način da potražnja za tim komplementarnim dobrima pada, te dolazi
do mogućnosti da se i dobro zajedno sa komplementarnim dobrima zamijeni supstitutima.
Dohodak kao odrednica potražnje predstavlja vrlo važan čimbenik potražnje jer se
njegovim promjenama mijenja i potražnja. Osjetljivost potražnje na promjenu dohotka izražava
se dohodovnom elastičnošću a mjeri se koeficijentom dohodovne elastičnosti. Dohodovna
elastičnost izražava odnos između postotne promjene tražene količine i postotne promjene
dohotka.

Izračunava se prema formuli :

promjena Q Q2 - Q1
(Q2 + Q1) / 2
Edy = prosjek Q =
promjena P P2 – P1
prosjek P (P2 + P1) / 2

Koeficijent dohodovne elastičnosti može poprimiti sve vrijednosti od plus do minus

beskonačno. Normalna dobra imaju koeficijent dohodovne elastičnosti pozitivan, tj. od 0 do plus
beskonačno, inferiorna dobra imaju koeficijent dohodovne elastičnosti negativan, tj. od nula do
minus beskonačno.

11
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Utjecaj cijena supstituta i komplemenata na potražnju nastao pod utjecajem promjene

cijena supstituta i komplemenata izražava se križnom elastičnošću, a mjeri koeficijentom križne
elastičnosti. Križna elastičnost pokazuje odnos između postotne promjene tražene količine i
postotne promjene cijene supstituta i komplemenata. Supstituti su dobra čija je križna
elastičnost pozitivna. Porast cijene jednog supstituta uzrokuje porast potražnje drugog supstituta.
Komplementarna dobra su ona čija je križna elastičnost negativna.
Porast cijene jednog komplementa uzrokuje pad potražnje drugog komplementa.

Križna elastičnost se izražava prema formuli:

promjena Qx (Q2 – Q1) X

Prosjek Qx (Q2 + Q1) X /2
Edxy = =
promjena Py (P2 – P1) Y
prosjek Qy (P2 + P1) Y

12
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Ponuda

Ponuda predstavlja količinu robe na određenom tržištu i u određenom vremenskom

periodu koju su proizvođači spremni plasirati po odgovarajućoj cijeni. Prihvaćeno izražavanje
ponude iskazuje se u mjernim jedinicama kilogram, metar, tona, barel, itd…
Ponuda je vezana za vremensku dimenziju ( trenutna, kratkoročna, dugoročna ).
Veza između količine koju je prodavač spreman prodati i cijene dobradefinirana je izrazom
QS = QS ( P ) gdje je količina na apscisi (os x ), a cijena na ordinati (os y ). S ciljem preciznog
definiranja pojma ponude određujemo količinu ponude i ponudu. Pod pojmom količine ponude
podrazumijeva se količina nekog dobra kojeg je netko voljan ponuditi ne nekom tržištu po točno
određenoj cijeni tokom određenog vremena držeći sve ostale čimbenike konstantnim. Pod
pojmom ponude podrazumijeva se količina nekog dobra kojeg je netko voljan ponuditi na nekom
tržištu po svakoj mogućoj cijeni tog dobra tijekom određenog vremena držeći sve ostale
čimbenike konstantnim. Definirana ponuda i količina ponude pruža nam mogućnost analize
promijene ponuda u odnosu na situaciju na tržištu na kojem se nudi veća ili manja količina
dobara u odnosu na cijenu ili druge necijenovne čimbenike tj. dobija se odgovor na pitanje kako
se ponašaju proizvođači na nekonstantnom tržištu pojedinih dobara. Ukoliko na promijenu
ponude dijeluju cjenovni čimbenici govorimo o promijeni ponuđene količine, tj. s porastom
cijena raste i proizvodnja jer su to upravno proporcionalne veličine. Spremnost poduzeća da po
višoj cijeni proizvede i proda veću količinu izražava se kao zakon ponude. Tablica ponude
predstavlja brojčane informacije ili skup brojčano izraženih podataka o količini ponude
određenog dobra kod različitih cijena tog dobra. Na tablicu ponude nastavlja se krivulja ponude
koja grafički prikazuje zavisnost cijene ponuđenog dobra i količina koje su proizvođaći voljni
proizvesti i plasirati uz određenu cijenu tog dobra. Krivulja ponude je pozitivnog ili rastućeg
nagiba sukladno zakonu ponude prema kojem su proizvođači spremni i u mogućnosti proizvesti i
plasirati veću količinu traženih dobara kod veće cijene tih dobara.

