You are on page 1of 115

lujo margetić

"dolazak hrvata"
"ankunft der kroaten"

BIBLIOTEKA LUJO MARGETIĆ
ZNANSTVENIH DJELA
119

Redakcija
mr. JOSIP BELAMARIĆ, NEVENKA BEZIĆ-BOŽANIĆ, dr. NENAD CAMBI,
»DOLAZAKHRVATA«
dr. IVO GRABOVAC, dr. DUŠAN JELOVINA, dr. IVAN MIMICA,
akademik IVO PETRINOVIĆ »ANKUNFT DER KROATEN«

Urednik biblioteke
dr. IVAN MIMICA

Recenzenti KNJIŽEVNI KRUG
akademik TOMISLAV RAUKAR SPLIT
akademik HODIMIR SIROTKOVIĆ 2001

A. PREDGOVOR

Vrlo sam zahvalan Književnom krugu Split stoje prihvatio objavljivanje mojih
radova koji se odnose na neobično složenu problematiku »dolaska Hrvata« na
jadransko-kontinentalno-panonske prostore. Ti su radovi objavljivani počevši od
1977. na osnovi samostalnog istraživanja i diskusije s drugim autorima. U
pojedinostima i u osnovnim postavkama dolazio sam postupno do novih spoznaja,
zbog čega je bilo nužno ranijim tekstovima dodati razmjerno opširan Uvod. Iz njega
je vidljivo, nadam se, sazrijevanje mojih koncepcija.
Neka mi ovdje bude dopušteno upozoriti na analogno sazrijevanja i kod drugih
autora. Tako je primjerice Max Käser, jedan od najvećih romanista druge polovice
20. stoljeća, godine 1942. objavio svoja istraživanja o odnosu vlasništva i posjeda,
temeljnom problemu rimskog prava (Eigentum und Besitz im älteren römischen
Rechte), eda bi 14 godina kasnije (1956.) ponovno objavio isto djelo, uz napomenu
da se uvelike promijenilo njegovo mišljenje »o mnogim pojedinostima, ali i o
ponekim temeljnim pitanjima« (über viele Einzelheiten, aber auch in manchen
grundsätzlichen Fragen), o kojima je čitatelja obavijestio na kraju knjige u
razmjerno opširnim Nachträge. Kada je 15 godina kasnije (1971.) Käser objavio
novu sintezu svojih shvaćanja, u drugom, prerađenom izdanju svojega
monumentalnog djela Das römische Privatrecht, svaki je čitatelj mogao s
udivljenjem ustvrditi daljnje sazrijevanje novih ideja istog autora. Moglo bi se
navesti još mnogo sličnih primjera, i samo je uskogrudno provincijalno gledanje
moglo Kaseru i drugima prigovoriti zbog takvog fluidnog, no u znanosti jedino
prihvatljivog, pristupa na bilo kojem znanstvenom polju, pa, dakako, i u
problematici »dolaska Hrvata«.
Tako su diskusija s ranijim, drukčijim, u prvom redu Hauptmannovim i
Grafenauerovim stajalištima i argumentacija mojih teza u radu iz 1977. god.
nezaobilazni Čimbenik daljnje argumentacije mojih kasnijih radova. Smatram da
se na primjer o borbama oko Konstantinopola godine 626. može ozbiljno
raspravljati tek nakon obrazložene diskusije mojih argumenata što se odnose na

Kada u drugoj polovici 7. Isto tako.. stoljeća te iz prve polovice 9. 82. i 8. primjerice. 35. neophodna kazala i si. a supruzi Anelisi na nemjerljivoj pomoći i bezgraničnoj strpljivoj suradnji.2 in deutscher Fassung gegeben. I findet sich unmittelbar nach ihr. Die der ersten Veröffentlichung zugefügte Zusammenfassung (Riassunto) der našu je pozornost privukla neobična okolnost da o Hrvatima u današnjoj Hrvatskoj Abhandlung unter C. bez koje bi ovo djelo bilo 1.. poslao godine 641. Za sve ostalo vidi Die Arbeit unter VII. a.. B. s minuciozno pisanim člancima P. opata Martina »po cjelokupnoj Dalmaciji i Istri« da. UVOD godine. Zusammenfassung (unter C. Szentpeterya i drugih iz 1995. otkupi 1 zarobljenike.) wiederspiegelt mit wenigen Änderungen die Arbeit unter A. Početkom sedamdesetih godina.). kako kroničar piše. 1985. Recenzentima zahvaljujem na poticajnim primjedbama. proučavajući najstariju hrvatsku povijest. iz 1977.. i to čak suvremeno (!) vrelo koje o tim borbama piše — (a ne i dalje bezbrižno uzimati kao gotovu činjenicu »avarsku katastrofu« godine 626. koji se odnosi na upad franačkih četa u avarsku državu godine 791. stoljeća.l ist unter VII. Ovdje se daje samo osnovni tijek razmišljanja. o događajima koji se odnose na njih i njihove vladare. Avarima i Slavenima postoje brojne suvremene vijesti. što se osobito odnosi na. do 1994. dobivaju svoj puni smisao. o Hrvatima postaje još zagonetnijom. o ratovima što su ih vodili sa susjedima. Napominje se da tu argumentaciju — u prvom redu izravnu raščlambu pojedinog vrela — smatramo VORBEMERKUNG najvažnijim dijelom svojih radova. stoljeća. Damit sind die wichtigsten Resultate unserer Untersuchungen den breiteren wissenschaftlichen Kreisen zugänglich gemacht. Bilješke smo u ovome Uvodu sveli na najnužnije. itd.). iz suvremenih smo vrela obaviješteni o Mađarima od vremena njihova dolaska. nema nijedne suvremene vijesti sve do sredine 9. Bone. Podrobna argumentacija nalazi se u priloženim studijama razvrstanim po godinama objavljivanja. o teritorijalnom opsegu itd. Tek nakon što se dobro prouče. nadalje. Lončara. još od vremena kada se ti narodi pojavljuju u širem području Podunavlja. popis vrela i literature. kao jednog od čimbenika stvaranja usklađeno citiranje. — točnije: konjaničkog plemena Protohrvata. . predzadnji stavak) — na naše današnje prostore. god. Stiha i M. Uvod (Einleitung).10. Uskršnju kroniku — jedino (!). Poznato je daje papa Ivan IV. Vidi'i ISTI. Čuđenje postaje to veće ako se uzme u obzir da o Langobardima. moje analize rezultata istraživanja mađarskih arheologa Läszloa. koji na moje prijašnje analize. stoljeća na Balkan dolaze Bugari. primjerice. bacaju novo svjetlo. pitanje područja nad kojim je vladao Wonomyrus Sclavus itd. 7. 2. Svrha je ovoga uvoda objasniti razvoj naših istraživanja o dolasku Hrvata lišeno mnogih komponenata znanstvenog rada. iz suvremenih vrela saznajemo mnoge pojedinosti o njihovu dolasku i daljnjoj povijesti. potkraj 9. moji argumenti u diskusiji od 1988. stoljeća. Diskusija koja ne bi uzimala u obzir argumentaciju bila bi posve promašena i od nje se ne bi mogao očekivati napredak u spoznajama. Nije li neobično da papinski izvori ni tom prigodom ni inače ne 1 Vidi MARGETIĆ. tu je nadalje i problem čiju su vlast priznavali dalmatinski gradovi i otoci u pretežitom dijelu 7. hrvatskog naroda (vidi 1. Die radove L-VII. 1986. (a o tome ovisi razumijevanje i ocjena franačko- avarskog rata. je li autentičniji tekst u Annales Laureshamenses i l i u onaj u Chronicon Moissiacense. itd. U svjetlu toga šutnja vrela iz 6. tj. god. i 8.

koje je rezultiralo 1. Nešto 2 λαός je ovdje vojna pratnja. možda je najčudnije da se prigodom sloma avarske se u literaturi s pravom najčešće vidi franačkog vojvodu Kadolaha (umro godine države koncem 8. i 8.) Hrvati su postigli korištenju njegovih vijesti. Druga priča (glava 31. i podjelom interesnih sfera između Franačke (kojoj 2. recimo. Pri analizi kasnijih pisaca najvažnije je utvrditi manje i više skrivenu i to u doba Porgina oca. dolaze u Dalmaciju petorica braće s Porinom iz glave 30. Dakle. stoljeća. svoju slobodu posve nezavisno od Bizanta.2 vojuju protiv autora. bilo je potrebno očito su svjesno izbjegnute sintagme »malo godina« (primjerice. god. To bi vrijeme približno odgovaralo razdoblju u kojima je Francima pomoć pružao Borna. ratovanja Franaka protiv Avara. 2. dva puta je uporabljena sintagma »neki broj godina«. a nakon toga da se ondje nasele. stoljeća. stoljeća. stoljeća. dolazak Hrvata i borba s Avarima oko 10 godina Aachenskim mirom godine 812. družina. Nadalje. a u Porinu vojvodu Bornu. »Neki broj godina« označava u pravilu 3 Ovo je. Oni pišu 31. Franački kroničari pišu o uspjesima vojske u borbi protiv Dobivamo. gdje su Hrvati bili pod vlašću Franaka. (rad V.). istaknutoj neobičnoj činjenici da o njima u 7. pritom je potreban krajnji oprez. Hrvati se istaknutom okolnošću da Hrvate ne spominje nijedan suvremeni izvor iz 7. zbog franačkog zlostavljanja Hrvati podižu bunu i do istog rezultata kao i ona iz glave 30. vladara Porge. dakle. Ali. Uostalom. Hrvati došli tamošnjih Avara i »nakon nekog broja godina« pobjeđuju ih. približnom vezivanju vremena Kadolaha i Borne s tri razdoblja. ovakve približne vremenske odrednice: Avara. 7-10 godina. Ako se pretpostavi. Prema 30. Temeljna vremenska odrednica tih dviju priča dobro se poklapa s uvodno Nakon oslobođenja od Franaka. i 31. 32. Najstarije od tih vrela. Očekivalo bi se da će se Hrvati pojaviti bar prigodom žestokih okršaja Drugim riječima. On im ponajviše zato da bi svojom interpretacijom prošlosti opravdali svoja stajališta i je najprije naredio da iz Dalmacije potjeraju Avare.) bio je približno sljedeći: U No. Hrvati su prema priči iz glave 30. to je nužan veći oprez pri sadržaju nego i po poruci. kao što to s pravom prihvaća većina i dvije sestre sa svojom vojničkom pratnjom (μετά του λαού). glavi prikazan je dolazak Hrvata ovako: iz sjeverne. 8. stoljeća Hrvati uopće ne spominju u razmjerno opširnim 819. samo posve približni račun. u našem radu iz 1977. nisu u prvom redu zainteresirani za povijesnu istinu. i vijesti ni u jednom suvremenom izvoru. što bi odgovaralo i naprijed se svi »urotili« da »prešute« Hrvate. te se dvije priče međusobno duboko razlikuju ne samo po vremenski razmak između pisca i događaja veći. (rad I. Kasniji Posve je drukčija priča o dolasku Hrvata u današnju postojbinu prema glavi pisci. Izveli smo ga 1977. 3 godine) i osvrnuti se na argumentaciju nekih autora koji su to tvrdili. dakako. domaćeg vladara u Dalmaciji (umro godine 821. pri čemu pogiba i franački vođa Kocil. ali ostaju i dalje »neki u vrijeme prethodne generacije (za Porgina oca) pa nas i priča iz glave 31. Dalmaciju u prvoj polovici 7. postupke.De administrando imperio (dalje: DAI) Konstantina pokorne podanike bizantskog cara još prije njihova dolaska u Dalmaciju: oni Porfirogeneta. očito je istovjetan Hrvatske. u No. rade po vijesti posvećen je rad pod I. 10 11 . Stoje Kao što se vidi. Nakon toga. Naš slijed razmišljanja u godini 1977. pod Kocilom bizantskih vrela o Hrvatima. Našu pozornost bile »mnogo godina« (primjerice. nakon sedmogodišnjeg rata pobjeđuju. Bijele U jednoj se pojedinosti obje priče slažu: Porga iz glave 31.spominju u to vrijeme Hrvate? Ništa''manje ne čudi ni potpuna Šutnja suvremenih ne predugačko vremensko razdoblje od. onda su po glavi 31. Prema poruci prve priče (glava 30. No. isto tako samo približne. od kojih nijedno ne može trajati »mnogo godina«. god. nakon toga Heraklije ih je dao pokrstiti u doba njihova poruku njihova djela. god. o razgraničenju s Bizantom. u doba svojega vladara Porina. stoljeću tražiti u kasnijim vrelima. čitatelj koji traži Hrvate u svim tim vijestima opet će biti razočaran. Hrvati pod vlašću Franaka " 10 godina je pripala unutrašnjost do Srijema) i Bizanta (kojem su pripali kvarnerski otoci i 3. 50 godina). stoljeću u našim krajevima nema Na prvi se pogled stoga čini najizglednijim povijesnu istinu o Hrvatima u 7. Analizi tih ponizno mole Heraklija da ih primi u zaštitu. govori o Hrvatima na dva mjesta. njegovu nalogu. 357 po kojem je nakon drukčije brojke. prešućuju ono što nije u skladu s njihovom porukom i izmišljaju »vijesti«. vojvoda Dalmacije (dux Dalmatiae). (rad I. Radi njezina opravdanja oni prekrajaju prošle događaje.). predložili smo 1988. Hrvatsku došli oko godine 794. o knezu Vojnomiru. DAI Hrvati su u današnju franačke vlasti s Ljudevitom.) prikazuje Hrvate kao 3. daje Porin-Porga dalmatinski knez Borna. jasno Kuvratove smrti prigodom »diobe« njegovih sinova svaki sin preuzeo »svoju pripadajuću je da nije bitno točno odrediti broj godina u sintagmi »neki broj godina«. a potom s Francima. vijestima franačkih vrela. O tome vidi potanje rad VII. dovodi broj godina« pod Francima.). Prema tome. sve što rade.: Hrvati izbjeglice (προσφυγές) zatražili su utočište kod cara Heraklija.). nego je riječ o vojničku pratnju«. prema vijestima iz glave 30. slično kao i u THEOPH. vojvodom Donje Panonije (dux Pannoniae inferioris). naime. i 8. pod DII. u žestokom ratovanju najprije s Avarima. Vidi i DAI. pokrštavaju. ali se Hrvati pritom ni jednom prilikom ne Ukupno oko 27 godina3 spominju. Borba Hrvata s Francima " 7 godina gradovi na istočnoj obali Jadrana). kako je u literaturi prevladavalo stajalište da su Hrvati ipak došli u izvješću glave 30. u glavama 30.: Hrvati su došli koncem 8. Kao da su današnju postojbinu došli tek koncem 8.

Nezamislivo je da bi Hrvati došli u Dalmaciju i ondje Najčešća je ipak teza da je do prodora Hrvata iz njihove pradomovine u desetljećima vodili ratove s Avarima. godine. logike i vjerojatnosti. najvjerojatnije »okrog 622/623«(?). i. Podrobnija Ratovanje s Avarima nedvojbeno je moglo trajati samo ograničeni broj godina. IV. nema nijednog dokaza da bi situacija u avarskoj državi godine 622.). G.. godine 1925. Isto vrijedi i za podložnost Hrvata Francima Dalmaciju došlo nakon godine 626. nego ga samo naslućuje.su privukle dvije teze: Grafenauerova./623. a možda su se. i pokušali dokazati da ona ne govore u prilog Grafenauerovih tvrdnja. onda valja ispitati opravdanost koncepcije koja se ne slaže s tekstom i mijenjati koncepciju.« Tu je tezu Hauptmann dokazivao 30. bila toliko uspješna daje Štih u raspravi s nama stanovnici glavnog grada zapazili sa svojih zidina. Teofana. a argumentacija dana je u radu pod L. Dakle. od primjerice tri godine do Te je tvrdnje Grafenauer dokazivao vijestima iz bizantskih vrela (Teodora dvjesta godina. da je to omogućilo prolaz Hrvata. Ako neemendirani tekst daje odgovor koji prema Dalmaciji. područja u Dalmaciju. No ona i inače ne stoji na čvrstim nogama: Samov je ustanak obranom i da su se ogorčeni Slaveni »vratili kući pa je zbog toga i prokleti kagan po Štihovu mišljenju počeo »prav v leto 623«. bilo Štih smatra da je sintagma »neki broj godina« na dva mjesta u DAI posve »izuzetno lako« za prodor Hrvata sa sjevera preko zapadnog dijela avarskog neodređena i da zbog toga ona ne može biti nikakav pouzdani oslonac. Uskršnje kronike. Razlog avarskog povlačenja bio prisiljen odustati od Grafenauerove teze i postaviti novu. ako se želi diskutirati u granicama tradiranog teksta. No. i VI. čini se. 33-44. 622. »neki broj godina« može značiti bilo koji broj godina. ili 626. uostalom. nastavlja Grafenauer. 12 13 . nego se dogodilo suprotno: Samov je ustanak protiv Franaka toliko dao okrutno poubijati slavenske posade monoksila (monoksil je mali čamac od destabilizirao avarsku državu. potučeni pod Carigradom. ima vijesti i u naše analize da se prodor Hrvata kroz avarsku državu ne može tumačiti gomilanjem samoj Uskršnjoj kronici. glave protekle od dolaska Hrvata u Dalmaciju do njihova oslobađanja od izvješćem u Uskršnjoj kronici o napadu Avara na Konstantinopol./ 7. su. izazvali živu raspravu. O tome govore jugoistoku avarskog područja«. također rabi istu sintagmu »neki broj godina«. — Dodali bismo ovdje da je naša analiza tekstova na koje se bio pozivao pouzdano tvrdi samo to da se kagan povukao od opsade Konstantinopola: to su Grafenauer (Teodor Sinkel itd. 4. rasprave bavio se općenitim razmišljanjima. Na žalost. U svakom slučaju. jer bi u tom slučaju razdoblja. te zbog toga on izričito govori oko grada pa nisu ni mogle doživjeti poraz. pojedini autor ne očekuje. Zbog U raspravi o toj tezi istakli smo da je u prvom spomenu te sintagme (»neki toga smo u radu iz 1977. Štih je očito u cijelosti prihvatio rezultate povukli zbog nedostatka živežnih namirnica. Po njegovu mišljenju. DAI i predložio onda bi trebalo da autori koji zastupaju tu tezu. po kojoj bi Hrvati došli 622. stoljeća. to i dokažu. To nam se čini jedinim prihvatljivim nikako ne opravdava tezu o nekom odlučujućem avarskom porazu. bila povoljna za prodor hrvatskih četa sa sjevera kroz avarsku državu utvrđivanja onog što je pisac mislio./623. tada je prodrlo u Dalmaciju pleme ne može se izbjeći zaključak da je ukupni broj godina koje su po mišljenju pisca ratničkih Bijelih Hrvata i savladalo Avare. ovako: »Kada su Avari godine 626. za koju pisac u glavi 30. najveći dio te poslije godine 626. Rezultati naše studije iz godine 1977. zajedno s opsežnom analizom najčešće zastupana (uz ostale. da su došli teksta iz glava 30. nepodesnima za stvarnu raščlambu Grafenauer je svoju tezu dokazivao okolnošću da su se navodno Avari godine raspoloživih vrela. A Slaveni su se. Hauptmann je tu tezu pregnantno izrazio u Dalmaciji. Pizide. Po takvoj bi se interpretaciji doista moglo razvući vrijeme o kojem preostalo još samo da se »prebroje glasovi« i da se ustvrdi kako je premoćnim govori glava 30. i 31. emendiranje teksta da bi se postigao željeni rezultat nije dobar način 623. Uskršnja kronika — koju je pisao suvremenik događaja oko godine 626. a još manje odlučujući poraz. Dakle. Opetovano ponavljanje da ga se emendira kako bi tako emendirani tekst dopustio postojanje »četvrtog« teze o teškom porazu ne čini tu tezu nimalo uvjerljivijom. avarske čete nisu uopće stupile u ozbiljnije okršaje avarskih snaga na jugoistoku države prema Bizantu. a ne tekst. načinom rezoniranja. V.. pa je to omogućilo hrvatski prodor bio prisiljen povući se i krenuti za njima«. se ipak htjelo i dalje govoriti o »teškom porazu« Avara pod Konstantinopolom. Ponajprije. i Hauptmann). Za svoju tezu Štih izdubenog debla) potopljenih u prethodnim čarkama Slavena s bizantskom nije ponudio dokaze. naime. to bi vrijeme. bi odgovaralo uobičajenoj predodžbi da su Hrvati pobijedili Avare u prvoj polovici Ukratko. Ipak. primjerice. prema Grafenaueru. nikako desetljećima. tako da bi sva ta četiri razdoblja obuhvatila toliko vremena koliko brojem glasova pobijedila teza o »teškom porazu«. daje kagan Samov ustanak. već bili i radovi br. Uskršnja kronika ne poznaje. Prema Štihu. Ako bi o »miru na avarsko-bizantinski meji« u to doba. pripremali za veliki napad na Bizant. zastupao ju je. pa su se stoga okupljali »na pa se jedino s njihovim izlaganjima može nastaviti plodna rasprava. Nicefora i Tome Prezbitera). Jedino su se Štih i Lončar ozbiljno prihvatili analize teksta DAI. I Lončar je također temeljito uronio u tradirani tekst glave 30. i kada Dakle. to vrelo franačkog ugnjetavanja razmjerno ograničen. su pokoreni narodi najedanput ustali protiv njih. Pisac navodi glasine koje nije opasnost od rata na jugoistoku avarske države omogućila prodor Hrvata i su kružile Konstantinopolom (τίνες δε ελεγον: neki su pričali). O tome. podvrgnuli ta vrela temeljitoj raščlambi (punih 11 stranica) broj godina«) takoreći sigurno da je pisac mislio na ograničeno razdoblje. »zapleli u borbe s Bizantom«. Sinkela. DAI.

izmišljanje događaja i piščevu došli koncem 8. i 28. U XVI. za Ljetopis je pojam Hrvatske novija pojava. No. No. proizlazi iz filološke analize glava 30..). i 31. na jugu. slavensku službu Božju i glagoljanje... koje se temelji na narodnoj predaji. godine: Hrvati su povijesnih činjenica.. stoljeća. : vremenske predodžbe. ali se iz toga postojbinu došli koncem 8. Hrvati su preuzeli od starosjedilaca Ljetopis Popa Dukljanina (dalje: Ljetopis) nastao je koncem 12. ·. Tako je primjerice Bladina dolaze u Makedoniju i obližnje krajeve Bugari. ali vrlo primitivan (rudes valde) i povrh svega još i podrobnije pozabavimo tim djelima. poštedio. Akvileja) krenuli u Italiju. a mnogo kasnije je došao s Uz rad II. od Vinodola do Dalme i od kvarnerskih otoka na sjeveru do Dubrovnika 30. Prema Ljetopisu. i 31. da ta dva jedina izravno na tekstovima DAI učinjena Stoga Toma piše da su se u antici Hrvati zvali Curetes ili Coribantes. vidi o tomu MARGETIĆ. koji nije uspio da je osvoji. čak još za idućih pet vladara Goti. Goti osvajaju Dalmaciju. i Crvenu Hrvatsku.) o »dolasku« Hrvata već pisali pod navodnim znacima i naglasili daje teza je. Istaknuli smo to već 1985.. glavi DAI: Venecijanci su navodno došli iz Akvileje 'MARGETIĆ. kao stoje poznato. a od došljaka heretičnost.Ц<.. a Toma ipak tvrdi Slaveni ostaju nepokršteni. koje zlobno opetovano naziva Gotima (da im podmetne da još uvijek Totilom i Ostrojlom. zabilježenom u 27. mrzio Hrvate. međutim. on je njihovom netočna i daje ona samo posljedica ponosne poruke narodne predaje da su Hrvati navodnom etnogenezom nastojao obrazložiti kako je došlo do toliko negativnih pobjedonosni narod. svom djelu na nekoliko mjesta dao na najjasniji mogući način oduška tim svojim Naime. stoljeće. nisu uspjela. (rad pod IL) (feroces). pri Čemu je imao u vidu i svoj vlastiti položaj unutar nje. On pod V. poglavlju Toma ponovno napada Njegove uvodne glave donose najprije priču o dolasku Gota u naše krajeve pod Hrvate. prema tome. narodu koji je na našim područjima živio još u antici i koji se nakon dolaska Gota Tek pri organizaciji Svetopelekova kraljevstva Ljetopis spominje »Bijelu (koji se po Tomi nazivaju i Slavenima) spojio s njima u jedan narod. Danas znamo Dakle. dakle. provode papa Stjepan i bizantski car Mihajlo. ako znamo daje vijest iz glave 30. (rad pod IV. 9. Smatramo. Taj je narod pokvaren (pravi) i divlji drugih.κ . »avarskog kralja«. njihovo prešućivanje.. ι se podacima treba vrlo oprezno služiti. Hrvatska se ne spominje prije Konstantina-Ćirila. 1-36. Poslije je s rane povijesti. može se njegovih riječi upravo nemoguće utvrditi je li Ivan djelovao u 7. koje se naziva i Slavenima«.-. · ·· i. Ukratko. Evo najvažnijih naglasaka toga rada. opetovano smo naglasili daje riječ o drugorazrednom vrelu. a vrijeme Svetopelekovo može se.) ali su imali primitivna i smiješna shvaćanja«. stoljeća.1 obnovitelju salonitansko-splitske nadbiskupije. kao što je poznato. 4 · :' . čijim upućujemo čitatelja. da je avarska država uništena glave 30. koji su godine 488. kralj Pipin.1-30. onda smo upravo prisiljeni dovesti u sumnju i ostale vijesti.) podvukli da »istraživanje o vremenu dolaska povezana s pitanjem kojim se ovdje bavimo. jednog jezika. ili je možda čak legendarna ličnost. ili 10. Poslije smo tom pitanju posvetili opširnu raspravu pa na nju 31. 8. kao i »Goti. primitivnost. staviti u sredinu Ponovimo: prema Tominu pripovijedanju Hrvati su dobili svoje ime po nekom 9. Emona. Silimir nekih 30 godina kasnije dovodi »mnoštvo Slavena«. I poruka djela Tome Arciđakona Historia Salonitana (dalje: Toma) najuže je Zbog toga smo 1988. a prema Ljetopisu Hrvatska se prvi put ne smije zaključivati da su spomenuti stari pisci i narodna predaja imali tako jasne spominje sredinom 9. Oni su pokušaja dovođenja u sumnju naše teze o tri razmjerno kratka razdoblja hrvatske »bili vrlo hrabri (. . Neki su autori pokušali oboriti našu argumentaciju pozivom na vijesti iz su se spojili u jedan narod. Toma piše tako nejasno da je iz Vrijeme ulaska Gota u Dalmaciju o kojem pripovijeda Ljetopis. Nadalje. iz Tracije preko Panonije (Sirmij. Taje vremenska razlika takoreći zanemariva.6 Ponovimo 6 Usporedimo u 30. doduše kršćanski. Siscija.·:'·: ' ist · ι . a nakon toga smo 1990. To nas je navelo da se godine 1983. postupno 5. te ako su i mnoge druge vijesti iz iste glave netočne i l i osobina tog naroda. 1994. · »natopljen arijanskom kugom«. stoljeća. DAI. Za Silimirova sina Toma je i inače posve ravnodušan prema povijesnoj istini.'*'·^. Ipak. trebalo prihvatiti našu tezu iz 1977. a. od Dalme do Drača. a slavensku službu Božju naziva »sramotnom shizmom«. stoljeća i daje Konstantin-Ćiril živio sredinom 9. uz pomoć redovnika Konstantina. stoljeća. stoljeću. > Gotima i Totilom iz Poljske došlo sedam ili osam rodova plemića. koji govore istim jezikom pohod Gota. (rad pod III. Prije Pipina Venecijanci su sebi izabrali dužda sa 14 15 . glavi DAI zabilježenu hrvatsku narodnu predaju s venecijanskom. Ona. i interpretaciju. koje da je ona tom prigodom djelomično uništena. DAI. stoljeća. koji su se zvali Lingoni. ovdje se nastanili. o Ivanu Ravenjaninu. Prema shvaćanju pisca da su Goti došli u naše krajeve potkraj 5. Dakako da je i u Ljetopisu »poruka« ono najvažnije što determinira izbor Kao da bi. pomoću imena Totilova postaviti u 6. DAI Hrvati su došli u naše krajeve i. pa je u »možda uopće pogrešno postavljena«. prema glavama Hrvatsku«. 'bo . pobijedivši Avare.5 Toma je bio duboko zainteresiran za Hrvata ne smatramo ni izdaleka zaključenim«. stoljeća. godine (rad prava splitske Crkve. 1998. stoljeća. bježeći od Atile. Da bi Hrvate što više ocrnio u očima čitatelja. Oni su se nametnuli starosjediocima Hrvatima i tlačili ih. još kasnijih vrela. DAI o pobjedi Hrvata nad Francima osjećajima. a Ostrojlov unuk pristaju uz arijance). i drugih franačkih krajeva. Hrvati su u svoju današnju koncem 8. Salonu. prema Ljetopisu. pomoću imena bizantskog cara i slavenskog apostola Konstantina.i nesigurne. Za Svetopeleka dolazi do njihova pokrštavanja.

U drugoj polovici sedmog stoljeća dolazi novi val azijskih konjanika »Idila« u odnosima Bizanta i avarskog kaganata. Razračunavanje Avara i Bugara nakon smrti zadnjeg kagana rekonkvisti. treba napustiti zastarjelo mišljenje daje već nakon To je temeljna teza našega rada iz 1995. naime. Poljska) zadržavaju se s zato stoje Bizant. u kojima je izgubio vlast nad morem. do 675. uz izvanredno bogate arheološke mongoloidnog rasnog tipova i s novom borbenom taktikom pokretljive lake nalaze u kaganatu. zbog vlastita interesa. ne bi li bilo mnogo korisnije ponovno najvjerojatnije se može vremenski locirati u tridesete godine sedmog stoljeća. U obzir za analizu dolaze ostala djedovina. U to doba. s grifonima i vriježama. i 1989. do sredine druge polovice 8. vrelima doduše nezabilježene. da je država prvog avarskog kaganata do približno 630. Te nove značajne rezultate arheoloških istraživanja za razdoblje od približno 7. 7 Krovat-Kuvrat potjerao je prema Niceforu avarske čete iz svoje države (u današnjoj 32). godine trebalo je pokušati povezati s vijestima iz pisanih obraniti staru tezu. godine bila stabilna i da prodor sjedištem u Civitanovi. u »razdoblje od točno Ako je Krovat-Kuvrat srušio tridesetih godina sedmog stoljeća dotad jedne generacije« (Szentpetery). može se najjednostavnije i najuvjerljivije objasniti konjice. a poslije su se preselili na drugi otok. prostorno najvjerojatnije treba tražiti od Dona na istoku do područja zapadno od Buga. možda bi se ipak moglo pokušati 630. od 630. pactum Lotharii) ι o onom što pričaju Pavao Đakon i Ivan Đakon — što bismo mogli Krovat-Kuvratovo osvajanje središnjeg dijela avarske države Prvoga kaganata bilo bi između zaključivati o venecijanskoj povijesti na osnovi vijesti iz DAI? Zanimljivo je da je i ta dva datuma. u suvremenim vrela. treći. transparentnije negoli što se na prvi pogled čini.-632. približno daje najstariji sin pobijedio i rastjerao svoju braću. Oni njeguju novi stil ukrasnih predmeta. Taj podvig protobugarskog vladara kojeg postavljen? Umjesto da se bavimo kasnijim pričama o dolasku Hrvata (gl. nama Prema vijesti koju bilježi Nicefor »Kuvrat (Κουβρατος).). da su neke zasebne konjaničke čete Hrvata. (Više o tome u radu V. ponajprije razmjerno vrlo bogati arheološki nalazi. u nekom. Ali. No. nepoznatom povijesnom trenutku prodrle preko avarskog teritorija (ili drukčije) u vladar Unogundura ustao je protiv avarskog kagana i iz svoje zemlje sramotno Dalmaciju. nema ni najmanje vijesti neprijateljski nastrojene prema vladajućoj avarskoj dinastiji. najsjajnije doba avarske države. četvrti je otišao Szentpetery je u svojim iscrpnim studijama iz 1987. u situaciji očajničke borbe s Arapima bio većim (u Hrvatskoj) ili manjim uspjehom (drugdje) potomci četa koje su nekih 40 spreman dokazivati svoje prijateljstvo prema Avarima bogatim darovima i godina ranije za svojeg vladara Krovata-Kuvrata osvojile" cijelu državu. koje su pod utjecajem o bilo kakvom avarskom napadu na Bizant. a Anastazije prevodi s Crobatus. a onda prešao u današnju Bugarsku. Dodatne analize. Ukratko. Da nam o Veneciji od 5. To je točka s koje smo krenuli u našim daljnjim istraživanjima. god. u avarskom kaganatu došlo ne samo do promjene sjedišta kaganata njih poveo je sa sobom dio vojnih formacija. do približno 675. god.). 16 17 . 6. bilj.Niceforove i Fredegarove kronologije možda sačuvala samo mutnu vijest o Atili — ako tu vijest nije ukomponirao u tekst sam car pisac. najbolje je reći »u tridesetim venecijanska narodna predaja povezana s vremenom Karla Velikog i da je iz ranijeg doba godinama sedmog stoljeća«. Batbajanu. doduše. Ti su joj odnosi omogućavali vrlo visoki standard vladajućeg sloja i to stoljeća. ustvrdili: nije li možda problem dolaska Hrvata pogrješno potjerao kaganove vojne jedinice«. Justinijanovoj Ukrajini) sigurno prije 636. ugovoru s Liutprandom. Ustanovili smo daje naoko smrti (približno godine 668. DAI) ili o njihovoj autohtonosti (Toma). do 675. tj. 30. Krovat-Kuvratovu državu objašnjavanje tadašnjih događaja. da od 630. stoljeću na osnovi tadašnjih vijesti? dakle u vrijeme kada je nakon smrti kagana prethodne dinastije u avarskoj državi Premda o Hrvatima u njima nema vijesti. otišao je prešavši Don na istok. Karantanija. 31. stoljeća daje svaki dobio pripadajuću vojničku pratnju (λαός): prvome je sinu. cijelim avarskim kaganatom. ta daje razdoblje nakon toga. stoljeća dalje nisu poznate vijesti o Ostrogotima. dokazao daje oko Avarima. Palestinu. i Teofan zove Krovatom (Κροβατος). Ta »dioba« očito se svodi na činjenicu nego nedvojbeno i do promjene dinastije. a peti se smjestio u blizinu Ravenne i priznao bizantsku vlast... onda se nameće ideja da su Hrovati (kako ih razdoblja avarske vlasti u širem podunavskom području. Svaki od godine 630. Egipat i Tripoli i čak doživio prvi izravni arapski napad na Konstantinopol. prema dosadašnjem znanju. godine. dolasku Langobarda. Taj val pretpostavkom da je nova vlast održavala dobrosusjedske i prijateljske odnose s preuzima vlast u Krovat-Kuvratovoj državi sredinom druge polovice sedmog Bizantom. uključujući i DAI) zapravo »krovatovci«. i 8. one su očito jedini ozbiljni putokaz za došlo do žestokih obračuna između Avara i Bugara. Prvoga avarskog kaganata o kojem piše Fredegar obično se datira s 631 . Njegova su se djeca po Teofanu »podijelila« tako posve mračno razdoblje od prve trećine 7. Siriju. smjestio se na ušću Dunava. Teza se čini dovoljno uvjerljivom. Nemoguće je to ne nazivaju najstariji izvori. čete povezati s drugom činjenicom. a na rubovima države (Hrvatska. financijskom pomoći. bi mogle unijeti još nešto veću preciznost. koja su Ta jaka Krovat-Kuvratova država trajala je tek koju godinu nakon njegove rezultirala našim radom iz godine 1995. o situaciji u doba Lotara (tzv. kako su oni nedovoljno čvrsto utvrđeni. premda je to bilo doba kada je Bizant i po nalogu protobugarskog vladara Krovat-Kuvrata proširile njegov utjecaj nad vodio očajničke ratove s Arapima. riječ o postupnom slabljenju avarske države. ono što smo još 1990. godine 630. Dakle. dragi. nećak Organa. pada kudikamo najbogatiji materijal iz čitavog vladajuću dinastiju u kaganatu. Kotrig. (rad pod VII. 7 proučiti stanje u Panoniji i Dalmaciji u 7. Moglo bi se možda pokušati ovako argumentirati: istina je. Asparuh.

uspio ne samo sačuvati situacija u to doba postala bi mnogo manje neprobojno mračna. slično Dalmaciju. Ipak. protumačena prema glavi 31. Ne postoje neki specifični hrvatski nalazi koji bi dokazivali nije dovoljno 'jaka' da bude 'državna'. je psihološki takav redoslijed misli više nego razumljiv: neprihvaćanje takve tvrdnje ne bi značilo drugo doli »brisanje dvaju tamnih stoljeća«. koja bi se razlikovala od Avara i Protobugara. Isto i idući citati. Dakako. podsjetimo na činjenicu da Hrvate u to vrijeme ne spominje nijedan suvremeni »plemena«) sigurno je bar to da nije riječ o nediferenciranom društvu. O državi se donosi pouzdanu vijest o dolasku Hrvata u prvoj polovici sedmog stoljeća. u vrijeme tridesetih i sedamdesetih godina sedmog stoljeća. Naime. a pretvara se u puku mogućnost ako ponovno podavanja. plemenske zajednice Langobarda. Doduše. u kojem je vlast držao novi migracijski val osamdesetih potpun. 18 19 . i [' bi postojala neka »podjela rada«.. upravo se time uvodi tama u povijest sedmog i osmog stoljeća. Arheološki nalazi područje neposredne vlasti vladajućeg sloja nego ga na pojedinim rubnim najednom dobivaju svoju vrijednost. a politička vlast koju nazivamo državom« i postavila pitanje: »ako županska vlast ni u novoj domovini. tj. da poricanje dolaska Hrvata u tridesetim godinama sedmog stoljeća vođu. a i u vrijeme neposredno nakon uništenja Drugoga avarskog kaganata. za hrvatsku historiografija ostaje pri zastarjelom pojmu države«.8 Kako je tada vladajuća konjaničku grupaciju. Avare Prvoga kaganata. ako se postavi kao što su države npr. »mrak« sedmog i osmog stoljeća na našim područjima bio bi je Drugi avarski kaganat. 1971. da arheološki tragovi. vlasti na današnjim hrvatskim područjima u sedmom i osmom stoljeću. mogućnost prolaza takve ratničke grupacije otvara se barem u naši su krajevi u to doba bili u sklopu državne zajednice na širem državnom kratkim razdobljima između dva prevrata. koja bi se u sedmom i osmom stoljeću mogla arheološki vlasti?« te nakon kraće analize zaključila da doduše »prevladava mišljenje da je uspješno identificirati uz avarske konjaničke i slavenske stočarsko-poljodjelske hrvatska država nastala u prvim desetljećima IX. No. nadalje. i osmom stoljeću. DAI (a i glava 30. Taje misao razumljiva psihološka podrške ubiračima podavanja. gdje je ona eventualno mogla boraviti prigodom svojega prolaska. a kako iza njih nisu ostali nikakvi smrti.. Da vidimo što o njoj kaže arheologija. Katičić). a nedostatak specifičnih hrvatskih nalaza i područjima čak znatno proširiti i ostati stabilan sve do vojne Karla Velikog. daje dovoljno odustati od povjerenja u vijesti iz DAI.nekog konjaničkog naroda kroz njezin teritorij nije zamisliv. godinama neposredno nakon Prvog kaganata. posljedica shvaćanja da su Hrvati kao zasebna plemenska zajednica došli u Tako organizirana »plemenska zajednica« nije drugo nego — država. N.) ne nazovemo hrvatskih arheoloških nalaza čudio utoliko više što bi u tom slučaju tim četama državom«. onda bi nedostatak specifičnih »plemenski savez u kojem su se spojili Hrvati i Slaveni (. DAI. povezana sa smjenom vladajuće području Panonije i Dalmacije. povijesna godina sedmog stoljeća. Kako god zamišljali tu vlast (»slobodne općine«.. gdje treba (. u skladu s glavom 31. Protobugare u vrijeme Krovata-Kuvrata i Avare Već je odavno Nada Klaić ispravno prigovorila da »jugoslavenska Drugog kaganata možemo arheološki vrlo dobro pratiti. približno koncem šezdesetih godina sedmog stoljeća.) uopće tražiti početke državne nazočnost takve grupacije. »rodovi«. tj. takvih nalaza marksistička teorija inzistirala na državi kao klasnom fenomenu. mogla bi se pretpostaviti i puka arheološka slučajnost. u vrijeme Heraklija. st. Vjerojatnost takve arheološke slučajnosti s obzirom na dugo razdoblje od položaja vladajuće elite nad podređenim stanovništvom.) su se smjestile na određenom teritoriju i organizirale njegovu obranu. Istina je. Ako bismo dolazak hrvatskih konjaničkih četa pretpostavili u kriznim »nema razloga« da trajno političko jedinstvo u sedmom i osmom stoljeću.« ali da po njezinom mišljenju grupacije.. stajalo na raspolaganje vrlo dugo vremensko razdoblje da iza sebe ostave bar neki Ovome bismo sa svoje strane dodali: koja god bila vlast u Dalmaciji u sedmom arheološki trag. Prije negoli krenemo dalje. a dijelom zbog očuvanja povlaštenog nalaze.. Ako su primjerice »plemena« (ili bilo koja druga S ovim je u najužoj svezi misao koja se nerijetko iznosi u novijoj literaturi organizacija) htjela sačuvati svoju samostalnost. Prihvaćanjem te tvrdnje ne 8 preostaje drugo nego složiti se da nakon dolaska Hrvata ne znamo baš ništa o KLAIĆ N. potrebno je zaustaviti se na pitanju o karakteru teoretski doista postoji. Isto vrijedi i za povijesti tih stoljeća: Hrvati bi tijekom 150 godina živjeli posve nezapaženi i sređenu državu Krovata-Kuvrata od tridesetih godina sedmog stoljeća do njegove nezabilježeni od bilo kojeg pisanog vrela. Avara. Nijedan šutnja pisanih vrela ne samo o hrvatskom kontinentalnom zaleđu dalmatinskih od ta tri razdoblja ne ukazuje se nimalo pogodnim za prolaz neprijateljske ratničke gradova nego i o tim gradovima dobiva svoje jednostavno i uvjerljivo objašnjenje: grupacije. a .. ona seje na tom području morala razmjerno čvrsto organizirati. ponajprije radi ubiranja oko 150 godina posve je mala. »bratstva«. Klaić je nema ni u staroj hrvatskoj postojbini (bez obzira gdje bismo je tražili) ni u oprezno dodala: »kojem stupnju klasne diferencijacije odgovara upravo ona Podunavlju. da do danas arheolozi nisu uspjeli pronaći te specifične hrvatske arheološke dijelom zbog obrane od vanjskog neprijatelja. Bugara itd. ona su morala imati barem svojega (Pohl. Ta mogućnost 8. tj. Nasuprot tomu. u kojem ne pisani izvor. a ovaj je morao imati svoju vojnu družinu za obranu prema vani i za davanje dovodi do »brisanja dvaju tamnih stoljeća« (?). onda moždane bi moglo govoriti jedino u vrijeme migracija takve plemenske zajednice. garniture. 142 i dalje. bitno različite rasne provenijencije. koje kao aksiom teza da glava 31.

Što se pak tiče Franaka. Franci su koncem osmog i početkom devetog stoljeća vodili vrlo nalazimo i četu Megeri. o njezinim crkvenim odnosima s Ravennom. vrlo dugu granicu prema sjevernom avarskom susjedu. Ne vidi se pravi zaleđu.) sve do 787. bar u obliku »vojne upustio u objašnjavanje još neobičnije činjenice. ispravno postavljeni problem glasi: kojoj je državi pripadalo politički priznavali kakvu-takvu nadređenost vlasti u svom zaleđu. govori nijedno vrelo. Unatoč svemu tome. s druge strane granice. koju bi trebalo čuvati stalnom graničarsko-vojnom linijom utvrda koja bi ime Hrvat bilo toliko »opterećeno savezom s Bizantom« i toliko ominozno da bi odbijala manje provale i upade. što upućuje da u bilo kojoj prigodi bar usput ne spomene Hrvate. njemačkoj) uobičajen je naziv »turski«. kod kojih među sedam povlaštenih. nemoguće je da neki bizantski pisac ne bi bi očekivati da se na takvoj granici nalaze graničarske postaje Avara. A takva granica. iz dodatnih razloga. nalazi. i specifični hrvatski drugom namjesniku provincije. godine ili da s njima komunicira zbog nekog drugog pitanja? Svi ti problemi nestaju ako se pretpostavi da su dalmatinski gradovi Dakle. Vidi i rad pod I. a o njemu. glave D AI Hrvati su došli u Dalmaciju organizirani u sedam U svjetlu naprijed rečenoga ne čini se vjerojatnim teza da bi Hrvati u Dalmaciji četa. Uostalom. a šutnju bizantskih vrela i opet zato što se ne vidi za to pravi razlog. intenzivne borbe na našim prostorima. koja bi postojala oko 150 godina. Naime. godine 680. uostalom. tako da se ovom raščlambom teškoće oko papom ili Konstantinopolom itd. postojanje takve »plemenske zajednice«-države Hrvata približno od Učke do Cetine i u unutrašnjosti približno do poriječja rijeka Une i Vrbasa pretpostavlja kojoj je Francima pomagao dalmatinski vojvoda Borna. Dok je u pobjedama nad Francima sigurno. bilj. području jugoistočne Europe. da bi ih se razlikovalo od kasnijih Turaka. što smo prihvatili u radu iz 1995. Kozencis i lijekom sedmog i osmog stoljeća živjeli u okviru svojih rodova i plemena daleko Hrovat) i dvije sestre (Tuga i Vuga). da su u Bizantu bili toliko zadovoljni dalmatinskim gradovima da nisu imali razloga Postojanje pak specifične hrvatske »plemenske zajednice «-države još je i spomenuti ih ni u kojoj prigodi. ostaje neobično da se nijednom bizantskom piscu nikada nije »omaknulo« na dodatnu grupaciju Kabara. O tome potanje Margetić 1992. 179. Bez graničara-vojnika i bez »stajaće vojske« u u imenima hrvatske braće i sestara ta poruka nije tako eksplicitna. Već smo i prije naglasili da uopće nigdje nema specifičnih hrvatskih nalaza. nego nema ni arheološkog traga granici te države prema njezinu sjevernom susjedu. i 40. s time da bi u unutrašnjosti takve »plemenske ga franački kroničari tako složno i uporno izbjegavali. po kojoj je poslije cjelokupna zajednica dobila ime Mađari. Zar papa nije imao konstruiranja hrvatske države u sedmom i osmom stoljeću još i povećavaju: ne baš nikada razloga da pozove dalmatinske biskupe na neki koncil (primjerice. zapravo nemoguće zamisliti.. ne razlog zašto bi narodna predaja izmislila očito neslavenska imena predvodnika četa. družine«. Sve naprijed navedene činjenice i okolnosti govore u prilog tezi da takve »plemenske zajednice«-države ograničene na područje Dalmacije u sedmom i 9. Po njegovu mišljenju Hrvati Čak i podatak o razlikovanju muških i ženskih imena ne čini se posve izmišljenim. nije potvrđena iole naime. najvažniji su se koncem osmog i početkom devetog stoljeća uvelike bavili našim krajevima. Naime. koji na to daje četa »Hrovatovaca« imala u hrvatskoj zajednici središnji. Ne čini se uvjerljivom teza da je i Save. Na njihovu su čelu bili petorica braće (Klukas. Muhlo. U nas je uobičajeniji naziv ^turkijski«. »glavnih« četa Bizantom«. Najprije su vodili rat kojim su uništili avarsku državu. s druge strane i da postoje avarski nalazi. takav je hrvatski plemenski savez nezamisliv. položaj. za to razdoblje nema ni vijesti o dalmatinskim biskupima i biskupijama ni u papinskim vrelima. tj. a od političkih i vojnih perturbacija koje su se u to doba događale na čitavom nad Avarima vjerojatno izražena »narodna« poruka o izvrsnosti i hrabrosti Hrvata. pa smo se tom nazivu priklonili. pa je zbog toga njezino ime poslije prešlo na cjelokupnu hrvatsku zajednicu Katičić misli da su oni izbjegavali ime Hrvata jer je bilo »opterećeno savezom s — i opet slično Mađarima. organizirano zaleđe dalmatinskih gradova u sedmom i osmom stoljeću? Pitanje se te ako se ujedno pretpostavi da ta kontinentalna vlast naprosto nije dopuštala papi može postaviti i na ovaj način: koji vladajući sloj i koja vojna organizacija postoje u kontinentalnom dijelu dalmatinskih gradova u sedmom i osmom stoljeću? da ostvaruje bilo kakvu ingerenciju nad dalmatinskim biskupima. Tu doista ne bi pomogla slična ideja. najuže povezane s prethodnom. Lovelos. po vijestima iz 39. su bili ugledni i ozbiljni vojni saveznici. Slično se i Mađari da ovaj nije imao nikakva razloga da s njima bude nezadovoljan i da ih spominje.). Jedan od petorice braće zove se Hrovat. s jedne. glave DAI dijele na sedam »pravih« mađarskih plemena i Ipak. s jedne. federati Bizanta. a onda je slijedila dugogodišnja borba protiv Ljudevita. No. približno duž rijeka Kupe nijedan franački kroničar ne spominje Hrvate. prilog stajalištu da su »Protohrvati« bili turkijskog podrijetla. o nekom »prokonzulu« ili Hrvata. Dodajmo da se Katičić nije zajednice« morala postojati neka središnja »stajaća vojska«. (vidi rad VII. trebalo i osmom stoljeću bizantska provincija. Katičić je to vrlo dobro uočio. Smatramo da neki elementi iz hrvatske narodne predaje snažno govore u osmom stoljeću nije bilo i da je Podunavlje s Dalmacijom bilo u to doba u okviru 9 jedne države. Riječ je vrlo vjerojatno o razlikovanju o tim federatima on objašnjava time što su Hrvati bili toliko vjerni i odani Bizantu povlaštenih (muška imena) i nepovlaštenih (ženska imena) četa. u kojem ona šute i o Hrvatima. Nakon toga su imali teške vojnopomorske sukobe i diplomatske pregovore s Bizantom. 20 21 . No. samo da nema specifičnih hrvatskih arheoloških nalaza. i koji put što spomenuo o događajima u njoj ili oko nje. ako su dalmatinski gradovi bili u sedmom neusporedivo teže. u * U literaturi (npr. Prema priči iz 30. šutnje suvremenih bizantskih vrela o dalmatinskim gradovima u razdoblju uvjerljivim arheološkim nalazima. a ne nadređenost Bizanta.

