Sie sind auf Seite 1von 5

Recenzije Book Reviews

135

istine kao slobode, istine kao neskrivenosti, neistine, bludnje, otkritosti i razotkritosti. Martin Heidegger na putu k jeziku tema je zadnjeg sustavnog lanka ove knjige, gdje autorica promilja Heideggerovo poimanje jezika, i to na razliitim postajama njegova miljenja, poevi od jezika kao kue bitka, preko biti jezika i jezika biti, do jezika kao pitanja blizine i stvari. Pritom Heideggerovo promiljanje jezika nije ni filozofija jezika, iju pretpostavku vidi u razvoju ovjeka kao subjekta, niti filozofija rijei, ve promiljanje podrijetla jezika iz rijei, rijei shvaene kao bivanje istine bitka (166). Autorica na kraju knjige donosi i rezultate svojih istraivanja o hrvatskom prevoenju Heideggerovih rijei pod naslovom Prevoditeljska rjeenja nekih fundamentalnih pojmova Heideggerova miljenja unutar hrvatskog jezinog podruja, navodei prijevode termina J. Brkia, M. Cipre, B. Despota, B. Hudoletnjaka, V. Pandia, D. Pejovia, G. Petrovia, V. Sutlia, . Vrania i F. Zenka, svoje recenzije Heideggerovih spisa Metaphysik und Nihilismus (1999) i Hannah Arendt, Martin Heidegger: Briefe 19251975 (1999), kao i bibliografiju Heideggerovih djela, vanijih djela o Heideggeru i nekoliko djela ope literature, relevantnih za njezino istraivanje.
Ivan Kordi Institut za filozofiju Ulica grada Vukovara 54, HR-10000 Zagreb ivan.kordic1@zg.htnet.hr

Arthur C. Danto, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnosti, prevela Mirjana Pai Jurini, Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti, 2007, 287 str.
U knjizi Preobraaj svakidanjeg: filozofija umjetnosti (1981), Arthur C. Danto pie: Naslov je u svakom sluaju vie od imena ili etikete; on je uputa za tumaenje.1 Da naslov njegove knjige The Abuse of Beauty: Aesthetics and the Concept of Art (2003), koja je 2007. godine prevedena na hrvatski jezik u izdanju biblioteke Refleksije Muzeja suvremene
1 A.

C. Danto, Preobraaj svakidanjeg: filozofija umjetnosti, Zagreb: KruZak, 1997,

str. 169.

136

Prolegomena 9 (1) 2010

umjetnosti kao Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnosti, nije sluajan, ne treba uope sumnjati. Inspiraciju za njega pronaao je u djelu A. Rimbauda Sezona u Paklu gdje Rimbaud pie: Jedne veeri, posjeo sam ljepotu sebi na koljena. I uvidio sam da je gorka, pa sam je izvrijeao (Nasilje nad ljepotom, str. 91). Na prednjim koricama engleskog izvornika naslov je upotpunjen blago nakoenom ilustracijom poznate Marcel Duchampove razglednice s reprodukcijom Mona Lise kojoj je nacrtao brkove i kozju bradicu te u podnoju razglednice nadodao opis slike L.H.O.O.Q. to na francuskom pri izgovoru zvui slino elle a chaud au cul, a u prijevodu ona ima vrue dupe.2 Osim mogueg duhovitog provociranja aluzije na navodnu Da Vincijevu homoseksualnu orijentaciju ovaj readymade kao da oznaava nasilni vandalski in i uvredu idealu ljepote koji je ta uvena Leonardova slika do tada predstavljala u umjetnikom svijetu. Avangardna e umjetnost 20. stoljea preuzeti ulogu vandala, vrei nasilje nad ljepotom te naputajui ideal ljepote omoguiti filozofsku refleksiju o umjetnosti. Ve u prvoj reenici predgovora hrvatskom izdanju Danto razlikuje estetiku od filozofije umjetnosti. Dok se estetika uglavnom tradicionalno odnosila na vrednovanje umjetnike i prirodne ljepote, filozofija umjetnosti se bavi problemom ontolokog statusa umjetnikog djela i iznalaenjem definicije umjetnosti iji pojam ne sadri nuno pojam ljepote. U tome se smislu treba shvatiti i podnaslov estetika i pojam umjetnosti, kao propitivanje odnosa izmeu estetike i pojma umjetnosti. Naalost, hrvatsko izdanje knjige ostalo je uskraeno za ilustraciju Duchampovog readymadea na naslovnici koji zajedno s naslovom Nasilje nad ljepotom i podnaslovom estetika i pojam umjetnosti nagovjetavaju glavnu temu ove knjige: veza izmeu umjetnosti i ljepote. Nasilje nad ljepotom sastoji se od dva predgovora, uvoda i sedam poglavlja koja u svom temelju imaju tri predavanja odrana 2001. godine u sklopu The Paul Carus Lectures te s preraenim i proirenim, to objavljenim to neobjavljenim ali u raznim prilikama izloenim tekstovima, tvore djelo koje treba itati kao pustolovnu pripovijest, uz neto filozofskih argumenata i distinkcija kao trofeja (30). Iako se na prvi pogled moe initi da je rije o jasno pisanom tekstu, zbog velikog broja povijesno-umjetnikih primjera i nesustavnog miljenja rije je o teko prohodnom, ali ipak izazovnom djelu. Autor i sam u predgovoru upozorava: za ovu knjigu uglavnom se ne smije smatrati da pretendira na bilo kakav znanstveni autoritet (isto). Polazina toka Dantoove filozofije umjetnosti je pitanje ontolokog razlikovanja umjetnikog djela od svakodnevne stvari, u emu su preA. Stafford, Making Sense of Marcel Duchamp, 2008.< http://www.understandingduchamp.com/; http://arthist.binghamton.edu/duchamp/LHOOQ.html > (11. lipanj 2009)
2 Vidi