13
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Primjer 1. tablica ponude mlijeka

kombinacija Cijena ( P ) Količina ( Q )
A KRIVULJA 10PONUDE
kn MLIJEKA 5 lit
B 8 kn 4 lit
CIJENA ( kn )

C12 6 kn 3 lit
D 4 kn 2 lit
10
E 2 kn 1 lit
8

0
0 1 2 3 4 5 6
KOLIČINA ( Q )

Individualna i tržišna ponuda

Pod pojmom individualne ponude označava se količina dobra kojeg je ekonomska
14
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

jedinica voljna i sposobna proizvesti i prodati pri svakoj mogućoj cijeni ponuđenog dobra, dok se
pod pojmom tržišne ponude podrazumijeva zbroj količine dobara kojg su sve ekonomske jedinice
koji čine određeno tržište voljne i sposobnei proizvesti i prodati pri svakoj mogućoj cijeni
traženog dobra. Važno je razlikovati ta dva pojma jer prethodna krivulja ponude sama po sebi ne
definira čija je to ponuda. Tržišna krivulja ponude predstavlja zbroj svih individualnih krivulja na
razini pojedinih cijena.

Individualna ponuda nekog dobra ( q ) Tržišna

Primjer 2.
Cijena ( kn )
Kombinacija
A 7
B 5
C 3
poduzeće A poduzeće B poduzeće C
ponuda
(Q)
3 5 9 17
2 3 5 10
1 2 3 6

INDIVIDUALNE I TRŽIŠNA KRIVULJA PONUDE

8
7
6
CIJENA ( kn )

5
4
3
2
1
0
0 5 10 15 20
KOLIČINA ( Q )

Promijena u ponudi i promijena u količini ponude:

Prije definirana ponuda zavisna je od dva promijenljiva čimbenika i kod njihovih promijena
dolazi do:
1. Promijena u količini ponude što predstavlja promijenu količine nekog dobra kojeg je
15
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

neka ekonomska jedinica voljna i sposobna proizvesti i prodati kao odgovor na porast ili
smanjenje cijene dobra što se najbolje manifestira kao kretanje po krivulji ponude
2. Promijena u ponudi predstavlja promijenu u ponuđenoj količini koja je nastala kao
rezultat bilo kojeg utjecajnog čimbenika što uzrokuje pomak cijele krivulje ponude ulijevo ili
udesno tj. povećanje ili smanjenje ponude traženog dobra. Tehnologija smanjuje troškove
proizvodnje i povećava ponudu dobara te se krivulja ponude pomiče desno, a povećanje
nadnica povećava troškove proizvodnje i smanjuje ponudu te se krivulja ponude pomiče lijevo.

CIJENA qs1 qs0

( kn )
4 de qs2
ponu
n jenje
Sma
3 nud
e
je po
ćan
2 ove
P

1
1 2 3 4 5
KOLIČINA ( Q )

qs0- zavisnost količine ponude od cijene proizvoda;

qs1-smanjenje ponude pri nepromijenjenim cijenama, pri troškovnim i drugim uticajima;
qs2- povećanje ponude pri istim cijenama proizvoda, a pri smanjenju troškova proizvodnje i drugih
sličnih uticaja.

Čimbenici promijena u ponudi:

Čimbenici koji utiječu na ponudu proizvoda koje je neki ekonomski subjekt sposoban
proizvesti i prodati na nekom tržištu su troškovi proizvodnje, dostupna tehnologija, očekivanja u
pogledu cijena, vremenski faktor i državni porezi. Niži troškovi proizvodnje kojima je sastavni