u ISTI. pojedinostima vjerodostojna. e. primjerice. 14 a s još većim rezervama Katičić. koje je sabirao satnik (= stotnik). dakle. 1980. U novije je povezati s turkijskom provenijencijom. ponovno tiskano "GLUHAK. primjera (npr. Tu sponu (»braća« i »sestre«) i dodatnom fikcijom o srodstvu preko zajedničkog imena nalazi i Gluhak' 6 u osobnim imenima (Horoathos. to više što se unutar nje može utvrditi i diferencijacija su Hebreji nastupali prema Obećanoj zemlji kao vojna formacija sa čvrstom vojnom po gospodarskoj snazi i ugledu.. maslac. Buzdohanj) i veće (Podhum. Horuathos) dvojice Grka. koje je onda preuzelo Na čelu je Svetopelekove države kralj. (bilj. e. među kojima se nalazi i četa s imenom Juda. Hrvat). 298). »ženski.. »dekanate« — ponajprije radi ubiranja dobila svoje osobno ime po uzoru na neko osobno ime iranskoga podrijetla.17 i to Bijele Hrvatske. " N. Porijeklo (bilj. čete Kozencis »Kosezi« (ili slično). Cernik. premda se Vasmer pritom vidljivo kolebao. 1993. Zastenice) zaselke. 1990. kao stoje to već odavno predlagao Skok. takva općina nije teritorijalnu podjelu hrvatskog naroda. Jedna od ozbiljnijih i uvjerljivijih bila bi Vasmerova izmišljenom unatoč tomu što se može sumnjati u broj povlaštenih i nepovlaštenih teorija iz 1923. na »desetine«. 15 KATIČIĆ. unutar ne samo vladajuće elite nego i podređenog stanovništva postoji znatna Grobničanima iz 1642. 22 23 . Pojedina je četa su živjeli u gradu Tanaisu u drugom ili trećem stoljeću n. TRUBAČEV.56.. Pod banom su se nalazili župani (supani na prostoru južne Ukrajine ili zapadno od nje. a najvjerojatnije nijedan od raznovrsnih prijedloga takvog objašnjenja nije među iranistima naišao slično kao i kod Hrvata. O toj tezi više u bilj. n. 231-270. 267-270. koja je najuvjerljivije označavao bi čuvare stoke. slično hebrejskoj narodnoj predaji po kojoj amorfna masa podložnika. ali već teritorijalizirane.. 1978. podavanja. tako da su npr. premda kasnijoj teritorijalnoj podjeli Hebreja. n. gdje donosi razmjerno iscrpan uvid u Trubačevljeve teze »s dopunama koje podrobnije objašnjavaju zašto je upravo ta etimologija najuvjerljivija« (n. u koga su žene« i predlagao kao alternativu iranski */ш- podrijetla. Doduše. 1999. dj. i Gluhak. jaja). vrijeme pobudio pozornost noviji prijedlog Trubačeva.. Latina prema latinus. slično kao i kod Mađara. 1923. npr. dj. Oba naslova nalazimo i u DAI i u ispravama iz doba narodnih vladara. e. prethodno je trebalo naći neku sponu koja bi spajala navodno turkijske provenijencije. Iransko bi pleme I u Ljetopisu je sačuvan mutni trag takve organizacije. jedna desetina trebala je dati recimo jednog pješaka. Hrvoje prema Hrvat itd. Svakoje kućanstvo davalo 13 V. jer bi nas odveć udaljilo približno odgovaraju jednoj. dakle plemenu nema u razdoblju od polovice 1. 15 da hrvatsko ime dolazi od pridjeva Ovome treba dodati još i hrvatske nazive ban i župan. 294-306. 97. U grobničkoj je gospoštiji takva podjela sačuvana još mnogo stoljeća kasnije. Ipak. ali i radi davanja vojne pomoći u slučaju potrebe. 23-39 i 73-101. a na čelu svake od pojedinih pokrajina (npr. Nije nimalo nemoguće da ona odražava tek kasniju i kako su podložnici rješavali razna pitanja u vijeću starejih. nedvojbeno turkijskog *har-va(n)t. ISTI. viši funkcionari zadržali turkijske nazive teze da ni o navodnom iranskom ni o eventualnom kasnijem slavenskom hrvatskom (ban i lupan).«." organizacijom. 95 i d. 119-161. tisućljeća pr. Svaki je ban imao sedam satnika. b. 18.). Svakako su najmanje sumnjiva imena predvodnika. Vidi i ISTI. preuzetog iz naziva jedne čete. dobilo po Gluhakovu mišljenju nekoć to ime po svojem vođi. u dvanaest četa. Tako po jednoga (centuriones — sednici). n. 111 Podrobnije u MARGETIĆ. koja je već odavno zadobila razmjerno velik broj sljedbenika. prijatelj. a svaki župan spomenutih Grka u gradu Tanaisu oko sedam stotina godina nikakve vijesti. ta hrvatska narodna predaja ne može biti potpuno na nepodijeljeno priznanje. tisućljeća pr. koji izrabljivača« i »klasu izrabljivanih«. već na nižoj razini pojavljuje se naslov satnik (stotnik). Crvene Hrvatske) ban.l prema Ljetopisu su. svi članovi čete Klukas Gluhak pretpostavlja mogućnost daje ono prije bilo etnonim i daje za to nekoliko bili »Klukasovci« (ili slično). U to ovdje ne možemo ulaziti. Kako je satnik bio biran među kmetovima-podložnicima. " Naime. »počasti« (kokoš. odnosno dvjema desetinama. Iz ugovora Petra Zrinskog s. godine10 vidljivo je daje gospoštija bila razdijeljena na diferencijacija pa bi bilo potpuno pogrješno takvo vrlo kompleksno društvo dijeliti na »klasu manje (Rečina. 24). A l i . koji Hrovat (Krobat. Za to osobno ime bila unutar sebe još i dodatno povezana. Taje Ovdje je potrebno dodati nekoliko riječi o tzv. godine:' 2 »Hrvat« potječe iz iranske riječi *(fšu)-haurvata i četa.. ne možemo biti nimajo sigurni da je narodna predaja u svim bio oslobođen podavanja. Te su čete bile međusobno povezane fikcijom da su u rodu pradavno iransko pleme Hrvata sa slavenskim plemenom istoga imena. mogućnost da su ti Grci dobili ime po navodnom iransko-slavenskom plemenu Iz toga se može dalje zaključiti daje i podložno stanovništvo bilo podijeljeno Hrvata. postaje posve nevjerojatnom. koja se temelji na imena Hrvat. neko pretpostavljeno slavensko pleme »prije polovine I. 55-80. koji je zbog toga 14 GLUHAK. Ne vidi se razlog zašto dvojica Grka ne bi na još uže jedinice. Krovat. do pojave imena naziv slavenske provenijencije. 12 VASMER. 160. iranskoj teoriji o porijeklu nastupajuća vojna formacija doduše kasnija interpretacija.. Čitava je gospoštija od teme koju obrađujemo. dj." koji s rezervama prihvaća a poslije i Moravcsik. 14). Osnovna je i odlučujuća slabost te idest comites). urvata. početno obuhvaćala 120 kućanstava (velika stotica). Kao da sve to dopušta zaključak da su »Protohrvati« bili organizirani u čete Dakako.

za 22 što ih daju narodne bajke. a 1884. nego samo pojedini njegovi elementi. I doista. epovi i priče antičkih pisaca. čini se. o plemenu (narodu) Hrvata postoje pouzdani poznati iz povijesnih vrela pod imenom Anti. 418-433.) piše: Hrvata. što »omakne« ijedna vijest o Hrvatima. u skladu s Abaevom. H. Haussig je Engelsove teze jer je to bila neophodna pretpostavka bavljenja znanošću u SSSR. a teza o matrijarhatu kao S naše strane skloni smo upozoriti na to da je Krovat-Kuvrat imao. 95. pokušao s tezom da je osobno pretpostavimo da se vijesti sabrane u ta dva vrela temelje na bilješkama ime spomenutih Grka u drugom-trećem stoljeću zapravo »prezime« njihova roda. Langobarde itd.. Sredinom devetog stoljeća javlja se ime hrvatskoga naroda u naslovu vojvode Gluhak objašnjava" da su u današnjoj Ukrajini u trećem stoljeću živjeli Slaveni.) i otac (Lav VI. Satani. Slavene. JENSEN. 1988. a još je kudikamo nevjerojatnija ideja Dakle. slično 21 kao što je tamo i Marxova teorija o višku vrijednosti suvereno vladala: zadatak je predlagao altajski Quro-batu. ga je nosilo. koji se u skupnoj imenici qurt nalazi zapisan u bugar- znanstvenika bio apologetika marksističkih postavki. Engels uzdignuo na razinu marksističke dogme. J. po kojem bi to navodno iransko pleme dobilo svoje je također cvjetao matrijarhat. Liburnima. Hijat koji postoji od drugog-trećeg stoljeća n. 14). Matrijarhat bi po Engelsu bio ukinut osmog stoljeća? Nije li traženi istaknuti plemenski vođa protobugarski vladar kojeg tek pojavom privatnog vlasništva. to bi se. od drugih plemena i naroda. stoljeća.755-760. 1954. Prokopije. Ukrajine potisnuli u današnju južnu Poljsku. daje »barem u nekih Iranaca« morao postojati nalazili pravog razloga da ih spomenu.. a njihovo se ime tumačilo : »njima vladaju s tezom da je svim tim bizantskim piscima bilo ime Hrvat toliko ominozno da ga žene«. Morgan dalje razvio. »drugog« sina Kotriga.. Susjedni da su svi ti pisci bili toliko zadovoljni korektnim ponašanjem Hrvata — za razliku narodi koji više nisu bili u matrijarhatu nazvali su Irance *sar-mat. On bi po Trubačevu bio u svezi s matrijarhatom na azovskom primorju.430. ne samo Trubačev i Abaev. "HAUSSIG. o kojem Pseudo-Skilak (390. "S'--»MARGETIĆ. »Liburnimu zapovijedaju žene. a spolno opće i s vlastitim robovima i muškarcima susjednih područja. Prvi je dio te riječi *sar (žena). »Puni« matrijarhat nije se mogao nigdje dokazati. Dimitrija priča se o Kuveru. Danas se kod pretežnog dijela autora skoj listi najstarijih vladara u obliku Kur 't. Dio tih Slavena-Anta Goti su iz podaci tek s devetim stoljećem. One su žene slobodnih muževa. s osobnim imenom Horoat Ne bi li prema tome svi Iranci bili — Hrvati. po ime i onda se kasnije poslavenilo (i stoljećima nezapaženo od bilo koga migriralo kojem su Hrvati dobili svoje ime — zapravo Hrvatica. tj. To bi. (bilj. prema prijelaznom stupnju neodrživom (unhaltbar). U Čudima sv. tu i tamo nasljedno pravo temeljeno na srodstvu po majci. Iranci bi još u povijesno doba živjeli u matrijarhatu. koje se onda proširilo na pleme Hrvata. nije moguće objasniti na zadovoljavajući naćin. Isto vrijedi i za pisce iz sedmog i osmog »jak matrijarhat«.-330. kojom su se oni razlikovali od drugih. . a u jedanaestom stoljeću Nestorova kronika. nije li izglednije tražiti porijeklo imena plemena koje Teoriju o matrijarhatu kao nužnom prethodnim društvenom razvojnom stupnju predložio je još 1856. a odnosi se upravo na Krovata-Kuvrata. događajima i ličnostima sedmog i god. ali je poslije s pravom od toga odustao i vratio se svojoj ranijoj tezi (Hrvat = čuvar stoke). nastavlja Trubačev. 24 25 . a Anastazije prevodi s Crobatosl autori bez ijedne iznimke. beskrajnim prostranstvima). lik Satana. ponegdje 20 tzv. čvrsto i nepodijeljeno zastupali te пч\ Ostaje još razriješiti pitanje provenijencije imena Krovat-Kuvrat. " onda se donja granica tih jedno jedino etničko ime Hrvatu tom razdoblju. koji znači »ženski. Iz bogate literature vidi npr. o kojima nas upravo zasipaju vijestima — da nisu Gluhak nadodaje. Porijeklo. nastavlja Gluhak.. god. Kako *sar u iranskom daje *har.Predložena bi teza mogla imati stanovitu vjerojatnost kad bi se mogla pozvati na 2 sakupljenima tijekom prethodnih stotinu godina. L.. Napušteno je naivno istraživanje podataka. i to daje pradavni hrvatski vođa. a i evolucionističke teorije 19. i sam naziv matrijarhat smatra pogrješnim (irreführend). primjerice. stoljeću spominje DAI. 14 GLUHAK. Irancima = Hrvatima bi vladale žene? iranskog porijekla nisu uvjerljiva spona između navodnog ranijeg pradavnog Ovo bi se moglo povezati s podatkom o narodu koji je živio na našim područjima iranskog plemena Hrvata. Taj pak *sar u iranskom daje *har. Dakle. e. god. Ako Vasmer je doduše u jednom radu iz godine 1926. mati naroda. u kojega su žene«. Mudri). Bachofen. J. kojima »vladaju žene« itd.« Iz toga bi slijedilo da su se današnji Hrvati Umjesto da se ime Hrvat nastoji objasniti imenom nekoga pradavnog iranskog nakon tisućljetnog putovanja kroz beskrajna područja slučajno nastanili baš u kraju u kojem »istaknutog plemenskog vođe«.0. a da im se nijedanput ne dolazi od pridjeva *har-va(n)t. s time da Nestor počinje s koliko-toliko pouzdanim vijestima od godine drugog-trećeg stoljeća n. gdje je središnji stoljeća. i sami Iranci nazivali *har-va(n)t. Dva Grka u Tanaisu u drugom-trećem stoljeću n. do devetog stoljeća. »ni za živu glavu« nisu nijedanput spomenuli. e. n. »Protohrvata« u okolnostima. Zbog toga je i te kako razumljivo da su s v i sovjetski Teofan naziva Κροβατος. pr. Teofanu. Menandar. kada su zabilježena dva Grka s osobnim imenom »Horvat«. Vrlo je vjerojatno da se u DAI nalaze sabrane zabilješke. tj. mnogobrojni pisci 18 (Jordan. Avare. e. Teofilakt Simokata) spominju u Trubačeva teza o porijeklu imena Hrvat nema čvrste temelje. a odande »pošli su Hrvati na zapad«. značajkom matrijarhata. 1959. s pretpostavljenim slavenskim plemenom Hrvata.. o kojem također nema suvremenih vijesti sve do devetog stoljeća. e. 852. bi bilo posve neprihvatljivo pokušati su preuzeli i Grci. o čemu je već bilo riječi. a slijedilo bi. jer se to posredno potvrđuje iz epova susjednih Oseta. dakle isti korijen kao i u *har-va(n)t (Hrvat). Doista. 1877. Irance su susjedi nazivali Sarmati. n. Njih u desetom kada se pojavljuje etnonim Hrvat. e. mogli biti »oni budući Bijeli Hrvati«. Trpimira (dux Chroatorum). god. koje su dali pribilježiti Priče o Hrvatima pod vlašću žena u pradavna vremena imaju isto toliko znanstvene Konstantinov djed (Bazilije I. tj. podloge. Po njemu ime Hrvat šestom stoljeću Ante. čini se. koje ne spominje nijedno vrelo i mnogo kasnijeg plemena približno u četvrtom stoljeće pr. Pseudomauricije. 18 zabilješki spušta na sredinu devetog stoljeća za DAI i kraj desetog stoljeća za Nije mnogo uspješnije ni povezivanje osobnog imena spomenutih Grka nakon Nestora. matrilokalitet i si. . kao i priče o Amazonkama.

Kako je isključeno da bi to mogla biti prva (jer je očito 12.. Kuvera. nego samo jedan i imenima svoje djece legitimira svoju državu kao nasljednika ranije države njezin element — »Protohrvati«. Menandar spominje i avarskog poljoprivrednicima. a onda proširiti svoj utjecaj i na preostali teritorij avarske države. kaganata do 626. franačkoj vlasti.. U to se vrijeme na našim područjima spominju u pisanim vrelima Avari Prvog — primjenu novih arheoloških istraživanja na situaciju u širem Podunavlju. 140-143. za koje se može godina sedmog stoljeća (rad pod VII.. Klaić (t. koji se vrlo dobro uklapa u naprijed spomenute arheološke i povijesne vijest iz glave 30. dokazati da je do njega došlo potpunim prekidom s dinastijom prethodnog Za pravne je povjesničare od teoretskog. koje je koncem devetog podrijetla koji vlada našim područjima dok tu državu nije uništio Karlo Veliki. ali već konjaničkog naroda koji bi iz svoje sjeverne postojbine došao u Dalmaciju. preostaje samo druga. smatramo najvažnijim za daljnji napredak su i Kutriguri u šestom stoljeću dokazivali legitimitet svoje vlasti povezanošću s spoznaja ove izravne raščlambe vrela: ranijom hunskom državom. iz koje proizlazi da godine 626.. Uvoda). 24 Vidi prethodnu bilješku.i Laureshamenses. ilirsko-rimsku komponentu. »onako kao i prije u zemlji iz koje su došli«. suprotno Hauptmannovim Povijest naših krajeva u sedmom i osmom stoljeću treba objasniti ponajprije analizama. a ujedno i odgovara trajanju te države do smrti na što je još 1971. koje je došlo nekih avarske čete. odjeljak B).-675. da svojim imenom istraživanja. a za opće povjesničare također od razdoblja. Avari na ovakve i slične konstrukcije. DAI po kojoj su Hrvati u Dalmaciji bili neko vrijeme podložni činjenice. ali su još stoljećima sačuvale uspomenu na neslavenske »Protohrvate« u samom imenu naroda i 23 naslovima ban i lupan. 23 tome. KATIČIĆ. »Protohrvati«. Oba plemena stopila su se Arheologija je s uspjehom dokazala postojanje tih triju sukcesivnih avarskih sa stanovnicima tamošnjih područja u bugarski. No.. .. godine upozorila N. prema kojoj izvorni tekst glasi 10. godine suvremenim izvorima. s važnim posljedicama za tijek franačkog rata protiv Avara 791. Krovat-Kuvratovu državu ruši novi vladajući sloj istočnog Kuvratovim sinom. međutim donosi tekst priloga i upadljiva sličnost imena Krovat-Kuvrat i Hrovati-Hrvati. i za identifikaciju Vojnomira kao hrvatskog vladara (rad pod L). ban i bilo njih i njihove vlasti«. kako njega smeta argument. na području današnje Ukrajine. ne znači (. 1995. on pomoću filološke metode rješava ono »što u svojoj župan. Nakon našega rada iz 1995. imale su neslavenska imena. to više nije predmet ovog Kotreg. nastao stapanjem »protohrvatskih« — bolje reći Krovata-Kuvrata. Krovata-Kuvrata. Kotrig upadljivo podsjeća na ime Kutrigura. po kojima su ta dva naroda dobila svoje ime. Ni Albanski narod imao je donekle drukčiji nastanak.). Njega treba povezati s arheološki nalazi ni suvremena pisana vrela ne opravdavaju tezu o prodoru Hrvata. Utigura i Kutrigura. Ono vremenski odgovara moćnoj Krovat-Kuvratovoj Velikoj Bugarskoj izravnog interesa diskusija o državnoj vlasti u Dalmaciji sedmog i osmog stoljeća. i kako po njemu Hrvatske konjaničke čete.) može se filolog strpljivo razdoblja. zadržale su nazive svojih dužnosnika. Nedvojbeno je da tome treba pridodati i značajan faktor vazala Kotmgera. U našim radovima od I. objavljenom 1995. država. stoljeća došlo u Podunavlje (vidi rad VII. Nakon činjenica da »vrela iz toga vremena o njima šute. dolaskom konjaničkih četa četvrtoga Krovat-Kuvratovag sina. jer se u ovome radu ne ispituje etnogeneza Hrvata. Kutrigura na istom području..). Hrvate (Hrovate po bizantskim vrelima) treba tražiti unutar jedne od triju spomenutih vladajućih elita. godine (koji. ·..) da u Dalmaciji nije što su se teritorijalizirale u Dalmaciji. naroda koji je protobugarskih »krovatovskih« konjaničkih četa (koje su sredinom sedmog stoljeća približno jedno stoljeće ranije (sredinom šestog stoljeća) igrao vrlo važnu ulogu pobijedile Avare Prvoga avarskog kaganata) sa slavenskim stočarima i točno na prostorima Krovat-Kuvratove države. — raščlambu vijesti Annale. -ίο · · . Ta je upadljiva sličnost imena protobugarskog vladara samo dodatni i s mnogo ljubavi okrenuti onomu što vrela doista pričaju«. Kuver odražavaju tendenciju vladara Velike Bugarske. Za nju govori 24 U prvome. ' 26 27 . Ipak. godine. Očito 11. tj. objavljena su tri Katičićeva priloga. i to arheološkim nalazima i pisanim vrelima. Krovat-Kuvrat je na početku svoje vladavine uspio potjerati Sličnu ulogu imalo je konjaničko pleme Protobugara. Zatim dolazi prema arheološkim podacima najsjajnije osobito na karakter nove čvrste i sređene vlasti od tridesetih do sedamdesetih razdoblje od tridesetih do sedamdesetih godina sedmog stoljeća. Legitimitet je oduvijek svaku vladajuću elitu poticao — raščlambu vijesti Uskršnje kronike.> \п\>-1·· nisu pretrpjeli »katastrofu« (rad pod L). Pritom nije nimalo pročitanog na znanstvenom skupu održanom 1989. prerana) ili treća (već zbog rasnih značajka). U roku od dvije-tri generacije one su se slavenizirale. / ' kojeg se s pravom u literaturi tvrdi daje istovjetan s Teofanovim »četvrtim« sinom Hrvatski je narod. starosjedilaca. A prema Prokopijevu pričanju hunski je vladar imao dva sina. Katičić ističe veliko značenje nemoguće da je već Krovat-Kuvrat preuzeo to ime iz ranijeg kutrigurskog filološkog pristupa vrelima: »za razliku od historičara (. četrdeset godina nakon »Protohrvata« u današnju Bugarsku pod trećim Krovat- Otprilike 670. a također i konjaničko pleme Mađara. Sve to kao da upućuje na zaključak da imena Krovat-Kuvrat. Prema zajedno s miješanim stanovništvom iz područja približno današnje Vojvodine. odnosno mađarski narod. 8. Prethodna izlaganja mogla bi se ukratko sažeti ovako: Vm d a j e Pipin introivit Illyricum et inde in Pannonia. do VII. a s tim se rezultatima slažu i vijesti iz pisanih suvremenih vrela. dakle.

['· · . već i napisan podataka potvrđuje duboku arhaiku krapinskog tla«. treba uzeti u obzir da Budak najvjerojatnije nije htio zamarati čitatelje. Guduscani. . : i imali tako značajnu ulogu u rušenju avarske države. 267. i nešto ih povodu iste izložbe također se javio u dnevnom tisku kompetentnim prilogom. sami za sebe ne govore u prilog takvu shvaćanju. dakle u vrijeme franačkog uništenja mnogo podataka o raznim etničkim skupinama (Sclavi. No. Ljetopisa itd. Tu na prvi pogled neobjašnjivu uzeo u obzir ni argumentaciju ni rezultate rada iz 1977. emAsi|f«' zlonamjernost isključena. Čudi da se Budak 2000. dakako. jer se ti »nijemi« nalazi mogu a) Tako je u tjedniku Nacional br. da bismo je nakon prilično usrdno zalaže za naše teze iz 1977.. dr. godine. stoljeća. da on (Budak) itd. učinili nekoliko koraka dalje u spoznavanju problematike. . Ostaje pitanje na osnovi čega je Ančić zaključio da se naša razmišljanja vrte i. godine. Sakača po kojem je Krapinska na našu teoriju iz 1977.. Kudikamo više iznenađuje i to da Budak Po svemu se čini daje Ančić vrlo površno pročitao naše radove od 1977. Nije nemoguće daje on u našim radovima nakon 1977. Welatabi. Bulgari. Pojavila se i teza da su Hrvati došli u današnje hrvatske krajeve u povodu franačko-avarskog rata i da su odigrali 14. te da će to svoje novo (ili. ulogu Heraklija (pri čemu se spominje i mišljenje I. godine nastavili s istraživanjima 1995. primjerice iransku. Tako je primjerice u svojemu udžbeniku Prva stoljeća bili toliko zadovoljni ulogom svojih hrvatskih federata da nisu smatrali potrebnim Hrvatske.пг! .. a kako je Porga=Porin=Boma živio početkom 9. autor upućuje uz ostalo na radove Mažuranića. Takvim i gotsko. Kako je kod Ančića. podrobnije obradio (67-70). U odjeljku o hrvatskim time Budak ne prihvaća naše argumente i teze. Dakako. ranije legenda »dragocjen izvor za rekonstruiranje etnogeneze Hrvata. što bi po našem mišljenju bilo izvanredno korisno Što se tiče strogo povijesnih istraživanja. avarskom ratu postoji razmjerno mnogo suvremenih franačkih vrela. godine i onima nakon 1977. rad ne sadrži raščlambe tekstova za daljnje širenje spoznaja: znanost napreduje isključivo raspravom. : · ν ·ί . Avari. Pohla. novom argumentacijom u krugu. Što se tiče Ipak. Marvani. . nijedan tadašnji franački izvor Iznenađuje da sam Budak nije nijednom prigodom od 1977. nadalje. u nakon toga ponovno vratio na teze austrijskih pisaca. mnogo manje nekima. i raspravlja o Poljičkom zakonu... najprije pristali uz tezu o dolasku Hrvata potkraj 8. osobito s Ruskom pravdom. Pere. iransko porijeklo. Venetici. Neven Budak. da bi se c) M. vervi i didićima.·. vjerujemo daje taj članak. od 26. legati avarske države i snažnog jačanja raznovrsnih franačkih utjecaja. godine. kao uostalom ni druga vrela. Ni najmanje ne dvojimo da se Budak nije zadovoljio i nije smio na »kijevsku legendu o trojici braće« i ističe da je »poznata varijanta kijevske zadovoljiti ovakvim. valjda ipak postoji neki razlog za ovakvu Ančićevu interpretaciju. Abodrati. za Franke značajnijima. Timociani. prof. Ančić. gradeći u dobroj mjeri i na argumentaciji iz godine 1977. godine. promatrane iz vrlo uspješno i samozatajno prikriveno) stajalište iscrpno argumentirati i obraditi široke perspektive istočnoga prostora«. Goldsteina)..»predslavensko razdoblje Raguze« i »mi'tološke korijene Dubrovnika«.. za znanstvena istraživanja šturim i neplodnim. 1994. prosinca 2000. iznesene u našim radovima nakon predjelima od Istre preko Zagorja do Slavonije (288-304) autor uz ostalo upozorava 1977. godine.. ako nije novo. .. pristajanjem legende — Krapinska legenda« te se poziva na S. јцедј s ··. b) No. U njima slavensko stanovništvo (11-12). u . . Tome se pridružuje i Paščenko::»niz u znanstvenom članku.··. Dapače. god. Sorabi.. U povodu izložbe »Hrvati i Karolinzi« u kulturnoj se javnosti pojačalo značajnu ulogu kao franački saveznici. Čitatelji pri tome doista ne moraju znati da ukrajinskim prostorom. nije to jedini prilog nastavku rasprave. ni razvoj naših franačku šutnju o savezniku moglo bi se pokušati objasniti ovako: Franački su pisci koncepcija od 1977. čak ni rečenicom u bilješci ispod teksta. da ih u bilo kojoj prigodi spomenu.. K. kao i kod drugih ozbiljnih znanstvenika. o kojima se prije nije izjasnio toga napustili i onda ponovno prigrlili. Wilzi.. godine na brzinu pročitao da su po našem mišljenju Konstantin Porfirogenet (glava 31 DAI) i njegov nastavljač (glava 30) smatrali daje od vremena dolaska Hrvata do njihova krštenja pod knezom Porgom=Porinom proteklo razmjerno vrlo malo vremena.. intoniranim za širu kulturnu publiku. naš interpretirati na različite načine. naš razmjerno mladi. Zagreb. ne govori ništa. povoljno prikazao našu tezu iz 1977. No. do 2000. Praedenecenti) i to o na margini istraživanja u okolnostima povećanog interesa za druge. mnogobrojni arheološki nalazi zanimanje za pitanje »dolaska Hrvata« u njihove današnje krajeve. uzeo u obzir utjecaj Bizanta na etnogenezu Hrvata nema ni najmanjeg zrnca vjerojatnosti. sloj avarskih graničara koji je svoje ime prenio na sličnim dosjetkama može se »dokazati« ama baš sve što neki autor želi. Poljica (272-287). koji bi utemeljene teorije. stoljeća. stoljeća. i po nekoliko puta — a da o Hrvatima. (56 i d. tj. Hunni. Langobardi. te ju je čak nazvao Dalmatarum. koja iznose godine o dolasku Hrvata koncem 8. naveo sljedeće teorije o porijeklu Hrvata: slavensko. god. to bi bila samo loša dosjetka. Carentani. O našim tezama iz 1977. navodeći da smo kao ni o našoj argumentaciji nema. protiv te teze govori okolnost da o franačko- vodeći povjesničar.·. godine. . Pritom se prilično energičnim riječima požalio što se ta naša teza našla Boemanni. te pronalazi značajne veze s prihvaća našu tezu iz 1977.). možda. dolazak bi Hrvata i po DAI 30 31 . DAI. ni riječi. self-evident. · (a možda čak i u objavljivanju). ali već potpuno izgrađeni povjesničar. i uz ostalo spomenuo i nas. Grekova nego je priopćio samo ono što je smatrao da im je zanimljivo. osobito W.. do nije čitateljima dao na znanje da smo nakon 1977.

koje je ime inače često kod Ideja da ime plemena Hrvat potječe od Krobata dosta se često javlja u literaturi od Turaka.. 3% Hauptmann i Grafenauer i novijih radova na tu temu.čini se da autor pomišlja na drugu polovicu 6. stoljeća kojoj je veliku podršku davao Bizant.. Lobelos (= Alpel). ne može ozbiljno pisati o — zaključak . No. važno. Autor naglašava daje izraz »drugi val« upravo i Bugarima (59-132). stoljeća nadalje. uz ostalo. dođe u su na osnovi Ančićeve informacije vrlo vjerojatno došli do uvjerenja da se naša Dalmaciju. započela na zapadnim dijelovima avarske države u vladao u Galiciji. je poznato značenje te riječi (ona je iz turskog: »sabirali«). Već u Galiciji to je rusko tursko pleme koje je živjelo u Galiciji i koje je dobilo ime po turskom vođi Krobatu. 3% tzv. Autor dio obuhvaća oko . ali ne i njegovi rezultati. Krobat (= Kubrat). stoljeća - Avara. ime hrvatskom narodu. literatura.. Nešto kasnije. Povijest hrvatskog naroda. autor s velikim živi od rasprave. Riječ je 14 KARATAJ. Osman Karataj (dalje: autor). u svojemu radu uvjeren daje pleme Hrvata došlo u Dalmaciju iz Galicije početkom Tuga (= Tugaj). jer u podatke iz DAI ne vjerujemo. i ustvrditi daje taj drugi Krobat bio neki turski vladar koji je u nekom nedovoljno Hrvati su došli na poziv bizantskog cara Heraklija u okviru opće pobune protiv određenom razdoblju . nužno postaje pukom — Summary. znanstvenih uvjerenja. stoljeća.Konstantinov tekst De administrando imperio (dalje: DAI).. I sam naziv »Bijeli« Hrvati su preuzeli od Turaka (Sarioguri = Bijeli Formiranje hrvatske nacije?·4 Oguri). Avarima (»Bijeli Ugri«) doselili sa sjevera.trebalo vremenski locirati potkraj 8. nakon njegovih analiza) može zaključiti da protuargumenata. koja će na drugome mjestu potanje argumentirati: znanost 1999. Znanstvenici su nastojali dokazati vezu između vladara Velike Porfirogenet ili možda neki drugi. na tvrdnju da je jednom živio neki inače nepoznati vladar turske provenijencije po imenu Krobat.) koji Hrvatskoj«) kao i vrijeme njezina nastanka (približno druga polovica šestog se bavi vjekovnom turskom nazočnošću na Balkanu. Taj uvodni Dolazak Hrvata objašnjava autor vijestima Konstantina Porfirogeneta.. stoljeća. kada su se Sarioguri i šire... Taj se naziv po autoru može povezati s podatkom Popa Dukljanina o U knjizi koju prikazujemo autor najprije obrađuje problematiku Euroazije u »Bijeloj Hrvatskoj« i možda s »Bijelom krajinom«. knjigu stoljeća).9 posto (pa i više) čitatelja dnevnog tiska ne čita naše rasprave. — hrvatska etnogeneza (171-177) . autor — pitanja povezana s imenom Hrvat i imenima ostalih hrvatskih ne poznaje rezultate istraživanja austrijskih znanstvenika. pleme nosilo naziv Hrvati. Zagreb. prema tome. morao je odustati od povezanosti toga Kubrata s imenom plemena Hrvat i Porin. Moravskoj i Slovačkoj pod Samom. stoljeća i imena hrvatskog plemena koje je dalo I ostala imena hrvatskih vođa turskog su podrijetla: Klukas (= Kulak). oni Moravske i Karantanije iskoristila pogodnu prigodu da. kako je autor Kosencis (= Kosendži). mladi turski povjesnik (rođen 1971. nego pripada nama«. riječ o ranom srednjem vijeku. po svojemu vođi Kuvratu. su doživjeli težak poraz pred Konstantinopolom pa je hrvatska vojska preko Kako 99. još raniji Kubrat. U borbi s Avarima znanstvenika čiji se trud može pohvaliti. dolasku Hrvata.a u ovako vrlo kratkom tekstu to uostalom nije ni bilo Ostali dijelovi knjige jesu: moguće . 626. Hrvati nisu bili baš malobrojna narodna skupina. Među tim autorima je i pisac ovih redaka.) naišao na tvrdnju da se »ne zna što znači naziv Hrvat«. Buga (= Bugaj). Autorova se teza svodi. 7% poznavanja kritičke analize podataka iz DAI koju su proveli na primjer Bury. njezino porijeklo i mjesto nastanka (ime nekog turskog vladara nad podređenim Slavenima u »Bijeloj 15. Macan. Uostalom.bilo slavenizirano.po autoru u Galiciji . a novinski su članci samo daleki odjek stvarnih argumenata i zadovoljstvom ističe da se »sada« (tj. Avari iznova naglašavali da to nije argument za našu tezu. Sigurno je da se i Ančić ozbiljno pozabavio pitanjem »dolaska Hrvata« i dolaskom Srba. 60% nije kritički analizirao .. ne postoji takav uobičajen izraz... Ali. Možda je. Klaić. kao i o turskim odnosima s Iranom (11-58) te sa Slavenima. No. Wolframa i Pohla i da primjerice Kronsteinera — napomene o ostalim Južnim Slavenima. Ipak. zaobišavši Avare. u prvom redu Srbima poznaje samo po jednoj usputnoj bilješci N. misli autor. tamošnji Slaveni preuzeli srpsko ime. autoru). Dodajmo da se danas bez i Bošnjacima (l56-171) . tj. koja je godine 623. Hrvati su prema autoru došli u Dalmaciju kao tursko pleme koje je već u staroj Osnovna je autorova misao vodilja o porijeklu Hrvata da su oni slavenizirano postojbini . Pritom se nešto više zadržava na općoj pobuni protiv Avara on ovim svojim istraživanjima uveo u hrvatsku problematiku (»kod povjesničara sredinom 7. objavio je godine 2000. iz rasprave u raspravu uvijek smo današnjoj Češkoj. 10% proučio barem radove Kronsteinera. 32 33 .. dovele do stvaranja Velike Bugarske pod moćnim vladarom Kubratom. To bi po autoru mogao biti onaj »Porgin otac« o kojemu piše Konstantin 18. kazala (l77-221) . kao 7. 17% publicistikom. i ime Porga turskog je podrijetla.. Nakon uvoda (1-10) piše o turskim plemenima na Kavkazu jednom naknadnom selidbenom »valu« u nešto kasnije doba. da je njegov članak u dnevnom tisku samo pojednostavnjeni prikaz njegovih Kako je i u najnovijoj literaturi (T. pa svaki rad koji to zanemari. a moguće je da u tom istraživanja vrte u krugu i da je Margetić jedan od mnogih primjera onih narodu koji se selio na jug Slaveni uopće nisu bili u većini. to je manje Hrvati su oslobodili i hercegovačke i crnogorske Slavene pa su tek kasnije. Muhlo (= Mugel). Te su pobune.. Antima. Neshvatljivo je da nije vođa i dolazak Hrvata u Dalmaciju (133-155) . Bugarske Krobata iz sredine 7.

« piše za Dalmaciju da »tamo nije slučaj. Tako se primjerice.« Nacionalni pokret oko Ljudevita Gaja dugo se nije Autor tvrdi da su »Hrvati početkom X. Moglo bi se. Kao alternativu tome on predlaže misao da su Hrvati. Autor pokušava što nismo nikad tvrdili i što ne odgovara ni približno onom što smo u bilo kojoj taj problem riješiti tezom da Hrvati možda nisu »došli na Balkan« kao pleme »s fazi razvoja našeg istraživanja problema tzv. autor piše: »Margetić (.što je imputiranje nečeg narodima i spominju njihove vođe. koje se zovu veličine u središnjoj i istočnoj Europi. t Slavoniji stanovništvo »ima mnogo avarske. te onu arapskog problematike i osobito vrela od strane autora s kojim se rasprava vodi. stoljeća u Dalmaciju i ako su. Muncimira) i Braslava i njihove odnose »pohrvatiti Dalmaciju i Slavoniju«. pa došli su u Dalmaciju kao slavenizirano vojničko tursko pleme koje je ponosno on često i u analizama koje su došle do bitno drukčijih rezultata od njegovih.) stoljeća spominje gradove istočne jadranske obale.) čak krajem naziv 'Ilir'« jer još ni tada »hrvatska nacionalnost nije bila u tolikoj mjeri usvojena« kasnog srednjeg vijeka nisu nazivali Hrvatima« (?). jer se želi »uz pomoć povijesnih činjenica definirati etničku strukturu Drave (srednjovjekovna Slavonija). ne spominje ni Hrvatsku ni Hrvate. »Dalamince. . U želji da upozna tursku publiku s razmjerno respektabilna vojna sila. i 8. identitet. Hercegovini. koje se zovu I neke druge teške probleme rane hrvatske povijesti autor rješava jednom Dalmacija«. što ovdje geografa Idrisija. 7.. točnije. i 8. nosilo ime svojega vođe Krobata-Hrvata . premda je »Dalmacija u biti latinska«. : . Ipak.) dolaze zemlje Hrvatske. »Hrvatstvo« je doduše uspjelo vojvode Ratimira. stoljeća potpali pod mađarsku vlast« mogao odlučiti za ime svoga naroda. zadovoljan svojim hrvatskim saveznicima da bizantski pisci nisu imali razloga »Južni Slaveni katoličke vjere u Dalmaciji. Montemera (Mutimira. sjeverne Hrvate (Horikte). Horikte« (on be eastan Dalamentsan sindon Hörig ti). na istoj stranici. bili »mnogo manja skupina«. a 0 svojim kulturnim i političkim afinitetima. Dodajmo da je autorov pokušaj tumačenja zagonetne šutnje o Hrvatima Onih nekoliko sljedećih stranica. da se »Hrvati na potezu od Knina do Varaždina (. Poznati Supetarski kartular iz kraja 11. st. tj. Po autoru je situacija oko »hrvatstva« umnogome Autor je zaobišao i teško pitanje postojbine Hrvata u području između Save i »smiješna«. odnedavno osjećaju Hrvatima. U tome i jest su došli na poziv cara Heraklija. u skladu s njegovim predjele sjeverno od Karpata navodi.. kompleks problema vezanih uz 1 pripadnost te naglasiti različitosti od drugih«. franačka. uz ostalo. premda iz toga Edrizi sredinom 12. »Bakar je prvi grad među zemljama Hrvatske. neka nam bude dopušteno dati ovdje jedan primjer publicističkog »Dokazi« nisu najsretnije izabrani. napisati ovako: »Karataj na primjeru Pribojevića (početak 16. Hrvata pod previše ambicioznim naslovom »Hrvatski identitet od plemena do stoljeću navodno postupno »sazrijevali«.. imali su itekako vlastiti plemenski prihvaća neke njihove argumente i eventualno ih reinterpretira. Engleski kralj Alfred opisujući šire »odgovora« na autorove olako izrečene tvrdnje. dolaska Hrvata dokazivali. Dodatna je neprilika za autorovu tezu to što se u vijestima se.. ostvariti ilirsku zajednicu«. st. po kojoj se »Dalmati« nalaze zapadno od Hrvata. razdoblja postoje mnoge vijesti o nazivima mnogih drugih plemena i krajeva razne on piše: »Nakon zemalja Akvileje (. vrela toga razdoblja nikada ni jednom jedinom Karantiya' dan (bügünkü Slovenya ve Güneydogu Avusturya) gelmis riječju ne spominju tu novopridošlu respektabilnu vojnu regionalnu silu koja je olabileceklerini öne süres«. ako su Hrvati došli Sličnih primjera neprihvatljiva rada s vrelima ima u knjizi veći broj. početkom 7. Autor dokazuje kako je »dalmatinski identitet isplivao» iznad latinizma i Raspravu o ovim publicističkim autorovim tezama prepustili bismo nekom slavenstva i kao dokaze za to pruža dvije vijesti: onu engleskog kralja Alfreda s našem publicistu. a u sa susjedima itd. međusobne kontakte itd. Dalmacija«. Publicista zanima u jednoj rečenici. stoljeća nikada ne spominje sjeverna Velika Hrvatska. A kad arapski geograf iz 6. jer znanstvena rasprava pretpostavlja sveobuhvatnu raščlambu početka 9. I kod vlastitim identitetom«. Gaj je s potrebno pobijati. a istočno od njih načinom pisanja. Ove neobične tvrdnje nije — za razliku od Vuka Karadžića koji je »mislio samo na Srbe«. u suprotnosti su s onim što autor na drugim mjestima opetovano samo rezultat nekog znanstvenog istraživanja i onda se prema njemu odnosi ovisno 1 izričito tvrdi: Hrvati nisu bili baš malobrojni (jer su uspjeli pobijediti Avare). bili Isto vrijedi i za korištenje literature.dakle.premda se istodobno ta ista vrela razmjerno obilato bave drugim Karantanije (današnja Slovenija i jugoistočna Austrija) . Ovdje Alfred spominje stoljeća) dokazuje kako je još u to vrijeme hrvatsko ime bilo jedva poznato. pojavljuje vrlo neugodno pitanje: kako to da mišljenjem pisca ovih redaka. čini nije tako. . bitke. pa je tako »važan dio intelektualaca usvojio (?) i. koji iznošenja teza drugih znanstvenika autor nerijetko ozbiljno griješi... koji navodno »početkom XIV. dakle. narod s obje strane srednjeg toka rijeke Labe. dakle. Bosni i Slavoniji tek se spominjati ih. Znanstvenika zanimaju argumenti. žive Dalmati i Slaveni«. koje je autor posvetio problemu etnogeneze isto tako neuspio kao i dosadašnja tumačenja. (ne 14. kao što autor pretpostavlja. papinska itd. Te dvije teze. . dane razlika između publicističkoga i znanstvenog pristupa nekoj temi. Razvidno je da se autor vrlo površno služi vrelima... Margetić tvrdi da su Hrvati mogli jedino doći iz pobijedila Avare ... primjerice ono da su Hrvati u 7.0 neprovjerenoj hipotezi. ili pak ono da je Bizant bio toliko nacije« još je više prožeto publicističkim pristupom od prethodnog dijela knjige. Dovoljno je uzeti u ruke Šurminove Hrvatske spomenike i u istomišljenicima »imao za cilj okupiti sve Južne Slavene oko jednog jezika i njima naći bezbroj potvrda za Hrvate primjerice u Lici. rečenicom ili ih uopće ne spominje. mađarske i kipčalske krvi«. itd. stoljeća javlja daje 'u prošlosti 34 35 .) Hrvatlarin ancak bizantska. To Dalamince. ne govori o Dalmaciji. i istočno od njih.

Nije nemoguće da će autor radije izabrati drugi. a rođaci dinastije Džula u Baškirtu zovu se Julamani. ban povijesne problematike. pobijedili i osnovali svoju državu. ban Slavonije. Zagreb. bosanski pretpostavke. Hrvatska i srpska presezanja u Bosni i želja da se dijelovi Bosne smatraju sastavnim dijelom hrvatske. ali na razini publicistike na dobro obavljenom poslu. To bi po autoru bilo utoliko uvjerljivije stoje nastavak -man vrlo čest u turskom jeziku: kodžaman. Tekstovi radova L-VII. pa i one na prvi pogled manje važne vijesti u vrelima. Zaključno bismo rekli da autor ima i volje i talenta za povijesna istraživanja. Bosanska »skupština staraca (stanak)« birala je kralja iz redova šire obitelji vladajuće dinastije. Po 16. izvrši kritičku analizu vjerodostojnosti vrela i vijesti i uzme u obzir često vrlo obimnu literaturu o istom problemu. toraman. Mnogo više pozornosti posvetio je autor Bosni i bošnjaštvu. domaće krvi. koji obećava. drugi. Za takav put autor ima sve umro bez djece izabirali kralja u Hrvatskoj. četvrti. tj. Po njemu je bošnjaštvo temeljna pradavna osnova kasnije bošnjačke nacije. Nakon naših istraživanja. autor nije želio ulaziti. samo radost ovih »naših« olako izrečenih teza nije ni približno točna. to baš nije malo. pogotovu ako se prethodno ograniči na rješavanje naoko sitnih i »beznačajnih« problema. ban Podravske. pa »u tom aspektu« autor nalazi »potpunu sličnost s turskim načinom uprave«. objavljuju se bez promjena u odnosu na njihovo njemu. najprije pod vojvodama. način citiranja je saveznika. Kutriguri. kopraman. kao što se čini na prvi pogled. ban Hrvatske. gdje će braniti mjeri. a onda su se po nalogu bizantskog cara Heraklija konačno smjestili na području rijeke Morave i zapadnije u okolini Rasa. 1952. kako se oni sami nazivaju«. koje su krajeve svoja publicistička uvjerenja protiv sličnih publicista drukčije provenijencije. po kojem je poslije dobila ime bosanska dinastija Kotromanića. 230)'. skopčan s nedvojbenim drugim prednostima. treći. Ispravljene su jedino neke tiskarske grješke. uspjeti predočiti javnosti skromni početak znanstvenog rada. autor će. Dio njih se pod preudešen kako bi odgovorio cjelovitosti knjige. 37 . jedno staro tursko pleme). ujednačeno je pisanje nekih imena vodstvom svojih turskih vođa pomiješao sa Slavenima i ostalim narodima koje su (npr. Kao njihovu osobito uočljivu značajku autor ističe »da je među Srbima vrlo težak opstanak nesrpskih elemenata pa bili oni i slavenskog porijekla«. Ovaj osvojili i njima zavladali Hrvati odmah početkom 7. l bio ovaj pravni običaj kod Hrvata: postojalo je sedam banova koji su ako bi kralj To je neudoban i trnjem posut put jednog znanstvenika. sudjelovanje na mnogim kongresima u zemlji i inozemstvu. peti. Kutri-oguri. i to prvi. Srbi su došli u središnje područje avarske države u svojstvu avarskih prvo objavljivanje. stoljeća kada su Avare drugi put osigurava ugled u društvu.« Naročito naglašavamo da je ovo samo persiflaža i da nijedna od Nadamo se da će autor izabrati prvi put. i to iz Poljske ili eventualno iz današnje Češke. Albanije. medijsku pozornost . sada se može konačno dati odgovor. ima istu vrijednost kao i olako iznesene autorove tvrdnje.. sedmi. Autor se dotiče i povijesti drugih prostora i naroda jugoistočne Europe. Ako savjesno prione uz mukotrpan i nezahvalan posao minucioznog istraživanja svake. Ali. U problem »nacionalnog bića makedonsko-slavenske zajednice. da bi nakon višegodišnjeg samoprijegornog rada mogao prijeći i na šire teme. Nicefor) i si. Avari tlačili. koji obećava lak i brz uspjeh. a poslije pod kraljevima financijske i druge vrsti. odnosno srpske nacije tek su naknadna reinterpretacija bosanske povijesti. ban Požege. uključujući ponajprije očitu marljivost i nadarenost za rješavanje ban. Autor pretpostavlja da je u doba mađarske vlasti nad Bosnom za bana postavljen neki Turčin Kotur (usp. šesti. premda autor inzistira na tome da je »kod Srba vrlo uočljiv dominantan turanski izgled«.^državnu kartular. Ovaj podatak dosad nije iskorišten u dovoljnoj pomoć. doduše. Novak. ban Srijema (izvorni latinski tekst u: V. Supetarski publicistički put. Broj Turaka koji su sudjelovali kod etnogeneze srpskoga naroda manji je nego u slučaju etnogeneze Hrvata i Bugara.

C. R A D O V I .

41 . De adtninistrando imperio (dalje: DAI). DO 32. ponajprije u svjetlu izvještaja Konstantina Porfirogeneta i njegova anonimna nastavljača. što se nalaze u glavama 29. 23-126.. 1952. sa svoje strane. 1931. GRAFENAUER. dati prilog unaprjeđivanju spoznaje o dolasku Hrvata. ali ćemo . DAI otvorila novo poglavlje u proučavanju dolaska Hrvata i Srba i da su nakon Hauptmanna kudikamo najuspješniji rezultati što ih je postigao Grafenauer. 40-45.. lingvisti i drugi.C. U obzir dolaze u prvom redu HAUPTMANN. I. 86-127 i HAUPTMANN..C. U ovome radu pokušat ćemo. DAI Malo je koje pitanje iz naše povijesti izazvalo takvo zanimanje i toliki broj znanstvenih radova kao što je to slučaj s pitanjem dolaska Hrvata u naše krajeve.a.. 1955. 1950. to više što se tim pitanjem bave ne samo povjesnici slavenske prošlosti nego i bizantolozi i drugi. 30. GRAFENAUER. 1-56. često neočekivanih gledišta. 30. GRAFENAUER. 1925.3" 31 Smatramo da su Hauptmannova istraživanja glava 29. 1950.a. a sve značajniji udio u istraživanjima imaju i arheolozi.32 Zato će naše analize krenuti od Hauptmannovih i Grafenauerovih analiza i rezultata. i 31. ipak nema sumnje daje Zästerovä bila u pravu kad je godine 1956. Premda nema sumnje da su postignuti izvanredno važni rezultati i daje pitanje osvjetljavano s različitih novih. 17-24. 151-169. KONSTANTIN PORFIROGENETI VRIJEME DOLASKA HRVATA A.!i u 31№ U razmatranje je uzeto izdanje DAI. i 31. UVOD: GLAVE 29. ustvrdila da »problematika dolaska Hrvata i Srba na Balkanu nije do danas u punom opsegu definitivno riješena i da još treba osvijetliti niz nejasnih pitanja«. 32 U obzir dolaze u prvom redu GRAFENAUER. Već se i strogo specijalizirani stručnjak teško snalazi u golemu broju objavljenih djela i zastupanih stajališta.