Recenzije Book Reviews

137

sudnu ulogu odigrale Andy Warholove Brillo kutije (1964). Problem je prvi put postavio u svom lanku The Artworld (The Journal of Philosophy 61 (1964)) u kojemu je tvrdio da je potrebno znati povijest i teoriju umjetnosti kako bi ontoloka razlika izmeu Warholovih Brillo kutija i popularnih Brillo kutija u koje su se pakirale spuve za ienje sua postala jasna. U Nasilju nad ljepotom Danto priznaje i nalazi ironiju u spoznaji da su vjerojatno privlana estetska svojstva Brillo kutije koju je James Harvey dizajnirao za komercijalne svrhe utjecala na njegov izbor upravo Warholovih Brillo kutija za filozofsku analizu, a budui da su estetski nerazluive od popularne ambalae, sama estetika nije mogla rijeiti problem njihovog ontolokog razlikovanja. To nisu uspijevale ni sve dotadanje teorije poput imitacijske teorije ili teorije izraavanja. Avangardna e djela ezdesetih godina prolog stoljea poput Duchampova readymadea pisoara, Cageove kompozicije 433 i spomenutih Brillo kutija proistiti pojam umjetnosti pokazavi da estetska svojstva poput ljepote nisu nuan element ni umjetnikog djela ni pojma umjetnosti te omoguiti da u naelu sve moe postati umjetnost. Preuzevi Hegelovu misao o umjetnosti kao prolosti, takvo stanje radikalne otvorenosti Danto naziva krajem umjetnosti (63). Tim izrazom nije imao namjeru oznaiti kraj umjetnikog stvaranja, ve ukazati na trenutak kada je umjetnost postala svjesna same sebe, a filozofija umjetnosti spremna ponuditi takvu definiciju umjetnosti koja e biti toliko openita da moe obuhvatiti sva postojea i budua umjetnika djela. Danto definira umjetniko djelo kao utjelovljenje znaenja (7273) tumaenje kojeg razdvaja umjetniko djelo od svakodnevne stvari. Tumaenje ne proizlazi samo iz formalnih analiza djela. Uz poznavanje povijesti i teorije umjetnosti potrebno je uzeti u obzir i umjetnikova znanja i intenciju koja odreuju granice umjetnikog tumaenja.3 U pokuaju povijesne rekonstrukcije razdvajanja umjetnosti i ljepote Danto zagovara tezu prema kojoj je neukrotiva avangarda, ponajvie dadaizam, pridonijela stvaranju pukotine izmeu umjetnosti i ljepote (101106). Nakon pojave avangardnih pokreta ezdesetih godina ljepota je nestala i iz umjetnosti i iz filozofije umjetnosti bivajui detronizirana ne samo na osnovi njenog opravdanog izbacivanja iz definicije umjetnosti, ve i zbog politikih razloga, tj. bunta protiv viktorijanskih ili edvardijanskih stavova o ljepoti, pod kojima misli na pripisivanje moralnih i religioznih ciljeva umjetnosti i ljepoti. G. E. Moore je primjerice mislio da je religija podvrsta umjetnosti, a lijepo kao univerzalna vrijednost najvia istina moralne filozofije (7780). Tako bi lijepa umjetnost bila korisna u prenoenju moralnih vrijednosti. Danto argumentira protiv
3 Danto,

Preobraaj svakidanjeg, nav. dj., str. 183.