16
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

dio cijena rada, cijena sirovina i dostupni kapital omogućuju poduzeću da proizvede veće
količine pri svakoj cijeni i obrnuto te se krivulja ponude pomiče u lijevu ili u desnu stranu.
Dostupna tehnologija je prije svega povezana s činjenicom da upotrebom modernije tehnologije
proizvodnje utiječemo pozitivno na smanjivanje troška proizvodnje što čak i uz nepromijenjenu
cijenu stvara dodatnu motivaciju ekonomskim subijektima za stvaranje dodatne ponude.
Očekivanja u pogledu cijena povezuju se s predviđanjem promijena cijena u bližoj budućnosti pa
rv+avnajući se prema tome ekonomski subijekti mogu trenutačno smanjiti ili povećati
proizvodnju i ponudu dobara a s ciljem ostvarivanja veće dobiti. Vremenske prilike kao čimbenik
ponude najviše se očituju u poljoprivrednoj proizvodnji i djelomično u turističkoj ponudi jer su
direktno povezani sa faktorom vremena. Državni porezi ili subvencije predstavljaju državni
ineres da posebnim porezima regulira i smanji ponudu pojedinog dobra ili da kroz subvencije
motivira ekonomske subijekte na pojačanu proizvodnju i ponudu određenih dobara. Broj
ponuditelja kao čimbenik ponude povezuje se s činjenicom da veći broj poduzeća na nekom
tržištu može ponuditi veču količinu dobara po različitim cijenama, a to znači da će se krivulja
ponude na svim razinama cijena pomicau na desno.

17
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Tržišna ravnoteža

Do sada razmatrana potražnji i ponuda su dvije zavisne ekonomske kategorije koje svoj
smisao imaju tek kada se promatraju u međusobnoj interakciji koja se dešava na nekom tržištu.
Odnos ponude i potražnje, te djelovanje tržišta s ciljem usklađivanja interesa kupaca i
prodavatelja možemo analizirati kroz tablice ponude i potražnje koja se može i grafički predočiti
i gdje je vidljivo presijecanje krivulja potražnje i krivulja ponude, što predstavlja točku tržišne
ravnoteže. Cijena koja odgovara točki tržišne ravnoteže naziva se ravnotežnom cijenom, a
količina ravnotežnom količinom. Kod cijene koja je veća od ravnotežne na promatranom tržištu
se javlja višak ponude, a kod cijene koja je niža od ravnotežne javlja se manjak ponude ili višak
potražnje. Višak ponude je razlika između količine koju su ponuditelji voljni ponuditi i količine
koju su potrošači voljni kupiti ako su cijene iznad ravnotežne. A višak potražnje je razlika
količina koje su potrošači voljni kupiti i količine koje su proizvođaći spremni ponuditi ako su
cijene iznad ravnotežne cijene.

18
 Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Tablica ponude i potražnje mlijeka

Stanje Stanje Cijenom
Cijena ( kn ) Potražnja ( Q ) Ponuda ( Q )
ponude potražnje nezadovoljan
2 5 1 manjak višak prodavatelj
4 4 2 manjak višak prodavatelj
6 3 3 ravnoteža ravnoteža -
8 2 4 višak manjak kupac
10 1 5 višak manjak kupac

Cilj je prodavatelja prodati određeno dobro po najvišoj cijeni, a cilj kupca je kupiti to isto
dobro po najnižoj mogućoj cijeni. Ciljevi prodavatelja i kupca su u potpunosti suprotni, ali kada
se uspostavi dogovor oko tražene cijene i tražene količine dobara cijena i količina dolazi u
ravnotežu, tj. uspostavlja se tržišna ravnoteža. Pod tim pojmom podrazumijeva se da su kupci
voljni kupiti upravo onu količinu traženog dobra kojeg su prodavatelji voljni ponuditi na nekom
tržištu pod točno određenom cijenom.
Tržišna potražnja je suma svih dobara i usluga koja kućanstva potražuju na tržištu dobara
i usluga. Tržišna ponuda je suma svih dobara i usluga koje nude svi proizvođači koji proizvode ta
dobra i usluge na tržištu dobara i usluga.

TRŽ IŠ NA
RAVN OTEŽA

19
 Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

GRAF PONUDE I POTRAŽNJE

CIJENA ( kn )
5

0
0 2 4 6 8 10 12
KOLIČINA PONUDE ( Q )

Kada nije u ravnoteži, tržišni mehanizam će se prilagođavati sve dok ponovno ne uspostavi
ravnotežu što je u potpunosti ostvarivo samo na konkurentskom tržištu. Ravnotežne cijene su
određene relativnim odnosima ponude i potražnje, pa upravo zato promjene u ponudi ili potražnji
mijenjaju i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu na slobodnom tržištu.