U to vrijeme prebivali su Hrvati s one strane Dalmaciju obiteljima iz Rima. vladara. sa Saracenima oko Dubrovnika (119-142) O tributu Sto ga dalmatinski gradovi plaćaju Slavenima. (Moravcsik. svladaju ih. najvećim dijelom nekršteni. krštenje. Hrobat. dat ćemo posve skraćeno. 34-47.. 1962. uzmu njihove vojničko znakove. Saksonije. gdje do danas žive.Ti narodi. Samostalni Hrvati traže krštenje iz Rima u vrijeme 9. Avara i poznaje se da su Avari. Paganije. Izvjesni su broj godina i Hrvati u 5. naime prikazu borbe Bazilija I..'. Opis otoka (285-295). . ali ističe da će najprije opisati njezin položaj. 30 i 31. Travunjani. i dvije sestre. a nakon toga i svu Glava 29. Hrvati dižu ustanak i ubijaju svoje vođe postavljene 7. VIZ. kršteni. Srbije. ZÄSTCROVÄ. 138-146) potpunost. Opis Zadra (272-284).po potrebi uzeti u obzir i važnija stajališta drugih znanstvenika. . Zahumlja. Bijeli Hrvati.." ]·'· (1-61) Osvajanje Dalmacije. 1959.·. i Barija. (90-94) Imena jedanaest hrvatskih iupanija. D AI..n Dalmaciji bili podređeni Francima. Commentary. Borba Bazilija I. dakle. Hrvatske. a redovito upućuje na okolnost daje odsjek koji započinje s oti cjelina uzeta iz jednog izvora. tj. II. s ιστεον ότι. osobito od vremena cara Mihajla nazivaju se Belohrovati. Pisac obećava da će prikazati kako su Slaveni Da bi se moglo lakše pratiti naše izlaganje u vezi s glavama 29. Nakon što su iz Salone preko Klisa do Dunava. Dukljani i Neretvani. velikom kralju Franačke. Muhlo. '' '" '' Franci mučili i ubijali djecu. nazvane Klukas. Travunije. utemeljio Split i tamo sagradio palaču. 236-265. kao što su bili prije u svojoj zemlji. pograničnih konjanika sabranih iz ostalih dalmatinskih gradova polazilo do Dunava dok ćemo.!· (87-90) Krštenje Hrvata. a iz prijateljstva samo vladaru Hrvatske. prihvatili su od Bazilija I. razdijelili smo na odsjeke koji u izvornom tekstu započinju s οτι. i to petorica braće. s druge strane. Jednom prilikom romanski graničari prijeđu Dunav i iscrpno. koji šalje poslanstva. gdje su sada Bijeli Hrvati. koji su za vladare imali župane i koji nisu bili s Mađarima. te se žene i prijateljuju Konavljani. Od Hrvata koji su došli u Dalmaciju odvoji se neki dio i zavlada Ilirikom i Panonijom. pa ćemo zbog toga dati i pregled sadržaja glave 32. On je Bavarske. odnosno u jednom slučaju. 8. 122-138) ' Dalmaciju. /·>. na Uskrs krenu na Salonu i osvoje je na prijevaru. Romani Otada. bez pretenzije na Glava 30. a isto tako i tamošnji narodi: Hrvati. Opis Splita (237-257).. Opis Trogira (258-262). utemeljio i grad Diokleju. osvojili Dalmaciju. preodjenu se u Romane. bizantsku vlast i vladare iz narodnih dinastija. Opis Dubrovnika (217-236). pa su ih zarobili. a ostale romanske graničare. „ (78-87) Oslobođenje Hrvata od Franaka. Kozencis. 14 Glave 29. jednom prilikom prešli i na svoje iznenađenje našli nenaoružane Slavene. selidbe Srba.? . i imaju vlastita vladara. l . LABUDA... tj. 94-142. Iduće godine Romani ponovno prijeđu Dunav. Takva je dioba dakle u skladu s pisanjem Konstantina Porfirogeneta i njegovim shvaćanjem konstrukcije čitave glave. Otonu. 1925. a po potrebi i u izvornu obliku. O samostalnosti dalmatinskih gradova i naroda (54-88). Jedna obitelj odvojila se od njih. tekst koji se odnosi na našu užu problematiku dati na stražu prema Avarima. Tuga i Buga. koji su Romani (63-71) Dolazak Hrvata. od Franaka. ali Hrvati pobjeđuju i ubijaju franačkog vođu Kočila. dakako. (94-119) Opis sklavinija unutar granica Dalmacije: Duklje.*4 O slavensko-avarskom osvajanju Dalmacije (1-53). od zarobljenika saznaju o prilikama u Dalmaciji. Ostali Hrvati ostali su prema Franačkoj i Dalmacije postali su nezavisni od Bizanta. i 31. : mi«:« svojega vladara Porina. i sa svojim i Avarima. FERJANČIĆ. sa stajališta problematike nekoć protezala od Drača do istarskog gorja i Dunava. Dioklecijan je sagradio Split dolaska Hrvata u užem smislu. osvoje Salonu. 2. Prema tome. 4. Franci ih pokušavaju sedam godina nadvladati. a nakon toga postupno tjeraju Romane s njihovih posjeda. sadržaj dijelova tih glava koji se ne i Salonu. prijeđu Klis i prisile na pokornost. DVORNIK u DAI. Slaveni i Avari nakon mnogo godina navale na se izvjesni broj godina borili. ' . Lobelos. tom zemljom vladaju Hrvati i još su sada u Hrvatskoj neki od se povlače u gradiće i na otoke bizantske Dalmacije. 42 43 . 33 Pregled najvažnijih stajališta o ključnim pitanjima: ŠIŠIĆ.. vol. U ovom radu osvrnut ćemo se i na probleme zarobe neke avarske žene i djecu. Dalmacija se protezala do Dunava. 200-262. ali su ih 6. pobijede Hrvati.. a vjerojatno i nepotrebna. sa Saracenima oko Dubrovnika i Banja (89-216). te neke od Avara poubijaju.. Romani otada šalju svakog Uskrsa pograničnu stražu narodom došla u Dalmaciju gdje je našla Avare u posjedu te zemlje. podređeni su Mucavca.. Opis Kotora (263-271). Zahumljani. DAL ali ih Avari svladaju. Gradovi bizantske (71-75) O Hrvatima u pradomovini. Dalmacija se potrebno je prethodno prikazati njihov sadržaj. (75-78) Osvajanje Ilirika i Panonije. . koja je gotovo neostvariva. (Moravcsik. Srbi. te se ondje nasele. nekršteni su. Dioklecijan je naselio (61-63) O pradomovini Hrvata. koja je bila glavni grad Dalmacije i iz koje je svake godine tisuću odnose na problematiku koju u ovom radu proučavamo.. i oni su imali samostalnog 3. Održali su se jedino primorski gradići.

tradicije. Nakon mnogo godina. a 30. Hauptmann smatra da je u osnovni tekst naknadno Kada su prešli rijeku Dunav. Mađari i Pečenezi. . . . On smatra da je jezgra te glave uvod. DAI Hrvati su papi obećali vjernost i da će voditi samo obrambene ratove. "" 'Häuptmannova se analiza teksta vijesti o dolasku Hrvata tiče u prvom redu 4. on tu rečenicu smatra umetnutom. DO 31. . Car Heraklije uputio je i poslao 2. kao (30-35) Prvi srpski vladari. te : '. 146-152) su sadašnja Srbija i Paganija i takozvana zemlja Zahumljana i Travunija i zemlja l. Poslije određenog broja godina rodio se od njih Višeslav. car smjesti s one strane Mađarske i blizu Franačke. i. što po Hauptmannu znači da ti Avari iz uvoda glave 30. a od njega Vlastimir.. O zemlji Hrvata (26-30). Naime. promijene mišljenje i zatraže od cara Heraklija ubačena i čitava rečenica o osvajanju Ilirika i Panonije (redak 75-78). ' r1 3. a daje ostatak (redci 90-142) kasniji »mehanički« dodatak. u vrijeme kad su caru Herakliju. iz Rima svećenike.·. koja se odonda tako zove. u kojoj sada prebivaju. njegova roda. oca vladara Krešimira. Kako se riječi koje slijede tu rečenicu (Izvjesni su broj godina i Hrvati u Dalmaciji bili . i car ih otpusti. dakle. izvještaj 30. umjesto και očekivali Glava 32. nekršteni Srbi. " . . glave. Nakon nekog vremena Srbi su odlučili da se vrate u u 30. neki pobožni čovjek Martin. . U to doba imali su Hrvati za vladara Porgu. Udaljena je trideset dana od mora koje se zove tamno. ' · ' . Susjedi su Srbi. i koje po toj imenu Serblia. rimskom caru. i d.. u vrijeme vladara Trpimira. romejskom caru. Nekoć je hrvatska zemlja pripadala rimskom caru pa su čak i sačuvane neke zgrade u Saloni blizu Splita. On je još od Heraklija podložan Bizantu. nazivanih također Bijelima. · .' · . (1-70) O pradomovini Srba. . B. a nakon toga se priča kako su između njih uzeo je sa sobom polovicu naroda. i . u uvodu 30. . Srbija je podređena Bizantu (146-148). i X. a car Heraklije ga je primio i dao mu u pokrajini solunskoj mjesto da se naseli po nišu'drago nego Slaveni. — Hrvati su došli Herakliju. već se bavi trgovinom po Jadranskome moru. Srbi su podređeni caru. O nekadašnjoj i sadašnjoj vojnoj snazi Hrvatske (71-82). izvještaj sadržava »pravu hrvatsku narodnu tradiciju«. Hrvate je krstio rimski papa za Heraklija. . Imena gradova u Hrvatskoj (68-70). Prema Hauptmannu. i to prije nego što su Srbi prebjegli caru Herakliju. koji se etnički razlikuju od Hrvata i Slavena. tj. koji su Dalmaciju osvojili prema glavi 29. Ako su. · . ondje se očito i nedvosmisleno radi o pravim l. Etimologija imena Hrvat. koji prebivaju (ovi su potjerali iz tih krajeva Romane koji žive u Dalmaciji i Draču). po naređenju cara Heraklija smjeste u toj zemlji Avara. jedan će se opisati kako su Slaveni osvojili Dalmaciju. glave DAI čudotvorac. . » · niiid bismo δε.. 3. u susjedstvu Franačke kao i Bijele Hrvatske. 2. redci 5. < . istoj glavi neki nazivaju Avarima. . da taj osnovni 6. Nadalje. od njega Prosigoj. . i upravo je to razlog zašto onu stranu Mađarske u zemlji Boiki. od njega Po nalogu cara Heraklija Hrvati zametnu boj i potjeraju iz Dalmacije Avare te se Radoslav. (Moravcsik. i 7. 146. onda se oni nisu mogli etnički razlikovati od Hrvata i zato je rečenica (16-29) O selidbi Srba. . Imena gradova u Srbiji (149-151) pokrstio Hrvate. J . Car ih je pokrstio preko Rima. prebjegao Herakliju. Glava 31. . Slaveni(-Avari) osvojili (12-16) O imenu Srba. kojem su Hrvati obnovili obećanje dano papi. glavi o Avarima koje se još može prepoznati morala naknadno ući u osnovni vlastitu zemlju. te iste Srbe u tim zemljama. . 152-160) '··'. Zato hrvatska flota ne ratuje izvan Hrvatske. Pošto je umro onaj arhont Srbin koji je prebjegao pribjegari. a pljačkaju je Franci. naslijedi ga na vlasti njegov sin pa unuk i tako redom arhonti iz Avari vodili borbe i odande potjerali Romane. Dalmaciju. Pradomovina i dolazak Hrvata (1-25). Dalmaciju osvojili Avari. koji ima »potpuno jasno određen značaj« i daje »stil neprisiljen i svež«. glave DAI obećava se da (7-12) Dolazak Srba. a te su zemlje postale puste zbog Avara Dalmacije potječu od nekrštenih Hrvata. Potječu od nekrštenih Srba koji prebivaju s Avarima. učinio od njih nadbiskupa i biskupe i svećenike i đakone. 30. Hrvati što sada stanuju u krajevima Konavljana bile pod vlašću cara Rimljana. Ta rečenica po Hauptmannu vrijeđa uho. došao je među Hrvate l]!OHauptmannovoj i Grafenauerovoj analizi iz Franačke. Radi se prije svega o rečenici »i još su sada u Hrvatskoj neki od Avara i poznaje se da su Avari«. . O Bijeloj Hrvatskoj (83-91). avarsko osvajanje Dalmacije te nikada nije bio podložan Bugarskoj i plaćao joj tribut. koja se nalazi između Venecije i Hrvatske. st. (Moravcsik. O vladaru Hrvatske (58-67). a susjedi su im Slaveni. 1-90). O miroljubivosti Hrvata (31 -57). · · ' . i to zato što po strategu koji je tada vladao Beogradom da im dade zemlju daje nasele. pa je tako Dalmacija postala pustom. Kada su dva brata naslijedila vlast u Srbiji od oca. glave. ali da su u taj izvještaj naknadno 8. jer bi umjesto kopulativne konjunkcije trebala stajati adversativna. Ima manju ubačeni neki dodaci koje treba izbaciti da bi se dobilo izvorni tekst hrvatske vojsku od krštene Hrvatske. (35-145) Srpski vladari IX. i to još od cara Heraklija. ! pobjeda Hrvata nad Avarima zajedno s krštenjem Hrvata (Moravcsik. ·. Hrvati su imali u to doba Porgina oca za vladara. Još je nekrštena. ANALIZA GLAVA 29.

podređeni Francima) nužno vezuju na prethodnu rečenicu, tj. na Bijele Hrvate koji rekli bismo: od one obitelji što je došla u Hrvatsku iz Italije, jedan se dio preselio
se u svojoj domovini pokoravaju Otonu, velikom kralju Franačke. Da se radi o u Slavoniju — što još ne znači da smo bilo gdje uveli uži pojam Hrvatske. Isto
umetku, vidi se po Hauptmannu i po tome što u toj navodno umetnutoj rečenici vrijedi i za Dalmaciju iz sporne rečenice. Uvođenje pojma hrvatske Dalmacije u
»ime Dalmacija najedamput ne vredi više za svu zemlju do Dunava, nego samo za analiziranoj rečenici svakako nas ne ovlašćuje da brišemo rečenicu u kojoj se taj
užu Hrvatsku Dalmaciju koju od Dunava deli Panonija«. pojam pojavio. Još se manje može tražiti brisanje te rečenice iz razloga logične
Hauptmannova analiza teksta bez sumnje je duhovita, ali nam se čini da nije povezanosti prethodne i iduće rečenice, jer je DAI upravo prepuna takvih
točna. Prije svega, Avari u glavi 30. nisu isto što i Slaveni-Avari iz 29. glave, nego »nelogičnosti«,37 a dakako i glava 30. Ako se izvještaj iz glave 30 o dolasku Hrvata,
pravi Avari ne-Slaveni. Pisac 30. glave doista uvodno kaže da če opisati na koji su pobjedi nad Avarima, selidbi u Ilirik i Panoniju i pobuni protiv Franaka čita bez
način Slaveni osvojili Dalmaciju, ali iz toga ne slijedi da on prve osvajače kompleksa traženja apsolutne logike, onda on zbilja slijedom nesmetano teče
Dalmacije smatra Slavenima. Pisac 30. glave kaže zapravo ovo: l. prikazat ću kako naprijed. Ukratko, Hauptmannovi dokazi o interpolacijama u narodnu tradiciju u
su Slaveni uzeli Dalmaciju, 2. najprije su je osvojili Avari, 3. nakon toga su došli tekstu 30. glave DAI nisu uvjerljivi.
Hrvati, tj. Slaveni i pobijedili Avare, 4. potomci pobijeđenih Avara još se i danas U potrazi za što čistijom narodnom tradicijom prema glavi 30. Grafenauer je
etnički razlikuju od Hrvata-Slavena. Daje to pisac 30. glave imao na umu, vidi se bio još mnogo radikalniji. On je prihvatio Hauptmannove prijedloge i još povećao
i po tome što u nastavku navodi položaj svih slavenskih državica koje se nalaze broj riječi i rečenica koje bi iz teksta trebalo izbaciti. Radi se o sljedećim umetcima:
na području nekadašnje rimske Dalmacije. Čitav taj odsjek završava pisac 30. glave 1. U retku 61-63 umetnute su riječi »s one strane Bavarske«, koje ne mogu,
rečenicom (redci 119-120): »nakon što su se smjestili rečeni Slaveni, zavladali su po Grafenaueru, biti sastavni dio narodne tradicije, jer po Grafenaueru »novo
čitavim područjem Dalmacije«, kao da time želi podsjetiti čitatelja daje ispunio određenje položaja Bijele Hrvatske ne može potjecali iz Dalmacije, nego iz
svoje obećanje i ispričao ne samo kako su Slaveni osvojili Dalmaciju od Avara (ne- Venecije«.38 U starijem izvještaju, tj. po Grafenauru u glavi 31., piše da Hrvati
Slavena) nego i kako su se organizirali u svojoj novoj postojbini. Ako je tome tako, prebivaju »s onu strane Turske«, tj. na sjeveru od Mađara, što znači da se u glavi
onda ne samo da nije točna Hauptmannova misao da su Avari iz glave 30. zapravo 30. radi o novom podatku na osnovi novog izvještaja iz Venecije.
Slaveni(-Avari),35 nego nema nikakva razloga da brišemo rečenicu o etničkim
2. Grafenauer briše i cijelu rečenicu koja govori o Hrvatima u pradomovini
različitim Avarima koji se još raspoznaju među Hrvatima-Slavenima. Baš naprotiv,
(redak 71-75), i to zato što ona »opisuje položaj Bijelih Hrvata poslije 955. god.,
ta rečenica mora ostati, jer se dobro uklapa u tijek piščevih misli. 36 Istina je daje
dakle već u najnovije doba«, a kako se odgovarajući izvještaj u 31. glavi (redak
rečenica o avarskim potomcima napisana nespretno, ali to nas ne treba previše
83-91) nalazi na kraju te glave, »ni u kom slučaju nemamo posla s hrvatskom
čuditi, jer pisac 30. glave općenito nije osobit stilist. Ni druga Hauptmannova
narodnom tradicijom, nego s nekim drugim izvorom, po svoj prilici s obavijestima
primjedba nije na mjestu. Hauptmann ističe kako u rečenici o odlasku dijela Hrvata
o kakvim poslanstvima preko Venecije (položaj Bijele Hrvatske!) na zapad«. 1 "
u Ilirik i Panoniju Dalmacija »najedamput« ima novi sadržaj, tj. ona više ne
označava cijelu rimsku Dalmaciju, nego samo hrvatsku Dalmaciju. No, pojam 3. Konačno, Grafenauer briše i dijelove rečenice u kojoj se opisuje
Dalmacije u rečenici o kojoj raspravljamo, može označavati sasvim lijepo i staru podređenost Hrvata Francima u novoj domovini (redak 78-80): Stanoviti su broj
veliku rimsku Dalmaciju. Kao što u današnje vrijeme pojam Hrvatske obuhvaća godina (također i) Hrvati u Dalmaciji bili podređeni Francima (kao što su b i l i prije
Slavoniju, tako Dalmacija iz sporne rečenice može obuhvaćati Panoniju i Ilirik. u svojoj zemlji), i to zato što »se bez sumnje radi opet samo o s t i l i s t i č k o m
Kad bi neka obitelj u današnje vrijeme došla, primjerice, iz Italije u Split, mi bismo povezivanju dvaju odlomaka prilikom konačne obrade podataka, a ne o narodnom
rekli: ta obitelj došla je u Hrvatsku, a ako bi se koji član te obitelji preselio u Osijek, predanju; to stilističko povezivanje je sadržajno zbog autorova nepoznavanja

37
35
Tako već GRAFENAUER, 1952.C, 20. GRAFENAUER, 1952.C, 30, prihvaća Hauptmannov dokaz daje analizirana rečenica
36
Grafenauer je uvidio slabost Hauptmannovih dokaza da je rečenica o Avarima koji (Od Hrvata što su došli u Dalmaciju itd.) umetnuta »između prethodne i iduće rečenice, jer
su etnički različiti od Slavena umetnuta (v. GRAFENAUER, 1952.C, 20: tek slavenskom razbija njihovu misaonu vezu« i dodaje: »Taj izvještaj koji je odvojen od teksta narodne
pobjedom nad Avarima naime Slaveni po koncepciji 30. pogl. osvajaju Dalmaciju), ali je tradicije sprijeda i straga novijim dodacima, dakle nikako ne spada u kontekst narodne
ipak briše uz ovo kratko obrazloženje: »Uopće ne spada u povijest, već u savremenu tradicije.« Nezavisno o tome što smatramo da narodna tradicija nije pretrpjela tolike izmjene
etnografiju te je dakle u narodnom predanju o prošlosti nešto strano.« Čini nam se kao što to tvrde Grafenauer i Hauptmann, mislimo da se analizirana rečenica ne može izbaciti
nesumnjivim da je taj argument ipak preslab da bi nas ovlastio da brišemo spomenutu iz narodne tradicije samo zato što bi se pred njom i iza nje nalazili dodaci. Takav »dokaz«
rečenicu iz narodne predaje. Upravo obratno: oni Hrvati koji su bizantskom informatoru da se radi o dodatku još je mnogo slabiji od Hauptmannova dokaza o razbijanju misaone
pripovijedali događaje iz prošlosti, bez sumnje su naveli istodobno i zanimljiv podatak o veze. 38
ostacima nekoć strašnih Avara, pa im je to služilo kao nekakav dokaz o istinitosti njihove GRAFENAUER, 1952.C, 28.
priče o pobjedi Hrvata nad Avarima. " GRAFENAUER, 1952.C, 30.

46 47

povijesti dakako sasvim pogrešno jer su se dalmatinski Hrvati odselili iz Bijele temelji na narodnoj predaji ima posve jasnu poruku: sjeverni Hrvati bili su
Hrvatske svakako nekoliko stoljeća prije njezinih prvih dodira s Francima«.40 podređeni Francima, blizu kojih su stanovali: dio tih Francima podređenih Hrvata
Po svemu se čini da Grafenauer ima pravo kada iz narodne tradicije izbacuje odvojio se, krenuo na jug, osvojio Dalmaciju i ostao neko vrijeme pod Francima.
riječi »s one strane Bavarske«. One se doista dobro uklapaju u međunarodnu Dakako, sasvim je drugo pitanje je li ta narodna tradicija točna ili nije.42
situaciju nakon godine 952., kada je Henrik, brat Otona I., vladao nad Bavarskom, Prema tome, naše je mišljenje da je anonim prilično vjerno prenio narodnu
Veronskom markom, Furlanijom i Istrom, pa je anonimni pisac 30. glave mogao predaju, osim što je učinio beznačajne izmjene i dopune koje se odnose na položaj
možda doista na osnovi izvještaja iz Venecije vidjeti nadvislansku Hrvatsku »s one nadvislanske Hrvatske »s onu stranu Bavarske« i stoje dao nekoliko suvremenih
strane Bavarske«. bilježaka o njezinu odnosu prema susjedima, osobito Francima.
Manje je uspješno Grafenuerovo dokazivanje o tome da cijela rečenica koja
govori o Hrvatima u pradomovini (redak 71-75) ne pripada u narodnu predaju. 2 . Dolazak Hrvata prema glavi 31. DAI
Rečenica »ostali Hrvati ostali su prema Franačkoj i nazivaju se sada Belohorvati,
tj. Bijeli Hrvati« bez ikakve je sumnje najčistija narodna tradicija, jer samo Slaven Pokušajmo sada analizirati drugi izvor koji govori o dolasku Hrvata, tj. glavu
može osjećati da su Βελοχρωβατοι zapravo Bijeli Hrvati, i to objasniti bizantskom 31. DAI.
informatoru u Dalmaciji, koji onda to vjerno prenosi Βελοχρωβατο, ήγουν Priča o dolasku Hrvata po 31. glavi izgleda ovako:
άσπροι Χρωβατον. Čini nam se da možemo ići čak i korak dalje. Naime, isti — Hrvati su došli Herakliju kao pribjegari u vrijeme pobjede Avara nad
podatak nalazimo i na početku 31. glave (Dalmatinski Hrvati potječu od Hrvata Romanina u Dalmaciji,
koji se nazivaju Bijelima), a osim toga i 30. i 31. glava na upravo navedenim — Hrvati su nakon toga po zapovijedi Heraklijevoj pod vodstvom svojega
mjestima ističu da su sjeverni Hrvati nekršteni. To ne može biti slučajno. Upravo vladara, Porgina oca, potjerali Avare,
se nameće zaključak da je u carskoj arhivi postojao izvještaj o Hrvatima što ga je — Heraklije nakon toga daje pokrstiti Hrvate preko svećenika iz Rima za
na temelju narodne predaje napisao neki bizantski Informator u Dalmaciji pa su vrijeme hrvatskog vladara Porge,
taj izvještaj v i d j e l i i Konstantin i anonimni pisac 30. glave te su ga obojica — Hrvati su od svojega dolaska za vrijeme Heraklija bili podređeni Bizantu.
upotrijebili. Čak nam se čini da se može još nešto naslutiti. Zadnji odjeljak glave Ta je priča posve drukčija od one iz 30. glave. Ondje su glavnu ulogu pri
31. počinje ovako: Velika Hrvatska, također imenovana Bijela, do današnjega je dolasku Hrvata odigrali Franci, a ovdje je inicijativa za sve akcije u rukama
dana nekrštena, a za susjede ima Srbe.41 Ista ta glava započinje vrlo sličnim sadrža- bizantskog cara Heraklija, osim samog dolaska Hrvata, koji su, po 31. glavi, došli
jem: Hrvati koji sada žive u Dalmaciji, potječu od nekrštenih Hrvata, nazivanih i spontano iz krajeva s onu stranu Mađarske. Kritici nije bilo teško dokazati da se
Bijelima, oni stanuju s one strane Mađarske, a blizu Franačke, a imaju za susjede radi o tendencioznoj bizantskoj priči kojoj je svrha uveličati Bizant i istaknuti
Slavene, i to nekrštene Srbe. Sve je to uzeto iz navedenog izvještaja iz Dalmacije, njegovu odlučujuću ulogu na Balkanu u prvoj polovici VII. stoljeća, bez obzira na
u kojem je očito bila još jedna napomena koju je mogao dati samo Hrvat-Slaven: privremeni poraz što su ga Romanima nanijeli Avari i bez obzira na privremeni
Βελοχρωβατια znači ili Velika ili Bijela Hrvatska. I doista, Vela ili Bela Hrvatska 43
gubitak Dalmacije. Daje Heraklije u pripovijest o dolasku Hrvata ubačen posve
ima upravo takvo značenje na hrvatskome jeziku. Sve to može značiti samo ovo: proizvoljno, to je kritika uspješno dokazala, ponajprije nespornom činjenicom da
obavijest o pradomovini Hrvata potječe od istog izvještaja u Carevoj arhivi kojim Hrvati sigurno nisu bili pokršteni u njegovo vrijeme,44 te zaključila da »kao izvor
su se koristila oba pisca. Osim toga, bilješke u glavi 31. očito nisu prepisani u pogledu seobe Hrvata na jug možemo (...) upotrebljavati samo izvještaj o 30.
izvještaji iz carske arhive, pa čak ni u obliku skraćenih ekscerpata, već je Car pogl.«
45

pokušavao svakoj vijesti dati svoju formu i svoje tumačenje. Konačno, i Car i
anonim nadopunili su taj izvještaj nekim elementima; tako je primjerice u upravo 42
Dapače, uvjereni smo da se može ići i korak dalje. Nije li moguće, nije li čak
analiziranom dijelu glave 30. nesumnjivo ubačen podatak o njemačkom caru Otonu vjerojatno, da je hrvatska narodna tradicija zapravo glasila da su Hrvati došli i pobijedili
kao i odnosi Hrvata prema Mađarima, slično kao što je Car na kraju 31. glave dodao Avare po nalogu Franaka? Naime, ako su Hrvati u staroj domovini bili podređeni Francima,
neke podatke o položaju sjeverne Hrvatske u trenutku pisanja te glave. i ako su neko vrijeme i u novoj domovini priznavali njihovu vlast, onda je smisao narodne
Najmanje su po našem mišljenju uspjela Grafenauerova domišljanja o tradicije očito u tome da su oni došli po nalogu Franaka. Anonim je priču izmijenio ispustivši
taj podatak, jer se ni njemu nije sviđala previše istaknuta uloga Franaka u dolasku Hrvata.
s t i l i s t i č k i m popravcima u redcima 78-80 glave 30. Pripovijest anonima, što se Dakako, i ovdje je sasvim drugo pitanje odgovara li takva hrvatska tradicija stvarnosti.
4i
HAUPTMANN, 1925., 123-127; GRAFENAUER, 1952.C, 27 i d.
44
•"'GRAFENAUER, 1952.C.30. 45
GRAFENAUER, 1952 .c, 27.
41
Usp. ponovno navođenje oznaka velik i bijel za sjevernu Hrvatsku u DAI 32, redak GRAFENAUER, 1952.c, 28.
5-6.

3, Odnos glava 29. i 31 . prema glavi 30. D AI dolasku Hrvata — bez obzira na to je li ta redakcija mlađa ili starija — i l i je možda
pisac glave 30. imao neku drugu namjeru, neki drugi cilj? Da vidimo kako izgleda
Tako smo došli do problema odnosa između glave 29. i 31. s jedne, i glave sadržaj 29., 30. i 31. glave prikazan na sasvim pojednostavljeni način:
30., s druge strane. U znanosti je praktički općenito prihvaćeno daje 30. glava
46
naknadno sastavljena i ubačena u DAI, kao i da se radi o dvjema redakcijama glava 30. glave 29. i 31.
izvještaja koje govore o istoj stvari: o propasti rimske vlasti u Dalmaciji i o dolasku
Hrvata. 1-61. Pad Salone i gubitak Dalmacije 29, 1-53. Pad Salone i gubitak
Dalmacije
Tako je Grafenauer nakon bez sumnje do sada najpotpunije i najtemeljitije
54-88. Zbrka o samostalnosti dalm.
analize sadržaja 29., 30. i 31. glave DAI došao do zaključka daje tekst u 29. i 31.
gradova i naroda
poglavlju (iz 94S./949.) bez sumnje starija redakcija izvještaja. 47 Grafenauer je
88-216. Borba Bizanta sa Saracenima
analizom prikaza pada Salone u 29. i 30. glavi uspješno pokazao da su »u 29. pogl. oko Dubrovnika i Barija
događaji raspoređeni očito ispremiješano« i da je izvještaj »u svom osnovnom 217-295. Opis dalm. gradova
zapletu u najmanju ruku nejasan«, te došao do uvjerenja daje »isključeno, da bi iz 61-63. O Bijeloj Hrvatskoj 31, 1-25. O Bijeloj Hrvatskoj
već logično uređenog izvještaja u 30. pogl. mogla nastati zbrka u 29. pogl.«. On O imenu Hrvat
smatra da se iz teksta glave 30. o padu Salone može zaključiti »daje prvobitni 63-87. O dolasku Hrvata pod petero braće O dolasku Hrvata pod Porginim
predložak upotrijebljen za 29. pogl. u najmanju ruku bitno dopunjen novim O ostacima Avara ocem
gradivom«, ako nije »čak i zamijenjen novom redakcijom«. Analiza sadržaja glave O Bijeloj Hrvatskoj
31. u odnosu na odgovarajući dio glave 30. pokazuje da glava 30. ima veliki broj O osvajanju Slavonije
»ispravljenih i potpuno novih vijesti«. Grafenauer ih nabraja: 1) nova lokacija O ustanku Hrvata protiv Franaka
Bijele Hrvatske, 2) novi izvještaj o Bijelim Hrvatima, 3) potpuniji izvještaj o seobi 87-90. O krštenju Hrvata pod Porinom O krštenju Hrvata pod Porgom
Hrvata, 4) prerađeni izvještaj o pokrštavanju, 5) novi podaci o ostacima Avara, 6) 26-30. O zemlji Hrvata
novi podaci o seobi Hrvata u Panoniju i Ilirik, 7) novi podaci o hrvatskoj 31-57. O miroljubivosti Hrvata
podložnosti Francima, 8) novi podaci o hrvatskom ustanku protiv Franaka, 9) novi 58-67. O podložnosti Bizantu
podaci o podjeli Hrvatske na župe, 10) novi podaci o položaju Hrvatske i susjednih 68-70. O hrv. gradovima
Slavena, 11) novi podaci o slavenskim odnosima prema bizantskim gradovima u 71-82. O nekadašnjoj i sadašnjoj snazi
Hrvatske
Dalmaciji. Obratno, u 31. glavi ima po Grafenaueru nekih vijesti kojih u 30. glavi
83-91. O Bijeloj Hrvatskoj
nema, ali se to odnosi samo na podatke iz starijeg doba, primjerice na dolazak sveca
90-94. O hrv. županijama
Martina i opis hrvatske vojničke snage.48 Dakle, zaključuje Grafenauer, »u 30. pogl.
94-119. O Sklavinijama unutar rimske
sačuvana je mlađa redakcija izvještaja«.
Dalmacije
Nema sumnje da je Grafenauerova analiza temeljita i iznimno korisna. Ipak
119-142. O tributu dalm. gradova
nam se čini da bi glave 29., 30. i 31. bilo potrebno analizirati s još jednog aspekta
Slavenima.
pa će i rezultati možda biti drukčiji. Naime, postavlja se pitanje: je li glava 30.
naprosto druga redakcija izvještaja o tome kako su Romani izgubili Dalmaciju i o
Čini nam se da se iz ovog prikaza može nedvojbeno zaključiti daje Car pišući glavu
29. imao namjeru pisati o bizantskoj Dalmaciji. Tu je namjeru ostvario na sebi
"Tako već i BURY, 1906., 51 = 1908., 98-129; konačno GRAFENAUER, 1952.C, 28 svojstven, zbrkan način, ali je ona ipak poprilično vidljiva iz opće kompozicije
i DVORNIK u DAI II., 97. Tezu da je glava 30. napisana godine 944. u sklopu djela De glave. Uvod u razmatranje o bizantskoj Dalmaciji čini priča o tome kako su
thematibus brani LABUDA, 230 i d. V. kritiku tog gledišta u GRAFENAUER, 1952.C, 18 Slaveni (Avari) osvojili rimsku Dalmaciju. Priča ima značajan svršetak. Ostali
i d. JENKINS u DAI Commentary, 2, kao daje sklon shvaćanju daje glava 30. napisana
ranije: the much discussed c. 30/2-61 might well be actual source of 29/3-6 and the remainder Romani spasili su se u primorske gradove i do danas su u njihovu posjedu, a to su
ofthe chapter (30/61 ff.) have been usedfor someparts ofc. 31 (...). Thus, we might see in Kotor, Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar, Rab, Krk i Osor, i njihovi stanovnici se do
c. 30 a report, sent perhaps ad hoc by a Dalmatian official. Ipak, Jenkins kaže da most danas zovu Romanima. Potom bi trebao slijediti opis navedenih dalmatinskih
scholars are agreed that some ofits materiell must be dated a good deal later (...).
47
GRAFENAUER, 1952.c, 28. gradova i otoka, ali Car najprije zbrkano izvještava o samostalnosti slavenskih
48
GRAFENAUER, 1952.C, 20-21. naroda u rimskoj Dalmaciji da bi nakon toga učinio nepotrebni dugački ekskurs o

50

Kotor (redak 263-271). na bizantsku Dalmaciju i kaže: »A Dakle. tj. apstraktnog proširenja znanja i vidokruga Careva sina. Ta mu je namjera mnogo bolje uspjela: nakon očitom tendencijom da se onome tko će se koristiti tom glavom. čini nam se kako nema sumnje daje Car u glavi 31.): antikvarne informacije (to je stariji dio djela) umeće taj vrlo dugački izvještaj. Ako ta Jenkinsova zapažanja 237-257). 31. Risana i Dubrovnika. da se to zbilo nekadašnje rimske Dalmacije. dakako sve to prilično zbrkano i ustrajući na važnoj ulozi Bizanta i se može upotrijebiti u korist Bizanta i njegove prisutnosti na Balkanu. vidjevši daje ta zemlja neobično lijepa.). Glava završava opisom tributa što ih gradovi bizantske Dalmacije ali mu obilje misli koje želi ukratko iznijeti smeta. počela pojavljivati u Carevu djelu. nego u cilju diplomatske didaktike. koji su i po Jenkinsu naknadno ubačeni. Tek potom Car od mora. Nakon stoje opisao pad Salone i rimske Dalmacije hrvatske županije. !W JBNKINS u DAI II. koja se prema ostavlja sumnje u to daje priča o propasti rimske Dalmacije napisana ovdje iz druge tome već negdje oko 948. već i uvodni dio te glave. a noviji nakon nje. a nakon toga se opisuje cijela nekadašnja rimska Dalmacija gradova i otoka pod Bizantom. u vrijeme pisanja te glave. veze (redak 88-216). njih drže Romani zato što žive dijelu priče nastavljaju pred Barijem na suprotnoj obali Jadrana. uvod nastavlja se pričom o tome kako su nakon Avara došli Hrvati. premda je moguće da na tom mjestu postoji i lakuna koju se svoju zadaću. tj. u kojem bi bili opisani događaji radi o glavnoj temi čitave glave i daje sada Car čvrsto i definitivno odlučio pisati do pada rimske Dalmacije u avarske ruke. tj. tj. ali nisu ušli u 31. nego se može raditi o podacima koji su već otprije postojali 84). a tek nakon toga bi trebale slijediti glave o o bizantskoj Dalmaciji. ali koje se u najvećem u njoj. eto nevolje.. onda iz toga slijedi da podaci koje nalazimo u glavi 30. imao namjeru informativna. donekle modificirati. a djelomično i zbog izmijenjene tendencije djela 30 te zbog autorove carstvu krenule nizbrdo zbog mlitavosti i neznanja tadašnjih careva. Hrvatske i Srbije. god. tj. čini nam se da se u glavama 29. prilično uspješno riješio sročenoj rečenici. u svom glavnom dijelu doista u prvom redu Nadalje. a kojih govoriti o bizantskoj Dalmaciji. redci 1-25 (o pradomovini i Na posljetku. ali završava na način koji ne nisu pisani radi antikvarne informacije. S druge strane. dakle u prvom redu Carevu sinu.. glave upravo opis bizantske Dalmacije.. ne samo redci 71-82. usredotočiti na predmet svojega izlaganja. Car bi želio reći da su Avare uskoro pobijedili Hrvati. bez obzira na kratkog povijesnog uvoda opisuje razne okolnosti o Hrvatima u novoj i staroj to da li su ti podaci istiniti ili nisu. Avari. a potom političke granice svih slavenskih naroda na području (redak 1-53). za Heraklija i da su slavenska plemena već za Heraklija bila podređena Bizantu. Najprije se opisuju iznova vraća temi tih gradova. dotle je glava 31. vidi se osobito po načinu na koji se Car uvijek s obzirom na političke prilike u njoj u doba pisanja ove glave. a ne radi općeg njegovu vrhovništvu nad hrvatskom državom.borbama sa Saracenima u drugoj polovici IX. Tek nakon toga konačno se posvećuje svojoj temi pa opisuje trebalo je Konstantinovu sinu pružiti što više korisnih podataka.. 30. Zahumlja.: — izvještaju o rimskoj Dalmaciji (glava 30. nego prije glavi 31. Zatim se Car pokušava glavi. uputa i ideja radi boljeg pojedine dijelove bizantske Dalmacije. dakle. glavu ponajprije stoga što im tamo nije bilo se ponovno toj temi i kaže: »Pošto su. Jedino im se gradići uz more nisu predali. Najednom se prisjeća daje ipak odlučio pisati o bizantskoj Dalmaciji. 1958. Jedino bi se moglo prigovoriti da hrvatske županije ne pripadaju ovoj pokušava na razne načine popuniti (redak 54-58). ako je naše shvaćanje namjere pisca 29. do opisa dalmatinskih gradova i otoka. Travunije.. Car ima izvještaj o dolasku Saracena pred bizantskoj Dalmaciji i Dalmatinskoj Hrvatskoj. pruže upotrebljivi podaci u diplomatskoj borbi oko balkanskih zemalja.).. Stariji dijelovi pisani su približno do godine 952. onda bi kao prvo caru ni bilo kome drugom« (redak 84-88). i 31. potjerali Avare Daje svrha pričanja 29. 30. asocijativni način pisanja sili ga da kaže kako nema u glavi 31. Pisac je. Razvidno je d a j e Car čvrsto odlučio Ako je tako. prilike u romejskom mjesto. a osobito u vrijeme Mihajla Amorejca Mucavca. On ih ne uspijeva srediti u dobro plaćaju susjednim slavenskim državnicima. Priča o dolasku Hrvata u toj glavi sastavljena je tako da domovini. dalmatinskih i oslobodili Dalmaciju. MORAVCSIK. dok je glava 29. primijenimo na 29. 3 i d.) i dalmatinskih gradova postali su samostalni te nisu bili podređeni ni romejskom — izvještaju o Dalmatinskoj Hrvatskoj (glava 31. Paganije. Prema novijoj koncepciji djela. st. je po svom sadržaju i po namjeni u prvom redu antikvarna perspektive: Avari na prijevaru ulaze u Salonu te je osvajaju: poubijaju sve informacija. koje doduše počinju kod stanovnike u gradu i odonda zavladaju svom dalmatinskom zemljom i nastane se južnodalmatinskih gradova Budve.. Dubrovnik (redak 217-236). 30. stanovnici dalmatinskih gradova postali su samostalni te nisu bili podređeni ni romejskom 49 Dakako. zatim redci 26-30 (o zemlji Hrvata) i 58-67 (o vladaru Hrvatske). a prikaz prošlosti i sadašnjosti rimske Dalmacije. i 31 radi o trima izvještajima: kako je carstvo Romeja zbog mlitavosti i neznanja tadašnjih careva došlo skoro — izvještaju o bizantskoj Dalmaciji (glava 29. Zadar (redak 272-284). Split (redak snalaženja u složenoj diplomatskoj igri s bližim i udaljenijim susjedima. Povijesni dolazi do glavnog sadržaja čitave glave. stanovnici ·.. Naime. Istovjetnost riječi upućuje na to da se poglavlje trebalo da stoji poglavlje o rimskoj Dalmaciji. Ona prikazuje osvajanje Dalmacije od Avara (redci 1-61) i dolazak Hrvata . glava 30. točno. No. Povijesni uvod je dakako vrlo sličan najvjerojatnije i redci 31-57 (o miroljubivosti Hrvata) svojim sadržajem jasno pokazuju da povijesnom uvodu u prikazu bizantske Dalmacije. nastane se u njoj. Dakle. smatramo daje glava 30. primjećujemo da Jenkinsovu koncepciju ipak treba otoci (redak 285-295). do potpune propasti. i 31. pa mu se čini daje to u nekoj vezi s bizantskom Dalmacijom i materijala (usp. sastavljena sa sasvim pisati o Dalmatinskoj Hrvatskoj. vraća u carskoj arhivi. kao što smo već rekli.. uvjerljivo dokazuje da se DAI sastoji od dvije vrsti Dubrovnik i Kotor. Trogir (redak 258-262). No.. skupljeni nakon što je glava su i slavenska plemena postala samostalna i započinje priču o njima (redak 63. već bila napisana. glavu. jer dijelom obavještava o prošlosti. napisana u namjeri da se dade opći dolasku Hrvata). granice Duklje.49 caru ni bilo kom drugom« (redak 58-63).361 id. koji s opisom bizantske Dalmacije nema izravne i lekcije iz suvremene diplomacije (to je noviji dio djela). ne moraju nužno biti novi podaci.

ali ga to odmah odvodi od glavne teme (osvajanje Salone). Po svemu se Čini daje Konstantin pišući 29. Ne slažemo se s Ovako već DÜMMLER. nisu u carskim arhivima postojali zapisi o nazivima Konstantin. 54 . opisujući Dalmatinsku kako su se Romani okupljali u Saloni i slali graničarsku stražu na Dunav. Dakle. nemarnosti. On se iznošenju hrvatske narodne tradicije. glave. Možemo mu koncedirati da nije upravo on napisanu glavu 30. Sad je samo trebalo nastaviti s opisom Kotora. st. Kako smo već upoznali Cara kao iznimno lošeg pisca. 1952. Konstantin je bio slabiji pisac od pisca 30. pa onda drugih hrvatskih županija. Pokušajmo se uživjeti u način Konstantinova pisanja. pisati o onome što mu padne na pamet u vezi s njegovom temom. tako da su se oba autora služila više.C. u imala istu podlogu. I ovdje moramo također vidio u carskoj arhivi. Bilo bi doista čudno da još ni 948. među ostalim. pa se čak i sjeća imena na osnovi logičnog i dobro sređenog izvještaja iz Dalmacije koji se po našem tadašnjeg kneza Dalmatinske Hrvatske — Borne. 26. glave. ali tad počinju nevolje. zadržao samo Porgu = Porina. doduše. Pa ipak nije vjerojatno ni to daje autor glava 29. Čak je kraj podaci iz Dalmacije. dolaze do Klisa da bi on sve novije glave pisao s didaktičko-diplomatskom namjerom. Carev nastavljač u glavi 30. ponovno prešli Dunav. zato što je tamo taj podatak iz osnovnog izvještaja iskoristiti i u tekućoj diplomatskoj igri kao koristan izvor informacija. Očito se radi o istom izvoru koji je služio i jednom i drugom piscu. pisati o caru Dioklecijanu. eto. Čudno je kako je kraj priče su već odavno stajali na raspolaganju. a onda »brblja« o dugogodišnjem smjenjivanju romanskih straža izvođenja. Piše o Splitu. zarobljavanje Slavena-Avara. I zato bezbrižno dodaje da se »od toga vremena« straža šalje na Dunav u dvije smjene. očito je da 30. vjerojatno zbog autorove nemarnosti.. Time je dobio prihvatljivi uvod za svoj opis prilika u rimskoj Dalmaciji carskom arhivu i da ju je hotimično ispustio. pisac 31. A to vjerojatno znači ne samo to da njezin autor nije Car već i to da za njezino na Dunavu što izaziva konačno odluku u Slavena-(Avara) da učine zasjedu i sastavljanje gotovo uopće nisu upotrijebljeni novi izvori. Isto tako nije ni vjerojatno da su posebno za tu glavu skupljani novi i prelaze ga.) dalmatinski gradovi plaćali Slavenima. Taj izvještaj preuzeo je pisac glave 30.. Napokon.. Konstantin nije autor 30. po narodnoj tradiciji shvatio. Narodna tradicija do zaključka daje zbrka u opisu pada Salone u 29. koju je Ostaje pitanje dviju redakcija opisa pada Salone i Dalmacije.749. imao pred sobom već Zbog Dioklije zaboravio je Salonu. Čovjek bi rekao da to piše neki drugi pisac. u 31. i 3 1 . To je upravo sigurno. dok je autor glave 31. priče sasvim lijepo sastavljen: Car priča kako su se Romani spasili sklonivši se u glavom (npr. te se = Porina = Bornu u Heraklijevo doba. smatramo da je skovao u probizantskom duhu. Tako je posve očito da podaci o sklavinijanama (redci 94-119) i podaci Hrvatsku uzeo iz arhiva izvještaj o dolasku Hrvata (retke 61-90).51 Car je tu vijest prepravio ovako: mišljenju nalazio u carskim arhivima i kojim su se služili i Car i nepoznati pisac a car Heraklije poslao je i doveo svećenike iz Rima i od njih je učinio nadbiskupa 30. glava nije napisana u novom didaktičkom cilju u smislu Jenkinsovih naprosto ispušten. (61-90) na toliko informativni način da se u tom izvještaju nigdje ne pojavljuje uloga Tek tada opaža daje vrijeme da nešto kaže o Saloni. a da bi iznimku načinio u 30. ažurirao ga i 0 tributu što ga dalmatinski gradovi plaćaju Slavenima (redci 119-142) ne pripadaju stilistički dotjerao. koji pobijede Romane koji su. jer mu se nije sviđalo isticanje franačke uloge pa ju pretpostaviti daje postojao izvještaj iz bizantske Dalmacije koji je potanko opisivao je zamijenio dosadnom i izmišljenom pričom o golemu značenju Heraklija i kako su Avari osvojili Dalmaciju. i to u obliku raznih drugdje čitao. nego podaci iz Careva arhiva. zaključuje se po jednoj maloj kao cjelini. Daje Car vidio priču o dolasku Hrvata u ga skratio. primorske gradove i na otoke. a u to doba imali su Hrvati za čudno stoje izvještaj o padu Salone pisao na sebi svojstven način: hrabro je počeo vladara Porgu. stoje lako ušlo u njegovu glavu županijama (redci 90-94). Ali najedanput je primijetio da nije ništa rekao o tome manje istom građom. jedinoj koju je preuzeo iz njemu nesimpatična izvještaja o dolasku onaj izvještaj koji je poslužio i piscu 30. glave. glave zato stoje nemoguće opet prilično logičan: Slaveni uzimaju romansko oružje i znakove. kaže (redak 87-90): od toga očajnički mučio da svojim riječima prepriča sadržaj izvještaja koji se nalazio u doba ostali su nezavisni i samostalni i zatražili sveto krštenje iz Rima te su im arhivi. pa ćemo možda doći Hrvati su se najprije oslobodili Franaka i nakon toga su kršteni. osvajaju Salonu. glavu nisu ušli podaci o prisjeća daje u Dalmaciji postojao i grad Dioklija. jer ona govori samo o Dalmatinskoj Hrvatskoj. nego da je o izjednačavanju Slavena i Avara negdje raspolaganju gotovo svi podaci što ih je imao i autor glave 30. glave svjesno ispustio priču o dolasku Hrvata (redci 63-87). Nadalje. ali ipak na način da možemo bez poteškoća na sličnosti koje se ne mogu tumačiti nikako drukčije doli tako da su oba izvještaja utvrditi provenijenciju vijesti i Carevu obradu. a u drugim svojim dijelovima pokazuje poznavanje okolnosti za svakog pojedinog grada. Samo. U svakom slučaju. Tvrdimo samo to da su autoru tih dviju glava stajali na pomiješao Slavene i Avare. jer nailazimo Hrvata. što gaje osnovao samo stoje Car prepravio smisao izvještaja i prebacio pokrštavanje Hrvata i Porgu Dioklecijan. i donekle Bizantskog Carstva za dolazak Hrvata. jer ona u nekim svojim dijelovima pokazuje toliku sličnost sa 29. glavi. — i dakako odmah i na papir — jer su riječi Dioklecijan i Dioklija zvukovno slične. a sve ostalo glavi 31. nabraja ih i time omogućuje prijelaz na opisivanje glave crpli iz istog vrela. glavu uzeo u obzir isti pojedinosti. samo s razlikom stoje autor glave 30. i konačno GRAFENAUER. a onda malo-pomalo i cijelu Dalmaciju. opis pada Salone) daje mnogo vjerojatnije kako su i Car i nepoznati pisac 30. ali nema sumnje da se mogao Klisu. ali je njegov zbrkani asocijativni način pisanja sve pomiješao i čak krivo poslani biskupi i pokršteni su za njihova vladara Porina. donosi zanimljiv podatak o Bizanta. a ne koje nema nikakva razloga pretpostaviti da je bilo potrebno novo sakupljanje materijala. neće nam biti 1 biskupa i prezbitere i đakone i pokrstio Hrvate. o sklavinijama unutar starih granica Dalmacije i o tributu što su ga bizantsko-dalmatinskih gradova. posve je preradivši. glavi sasvim lijepo mogla nastati prema tome stavlja pokrštavanje Hrvata u početak IX. kojeg nema u glavi 30. 390. Ostatak glave (redci 90-142) je informativan. ali Car bi iznevjerio sebe kad ne bi opet počeo (navodno 51 od Bazilija I. Pohitao je da opiše prelazak romanskog garnizona preko Dunava i izvještaja što su se nalazili u carskom arhivu.