138

Prolegomena 9 (1) 2010

tvrdnje Mooreova uenika Rogera Fryja da je umjetniko djelo runo dok se zahvaljujui estetikom obrazovanju ne shvati kao lijepo, to zapravo znai tvrditi da je sva umjetnost u stvari lijepa. Dadaisti su se namjernim stvaranjem umjetnosti koja nije lijepa pobunili protiv drutva koje je ljepotu slavilo kao omiljenu vrijednost. Kasnija je avangarda pokazala da, time to ljepota nije ni nuan element, a ni cilj svakog umjetnikog djela, ni prosudba umjetnikog djela ne zavrava nuno vrednovanjem ljepote, ali moe zavriti vrednovanjem umjetnike izvrsnosti. Kljuno je bilo opovri edvardijanski aksiom, tj. da je dobra umjetnost nuno lijepa umjetnost. S obzirom na to da se estetika uglavnom poistovjeivala s ljepotom koja se povezivala s pojmom ukusa zasjenivi ostala estetska svojstva poput odvratnosti i runog, estetika i sama biva odvojena od filozofske analize umjetnosti i definicije umjetnosti (119122). Neukrotiva je avangarda izbacivanjem ljepote iz definicije umjetnosti ukazala i na sva ostala estetska svojstva koja umjetnost moe posjedovati. Kakav je odnos izmeu ljepote i umjetnikog djela nakon to je ljepota izbaena iz umjetnosti i njene definicije? Danto razlikuje estetski lijepo i umjetniki lijepo, pri emu je prvo usko vezano za osjetila, a drugo zahtijeva rasuivanje i kritiki um (167). Ideju za to razlikovanje pronaao je u Hegelovim Predavanjima o estetici, gdje Hegel razlikuje prirodnu od umjetnike ljepote. Umjetnika ljepota je uzvienija jer je iz duha roena i ponovo roena ljepota.4 Dantoovim rjenikom, umjetniko djelo je intelektualan proizvod koji za razliku od prirodne pojave posjeduje znaenje, a ljepota, ako je posjeduje, proizlazi iz interpretacije znaenja djela kojeg je dio. Dok za neka djela poput Duchampova Pisoara mogua estetska ljepota uope nije od bitne vanosti da bi bila izvrsna umjetnost jer kao izvanjska ljepota nije dio znaenja djela, u djelima poput Spomenika vijetnamskim veteranima Maye Lin ljepota je unutarnje povezana sa znaenjem djela. Meutim, problem razumijevanju veze ljepote i znaenja stvaraju ponekad nesukladne Dantoove misli. Primjerice, nakon to je napisao: ljepota djela, ako uope jest lijepo, proistjee iz tog znaenja (57) jednu reenicu poslije pie: Pomislio sam, na primjer, na Spomenik vijetnamskim veteranima Maye Lin, gdje ljepota iznutra raa znaenje djela (isto). Kasnije e u 4. poglavlju rei: Na Spomeniku vijetnamskim veteranima misao pripada djelu i objanjava ljepotu (180), pri emu milju ustanovljavamo znaenje djela (173). to je na kraju uzrok ega, ljepota znaenja djela ili znaenje djela ljepote djela? ini se da Danto ipak misli da interpretacija djela prethodi unutarnjoj ljepoti: Kako bismo vidjeli da li je djelo lijepo znaenje djela moramo ustanoviti milju (isto). Dodatni problem razumijevanju stvara njegova oita elja da ljepotu koju
4 Jure

Zovko (ur.), Klasici hermeneutike, Zadar: Hegelovo drutvo, 2005, str. 107.

Recenzije Book Reviews

139

je avangardna umjetnost izbacila vrati u definiciju umjetnosti: Suvino je rei da se ne namjeravam zalagati za to da ljepota opet ue u definiciju ili biti umjetnosti (125). Unutarnja bi ljepota zajedno s drugim estetskim svojstvima, za koja se treba nai mjesta u definiciji umjetnosti kao sastavni dio znaenja djela, tada bila nain povezivanja osjeaja i misli koje proimaju djelo (182), te tako objanjavala zato je umjetnost bitna za ljudski ivot. Za razliku od semantikih svojstava poput mimesis, ljepotu i ostala estetska svojstva Danto shvaa kao pragmatina svojstva (inflektori) koja imaju funkciju slinu retorikoj: poticati gledatelja ili sluatelja na osjeaje i stav prema sadraju umjetnikog djela (22; 208209). Primjerice, ljepota Robert Motherwellovih Elegija za panjolsku republiku unutarnje je povezana sa znaenjem sadraja tih slika i ima funkciju pruanja utjehe, olakavanjem tuge i boli koje su vezane za jedan oblik politikog ivota koji nije preivio (200). Danto umjetnosti dodjeljuje refleksivnu sposobnost jer moe govoriti neto o bitnim pitanjima ljudskog ivota (poput smrti, ljubavi, rata, braka itd.) stavljajui ih u filozofsku perspektivu i ponekad djelujui preobraavalakom snagom na ovjekov ivot. Ima li umjetnost doista preobraavalaku snagu Danto nije siguran, ali je siguran da ukoliko ne ostanemo samo na formalnoj analizi i shvaanju umjetnosti kao medija putem kojega uimo o nekoj kulturi, iz razumijevanja utjelovljenog znaenja u djelu ponekad moemo saznati neto o pitanjima koja su za ljude od bitne vanosti. Nasilje nad ljepotom je knjiga u kojoj se pokuava rekonstruirati nestanak ljepote iz umjetnosti i pojma umjetnosti, te potom vratiti pojam ljepote u suvremene rasprave o umjetnosti. Dok je prema Dantoou ljepota u umjetnosti stvar izbora, u ivotu je ljepota nuan uvjet. Zbog toga je ljepota poput dobra i istine vrijednost, to se ne moe rei i za ostala estetska svojstva (263). Time to bi ljepota nestala iz umjetnosti ne bi se izgubilo puno, ali bi se svakako puno izgubilo kada bi ljepota nestala iz ivota i svijeta u kojemu ivimo.
Ljubia Prica jprica@gmail.com