CIJEN
A POTRAŽN PONUD
JA A
P
Primjer: pomak krivulje ponude

Pri ovom primjeru pretpostavimo da je došlo do

PP1
3
pada cijena sirovina,krivulja ponude se pomiče desno, te se
stvara višak ponude kod kojeg se cijene prilagođavaju
novom ravnotežnom položaju Q.
Q Q KOLIČIN
Q2 A
1 3

20
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

’
cijen
a
Primjer: pomak krivulje potražnje

P
P
3 U ovom primjeru pretpostavimo da je došlo do
1
porasta dohotka, te se automatski povećava potražnja i stvara
se manjak s obzirom na prijašnji ravnotežni položaj. Tržišni
mehanizam stvara novi ravnotežni položaj.
Q Q Q količin
2 a
1 3

cijen D
D S S
a ’
’ Primjer: istovremeni pomak potražnje i ponude

P
P
2
Pretpostavimo da je došlo do istovremenog porasta
1
dohotka i pada cijena sirovina. To znači da se obje krivulje
istovremeno pomiču udesno i tržišni mehanizam određuje novi
ravnotežni položaj koji je na višoj poziciji od prethodnog.
Q Q količin
a
1 2

Kod istovremene promijene ponude i potražnje utjecaj na ravnotežnu cijenu je određen

relativnom veličinom i smjerom promijene i nagibom krivulja ponuda i potražnje.
Ravnoteža na tržištu je privremena pojava uslijed velikog broja varijabli koje na nju
utječu. U stvarnosti se mogu postaviti posebna ograničenja koja privremeno remete ravnotežni
položaj. Izlazak izvan ravnotežnog položaja može uslijediti kod definiranja najniže i najviše
dopuštene cijene. Najniža dopuštena cijena je situacija u kojoj cijeni nekog dobra nije dopušteo

21
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

da padne ispod neke određene razine, a najviša dopuštena cijena je siuacija kod koje cijeni nekog
dobra nije dopušteno podizanje iznad određene razine. Ograničenja cijena određenih dobara
uvodi vlada kako bi zaštitila interese prodavatelja odnosno kupca. Najnižom dopuštenom cijenom
vlada štiti interese prodavatelja, dok najvišom dopuštenom cijenom vlada štiti interese kupaca.
Ograničenja u smislu najviše i najniže dopuštene cijene imaju smisla samo ako je najniža
dopuštena cijena pozicionirana iznad ravnotežnog položaja, a najviša dopuštena cijena ispod
ravnotežnog položaja ponude i potražnje prije intervencije vlade.
PO VIŠAK PONUDE PO
TR TR
AŽ AŽ
CIJENA NJ DA CIJENA NJ DA
NU
NU
A A
PO
NAJNIŽA PO
DOPUŠTEN
A CIJENA

NAJVIŠA
DOPUŠTENA
CIJENA

KOLIČINA VIŠAK POTRAŽNJE

KOLIČINA

Kod državnih intervencija u tržišnu ravnotežu tj. određivanja najveće dopuštene cijene
dolazi do vjerojatnosti stvaranja crnih tržišta, koja predstavljaju vrstu tržišta na kojem se trguje
po cijenama iznad njihova dopuštenog maksimuma, a sve zbog nestašice cijenovno zaštićenih
dobara na normalnom tržištu i pojave špekulanata koji su spremni kupcima ponuditi ta dobra po
znatno višoj cijeni od one zaštićene.
PO Ponuda na
TR crnom tržištu
AŽ
CIJENA NJ DA
A NU
Porezi PO
cijena na
crnom tržištu

NAJVIŠA
DOPUŠTEN
A CIJENA

VIŠAK POTRAŽNJE

KOLIČINA
22
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Porezi predstavljaju državne namete koji se kriste za financiranje javnih potreba, a kojima
država pokušava stimulirati ili destimulirati proizvodnju i prodaju pojedinih dobara. Porez može
biti određen na dva načina i to u apsolutnom i relativnom iznosu. Porez određen u apsolutnom
iznosu naziva se količinski porez i definira koliki se novčani iznos treba platiti na ime poreza za
svaku jedinicu prodanog ili kupljenog dobra. Porez određen u relativnom iznosu naziva se
vrijednosni ili ad valorem porez i definira koliki se postotni iznos mora platiti na ime poreza na
prodanu ili kupljenu vrijednost. Pošto je na svakom tržištu postoji određeni porez možemo
razmatrati cijenu koju plaća kupac i cijenu koju prima prodavatelj. Razliku između tih cijena
predstavlja porez.