Svakako nije riječ Hrvata. osvajanju Salone u 29. kao da Hrvati nisu bili puki franački saveznici. 31.." a glava 29. kao zadnje GRAFENAUER. Hrvati dižu ustanak i bore pokoravala Otonu I. glavi. 97 i d. DAI ne upućuje samo značajna. glavi priča se istaknuta okolnost da tekst te glave šuti o vremenu koje je prošlo od dolaska Avara kako su Avari zauzeli Salonu. U znanosti je općeprihvaćeno Čini nam se prema tome da iz našeg izlaganja proizlazi da je 30. tim ispravkom teksta Franci u vrijeme dolaska Hrvata više li spomenutih događaja. 17. a po njoj i pisac 30. se prema riječima pisca 30. Na prvi pogled Naime. ali se ne kaže da su Hrvati Dakako da ne dolazi u obzir teza da bi glava 30. a drugi Salone. st. Dakako. do dolaska Hrvata. s oznakama vremena koje doduše nisu precizne. To znači da je od dolaska Hrvata do služio i pisac 29. glave ne može očito Mađarske. Dalmaciji pod franačkim vrhovništvom. Ona nas Ljudevitom koji je slomljen 822. glava DAI mišljenje da su prema pripovijedanju 30. s druge strane. osvajanja Salone Hrvati stanovali s one strane Bavarske. doduše. a To je još uočljivije ako se zna da se događajima nakon toga daje vremenski Car doduše također skratio. onda bi to značilo da su Hrvati po računu obavještava o ovom slijedu događaja: pisca 30. Očito je da je takvo shvaćanje prihvaćeno zato što dio. u znanosti se nije uzelo u obzir da domovini pod Francima. da se u njoj kaže kako su u doba glava 30. o dolasku Hrvata. Hrvati se stanoviti broj 94S. Grafenauer je to dobro uvidio i zato je bio sklon da se iz izvještaja — Hrvati se oslobađaju Franaka nakon sedmogodišnje borbe i ubijaju Kočila. Oni ustvrditi »da su Hrvati došli u Dalmaciju (poslije pada Salone. godine. da su Hrvati zapravo došli u Dalmaciju po nalogu Franaka.. и "BURY.. DAI II. s jedne strane. i 31. Ako vrhovništvu nad Bijelom Hrvatskom. a to ne bi nikako odgovaralo za prvu — Dio Hrvata koji su došli u Dalmaciju zauzima Ilirik i Panoniju. redoslijed. Njemačke i se sedam godina s Francima. tj. o podređenosti Hrvata Francima i o borbama Hrvata s Francima 52 Usp. jer se glava kaže nešto posve drugo. nego vojnički Hrvata kako ju je zamišljala hrvatska predaja. upravo zbio negdje u prvim godinama Heraklijeve vladavine. ali koje ipak prilično Što se pak tiče samog vremena sastavljanja redakcije. Dakle. priča o dolasku Hrvata koncem VIII. 1952. glava. negdje krajem VIII. čini nam se kako je jasno upućuju na piščevu misao. ostali ostaju u staroj i zbivaju borbe Franaka s Avarima. glavi priča odmah poslije prikaza pada Salone. koju je pisac 30. 21. prema 30. st. u Dalmaciji. recimo. godine. jer ima previše sličnosti između 29. »Neki broj godina« piscu 30. glave DAI Hrvati došli nakon zauzeća sastavljena od dva dijela. kao ne smetaju pa Grafenauer može. pa je zato upotrijebio one iste izvještaje iz carskih arhiva kojima se biti mnogo veći od recimo deset godina.Grafenauerom. ali s time daje nadodao obavijest o njemačkom svršetka hrvatskog ustanka protiv Franaka prošlo. već o najviše kojem desetljeću. Osim toga." Autor glave 30. izričito se kaže da su Hrvati došli za vrijeme cara Heraklija. glave. i dolaska oslobađanja ispod franačke vlasti nije prošlo mnogo vremena. Upravo obratno. negdje godina (επί τινας χρόνους) bore s Avarima i pobjeđuju. u doba cara 54 su pod Francima b i l i i u staroj domovini prije selidbe. oni se pod Francima nalaze Heraklija)«. koji drži daje isključeno daje iz logičnog izvještaja mogla nastati kako su u to vrijeme (τηνικαυτα) Hrvati stanovali s one strane Bavarske i kako zbrka: u cara Konstantina to je sigurno bilo moguće s obzirom na njegove više nego se jedna obitelj odvojila i došla u Dalmaciju i pobijedila Avare. 97. franačka vlast je nad Hrvatima u novoj domovini tekst upravo ovakav kakav jest daje logičnu sliku događaja u vezi s dolaskom vrlo jaka. glave. Pisac kaže: nakon dolaska Hrvati se stanoviti broj nedvojbeno daje glava 30. još za cara Heraklija. možda proizlazi. moglo bi se reći i obratno: isključeno je da bi iz čudne zbrke o kao da nema sumnje u tako postavljenu kronologiju... a spominje barem neke vremenske pokazatelje o borbama Hrvata s Avarima. u skladu s općeprihvaćenim mišljenjem znanosti. glave DAI. GRAFENAUER. čini nam se da 30. pretpostavimo da hrvatska narodna tradicija misli na hrvatski ustanak pod Razmotrimo ponovno tekst 30. Ukratko. Commentary. ali na prilično neuspješan način. Istina je. st./949. glavi netko sastavio logičan izvještaj iz glave 30. tj. u 30. tekst nas upravo sili daje stavimo Nadalje. se o dolasku Hrvata u 30. i u vrijeme kada je vladao mir između Hrvatske. ipak manje odlikuje novim podacima. Pa ipak. riječi o razdoblju koje je prošlo od vremena avarskog osvajanja do dolaska Hrvata. 1952. ako treba negdje staviti cezuru. pisao je u vrijeme kada se Bijela Hrvatska već godina (μεχρν χρονών τινίον) pokoravaju Francima. a nakon toga i svu Dalmaciju te se u njoj naselili. što smo već rekli. Smatramo da Grafenauerov postupak nema opravdana razloga jer neko vrijeme i u novoj domovini. nema nijedne izvještaja iz Dalmacije. u koje se doba zaista — Dio Hrvata dolazi iz Bijele Hrvatske u Dalmaciju. napisana negdje nakon 955. godine. 27 godina. glave. bila napisana na osnovi novog ubrzo nakon avarskog uspjeha došli u Dalmaciju. od vremena dolaska Hrvata u Dalmaciju do njihova između opisa pada Salone i opisa pradomovine Hrvata. koji se na prvi neposredno nastavlja.C. Prvi dio govori o događajima po početka VII. glave došli godine 795. koji se Na takvo shvaćanje teksta glave 30. glave inteligentno skratio. st. oba su izvještaja imala istu podlogu. kako ih prikazuje 30. ! Ukratko. Naime. Osim toga. u glavi skromne literarne sposobnosti. i 30. glave Hrvati nalaze od početka svojega boravka u — Neko se vrijeme Hrvati bore s Avarima i konačno ih pobjeđuju. . a više logičnim redoslijedom građe.C. polovicu VII. brišu sve one riječi koje upućuju na to da su Franci bili prvim gospodarima Hrvata — Hrvati se pokrštavaju za vladara Porina. organiziran narod koji je po nalogu i za račun Franaka osvojio Dalmaciju. o stoljećima. ι .

320: Ludovik Pobožni primio je poslanike Liudeviti. 31. tvrdio je 61 Tako GRAFENAUER. »literarno« obradio i. GRAFENAUER. Doduše. vidi se i po podatku o krštenju Hrvata pod vladarom Porinom. Bekker 1840.a. u 1931. 1914. 387. 1971 . na to je upozorio već DÜMMLER... godine. KLAIĆ N. Jenkins god... Cadolaum comitem et marcae Foroiuliensis praefectum stoje Grafenauer lako i uspješno pobio (GRAFENAUER.a. odlaska dijela Hrvata u Panoniju i Ilirik rado se u novije vrijeme prebacuje u X. 1952. žalosna zbrka 29. 391 i d.-1953. Daje Kocilis što ga spominje 30. 19. vidi u 63 FERJANČIĆ. Car je oba izvještaja preradio. Doc. samo dijelove tog djela što se odnose na najstarije razdoblje hrvatske povijesti. Hrvata tendenciozno povezala s Heraklijem i iz osnovnog izvještaja izbacila smisao je ovaj: Hrvati u Panoniji imaju samostalnog kneza koji je slao poslanstva obavijesti o Francima. 1952. i GRAFENAUER. u vrijeme Tomislavovo. GREGOIRE. pa mu je i tekst ispao bolji i logičniji. inferioris. v. glavi. v. 1952. et Da je Porin Borna.. 171 i d. koji je »zamjenjivao samo Panoniju.. 146. prijevodu. though borbi najprije s Avarima. kao 30. glava i odlazak dijela Hrvata u Ilirik i Po Klaiću je u Slavoniji »vladao zaseban vladar«. 1949. glave. GRAFENAUER. nego i F.-1953. a ne što drugo. glavi kao neka vrsta »samouprave Slavonije pod posebnim banom u okviru da nema sumnje da je Car svoje podatke crpio iz dva izvještaja. Banduri godine 1711. 26.-1953. već DÜMMLER. 31.. glava kao Duklju 56 Doc.C.. a... 35 i d. Carev pak izvještaj odgovara odnos između panonskog kneza i kneza Dalmatinske Hrvatske. KLAIĆ N. samo što možda jače ističe samostalnost kneza Panonske Hrvatske koji st. 1971. 112-113. glave: Avari su došli početkom VII. 1971 . unatoč protivnim glasovima. vidi u Porinu Branimira. Da vidimo Hrvata. prvi »literarno«. glave DAI koja govori o odlasku dijela Hrvata u Ilirik i Panoniju. 139 i d. a novije u GRAFENAUER.. a posljedica bizantofilske prerade drugoga izvještaja jest I. Carev tekst o dolasku Avara svršava u 29. tj. a dotični Carev tekst o dolasku Hrvata 58 prihvaćena uglavnom i u novije vrijeme. Meursiusa iz godine 1611.. 277 i d. okrutnost kojega spominju i franački analisti. koja je dolazak qui ad Chrobatiae tantum principem amicitiae ergo legationem mittehat. Prvi izvještaj očito potječe iz narodne predaje dalmatinskih Romana. od kojih je jedan 61 Hrvatske«. 390. a u kojoj bez imali nezavisnog arhonta koji je na razne strane slao poslanstva. slično KLAIĆ V. Klaić je godine 1904. a Hrvati koncem VIII. a prijateljska samo poteškoća prepoznajemo hrvatskodalmatinskog kneza Bornu. 64 odlazak zbiva u vrijeme neposredno nakon dolaska Hrvata u Dalmaciju i da se pod Ilirikom i Panonijom razumijeva kraj između Save i Drave. U vezi s dolaskom Hrvata stavlja 30.C. 55 610-35« i kaže da ovdje treba razumjeti sub Pannonia eiusdem partcm saviarn.«). Anonimni pisac Prijevod glasi: At a Chrobatis. crudelitatis atque insolentiae accusare conabatur. 277. Kadolah je umro od groznice "" Uostalom. pa mu se čini kao da pričanje u 30. 195. 1907. a potom s Francima. preuzeli su bez značajnijih izmjena ne samo kasniji a drugi tendenciozno. 5 " ŠIŠIĆ. sirmiensem. a nakon njega npr.. 1971.63 Razlika je u tome što Ferjančić više ističe samostalnost kneza 53 podacima iz franačkih anala umro 821. protivno ŠIŠIĆ. Franački vođa Kocil bit će prema Panonske Hrvatske koji šalje poslanstva »na razne strane«. glavi zove Porga. glave je Noricum. koji je godine 1877. Lucije. a drugi o dolasku iz 30. VIZII. HAUPTMANN. vrijeme 59 u 31.. XVIII. 103 i d.-1953. protivno ŠIŠIĆ. 146. Temeljiti prikaz starije literature '" Tako HAUPTMANN. povezao. tome ipak najvjerojatnije Kadolah.62 To uglavnom odgovara latinskom iskrivljuje poruku 30. 1935. 405.56 spomenuto mjesto preveo na način koji odstupa od naprijed navedenih prijevoda. Migne 1864. KLAIĆ N. MARQUART. 31 -3 2. a Carev anonimni nastavljač imao je pred sobom oba izvještaja pa ih je i on još ranije i J. HAUPTMANN. 194-195.).. 1925. 1952. 329. 358. Posljedica »literarne obrade« prvog izvještaja prilično je izdavači cjelokupnog djela De administrando imperio (A. drugi iz hrvatske narodne predaje. GRAFENAUER. KLAIĆ N. 1952. NOVAKOVIĆ. glavi. with theprince ofCroatia. qui res novas moliens. usp.C. sub Illyrico vero contiguam uli oram. 173-176). nudi ovaj prijevod: vremenski kontinuirano od dolaska i pobjede Avara preko dolaska Hrvata i njihovih they too had a sovereign prince who used to maintain friendly contact.. ŠIŠIĆ.57 Dok je lokalizacija Panonije i Ilirika negdje u današnjoj Slavoniji izvještaja o dolasku Avara nalazi u 29. De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex 1666... godine. kao i susjedni bosanski 57 Doc. Daje tome tako. 322).. 171 i d. Rački.. i Ferjančić: i oni su u kojemu treba gledati istu osobu koja se u 31.. Dakle. Latinski prijevod toga mjesta J. 178 i d. 256: I l i r i k 30...: Ilirik = Donja Panonija oko Blatnog jezera. što su preuzeli npr. objavio ubacivanje uloge Heraklija i Bizanta i izbacivanje uloge Franaka o dolasku Hrvata. Dakako da rješenje tog pitanja ovisi u prvom redu o shvaćanju rečenice obavještavao o propasti Rimske Dalmacije pod udarcima Avara. 1925.. Time onda čitatelj i nehotice through envoys only... ducis Pannoniae isti pisac 1950.: lllyricum = Duklja. 1952. Slično prevodi godine 1959. glava DAI franački grof Kadolah.. Moderni čitatelj 30. glavi teče glatko i zbog prijateljstva samo hrvatskom knezu. 18-49. glave podsvjesno je pod dojmom 31.. šalje poslanstva. 1915. 1904. opisan u o dolasku Hrvata počinje u 31. 58 59 . 143. 1925. 1952. (Doc. 1914.a. Dakle. (sa stanovitim rezervama). koji je prema arhontu Hrvatske. — nego isto tako značajna okolnost da se odgovarajući tekst Konstantinova predjeli. npr. što je za nas ovdje osobito važno. qui in Dalmatiam venerunt. et lllyricum atque Pannoniam occupavit. a kako se ta rečenica prevodi u stručnoj literaturi. od starijih v.. glave. habebantque et ipsi principem sitpremum. 337 i d. avarskim osvajanjem Salone i ostalih dijelova kontinentalne Dalmacije kao i 60 stoljeće. 18 i d. u ŠIŠIĆ.. 1914. "KLAIĆ V. još određenije objašnjava Ilirik 30. P. glavi izlaganjem o sjevernoj Hrvatskoj.. 271 stavlja događaj neposredno nakon dolaska Hrvata u Dalmaciju »circa a. Starija historiografija držala se tradirana teksta i smatrala da se taj poslanstva i darove s hrvatskim knezom iz ljubavi (ili prijateljstva. glavi opisom pobjede Avara. 93 i d. Kocilisu panonskog vladara Kočija. ŠIŠIĆ. i J. uz obrazloženje da jedino tom razdoblju povlačenjem Romana u gradiće i na otoke bizantske Dalmacije. pars quaedam secessit bio je kudikamo vještiji peru negoli Car. "MORAVCSIK.

On kaže: ειχον δε και αυτοί άρχοντα αυτεξουσιον posebno poštivala. 1925.. Preostaje dakle samo jedno tumačenje: slati poslanstva κατά φιλιαν arhonta koji je također sam slao arhontu Hrvatske darove u ime prijateljstva«. npr. jer bi to bilo u suprotnosti s naglašeno pošiljal arhontu Hrvatske darove zastran prijateljstva«. je li Slavonija pripojena Hrvatskoj ili je samostalna? Pogledajmo grupacija potekla iz Dalmatinske Hrvatske i zato je vladara Dalmatinske Hrvatske ponovno izvorni grčki tekst. MENGE.. 10. 1971 . onda moramo prihvatiti Ferjančićev poslanstva nego i darove. SENC.. a ne o pasivu.72 Dakako arhont.) κατά φιλιαν. jer se ona ske podržavao prijateljskih veza«. ..C. U konkretnom slučaju.. 1952c. poslanike ili prijateljstva iz bilo kojeg razloga. Hrvati u Iliriku i Panoniji) imahu samosvojnog arhonta. on je na početak IX. ili možda oboje? I kakav je odnos Panonske Hrvatske prema Dalmatinskoj tih prijateljskih emocija: Panonska Hrvatska bila je svjesna daje njezina vladajuća Hrvatskoj.66 ipak se priklanja stajalištu o slanju darova jer upućuju κατά φιλιαν. jer nam je to poznato i inače za tog vladara i općenito za vladara kneževine odnosi analizirana rečenica Panonska Hrvatska bila u sklopu Dalmatinske Hrvatske.. dignula se samo Panonska Hrvatska pod Ljudevitom. 320.a. vođe odnosi na pogibiju markgrofa Erika kod Trsata 799. pa se vijest o pogibiji franačkog r " TOMAŠIĆ. Čini se da se pisac donekle eliptički izrazio. po kojem su Hrvati u Iliriku i Panoniji7(1 »imali samostalnog arhonta. samosvojni 827. 52. ali samo njemu (μόνον προς. počasne darove«. i ovi (tj. 1970.: ». 14. Isto i KLAIĆ N.. Čak kad bi i da je vladar takve kneževine doista αυτεξούσιος i da šalje poslanike na razne slao hrvatskome knezu tri but ili darove. Navodimo i sasvim odvojeno shvaćanje ANTOLJAKA. a u mediju mit Dakako da je prikaz događaja oko uništenja avarske moći koncem VIII. a jedina iznimka u kvaliteti. i on to svoje shvaćanje zaoštrava u tumačenju po kojem prijevod. koji je s arhontom Hrvat. šiljao kakve darove kao da kaže: (vladar Panonske Hrvatske) šalje poslanike (=διαπεμπομενον) hrvatskome knezu. st. 1925. Sama izvanredno su česti u povijesti. Drugim riječima. Što je dakle κατά φιλιαν? Το nikako ne može biti neko poslanstvo koje bi svome vrhovnom gospodaru. 72 GRAFENAUER. 136 (ali usp. ŠIŠIĆ. bila posebna kneževina u okviru franačke države i furlanske marke. 71 početkom IX. Tomašić je preuzeo takvo gledište. Međutim. tuđi ti so imeli samovlastnega arhonta ki je odnosu na vladara Dalmatinske Hrvatske. sovereignprince. a to se slaže i s okolnošću daje Panonska Hrvatska do godine princeps supremus. koji zemlje. po kojem su panonski Hrvati »imali samostalnog razne strane. Vladar Slavonije nije ništa manje samostalan vladar od bilo Uostalom.. 61. U Klaića nailazimo dakle na misao da je panonski knez slao ne samo 3. vladar Panonskih Hrvata je αυτεξούσιος. to se slaže s našim analizama po kojima se podaci iz te rečenice odnose kojeg drugog drugorazrednog vladara toga doba. da se tako izrazimo. stoljeća ili na početku X. nezavisan arhont. kao 4. GRAFENAUER.. 1958.1" Dakako da se radi o mediju.73 2. takvi emotivni odnosi dviju potpuno samostalnih država 1. kako to ispravno i točno prevode svi prevoditelji bez razlike. Očito je da su Panonska i Dalmatinska Hrvatska bile u vrijeme διαπεμπομενον και μόνον προς τον άρχοντα Χρωβατιας κατά φιλιαν. analizirano mjesto označio riječju αυτεξούσιος. Ljudevitove borbe s Francima nisu trajale "* RUS. na koje se odnosi analizirana rečenica vrlo usko povezane prijateljskim vezama i Podvrgnimo sada pojedine važnije riječi analizi: suradnjom. Bornom ostala je Francima vjerna.. što uostalom spada u prerogative njegova suverena položaja. nije to činio samo κατά φιλιαν. 1925... 1918. ona u a k t i v u znači nach verschiedenen Richtungen senden.kako car Konstantin piše. ako je u to vrijeme Tomislav doista ujedinio dvije zaključiti da je Slavonija ujedinjena s Hrvatskom u vrijeme na koje se odnosi Hrvatske. 202 prevodi medijalni oblik ovako: svoje slati prijeko 73 Usp. što zapravo znači riječ διαπεμπω? Prema Mengeovu rječniku No. glavi DAI donekle površan i netočan. 1952. Analizirana rečenica dakle ne pristaje po svojem riječ ovlašćuje nas da se ne složimo s gledištima po kojima bi se iz teksta moglo sadržaju prvoj polovici X. Pisac analizirane rečenice »ako je knez Slavonije na koncu IX. poslanstava jesu poslanstva upućivana knezu Dalmatinske Hrvatske. to još ne bi značilo daje u vrijeme na koje se strane. na drugome mjestu kaže daje Panonska Hrvatska slala »hrvatskom vladaru.. 139). suverenim položajem tog vladara koji je αυτεξούσιος i koji šalje poslanstva na nauerov prijevod iz godine 1952. 306 i d. zaseban vladar. stoljeća u 30.21.. tog tipa na istočnom rubu franačke države. Grafenauer je dobro osjetio da analizirana rečenica " Usp. jer podaci iz te rečenice upućuju na samostalnost Panonske Hrvatske. Ali tome se ne treba ni najmanje čuditi. 1952. a Dalmatinska Hrvatska pod "ŠIŠIĆ.405. nego također i (και) arhontu Hrvatske. 194.C.65 Premda je Šišić godine 1925.. godine. ne odgovara povezanosti Tomislavove Hrvatske sa Slavonijom pa je predložio 1969. tih preveo ovako: ». i jemandem durch Boten verhandeln. · 74 Usp.69 znači slati poslanstva drugoj državi prema kojoj postoji emotivni odnos posebnog Sto je dakle slao panonski knez hrvatskom knezu u Dalmaciju. Ako želimo valorizirati riječ και. npr. koji je pisac tek šiljahu prijateljske darove«. vratimo se glavnoj temi. a imađahu i oni samosvojnog arhonta.173. čak i tekst sugerira razloge darove. nego najviše pet godina74 itd. Tako je primjerice Kadolah umro od bolesti godine 819. navedena rečenica. sedam. koga su slali radi prijateljstva arhontu Hrvatske«. Doc. 31. Uostalom. i l i od sebe nešto poslati. za godinu 818. dakle samostalan vladar.. st. U w GRAFENAUER. su ti darovi vjerojatno bili neka vrst danka«.. 68 Spomenimo još i Grafe.67 Slanje darova spomenuto je i u označavalo u bilo kojem pogledu podređen položaj vladara Panonske Hrvatske u Rusovu prijevodu iz godine 1931. protiv Franaka ""ŠIŠIĆ.272. 76-77. on je αυτεξούσιος. vladar Panonske Hrvatske općenito šalje poslanike u razne On kaže: ».

glasovnim i formalnim osobinama. a ne medijalno: i oni su imali samostalnog vladara koji je i sam zbog prijateljstva poslan od arhonta Hrvatske. stoljeća? Potvrdan odgovor doista se može od općeg mišljenja da su Hrvati došli već u prvoj polovici VII. 77 Ovako JAGIĆ. moći. ako bi se prihvatila teza da su Hrvati (a nekako u isto doba i Srbi) prodrli izvora nigdje ne spominju ne samo upotrebu hrvatske vojske i njezin dolazak u do Dalmacije i tamo se naselili. a čini se da nema sumnje da u to doba započinje i pokrštavanje Dolazak Franaka. da u porabi ima se uviek i svagdje od Karpata u svoju današnju postojbinu za vrijeme cara Heraklija i pobijedili Avare nadzirati suvremenimi vjerodostojnim! spomenici. izmjene i dopune proviruje Dalmatinska Hrvatska nije bila jedinstvena u borbi protiv Franaka s Panonskom tu i tamo narodna predaja koja je Konstantinu služila kao osnova za njegovu priču Hrvatskom. 10. već postaje vjerojatnim daje hrvatska koncem VIII.. ostala bi još i dodatna poteškoća. Osim toga. nismo 1. Uostalom. glavi DAI u vezi s dolaskom Hrvata po Naša teza o dolasku Hrvata na Balkan potkraj VIII. Hrvati su doista u to doba priznavali franačku prevlast i doista su ubrzo oko nekog važnog događaja koji je u osobitoj mjeri privukao narodnu pozornost. u kojima se slijed i tumačenje pojedinih epoha grupiraju Franaka. i početkom IX. naime okolnost Dalmaciju u vrijeme borbi s Avarima. 1895. hrvatskoj narodnoj predaji zapisanoj u 30. Grafenauer: 622. prosuditi na temelju nutarnjih razloga i zakona stroge ratničkog naroda kroz cijelo avarsko područje sve do Dalmacije teško je zamisliv. koji pripadaju početku IX. takoreći nepremostive poteškoće: neprijateljski prodor viest. uspješna borba s Avarima koncem VIII. je izmijenio. kroz sva ta tendenciozna ispuštanja. Gotovo da više početkom IX.. stoljeća. 70. glavi teče vrlo glatko i upravo uvjerljivo. franačka vlast nad Hrvatima prestala je tek godine 878. 1950. te bi se ona čak mogla pokušati braniti općim razmišljanjima o genijalnosti Karla Velikog kao državnika i kao vojnog stratega. Naime. i prvoj polovici X. DAI sve vrvi od nesumnjivih većih i manjih grešaka. Čitava pripovijest o dolasku Hrvata u 30.47 i d. ni koji su se zbili u drugoj polovici IX. izbacio iz narodne tradicije gotovo sve elemente i potpuno Hrvata. stoljeća. Ipak. DAI tako pouzdana u pogledu franačke uloge. Obratno. VRIJEME DOLASKA HRVATA se služio svakom prigodom i mogućnošću da iskoristi vojnu pomoć drugih naroda. dignuli ustanak. a gdje ovih nema. u je od osnovnih značajka narodne predaje uzdizanje vlastite prošlosti i prikrivanje kojoj je spomenuo hrvatskog vladara Porina kao suvremenika Heraklijeva. U vezi sa svim naprijed navedenim nameće se Porina možemo sigurno identificirati s Porgom iz anonimova izvještaja i s pitanje koje je ovdje za nas od prvenstvenog značenja: može li se vjerovati dalmatinskohrvatskim knezom Bornom. ni krajem VIII. Zato nije nemoguće. stoljeća da je braniti. jedna o dolasku Hrvata. "RAČKI. 62 63 . 1864. i sam Grafenauer ispravno ističe da se radi o hipotezi. car Konstantin je u 31. koji je do krajnjih granica čuvao svoju udarnu vojničku snagu i zbog toga C. jer korekciju teksta tako da bi navodni izvorni tekst imao riječi προς του άρχοντος umjesto se on veže na slovenski jezik na zapadu i makedonski i bugarski na istoku i προς tov άρχοντα. slom avarske Hrvata. Usp. te bi se onda ta rečenica mogla shvatiti pasivno. u hrvatskome ili srpskom jeziku). Najjasnije seje Konstantin odao u rečenici o krštenju Hrvata. Već je genijalni Rački ispravno upozorio da »Konstantinovo djelo Dakako da su se pred autorima koji tvrde da su Hrvati došli iz krajeva sjeverno nije poviest i narodopis u strogom smislu. ne pokazujući ni To je doista duhovita misao. i poslije borba s Francima toliko su zaokupili narodno pamćenje daje ono Ako pretpostavimo da je Carev izvještaj dobio podatke o Hrvatima u raniju povijest preradilo u skladu s onim stoje smatralo najvažnijim. Pa ipak. stoljeća. na prirodni i organski način. Hrvati nisu pobijedili Franke. ^nikako sigurni da je narodna predaja iz glave 30. god. stoljeća. Hrvati nisu imali razloga izmisliti da su došli u Dalmaciju po franačkom potrebno potanje razmotriti dokaze za općeprihvaćeno mišljenje. koja se napominje. glavi i onda postaju VIII. 76 Ovako već RAČKI. b. tj. s Francima. treba svaku ispriječile dvije velike. 76 75 kritike«. Ako uzmemo u obzir da razmjerno obilate vijesti iz pouzdanih franačkih Osim toga.. 77 vladara. nalogu i pod franačkom vlašću. glavi tendenciozno povezao dolazak razumljivima i one veće pogreške: u borbama s Avarima prenaglašena je uloga Hrvata s Heraklijem. — onda postaje sasvim malo vjerojatnom odlučujuća uloga Franaka začuđuje ispravan prikaz nekih događaja oko Dalmatinske i Panonske Hrvatske u selidbi Hrvata na jug. stoljeća toliko odudara franačkom nalogu negdje koncem VIII. narodna predaja iskrivila bit ranijih događaja na način koji je i inače dobro poznat borbe s Avarima doista su vođene na inicijativu i pod vrhovnim rukovodstvom u narodnim predajama. a da korist od pobjede ipak na kraju pripadne ponajprije Francima.: u to doba doista pada uništenje avarske moći. nego uopće nigdje ne spominju ništa o da prodor snažne skupine Zapadnih Slavena nije ostavio nikakva traga u jeziku središnje skupine jugoslavenskih jezika (tj. a toga neugodnih i nesretnih događaja. DAI razmjerno je vjerno prihvaćeno u modernoj historiografiji — onda se možemo još manje čuditi naprijed izložio hrvatsku narodnu tradiciju po kojoj su Hrvati došli na Balkan tek potkraj navedenim sporednim greškama izvještaja o Hrvatima u 30. st. ni u Češkoj. čak i s obzirom na događaje Hrvatima ni u Poljskoj.49. ni u Dalmaciji.-623. 1864. bizantskoj Dalmaciji i da se radi o hrvatskoj narodnoj predaji — što je uostalom Anonimni nastavljač cara Konstantina u glavi 30. nego je naprotiv Ljudevitov ustanak ugušen. več i GRAFENAUER. ali se i njom sasvim jasno ističe samostalnost slavonskog traga nekom jezičnom klinu između zapadnih i istočnih južnoslavenskih jezika. st.

persica i Bellum avaricumM 2. Teodor Sinkel održao je sačuvanu homiliju 627. skupina Hrvata to iskorištava te preko Karpata i životinje. Pizida nastavlja svoj ep raznim metaforama i nešto kasnije (III. 45.. GRAFENAUER.... kako su i sama zapadna 1 GRAFENAUER. (Ukratko) izmišljalo se sve načine i pronalazile dokazivanja: kagan je 622. 1955. godine nudi Grafenauer sljedeće: poslova što su se pojavili (to je bio Bono.. Grafenauer tako što smatra da se na Jadran doselila manja skupina Hrvata koja je Ali ni to (. III... tj. djece i staraca.. o tome kako je Heraklije privremeno prepustio strategu vodstvo svoje armije što 1 STERNBACH." 88 Grafenaurevovi dokazi zahtijevaju da ih se pobliže razmotri..PAS.) čuvši to krenuo je u rat pismeno odredivši čuvara općih jugoistoku avarskog područja tijekom 622. barbarsko ljudstvo napunivši zemlju i more divljim plemenima kojima se život Kao dokaz svojim tvrdnjama o intenzivnoj zaokupljenosti kaganovoj na sastoji u ratovanju. 1 PISIDA.a. sabirao vojsku na jugoistoku. Teofanovu Kronografiju*6 Heraklijeve vojne protiv Perzijanaca godine 622. pjevati o 'CHRON. godine jer su upravo avarsko. Uskršnju kroniku*5 avaricum još za života cara Heraklija. . 617 do 626 (. Car (. 1955. quae sunt ad vjerojatno na prvu godišnjicu avarsko-slavenske opsade. Oni su mogli proći preko Panonije na »izuzetno lak« način zato kako je kagan naslijedio svojega brata i počinio razna nedjela premda ga je što se upravo 622. 1952. Pizidine De exp.).-623. po Heraklijevu povratku u Bizant sa pohoda protiv mu je izručeno izvanredno mnogo novaca i stvari i kada se zakleo svečanim Perzijanaca i po ponovnom zaključenju mira s Avarima uz povišeni godišnji danak zakletvama.8" Upravo prolaz Hrvata oko 622. kojeg su svi zazivali (. 311-314 u latinskom prijevodu: Interea vero gentes.-623./623. tj. ' ТИЕОРН. odlučivši da 623. »Ali kada je (. 301-303. a drugo vjerojatno godine 1 5.) i zamislio da 623. novopokrenutih briga grad zaželio tvoju prisutnost. »Tko ne zna za neljudski tu svrhu svakako okupljao Avare na jugoistoku avarskog područja./ (. »kagan spremao na nov udarac protiv Bizanta te je u bizantski car pokušao ublažiti raznim dobročinstvima.90 Prilog kritici izvještaja Konstantina Porfirogeneta" zajedno s analizama u ostalim U homiliji Teodor pripovijeda kako je kaganov otac došao gol i gladan kao pribjegar njegovim radovima koji se odnose na istu problematiku. ' GRAFENAUER.81 Lingvistički problem rješava će mu tobože povjeriti grad i djecu i rezidenciju (. koji je pokorio susjedna plemena i znatno povećao svoju vlast i godine 622. opet je zbog 'GRAFENAUER. 7 9 Grafenauerovo je bizantskim carevima. kagan) na umu i radio te sabrao sve njemu podložno Panonije prodire u Dalmaciju. kaganov brat. a možda se već napadaj što ga je kagan učinio pred izvjesni broj godina« kada je bizantski car i zapleo u borbe s Bizantincima: ovo posljednje mogli bismo zaključivati po izašao do Dugog zida. a ostale u radu 1950. 23-126. 1952c. 1955.) krenuo protiv božjih neprijatelja prema istoku i uz predaju novih bizantskih talaca kaganu«. STERNBACH.43-44. taj će prodor izazvati Samov ustanak. Expeditio persica i Bellum 3... ju je poveo protiv Perzije i kako se nakon toga vratio u Carigrad (III. VIZI. i to prvo djelo možda neposredno nakon 4. ostavio je grad i carsku djecu i rezidenciju Bogu i Djevici (..3. 1952c.) car (.. 45..89 U njoj se »precej Occidentalem rupti foederis habuerunt de more suspicionem. 1 GRAFENAUER. 1952c..a.40 i d..)..82 Grafenauerovo tumačenje je duhovito i za carev pokret protiv Perzijanaca (.) odmah (su započela) skupljanja barbarskih uvjerljivo.44. Značajno je da Pizida nastavlja sve do završetka epa. Pizida napisao je. U epu De expeditione persica za nas su prije svega važni ovi stihovi l.. izazvao je toliki potres u zapadnim dijelovima avarskog područja daje godine će vjerojatno ukrotiti tu životinju (tj.. 160. a njegova prihvatljivost ovisi dakako u prvom redu o ispravnom plemena (.. Sofije. 151. Et rursus ob novas excitatas curas tuam desiderabat civitas praesentiam. Homiliju Teodora Sinkela Eto tako Teodor Sinkel. Niceforovu Historiju. pao u ruke sjeverozapad ostao nezaštićen. 1 Prvonavedeni izvor spominje GRAFENAUER.* 627.) in Konstantina Porfirogeneta o dolasku Hrvata u Heraklijevo doba. 44.. ' NICEPHOR. "Usp. plemena postala sumnjiva da po (svojem) običaju prekinu savez./623. godine u crkvi sv. ' Usp. god. 77. 339-340). došlo do slavenskog ustanka pod Samom. što ga je Djevica zidovima opasala. . 1950. 1-53. zbog toga je mogućnosti da bi božji grad. 2.). pripreme oružja i sprava za osvajanje gradova kao i dovlačenja prema tumačenju bizantskih vijesti o događajima 622.) nije učinilo umjerenijom zloću te zmijurine. nego kada je saznao utonula među dalmatinske Slavene. do stiha 461. 90 GRAFENAUER. kako ga je naslijedio njegov mišljenje ukratko ovo: Hrvati su prošli zapadnim dijelom avarskog područja negdje sin.. moru brodograđevnog drvenog materijala kako bi barbarske vojske bile u stanju bizantski odnosi u to doba temelj na kojem Grafenauer gradi svoju zgradu da probiju bojni red ratnih brodova. Nema sumnje da je kudikamo najvažnija i najtemeljitija analiza vijesti podrobno očekuje razmjerje med Obri in Bizancem od 1. dva spjeva.)« 83 1. VtZ I. među ostalim./623. kada je kagan zarobio mnoštvo žena. kagana) korisnom upotrebom.. G. 337-340) pjeva 'GRAFENAUER. kada slavenskom pohodu na Kretu. koji su ga obukli i nahranili. Sve to imao je taj (tj.. Grafenauerov rad kaganove priprave za vojno (622 do 623) ki jih je Heraklij pretrgal z pogajanjimi«..

kagan Avara približio se Velikom zidu u prisutnosti golema preces curam agendi super Romanorum negotiis. Velikog zida sa svom carskom oružanom pratnjom. a sam se već iz Uskršnje kronike poznatom kaganovom pokušaju da prilikom mirovnih vratio u Bizant. Odmah in Asiam. godine. prihvaćajući od njega uvjeravanja da će učiniti međusobno 1 Bellum avaricum? tj. Teofan taj događaj stavlja u godinu 619. miroljubive ugovore. dam edito Teofan nastavlja da je Heraklije iduće godine. Avari mnogo toga Teofan nastavlja opisujući ratne operacije protiv Perzije tijekom godine 622. do 811. Pizida nastavlja kako je kagan (117. a onda i pismeno? mira (po Anastaziju): pangentesque foedera legati in pace reversi sunt. VIZI. studens amolire foedifragam Za iduću. djelom.. poscebat pacem. pa su svi oni štosu s njim došli kaganu Avara pozvavši ga da se stara za bizantske poslove. Onaj barbarin (= kagan). kao što se govorkalo.) kagan Avara dao je znak svojim bičem.. naglo Neposredno prije opisa te opsade Pizida pjeva o događajima koji su se zbili ranijih je na tiranski način krenuo protiv Cara. tarn sponsionibus quam quae iurata glađu i uništena kužnom smrću. te krenuo preko Crnog mora i pokušao upasti u Perziju preko 92 Lazike (NICEPHOR. prezrevši ugovore i zakletve. bojeći se da ne bi romejska država i od Perzijanaca i od Avara bila pritisnuta sponsiones pacificas. Carigrada) Heraclius (.93 Pod Nadalje. kratku povijest koja u IX. htio je živjeti odugovlačenja. tj.. među ostalim. omnia utiliter disponens domogao velikog plijena i mnogih zarobljenika.94 praetore ad hiemandum in Armenia derelicto ipse Byzantium rediit. o događaju za koji već znamo iz Uskršnje kronike i Teofana. Carigradski patrijarh Nicefor napisao je. preveo je papinski knjižničar Anastazije to ovako: Anno imperii Heraclii obuhvaća događaje od 602. poznatom nam već 93 Usp. (po Anastaziju): juramento de celandafallacia. nije Car sve korisno raspoređujući propustio ili zanemario u cilju odnosno. 620. recepturus ab eo iuramenta faciendi in invicem dakle. 15). on (po Anastaziju): scripsit autem et ad chaganum Avarum nekim prvacima (. pozvao Sergija. quamque fidem et dicto et facto prestitam. 621.. PISIDA. godine. % VIZ 1. (stih 125 i dalje). do 640. poslanici se vratiše u miru. subito tyrannice contra imperatorem profectus est. 66 67 . Nicefor murum longum cum omni obsequio regio et muneribus multis et magnis ad nas obavještava o Heraklijevim pripremama za rat protiv Perzije: Heraklije je. na latinskome: ad moenia accessit veluti adfirmanda foedera. Tom prilikom su. exiit imperator foras tj. da dođe do mira između Romeja i fuerit factus. odnosno na našem jeziku: Heraklije je prebacio europske čete u Aziju. aciem direxerunt Avares contra Thracem et missis Heraclius legatis ad eos godine. Patrijarhom je bio od 806. i velike darove. Teofanovo povijesno djelo Kronografija napisano je 810. mi preveli ovako: i utvrdivši međusobne obveze. a Heraklije im državnim poslovima. Uskršnja kronika sastavljena je negdje oko 630. Herakliju i događajima što su s njime povezani u godini 622. tutoremfilli sui hunc appelans. suasione primum et deinde scripto. smatrajući da je utvrdio mir s Avarima.96 Nicefor priča o prijevamom pokušaju kaganovom da zarobi Heraklija. godine. Pizida napisao je još jedan ep koji privlači našu pozornost. 3.. godine 622. pripovijeda dalje Uskršnja kronika. Tada (po Anastaziju) itaque imperator exercitu cum 4. Kagan se sa Carevim prijedlogom složio i obećao sklapanje obećanjem darova.) cum Avaribus pace.. nakon toga Pizida počinje s opisom opsade iz godine 626.. at vero barbarus ille. koje povjerenje riječju i quippe disponens contra Persidem dirigendas pacisci cum chagano volebat. godinu priča Teofan daje Heraklije uputio poslanike kaganu u naturam vi rationis et donorum promissione. 118). što bismo Opisujući nepoštenu i lukavu prirodu. ut putebat. odmah poslije Uskrsa Heraklije kreće protiv Perzije.. cumque chaganus hancfacere spopondisset. pregovora s Heraklijem ovog zarobi. s time da preda kaganu mnoge G. 217. 185-186. odnosno na našem jeziku: do zidova (se. do 815. despota omisit aut neglexit. 95 THEOPH. godinu 623.. jer (po Anastaziju): acies odnosno na našem jeziku: Jer koje djelo ili koje darove. jer je trebalo. 94 VIZI. 1271 i d. odnosno na našem jeziku: pisao je i Avara. zatim fuerint spretis.239. Kagan se složio da to učini pa je Car izašao izvan spominje ni Avare ni kagana. odnosno. na našem jeziku: kako je imao namjeru zavojštiti na Perziju. u namjeri da ublaži krivokletničku prirodu snagom uvjeravanja i U miru s kaganom. do 769. Očito se radi o Heraklijevu pokretu na Uskrs godine 622. među ostalim (94-100) na latinskome: Ecquod enim officium aut Teofan dalje priča kako se Car morao spašavati bijegom u grad i kako se kagan quae munera. ona donosi sljedeći izvještaj: (. i to najprije nagovaranjem.). o opisu avarsko-slavenske opsade Carigrada godine 626. godina. suscipendum chaganum. ali uopće više ne je poslao poslanika i tražio mir.. st. Još 5. ·· sve do približavanja zime.. tamquam qui secum amicitiam mnoštva. obećao prijateljstvo prema njemu i nazvao ga skrbnikom svojega sina. Nadalje.) kada je car Heraklije bio u Trakiji s Da bi osigurao zaleđe. ukratko priča o avarskoj navali na Trakiju i nama našem jeziku: Car je ostavio vojsku sa strategom preko zime u Armeniji.9S Na našem prvake i ostali narod i povjerio im djecu. s obzirom na to što je navalili i upali na Veliki zid. predsjedavatelja grada. vezi s kaganovim nepoštenim postupkom i tražio mir. pa kaže. contracta transtulit militias Europae došao tobože da sklopi savez prikrivajući prijevaru lukavim prisegama. opljačkali i uzeli sa sobom mnoge zarobljenike. na U njemu Teofan. iz Teofana. ut traheret moraš. među ostalim. Radi se o tzv. a patriciju Bonu povjerio je upravljanje jeziku vijest glasi ovako: Te godine zavojštili su Avari na Trakiju. (. 143..

Avarima) obećavši daće im poslati 20. radi se samo o novac obećan prije godine 622. a to . po Teofanu znamo da je godina 620. (v./624.: Heraklije šalje poslanike kaganu u vezi podacima.]e. godine. Ipak. a sklenitev miru«.98 Baynes kagana »utvrdivši međusobne obveze«. bilježi da još nema mirovnog su događaji tekli ovako: ugovora. godinu. a obavljen je valjda negdje koncem drugih podataka o događajima između 617. 23. kao da je sve bilo pripremljeno za kronike koja kaganov mučki napadaj na Heraklija stavlja u 623. tj. 1906.. Svečani čin je bez sumnje izvršen posebno kaganova napada naprosto nemoguća. kaže da se Heraklijevo davanje talaca i 200. Nicefor ne spominje uopće prvi pohod Heraklijev protiv Perzije u 622. kronici pomiješala i da su događaji opisani u 623. Ipak. 102. Baynes razmatra mogućnost da su se dva lista u Uskršnjoj ćemo nešto dalje. a ostatak treba popuniti iz drugih izvora. jer smo se priklonili stajalištu da Uskršnja kronika nije pouzdana kada taj napadaj stavlja 4 " Prvi je to predložio BAYNES. onda to moramo objašnjavati u svjetlu Teofanova izvještaja po kojemu je Heraklijev rat protiv Perzije započeo 623. Ipak.102 sa sklapanjem mira. a posebno u Carigradu. Nicefor izvještava: a Avari nakon što su razvrgli mirovne postojećeg ugovora. bila (također rođenog od priležnice)) krenuli su u rat i približili se Carigradskom zidu ispunjena živom diplomatskom aktivnošću između Heraklija i kagana. Kako iz Teofana znamo daje Heraklije godine 621. — kasna jesen: Heraklije smješta trupe u Armeniji i sam kaže... prilikom pregovora o miru. Čak ni po Niceforu ne proizlazi da je slanje talaca i novca uslijedilo neposredno prije Heraklijeva odlaska (Pernice kaže immediatamente). god. godinu sporedno je za naše analize događaja oko god. Za godinu 626. je. 97 102 Od novijih istraživača to gledište zastupaju npr..) koji mu je bio potpuno zadovoljan i potpuno miran u vezi sa svojom zapadnom granicom i bio izvanbračno dijete od priležnice.100 pokušat ćemo nakon toga usporediti s vijestima iz drugih izvora. ili nešto ranije. '""PERNICE.. Drugim riječima. Prema tome.Teofan doduše govori samo o Carevu traženju mira i o kaganovu obećanju. god. tvrdi daje Heraklije »konačno 1. i d. 77. po Teofanu Ako tome dodamo da Teofan za godinu 619. godinu 617. utvrđuju se konačni modaliteti mirovnog ugovora.T on slanje talaca i novca samo usput spominje u Iz Nicefora pak saznajemo neke druge važne pojedinosti. godini trebali zapravo biti opisani pod '" Usp.Heraklije je njima (tj. daljim pregovorima i utvrđivanjem međusobnih odnosa. 122. ne čine odlučujućima.000 nomismata odnose na godinu 623. onda nam se 6 19. jer je ona razmjerno najpotpunija. BARIŠIĆ. zatim Stjepana svoga nećaka. i to radi učvršćivanja već utvrđivanju čvrste odlučnosti obiju strana da sklope mir. — ožujak: Heraklije odlazi ponovno vojsci u Armeniju. 286. ako Nicefor kaže da je vraća se u Carigrad Heraklije dao taoce i novce »prije nego što je zavojštio na Perziju«. god. ovdje možemo reći bar to da nam se Baynesovi razlozi za stavljanje tog događaja 1950.a. na doba neposredno prije odlaska Heraklija u borbu protiv 621. Pas. i 626. 622. 352 i d.. a ne u povodu Heraklijeve ekspedicije protiv Perzije. 1950 . koja se ostvaruje u 620. tekst Teofanova izvještaja za 619.a. a od starijih Pitanje točnijeg datiranja kaganova napadaja na Carigrad što ga Teofan stavlja u GERLAND. godini 621.. taoci su dani.. dakle daje slanje talaca i obećanje novca uslijedio u (Heraklijeve) sestre Marije i Eutropija i konačno drugoga Ivana.. god. ŠIŠIĆ. tamo 619. prema UskrSnjoj kronici napadaj se dogodio 5. GRAFENAUER. 145. osobito onih koje su se odnosile na Čini nam se da je najuputnije započeti analizu izvora kratkim prikazom osiguranje ugovornih stranaka. usp. god. sina patricija Bona. 1906. a najvažnija je da opisivanju događaja iz 626. sina njegove svojim odnosima s Avarima. Chron. je jasan.619 vendarle desegel Avarima davanjem talaca i obećanjem novca. iz njegovih vijesti ne smije se izvlačiti više nego što on 622. kao godina mirovni ugovor u smislu svečanog Čina. No to još nije definitivno sklopljeni je dokazao da s tekstom Uskršnje kronike nešto nije u redu i daje 623. točno u smislu Teofanove kronologije nadopunjene Niceforovim 620. bilj. Od novijih to prihvaća npr. 622.: kagan pokušava u h v a t i t i Heraklija svi ti događaji čine prilično dobro povezani. Teofan kaže da su se carski poslanici vratili od sve snažnije probija mišljenje da taj događaj treba datirati 617. I doista. u 623. nego samo kaže kako je kagan dao svečano obećanje da će sa Carem sklopiti ugovor. i komentar DINDORFA. VIZ I. god. godine. i po kojem je Heraklije već 621. lipnja u nedjelju. 1894. 330. Heraklije prije svojeg odlaska u rat protiv Perzije učvrstio mir s 1(11 GRAFENAUER. godine. STRATOS. STANOJEVIĆ. Premda se i u novije doba pojavljuju pokušaji da se spasi autoritet Uskršnje što znači da mir još nije bio sklopljen.101 ali daje umjesto toga pokušao uhvatiti Heraklija. god. 489..000 svoje evropske postrojbe u Aziju. Naime. pa sve do 623. nakon čega je tek uslijedilo svečano sklapanje mira o kojem potankosti saznajemo iz Nicefora. i to počevši od 619. godinom. To je ono o čemu nas Nicefor izvještava bar za Teofanove kronologije. prebacio ugovore (naime./ navedenu stariju literaturu). god. 1956. 1905.. Teofanovu kronologiju Heraklija: Heraklije je odmah predao taoce.. (očito ne mnogo prije). 1925.Uskrs: Heraklije kreće protiv Perzije godini. . a Uskršnja kronika u 623. kako je Niceforov opis događaja doista vrlo sumaran. 305 i d. Naime. prebacio evropske trupe u Malu Aziju. Kako Uskršnja kronika ne daje nikakvih u kaganovoj rezidenciji. možemo zaključiti daje to učinio nakon stoje z l a t n i k a i predavši im kao taoce jednog od sinova po imenu Ivana (. 76-77." ostvarivanja pojedinih njegovih točaka." ipak se konačno sklapanje mira. po Niceforu. Ipak.233. 622. Naše mišljenje o tom pitanju dat u 617. GERLAND. i odmah s p a l i l i sva predgrađa. možemo je isključiti iz 620. 110-128. . i d. Naime. Vjerojatno je u skladu s tako sklopljenim ugovorom došlo do daljnjeg razmatranja.: Heraklije prebacuje evropske čete u Aziju Perzije. već počinje odmah s opisom drugoga Heraklijexa pohoda.. V. Dakle.a.

onda je još vjerojatnije da se ni vremenska oznaka »odmah« ne mora baš doslovce Ako pak prihvatimo 617. 620. a da nijednom riječju ne spominje pritom sigurno ni on ni slušatelji nisu odveć marili za povijesnu egzaktnost i akribiju. i koji je prozvan Bellum Avaricum. na Barišićevo datiranje avarsko-slavenskog napadaja na Solun u god. No. i samo vjerojatnije da je Pizida želio čak i Heraklijev povratak u Carigrad popratiti avarsko opsjedanje 626. daje taoce »konačno rešenje nije još nađeno«. A l i to nije sve. nemoguće je da je kagan sabirao vojsku ozbiljne korekcije Teofanove kronologije. što je razumljivo i. a i BARISIĆ. godine. patricija Bona za vrhovnog organizatora obrane Carigrada — opsada Carigrada. prije ugovora (po Teofanu). Konačno. Takav nam se nasilan postupak ne čini opravdanim. Dapače. Iz Niceforova trijezna izvještaja doista dogodio 5. god.. možemo koncedirati daje on s pripremana 198. Što su to »nove brige«. neposredne opasnosti za nju nije bilo. događaji se ne rastežu. godine. ne 620. god. Ako se točno držimo Teofanove kronologije i i obećava novac — Heraklije u pripremama za rat protiv Perzije imenuje Bonu zanemarimo sumnjivi izvještaj Uskršnje kronike o nedjelji 5. (tako počeo. čini se kao da se to skupljanje dogodilo negdje u ljeto godine nego samo nejasno govori o sklonosti zapadnih plemena prema nepoštivanju 622. U svojoj homiliji on događaje opisuje ovim Pizida »dirljivo« i »potresno« pjeva o tome kako je vojska sa suzama u očima redoslijedom: — pokušaj hvatanja Heraklija — izručivanje mnogih »darova« molila Cara da se vrati u Carigrad i da ga je jedva na to nagovorila. plemena itd. U najboljem slučaju. On tvrdi da se Heraklije vratio krajem 622. dobro primijetio da sprawa wymaga ponownego zbadanja. Heraklije najprije kreće 621. po Teodoru. god. Njemu je bilo ponajprije stalo da zadivi slušateljstvo bujicom bogobojaznih u Carigad nakon što je vojsku smjestio u zimovalištu u Armeniji. nego homiliju koju je izgovorio 627. uostalom. god. premda je pritom Avarima i kaganova svečana zakletva — odlazak Heraklija u borbu protiv jako patila. A ipak se zapravo radi o Perzijanaca — silne avarske pripreme na kopnu i moru — Heraklije imenuje nečemu sasvim jednostavnom: vojska je bila smještena na zimovanju u Armeniji. god. mir još nije sklopljen (po Teofanu). god.. u rat. godine u crkvi sv. Dakle. recimo. godine. već upravo obratno. nekoliko godina. do 626. Heraklije pregovara s kaganom o miru. i što je prirodnije nego da se Car vrati u Na prvi pogled doista se čini kao da je u Tedorovu opisu avarskih priprema prijestolnicu i tamo obavlja svoje dužnosti umjesto da besposlici u zimovalištu. kagan pokušava uhvatiti Heraklija. jer je Heraklije i njoj bio i te kako potreban. prema Niceforu. dolazi do konačne redakcije nacrta imenovan rukovoditeljem carigradske obrane prije Uskrsa 622. 618. onda ne stoje primjedbe GRAFENAUERA. Pizida u svojem epu De expeditione persica ističe zapravo samo jednu Pogotovu je značajan redoslijed događaja u Pizidinom drugom epu Bellutn okolnost koja izaziva našu pozornost. Dakle. Dovoljno je istaknuti da je Teodor u svojoj homiliji ustvrdio da je na jednog bizantskog vojnika dolazilo stotinu barbara pa da se vidi kakvim je tonom može biti po Baynesu samo ili 617. na početku pojedine vijesti. pokušat ćemo objasniti malo povijest avarskih ratova. Ako pak nije točan podatak o Bonu. Osobito je značajno što Teofan navodi da se Heraklije na zimu 622 . godine. i 623. vratio Sofije. tj. 25). je li tome doista tako? Svakako treba uzeti u obzir da Teodor nije pisao ugovora i o »novim brigama«. Te Pizidine riječi ne mogu se međutim shvatiti kao daje došlo do vrijednih događaja od 619. 625. a da opet otišao u ožujku 623. do 623. god.622. nije na avarsko-bizantskoj granici bilo spomena mirovni ugovor. 621 . godini ukazuje se kao sastavni dio avarskog pritiska 618. lipnja kao danu avarskog rukovoditeljem vojne obrane Carigrada — Heraklije kreće protiv Perzijanaca — pokušaja hvatanja Heraklija. lipnja. kao godinu kaganova napada. Baynesovi dokazi da se avarski napadaj i točnošću homilija sastavljena. još manje bilo kakvo ucjenjivanje Avara i bizantsko pogađanje s nalazimo u djelima Pizide i Teodora Sinkela. onda smo prisiljeni izvršiti shvatiti. onda kagan obavlja silne pripreme i tek nakon što je to Car čuo.! bezgraničnim udivljenjem dvorskog pjesnika prema svakom Carevom koraku. VIZ I. svečano sklapanje mirovnog ugovora u Carigradu i po kaganu (proizlazi iz može biti drukčije: sigurno je Heraklije imenovao Bona na njegovu visoku dužnost okolnosti). te daje četama i dubokih misli i da u srcima slušatelja potakne uzvišene patriotske osjećaje. 621. dalje. onda bi događaji tekli ovako: Avari raskidaju ugovor — Avari napadaju. Avaricum./23. imenuje To je sve sasvim uvjerljivo i za sve događaje ima dovoljno vremena.. godine./23. dakle. prema Pizidi. Heraklije šalje evropske čete u Malu Aziju (po Teofanu). do 619. jer Teofan izričito spominje 619.. tu je i Teodor Sinkel. u Carigrad. Ako je naše stajalište točno... godine ponovno BARISIĆ.. jer Teodor izričito kaže »kada je (kagan) saznao Čak se ni dvorska ulizica Pizida nije usudio otvoreno lagati o bilo kakvoj stvarnoj za Carev pokret protiv Perzijanaca (. god. nisu potpuno uvjerljivi pa je zbog toga LABUDA. 190. kaže da znamo daje redoslijed bio ovakav: Heraklije sklapa ugovor s Avarima. za vršenje pritiska na Heraklija i iznuđivanje novih bizantskih ustupaka i da je. jer je u tadašnjim uvjetima opskrbljivanja vojske kaganu to više što smo onda prisiljeni događaje arbitrarno raširiti na neopravdano dugo vrijeme od bilo sasvim sigurno nemoguće skupljati. od 622. njima. Tako je. 1965. Mnogo je događaje što su prethodili avarskom opsjedanju Carigrada. Obratno. Da vidimo još slažu li se s tako objašnjenim tijekom događaja i vijesti što ih avarske prijetnje. u epu koji opisuje bilo kakve posebno opasne situacije na bizantsko-avarskoj granici.) odmah (su započela) skupljanja barbarskih opasnosti zbog koje bi se Heraklije morao vratiti koncem godine 622. godine. avarsko-slavenski napadaj na Solun u 618. ako malo razmislimo. 620. držati na okupu i hraniti veću vojsku 617. godine. ili 623. Heraklijeva polaska u borbu protiv Perzijanaca. prije nego stoje krenuo u Malu Aziju.. prikazana situacija u 622. 145. 70 71 .«. Teodor ne kaže daje kagan skupljao vojsku 622. pa sve do 626. a s druge strane Bona za vrhovnog glavara carigradske obrane. Pizida priča ovim redom: — pokušaj hvatanja Heraklija — opsjedanje godine u Carigrad zato što je počeo sumnjati da bi zapadna plemena mogla prekršiti Carigrada. Dakle. Heraklije ostvaruje svoje obveze: šalje taoce (po Niceforu). do 626. Bono je 619. 1969.

Prema Teofanu. 124 Po čemu bi trebalo zaključiti daje na Balkanu u Dalmaciju pleme ratničkih Bijelih Hrvata.127 117 Doduše. Taj istočni smjer dolaska Hrvata već je kao alternativu razmotrio kao 122 mogućnost RAČKI. jugo-iztočnim uz karpatske obronke u dolnje Podunavlje. A βάρους 128 πλησιάζοντα φρουρειν κτλ. avarska je vlast i snaga postupkom. godine. 258-259. a još manje da su poslije godine 626..125 a sigurno je daje ta vlast trajala došli kroz Panoniju u Dalmaciju. Grafenauer prikazuje ovako: HAUPTMANN. Nikakvih analiza o vremenu dolaska Hrvata ne »Iz Panonske kotline se je širila obrska nadoblast od srede 7.. st. i poslije 625.725. 121 pobijedili Avare.. odakle su uz pomoć bizantske flote. Prostor avarske vlasti u drugoj polovici VII. 88. da se 118 nešto n i j e dogodilo. GRAFENAUER. ali je iznimno značajno na koji način Teofan opisuje povuče i da krene za njima«" 9 ne mogu se nikako tumačiti kao dokaz da je položaj Avarije prema Bugarima. god.. pa je neprijateljski prolaz Hrvata upravo nezamisliv. svoju tezu obraniti izvorima i dokazima. do avarsko-franačkih ratova. 1974.. i od 626.."7 povlačenju javlja na prilično oprezan i rekli bismo skeptičan način (τίνες δε Naprotiv. 34: ους (se.. prolaz Hrvata kroz avarsko područje negdje poslije 626. izgubili Samovom pobunom još 623. 74 75 . st. još duboko u drugoj polovici VII. PAS. 1956. 1950. Usp. obvezavši ih na plaćanje danka«. i sama Uskršnja kronika vijest o samovoljnom slavenskom na vrhuncu.. 1915. 474. HAUPTMANN. pa do te godine zaplašeni ne samo uspješnom obranom grada nego i kaganovim nasilnim i okrutnim ne dolazi u obzir odvojeni dolazak Hrvata.b. u vrijeme prije 620. Uostalom. može se reći daje to vladajuće mišljenje među Carigradom ne može i ne smije zaključiti o prestanku avarske prevlasti nad onim znanstvenicima koji prihvaćaju vijesti Konstantina Porfirogeneta o dolasku balkanskim Slavenima. Dakako da se iz takva povlačenja avarske vojske pred često brani u literaturi. Nicephor.. U vrijeme poslije 626. npr. dakle prije »povijesne prekretnice« iz godine Tako primjerice Hauptmann tvrdi: Kad su pak Avari godine 626. što su to radije učinili jer su vjerojatno bili i ogorčeni i do Salone — kako se to najčešće uzima — negdje oko godine 614... DVORNIK.« Budući da Dvornik ne pokušava 125 NICEPHOR. 338. iz Povislja) možemo si pomisliti 123 BARIŠIĆ. toliko je nedostatka živežnih namirnica. do 641. 725.212. kagan bio zaokupljen Dakle. nema nikakvih dokaza daje upravo avarski neuspjeh pod Hauptmann je uvjerljivo dokazao da su Avari vladali gornjom Posavinom Carigradom bitno oslabio avarsku vlast... potučeni pod 626.. 359. 79. 33. kad su pokoreni narodi najedanput ustali protiv njih.. pa je očito da se njihova vlast još uvijek prostire moravskom dolinom. u vezi s vijestima što ih donosi djelo DAI. HAUPTMANN. 1 2 2 godine od 610. 48. povijesnom prekretnicom. 294. V. HAUPTMANN. Avari su zajedno sa Slavenima doprli prvom redu Slavene. Od 614."8 bilo drukčije? Po našem mišljenju. 245. STANOJEVIĆ. 115 i d. bud 124 CHRON.-680.b. cestah proti zahodu (v srednjo Evropo in Italijo). Vladaj uče mišljenje (Hauptmann): poslije Slovani«. st. kako se to u literaturi vrlo često navodi. dio svladanih Slavena) μεν τα προς "»Chron. Pas.a. 1952.-619. savladalo Avare itd.. tada je prodrlo i Dnjestra čak sve do 635. oprez u vezi s vlašću nad moravskom dolinom suvišan i da se može sigurno reći DAIII. 1952.126 Na istoku je avarsku vlast nakon što je kagan dao poubijati slavenske posade potopljenih monoksila napustili nad područjem južno od donjega Dunava uništilo bugarsko osvajanje pod borbena mjesta i »vratili se kući pa je zbog toga prokleti kagan bio prisiljen da se Asparuhom godine 679. dvojakim pravcem: bud ravnim južnim kroz karpatske klance u srednje Podunavlje. do 620. Karantanija) Avari su privremeno analiza. god. 127. kako to tumači Grafenauer.«128 Čini nam se daje Grafenauerov dolazak Hrvata i DVORNIK. 1935. do 620. već općim logičkim razmišljanjem. a na istoku je njihovu vlast priznavao bugarski vođa Kuvrat između Dunava Carigradom.. stoletja samo ob obeh nalazimo ni u tome ni u Hauptmannovim drugim radovima koji se izravno ili neizravno bave tim pitanjem. 1915. Dapače. morda tuđi ob prirodni poti proti HAUPTMANN.). Slavena i možda Romana napali i GRAFENAUER. THEOPH. problema koji nije morio samo Avare 123 nego u malo vjerojatna da se u literaturi ne spominje.. do 620. Hrvata ili u najmanju ruku da je to bilo vladajuće mišljenje do Grafenauerovih Vlast nad zapadnim krajevima (Moravska. U obzir dolaze dakako samo dokazivanje da su ti dunavski Slaveni priznavali u to doba avarsku vlast. to je ovdje samo 1M HAUPTMANN. spominjemo. 51 (nadopunjeno izdanje djela iz 1956. tj. Avari se nalaze na zapadu prema borbama oko Soluna i Carigrada. stavlja Bizancu kot ob tipalkah velikanskega polipa. »a prema jugu i zapadu sve do Avarije preostala plemena. 1952. Najjednostavnija je pretpostavka da su se Slaveni povukli ponajprije zbog Mogućnost prolaza Hrvata kroz avarsko područje od 610. Hrvati (današnjom Slovenijom) nakon Samove smrti. s time što zastupa mišljenje da su Hrvati došli iz Zakarpaća istočnim putem. 1925. 1880. 188: »Seobu iz te zemlje (tj. prilično se ελεγον: neki su govorili). niti ih općenito smatramo nekom 626 . Vijesti Uskršnje kronike po kojima su Slaveni sve do konca VIII. To je još jedan dokaz kako je upravo nemoguće dokazati Bugarima.476.. moglo bi se pokušati s tvrdnjom da je 616. 1937. 1942. god. uglavnom kao manje uspjeli noviji primjer domišljanja o naćinu dolaska Hrvata 127 GRAFENAUER. Povlačenje Slavena ne moramo sa Stanojevićem' 21 objašnjavati tako kao da se radilo o Ostaje još mogućnost spašavanja Konstantinova izvještaja o dolasku Hrvata slobodnim Slavenima s donjeg Dunava jer nam se čini uvjerljivijim Barišićevo za Heraklija.П.. 120 2. Bugari su pokorili slavenska »pomenil obrski poraz pod Carigradom konec obrske zveze z balkanskimi plemena koja su živjela južno od Dunava. 11. jedan dio smjestili na istoku. slijedeći tok Pruta i Sereta do donjeg Dunava te da su nakon toga upućeni u bizantske posjede 1211 uz Jadransko more.

da su Avari kontrolirali taj put, jer se inače ne bi mogle objasniti Teofanove riječi Ukratko, ni prije ni poslije godine 626. ne nalazimo na području avarske vlasti
o Avarima kao zapadnim susjedima Bugara. Ne vidimo nikakva razloga da takve okolnosti koje bi nas mogle sk'onuti da po vjerujemo u Konstantinov izvještaj
ograničavamo avarsku vlast samo na putove prema istoku i zapadu i da ne priznamo o dolasku Hrvata za vrijeme cara Heraklija. Konstantinov izvještaj u glavi 31. doista
da su vladali i središnjim dijelom Balkanskog poluotoka. je prazan i »školski« napisan, u njemu nema pravog sadržaja osim stalnog
Dakle, i poslije 626. godine avarska je vlast dosta stabilna, tako daje unatoč spominjanja Heraklija. Čini nam se daje u znanosti dovoljno čvrsto dokazano
131

odlasku jedne značajnije bugarske vojne jedinice u Bavarsku oko 630. godine u da je Heraklije u pripovijest o dolasku Hrvata ubačen iz tendencioznih razloga.
stanju da na zapadu prijeđe u protuofenzivu, osobito poslije Samove smrti. Prolaz Smatramo da nema nikakva razloga da tu misao ne dovedemo do njezinih logičnih
Hrvata poslije godine 626. kroz Samovo područje slabo je vjerojatan, kroz avarsko posljedica: svi podaci o Herakliju su u pripovijesti o dolasku Hrvata umjetno
područje isto tako, a o prolazu s istočne strane da se i ne govori. Pogotovu je ubačeni, a to znači i podatak da su Hrvati došli upravo u njegovo doba.
nevjerojatna teza da bi se Hrvati spustili s one strane Karpata preko bugarskog Naše dosadašnje analize pokazale su da ni izvještaj glave 30. DAI, ni ostali
područja do Trakije, gdje bi ih, navodno, preuzela bizantska mornarica i prebacila povijesni izvori, ni međunarodne političke prilika i odnosi ne govore u prilog
u Dalmaciju. 1 2 9 Dakako, nemoguće je dokazati da Hrvati nisu došli poslije godine dosadašnjem općeprihvaćenom mišljenju da su Hrvati došli na Balkan u prvoj
626., ali u prilog toj hipotezi ne govori ništa, a neizravni dokazi upravo su protiv polovici VII. stoljeća. Naprotiv, analiza izvještaja glave 30. DAI upućuje na to da
takvog gledanja. 130 je hrvatska narodna tradicija stavljala dolazak Hrvata potkraj VIII. st. u vezi s
uništenjem njihove države. Prema tome, nužno je pristupiti analizi događaja koji
129
DAH.,117. se odnose na sukob Franaka i Avara u to vrijeme kako bismo mogli utvrditi je li
110
Dolazak Hrvata neposredno pred kraj Heraklijeve vlade stavlja i GREGOIRE, 88- naše shvaćanje 30. glave u skladu s povijesnim tijekom događaja.
118, koji poistovjećuje Hrovata, jednog od vođa Hrvata, prema Konstantinu Porfirogenetu Prije svega potrebno je proučiti pitanje kada je i kako Dalmatinska Hrvatska
(DAI 30, 63 i d.), s Kuvratom, osnivačem bugarske države, prema Niceforu, 33 i d., i s
Kuvcrom, iz Čuda Dimitrija Solunsko/· II, 5 (LEMERLE, 1979./1981., 222 i d.), koji je na potpala pod Franke.
čelu bugarsko-slovensko-romanske mješavine došao iz južne Panonije oko Sirmija u
Makedoniju« (GRAFENAUER 1952.C.47). U literaturi je taj pokušaj potpuno odbačen. Usp.
npr. BARIŠIĆ, 1953., 132 i d.; GRAFENAUER, 1952.C, 45 i d. Još u najnovije doba
pojavljuju se glasovi da se Kuverovo preseljenje ima datirati pod kraj Heraklijeve vlade
(npr. DVORNIK, DAI II., 117), premda su uz ostale Barišić i Grafenauer uspješno dokazali D. PROPAST AVARSKE DRŽAVE KONCEM VIII. STOLJEĆA
da Kuverov prodor prema Makedoniji pada duboko u drugu polovicu VII. st., s time što
Grafenaucr smatra da Kuverova selidba pada negdje od 668. do 674. god. (GRAFENAUER,
1955.a, 52; GRAFENAUER, 1963., 109; GRAFENAUER 1965., 197), a Barišić od 680. Na pitanje o početku franačke vlasti nad Dalmatinskom Hrvatskom povjesnici
do 685. god. (1953., 132 i d.; VIZ 1,211). U vrijeme oko 635. god. stavlja selidbu Hrvata i
Srba, kao i putovanje Kuvera (kojeg izjednačuje s Kuvratom) također i LEMERLE, 1953., daju vrlo šture odgovore. Po Račkome,'32 franačka je vojna na Avare iz godine 799.
349 i d.; LEMERLE, 1954., 295 i d.). Kako nam se čini nesumnjivim da ne treba samo pripremila pokoravanje Dalmatinske Hrvatske. Negdje između 791. i 799.
izjednačavati Hrovata, Kuvrata i Kuvera, podrobna analiza izvještaja o Kuverovoj selidbi pada osvajanje Liburnije, a možda čak i cijele Dalmatinske Hrvatske, koja je od
ne ulaznu okvir ovoga rada. Ipak ne možemo a da ne upozorimo na bar jednu okolnost. godine 805. sigurno pod franačkim vrhovništvom.
Prema Čudima sv. Dimitrija II, 5, Kuver je poglavar etničke mješavine negdje na sjeveru 133
od Dunava. On se diže protiv avarskog kagana, sa svojim narodom bježi, a kagan ga progoni, Kos je istaknuo da su Hrvati još godine 795. bili nezavisni od Franaka, da
ali nakon nekoliko bezuspješnih bitaka odustaje i vraća se na sjever, a Kuver »prelazi s su s njima vodili borbe 797., 798. i 799. i da su konačno pali u zavisnost godine
narodom Dunav i stiže u naše krajeve i zaposjeda Keramesisko polje«. Barišić je s pravom 803.
upozorio da prema opisu događaja središte Kuverova teritorija ne može biti Srijem, već Šišić134 nije onoliko iscrpan koliko bismo to od njega očekivali. Po njemu je
»otprilike sjeverni Banat i južna Bačka« (BARIŠIĆ, 1953., 131) jer se Kuver postupno spušta
uz borbu prema jugu i tek nakon niza bitaka prelazi Dunav. Premda je to tako, ipak nam se možda godine 797. Pipin upao u zemlju dalmatinskih Hrvata, prvi zajamčeni sukob
č i n i da je pisac Čuda jedno mislio, a drugo nespretno napisao. Ako je točno daje Pomoravlje dogodio se godine 799. »kod današnjega Lovrana pod Učkom«, a godine 803.
u to doba u rukama Avara, onda je sasvim nevjerojatno da bi kagan pustio na miru Kuvera dalmatinsko-hrvatska oblast nalazi se pod franačkom vlašću nakon što je došlo do
da prolazi kroz tako velik dio njegove zemlje bez borbi. Čini nam se vrlo vjerojatnim daje otvorena rata između Bizanta i Franaka negdje oko godine 800.
Kuver ipak boravio upravo u Srijemu, daje prešao Dunav, da gaje avarski kagan progonio
kroz čitavo Pomoravlje i daje Kuver tek u blizini Soluna našao konačno sigurno mjesto,
nakon što se kaganova vojska vratila Pomoravljem prema sjeveru. Istina je da tekst Čuda 131
Vidi osobito GRAFENAUER, 1952.C, 23 i d.
ne govori u prilog tom tumačenju, ali je stvar tako zbrkano napisana da se naše objašnjenje 132
Doc., 297-310, br. 171,1-6.
ne smije odbaciti isključivo pozivom na tekst. [Dopuna tekstu: O ovom smo pitanju 133
Gradivo 1,1902., 325, br. 293; 349, br. 312; 359, br. 326; II, 17, br. 20.
podrobnije i pisali u MARGETIĆ, 1988a, 755-760, i vratili se na Barišićevo mišljenje, da 134
ŠIŠIĆ, 1925.,302-307.
je Kuver sa svojim narodom boravio u Vojvodini.]

U novijim radovima nećemo naći nove poglede na ovaj problem.
135
posebnim samostalnim slavenskim vojskovođom ili slavenskom vojskom, nego go-
Toliko što se tiče kronologije. Što se pak tiče vrhovništva nad Dalmatinskom vori isključivo o dugotrajnim i teškim borbama s Avarima. No, ipak nešto razliku-
Hrvatskom do njezina pada pod Franke, čini se da prevladava mišljenje da je je: čarke sa stanovništvom Liburnije i bitke u srcu avarske države. Ali, ijedno i drugo
Dalmatinska Hrvatska bila pod jačim ili slabijim vrhovništvom Bizanta. Prema
136
potpada za Einharda pod jedan jedinstveni dugotrajni vojni napor protiv Avarije.
mišljenju N. Klaić godine 799. Hrvati su bili avarski saveznici, što se vidi iz Prema tome, Hrvatsko primorje i područje od Rijeke do Brseča nisu krajem
142
okolnosti da furlanski markgrof pogiba pokraj liburnijskoga grada Tarsatike VIII. st. pripadali ni Bizantu ni samostalnoj hrvatskoj državi, nego su u to vrijeme
137
(Sušak) vraćajući se iz rata protiv Avara. To je stajalište potrebno dopuniti bez sumnje priznavali avarsko vrhovništvo. To se dakako ne smije shvatiti kao
shvaćanjem autorice daje Liburnija bila pod bizantskim vrhovništvom sve do druge potpuna podređenost Hrvata, i Slavena općenito, središnjoj državnoj vlasti, nego
138
polovice XI. stoljeća. U svakom slučaju, autorica smatra da su Hrvati bili kao priznavanje takva oblika nadređene vlasti koji dopušta postojanje razmjerno
samostalni i od avarske i od bizantske vlasti.
139
jake autonomne samouprave s vlastitim organima vlasti.
Ispravnom shvaćanju problema širenja franačke vlasti nad Dalmatinskom Toliko u vezi s općom slikom događaja. Daljnja analiza ostalih franačkih
Hrvatskom možemo se približiti analizom franačkih izvora o ratovima koje su izvora pružit će nam još neke zanimljive podatke.
Franci vodili na našem području koncem VIII. i početkom IX. st. Opću sliku Rat između Karla i Avara započeo je sredinom godine 791. provalom Karlovih
događaja daje Einhardova Vita Caroli Magni z'mperaiom.140 Einhard ondje vojska s obje strane Dunava do ušća rijeke Raab.143 Bez obzira na to što Ijetopisac
pripovijeda kako je najvažniji rat što ga je Karlo Veliki vodio bio onaj protiv Avara slavi taj Karlov prodor, ipak je činjenica da se ne radi o nekom uništavajućem
(illud videlicet, quod contra Avares vel Hunos susceptum est). Karlo je osobno udarcu protiv Avara. Prema tome, Karlo nije tom provalom čak ni načeo avarsku
vodio jedan pohod u Panoniju, a drugi je prepustio sinu Pipinu i drugim otpornu snagu. Tko je to učinio? Glavne borbe između Franaka i Avara stavljaju
odgovornim osobama. Rat je završen tek u osmoj godini. Nakon rata cijela je se obično u 7957796. god., a uzrok propasti Avara nalazi se u avarskoj neslozi i
Panonija bila potpuno uništena. Sve avarsko plemstvo je poginulo (Tota in hoc bello građanskom ratu, nakon čega je velikoj vojsci furlanskog vojvode Erika i njegovu
Hunorum nobilitas periit). Bogatstva koja su Huni bili opljačkali, Franci su im savezniku, slavenskom knezu Vojnomiru, bilo lako osvojiti glavni avarski ring. 144
oduzeli (hoc Francos Hunis iuste eripuisse, quod Huni prius aliis gentibus iniuste Čini nam se, međutim, da je već prije rata 7957796. avarska snaga bila
eripuerunt). U tom ratu (eo bello) samo su dva franačka odličnika poginula: definitivno slomljena: Heinricus dux Foroiulensis missis hominibus suis cum
furlanski vojvoda Erik u Liburniji pokraj Tarsatike, primorskog grada, kojeg su na Wonomyro Sclavo in Pannonias hringum gentis Avarorum (...) civili bellofatigatis
podmukli način ubili žitelji tog mjesta (Ericus dux Foroiulianus in Liburnia iuxta inter se principibus, spoliavit.145 Dakle, radi se ipak samo o rutinskoj, a nikako
Tharsaticam, maritimam civitatem, insidiis oppidanorum interceptus) i bavarski sudbonosnoj vojni.146 U njoj ne sudjeluju ni Karlo, ni Karlov sin Pipin, ni furlanski
predstojnik Gerold, kojeg su Avari ubili u Panoniji. Rat je bio vrlo probitačan, ali
142
je dugo trajao. Eto, tako Einhard. Iz njegovih riječi sasvim jasno proizlazi da je U pogledu tog termina upućujemo na izvanredna zapažanja KLAIĆ N., 1971.a, 141-
Erik pao u ratu s Avarima (eo bello) i daje prema tome Tarsatika, a dakako i šire 147, kojima se u cijelosti pridružujemo.
143
Annales regni Francorum, ad a. 791 (Gradivo, I, 308, br. 280).
područje oko nje ovisila o avarskoj vlasti. Svakako, jedno je posve razvidno: 144
V. npr. Gradivo, I, LX i d.; ŠIŠIC, 1925., 304; KOS M., I960., 100-101;
Einhard ni na jednome jedinom mjestu u čitavom poglavlju ne spominje ni Bizant141 GRAFENAUER, 1964.,406; KLAIĆ N., 1971a, 168.
145
ni borbe s bizantskom vojskom, kao što ne spominje nikakve ratove s nekim Ann. regni Franc., ad a. 796 (Gradivo, I, 326, br. 293).
146
GRAFENAUER, 1969., 51 kaže da »Slavonija svakako pada pod Franke u velikom
Erihovom pohodu 795«. Čini nam se da se god. 7957796. ne može pripisati nikakvo posebno
'"V. npr.BARADA, 1925.,23; PRAGA, 42; KLAIĆ N 1971.a, 168-172. značenje, kao što smo to pokušali pokazati u tekstu.
136
V. djela u prethodnoj opasci na nav. mjestima. Nadalje SIDAK, članak Hrvati, EJ Negdje 795. god. u već slomljenu Avariju šalje Erik svoje vojnike s Vojnomirom, pa
IV, 1960., 42. se ne može govoriti o »velikom pohodu«, a iduće godine ulazi u Avariju Pipin s velikom
'"KLAIĆ N., 1971.3, 168. vojskom (cum exercitu multo: Conv. Bag. et Garant, c. 6, Gradivo 1,336), ali i tom prilikom
138
139
KLAIĆ N., 1971.b, 128-132. radi se u prvom redu o uređenju novoosvojenog područja, a ne o uništavajućim bitkama s
KLAIĆ N., 1971.3,112-137 (nezavisnost od Bizanta); 132 (nezavisnost od Avara). Avarima. Grafenauer kaže da je krajnje nevjerojatno da bi Erik na čelu franačke vojske
1411
Einhard, Vita Caroli Magni, c. 13: Gradivo I, 358-359, br. 326. V. i HALPHEN, postavio slavonskog kneza Vojnomira. To je istina, samo što čitav pohod treba sasvim
1967., 38-44. drukčije shvatiti. Erikovi homines nisu podređeni Vojnomiru, već »idu s njim«. Najbliže
141
Tek kasnije u c. 15 Einhard spominje Bizant, ali samo prilikom nabrajanja svih istini bit će da je Vojnomir imao oko sebe hrvatske vojnike, a da su povjerljive osobe iz
krajeva što ih je Karlo Veliki osvojio. Prilikom nabrajanja Einhard izuzima bizantske gradove Erikove pratnje zajedno s probranim vojnicima pratile Vojnomira zato da golemi avarski
u Dalmaciji. V. Doc., 315. Dakako da to spominjanje Bizanta nema nikakve veze s avarskim plijen ne dođe u ruke ni hrvatskim ni franačkim vojnicima, nego da bude zaplijenjen za
ratom, o kojem se u toj glavi uopće ne govori, kao što se ne spominju nikakvi ratovi s nekim najvišu franačku vlast, za samoga Karla. Čitava operacija bila je, dakle, očito vojnički
posebnim samostalnim slavenskim vojskovođom ili slavenskom vojskom. beznačajna, ali je financijski imala neizmjerno veliko značenje.

78 79

vojvoda Erik. Erik »š a l j e svoje ljude sa Slavenom Vojnomirom«! 147 Osim toga, dodatak et inde in Pannonia umetnuo kasniji prepisivač anala, koji više nije
Ijetopiščevu pozornost privlači takoreći isključivo pljačka avarskog ringa. Stječe razumio riječ Illyricum, ali koji je znao za Avare u Panoniji i zato je smatrao da
se dojam daje franačka vlast poslala u već pobijeđenu zemlju čete kojima je glavni radi jasnoće treba popuniti predložak. Ako tome dodamo još i okolnost da se
zadatak bio opljačkati sva blaga koja se u Avariji moglo pronaći. Tako je uostalom franačka vojska odmah dragi dan nakon bitke vratila, onda je po Hauptmannu jasno
ta ekspedicija i shvaćena u tadašnjoj Evropi.'48 da ona nije imala nikakvih ofenzivnih ciljeva, pa se zadržala na granici, i to upravo
Dakle, već prije godine 795. avarska sila bila je slomljena. Za 792., 793. i negdje u današnjoj Sloveniji.153
794. nema nikakvih vijesti o franačkim borbama s Avarima. To znači da se ipak Hauptmannova izlaganja prihvatila je moderna kritička historiografija u
moramo ponovno vratiti događajima iz godine 791. Kako je te godine Karlo sa
cijelosti.154
svojim vojskama uz Dunav tek malo načeo avarsku državu, to moramo zaključiti Čini nam se, međutim, da problem zaslužuje ponovnu podrobnu analizu.
da su odlučujući potez ipak izvele čete Karlova sina Pipina, za kojeg Ijetopisac Ponajprije, Annales Laureshamenses poznati su u prvom redu preko rukopisa što
izvještava da je godine 791. iz Italije prebacio franačke čete prema Avariji u isto se čuvao u knjižnici samostana sv. Pavla u Koruškoj.155 Kako je taj rukopis iz
vrijeme kad je Karlo poduzimao vojne operacije s obje strane Dunava. Ljetopisac početka IX. stoljeća, to mu u svakom slučaju valja pokloniti najveću pozornost.
kaže: Sed et ille tune eius exercitus quem Pippinus filius eius de Italia transmisit, Chronicon Moissiacense, s drage strane, nije drugo doli inteligentna kompilacija
ipse introivit Illyricum et inde in Pannonia f..J. 1 4 9 Radi se o vrlo pouzdanom i različitih izvora, među ostalim i Annales Laureshamenses. Chronicon Moissiacense
suvremenom izvoru koji se ne oslanja na Einharda i ne crpi vijesti iz njega, pa je doista se temelji na rukopisu Anala koji je potpuniji od rukopisa što se čuvao u
stoga značajniji. samostanu sv. Pavla, no to ne znači da kronika ima pouzdaniji tekst, nego naprosto
Smjer i opseg nadiranja franačkih četa iz Italije godine 791. nisu, čini se, do to da sadrži i događaje nakon godine 803., s kojom godinom svetopavlovski rukopis
danas utvrđeni na zadovoljavajući način. Oslanjajući se na Annales završava.156 Drugim riječima, opisu događaja iz godine 791. što ga daju Annales
Laureshamenses, koji kažu da Pipinova vojska introivit Illyricum et inde in treba vjerovati bar isto toliko koliko i opisu iz Chronicona pa se već na osnovi
Pannonia,lw Dahn je ustvrdio 1 5 1 daje franačka vojska pošla iz Istre prema Iliriku i toga može zaključiti da postoje dvije mogućnosti: ili je pisar svetopavlovskoga
nakon toga upala u Panoniju, pobijedila 23. kolovoza Avare i osvojila jedan od kodeksa umetnuo riječi et inde in Pannonia, kojih, prema tome, u originalnom
ringova. Ostali autori smatrali su daje franačka vojska krenula u gornju Posavinu tekstu nije bilo (to je Hauptmannova teza), ili je možda sastavljač Chronicona
i odatle produžila prema gornjoj Podravini i dalje prema istoku, dragim riječima, izbacio te riječi, jer ih je smatrao suvišnim. Skloni smo prikloniti se drugoj
152
preko današnje Slovenije u današnju Mađarsku. L. Hauptmann krenuo je novim mogućnosti, jer nam se ona čini već a priori mnogo vjerojatnijom, i to s razloga
smjerom, upozorivši na to da navedena vijest iz Annales Laureshamenses ne potječe što je sastavljač Chronicona kompilirao veći broj djela i prema tome se osjećao u
iz originala, nego iz prijepisa iz IX. stoljeća, te da kao podlogu znanstvenih analiza neku ruku slobodnijim prema tekstu, dok je rukopis samostana sv. Pavla sastavio
treba uzeti Chronicon Moissiacense, zato što se ta kronika temelji na potpunijem obični prepisivač, sa zadaćom pukog prepisivanja. Ipak, bili bismo prepušteni
rukopisu (eine vollständigere Handschrift) spomenutih Annales Laureshamenses. nagađanju i sklonosti jednoj ili drugoj mogućnosti kad nam jedna sretna okolnost
Kako dakle ta kronika ima samo riječi introivit in Illyricum, valja zaključiti daje ne bi pružila dalje analitičko oružje, kojim svoja istraživanja možemo dovesti do
takoreći posve pouzdana zaključka. Naime, u Beču se nalazi odlomak originalnog
147
Prema našim analizama proizlazi dakle da je Vojnomir hrvatsko-panonski knez. rukopisa Annales Laureshamenses, koji obuhvaća opis razdoblja od 794. do 803.
Ovako već DÜMMLER, 384, a uz njega ŠIŠIĆ, 1925., 303; ŠIDAK, članak Vojnomir, EJ Dakle, za te godine imamo tri teksta, tj. originalni tekst Annales Laureshamenses,
8,1971., 529. Daje Vojnomir slovenski knez, tvrde Gradivo 1,325, KOS M. I960., 100 (= prijepis iz početka IX. stoljeća i tekst Chronicon Moissiacense. Da vidimo što nam
Zgodovina Slovenccv, Ljubljana, 1955.,98); GRAFENAUER, 1964.,1,406. Usp. KLAIĆ
N., 1971.a, 168. usporedba tih triju tekstova kaže. Da se naša analiza ne bi preko mjere odužila,
148
V. npr. Ann. Lauresh. ad a. 795; Chron. Moiss. ad a. 795; PauliDiaconi Continuatio uzet ćemo u obzir najprije i u prvom redu eventualne dodatke što ih nalazimo u
tertia,144c. 69; Poeta Saxo, ad a. 796, l. 14, v. 282-293 (Gradivo I, 326-327, br. 293). svetopavlovskom rukopisu u odnosu na original, kao i sva eventualna skraćivanja
Ann. Lauresh. ad a. 791 (Gradivo 1,309, br. 280). Prema Kosu Pipin nije sam vodio teksta što ih je učinio sastavljač Chronicon Moissiacense.
čete u Ilirik i Panoniju, već ih je samo poslao (transmisit).
svoje 15(1
MGH, S., Tom. I, Hannoverae, 1826. (unveränderten Nachdruck Stuttgart-New
York, 1963.), 34; Gradivo I, 398, br. 280; Doc„ 296. '·"
154
HAUPTMANN, 1929., 337 i d.
151
DAHN, 1025. Prema MANOJLOVIĆ, 1902., 9, franačke čete »išle su tik mimo 155
V. npr. KOS M., 1929., 28; GRAFENAUER, 1952.b, 538.
sjevero-zapadni iskrajak sjevernoga 'Ilirika' i u donju Podravinu, a i u donju Posavinu«. 156
MGM,S.I,19-20.
152
Npr. DIMITZ, I, 1874., 108; Doc., 296-297; MAYER, 1,1900., 29; ŠIŠIĆ 1925, WATTENBACH: ... es habe dem Schreiber der Handschrift (sc. Chronicon
302 i d.; Gradivo I, 307, br. 280. Moissiacense) ein vollständigeres Exemplar derselben vorgelegen, dessen Schluss uns nur
hier erhalten ist.

117. Sed et etiam tune . v. kako se to obično čini.. Langobardos et Bagoarios cum aliqua parte Alamannorum. et Paiaoarios cum aliqua parte Alamaniae infinibusAvarorum. te mu se potkrao stando eam et captivos vastarido omnia .. 161 rege ima regi'. cum omnibus quis pater eius ei transmisit in solacio.. 1915. Rex Karolus . Aestatis tem.. Dakle. 794. i to s itd. non rex appellatione napisati adoptione nec non appellatione. ali se pritom očito ne radi ni o kakvu mijenjanju teksta. Neka mala ispravno kao u sačuvanom originalnom tekstu sanctae memoriae domnus Adrianus summus samostalnost mu se ipak mora priznati. Ilirik može značiti mnogo toga. postquam a planetu rex piissimus Karolus . vos duxit secum 158 osobito imena. cum suis 796aestatis temporis transmisit rex Carolus Pippinum. No...ad sepulcrum sumi ponti- ficis Adriani ornandam fici Adriani 159 Evo jednog vrlo karakterističkog primjera: Umjesto originalnog teksta: 796. umjesto O tome v. piše na način koji odudara od originala itd. a još manje o glosiranju XXX. V... Usporedimo sada bečki ulomak originala s Chronicon Moissiacense. 797. a to nas ovdje najviše zanima. inflnibus Italia secum habebat va. u originalnom tekstu stajalo je bez ikakve sumnje: introivit Illyricum domnus rex celebravit celebravit et inde in Pannonia.161 ali mislimo da nećemo ni najmanje pogriješiti ako taj ad sepultura summi ponti.. nigdje ništa svojega ne dodaje. PWIX.. Zaista. XXVIII. Ako je to tako u opisu razdoblja od 794. glave. quos in Italia habebat Avarorum et venit Pippinus cum omnibus illis quos pater eius miserat eo in auxitium.Suppl. 796. cum suis quos in Itatio habebat Francos... . Chronicon Moissiacense ima: Anno num . od exercitum suum Carolus exercitum . umjesto presbiteros ima presbyteros. Osim toga. što znači da Pipinova ekspedicija nije bila ni vremenski kratka ni prostorno beznačajna. on će samo na jednome mjestu umjesto adobtione. Ali.311 i d. I doista nema razloga ograničavati Pipinovu ekspediciju Caeteri autem ad eum Caeteri autem omnes na 52 dana. 82 83 .. a iz njega rex.. umjesto Aeresburg ima Heresburg. Ijetopisac kaže daje Pipinova vojska ušla u Ilirik. a na drugome ubi et umjesto ubi. on često pojedine riječi.V. odnosno da su riječi et inde in Pannonia bile i u originalnom tekstu i da ih je aut de ipsis .. Iterum eodem anno Anno 797 introivit ili dodavanju ili bilo čemu sličnom.. XXIX. do XXXVI. nema razloga omnes pacifice venerunt pacifice venerunt ograničavati Pipinovu ekspediciju ni na manji upad u slovensko područje.. filium suum. 796. onda smo upravo prisiljeni zaključiti da prepisivač nije ništa dodao ni u opisu godine et tulit inde aut obsides et tulit inde obsides 791... Anno 795. 160 158 Tako umjesto consensit ima consentif.. koliko je trajao Karlov upad u avarsku zemlju. Naime. In ipso aestate transmisit rex Carolus Pippinum filium suum cum suis quos in Italia secum habebat. U ne baš malom dijelu teksta. inde ducebat.387 mjesta navedena u kazalu pod natuknicom Ilirija. cum suis quos in lus Pippinum . Gradivo 1. obzirom na eventualna skraćivanja teksta kronike. godine. da bi tekst bio razumljiviji. i.... do 818. odveć oštar kad kaže da je sastavljač Chronicon Moissiacense nesamostalan i da savjesno i doslovce prepisuje svoj predložak 157 Tako on npr. Prepisivač svetopavlovskog rukopisa bio je prilično nemaran. što dakako ne znači da smatramo daje samostalno pontifex. capti- 157 određeni broj očitih većih i manjih pogrešaka. sastavio opis od 803. HAUPTMANN. umjesto adobtione ima adoptione. Anno 796. et coadunatus est Pippinus misir rex Carolus Pippi. pore transmisit rex Caro. njega spominju razni eius cessavit .. 255 i d. Čini nam se prema svemu da je WATTENBACH. itd. umjesto apud Bardunwith ima apud baldunwith itd. In ipso aestate trans. 795. 1085id. krenula u Panoniju. za što se očito prepisivač nije osjećao ni introivit. do 803. itd. pisci u raznim epohama u vezi sa zemljama od Norika 160 do istočnog dijela Balkanskog poluotoka. npr.. agebant namque dicentes da je riječi et inde Pannonia iz originalnog teksta izbacio upravo sastavljač Chronicon Moissiacense.159 onda nam se čini da ne preostaje ni najmanja sumnja u našu tvrdnju XXVII. Chronicon Moissiacense ispustio. Ako tome još pribrojimo ne baš mali broj dodataka koje je sastavljač glava i godina originalni bečki odlomak Chronicon Moissiacense Chronicona ubacio u tekst Anala i uzmemo u obzir da je sastavljač tu i tamo donekle slobodno mijenjao tekst. logičniji i gramatički ispravniji. čita sancta maria (!) domnus Adrlanus summus pontifex umjesto (so unselbständig und schreibt so gewissenhaft seine Vorlage wörtlich ab). 795. XXVII. sposobnim ni pozvanim. 797.

cestu Azizium-Epidaurum i vrlo važnu cestu Narona-Sirmium). Gradivo 1. pismo kralja Karla supruzi Fastradi.. 313. u tome što je brisan Stridon)..420. upozorava na okolnost da se Obrov ne spominje u ispravama srednjeg vijeka i osobito BEDEKOVIĆ. M. nezamjenjiv je PAŠALIC. 280. nesigurnim i slabo branjenim putom od Trsta do Rijeke. 167-176. Moissiac. MIRKO VIC. 98). 313.430. 167 Između tih grupacija postoji potpuna nastavljač prilično jasno rekao da su Hrvati jednom prilikom nakon doseljenja sinkronizacija pokreta.. 309. nomine KLEMENC. prešla Velebit kod Vratnika i nastavila starom rimskom Gradivo I. 365.. koja se mogu lako objasniti tako skica rimske Dalmacije sa cestama. Podgrad i si. V. Ipak. queprius de Italia iussimus naselja i rudnika stoje priložena na kraju te knjige. bizantske utvrde sjeverno od Ćićarije) gli Slavi venuti nei secoli XV o XVI non Dalmaciji. nobis nuntiavit.170 Nakon toga Svakako nam se čini vrlo privlačnom ideja da su Ilirik i Panonija franačkog Ijetopisca u IX. Upravo je očito daje granica tekla Učkom i Ćićarijom. jer je on namijenjen općoj orijentaciji. 198. 791: (.). 281. Osim toga.. 15-38. članak Ceste u EJ 2. Najpouzdanijim vojne posade što su ležale duž puta kojim je prodirala Pipinova vojska. >(1 cestom prema Sisku i l i daje možda. KOS M. 1940.. onda bi to značilo daje Pipinova vojska prodrla starom rimskom cestom iz Italije 165 Ann.168 Pipinova vojska napada prva osvojili brdovite krajeve (Ilirika) uz Panoniju (tj. cestu Tergeste.. ad a. talijansko-jugoslavenske granice? — Slično su valjda nakon toga uništavane i druge avarske a prikaz MANDIĆ. zastario je jer je izrađen prema BALLIF.. 280. Uglavnom designarono (!?). BENUSSI. Braunschweig. . između 56.. 123. od novijih npr. 38-39.) čini nam se još puno manje pouzdanim od prvoga... ne možemo nikako vjerovati da je Bizant vladao u VII. kolovoza upada preko franačko-avarske granice rimskom cestom od Panonskoj Hrvatskoj pripadao i barem dio sjeverozapadne Bosne. Einhardi.-1980. od Hrvata što su došli u Dalmaciju odvoji neki dio i zavlada Ilirikom i Panonijom. CHARLESWORTH. 1893. tj. 1914. s juga. br.) victoriam Usp. i od Pule do Tarsatike. — DUGAČKI Z. 313. Obrazloženje mjestu.) Gradivo I. osobito kartu putova. jedna od druge udaljene (kurziv L. Ako dakle pod Panonijom shvatimo područje između Save i Drave.. 791. i 57. gdje se u to doba jedan zajednički arhont ili.. 1925. 1960. Sjetimo se da u idućem stoljeću nastavljač Konstantina Porfirogeneta javlja da se i omogućiti franačkoj vojsci iz Italije udarac na najneugodnijemu mjestu. Dakako. ali začudo tako stoje ispustio neke najvažnije prometnice (npr. što ju je kao priloženu kartu dao ŠIŠIĆ. M. 165 točno. br. Gradivo I. Mi bismo samo dodali da Carev nastavljač pod Ilirikom i pod Panonijom 166 Usporedo s pokretima Karlove vojske pokreću se i vojne snage iz Italije.naziv kod franačkog Ijetopisca primijenimo na brdovite krajeve unutrašnjosti I strategijske koncepcije: privući pažnju Avara na svoje nadiranje uz Dunav i vezati Balkanskog poluotoka. u grubim crtama isto što i Ilirik i Panonija bizantskog pisca u 164 Ann... 428-429. ad a... trovarono altro ehe le rovine. Karlo je. Gradivo I. priprema veliku i brižljivo organiziranu ekspediciju protiv 62 tamošnji Hrvati imaju samo jednog. kod Bihaća ušla u Unsku " Ann. S obje strane Dunava primiču se Avariji znatne Karlove snage. Numerus tergestinus. 280.) circa aestatis initium rex de Wormacia movens X. Gradivo I. koji tvrdi da su dalmatinske ceste bile ekonomski (.. tako glavninu avarskih snaga. Batoriam profectus est (. 281. upozoravamo da vidimo i u mnogobrojnim imenima Gradišće. nam se čine prikazi rimskih cesta u Dalmaciji što se temelje na Mollinariju. koju osiguravaju i glasnici. koji na navedenom mjestu tvrdi: Ipak je SRKULJ. ali ispušta cestu duž 75-101. [Dodatak tekstu: O ovome vidi MARGETIĆ. npr. 791. dakle zajedničkog arhonta. Ann. Čini nam se da se iz tijeka ratnih operacija može dosta dobro slijediti opću stratešku Grafenauer je uvjerljivo dokazivao da Ilirik i Panonija spomenuti u toj alineji ne koncepciju. Doduše. Ipak. Einhardi.. 1964. PAŠALIC 1963..) pokrajine.. kojima vlada čete kreću u rat protiv Avara iz Trsta i njegove šire okolice.) inierunt pugnam (. br. nije da se pretpostavi da se radi o slavenskim graničnim utvrdama prema Bizantu. stoljeću. 1961. Po njemu je numerus tergestinus u bizantsko tamošnjem hrvatskom vladajućem sloju. drugim riječima. Također se drži Šišića. 308. to više što je Bedeković uzeo u dopušta mogućnost daje to mjesto nastalo kasnije. čini nam se da je anonimni Carev nalazila avarsko-franačka granica. (razlika od tršćanskog Krasa« (I960. (. ad a. Slavoniju). 163 Cilj 167 U znanosti se najčešće misli da je avarsko-franačka granica bila postavljena takva putovanja bio je jasan: trebalo je rušiti avarsku državu na njezinu najslabijem istočnije. Dakako ili. pojavila se u današnjoj Slavoniji. cumulo di pietre. kroz današnju Liku. pergere partibus Avariae (. 309. Dokaz za našu tezu značenja pa im svaki medievist mora posvetiti osobitu pozornost. 281. ako se želimo Akvileje prema Tarsatici. imao jasne i genijalne doba bio vrlo prostran i obuhvaćao je »alture ehe dominano la Tarsia di Fiume ed U Quarnero«. u području gdje je avarska vlast morala priznavati razmjernu autonomiju toga stava pokušao je još 1894. čini se. i zato ne odgovara ni tadašnjem stupnju razvoja znanosti. Srkulja je npr. Kos oprezno naslućuje samo to da se bizantska Istra »prostirala i preko po Srkulju izrađena je karta rimske Dalmacije od KLAIĆ N. 791.. 1950.' To je nesumnjivo I64 avarske države. da ne zadovoljava ni prikaz rimskih cesta u Dalmaciji što se nalazi u Westermanns Grosser 1<B Ne radi li se o mjestu Obrov. 1996. Naime. 406 GRAFENAUER. Einhardi. taktičke varijante i konkretne okolnosti. st. 1952. zarobljava 150 Avara169 i idućeg se dana vraća natrag preko granice. naprotiv. i VIII. ostavljajući Liburniju i područje sjeverno od Ćićarije novim osvajačima. str. "''GRAFENAUER.) et expoliaverunt ipsum uualum et sederunt ibidem ipsa nocte vel in crastina usque hora prilično nevažne sve dok nisu bile pretvorene u vojničke. ad a.] Neretve. onde U nome Grad. Chron. d o l i n u i slijedeći rimsku cestu uz Unu. Lauresh. Usp. Svakako je uzela u obzir MOLLINARI.. Pipinove ipak očito zamišlja dva teritorija.) Et dedit eis Deus (. ad a. br. uzeo Šišićevu kartu kao podlogu svojega prikaza cesta u rimskoj dei quali (tj. 1979. takvo mišljenje umnogome prihvatljivije od Benussijeva. zemljovid na str. 18. jedan u neposrednoj blizini drugoga. zbuniti protivnika s obzirom na smjer glavnog udara. najopreznije izraziti. 1969. obzir i novije autore. Drugi tip prikaza rimskih cesta u Dalmaciji (GESTRIN — 168 Pismo kralja Karla supruzi Fastradi: missum quidem dilectifllii nostri ili. st. diei tertia. vjerojatno je obuhvaćao područje Kopra i Pirana pa je to "'·' Rimske ceste bile su i u srednjem vijeku od golemoga ekonomskog i vojničkog • objašnjenje visokog tributa što gaje plaćao bizantskoj središnjoj upravi. br. jer ljeta godine 791. 30-31. tj. osvaja avarski ring što se nalazi nedaleko od granice. 791. br. 170 Pismo kralja Karla supruzi Fastradi:: illa scara nostra. što se nalaze između jadranske morske obale i Save. preko Tarsatike do Senja. Karlo već početkom mogu biti dvije različite. col quäle esstli Pula-Tarsatica.. Vidi i MARGETIĆ. što znači d a j e i već 23. 9. koje leži na putu prema Rijeci nedaleko od današnje Atlas zur Weltgeschichte.C.