CIJENA V
P PD
A OTR +
AŽN DA

DA
J NU

NU
CIJENA PO
PO
+ PDV

CIJENA
PRIJE
POREZA

KOLIČINA KOLIČINA KOLIČINA

NAKON PRIJE

Uvođenje poreza pomiče krivulju ponude ulijevo, što znači da tržišni mehanizam stvara novi
ravnotežni položaj u kojem kupac za višu cijenu kupuje manje određenih dobara. Porez
proizvođaču predstavlja dodatni trošak koji poskupljuje proizvodnju, te će zato proizvoditi manju
količinu dobara uz istu dobit.

23
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Pojam razdiobe poreznog opterećenja između kupca i prodavatelja možemo promatrati

kroz elastičnost krivulja ponude i potražnje. Savršeno neelastična krivulja ponude i krivulja
potražnje prikazuje se krivuljom koja je okomita na os na kojoj je prikazana količina i označava
spremnost prodavatelja da bez obzira na cijenu tržištu nudi istu količinu traženog dobra, a kupac
bez obzira na cijenu kupi tu istu količinu.

I
J
E
N
U slučaju savršeno neelastične ponude prodavatelj u
CIJENA cijelosti snosi porezno opterećenje, u u slučaju savršeno
+ PDV
neelastične potražnje porezno opterećenje u cijelosti snosi
CIJENA kupac.
PRIJE
POREZA

KOLIČINA

I
J
E
N
A U slučaju savršeno elastične ponude porezno
CIJENA opterećenje u cijelosti snosi kupac, a u slučaju
+ PDV
Iznos
poreza
savršeno elastične potražnjeporez u cijelosti
snosi prodavatelj.
CIJENA
PRIJE
POREZA

KOLIČINA

Razdioba iznosa poreza između prodavatelja i kupca ovisi o relativnoj elastičnosti krivulje
ponude naspram relativne elastičnosti krivulje potražnje. Neelastične krivulje bilo koje vrste ne
dopuštaju prebacivanje poreza na drugu stranu, za razliku od pojedinih elastičnih krivulja koje to
dopuštaju.

24
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

cijena

Iznos
poreza

C1
C2
C3

Q1 Q2
količina

Ako se krivulja ponuda naginje horizontali tada se porez u većem dijelu prevaljuje na
kupca, a ako se krivulja naginje ka vertikali tada se porez u većoj mjeri naginje na prodavatelja.
Iz toga se zaključuje da se promijenom nagiba krivulje ponude ili potražnje mijenja porezno
cijena

opterećenje kupaca ili proizvođača.

Iznos poreza

Prodavateljev udio u porezu ( ts ) možemo izračunati pomoću izraza:

C1
C2

C3
Pravnotežna – ( Pravnotežna+PDV – t )
tb=
t

Q1 Q2
količina
Kupčev udio u porezu ( tb ) možemo izračunati prema izrazu:

Pravnotežna+PDV – Pravnotežna
tb=
t

25
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

S obzirom da kupac i prodavatelj u cijelosti snose porezno opterećenje slijedi:

tb+ tb = 1

Prema svemu prije navedenom možemo zaključiti da porezi povećavaju cijenu koju plaća
kupac i snižavaju cijenu koju primaju prodavatelji, te u skladu s tim govorimo o negativnom
efektu poreza. Postoje i pozitivni efekti poreza koji prije svega imaju pozitivan utjecaj na državni
proračun i to u većoj mjeri nego što imaju negativan utjecaj na kupčevu i proizvođačevu cijenu.

26
Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

Zaključak

Kroz ovu osnovnu analizu ponude i potražnje možemo reći da su te dvije komponente
vrlo važne na tržištu. To su osnovni mikroekonomski alati koji nam govore koliko će
proizvođači biti spremni proizvesti, to jest, koliko će potrošači potraživati određenu vrstu
robe, zavisno o cijeni. Kada ne bi postojala ponuda, odnosno potražnja tržište bi se našlo u
pravom kaosu jer tada se ne bi znalo koju količinu treba ponuditi, odnosno koja je količina
potraživana više ili manje. Najvažnije od svega je da će ponuda i potražnja uvijek postojati bez
obzira na čimbenike koji na njih utječu, jer uvijek će biti netko tko će ponuditi određeni proizvod
i onaj tko će potraživati određene količine tog proizvoda.

27