Lovre. do 795. grandiozni srazovi vojske."* Čini se da su franački izvori ipak mnogo bolje informirani o našim krajevima nego 171 Pismo Karla supruzi Fastradi govori o povratku Pipinovih četa 24. 93. pretpostavlja daje građanski rat trajao bar koju godinu. Avarska sila u novoosvojenim područjima. kaže d a j e do toga izvanredno lako izvedenog pljačkanja Tako za godinu 797. 312). Karlo Veliki napredovao je sa svojom vojskom razmjerno godine Pipin ulazi u Panoniju sa svojim trupama i čvrstom rukom uređuje prilike skromno s obje strane Dunava. premda je dakako drugo pitanje je li definitivnom slomu kojim su već napale 23. Gerold u od 792. kolovoza o kojem javlja Karlo u svom pismu ne smije se poistovjetiti s Pipinovom sita spominje se 1478. ali je istodobno dao nalog Pipinovim četama da izvrše glavni udar. bi inače moralo učiniti franačko oružje. medu njima čak i katedrala u Trogiru. jer. kolovoza do 8. Alam. 173 u Ilirik i Panoniju i tamo uništavale i palile tu zemlju (vastantes et incendentes terram illam). imamo vijesti daje Pipin s Bavarcima i Langobardima krenuo avarskog središnjeg ringa došlo zato »što su se (avarski) vođe izmorili građanskim protiv Slavena (super Sclavos) i popalio im zemlju. što je avarske važnija nego što se to do sada mislilo. Einhardovi anali također mons Laurentus — koje se prema Paulinovoj pjesmi nalazilo u Liburniji. očito godine u borbama čak nastradala i dva vrlo ugledna franačka velikaša. do 7. rujna. mali prethodni pogranični prepad Pipinove vojske na vrijeme ponovno MATEJČIĆ. do 795. Dakle.. nadalje. br. Avarima i konačno ih pobijedili. za dvije-tri godine. 797 (Gradivo I. njome ne rukovodi sam Karlo. 349. ekspedicijom u Ilirik i Panoniju nekih mjesec dana nakon toga u kojoj je došlo do opsežnog ako uzmemo u obzir da se u Dalmaciji i inače često nalaze prastare crkve posvećene tom pustošenja. To bi doista mogao biti vrlo važan razlog propasti avarske vlasti. napreduju rimskom cestom do Senja i dalje preko Avara najviše pridonio višegodišnji hrvatski pritisak s juga ili unutrašnje razmirice. a da je hrvatska dužnost brinuti se za sigurnost i red pri Dosadašnje se gledanje na taj dio Karlovih osvajanja približno svodi na transportu plijena iz Avarije u Franačku. možda upravo tom prilikom vojskovođe bez sumnje zaključili da Pipinov prodor predstavlja manje važnu dopustio da dio hrvatskih vojnika osnuje posebnu kneževinu »u Panoniji i Iliriku«. Pipin je »oslobodio« dalmatinske Hrvate. bila operativne rezerve. Zbog upad Pipinovih četa do pograničnog avarskog ringa na dane 23. rujna. Einhardi Vita Karali M. kolovoza. Ukratko. Karlovo pismo najprije opisuje prema Senju prolazila ispod trsatskog kaštela kroz središte današnjeg Sušaka. ali očito bez oduševljenja. ali isto tako pretpostavlja daje godina 791. uz izdašnu franačku pomoć i uz korištenje građanskog rata dovršio je sve ono što nicima i potomstvu. pun dvorske pristojnosti. one energičnim prodorom prelaze granicu oko 8. čajnije ukoliko uzmemo u obzir daje rimska magistrala koja je od Akvileje vodila rujna. C. Capella beati Laurenti sub dicto castro nos tro Czerzath dan 23. pa su zato sve svoje snage uputili na obranu protiv Karlovih stvorio time novog i jakog južnog susjeda Avarima i sigurno ga potaknuo da stalno snaga što su nadirale s obje strane Dunava. prodrla u Ilirik i Panoniju pokazuje daje 791.nastupa zatišje od 25. dakle puna dva tjedna. Revalorizacija izvještaja Ijetopisca da je vojne vođe stavilo pred tešku dvojbu: gdje će uslijediti glavni udarac i kamo uputiti Pipinova vojska još godine 791.. javljaju da je Pipinova vojska počela s ofenzivom protiv Ilirika i Panonije istodobne s Karlovim napadajem uz Dunav. i 794. Karlo im je za provođenje takvog uznemiruje i napada Avare. Na sve strane dižu se ustanci i pobune. Dakle. da su ušle Ann. s jedne strane. jer nije kobna za Avare utoliko što su izgubili čitavu Dalmatinsku Hrvatsku i Posavinu. napadaj Pipinove vojske 23. nije bilo nezadovoljni ne samo potučeni Avari nego i pobjednici Hrvati. odnosi obrambenog plana dao dovoljno vremena i nakon toga doista navalio duž Dunava izvještaj Konstantina Porfirogeneta da su se Hrvati borili nekoliko godina s do rijeke Raabe. Za Pipinove čete javljaju Annales Lauresh. a u novije napredovanjem duž Dunava. a Erik kod Trsata (in Liburnia iuxta Tharsaticam maritimam civitatem). Čini se da se upravo na razdoblje od 792. Ljetopisac. što je utoliko zna- Einhardovi anali povezani s tim pismom dokazuju daje Karlov napadaj uz Dunav počeo 8. kolovoza.7796. 359. i 24. rujna. Like do Posavine. Narodna tradicija bila bi dakle u tom smjeru I doista. taktičku diverziju. ali uglavnom samo zato da se domognu plijena. 30. onda će nam biti jasno da su novim stanjem bili ostala je dakle praktički potpuno netaknuta. Ništa bolje nije bilo ni godine 799. 13 (Gradivo I. 174 Uništavanje i paljenje Ilirika i Panonije stavljaju Annales Lauresh. Lauresh. avarska država već toliko oslabila da Slaveni koji su možda zažalili za svojom autonomijom pod Avarima i kojima se Franci jedino misle na to da pošalju »svoje ljude« koji će »opljačkati avarski ring«. Naime. Avarski su slaba. a daje Erik s Francima i Lango- 172 ratom«.. odvajaju i »oslobađaju« sve te krajeve od Avara i uništavaju avar.. 326).. a kad je sve bilo gotovo. ad a. što se to obično misli. ali koja uništavaju ne samo protivnika nego i vlastite snage. novi neugodni avarski susjed bez veličanstvenih bitaka i krvoprolića koja se duboko usijecaju u pamet suvreme. br. Te su ipak.171 istim putem iznenađujuće pouzdana. svecu. ali to bardima krenuo protiv »Vandala«. izvještava da se Karlova vojska vratila sine omni rerum Dakako da se Vojnomirovim Hrvatima nije moglo sviđati da Franci dolaze incommodo. doduše. kolovoza vremenski je udaljen od glavnog udarca Karlovih i 172 Pipinovih snaga u mjesecu listopadu. Vjerojatno se radi o vrlo staroj crkvici. u isto vrijeme s Karlovim Na to je upozorio već Klaić V. bez obzira na to što je avarska vlast nad tim krajevima i prije toga bila razmjerno te naposljetku zato što se Pipinova vojska vratila natrag preko granice. Svi su ti uspjesi postignuti hrvatskoj borbenosti i možda je u pravu. i uopće ostali spomena vrijednih borbi. a njegov sin Pipin čak još i manje. morala biti mnogo Panoniji. Hrvatska je tradicija dakako radije glavni razlog avarskoj propasti pripisala ske posade po rijetkim avarskim vojničkim postajama. MANOJLOVIĆ. Pipinova ekspedicija čini se po svemu manje opasnom. kolovoza i tek nakon toga je suvišno i neuvjerljivo povezivanje Lovrana s mjestom pogibije Erikove — toga javlja o trodnevnom postu koji je trajao od 5. 87 . uperena protiv središta avarske vlasti. Ako tome dodamo vijesti kako već iduće sljedeće: godine 791. U godinama 792. jer na Sušaku postoji brežuljak sv. a od njega preuzeo MANOJLOVIĆ. god. 793. 93. 1 7 4 spominju trodnevni post franačke vojske prije napadaja Karlovih vojski duž Dunava. nova vlast očito činila nepodnošljivom. te daje devet desetina konja uginulo zbog neke konjske bolesti. Ljetopisac. jer mu nedostaju Franci dolaze godine 795. a ipak je 795. a Ann. do golema plijena.

"" V.. Ako je kagan slao darove i molio mir i ako je i njemu Car podijelio u n u t r a š n j i m razmiricama dodamo višegodišnje borbe s Hrvatima o kojima »mir kao gospodar«. Dakako. stoljeću i da su sve vijesti koje se 175 u 803. čini nam se daje dosadašnja historiografija svoj stav o propasti kroz Libumiju. bilježe se samo čarke oko Trsata. 33. do mira je došlo nakon bizantske pobjede godine 678. VIII. glava DAI. odnose se očito samo i isključivo na reorganizaciju Carigradom godine 626. 803 (Gradivo II. II. u kojem su bez sumnje imali podređenu ulogu. godine Hrvati avarsko se u ovome radu nadovezati na ideju daje Heraklije ubačen u narodnu tradiciju o vrhovništvo zamijenili s franačkim. ali budući da i Teofan i Nicefor spominju avarskoga kagana i zapadne nemoguće da su Avari dobar dio svojih četa povukli u namjeri da ih pripreme u arhonte kao molitelje mira koji donose darove. st. Kako je to osnovna pretpostavka. te da je nekim ne osobitim snažnim vrhovništvom ne ide. 19): Imperator autem in Baioariam profectus dispositis Pannoniarum causis. 227.. 1970. Gradivo. tvrdnja daje »Drugi avarski kaganat« bio zapravo snažniji nego što se to po tom tumačenju trebalo bizantsko vrhovništvo protegnuti i nad Arape. Ann. ali nemamo odnose na njegovu ulogu naprosto politički tendenciozno izmišljene. . uklapa u vremensko razdoblje 791. ad a. god. Franc. Crne Gore i Srbije Dakle. ni o dolasku Hrvata u spominje predstavnike Venecije i Dalmacije (Paulus dux Jadere atque Donatus doba Heraklija. i ako nisu došli kao franački saveznici. obuhvaćao slavensko stanovništvo današnje Hrvatske. valjda.. Dakle. ih slijedi) ne smiju i ne mogu izvlačiti nikakvi dalekosežni zaključci. »dokazi« o koncu avarsko-slavenskog saveza na Balkanu. egzarsi quae possidebant imperatoris dominio subdiderunt — ali se sve to ipak ne može uzeti kao i kastaldi te najodličniji među zapadnim narodima poslali su darove Caru preko poslanika bilo kakav dokaz daje upravo ta godina odlučujuća za Dalmatinsku Hrvatsku. ne vidi se razlog zašto bi se kagana predstojećem okršaju s Francima. Na to im je Car odobrio mir kao vladar. 175 Ann. 178 čini nam se da se te izvore ne može objašnjavati se čini da se upravo nameće zaključak da su hrvatski ratnici prošli kroz avarsku čak ni u smislu priznavanja sasvim formalnoga bizantskog vrhovništva. st. bizantskoj Dalmaciji — što se vidi i po tome da su predstavnici podigli i povukli pa daje zbog toga i prokleti kagan bio prisiljen da se povuče i da Dalmacije zadarski prvaci — ali ne i na Dalmatinsku Hrvatsku. st. a nad Hrvatima zadržali tek slabo izraženu vlast. ponajmanje Vratimo se sada 30. 803 (KOS. postaje shvatljivijim ako vrhovništvo. Dodajmo ovdje da ne postoje ni dokazi o bizantskom vrhovništvu nad avarska država bila prilično čvrsta. Upozorili eiusdem civitatis episcopus) ordinatio ab imperatore de ducibus et populis tam smo na to da se iz riječi Uskršnje kronike koja opisuje poraz kaganov pod Venetiae quam Dalmatiae. Ako je avarsko vrhovništvo nad zapadnobalkanskim Slavenima povijesna činjenica početkom VII. sklopio s Arapima na Lauriss. zapadnoj Bosni i Dalmaciji oko Zadra i Splita. Zato je Rački bio skloniji '"Nicephor. onda priznali bizantsko vrhovništvo. slavenskog saveza. ad a. Bosne. do 795. Lauriss. st. 139. ad a. 176 br. do 795. sjeverozapadnu Bosnu i Slavoniju odvojila ne samo Posavinu avarske vlasti na Balkanu temeljila na posve nedostatnim dokazima. THEOPH. 356: saznavši to (tj. Događaji u 805. a da kagan ipak nije time priznao bizantsko vrhovništvo. (Neki kažu da su se Slaveni. 803: Multi quoque Sclavi et Huni in eodem conventufuerunt et se cum omnibus 30 godina) oni koji prebivaju u zapadnim krajevima. do konca VIII. mir što ga je Konstantin IV. spominje se doduše reorganizacija čitave franačke Panonije. uspjeli osloboditi avarsko- okolnosti i činjenice. Ann. I Prije svega. OSTROGORSKI. naprosto spominju legatioAvarorum.. U godini 799. Lobiens. min. i kako se Balkanu u vrijeme o kojem raspravljamo. može zaključiti da su Avari još uvijek s povijesnim događajima oko propasti Avara koncem VIII. dužni smo razmotriti još neke da su se zapadnobalkanski Slaveni do konca VIII. reg. Naime. to više što i zatražili od njega slasti mira. unatoč tome što i najnoviji pisci smatraju da se iz skupina prošla kroz cijelu Panonsku nizinu i osvojila oružjem novu postojbinu. ni o propasti Avara na Balkanu u prvoj polovici VII. Dapače. naše je mišljenje da je već Pipinova ekspedicija iz godine 791. odvajalo od ostalih molitelja i samo za potonje tvrdilo da su priznali bizantsko Naglo slabljenje Avara u razdoblju od 791. st. pretpostavka je takva shvaćanja dolaska Hrvata na Balkan koncem nakon koje je kalif Muavija sklopio mir uz obećanje godišnjeg danka. nad Arapima. Kako je prema kraju VIII. stoljeća »pipcem«. dolasku Hrvata tek na bizantskom dvoru u X. kagan Avara i tamošnji kraljevi. pa bi. Teofan državu uz odobrenje i čak poziv Avara i zamijenili njihove posade u vojničkim doduše kaže daje bizantski car dao δεσποτικην ειρηνην (tj. GRAFENAUER.. Liku. npr. Ann. odobrio im mir kao logorima u današnjoj Lici. vidjevši što se dogodilo.. onda izvještava 30. 20): Eo anno Pannonia cum flnitimis regnis suh ditione imperatoris redacta est. 17. a »neki broj godina« narodne tradicije vrlo dobro se se to iz Teofana i Nicefora ne može zaključiti ni za zapadnobalkanske Slavene. Pokušali smo nego i Dalmatinske Hrvate od Avara i da su već 791. glavi DAI u vezi s vremenom i načinom dolaska Hrvata. br.. pokušali smo Hrvatskoj. kao što nema dokaza ona dijametralno razlikuje od dosadašnjeg stajališta. da za Dalmaciju prihvati godinu 805. tj. Ako Teofana176 i Nicefora177 može zaključiti kako su Slaveni na zapadnom Balkanu Hrvati nisu nasilno prodrli na Balkan. kao i da nikakva razloga da toj godini pridamo veću važnost za događaje u Dalmatinskoj narodna tradicija zna samo za dolazak Hrvata potkraj VIII. uprave u tzv. nezamislivo je da bi jedna manja ratnička balkanskim Slavenima. Istaknuli smo da se iz Jezgra hrvatske narodne tradicije sačuvana u 30. Uostalom.. Nije gospodar). a to očito do sada obično tvrdilo. u kojoj se u vezi s dolaskom Cara u Thionville dokazati da se iz DAI ne smiju izvlačiti nikakvi zaključci. Prema tome. st.-680. ona nam držali Pomoravlje i da nema razloga da se Pomoravlje smatra samo avarskim pomaže da te događaje bolje razumijemo. 1965. glavi DAI nije u suprotnosti Teofanove vijesti o dolasku Bugara 679 . nema dokaza o vrhovništvu Bizanta nad Slavenima na zapadnom sve do franačkog prodora godine 791. 17. ad a 802.

st. 242. ovisilo djelomično o diplomatskoj umješnosti gradskih predstavnika. god. za kojeg znamo daje 805. 231... višc-manje teoretske prirode. nema nikakvih vijesti o borbi što se vodila oko Istre (npr. Ostrogorski je proučavao stvaranje tema i dokazao daje tema bi odgovaralo slanje relikvija sv. god. Krševana »polovinom Ostrogorskoga po kojemu »tamo gde nije bilo tema nije bilo ni vizantijske uprave. a nema vijesti ni o sudjelovanju dalmatinskih gradova u životu 76S. a djelomično i niti su u njima bile stacionirane imperijalne čete.. 180). i VIII. Krševana.-772. a pogotovu s vijestima o bizantske vlasti nad dalmatinskim gradovima).-1965. Vijesti o dalmatinskim gradići nisu predali Avarima. god.-772.-780.. br. navodi i legendu po Dakako. i VIII. Gradom.. Znači da do toga vremena Bizant nema prave vlasti nad Poučna je usporedba šutnje o dalmatinskim gradovima s vijestima koje imamo npr. alii slavenske kneževine i sastojalo se možda samo od plaćanja određenog tributa.- vidi ne samo po tome što odgovarajući dijelovi glave 29. bili pod avarskim vrhovništvom. st. ali nije dokaz ni za tezu da su zapadnobalkanski Slaveni u VII. Doduše. Anastazija u Zadar stavlja taj događaj u početak IX. 215-216). Dakako zapadnobalkanskih Slavena u VII. čak ni 1901.. da dokazi o slomu avarske vlasti na Balkanu u prvoj polovici VII.. Vijest je dakako nepouzdana jer nadbiskupa Ivana. st. glave preko Ravennskog egzarhata.179 a još manje pod zajedno s Pavlom... već i po kontekstu u kojem se Romeji javljaju.. Krševana pod bizantskim vrhovništvom.. organiziranja crkvene hijerarhije u dalmatinskim gradovima sa centrom u Akvileji.. 1956. gdje su ih ipak u tome ometali Hrvati. a da su romanski gradovi najprije živjeli od obrađivanja zemlje na otocima i KLAIC N. nema naprosto zato što civilne i crkvene vlasti u Bizantu. 24. i VIII. jer je taj pečat mogao doći u Dalmaciju sasvim slučajno. (Doc. nego su ih zadržali Romeji. kao i da nema dokaza da bi Hrvati već u to doba došli na Balkan... kao i hipotezu po kojoj su one došle dalmatinskoj obali u VII. Prije svega. Čini nam se da se šutnja o Dalmaciji. Rimu. da se i okolnost što su dalmatinski gradovi uspjeli više-manje sačuvati svoj ager može Gradivo 1. priznavali (DABINOVIĆ. 723... FERJANČIĆ. 1965. isto je tako točno da nema nikakvog dokaza ni nova vlast u zaleđu.247-248. 776.247. Prema jednom izvoru perrexit exercitus Italiae per partes Istriae. Ravennom. Nije ni najmanje slučajno što za Dalmaciju Istri iz druge polovice VIII. Pečat ravennskog egzarha Pavla dolazi iz sasvim drugorazrednog izvora iz X. st. br.76S. izravnih dokaza nema. zadržava 804. i VIII. Bizanta. Krševana pronađene u blizini Zadra. očito dalmatinskim duksom. 1954. način. KLAIĆ N. žive«. 202. 242. Anastazije.. u prvom redu sarkofazi zemlje na kopnu. prenete iz Akvileje u Zadar«. st. Na žalost. god. Vjerojatno je tu vijest anonimni pisac 30. SUIĆ. pošto im je more omogućivalo sporna: FARLATI V. Također nema vijesti ni o crkvenoj organizaciji. MANOJLOV1Ć. 113 i d. 241. o crkvi dalmatinskim gradovima (osim možda sasvim kratkog razdoblja početkom IX. A upravo to nije slučaj. treba upozoriti na značajnu opasku u Zadar još 649... (OSTROGORSKI. Svakako je privlačna misao daje franačkom pokušaju nepogrešivo merilo stvarnog stanja stvari« (Vizantisko carstvo i okolni svet u VII veku. st.220. Dakako. 1957. nema vijesti ni o jednom bizantskom strategu. Pokušali smo pokazati i VIII. koliko je agera oduzela pretpostaviti tematsko uređenje prije IX. Ako je točno da se za Dalmaciju ne može okolnostima u vezi s općim i lokalnim nadiranjem Slavena i Avara. definitivno dokazala da djelovanje Ivana Ravenjanina poslije te otoke napustili jer su ih Pagani zarobljavali i zato su se prebacili na obrađivanje ne pripada ni u VII. rom. kada ima izvanredno zanimljivih vijesti o javnoj i podzemnoj iz VII. Gradivo I.. KLAIĆ N. čemu 42 — Istorija Vizantije. Africae (. nego od Trsta do Sicilije. upravljao prokonzul vezi s razlikom između zadarskoga i splitskog agera.: Gradivo 1. umjesto da se prizna jednostavna i očita činjenica da dalmatinski bizantsku vlast. osobito u za tvrdnju da je navodno bizantskom Dalmacijom u VII. st. Prvi poznati biskup o odnosima između Avara i Slavena na zapadnom Balkanu. življenje. važnije su druge okolnosti.276-277. 725.. To se daje Solin pripadao Splitu u to vrijeme. Slično je i s poštivanjem svetaca. osobito 17 i d. tj. pa o svojim odnosima nisu ništa napisali. 35. 1955. i VIII. god. tvrdi da su moći sv.. 38. koje snažno govore protiv bizantske prisutnosti na kojoj su moći sv. Tekst glasi: Jedino im se tijela sv. odgovarao bizantski pokušaj usmjeravanja Dalmacija organizirana tek u drugoj polovici IX. u 807. 41. nee non et alii per partes Sardiniae. DAI kaže da se jedino primorski gradovi nisu bili ni pod jednom od nabrojenih crkvenih vlasti. st./808. onda franačkom vlašću. V. Gradivo 1. 203). nakon u Istri (628. br. zadarskim. god. koju spominje translatio) sam inače nepouzdani tekst glave 30.). i VIII. st. avarsko vrhovništvo nad dalmatinskim gradovima bilo je već zbog postojanja slavenske Tako nakon ubojstva bizantskoga cara Konstansa godine 668. VIZ I. naime. odnose svojim natpisima na XI. ne govori u prilog tezi da bi dalmatinski gradovi ostali i što sve upućuje na to daje baš nekako u isto vrijeme došlo do prijenosa moći sv. 14 i d. negdje poslije 867. organima gradske uprave. Malo dalje u istoj glavi anonimni pisac kaže da su Slaveni zauzeli čitavu okolicu Akvileji. br. 186. nego su ostali u vlasti Bizanta »jer im je more omogućilo da gradovima u VII. br. stoljeću iskoristiti podatke koje nude da bi naše stajalište bilo daleko prihvatljivije kad bi se moglo dokazati na izravniji toponimija i arheologija. kao i da se kameni spomenici. god. st. Znanstvenici se spore da li je dalmatinska crkva bila pod Rimom.. 76S. br. st. st. god. To je doduše prilično nakon dvjestogodišnje šutnje je Donat. vjerojatno je svaki grad imao drukčije odnose s kontinentalnim snagama. a ne Romeje.. st. 309. Čini nam se per partes Campaniae. 104-113. 278. Bizantinci. 11 i d. st.. isto i DABINOVIĆ. anonimni sastavljač glave 30. a to bez sumnje ne ide (usp. br. nego samo kaže da ih Avari nisu osvojili kao ostalo kopno. Avari i Slaveni bili su u to doba nepismeni. nisu nimalo Pokušajmo stoga u potrazi za nekim izravnijim dokazom o odnosima Avara i uvjerljivi.) (Gesta Pont. stavlja prijenos u 811. tj. To je VII. 90 . ni u VIII. bi bila potvrđena — izravno ili neizravno — nekim drugim izvorima. Uostalom. da je put od Dubrovnika do Sicilije mnogo kraći. 179 Akvilejom ili Konstantinopolom pa se u v.. dalmatinskih crkava prema Konstantinopolu i odgovarajući prijenos tijela sv. 209-249. je najrazumnije prihvatiti tezu da do promjene nije ni došlo.219. 232). br. st. Ostvarivalo se najvjerojatnije preko uzurpator Mezezius. u vezi s izravnom bizantskom intervencijom i Karlova priznanja Gradivo 1.-772. Bizantski i franački pisci ne javljaju ništa (FERLUGA. osobito ako se uzme u obzir objasniti jedino tako što su priznali vrhovništvo razmjerno jakih snaga u svojemu zaleđu. pisac rečenice bez sumnje misli na Romane. i ako nema nikakva dokaza za promjenu tog stanja sve do konca VIII. romanski stanovnici dalmatinskih gradova. kao ni za tezu da su bili slobodni. 259. 198-199. 1970... pa je tumačiti samo na jedan način: dalmatinski gradovi nisu bili pod bizantskim vrhovništvom. st. st. god. v. 242). 207. god. 230-231.. a Doc. br. i VIII.. 306-309.. Gradivo I. Romani. SUIĆ. a ne Romeji. 1971a. 292-293. NIKOLAJEVIĆ-STOJKOVIC.: sloma avarske vlasti. 157. Mislimo da je Dalmacije.. Nije slučajno što izvještaj o prijenosu a ne Romeji. 45). Gradu i Ravenni nemaju nad tim gradovima nikakve ingerencije. 198).ezi s time pokušavaju razne »vratolomije« Uostalom. 277. st. godina je primorski gradići nisu predali. 1963. dolazi na vlast u Siciliji autonomije u VII. priznavao — franačku vlast. bio biskup u Zadru i da je jak dokaz da zapadni Balkan nije u to doba pod bizantskom. BRUNELLI. Dakle. 61-66) nikakav dokaz za podređenost Dalmacije Bizantu kao što ćemo pokušati ukratko dokazati. iz Akvileje (u pojedinosti ne možemo ulaziti). 1963. to nepažljivo prepisao iz izvještaja što gaje našao u carskoj arhivi i u kojem je prvobitno stajalo više što bismo valoriziranjem toga pečata za povijest Dalmacije dokazali previše. Dakako. stalno upotrebljavaju riječ Romani. i njoj bi se moglo samo onda vjerovati kad pronađen kod Solina nije unatoč mišljenju nekih autora (PRAGA. god. po svemu se čini da ni dalmatinski gradovi nisu u VII.. može i ovdje Uostalom.

god. gl. svaku cijenu tumačiti kao »ponovno osvojiti«. jer tumačiti u skladu s našim shvaćanjem o novoj zaštitničkoj ulozi Bizanta prema dalmatinskim gradovima poslije 791.. pod bizantskom upravom. 1967. današnju SR Srbiju. ali to mole da bude i imenica obrov »fovea. onda su se očito i dalmatinski gradovi najednom našli bez »zaštitnika«. koji je kao nastavljač Rimskog Carstva doista Warszawa.. CSALLÄNY. Ipak recuperare Dalmatiam može imati različita značenja: to 182 SKOK. Ipak. HAUPTMANN. do 806. npr. srazmerna . Arhanđela. RAMOVŠ. po drži Veneciju (Doc. 805. Nadalje. 1972.. Lici i sjeverozapadnoj Bosni. olbrzym nazive poljskih rijeka Obra i Obrzyca i naselja Obrowo imao neko historijsko pravo na Dalmaciju. (Doc. Obar: fovea.. prihvatio i proširio Kovačević. god. jer ono može imati u tekstu i jednostavnije Koruškoj. priznavali bizantsku vlast. recimo.48. Ukratko.. Spomenimo i Obrovo..). recuperare ne bi baš trebalo pod tipa Obrov u Češkoj i Moravskoj v. provinciam depopulandam destinaverunt). nevjerojatno je da bi se toliko toponima tipa Obrov sačuvalo na i tjera Franke. a BRUCKNER 1927. 294). 12 (s literaturom) i d. VIZ II. 318. Franačko-mletačka vlast trajala bi od 805. do 623. h. god. mogla Nema sumnje da Šišićeva teza mora privući pažnju svojom uvjerljivošću. st. 806: Classis a Niciforo imperatore (. 1M KOVAČEVIĆ..317. die einer solchen Sprachinsel den u koje vrijeme znamo za bizantska izaslanstva franačkom caru u vezi s mirom i savezom Naimen gibt (wie in Kärnten). Ako se taj odlomak odnosi na Konstantina VI. kada bi avarska posada u tim vojničkim postajama postojala vjerojatno zato što to ti gradovi nisu dopustili. 1967.187 to više što je narod Dalmatiam. Obrovica kod Trnovca. zapadno od Bresta u Bijeloj Rusiji. 316. 285 i d. Dalmaciji. II. I zato su Mlečani. Premda Kovačević osobito ističe da toponimi tipa Obrov Već je Šišić 1 8 0 ustvrdio da na ostatke Avara upućuju mjesna imena Obrov. recuperare može značiti naprosto (Ostmark) RATKOŠ. 1936. str. god. ipak opravdava pomisao na osnovanost Kovačevićeve teze jeste. među ostalim. Možda podacima o avarskoj vlasti nad Pomoravljem uvjerljivo dokazuju prostiranje je dokaz nove uloge Bizanta u Dalmaciji odlomak sarkofaga iz Trogira koji spominje cara avarske države Drugog kaganata također i na području koje obuhvaća približno Konstantina (v. značiti da su dalmatinski gradovi neko kraće vrijeme prije 806.. god. god. d.. mornaricu ad recuperandam se pojava toponima tipa Obrov može posve dobro razumijeti. jama. ističe doduše protivljenje nekih filologa povezivanju '«"ŠIŠIĆ. 1915. 32.. iz Einhardova načina izražavanja ne smiju usp. do pred kraj VIII. Doc. jama«. st. do 805. GRAFENAUER. Našoj tezi protivilo bi se svoje postaje na zapadnom Balkanu od godine 614.. kada su ih Mlečani pokorili za račun Franaka... Johannis Chronicon toponimima Obrov (i slično) upravo nameće zaključak da se ne može raditi o vcnetum: Praedicti duces (se. st. Ako je točno daje 791. toponima Obrov s Avarima. 1936.333) i u koje vrijeme i Konstantin Porfirogenet stavlja 185 O toj granici v. SKOK. neostvarivano oko 200 god. nalaze se na granici koja dijeli zapadnu skupinu južnoslavenskih jezika od istočne skupine (bugarski i makedonski). 228 (usp. i d.: Dalmacija ostaje Bizantu. 535: Šišić stavlja ovamo kao pridjevski toponim na -ov Obrov 791. (780. ali mu konačno daje stanovitu opreznu suglasnost: »ono što "" MAŽURANIĆ. te Obrovin kod manastira sv. gdje se. u ŠIŠIĆA. god. sjeverno od Knjaževca.182 premda ne i decidirano stajalište. dadu se objasniti pretpostavkom da dalmatinski gradovi nisu bili granica izoglosa duž Timoka kao i međa između hrvatskoga ili srpskoga i do IX. tj. Šišićevim i Kovačevićevim izlaganjima potrebno je dodati još nešto. osvojiti«. dalmatinski pogled na zemljovid s ucrtanim nekim važnijim dokazanim ili bar vjerojatnim gradovi nisu priznali Franke. Mažuranićevo tumačenje riječi blizu mjesta Miničeva uz rijeku Timok. a onda bi bizantska '• .. U svakom slučaju. Konačno. koji su u međuvremenu priznali franačku rimskim cestama duž zapadne obale Jadrana. za razliku od Dalmatinske Hrvatske. nalazila »u izvesnoj zavisnosti« od Bizanta i 186 Navedenim toponimima treba dodati još i Obrinje istočno od Peći na rijeci Klini. do oko 827. cum classe constantinopolitana Grafenaueru. Nakon višegodišnjih pregovora Karlo i Bizant sklapaju mir 812. v. pa je vjerojatno da su se silom prilika povezali uže s Bizantom. može. a Bizant priznaje Karlu carsku titulu. 98). u Lici i Bosni i s naznačenim vlast.185 Čini nam se vjerojatnim da oštra i vijesti iz početka IX. 786. 1969. 378 s. Naime. ističe da se Dalmacija i prije 867. nesumnjivo. So se izvlačiti previše decidirane prosudbe ni za jednu tvrdnju. Einhardi annales: Niceta patricius . 220. 1925.v. od 614. obrov: »postaje od ob-rovati (korien ry)« 18 ' kod nekih je lingvista naišlo na veće kod Vujna. 233. Obrovica. stoljeća. 311. god. povezuje s Obrima HAUPTMANN. dok s druge strane već iduće godine čvrsto samo nekoliko desetaka godina do dolaska Hrvata ili čak i manje.55-56. god. dvaju carstva (v. nisu poznati u moravsko-vardarskoj dolini. Usp. onda bi se pojava imena bizantskog cara u Dalmaciji na izmaku VIII. Einhardi annal. gesetzmässig. Ipak. to više što se čini daje Bizant bennante man im slawischen Sprachgebiet die von Awaren bewohnten Orte.'83 Šišićevo gledište je. S Avarima povezuje naziv mjesta Obrinindorf mornarica krenula ad recuperandam Dalmatiam. ŠIŠIĆ 1917.. nekih osam godina! Naprotiv. onda možda to što Einhard kaže da je Bizant poslao 806. 1925. god. 29 v.. SKOK. E. Gradivo II. ali još uvijek živo i Obrzycko. među ostalim.'te je u rasporedu toga /.ryti.. »Riesen«. ako su Avari držali sedebat in Venetia)... došlo do razbijanja avarske makedonskoga jezika povezani s navedenim toponimima 1 8 6 i s povijesnim države odvajanjem dalmatinskih Hrvata. 1972. na bizantsku vlast nad tim gradovima (DAI.).329. SZ 66: Die Slawen nannten die Awaren »Obri«. 310. 187 GRAFENAUER. značenje: »postići. 13-14. Obelierus i Beatus) navalem exercltum ad Dalmatiarum slučaju... br. pristupili pljačkanju dalmatinskih gradova (Doc.. te je upozorio na okolnost da se taj toponim pojavljuje osobito u obratiti na drugu okolnost. U vezi s toponimima u pravno-imperijalističkoj viziji Bizantinaca. ad a.. 14-15. 797. kao što smo to upravo s poimeničenjima Obrovac. KARAMAN. i predložili. prije svega. 535 s. st. Bizant reagira 806.) adrecuperandam Dalmatiam mittitur) Naime. god.. ali po svemu sudeći ne ostavlja svoju posadu u dalmatinskim gradovima. upozorava na arhonta Dalmacije potvrđenog u izvorima iz sredine IX. strategijskim mjestima. dass es immer die Nachbarschaft ist. god. nama se čini da treba veću pažnju Obrovac i slično. Es gilt als doista imao stvarnu kontrolu nad dalmatinskim gradovima samo od 812. iz čega bi se moglo zaključiti da je Bizant imao vlast nad dalmatinskim gradovima i prije 806. II: rpv'. Uostalom.184 koji je upozorio na značajnu okolnost da toponim Obrov nije poznat u moravsko-vardarskoj dolini . Toponimi tipa O b r o v toponima duž rimskih komunikacija na zapadnom Balkanu vidio pravce prodiranja Avara prema Jadranu. god. TOPONOMASTIČKAI ARHEOLOŠKA ANALIZA razumijevanje.Toponime tipa Obrov u Sloveniji. i osobito karta 3. 1974. možda nakon sloma avarske vlasti nad Dalmatinskom Hrvatskom '*' Npr. 680.. Pretisak oživljavanje vjekovnih pretenzija Bizanta.

Tome treba dodati da su avarski vojnici vjerojatno dobili zemlju na obrađivanje u stilu rimskih limitaneja i langobardskih arimanija te da su sigurno primili mnoge običaje. nošnju. dakle ondje gdje se nalazi kolijevka hrvatske državnosti. što im je možda bilo to lakše što su se dijelovi njihovih četa nalazili i u Lici i zapadnoj Bosni. pa je iz tog razloga nemoguća neka potpuna suprotnost između »avarskih« i »slavenskih« arheoloških nalaza. bili oni veći ili manji. nakit i si. Ne samo da oni slijede pravac glavnih prometnica prema Jadranu nego ih nalazimo uz jadransku obalu. nema ni najmanje sumnje da su slavenski mladići sigurno rado preuzimali vojničke dužnosti u avarskim vojničkim postajama jer im je time bila osigurana bolja budućnost i perspektiva od one koju je nudio mukotrpni i podređeni položaj slavenskog seljaka. Ako je Grafenauer dao tezi o povezanosti Obrova s Avarima stanovitu suglasnost. . osim toga. I konačno. r 2. i VIII. Obrovo i slično. Time su se rasne i kulturne razlike još više smanjivale. KLARIĆ. tako da već a priori ne smijemo očekivati osobito bogatstvo nalaza s avarskim značajkama. Mora se priznati da je raspored toponima doista uvjerljiv. . (kružići) uz obalu Jadrana i u unutrašnjosti mnogobrojnost toponima ove vrsti na spomenutom putu« (tj. '«" Usp. Obrovo i slično. onda moramo ponovno upozoriti daje krajnje nevjerojatno da bi toliki toponimi nastali u pukih osam godina i da bi se toliki broj tih toponima zadržao upravo u centru starohrvatske države između Cetine i Zrmanje. i VIII. h. u koju su već utkani mnogi elementi iz slavenskoga kulturnog dobra. stoljeću nalazio se na području Like. Upravo se nameće zaključak da su hrvatski vojnici smijenili Avare u njihovim vojničkim postajama i poslije u borbi protiv Avara i još kasnije Franaka afirmirali svoj položaj. st. na putu duž Drine i Neretve).188 Za bolje razumijevanje teksta prilaže se zemljovid zapadnog dijela Balkana s ucrtanim nekim važnijim rimskim cestama uz obalu Jadrana i prema unutrašnjosti i s naznakom lokaliteta koji se zovu Obrov. mora se priznati da bi bilo naivno tvrditi da svaki arheološki nalaz avarsko-slavenske kulture znači da je posjednik takvog predmeta bio Avar ili daje bar na neki način pripadao vladajućoj skupini avarsko-slavenskog saveza. 19-56. Bosne i Dalmacije razmjerno vrlo mali broj avarskih posada. a to je upravo značajka avarskih ringova. »avarska« kultura koju nalazimo u arheološkome materijalu ipak je avarsko-slavenska kultura. Uostalom. Arheološki nalazi trebali bi potvrditi jednu od alternativa koje se pojavljuju u vezi s avarskom prisutnošću na zapadnom Balkanu u VII. pa su tako hrvatskoj afirmaciji dopuštali šire i trajnije značenje. u VII. Arheološki nalazi i r Prema stajalištu koje zastupamo. Pokušajmo ipak iskoristiti arheološke nalaze koliko je to moguće. ponajprije u blizini Zadra i Splita. i s vremenom Važnije rimske ceste (isprekidane crte) i toponimi tipa Obrov i si.lokalitetima na kojima su boravili istureni avarski vojnici rado davao imena Obrov. okolnog slavenskog stanovništva. 94 95 . ne samo kako bi istaknuo neuobičajenost avarske prisutnosti i razli- ku od slavenske okoline nego i zato što je riječ obrov Slavenima bila povezana s opkopom i nasipom.

strelice. da su slavenske nalaze iz prve polovice IX. Tako bi za zaštitu »granice« duž Save od preko 350 kilometara preostale Vojvodinom. dominacije koji je osiguravao avarsku prevlast svojom prisutnošću među Konačno. veka. a Bizant nad dalmatinskim gradovima i kao graničarske postaje Zagreb-Kruge. Staroj prebacivanje vojske na ugroženo područje. — Srijemska Mitrovica.51. trebalo bi očekivati neke tragove veza između dalmatin. Sisak.. Batajnici. Dalmatinskom što ih spominje Kovačević nalazi se unutar kruga od manje od 50 kilometara oko Hrvatskom vladali Hrvati. (str. trebalo bi na području Dalmatinske Hrvatske. i on tvrdi da se radi o izoliranim vojničkim punktovima među avarske granice duž Save u istom razdoblju... 77) te je dokazuje 194 TOCIK. s Francima zamijenili svoje vojnike na zapadnom Balkanu hrvatskim četama te da — Velika Gorica. da su Avari negdje pred sam obračun tipičnim »avarskim kulturnim dobrom«.59. čvrsta avarska vojna organizacija u 1968. Šturovo. sa šest avarskih grobova. od toga dva konjanička. tako da bi se avarske i hrvatske vojničke postaje nalazile jedne ili bar nekropole u kojima se nalazi neki spomena vrijedni broj avarskih grobova.ŽitavskaTon. Podravinom i Posavinom. On kaže: »(. prema drugima. obrane granica uvelike podsjećaju na organizaciju obrane drugih osvajača pojedinih Nezahvalne zadaće da arheološki dokaže postojanje granice duž Save između područja. većina lokaliteta s avarskim nalazima da su tijekom najvećeg dijela VII. Avari Drugoga avarskog kaganata okružili su jezgru svoje postojbine Avarije i Dalmatinske Hrvatske latio se do sada. st. nam Kovačevićevo stajališce u djelu Avari na Jadranu nije jasno: on s jedne strane dokazuje stoljeća (dijelom konjanički) mogu se dalje slijediti uz Dravu (Osijek-Zeleno Polje. i sve do pred kraj VIII. Avari Drugoga 150 godina bez bizantske pomoći. pogotovu zato što bi uspješno održavanje granice avarskog kaganata bili su nesumnjivo dobro organizirani. koje su osiguravale avarsku prevlast. što ga sve uvjerava u postojanje pripada konjanicima. očito zato da se granicama kaganata. 1966. "" KOVAČEVIĆ.191 negdje iz kraja VIII. On kaže: »Avarski grobovi 8. tako uvjerljivo. ali samo na prvi pogled. Prema vladajućem mišljenju.... da su Avari u tom savezu imali odlučujuću riječ. god... 193 1960. Brod. st.. jedino snažnim vojničkim punktovima koji su se nalazili još uvijek razmjerno duboko na Kovačević..'90 preostaju samo tri lokaliteta koji razmjerno rijetke avarske vojničke postaje postojale tijekom čitavog tog vremena sadržavaju avarske nalaze. ističe da u devinskoj Novoj Vesi čak skoro 10 posto grobova postojanjem toponima tipa Obar i avarskim nalazima. usp. Slovačkoj (Devinska Nova Ves. od kojih jedan jedini ima je do sloma avarske vlasti na zapadnom Balkanu došlo tek u franačko-avarskom »izrazito avarsku tradiciju«... na Jadranu i u Zaleđu s postojanjem avarskih vojničkih postaja isključuje postojanje teilweise Wachfunktion. 52-53. avarskih postaja na Jadranu i u njegovu zaleđu. Ako bi vladajuće mišljenje bilo točno. Vinski ratu u kojem je Pipin »oslobodio« od Avara velika područja na zapadnom Balkanu datira nekropolu oko 800. 68).134. Ipak. 1973. Pa ipak.«'89 Nabrajanje većeg broja avarskih nalaza i Drenovcu 191 u »prve dve decenije IX veka«.. stavlja nekropolu u Brodskom Ritopek. 1971. s obzirom na pretpostavljenu bizantsku prisutnost u dalmatinskim slavenskim stanovništvom. Zagreb-Kruge i Velika Gorica uopće nisu avarske nekropole vjerojatno duž Save. dok bi se kao arheološki tragovi istaknutijih 190 graničnih postaja mogli razumeti nalazi sa balkanske strane Save i Dunava. Nešto drukčije tumačenje uloge tih vojničkih punktova daje TOČIK. 193 Dalmatinsku Hrvatsku koja bi bila samostalna u odnosu na Avare tijekom više od Razmotrimo problem avarske vojničke granice iz drugog kuta. Sremskoj Mitrovici. dok su Avari za to vrijeme zadržali svoju vlast nad Beograda.) avarska vojna organizacije da se naslutiti i na balkanskim avarskom području i razmjerno prilično udaljeni od granice. Očito se radi o uglednom vojničkom predstavniku avarske Drugi avarski kaganat i koji pokazuju neke svoje hrvatsko-slavenske specifičnosti. Brestovik i Velika Gorica. 54. gdje je nađen veći broj grobova. Naime. sjekiru i bojni mač.« u to doba formirala čvrsta avarska državna organizacija sve do Jadrana (str. 49-56. Velika Gorica. o postojanju »istaknute graničarske postaje« na osnovi jednog jedinog avarskog skih Hrvata i bizantskih uporišta na istočnoj obali Jadrana.Novy Zamky)'94 i donekle skom Drenovcu. 1958. Zagreb-Kruge i dr..1 sam KOVAČEVIĆ. koliko nam je poznato. onda bismo mogli očekivati takve To je doista slaba »linija« graničarskih postaja u dužini od preko 350 arheološke nalaze koji bi dokazivali postojanje hrvatsko-avarske vojničke granice. 68. a njihov smještaj i način prema Avarima za malu i siromašnu planinsku zemlju bilo očito nemoguće. Like i Nikako nije slučajno što se u Zagreb-Krugama nalazi samo jedan jedini avarski Bosne očekivati arheološke nalaze koji se razlikuju od nalaza koji karakteriziraju konjanički grob. jer je teško zamisliti vojničkog groba u Velikoj Gorici koji se nalazi među pokopanim Slavenima. st.dolaska Hrvata. VINSKI. slovačkim Slavenima. Naša je teza d a j e avarsko-slavenski savez trajao na zapadnom Balkanu Srijemska Mitrovica. st. Nadalje. 66 izražava se daleko opreznije. a to su VINSKI. Brodski Drenovac i otocima.. gdje su nađena četiri groba. st. st.. KOVAČEVIĆ. "«VINSKI. 1966. I960.. Mislim na nalaze u Glogonju kod Krnjače. Osim toga. Moramo priznati da VINSKI. Zagreb-Kruge). Pančevu. . Hrvati su oslobodili dalmatinske »istaknutijih graničnih postaja« duž Save i Dunava djeluje doista impresivno i Slavene od podređenog položaja prema Avarima još u prvoj polovici VII. Poznati su takvi vojnički punktovi u Palanci. dio pojasa. gdje se neposredno na levoj obali Save i Dunava nižu avarski avarska vojnička snaga odviše ne rasprši i da se na taj način omogući lako nalazi VIII. kilometara! Osim toga. bez ikakve sumnje presmiono je zaključivati gradovima i na otocima. 257: verhältnismässig grosse Zahl von Reiter und Kriegergräbern weist auf ihre VII. 1966. a s druge strane tvrdi da se upravo u Međumurju) i Savu (Sremska Mitrovica. i privukao Hrvate u franačku orbitu. od kojih jedan konjanički s Jadrana."2 tj. Novim Banovcima. Prelog postojanje avarske granice duž Save u VIII. i to: na području zapadnog Balkana duž glavnih komunikacija od Panonske nizine do — Zagreb-Kruge. st. okolini Zemuna. Ako iz toga popisa brišemo Brodski Drenovac koji sadrži sve do pred kraj VIII.

u kojima su pronađeni i karolinški mačevi i Slavonije. Marije u Biskupiji kod Knina. poznato je daje grobovima iz Drugoga avarskog kaganata. 125-131.201 To je pogotovu vjerojatno njezinu bližem i daljem zaleđu nekako na slični način kao kod Linza i u Štajerskoj. u stanovitoj autonomiji. u prvom redu nalazi kod Vojke. Like. 1962. sjeverno i zapadno od središnjeg dijela Panonske nizine u kojoj 6 u današnjoj Štajerskoj. Poznato je da su takvi zlatnici pronađeni u grobovima kod bazilike oskudni.) i Tiberija — brončanom pozlaćenom jezičcu za pojas. Osim stajalištem. 18. HOREDT." Postoje prilično uvjerljivi indiciji da se i južni bok Avarije se nalazilo središte Prvoga avarskog kaganata. nađenom na Duvanjskom polju. nema ni traga nekom odgovarajućem hrvatskom graničnom području koje bi području zapadnog Balkana u drugoj polovici VII. Drave i područje oko Beograda. (od 565. značajnu ostavu bizantskog novca nađenu u Nerežišćima na Braču.-1959. ako uzmemo u obzir da se radi o novcu Konstantina V. čini se da arheološki nalazi nisu u suprotnosti s Avarije i Hrvatske. 1966. ratnički grob iz Apatina. Osamljeni avarski grobovi u Zagrebu njima nalaze brojni znaci neznabožačkog shvaćanja (npr. Čoha. oni se ipak najprirodnije mogu tumačiti tako da se na cijelom području sv. šest avarskih konjaničkih grobova kod Beča (Wien-Liesing) iz otprilike 2 "" The inconclusive and unsatisfactory nature of numismaic evidence ističe npr 700. 295. u vezi s ratom između bi po slavenskom običaju bio sačuvan pepeo spaljenih pokojnika i u kojima bi se Franaka i Avara. Doduše. Avarski izvući zaključak daje bizantska prisutnost na zapadnom Balkanu u VII. (od 578."" dok iz VIII. 84.) — dolazi — avarskom groblju u Smrdelju kod Skradina. S druge strane. Arheološki nalazi ne slažu se s tezom da je avarska vlast nestala na toga. tako da su pronađeni tek zlatnici cara Konstantina V. godine.202 Beograda. koji bi bar donekle bili različiti od nalaza u Obratimo sada pozornost numizmatičkim nalazima. do 582. Bačkoj (Apatin.).. 44-47. KOVAČEVIĆ. V. Novi Kneževac). stoljeća gotovo da i nema vojničkih područja naseljena slavenskim. Avarski vojnički grobovi VIII.. nego jest da su Baranja. O vojničkoj granici moglo bi se govoriti kada bi na području našom tezom te da se u svakom slučaju mnogo bolje slažu s njom nego s protivnim današnje Slavonije postojao veći broj nekropola s konjaničkim grobovima. i u VIII."7 do stoljetnog hijata. Usp. Posljedica jačanja avarske vlasti osiguravao na sličan način. primjerice one koje bi sadržavale grobove s urnama u kojima području zapadnog Balkana došlo tek potkraj VIII. Dalmatinske Hrvatske i Bosne avarska dominacija ostvarivala ostruge. s diskusijom povodom Karamanove tvrdnje da se radi 202 Podatak potječe od usmenog saopćenja Z. 61-64. Sekić- 195 Lovćenac. Mali Iđoš. a nakon toga — osim pokojeg beznačajnog izuzetka i izuzevši — brončanom okovu pojasa s otoka Sipana kod Dubrovnika. npr. stoljeća. (konjaničko)-vojnički grobovi na području današnje Baranje. st. DIMITRIJEVIĆ. Srbobran. a to vrijedi kaganata nalazimo stanovite tragove koji upućuju na avarsku prisutnost na području još kudikamo više za nalaze u grobovima. Obratno. do 578. do 668. 98 99 . usp. Bačka Topola. Subotica). zlatnike caraHeraklija (od 610.). Takav način osiguravanja avarske granice krajevima došlo do jačanja avarske vlasti. arheološki stajalo nasuprot avarskoj vojničkoj granici i u kojem bi se našle nekropole s nalazi ne protive se shvaćanju po kojem je do rušenja avarske dominacije na hrvatskim vojnicima. 201 197 KARAMAN. stoljeća. a među kojima je avarsku vlast predstavljao kakav ugledni Dunava i južnog Tamiša. i tamo navedenu ostalu literaturu. ma koliko ona slabo bila izražena. germanskim i drugim stanovnicima. u konjaničkim grobovima iz doba Drugoga avarskog kaganata duž Save. i u našim predstavnik središnje avarske vlasti.."5 Još dalje od središta avarske moći nalazila su se datiraju iz VII. avarskog kaganata utvrđeni su u Banatu (Aradac. (od 641.u središnjoj Transilvaniji. Dunava jedva bi se moglo zaključiti o postojanju neke vojničke granice između Prema svemu navedenome. Radi se u prvom redu o: području pronađeni su bizantski novci iz doba Justina II. koja obuhvaća — jezičcu za pojas iz nalaza kod Biskupije (Knin). koji su živjeli 199 grobova. Ipak. sličnih onima u Slovačkoj i Transilvaniji. iz doba Drugog avarskog zaključivanje na osnovi nalaza novca u ostavama vrlo problematično. MITCHA — VRYONIS. Kako su ti grobovi proste zemljane jame bez kamene građe. S Kovačevićem se složio i BELOŠEVIĆ. do 775. te da se istodobno sjedište južne vojne sile premjestilo više na jug. iz kasnijeg doba njegova Nesumnjivi pak tragovi većih avarskih vojničkih postaja kakve nalazimo oko vladanja i da su novci bili već prilično izlizani kad su stavljeni u grobove. (vladao Koliko god su arheološki nalazi s područja današnje Hrvatske i Bosne vrlo od 741. Bačka i Banat iz vojnog središta pretvoreni u posve civilno elastičnom obranom dubinskog tipa.) i Konstansa II. 199 1% Izuzetak je npr. god. Iz podataka što ih navodi Kovačević o područje. koje primjećujemo i na drugim poznat je među bavarskim stanovništvom oko današnjeg Linza i među Slavenima područjima istočno. Nije li to dokaz da je negdje od godine 670. Bačke i Banata "" Konjanički i vojnički grobovi iz I. posude s hranom).. do 641. Vinskoga. i Smrdelju bili bi po tom tumačenju upravo grobovi takvih istaknutih avarskih Karaman je nakon plodne diskusije s Vinskim konačno zaključio da se radi o ličnosti koje su nadzirale autonomno slavensko pučanstvo na jadranskoj obali i u grobovima s kraja VIII. vjerojatno su dokaz postojanja pravih Iz takvog činjeničkog stanja može se sa stanovitim stupnjem vjerojatnosti vojničkih punktova. a ne s početka IX. i VIII. MÄHRHEIM. Mokrin. dakle ne s pomoću linije graničarskih postaja. 103-120. na kojem se i ovom prilikom o hrvatskom grobu prije pokrštavanja. METCALF. st. Feketić. 107.200 Na današnjem hrvatskom i bosanskom zapadnog Balkana. našli slavenski arheološki nalazi. te avarske nekropole iz toga područja iz otprilike 750. i kako se u putem predstavnika vrhovne avarske vlasti. 1957 . osobito zemljovid na str. st. zahvaljujemo. stoljeća nalaze se južnije duž Save. Sonta.

"«SKOK. 1957.. stajalištu ostao je Kovačević i kasnije. čvršća avarska državna organizacija polovici VII. 17. npr. Deer). koji su tamošnje stanovnike potaknuli na skrivanje blaga. Ti nalazi nisu u suprotnosti s našom tezom o avarskoj prisutnosti na Balkanu sve do Jadrana. st. st. u svim drugim balkanskim ostrugama. a da je tek Drugi avarski kaganat čvršće obuhvatio područje zapadnog Balkana. jer nije vjerojatno da bi Slaveni Hrvati to ne samo na području gdje bi se ona protezala (dalmatinski gradići) nego i u mogli toliko dugo vremena ostati neznabošci u neposrednoj blizini područja jedne dubljoj pozadini (Dalmacija i Bosna) s kojom su dalmatinski gradovi i u VII. Slično se događa sjeverno i istočno rezultati ipak nisu u znanosti prihvaćeni s onom pozornošću koju zaslužuju. u Slovačkoj. D AI ponovno učvršćuje avarske pozicije na zapadu prema Francima. BARIŠIĆ.ж a uskoro i njihovo pokrštavanje.. u prvom redu VINSKI. već samo jedna. rijetkosti i slučajnosti nalaza. tj. nije prodrlo čak ni u više hrvatske krugove. st. Ipak.. a postojanje oko 30 toponima izvedenih od Obri 204 LÄSZLO. na području zapadnog Balkana. boravak i intenzivnije naseljavanje Avara nego što se da uočiti iz pisanih podataka. ima i protivnih HAUPTMANN. ponajprije imigracijski značaj.Transilvaniji i sjevernoj Mađarskoj..-1970. ostali u Hrvatskoj u to doba.207 610. 240 i d. VINSKI. 2115 SZABO. i ne možemo analizirati. god. da se »dosta jasno ističe dominantna uloga Avara prije dolaska Srba i Hrvata«.. nego da je svoj među ostalim. uspješna Pipinova ofenziva u Ilirik i Panoniju odvaja slavenskih četa negdje početkom VII.207194-199. utvrdio da Car o dolasku Srba na Balkan nije znao takoreći ništa. i neprisutnost Bizanta kao značajnog faktora. Možemo samo reći da smo vijesti iz DAI o dolasku Avara. onda bi trebalo očekivati da VIII. na osnovi kritike teksta glave 32. 1956. da se u odsutnosti organiziranog bizantskog otpora preko svega zapadnog Balkana postupno prelijevala slavenska bujica i brisala tragove bizantske prisutnosti. Iz toga treba zaključiti daje toga je naoružavanje hrvatskih vladajućih krugova karolinškim mačevima i avarsko-slavensko osvajanje na teritoriju zapadnog Balkana imalo nakon godine ostrugama... 290 tvrdi. mišljenja (J. a osobito na tlu današnje Like. 282 i d. Bosne i Dalmacije već 1967. 210 1938. formirala se tek krajem VII ili početkom VIII veka. Ti se grobovi datiraju sasvim pred kraj VIII.. doduše. KOVAČEVIĆ 1972). to više što je postojanje male st. 242 i d. a na oprezni naćin i WERNER.. 291). velevlasti koja je kulturno mnogo ispred njih. stoljeća. a onda su ih uskoro pobijedili Hrvati i Srbi. 1969. od Blatnog izvještaj sastavio po uzoru na izvještaj o hrvatskoj seobi. Godine 791. i Srba već podrobno obradili u ovome radu. vrlo dobro se uklapa u opću situaciju u Dalmatinskoj Praevalisu. 224 i d. Postojanje upravo takvih krajevima došlo je do slavenske kolonizacije bezimenih slavenskih plemena. ipak bi se moglo zaključiti da Bizanta.. prema tome. zaključio: »To sve podrazumeva duži prisutnosti Bizanta bar od sedamdesetih godina VII. i VIII. st. Uz Laszlova shvaćanja pristaje teško 208 bi se moglo uskladiti s njihovom sasvim kratkom prisutnošću u našim krajevima. 210 a noviji posvjedočuje ostava na Braču treba povezati s novim avarsko-slavenskim pokretima u tom području. Svoje novo stajalište Kovačević nije temeljito obradio pa ga zbog toga 2(13 Točnije govoreći. Ostava na Braču upućuje nas na to F. st.203 već daje ona postupno odumirala dalmatinske Hrvate od Avarije i uvlači ih u franačku interesnu sferu.204 Već smo upozorili na to da Drugi avarski kaganat počinju s Hauptmannom.. i KOVRIG. Posljedica zbog nedostatka podrške od strane središnje vlasti. Hauptmannovi jezera preko Gradišća (Burgenland) do Beča. 1931. što opet upućuje na će. 77. pa sve do pred kraj VIII. a nađena je na Braču. DOLAZAK SRBA da su se oko godine 670.« Međutim. 1969.. Kada bi dalmatinski gradovi u VII. neprekinuti niz avarskih nekropola iz VIII. bizantska uprava i vojska ostaviti iza sebe bar neke tragove u nalazima novca. st. 71 i d.2"8 No. unatoč 1954. neznabošci zato što su još uvijek u sklopu bizantska vlast nije prestala u novoj Dalmaciji odmah nakon upada avarsko. 113-119. Na tom sve do pred kraj VIII. Nije nemoguće da te događaje treba povezati s dolaskom novih snaga u Panoniju koje su stupile u službu avarskog Novija istraživanja vjerodostojnosti Konstantinovih vijesti o dolasku Srba kagana negdje oko 670. Ne od avarske jezgre u Panoniji. Neznabožački grobovi dokazuju da kršćanstvo još ni potkraj bizantskim rukama i priznavali vrhovništvo Bizanta. st. oko Brača događali sudbonosni događaji. 1963. stoljeća... 1972. poslije 610. . Ukratko. BARIŠIĆ. Iz ostave bizantskog novca što potječe kneževine potpuno nezavisne od Avarije posve nezamislivo bez obilne pomoći iz druge trećine VII. Hrvati su dakle u VIII. ne govore u prilog bilo kakvoj upravnoj i vojnoj Zanimljivo je napomenuti da je Kovačević proučavanjem arheološkog materijala došao do sličnog rezultata kao i mi i daje 1966.. a donekle govore u prilog postupnom gašenju prisutnosti Bizanta u prvoj arheološkim nalazima koji su nama do sada poznati. Hrvata 23 i d. 206 O oružju u starih Hrvata v. 1955.205 samo da je Skok dokazivao istinitost vijesti o boravku Srba u Srpčištu209 nego je pa je opravdana pretpostavka da i uznemirenost na zapadnom Balkanu koju Labuda odbacio glavne Hauptmannove argumente kao neuvjerljive. čemu je dokaz. koji je još 1931. samo stoje postavio ovakvu tezu: područje jadranske Upravo smo spomenuli i vrlo značajno starohrvatsko groblje u Biskupiji i obale i zaleđa osvojili su najprije Avari. Prema st. Avarije.24. god. 136 i d. 73-88. LABUDA. do istaknuli da se radi o neznabožačkim grobovima s karolinškim mačevima i dolaska Hrvata i Srba na tom području uopće nema Slavena. i to hrvatska i srpska u Dalmaciji i grobova pred sam kraj VIII. 245-251. stoljeća. godine. v. morali imati nekih trgovačkih doticaja. bila slaba ili nikakva. naime. a u ostalim dijelovima Balkana seoba drugih slavenskih plemena (v. st. LÄSZLO.. VINSKI. ali njihov dolazak stavlja u doba Heraklija (str. nalazi bizantskog novca na području zapadnog Balkana.. ne postoje dvije seobe Slavena. 179 i d. i VIII.

glavu kao i da su tom preradom uklonjene sve To je doista čudno. e). c). u prvom redu dolaze u obzir elementi iz točaka 5. mijenjaju mišljenje. 5. i 2. u VIZII. pronašli Porgu (Porina).C. a pred nama je zadaća da utvrdimo da li se u Carevu 3. jednog plemena nije moglo pokriti odmah nakon doseljenja tako veliku površinu. čini se 213 OSTROGORSKI. Grafenauer je. 120 i d. Kod Hrvata smo bilo. 7. 102 103 . Od vijesti o seobi Srba b)]. stoje to vidljivije jer je Car Srbe smjestio u Češkoj. za kojeg je znao da je živio u prvoj polovici VII. upravo zbog cara Heraklija. Beograd. Posao odgovarajućim Carevim vijestima o Hrvatima). g) Srbi imaju stalno vladare iz iste dinastije. proveo izvanredno temeljitu i uvjerljivu sviđale — osim jednog jedinog podatka o Porgi (Porinu). Evo tih elemenata: umjetna Konstantinova konstrukcija). 21 i d. a ne povijesna vijest). jer ime d) Srbi odlučuju da se vrate natrag. = Vizantija i Sloveni. Heraklije je pokrstio Srbe preko Rima (analiza: kopija izvještaja o Hrvatima). 110.. ali gdje je doista živio dio Hrvata). FERJANČIĆ. Ako tome dodamo daje i naš najveći bizantolog Ostrogorski Našom analizom vijesti o dolasku Hrvata u 31. Čini nam se daje kvaliteta glava 31. koja tvrđenja. Srbima je stalno vladala ista dinastija. Srbi su došli iz Bijele Srbije (analiza: podatak uzet prema hrvatskoj eliminirane da se iz tih glava o dolasku Hrvata i Srba ne može saznati ništa. st. nije ostalo ništa. traže od Cara preko bizantskog stratega Singidunum za Heraklija sigurno nije bio bizantski). i 32. st. Dakako. naslijedili svojega oca (analiza: bez realnog sadržaja). Ništa — ili gotovo ništa. koji vlada Beogradom novo prebivalište.. Konstantin je narodnoj tradiciji morao dodati ove riječi: nakon 211 što je umro vladar Srba koji je prebjegao Caru. 12 i d sin. glavi DAI na osam odgovara povijesnim činjenicama). f)|. koja nas obavještava o krenuti od Grafenauerovih rezultata. prepleteno s kompleksom Heraklijeva vpliva — ki seje izkazal pri pretresu poročila ustvrdivši da Caru treba vjerovati »sve dok se dokaže suprotno bilo putem analize o Hrvatih samo kot izraz bizantinske tendence — da se ob njegovi izločitvi povsem samog Konstantinovog dela bilo nekim izvorom koji bi pružio drukčiju 212 informaciju«. na osnovi etimologiziranja i na osnovi vijesti o Hrvatima. Car imenuje samo neke.. potpunom prihvaćanju Konstantinovih vijesti. poslije služili kao osnova za 30. 79 i d. i hrvatskom narodnom verzijom u glavi 30. 211 vijestima o Hrvatima i u vijestima o Srbima: sporočilo o Srbih je namreč tako to više stoje Barišić ponovno valorizirao podatak o Beogradu u Carevu izvještaju. 6. Heraklije je smjestio Srbe u solunskoj provinciji Srpčištu (analiza: to je Hauptmannove i Grafenauerove analize. Grafenauer posebno ističe razliku između bizantske tendencije u Nadalje. pa čak tradiciji. 212 BARIŠIĆ 1955. naselio u Srbiji. 8.214 Smatramo je više uputa za bizantsku vanjsku politiku negoli pripovijedanje povijesnih da u svakom slučaju daljnja istraživanja o vjerodostojnosti Careva izvještaja moraju događaja. Car im to dopušta.. politiku. a Heraklija je bez sumnje sam Konstantin uklopio u priču [b). je kudikamo teži nego kod Hrvata.. Paganiji itd. Car ih i zajedno s njima pokoravali Bizantu (analiza: to je uputa za bizantsku vanjsku onamo smješta. 24 i d. (analiza: historijski podaci u tančine se poklapaju s c) Heraklije ga prima i smješta u solunskoj provinciji u mjestu Srpčištu. jer nam kod Srba nisu sačuvane nikakve vijesti 4. " GRAFENAUER. Srbi su se vratili na sjever. 1970. a činjenice tako l. Podaci o dvojici braće i o odlasku jednog od njih na jug su legendarni f a) i Grafenauerova kritika teksta temeljita je i radikalna. uzimajući činjenice iz temeljnog izvještaja koje se Carevoj probizantskoj tendenciji nisu Hauptmannove analize kao polaznu točku. Uzimajući u obzir Hauptmannovu podjelu dolasku Hrvata onako kako su je zapamtili sami Hrvati (što još ne znači da ona Carevih vijesti. još godine 1952. Naime. 49. glavi. 2 214 GRAFENAUER... OSTROGORSKI 1948. Dvornik u DAI II. geografski dio odnosi se na razvitak Srba do X. glavi pokušali smo dokazati 213 prihvatio Carev izvještaj o dolasku Srba. d).komentatori vratili su se natrag. točaka i izvršio analizu ukratko ovako: približno ista: vijesti iz temeljnog izvještaja tako su prerađene. 6. a) dva brata su naslijedila svog oca u Bijelog Srbiji. Naime. Srbi su pobjegli bizantskom caru Herakliju (analiza: to u cijelosti odgovara šupljem izvještaju o Srbima ipak naziru činjenice iz srpske narodne tradicije. gdje Srba nikad nije ni narodna tradicija na kojoj se temelje. 1952. a nakon toga unuk i tako iz njegova roda idući vladari.. Srbi su došli pod vodstvom jednoga od dvojice braće koji su u Bijeloj Srbiji iz narodne tradicije na način kao što su slučajno sačuvane u vezi s Hrvatima u 30. i 7. Nepoznati Carev analizu Carevih vijesti. ali su se predomislili pa ih je beogradski strateg b) jedan od braće uzima polovicu naroda i bježi Herakliju. Paganija. zavladao je po nasljedstvu njegov Npr. 1970. Zahumlje i Travunija bili pusti zbog Avara. onda možemo ustvrditi daje u novije daje ta glava nastala preradom u bizantofilskom duhu onih istih izvještaja koji su doba povjerenje prema Carevim vijestima o dolasku Srba prilično uspostavljeno. vijestima o Hrvatima. Grafenauer je podijelio vijesti o Srbima u 32. 1963. e) prelaze Dunav. iz koje proizlazi s velikim stupnjem vjerojatnosti daje nastavljač držao se skrupoloznije temeljnog izvještaja pa smo o dolasku Hrvata Carev izvještaj konstruiran na osnovi neuvjerljivih tendencioznih probizantskih obaviješteni dvjema verzijama: Carevom probizantskom verzijom u glavi 31.. Komentar 133. slagali su se do Vlastimira s Bugarima f) kako su Srbija.

Drugim riječima. DVORNIK.. 32. Isto tako čini nam se smisla ova konstrukcija: srpski vladar koji je Srbe doveo na Balkan umire. npr. njegov sin umire pa ga nasljeđuje unuk prvog vladara. Veliki broj znanstvenika ne vjeruje u Carevo pričanje o doseljenju Srba u izvorom za najstariju srpsku povijest na Balkanu. npr.31. naprotiv. 50. zbog toga što za Heraklija Singidunum takoreći sigurno više nije u bizantskim Paganija. GRAFENAUER. 2I "DAI.22" ratničkoj družini. Commentary.. FERJANČIĆ. Strojimira i Gojnika. rukama i što nije moguće da bi Car u svojim arhivima našao slavenski naziv Prosigoja. DAI. 21. Strojimira i Gojnika. srpska narodna tradicija koju je na posve iskrivljeni provinciji. GRAFENAUER. TOMAŠIĆ. Sama za sebe. U toj konstrukciji vremenska odredba nema kako o njima priča Konstantin Porfirogenet — nakon što utvrdimo naivno baš nikakva smisla kad ne znamo koliko je vladara bilo između prvog vladara i etimologiziranje i bizantsku tendenciju — ali nam se čini da Car nije izmislio Višeslava. kao što je poznato. Zahumlja itd. Hrvati dolaze koncem VIII.-8S9. .. 216 oko 10 godina. a s druge strane »neki broj godina« nije posve prazna fraza u Carevu osnovnu misao koja se provlači kroz njegovu priču: putovanje Srba nekamo duboko peru.110. pa ima tek mali broj glasova u prilog su živjeli u vrijeme bugarskog vladara Mihajla Borisa (852. jer on. 61. poslije radi se o Carevoj probizantskoj tendenciji koju i ovdje možemo brisati iz fonda smrti unuka dolazi redom na vlast neki neodređeni broj vladara. upotrebljava taj pojam za vremensko razdoblje od na jug. Ni najmanje nismo sigurni da su se događaji odigrali upravo tako broja godina dolazi na vlast Višeslav. nakon stanovitog temeljnih vijesti. dramatične i »vizualne« Srba dogodio negdje krajem VIII. II.. 1952. kao što smo vidjeli. Zahumlje. proizlazi da se po srpskoj tradiciji dolazak shvaćanju povijesti.23-25..C. 2211 SKOK. 133. konačno GRAFENAUER. 252 i d. 66. DA II. 226 DAI. naslućuje da su do Srbice došle samo srpske izvidnice. Srbija. 31.222 Što se pak tiče srpskoga prijelaza preko Konstantinove priče. VIZ II. 224 BARIŠIĆ.219 ili zato Srba po Balkanu čine izvanredno uvjerljivom Županićenu tezu da se radilo o maloj što smatra da se radi o Carevu etimologiziranju kojem je on i inače vrlo sklon. po kojoj. koje voli vremenski kondenzirane. skepsa znanstvenika čak je još i veća. za razliku od načinom pisanja i njegovom željom da dokaže neprekinuti kontinuitet srpskih Grafenauera. 224 Mislimo da ipak ne može biti sumnje da je Srbica Careva pred sobom izvještaj o tome da su Srbi došli na Balkan te da je nakon stanovitog etimološka konstrukcija.. koje bez sumnje se da i bez tih elemenata priča o dugotrajnoj selidbi odgovara upravo narodnom treba smjestiti u drugu polovicu IX. tj. 1927. u solunskoj oni odigrali. da tamo nema utvrđenih 216 V. 1963. povratak preko Dunava. smještanje u sklavinijama jugoistočno od Hrvatske. u prvom redu njega cijelo područje Srbije. 1938. 217 V. jednom od južnodalmatinskih gradova. 1931. Konavle) učinili su Avari pustim jer su potjerali tamošnje Romane što sada stanuju u Dalmaciji i Draču. VIZ II.226 Dakako da se radi o nenastanjenosti u specifično Konstantinovu smislu.). Heraklije). u Carevoj priči o dolasku Srba udara u oči kako je za Dunava i vijesti o Beogradu. beogradski strateg.. stoljeća. body 221 ŽUPANIĆ....RADONIĆ. to bi se slagalo i s viješću Konstantina Porfirogeneta da su Srbi došli Hrvata u 31. jer je upravo nevjerojatno da bi narodna tradicija zadržala broja godina njima zavladao Višeslav. To je vjerojatnije stoga što doista nema u sjećanju boravak u tom razmjerno beznačajnom mjestu. MARETIĆ. nama se ne čini da se čitava priča o dolasku Srba ruši kad se iz nje vladara iz dinastije koja je pokorna Bizantu — pa kako narodna tradicija poznaje izbace bizantski elementi (Srbica. 223 V. i daje car imao te Careve vijesti. On kaže: ta područja (tj. JIREČEK . nasljeđuje njegov sin. 83.. Na žalost. Naime. HAUPTMANN. daleke selidbe solunsku Srbicu. 42-43. 133 govori o »well disciplined.225 drugi smatraju da se Careva priča temelji na stvarnim događajima221 ili da odražava i Županićevu tezu o ratničkoj družini potvrđuje još jedan element bar neke povijesne okolnosti i činjenice. 48. 107 i d. GRAFENAUER. njihov povratak preko Dunava i konačni smještaj u Konstantinovoj način prenio Konstantin Porfirogenet. gdje je ostao samo Porga/Porin.. glava. si. 30.vjerojatnim da je srpska narodna tradicija znala bar za Višeslava. 67. ako pretpostavimo d a j e u izvještaju po srpskoj narodnoj nije izmislio. dijelom zato što smatra da se radi o nevjerojatnoj stvari. 84. Commentary.9. FERJANČIĆ.78-79. 1937. ifsmall. 1955. Radoslava. 12 i d. a inače kad se radi o duljem razdoblju kaže »nakon mnogo Tu misao o dalekim putovanjima Srba prije njihova konačna smještaja Car sigurno 217 godina«. 225 DVORNIK. 2 " Tako stariji povjesnici kao npr. 1963. 1112. npr. Vlastimira i Vlastimirove sinove Mutimira. Naprotiv. glava. izgubljeno — no u svakom slučaju ostalo je više nego u Carevoj priči o dolasku Uostalom. pusto. nestaje neodređeni broj neimenovanih vladara — podatak tradiciji koja je bila među Srbima raširena slično hrvatskoj tradiciji o borbama s sasvim nesvojstven narodnoj tradiciji. nije sačuvan izvještaj Careva informatora pa je mnogo toga slična hrvatskoj. SKOK. nego ju je dobio od svojih informatora u jednoj od sklavinija ili u tradiciji stajalo da je »neki broj godina« nakon dolaska Srba zavladao Višeslav. posve je drugo pitanje neposredno nakon Hrvata. tj. 222 GROT. Dubrovniku. HAUPTMANN. 23. ali posve u skladu s Konstantinovim mutnim Avarima i Francima i o knezu Borni/Porgi/Porinu. a ne o čitavu narodu. Radi se o narodnoj nejasnoće nestaje. 65-66.21 i d.. tako bi srpska tradicija bila neobično efekte. 49.. stoljeća. koji 223 Beograd za Singidunum u vrijeme Heraklija. U svakom slučaju. ne može biti dovoljno vjerodostojnim Srbiji. 218 da li srpska narodna tradicija odgovara stvarnim događajima i kada i kako su se Daljnji je problem putovanje Srba duboko na jug do Srbice.C. glavi. njega očitim daje bizantski strateg u Beogradu ubačen u priču zajedno s Heraklijem. ofseasonedfighters«. Travunija. J952. Dakako. čini nam poimenično sve srpske vladare do Mutimira.

izbaciti ni odlomak o Kako ni za Hrvate. 29. naša tumačenja ne smatramo posve jasnim da se srpska ratnička družina smjestila najprije u Sklaviniji Srbiji i do kraja uspješno izvedenim dokazivanjem. dok je anonimni Carev nastavljač u glavi 30. čini nam se da smo iz tenden- ciozno iskrivljenoga Konstantinova izvještaja o seobi Srba izljuštili ovu narodnu tradiciju: Srbi su manja ratnička družina koja se doselila na Balkan koncem VIII. u namjeri da opiše povijest i sadašnje prilike temelju izvještaja svojega balkanskog informatora još »malo popravio« narodnu tra. prikazivanja. Po našem mišljenju. u kojem nije teško prepoznati vođu Dalmatinskih Hrvata Bornu s početka hrvatske zemlje opustjele zbog Avara pa daje Heraklije upravo zato i pozvao Hrvate (DAI IX. bizantske Dalmacije. zabilježenoj u 30. povezan sa sličnim 78-80). Ipak. u potrazi za njihovu istinitost. 29. podataka u glavi 30. G. uostalom. Povezali smo sve poznate kasnijih hrvatskih i srpskih sklavinija nalazili slavenski stanovnici dijelom u elemente u prilično skladnu sliku. i to 31. a glavu 31. već se ta pojava može jednostavnije objasniti različitim namjerama doprli nadomak Vardarskoj kotlini. Dakako da pritom treba uzeti u obzir i Carevu nespretnost kao pisca ali su. ali zbog razmjerno malog broja poznatih manjim neograđenim selima i zaselcima. u namjeri da opiše povijest i sadašnje prilike diciju i povezao srpski dolazak sa Srpčištem kod Soluna na njemu svojstven način. vremenski podaci anonimnog Careva nastavljača upućuju nas na to 227 Slično kaže Car da su sjevernodalmatinski otoci nenastanjeni zato što imaju daje od vremena dolaska Hrvata do svršetka borbi između Hrvata i Franaka prošlo napuštena utvrđena mjesta (DAI. a osobito graničarskim rečenica o podređenosti Hrvata Francima u novoj domovini (Moravcsik 140. došavši preko Dunava. tako ni za Srbe nije vjerojatno da su se doselili krčeći sebi hrvatskom osvajanju Ilirika i Panonije (Moravcsik 142-144. Toponim tipa Obrov u području Skopske Crne gore. jer da su tamošnja utvrđena mjesta pusta (DAI.227 Dakako. Nije isključeno da su Franci dosta lako nagovorili Proučavanje izvještaja glave 30. a ne. odlomak koji govori o Hrvatima u pradomovini (Moravcsik 142. Ukratko. ·.293-295) i da su Porina. se kao franački saveznici smjeste na Balkanu istočno od Hrvata. mora objašnjavati time cu. a dolazak Avara (VII. ali ni pukom hipotezom. st. priča o doseljenju Srba postaje čak uvjerljivom. Srbi su odlučili napustiti svoje vojničke postaje i povući se prema sjeveru. redak postajama. 106 107 .mjesta. osobito u vezi s dolaskom Hrvata. dopušta nam da naslutimo stoljetnu avarsku grani. DAI dovela nas je do negoli o hrvatskoj tradiciji. ali da su mnoga pitanja još uvijek Dolazak Srba koncem VIII. među tamošnjim Slavenima. koji se ne nalaze u glavama 29. naišli na posve novu konstelaciju snaga.· ! hrvatskom narodnom predajom ne treba iz glave 30. 290). ne postoji opravdanje i potreba da se prepravi Hrvata. koja je prije rata s Francima bila prilično stabilna. Dalmatinske Hrvatske. pokrštavanje Hrvata događa se za vrijeme hrvatskog vladara otocima nenastanjena.) i dolazak Hrvata samo su prividno povezani. što je osnovni predložak upotrijebljen za 29. a prema izvještaju cara pisca približili povijesnoj istini. Određenih zbog udarca Franaka i njihovih novih saveznika Hrvata kao i zbog unutrašnjih podataka nema u pojedinoj glavi zato što se oni nisu odnosili na predmet nemira. Carevu Nije isključeno da smo se ovim tumačenjem pomicanja Srba po Balkanu vijest treba shvatiti tako da su se na području nekadašnje rimske Dalmacije. Franci imali dominantnu ulogu. redak 71-75). glavu bitno dopunjen novim donije. povezivanjem okolnosti i činjenica na razmjerno vjerojatan način. i 31. isto tako. htio dati opći Kada se avarska država uskoro nakon srpskog dolaska na Balkan počela rušiti izvještaj o povijesti i sadašnjim prilikama cijele rimske Dalmacije. zatim vratila na sjever preko Dunava i konačno smjestila jugoistočno od Hrvata. dakle doista duboko na jug.14). a time i srpsko ime. a ne o potpunoj odsutnosti stanovništva. Nadalje. redak 75-78). čini se činjenica koje se mogu objašnjavati na razne načine. i to tako da se najprije uputila duboko na jug. naime da zamijene avarske posade u vojnim.. Vjerojatno su Srbi došli iz istoga razloga koji smo predložili u vezi s dolaskom nego samo njegov kraj.. čini se da nije posve točna misao kako se pojavljivanje nekih toponimom u dalekom Kosovu. ostala otvorena. nadalje da je hrvatska zemlja nasuprot tim manje od 30 godina. st. koja je valjda tekla nekako granicom između današnje SR Srbije i SR Make. Naime. Uzevši u obzir i te okolnosti. i 31.jn Analiza Hauptmannova i Grafenauerova traženja hrvatske narodne tradicije Odgovara li ta narodna tradicija stvarnim događajima? To je još teže reći 0 dolasku Hrvata na Balkan na osnovi podataka iz glave 30. st. Srbi su prema takvu shvaćanju prilikom svojega prvog smještaja na Balkanu gradivom. Nadalje. niti cijeli put kroz avarsku državu. stoljeća. ' . u kojoj su 1 njegovu osobito izraženu probizantsku tendenciju. Čini se da su Hauptmann i Grafenauer nekim svojim postavkama Na taj način oba izvještaja međusobno se potvrđuju i povećavaju vjerojatnost u previše radikalno zahvatili u tekst glave 30. u prvu polovicu VII. nego daje poslije proširila svoju vlast i na druge sklavinije. spisa DAI. odgovara dolasku Hrvata nekako u isto vrijeme. glavi DAI. REZULTATI st. kastra i gradova. st. a dijelom kao pastiri. slično kao što se to dogodilo i s Hrvatima. kao što se to dosad tvrdilo. dovelo nas je do zaključka da taj izvještaj Srbe da se prilagode novom stanju stvari — slično kao nešto ranije i Hrvati — i da zapravo stavlja dolazak Hrvata pod kraj VIII. neposredno nakon dolaska Hrvata. čini nam se da se zaključka da su ta dva istaknuta povjesnika izvanredno unaprijedili proučavanje elemente koji nam stoje na raspolaganju može možda najbolje ovako povezati:. pa je Car pisac na pisaca tih glava: Car je pisao glavu 29.

izvještaja. st. dolazak Hrvata. gdje je zadržana prvobitna verzija o tome da su Hrvati u mora uzeti rimska cesta od Trsta preko današnje Rijeke. datiraju se (doduše se na zapadu Moravska i Karantanija pod Samom oslobodile avarske prevlasti još rijetki) avarski nalazi na širem području od Save do Jadrana. Senja i Like i kroz pradomovini bili franački podanici i da su neko vrijeme ostali takvima i u novoj sjeverozapadnu Bosnu prema Slavoniji. već bila praktički valja uzeti u obzir da je Car svjesno u najvećoj mjeri izmijenio drugi izvještaj svladana i kako 792. glavi. st. Hrvati došli i pobijedili Avare već u prvoj polovici VII. i da se nadalje može zaključiti daje drugi izvještaj govorio o ulozi Franaka u dolasku se radi upravo o Pipinovoj vojni iz Italije. u slučaju da su Dalmaciju./623. tj. st. da su Hrvati došli na Balkan po nalogu Franaka. Ukratko. godine. st. a politički mudro zamišljen. jedan o dolasku Avara i drugi o dolasku je pokazala obratno: riječi inde in Pannonia izbacio je iz teksta kompilator Hrvata. jer je na razmjerno najjednostavniji način prema glavama 29. obuhvaća dolazak Avara.. anonimni je Carev nastavljač Pannonia) kasniji prepisivač naknadno ubacio riječi: et Inde in Pannonia. umjesto da vrati Obrov mogao nastati u razmjerno kratko vrijeme avarske vlasti. 623. nizini. opisao Pipinov vojni udar protiv Avara godine 791. st. Toponimi tipa da je upravo godina 626. manje uvjerljiva dosadašnja teorija. a stalnim vlašću. što se vidi i po tome što Careva priča u glavi 29. Takav smjer bio je strateški dobro postojbini na Balkanu. Chronicon Moissiacense. svojih bivših saveznika. vladao mir na avarsko-bizantskoj granici.. Pizidinih uznemirivanjem Avara. Naime. te uspostavljaju posebnu kneževinu. koje su. dakle. koji je služio kao podloga 29. po kojoj je do dolaska Našu tezu podupiru i arheološki nalazi. Ako pod Ilirikom najprirodnije treba Hrvata. ali su se ubrzo prilagodili novom stanju stvari i priznali preuranjen i prenagljen Hauptmannov zaključak kako je u tekst kojim je analist franačko vrhovništvo te se smjestili jugoistočno od Hrvata. stoljeća. angažiran u nekim neubičajenim pripremama za rat s Bizantom i da je zato Našu tezu podupire i toponimija. trag toga shvaćanja razumjeti bosansko gorovito područje. toliko slabe avarsku državu da ona epova De expediüone persica i Bellum avaricum. Uostalom. analiza Grafenauerovih dokaza (Homilija Teodora Sinkela. i najargumentiraniju među njima. godine preko Karantanije. omogućio dobivanje novih saveznika u hrvatskim četama. a koji je počeo negdje oko 8. nadomak Vardarskoj i hrvatske uloge u tom ratu. opseg avarske države Drugoga kaganata i opravdavaju povjerenje u srž pričanja Ako je dakle postala uvjerljivom teza da dolazak Hrvata treba staviti pod kraj cara pisca o dolasku Srba: čini se da su Srbi doista najprije zamijenili Avare u VIII. analiza je pokazala da arheološki dokazana granica između Avarije i Hrvatske. to prije što su avarskog kaganata. i Car je imao pred sobom dva kudikamo važniji i opasniji nego što se to do sada smatralo. (introivit Illyricum et Inde in . Novi dosadašnje teorije o dolasku Hrvata u prvoj polovici VII. čini se. nedugo Dakako da nas je takav iznenađujući rezultat obvezivao da pomno proučimo prije franačkog upada smijenile avarsku posadu u Dalmatinskoj Hrvatskoj. Iz toga je trebalo zaključiti da je Pipinov udar bio a Carev izvještaj u glavi 31.. tj. koji je služio kao podloga 31. Prema tome. jedan od dalmatinskih Romana. protivnik. u doba Drugoga avarski neuspjeh pod Carigradom nije bitno oslabio avarsku vlast. ne smije miješati s beznačajnom čarkom drugi od dalmatinskih Hrvata. Kako je avarska država godine 795. Analiza upravo na tom mjestu spojio dva izvještaja. Naprotiv. i 31.. vrlo korisnim u borbi protiv Avara. i proučavanje njezina odnosa postavljen. Nevjerojatno je da bi toliki broj toponima tamošnje Slavene. da avarski kagan nije bio avarsko bogatstvo i isporučuju ga Karlu Velikom. koji upućuje na dulji boravak avarskih vojnih cijelo avarsko područje i konačno se smjestila na Balkanu oslobodivši od Avara postaja među Slavenima tog područja. naime Grafenauerovo mišljenje da su Hrvati došli Najvjerojatnije uz franačko odobrenje Hrvati zaposjedaju Ilirik i Panoniju. pri čemu dakako od 23. Teofanove nakon udarca iz godine 791. stoljeća i u VIII. Još je nevjerojatnije da bi nakon toga kagan. krenuo u napornu i nesigurnu opsadu Carigrada godine 626. glavi. doveli su nas do neočekivana zaključka o dolasku Hrvata odvojio velika bosanska i dalmatinska područja od avarskog utjecaja i s tim u vezi potkraj VIII. onda se nametnula potreba da se izvrši analiza rata između Franaka i Avara vojnim i graničarskim postajama sve do duboko na jug. osobito najuspješniju franački saveznik pokazao se. glavi. međutim. to više što se taj udar. analiza vijesti o dolasku Srba pokazala je da je i srpska narodna i Dnjestra čak sve do 635. nije bilo većih borbi između Franaka i Avara. na Balkan 622. to treba ubacivanjem povijesno nemoguće i nepostojeće uloge Bizanta i Heraklija. nema nikakva razloga pretpostaviti tradicija najvjerojatnije stavljala dolazak Srba pred konac IX. bila presudna za avarsku vlast nad Dalmacijom i za Obar duž Timoka i današnje granice između Srbije i Makedonije kao da dokazuju dolazak Hrvata. vremenski posve neodređenim izrazima. rujna 791. kolovoza iste godine. Još je. i da su nakon avarske katastrofe krenuli najprije na sjever preko Dunava Analiza anala iz Lorcha (Annales Laureshamenses) pokazala je da je bio prema avarskom centru. pa hrvatske čete pod Vojnomirom uz franačku pratnju plijene golemo do 625. a na istoku je bugarski vođa Kuvrat priznavao avarsku vlast između Dunava Konačno. Uskršnje kronike. onda se kao smjer Pipinova napredovanja ostao je u 30. analiza glave 30. čini se. koja je u to doba bila pod avarskom zapadnu Bosnu i Slavoniju. duž Save ne postoji nikakva Hrvata došlo nakon avarskog poraza godine 626. Iz toga zaključiti da se odlučujući franački početni udarac dogodio već godine 791. i unutrašnjih previranja nije više spomena vrijedan Kronografije i Niceforove Historije) pokazala je daje u cijelom razdoblju od 620. Dakle. Značajno je da se u Lici. Dalmaciji i Bosni nevjerojatno da bi u to doba jedna manja ratnička skupina Hrvata prodirala kroz nalazi veći broj toponima tipa Obrov. do 794. Naime. No. u zadnju četvrtinu VII. tj.

sembra bizantski Informator u Dalmaciji u X. a u središnjem dijelu Balkana sa srpskim četama. pa je Prima di tutto. pribilježio ono stoje čuo. 30 (ehe non si trovano nei cap. indeterminati. l'autore arriva alla conclusione ehe i due eminenti Naturalmente l'inaspettato risultato costrinse Γ autore a studiare storici hanno contribuito in modo eccezionale all'approfondimento dello studio del accuratamente le teorie esistenti sulla venuta dei Croati al principio del secolo VII. E da notare 29 con l'intenzione di scrivere la storia e le condizioni della Dalmazia bizantina. ehe dal cap. No. Nondimeno. sembra ehe non sia esatta l'idea ehe la presenza nell'anno 626 per un faticoso e poco sicuro assedio di Costantinopoli. Dunque. predaja u Hrvata i Srba razmjerno je dobro zapamtila sve te događaje. st. L'analisi delle prove ehe porge Grafenauer ha dimostrato ehe in tutto il dell"autore. ehe il battesimo dei Croati avvenne ai tempi povezao dolazak Hrvata i Srba s bizantskim carem Heraklijem i time temeljito di Porin nel quäle non e difficile riconoscere il capo dei Croati dalmati Borna del izmijenio narodnu predaju i u pogledu sadržaja i vremena. RIASSUNTO Eraclio. 110 11 . cioe ehe i Croati siano venuti per ordine di COSTANTINO PORFIROGENITO E LA VENUTA DEI CROATI questi. te daje u VIII. 30 dov'e compresa la versione originale ehe diče ehe i Croati nel loro paese originario furono sudditi dei Franchi e ehe tali rimasero ancora per un certo periodo nella nuova patria. čak i ojačala. anonimni principio del secolo IX. Inoltre. ma solamente la parte guerrieri croati fosse passata attraverso tutto il territorio degli Avari per installarsi finale. i VIII. invece di riconquistare la Dalmazia. Non esiste alcuna giustificazione e nemmeno necessitä per la ricostruzione nella nuova patria liberando gli Slavi dagli Avari. Franci uništavaju esso diče ehe la venuta dei Croati avvenne verso la fine del secolo VIII. seguendo i dati ehe ci pervengono daH'anonimo autore. ehe ad occidente la Moravia e la Carinzia si sono liberale del dominio degli Avari e il cap. 30 una degli Avari sui territorio tra il Danubio ed il Dnjestar ancora negli anni trenta del relazione generale della storia e delle condizioni dell'intera Dalmazia romana. di certi dati nel cap. DAI. mentre la spiegazione piü semplice avvenne dopo l'insuccesso degli Avari nel 626 e poco convincente. 30 DAI sulla tradizione popolare croata e ehe si riferiscono ehe la venuta dei Croati avvenne verso la fine del secolo VIII. 30 in relazione ai cap. a poslije je car ehe dai tempi della venuta dei Croati fino al termine delle lotte tra i Croati ed i Konstantin Porfirogenet preradio skupljene podatke u probizantskom smislu. 31 con l'intento di descrivere la storia e le condizioni della Croazia dalmata. specialmente la parte riguardante la venuta dei Croati. Ancor piu e inverosimile ehe della fräse ehe parla della soggezione dei Croati ai Franchi nella nuova patria dopo questi fatti il khagan. Sembra ehe Hauptmann e Grafenauer con venuti sui Balcani nel 622/623 oltre la Carinzia ehe a quel tempo era dominata dagli le loro ipotesi abbiano troppo radicalmente manipolato il testo del cap. e no — avarsku vlast i dobivaju u Hrvatima i Srbima nove saveznike na Balkanu. sconfitta degli Avari a Costantinopoli non ha indebolito il loro potere. 30. nel ricercare la tradizione popolare croata non era necessario eliminare periodo ehe va dall'anno 620 al 625 ai confini avaro-bizantini regnava la pače. l'analisi Analizzando le ricerche effettuate da Hauptmann e Grafenauer. st. 29 e 31) si deve spiegare La teoria di Hauptmann (e di altri) secondo la quäle la venuta dei Croati col materiale nuovo degli archivi statali. 75-78) e neppure il frammento ehe ci parla dei Bisanzio e ehe pertanto e inverosimile immaginare ehe una piccola formazione di Croati nel loro paese originario (Moravcsik 142. L'anonimo autore ha unito proprio in questo punto due rapporti. Ipak. e Γα/fra proveniente dai Croati ehe fu la base del cap. l. 21. 78-80). Narodna come si sosteneva finora — nella prima meta del secolo VII. uno (1977. mentre la venuta degli Avari (sec. l. e ehe ad Oriente il re bulgaro Kuvrat riconosceva il potere mentre l'anonimo continuatore dell'imperatore volle fare nel cap. 29 e 31 hanno portato alla conclusione sui dati forniti dal cap. ehe si basano e lo studio del cap. Franchi siato passati meno di 30 anni. 30 il frammento riguardante la conquista croata deirillirico e della il khagan degli Avari non faceva degli insoliti preparativi per una guerra con Pannonia (Moravcsik 142-144. alla venuta dei Croati sui Balcani. fosse partito (Moravcsik 140. 30 porta l'autore alla conclusione ehe hrvatskim. st. Aparere Avari. po svemu se čini da je avarska vlast postojala na području zapadnog Bisogna in ogni čašo prendere in considerazione la poca destrezza del l'imperatore Balkana tijekom cijeloga VII.) sulla venuta degli Avari e quella successiva dei Croati. ancora nell'anno 623. Neposredno nei panni di scrittore e la sua particolare tendenza probizantina. La presupposta sta nelle diverse intenzioni degli autori di tali capitoli: l'imperatore scrisse il cap. Da cio si puo inoltre concludere ehe il secondo rapporto parlava del ruolo dei Franchi sulla venuta dei Croati. una traccia di tale concetto e rimasta nel cap. prije sraza s Francima Avari zamjenjuju svoje posade na zapadnom Balkanu s Uno studio piü approfondito del cap. pare ehe e specialmente quella piü argomentata di Grafenauer. ehe diče ehe i Croati sono non tutte le questioni siano state risolte. Dakle. Qui bisogna prendere in considerazione ehe l'imperatore cambiö consapevolmente in gran parte il secondo rapporto introducendo degli impossibili dati storici e l'inesistente ruolo di Bisanzio e di H. 71-75). VII) e quella dei Croati nastavljač cara pisca ostavio nam je priču o dolasku Hrvata koja je točnije sačuvala sono collegate solamente in apparenza e con termini di tempo del tutto narodnu tradiciju i koja nam je poslužila kao temelj za naše analize.

1977. Ipak. 229 KOŠĆAK. koji su [. pa smatramo da će b i t i od koristi osvrnuti se na neke dijelove njegova rada. njezini pak stanovnici.. Π. Nazivalo ih se Goti. qui [. nekoć su se zvali Curetes ili Coribantes.« V. 229 Da bismo mogli zauzeti stav prema toj Košćakovoj tvrdnji.. dicitur Salona fuisse destructa). 5-84. postupno su se vladajući sloj Gota-Lingona i potlačeni Hrvati spojili ujedan narod jednog jezika koji je ispovijedao kršćanstvo arijanskog smjera i koji je imao posebne vođe (proprios duces).. MARGINALIJE UZ RAD V. Spomenuti Lingones su se nametnuli starosjediocima Hrvatima te su ih ugnjetavali i nasilno podvrgnuli pod svoju vlast (ceperunt opprimere indigenas et ad suum servicium subigere violenter). gorovita zemlja koja leži sjeverno od Dalmacije.. Košćak se ne slaže s glavnom tezom našeg rada Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata™ »naime da su Hrvati došli u današnju postojbinu tek pod kraj VIII stoljeća«. 228 MARGETIĆ. Košćak u svojemu radu navedenom u naslovu raspravlja o razdoblju hrvatske povijesti kojim smo se i mi bavili. 294. KOŠĆAKA »PRIPADNOST ISTOČNE OBALE. Među razlozima navodi »sukladne vijesti Porfirogeneta i Tome Arciđakona o hrvatskim rodovima koji su došli iz Poljske na Jadran«. l. prema onima koji su došli iz Poljske ili Češke.]došli iz Njemačke i Poljske« (Gothorum tempore. Hrvati. cum Totila septem vel octo tribus nobilium).. u starini (antiquitus) zvala se Curecia. Hrvatska.. čini nam se nužnim navesti bitan sadržaj Tomina izvještaja: i »Navodno je Salona uništena u doba Gota.. a također i Slaveni. 15 . Ti su našli Hrvatsku pogodnom za prebivanje pa su je zatražili i dobili od svoga vođe. »S Totilom je iz Poljske došlo sedam ili osam četa plemića nazivanih Lingones« (Venerunt de partibus Polonie qui Lingones appellantur.] de partibus Teutonie et Polonie exierunt.

da je bugarski vođa Kubrat. opkolio je Salonu. vođa cijele Slavonije. tj. godinu. 237 2 ·" Doc.288. jer se to izričito protivi Tominoj neki još i dalje. Nije dakle dopustivo tumačiti Tominih sedam ili Salonjani su uspjeli pobjeći morem na otoke Šoltu. trgovine i brakova.7.. 288. Njegov izvor za vijest o Neki Salonjani prešli su s otoka na zapadnu obalu i osnovali grad Adriju. Marin za kralja 2. zapovijedi bizantskih careva prije njegova izvještaja o Ivanu Ravenjaninu. Zbog riječi »interea«.233 Ferluga 681. predlože bugarsko porijeklo priče o hrvatskih petero braće (Gregoire).. ali ni sam nije previše uvjeren u svoju priču. 235 nalazimo i u Konstantina Porfirogeneta. Ivan (914. opsjedao je i konačno osvojio. doista je Kako su vođe Gota i Hrvata propovijedanjem Ivana Ravenjanina i drugih najvjerojatnije daje riječ o usporednim događajima. osim što razlikuju Slavene od Hrvata. treba priznati da bi podatak Avaroslaveni i oni prvi dolaze u rimsku Dalmaciju. Bugarima i o Crvenoj Hrvatskoj koja je nespojiva s kasnim dolaskom Hrvata«. 234 dualizam naziva (Slaveni. Zato smo prinuđeni iznijeti ukratko sadržaj uvodnih glava Ljetopisa koje onaj dio gotskih četa koji je došao iz Poljske (ili Češke). Doc. carevi su izdali povezuje (»interea«) vrijeme te vijesti s vremenom Ivana Ravenjanina. od Jupiterova hrama učinio crkvu i prenio tijelo blaženog dalmatinskih gradova i Hrvatske nakon Aachenskog mira. koji je istočnoj obali Jadrana nakon gotovo dva stoljeća odsutnosti. Na otocima su ostali mnogo vremena Teofanu. nema nikakvih da im se dopusti stanovanje u Splitu kao i da smiju posjedovati po starom pravu vijesti o bilo kakvoj bizantskoj vojnoj. dok su po o Severu koji je pobjegao iz Salone i zatim bio glavnim inicijatorom povratka u Split. Hrvati) za narod koji stanuje u Slavoniji. Još nekoliko riječi o daljnjim Tominim vijestima. imao 5 sinova. (nakon avarsko-slavenskog prodora) do pred kraj VIII. Hvar. S druge strane. sadržaja i pojedinostima vijesti o Hrvatima. godine. stoljeća. primjerice. ono je plod njegova napora da objasni otkud potječe 233 ŠIŠIĆ. 1977. koju bizantskim carevima koji odobravaju Splićanima salonitanski ager. Vis i Korčulu.234 Kako od uznemirivati gotski vođe.119. 1913. a Hrvati tek kasnije. to je i vrijeme kad Bizant počinje naglo pokazivati interes za Splićana i Slavena došlo do mira. među ostalim obnovio nadbiskupiju. i Konstantin u vrijeme razgraničenja postavljao biskupe. po Dalmaciji i Slavoniji obnavljao crkve i Košćak smatra da su reskript izdali Lav V. još i mnogo ranije. Poznato je. . i početkom IX. ali kad su počeli obrađivati obližnje zemlje. po nijedan Slaven nije usudio sići na more. pa za to vrijeme dalmatinske biskupije i neke biskupije u Slavoniji: dalmitanska na istoku i sisačka ne dolazi u obzir bizantska »zapovijed« Hrvatima.) za cara Teodozija i kralja Držislava. I doista. Ipak. objašnjenja naziva Hrvat. Osobito jakim dokazom protiv naše teze Košćak smatra vijesti iz Ljetopisa Karla i Branimira. Drugi slanju opata Martina u Dalmaciju i Istru dobro je poznat. Oni koji su ostali na otocima počeli su se baviti poljoprivredom i koncepciji. Toma priča o Dujma iz Salone u Split.) za vojvode Tomislava. a iz tog vremena su i prve vijesti o bizantskoj prisutnosti na Papa je u međuvremenu (interea) poslao legata Ivana Ravenjanina. Uostalom. prilike u Dalmaciji. poslao opata Martina s se. Dujma. Očito je da U to je vrijeme papa Ivan. Brač. nakon Aachenskog salonitanskih biskupa prestali slijediti arijansku herezu. st. počeli su ih kao terminus ante quem svibanj 641. a mladići su na brodovima pljačkali dalmatinsku obalu tako da se tradicijama i piscima. 1925. sakupio relikvije iz Dalmacije i Istre i donio ih u Rim. Uostalom. na zapadu.). pa je taj podatak poslužio nekim znanstvenicima da (inulto tempore in insulis comorati sunt). pa čak ""Thomas.. st. BULIĆ — BERVALDI. jer je iznosi kao tuđi stav (dicitur). Dujma biskupa« i nekih 231 Slično kao i pri pozivanju na Tomu Arciđakona. Tako je između Konstantin i Irena. 1978. Toma i Car inače posve razilaze u poruci mnogo novca pa je taj u Dalmaciji oslobodio od Slavena mnoge zarobljenike. 294. 24-36.236 U to doba vladali su u Konstantinopolu carevi Sclauoruni) da Salonitance koji stanuju u Splitu ostave na miru. vojvode Slavonije. Toma na osnovi podataka iz »Života sv. a osam slavensko-gotskih četa kao hrvatske rodove. Tomina vijest se ne može odnositi na to razdoblje.12 dolaze često u srednjovjekovnim narodnim trgovinom. s krajem naredbu (rescriptum) vođama Gota i Slavena (iussio ad duces Gotorum et VIII. ustanovljene su uz mira Hrvati su neko vrijeme odvojeni od bizantske sfere utjecaja. Tomi Hrvati čak starosjedioci. Got. sv. samo što su po njemu Slaveni zapravo 236 Podrobnije MARGETIĆ. 277. ekonomskoj ili kojoj drugoj prisutnosti235 u teritorij svojega grada Salone (petentes ut liceret eis in Spalato habitare et Dalmaciji. Šišić predlaže nazvaše Split (Spalatum). Što se pak tiče njegova 232 Vitae romanorumponiificum. 116-131. Uostalom. pa je Vođe Slavonije (duces Sclavonie) počeli su uvelike poštivati splitsku crkvu teško prihvatiti datiranje zapovijedi u vrijeme poslije njega. Martin Popa Dukljanina »u kojem se govori o osvajanju Prevalitanije. porijeklom Dalmatinac. govorio u prilog tezi daje do reskripta bizantskih careva došlo u vrijeme koje predlaže Sišić. Zato su građani uputili u Bizant poslanstvo s molbom VII. kojom Toma povezuje zapovijed s djelovanjem Ivana Ravenjanina. 62-65... Stariji nadbiskupi poslije propasti Salone bili su: Justin (840. brojke 5. Košćak je i ovdje više nego drugih izvora uvjerava svoje čitatelje daje Salona razorena od Gota. Toma territorium sue civitatis Salone iure pristino possidere).232 Nejasna je vijest o su se pod vodstvom nekog Severa preselili s otoka u Dioklecijanovu palaču. KOŠĆAK. Isti dualizam FERLUGA. a da su Slaveni lapidaran.. Dakle. o prijateljstvu s 230 237 (970. Tomina kronologija je takva da ju je naprosto nemoguće uskladiti.

2M 240 Od 492. Kao da Goti pod vodstvom Totile i Ostrojla dolaze sa sjevera u Panoniju. njima spominju solunski misionar Konstantin (Ćiril). identificira. 242 pak Gothi qui et Sclavi. ili na početku VII. Upada u oči da Pop Dukljanin govori o Gotima-Slavenima. slavenizirali su se.) Od 516. stoljeća. Goti-Slaveni Vrlo je značajno da je Pop Dukljanin odvojio povijest svojih Gota-Slavena (Gothi qui et Sclavi) i Bugari nepokršteni i govore istim jezikom. do kojih je Pop Dukljanin došao Dalmaciju i primorske oblasti. pape Gelasija. Nasljeđuju ga »četiri nepravedna »četiri nepravedna kralja« — bez imena. Senulatov sin. koji. prvima daje ulogu 238 239 240 to za cara Anastazija. MARGETIĆ. nastanjuje se u Prevalitaniji i šalje sina Senulata s spajanjem različitih podataka iz različitih izvora i »popunjavanjem« prema vojskom u osvajanje brdovitih oblasti. a sada drugoj polovici IX. zvanu i Donja Dalmacija. sina Iz Panonije Totila i Ostrojlo stižu u »Templanu«. za razliku od Gota-Slavena. On je još nekršten. s gradovima od Epidaura. Sklopio je ugovor (pactum) kronoloških uporišta tek s kraljevima Sarimirom i Svetopelekom. možemo se spustiti u najboljem slučaju do.243 Daje Pop Dukljanin s tim zagonetnim kraljevima povezao dvije Idući je vladar Sarimir. nekoć zvanih Romanima. Na njemu je Svetopelek uz ostale poslove utvrdio granicu povijesti. Svetopelek moli papu Stjepana i bizantskog cara Mihajla da mu preko Sarimira unatrag. recimo. 243 241 Od 514. Srbiju (Surbia). ali Primorsku oblast razdijelio je u dvije provincije.se odnose na najstarije doba naše povijesti. za njega Alba). drugim riječima. vladarima usp. Dubrovnika na jugu do Raba. 1977. Bladin s njima ima dobre odnose jer su oba naroda. V. vlada 21 godinu. je Hrvatska politički pojam. Silimirova sina.) i papa Stjepan VI. od Dalme do Drača. do 518. biskupa Germana. tome što je s ta četiri kralja pokušao prebroditi velik vremenski razmak između Za Svetopeleka. doći ćemo u najboljem conponens). pod vodstvom kagana (842. za njega su Hrvatska i Dalmacija istovjetni pojmovi. do 496. jer se u vezi s s kršćanima i oni su mu plaćali danak. osvaja cijelu Jasno. papa Stjepan poziva k sebi filozofa dolaska Gota i krštenja Svetopeleka i njegova naroda. čini se. smješta u zemlju mnoštvo Slavena Čitatelj Popa Dukljanina dobiva dojam da je došao do nekih čvršćih (replevit multitudine Sclavorum). tek kasnije itd.-1119. Sarimirova sina. čini se. Silimira. Slaveni nisu ubija Ostrojla. Konstantin. u doba kada je sv.. koji su etnički pojam. I još nešto. Sarimir i Svetopelek vladali bi dakle u Krisa. ŠIŠIĆ. koji je stvorio slavensko pismo (litteram lingua sclavonica Ostrojla preko Senulata. dviju oblasti. do 541. Za Bladina. prema njegovoj izričitoj izjavi. od Dalme do Vinodola. stoljeća. U njegovo doba živio je u Solunu filozof Konstantin. a drugima ulogu novih stanovnika u Dalmaciji koje su Goti naselili. god. sve su to knjiške kombinacije.). i to Bijelu Hrvatsku (Croatia nikad ne spominje Hrvate. Bugari nisu došli negdje krajem Senulat. Oni mu očito služe kao prijelaz u posve kralja« (quatuor iniqui reges). To iskorištava bizantski car koji svladava i vlastitim koncepcijama: danas znamo da Goti nisu naselili Slavene. god. Silimir. razdijelio je na Bosnu i Rašu. i to od Vinodola VI. Ostrojlov sin. nego samo Bijelu i Crvenu Hrvatsku. kanusijskog biskupa osvajača. i u prvoj polovici VI. Donekle analogan način pričanja Konstantina Porfirogeneta o najstarijim srpskim 242 Montecassinski samostan osnovan je. 820. vlada 11 godina Primorjem i Zagorjem. 1928. kasnije kao redovnik nazvan Ćiril. obuhvaćaju oblasti što gravitiraju istočnoj jadranskoj obali od Cresa do Dubrovnika. Obratno. stoljeća (nego dobrih 50-60 godina kasnije). Događa se Pop Dukljanin razlikuje Gote od Slavena. utoliko što. Primorske i Zagorske. do 556. 421. pod Sarimirom i Svetopelekom. ili početka VII. na i. koji je proširio kršćanstvo u Kazariju (»Caesaream«). Bladinov sin. ali ih Goti poraze. nekih. Zagorje (Transmontana). novu situaciju. oni nisu došli do Drača (de Valdevino usque ad Poloniam). V. time stoje između jednih i drugih stavio Ratimir. se samo na posve sažeti prikaz onih događaja i okolnosti koji su od interesa za našu Prema suvremenicima dolaska Gota što ih Pop Dukljanin spominje. kao da upućuje na to da ih bar za to vrijeme Pop Dukljanin već ujedinjuju svoje snage. Ograničit ćemo Svetopelek vladao je 40 godina i 4 mjeseca. 118 119 .. 529. dolaze Bugari s Volge. god. ako krenemo od Svetopeleka i njegov narod. Dakle. tj.-S67. upotrijebljen prilikom opisa događaja za Silimira. posve odvojene priče. pokrstio je Svetopeleka slučaju do kraja VI. stoljeća.. Benedikt bio u Montecassinu. itd. mj. napučili zapadni Balkan sredinom VI. Morovlasima. razvidno je ne samo po tome što ih ne imenuje nego i po sin patricija Leona. pod »Krisom«. Ako krenemo od Totile i Konstantina. U rukopisu pogrešno Gelasiopapa secundo (l 118. (885-896. zvanu i ili. recimo. stoljeća. zvanu i Gornja Dalmacija. bizantski car Mihajlo III. i Crvenu Hrvatsku (Croatia Bijela i Crvena Hrvatska su za Popa Dukljanina isto što i Donja i Gornja Dalmacija Rubea). od novije. Goti su temu: navodno osvojili naše krajeve koncem V. Bladina i Ratimira. Totila preko Istre i Akvileje odlazi u Italiju. do kralja Svetopeleka. 200 godina. progoni kršćane. »Četiri nepravedna kralja« vladala su dakle upravo u »tamno doba« naše sabor in planine Dalmae. Naziv 241 Sabina. Osora i Krka na sjeveru. dakako. ŠIŠIĆ. 77-78. pošalju stare isprave kako bi mogao utvrditi granice provincija i oblasti pa saziva godine. 238 Od 491. Dalmatinski i istarski kralj Bladinova. Ostrojlo ulazi u Ilirik. te osvajaju Makedoniju i pokrajinu Latina.

Klaić. 1998. stoljeća. Dalmaciji pokoravaju se Francima kao i ranije u svojoj zemlji. st. udaje se kći bana Cidomira de Croatia Alba za kralja. za kralja Hranimira rebellavitCroatlaAlba.1984. godine rad249 u kojem je iznijela nove prijedloge Francima pa. koji tvrde da riječi »kao i ranije u svojoj reskriptu »bizantijskih careva«) vidi MARGETIĆ. iz zapadno KLAIĆ N. poglavlja nadodao. glavnih argumenata (Suić. a o Ljetopisu zemlji« nisu sastavni dio narodne tradicije. nad Bijelom Hrvatskom. Ne može biti slučajno da se Bijela i Crvena Hrvatska spominju tek u vrijeme Svetopelekovo i da se Bijela Hrvatska spominje nakon Svetopeleka još nekoliko puta.250 Herakliju odnosi zapravo na Karla Velikog«. 91) bio bi u tome da bi »dolazak Hrvata oko 620. Pritom ona uzima u obzir rezultate našega rada iz 1977.«251 se ne može prihvatiti: Hrvati su pod franačkom vlašću — Avari pozivaju te iste Kamen-temeljac na kojem N. zemlji u kojoj su Hrvati bili pod Francima. nije ni naše mišljenje. već da ih je pisac 30. u 22. . 264. ™ V. Klaić ne slaže [Dodatak tekstu: O Tomi (uz ostalo i preciznije objašnjenje plurala vijesti o se s Hauptmannom i Grafenauerom. Iz toga slijedi da je termin Hrvatska za Popa Dukljanina novija pojava i da on nema veze ni sa slavenskim razdobljem ni s Gotima-Slavenima. Klaić izgrađuje svoj stav o pitanju stare Hrvate pod franačkom vlašću. 255 Ibid..a. koje bi razbile jedinstvo 253 Ibid.. gl. 1. po Suiću (90) jedan od naših 251 MARGETIĆ..) uspješno pogrešno Suićevo shvaćanje našeg stava. 259. Košćak246 misli daje to »u potpunoj suprotnosti« s našom tezom o dolasku Hrvata potkraj VIII. MARGETIĆ. jest rečenica iz 30. izražavajući svoje neslaganje s tom našom navodnom tezom. 92-93.. ispitivao je bizantski dvor zašto su se Hrvati uopće 253 digli protiv Franaka pa je iz Hrvatske poslana hrvatska priča o borbi protiv 254 244 Franaka. 295.255 Priča je iskrena i uvjerljiva pa 245 MARGETIĆ. upravo prinuđeni da staru domovinu Hrvata tražimo u 246 247 KOŠĆAK.. 252 slavenskih područja morao izazvati karakteristične jezične pojave."" 1. U radu o Konstantinu Porfirogenetu mi smo se u pogledu termina države245 priklonili stajalištu N."4 Isto tako ne može biti slučajno da u starije doba čitamo samo o Dalmaciji i o »dalmatinskom kralju«. a nikada o Hrvatskoj. 254 Ibid. JOŠ O DOLASKU HRVATA i vlast. itd. ni bilo kakav glavni ili sporedni argument. Klaić. 260.. 3. Zato se Suiću ne može zamjeriti što 250 KLAIĆ N.252 Naime. godine. Prema N. 1977.«247 Suić nije opazio da navodimo samo kao domovine Hrvata. 1984. ne samo u cum suis omnibus rebellaverunt regt. Košćak je time prihvatio i čak proširio N. god. Klaić za te je riječi anonimni sastavljač 30. 5-88. bilj.. smo.. sredinom X. To može biti samo Karantanija. je na više mjesta pogrešno shvatio naše analize. npr. Njezin sin Krešimir vladao je prema gl.. 1977. 114. 1994.. 1977.25.. u 28. Protuslovlja nema i čak ne može biti jer su pravnoteoretski problem države i povijesni problem vremena dolaska Hrvata dva posve odvojena problema....257. To. Klaić prihvaća »kao trajnu vrijednost Margetićeve rasprave (. 259. 256 Ibid. 15. Ibid.76.« N. 29. po kojem treba drukčije nego do sada tražiti početke države kod Južnih Slavena i po kojem su za pojam države osnovni elementi teritorij III. gl. 1-36. Košćak vjeruje da je sastavni element naše teze povezanost Hrvata s . kaže za rješenje pitanja odakle su se Hrvati preselili u Dalmaciju. sve prema N. st. 4. kao i pitanja njihova kako »treba odbaciti ideju da se sve što Porfirogenet u pogledu Hrvata pripisuje pokrštenja.) predlaže slijed koji premještanje hrvatskog dolaska iz VII u kraj VIII st. a sve to prelazi okvire jedne ocjene kojoj 249 je svrha da predloži ili ne predloži djelo za tisak« (99). 1977. Zato nam se ne čini točnim Košćakova napomena daje Crvena Hrvatska »nespojiva s kasnim dolaskom Hrvata«. Tako npr. doduše ponešto prerađena. 253-270.) izvor.256 gdje SUIĆ. 82. novoj domovini nego i ranije u staroj postojbini. dakako. gl. 269. Suić je ispravno primijetio da pitanje dolaska Hrvata »traži podrobnijih razmatranja i daljnjih raspravljanja. 1-30] Po N. južnoslavenskog jezičnog sustava. N. banus Croatiae Albae Hrvati još sredinom X. Klaić sve upućuje na to da su U 15. Klaić objavila je 1985. poglavlja imao samostalni (1983. 191 ... pamtili da ih Franci prate kao neka zla kob.. poglavlja djela De administrando imperio narodnu tradiciju da su sjeverni Hrvati bili podređeni Francima. a tih pojava nema«. MARGETIĆ. (. ali da opetovano 248 što gaje sastavio neki anonim i koja glasi: »Izvjestan broj godina i Hrvati u ističemo svoje nepovjerenje prema toj tradiciji. Po Suiću »naš M.

. Teza N. priznaje franačkog vladara Domagoja i Branimira. premda smo o njegovu životu i aktivnostima prilično dobro desetine« koja je postojala na širokom području od Baltičkog do Jadranskog mora.«266 VIII. kao svojega gospodara. s prvim papom su se zbivali od 865.262 iz Rima. i veljače 881. probizantski umre. da su ubijali 259 vlašću. Klaić temelji se na podacima onoga dijela 30. nadalje ne može.. koji drže Istru. probizantski povrijedio bizantski carski dvor.. Cijeli taj ulomak 257 258 organizaciju. Kocelj se toliko bio udaljio M Ibid. Anonim govori o velikoj franačkoj vojsci koja je krenula protiv Hrvata. dakako. gdje su morali arhonta Kočila. mora u borbu pod Bari. ali taje vazalna podložnost samo formalna. nego je riječ o ubojstvu Zdeslava. Poslalo im se biskupa pa su pokršteni za Porina. Domagoj. Klaić je vrlo dobro zapazila da se izvještaj ne nastrojen. Klaić spustili u Liku i obližnja sedam godina pa su Hrvati konačno jedva pobijedili i poubijali sve Franke i njihova područja (poslije Banska Hrvatska Konstantina Porfirogeneta). iusta v. razdobljem Domagoja i Branimira. 268.265 vladara trebali tražiti negdje početkom. ali. Tako bi doista ostao jedino panonski knez Kocelj. 262 Ibid. 1983. njihova vladara. M. Doduše. Branimir. tj. 263. a ne na kraju borbe. u anonimovu izvještaju ima još neusklađenosti s događajima u doba Branimir još negdje između studenog 879.264 Tako primjerice do ubojstva hrvatskih vladara po anonimu dolazi na početku Podatak iz 30. Odonda su ostali samostalni i nezavisni i zatražili sveto krštenje priznati franačku vlast i gdje su knez i njegova družina primili kršćanstvo. kojem obećava vjernost. tjera Domagojeve sinove. MARGETIC. Hrvati su se po N. Dok je KLAIĆ N. No. N. ali o tome da bi on vojevao protiv decima ad CArovvai. Domagoj. do 879. Doduše. Ratovali su međusobno 261 mogućnost kolonizacije. pod Domagojem. dolazio bi zapravo jedini u obzir. onda bismo uklanjanje hrvatskih profranačkih koji sanja o primatu Rimske crkve nad svim crkvama zapadnog kršćanstva. od Franaka: L. Karla Drugog slavenskoj desetini (tzv. On je Ibid.. Ibid. Franci su bili toliko okrutni prema njima. 1971.je prema kasnijim vijestima postojala hrvatska župa (pagus Crouuati). a Papa mu priznaje zemaljsku vlast.-1984. Karlmana i Karla III. koji slaže s povijesnim događajima ni u odnosu na ubijenoga franačkog arhonta Kočila.7866. pod kojim su po anonimu Hrvati pokršteni. 57-83 258 Ibid. od istočnih Franaka. dotle se ona u radu O svojom interesnom sferom. O bilo kakvoj intervenciji Ludovika Njemačkog. hrvatsko-franačka ali ih je pokušala objasniti: sedam godina borbe Hrvata i Franaka treba pripisati neprijateljstva počela su već 865. jest dakle Zdeslava. u Hrvatskoj u vrijeme od 875. biti nikakva govora. 248. 257 Ibid. 122 123 . glasi ovako: »Neki broj godina bili su Hrvati u Dalmaciji podložni Francima. u biti antifranačku 261 Ibid. Misli li ona pri tome još uvijek na Karlmana? Loc. Nakon Domagojeve smrti Zdeslav. tj. Klaić istaknula neke nepodudarnosti. poglavlja DAI koji hrvatska desetina. 264. koji nije izolirana pojava jer su i Slovenci s franačkom vlašću dobili imali. koji je vladao u Italiji od 844. kada Branimir ubija Hrvatski vladar Porin. do svojega nestanka. od 869. Hrvati to nisu mogli podnositi od Franaka pa njih da prime kršćanstvo.. što se vidi po njegovu odnosu prema Metodu. a do te »prerade« došlo je još u Hrvatskoj da izvještaj ne bi dakle Franaka. a «"Ibid.. politiku. Franke. 262. ali ga 879. tj. Klaić povezati s pismima Ivana VIII. godine. posebnu hrvatsku upravnu jedinicu. kao vazal cara Ludovika. Klaić. nastavlja s protufranačkom politikom i obraća se sredinom iste godine papi Ivanu ali smatra daje to manje važan detalj. a pogotovu politikom vlastitih knezova. Dokaz Naše je mišljenje da se navedeni ulomak ne može uspješno povezati s bi tome bilo datiranje javnih akata po italskim kraljevima. pod kojim su Hrvati konačno stekli punu samostalnost. kao Hrvati su se preselili iz Karantanije jer su bili nezadovoljni franačkom i prije u svojoj zemlji. ali o tome nema baš nikakvih vijesti za razdoblje 865. Ako bi u anonimovoj priči bila riječ o događajima koji N. kreće protiv italskog kralja..a. Čim Ludovik su im Franci nametnuli. 263. tvrdila je daje Karlman držao u — i to još protiv Dalmatinske Hrvatske. i gdje su Hrvati nesumnjivo imali posebnu političku govori o dalmatinskim Hrvatima nakon što su pobijedili Avare.-S79.. O obaviješteni..« Hrvati su po N. Lotaru (u tzv.. decima constituta) na navedenom području za razliku od decima (Ćelavog). Ludovik II. vodio samostalnu. i čak 2. Klaić. koji »nas baš mnogo ne smeta.) 260 valu«. do 874. Klaić ostali pod franačkom vlašću sve do Branimira. Već je N.. Pri njihovoj selidbi riječ je o »općem kolonizacijskom su se odmetnuli od njih i poubijali vladare. poglavlja DAI da su se Hrvati pokrstili pod Porinom treba po borbe Hrvata s Francima... problemima stare domovine. iz sredine godine 879. Trpimirovoj darovnici) i Karlu III. Karla III. povezan s dalmatinskim gradovima. uobičajenom legendarnom broju sedam. orijentiranog vladara.. tj. daje posve nevjerojatno da bi krenuo u rat po njihovu nalogu 264 Ibid.. koju Istočni Franci uopće nisu smatrali vlasti Istru i da su se Hrvati pod Domagojem borili protiv njega. Tako N. 2WI u njegovu borbu s dalmatinskim Hrvatima s pravom ne vjeruje ni N. 270. 267.. godine ubija Branimir. Hrvati nisu poubijali svoje vladare koje 871. nešto kasnije.cit. 264..jer takav prijevod izaziva dojam daje riječ o jednoj vrsti »slavenske Hrvatske nema vijesti. god. ograničava na tvrdnju da Domagoj u Istri napada »italskog 265 kralja«. borila se s njima sedam godina i na posljetku bila pobijeđena.263 No.. koje su od njih (tj. 261. (za Branimira). Nismo uvjereni da je »hrvatska desetina« posve prikladan prijevod za do 875. cit. 268-269. Zbog toga su Franci podigli protiv njih veliku vojsku.. koji su kao i vladari tražili od hrvatsku dojenčad i bacali je psima.

Kako su Mlečani i Hrvati sklopili 839. kada su protiv Ljudevita poslane ne slaže se s događajima prije navodnog početka hrvatske borbe protiv Franaka. tzv..«269 a n a l i navode daje 818. 267 N. a ne na Hrvate. 271). a godine. njima. da se na našu iscrpnu diskusiju o tom ugovoru. pa čak i više. Jedini »dokaz« za to bila bi Hauptmannova su 840. 1983. 1983... neki dio i zavlada Ilirikom i Panonijom. tri franačke ekspedicije. Valja spomenuti osobito godinu 820. ugovor iz 840. 268 Iz toga treba zaključiti da su carskoj arhivi u Konstantinopol i koja je vrlo nepouzdana.a.« Samostalno proučavanje vrela prinudilo javio neki aulor. i to »dakako sasvim pogrešno«. jedna iz Italije. Riječ je o događajima u Donjoj Panoniji 818. god mir i kako Hrvata iz Dalmacije u Ilirik i Panoniju.. 1971. Ipak.a. dakle. Ali toga razbijanja zapravo nema.. to se tekst ugovora može tumačiti i tako daje on uperen zapravo samo protiv Hrvata. kakva zaključka ili tvrdnje ako nije potvrđena nekim drugim izvorom. i vijest o navodnoj podložnosti Hrvata Francima u staroj vremenu Domagoja i Branimira.) nobis nuntiatumfuerit (. ako uzmemo u obzir nesumnjivu Trpimirovu vojne ekspedicije protiv Hrvata. koji Ipak.b. U Einhardovim vijestima nalazimo. 203: »Takvo podudaranje s i da su se njihovi brodovi zalijetali u istarske vode u želji da se domognu plijena. 1988. što dakako podacima franačkih izvora o Ljudevitovu ustanku daje nam pravo (. snagu i ugled. Pactum Lotharii (vidi CESSI. Franački anali potanko opisuju dugotrajne borbe koje je Ljudevit vodio s ne i Ljudevita. Tako doba narodnih vladara. kao u svakoj narodnoj predaji. 7 povezivanje«. kojem drugom razdoblju hrvatske prošlosti. jer je riječ o još starijim događajima. poglavlju: »Od Hrvata što su došli u Dalmaciju odvoji se je podudarnost već odavno uočena.) da i anonimov podatak nije bilo u suprotnosti s ispraznim formalnim priznavanjem franačkog vrhovništva. ne bi razdoblja mnoge pojedinosti dodavane ili su nestajale pa čitava priča ima lako došlo do takve identifikacije sudbine i interesa naroda obaju područja. kao i u protumačimo kao izvor za panonske Slavene. godine. Franačka okrutnost odnosila bi se očito na vrijeme neposredno prije ustanka. god. kada je panonski knez Ljudevit podigao ustanak protiv Franaka. Uostalom. jer je promjena mišljenja MARGETIĆ. Mlečani obećavaju svoju pomoć na moru Carevim neprijateljima. . međutim. Klaić daje promijenila mišljenje. Tamo smo se zadovoljili tvrdnjom da iz toga ugovora »ne slijedi da su Hrvati Lotarevi vazali« (op. Ukratko. 270-271. 217-235. jer su tijekom dugoga Dalmatinska Hrvatska i Donja Panonija bile usko povezane. preuzeli Šišićevu misao daje europskoj literaturi mnogo raspravljalo i pri tome se predlagala različita mišljenja. i mi u našem radu navedenom u bilješci 2. in quo potuerimus. i oni su imali samostalnog vladara koji 823. o kojem se u smo npr. grofa ' Suvremena vrela ne nazivaju ni Bornu ni Ljudevita hrvatskim knezovima pa i prefekta Furlanske marke za okrutnost«. o kojima je narodno sjećanje moglo imati još mnogo mutnije 3. 101-108)... Einhardovi šalje poslanstva (i to poslanstva) iz prijateljstva samo vladaru Hrvatske. ako je došao do novih spoznaja. godine Ljudevit došao do Cara i optužio »Kadolaha. On nadalje tvrdi da su u odlomku što ugovor u najvećem dijelu svojih odredaba ponavlja odredbe ugovora cara Lotara s duždem smo ga citirali pod 2) neke riječi također umetnute i da su puko »stilističko Petrom od 23. legendarni prizvuk. Mi bismo tome dodali još nešto. doduše nejasna. 267) Šišićevu misao da je ugovor Karla Grafenauer tvrdi daje ta vijest o odlasku dijela Hrvata iz Dalmacije u Panoniju III. str. Doista je velika šteta za razumijevanje hrvatske povijesti u ne samo pravo nego i dužnost ozbiljna znanstvenika. anonim kaže da su se Hrvati pobunili zato što su Franci bili okrutni prema Bavarske i Panonije. 320. čini nam se daje postojanje Panonske Hrvatske u doba tih vladara isto tako nesumnjivo kao i postojanje Dalmatinske Hrvatske. Sjeverni Hrvati ostali su MARGETIĆ. koji uzima u obzir vrlo složenu problematiku. veljače 840. druga preko Karantanije. 270 i d.267 Ustanak Ljudevitov trajao je do 823. Dakako... Možda je to previše »pravničke« objašnjenje i možda se doista ugovor odnosi na Posve skraćena anonimova priča izgleda ovako: Hrvati su došli iz sjevernih krajeva. ne vidimo pravog i uvjerljivog razloga za izbacivanje teksta o odlasku nisu ujedno i mletački neprijatelji. Ta izvješćuje anonim u 30. jer jedini oni dolaze u obzir kao Slaveni koji žive tvrdnja da se radi o »razbijanju misaone veze«. a ne za dalmatinske Hrvate. nije dosad »franačka vlast nad Hrvatima prestala tek 878. pa predlaže ovakav tekst: »Izvjesni Mlečani daju ovo obećanje: »quodcumque mandatum damini imperatoris Lotharii (. 30. solatium praestare debeamus absque ulla domovini]. nikako nijedna od anonimnovih vijesti ne smije i ne može biti temelj za donošenje bilo ne može odgovarati njegovu dobu. domovini isto je tako nepouzdana. U t. čitav anonimov izvještaj ni u cjelini ni u pojedinostima ne odgovara Prema tome.. ni početak anonimova izvještaja o oslobođenju Hrvata od Franaka J Francima. a i razdoblje je donekle usporedivo. Anonimov izvještaj. To bi značilo da 269 Doc. U protivnome. jer riječ je o Upada u oči značajna okolnost da su dalmatinski Hrvati prihvatili priču koja narodnoj tradiciji.b. ali primjetljiva podudarnost sa stvarnim zbivanjima. ne odgovara u mnogim pojedinostima ni bilo predodžbe.C. Klaić je s pravom prihvatila (1971 .] nas je da od toga odstupimo.) ad vestrum solatium cum navali exercitu contra generationes Sclavorum broj godina bili su [i] Hrvati u Dalmaciji podložni Francima [kao i prije u njihovoj inimicos scilicet vestros. cit. Ipak ne vidimo pravog razloga da ugovor 268 Lotarov s duždem Petrom ne tumačimo onako kako je sastavljen i napisan. Ali. s duždem Ursom uperen i protiv Hrvata. vidi MARGETIĆ. kao što smo to sa stanovitom nesigurnošću predlagali u Jedan dio Hrvata odlazi u Dalmaciju i pobjeđuje Avare. i Kadolahovu okrutnost i franačke dakle — na vrijeme Trpimirovo. Naime.« occasione«.. onda situacija u kojoj bi Hrvati stenjali pod franačkom vlašću.« Ovim citatom doba Trpimira i Branimira. taj i Ilirik naknadni umetak u izvornu tradiciju. Dakle. godine Mlečani u ratu s Neretljanima.. tako i ovdje postoji A upravo o toj uskoj povezanosti Dalmatinske Hrvatske i Donje Panonije stanovita. To je i razumljivo. Drugim riječima. godine svjedoči o tome da su Hrvati bili već tada posve samostalni od Franaka To je dobro primijetila već i KLAIĆ N. koju su bizantski dužnosnici u Dalmaciji pribilježili i poslali je se odnosi na panonskog kneza Ljudevita. uz more. FDodatak tekstu: Ovom smo pitanju posvetili opsežnu studiju ne mislimo nikako prigovoriti N. ne vidimo pravog razloga zašto bismo samo Bornu nazvali hrvatskim vladarom. Neretljane. a treća preko Naime.

™ O tom podrobnije MARGETIĆ. nećemo. Klaić — onda taj izvještaj nije neka posve nova priča. stoljeću bio da bi njihov dolazak iz zapadnih Avare (u ranom VII. koja će O tome više u ovome radu. Ali.« Konačno. koji je prepun nepouzdanih i o odvajanju Hrvata u Ilirik i Panoniju govori u anonimovu izvještaju neposredno nevjerojatnih vijesti. je toliko nepouzdan koliko i sve druge anonimove vijesti — čak i više. onda stranica. 271 MARGETIĆ 1984. jer samo Slaven može vidjeti sličnost između »Bele« i »Vele« Hrvatske. čime anonim na jasan i 1.. 2. Dalje. > zajedno s »Ocjenom« toga rada koju je napisao Mate Suić. razvidno je i po riječima kojima smo zaključili taj »ekskurs«: »Međutim. 272 SUIĆ. jer se postavlja analize. 2. 1977. Mi Francima (u IX. po Suiću mi smatramo VIII. Njemu stoji kojemu je svrha samo utvrditi treba li se naše djelo tiskati ili ne.29.273 Pri kraju toga rada Antoljak je izrazio svoje neslaganje s našom tezom njihovoj podložnosti Francima. Od onih koji su došli u Dodajmo usput da jepagus Crouuati u Karantaniji obuhvaćao razmjerno malo Dalmaciju odvojio se dio i zavladao Ilirikom i Panonijom. i to. Klaić. jer ima nepunih 11 stranica. 126 127 . stoljeću i da ih ne pokušava popuniti čak ni makar kako kratkom i makar da su Hrvati bili u staroj domovini pod franačkom vlašću pa da je čudno da Avari kako legendarnom pričom. od toga dvije stranice kratkog prikaza teza i što anonimov tekst ne odgovara vladajućoj (i njegovoj) koncepciji. tome nije tako. i to upravo onakvom kakav zamišlja nove domovine bilo za nas »jedan od argumenata« koji idu u prilog našoj tezi. ovdje to područje bilo mnogo veće. vraćati. sve dok nisu podigli odgovaralo primjerice trokutu Žumberak-Samobor-Jastrebarsko. Suić je istaknuo da teško i složeno pitanje vjerodostojnost. po kojoj su »glavnih argumenata« našega rada i jednu stranicu zaključka. To područje jedva uspješan ustanak. Naš rad Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata objavljen je nedvosmislen način povezuje taj odlomak s prethodnima. kao i ranije na sjeveru. iz koje bi Hrvati »kolonizirali« npr.. Na našu se Liku i Dalmatinsko zagorje. Nedugo nakon objavljivanja našeg rada pojavio se i kraći rad Stjepana Zato mislimo da nismo u traženju pradomovine Hrvata vezani podatkom o Antoljaka.«. dakako. pradomovina Hrvata — a i taj podatak sigurno potječe od narodne tradicije. Ako ne prihvatimo Grafenauerovo brisanje riječi u početku odlomka navedenog u t. nikakve veze s ranijim tekstom. 270 čini razmjerno potpunom i uvjerljivom. Ako prihvatimo vladajuću teoriju. međutim. — a u tome se slažemo s N. godine. To pitanje obradili smo marginalno.»prema Franačkoj« i nazivaju se Bijelim Hrvatima. stoljeću. Po Suiću bi nadalje odvajanje jednoga dijela Hrvata iz ujedno odgovarati stvarnom tijeku događaja. Suić je u tom kratkom tekstu na više mjesta pogrešno shvatio naše su Hrvati u Dalmaciji podložni Francima«) ipak ne zadovoljava. koja kaže da su samo u Karantaniji Hrvati bili pod Francima. Ni prema strogim standardima ne bi se mogao optužiti anonim bi se moglo nazvati »Velikom Hrvatskom«. Grafenauerovo čišćenje dakle 5.. Podatak o franačkoj vlasti nad Hrvatima u staroj domovini upravo dolaska Hrvata traži podrobnija razmatranja. Moglo bi se možda pretpostaviti daje u starije doba argumentaciju o tome.5 stranice posvećene su Suićevu filološkom razmatranju pitanja anonimov tekst doista ne odgovara povijesnim zbivanjima: Hrvati nisu mogli biti odvajanja jednog dijela Hrvata iz nove domovine i »prijelaza u Slavoniju. ali da istodobno šutke prelazi preko događaja u VII. jer anonimov tekst glasi: »Neki broj godina bili su i Hrvati u Dalmaciji podložni Francima itd. a oni koji su ostali u i brdovito područje dužine oko 15 km i širine oko 12 km. koja nije pod Francima i koja je shvatili njegovu »Ocjenu«.89-100. "'MARGETIĆ.5 stranica kritičkog osvrta na naš rad. teksta ipak nije uspjelo u cijelosti. 1977. koja nema 2. jer na nju do sada nije bilo primjedaba ni s koje strane i jer nam se uostalom bez oslonca u vrelima. da smo to doista smatrali marginalnim Hrvati u svojoj ranijoj postojbini bili pod franačkom vlašću.« Ostaje u Dalmaciji pod Francima već u ranom VII. nismo napisali niti je to naše mišljenje. Od preostalih 8 Hrvati došli već u ranom sedmom stoljeću. dakle područje koje bi Dalmaciji priznavali su vlast Franaka. Ne vidimo nikakva pitanjem. 13-14. ističe kao osobito pouzdanu rečenicu u kojoj se kaže da su nakon vijesti o dolasku Hrvata. N. Ovdje je dovoljno ponovno naglasiti nešto drugo. Uostalom. Po njemu bijedan od naših »glavnih argumenata« protiv vladajuće teorije pitanje kako to da »čista« narodna tradicija tako točno zna da su Hrvati pobijedili o dolasku Hrvata u ranom VII. stoljeću) i da točno zna da su Hrvati bili neko vrijeme pod slavenskih područja morao razbiti jedinstvo južnoslavenskog jezičnog sustava. Njegov »čisti« tekst (»Izvjesni broj godina bili Na žalost. Po našem mišljenju uzaludno je tražiti »čistu« narodnu tradiciju. koju smo iznijeli 1977. 26-29. Klaić u anonimovu tekstu. I mi smo tako nasuprot podatak o Bijeloj i l i Velikoj Hrvatskoj. ali ni to nije naš stav. a upravo se na tome temelji teza N.271 »Ocjena« je razmjerno Grafenauer je izbacio dijelove početka teksta što smo ga naveli u točki 2) zato kratka. ali to su već neprovjerene i malo vjerojatne hipoteze. a da ona prelaze okvir njegova rada. za »prekid misaone veze« jer on posve dobro vlada tijekom priče. autor koji provodi »čišćenje« teksta. Međutim. 2. stoljeću). pozivaju Hrvate pod franačkom vlašću da dođu u Dalmaciju. razloga zašto bi se upravo toj rečenici pridavala tako velika pouzdanost i 272 vratimo se glavnoj temi. 1977. i to samo zato što se S druge strane.

(885. sačuvao. a na drugom »da su završava Košćak. 258-260 . »na osnovu ovih izravnih izvornih podataka iz obje Mi sa svoje strane nemamo ovdje što dodati. i u prvoj polovici VI. nego je riječ o tome što su Toma i pisac 30. Duklje na Drimu do Kotorskog zaljeva. stoljeću Crvena Hrvatska u primorskim ravnicama današnje Albanije više nije postojala jer su se Hrvati vjerojatno povukli na područje Porfirogenetove 274 ANTOLJAK. koji je morao naći u nekom starom zapisu. . 255-260. 615.: S. ali ono bi 28(1 KOŠĆAK.cit. koji našu tezu »automatski ruši«. 282 Mi smo preveli tribus sa »četa«. zaključuje Antoljak. KOŠĆAK. već u doba kralja Svetopeleka. granice kraljevstva ugnjetavalo ih i konačno se s njima stopilo ujedan narod. ostavili smo u tekstu »neutralni« izraz tribus. 1958. nametnulo se starosjediocima Hrvatima. Heraklija (tj. stoljeća iz krajeva Poljske i Češke. Dakle. 1984. prema Tominoj utvrđene su s »Polonijom«. a početkom šesnaeste godine carevanja Heraklija (tj. 1-85. Nije točno.. 284 MARGETIĆ. 83. 274 1950.A. Po nama je osnovna Tomina koncepcija posve Naime. g.278 Mi smo se već na drugome nekih 30 godina kasnije.7 1 (ponovno tiskano u Studies on the Demography ofthe Byzantlne Empire. Protiv naše teze o kasnijem dolasku Hrvata ustao je i V. Antoljak očito smatra daje riječ o dva osvajanja Grčke (vidi op. Po nama Ljetopis Popa Dukljanina nije dokaz za 3. a čas poistovjećuje Hrvate s dio od Budve ne može odnositi na Gote. mislimo. Košćak.. Kako s druge koncepciji sedam i l i osam slavensko-gotskih tribusa nisu Hrvati. koji je navodno vladao u doba bizantskog cara Mihajla Arciđakona o hrvatskim rodovima koji su došli iz Poljske na Jadran« i da smo posve (842.-S67. 64. 76. 211. poglavlja mislili kad rušila da su Hrvati spomenuti! 277 su pisali svoje izvještaje. trebalo navesti.). Međutim. Goti i Slaveni Crvenoj Hrvatskoj. a ne Rimljanima Grčku«.. A. mi mislimo njega spomenut ćemo samo npr. Seviljski piše na jednome mjestu »da su Slaveni početkom pete godine carevanja »Na prešućivanje te podudarnosti moramo ponovno skrenuti pažnju.. Naprotiv. pitanje s koliko je prava Pop Dukljanin ime Crvene Hrvatske protegnuo i na a ne o2 7jednoj 7 vijesti koja je različito datirana. kako li bi je tek obaju izvještaja.84. Izidor (Porfirogenet) došli su u prvoj polovici VII. Košćak tvrdi da »Ljetopis Popa Dukljanina govori o Crvenoj datne analize. zahtijevalo daljnje obrade i diskusije. jer je u sredini X. Prije Svetopeleka spominju se samo ispustili »iz vida Ljetopis Popa Dukljanina u kojem se govori o (. 1984. da su oni morali doći vrlo rano. BARIŠIĆ. Zasluga je Popa Dukljanina stoje pojam 275 Ibid. to se južni Po Košćaku. Kada se tribus kao četa »teritorijalizira«. on postaje GRAFENAUER.. g.da Hrvati nisu došli u ranom VII. »sedam ili osam rodova plemića« može se odnositi samo na jer ni ona nije dosezala do Drača. tj. 28 " Zato ćemo se ovdje ograničiti na kratak sažetak tih oprečnih teza. 283 KOŠĆAK. 1983.. naprotiv.a. Sedam ili osam tribusa 281 Slavena.. Toma čas udružuje. Hrvatskoj u VII i VIII stoljeću u primorskim ravnicama današnje Albanije«. nastavlja Košćak. »zar ne govori već i to što Toma drži Hrvate za starosjedioce. Gotima. se sada zove Drač«. Tezu o tome da »Grčka« u Izidora obuhvaća Ilirik ili dio Ilirika iznio je već CHARANIS . Pri tome treba imati na umu da ovdje nije pitanje vjerodostojnosti ne spominje Hrvate.279 na stoje uslijedio i Košćakov odgovor na naše do. 284 Najprije o Tomi Arciđakonu. bila Tomina koncepcija i slaže li se ona s koncepcijom koja je iznesena u 30.: S. Usput rečeno. Na Izidorov podatak upozorio je već STANOJEVIĆ. Ako ta vijest »automatski ruši« našu tezu. Pitanje smo dotakli u MARGETIĆ. To bi se potpuno podudaralo s vijestima iz 30.) Crvenoj Hrvat. glave DAI. pa se oba Ali. Gota došlo je kasnije iz Poljske (ili Češke). već u IX.-S96. 91 itd. tj. Izidora je uporabio i da tribus nije isto što i generatio. 294. stoljeću. prijevodu i prevodi kao »rod«. tractus«. 212. koji je dolazak Hrvata u VII. 626. 278 Loc. cit. 281 MARGETIĆ. A. a Slaveni skoj koja je nespojiva s kasnim dolaskom Hrvata«. nakon marginalno pitanje. 196. u koju Izidor. 1984. prema tome. bilješka 15. O tome vidi npr. Crvene Hrvatske. 1972. Crvena Hrvatska protezala se za Svetopeleka do »grada Bambalone koji ukratko ovo: Hrvati su starosjedioci u Hrvatskoj. Naše je mišljenje da tribus ovdje treba prevesti kao »četa« Nije baš točno da je Izidorov podatak u nas »malo zapažen« i da ga ne spominje iz razloga koji daleko prelaze okvire ovoga rada. »Dakle«. strane znamo da je ostrogotsko kraljevstvo dopirale samo do Budve. Tako Košćak. Sada o Popu Dukljaninu.«282 Uostalom. jer su za njega Hrvati. Goti i Slaveni.283 mjestu izjasnili o toj kritici. genus. 1984. prigovara kao pogrešnom London. Ipak je 27(1 Ibid..) Slaveni oduzeli zatim ih poistovjećuje s Gotima i Slavenima. jer on govori o Bijeloj i Crvenoj Hrvatskoj tek u prigovorio da smo potpuno prešutjeli »sukladne vijesti Porfirogeneta i Tome doba kralja Svetopeleka.) i pape Stjepana VI. ubraja i Dalmaciju. po Hauptmannu o Dukljaninovoj rodova s Hrvatima protivi Tominoj koncepciji. VASILIEV. Budući da je to za našu diskusiju Grafenauer. kako to Antoljak izvodi. isti narod.274 Po Antoljaku. 1953. da se poistovjećivanje tih sedam ili osam koji su se odvojili i zavladali »Ilirikom«. 209. i to Goti negdje potkraj V. područje kasnije Dukljanske ili Zetske kraljevine. Na čitatelju je da ocijeni što je Izidorove kronike vidi se da postoji nepobitni dokaz o upadu Slavena (i Hrvata: S. koji je naslijedio prvoga gotskoga kralja u Iliriku. »regio. Ostrojla.. stoljeća.) u Dalmaciju.21 1-216. 115 i dalje. identično kao i kasnije za Svetopeleka.) pa je to.) oduzeli Rimljanima Grčku«. Riječ je zapravo o onim Dalmatinskim Hrvatima Hrvate. stoljeća »Ilirik« označavao Dračku temu.« 276 Antoljaku ne smeta što Izidor poglavlju DAI.275 tek pod kraj VIII stoljeća«. stoljeću i iznio »izvorni podatak« iz Kronike pisca u bitnome slažu: Sedam-osam plemenitih rodova (Toma) ili sedmero braće Izidora Seviljskog.. nastavlja Košćak. 84). . ali ni na Svetopelekovu Crvenu Hrvatsku.a. čemu KOŠĆAK. koju su oduzeli Bizantincima.

287 294 MARGETIĆ. to ne znači da Košćakov rad nije zanimljiv. Pri tim našim shvaćanjima. cit. 295 288 KOŠĆAK. 291 286 KOŠĆAK.. koju je preuzeo iz narodne tradicije. Svoje nepovjerenje čak možda i prečesto ponavljamo. na str. mi doista mislimo da se po anonimovoj koncepciji. mi mislimo da su i Car i anonim imali na raspolaganju izvještaje u carskoj arhivi. na str. kojih doseljenje stavlja /misli Riječ je dakako o Karlu Ćelavom... 1984. 1980.. KLAIĆ N. a naš »odgovor na odgovor« ispao bi nauera preuzeli »ideju o velikoj vrijednosti tobožnje narodne hrvatske tradicije«. seobe« u to doba nije bilo. ostajemo i dalje.257. bilješka 14. mi smo se toliko osobito lako pratiti. čini se kao dokaz daje to naše mišljenje /a ipak bila vrlo jasna. godine 875.. onda je ona posve jasna i nekontradiktorna: istaknuli smodaanonimova skeptični prema njegovoj tvrdnji da će tu bilješku 'teško itko razumjeti'. Usput budi rečeno. u kojoj je slijed Košćakovih i naših misli Što se tiče našega stava o vjerodostojnosti narodne tradicije. zabunom spomenuo Ludovika Njemačkog. jer na nekim mjestima kao da branimo narodnu tradiciju. Uz to. a usporedba je 290 Op. N.. XVI. stoljeća. Dakako.) i mi pokušavamo pronaći »izvornu narodnu tradiciju« i pri tome naslućujemo da su njegova sina Karlmana u čijoj vlasti je tada bila Istra«. i hrvatske domovine..« Ipak. godina VII.« Moramo Ukratko. koji čak izričito kažemo daje »sasvim malo vjerojatna uloga Franaka u dodacima«.) pripisuje nekakvu pogrešku u predanju ima sasvim jasnu poruku: Sjeverni Hrvati bili su podređeni Francima«. stoljeća na poziv Avara N. Vidi npr... Op. 130 131 . Klaić prihvatila je »naše analize avarsko-bizantskih odnosa tridesetih čitatelj podsvjesno pod dojmom 31.). Košćak tvrdi da Pop Dukljanin govori o njoj već u VII. a onda VIII. 314. Naše su riječi glasile: »Košćak je zabunom preuzeo lapsus ne samo iznošenje pričanja 30. 30-31 i 79. ali da u nju nemamo osobita povjerenja. poglavlja/ i donosi zaključak da smo pogriješili jer calami iz Šišića. 1984. stoljeća./ u posljednje godine VIII stoljeća iz Bijele Hrvatske nisu mogli Šišić je u svojoj knjizi Povijest Hrvata. Franaka. Klaić tvrdi da smatramo da su Franci bili gospodari Sjevernih čitatelju je da se prikloni onome shvaćanju koje mu se čini ispravnim. Od ostale diskusije između Košćaka i nas zadržali bismo se ovdje samo na Klaić zabacuje jer da je riječ o tezi koja se ne temelji na izvorima. Vidi op. 256-257. Klaić da smo od Hauptmanna i Grafe- čini da bismo njima sama zamarali čitatelja. cit.285 U primjedbama na po njoj Hrvati došli u novu domovinu po nalogu Franaka. 24-25.. Hrvata u Bijeloj Hrvatskoj krajem VIII. ispravljen već od samog Šišića. 1977.. U ostala mnogobrojna naša neslaganja ne bismo se ovdje upuštali jer nam se Zato nam se čini neopravdanom kritika N. 11 odozdo u tekstu ispravi 'Ludovika Njemačkog' u Karla Ćelavog. Smatramo da su prigovori N.. stoljeću.«287 Čini nam se daje naša primjedba pa te riječi N. tu svoju grešku ispravio ovako: »Str. 270. 289 KLAIĆ N. Našim analizama prigovorila je dvoje: koje je anonim donekle »ažurirao«. Klaić se zbog toga pita koja je naša »posljednja Dukljanin bar jedan jedini put spomenuo Crvenu Hrvatsku prije IX.295 predugačak i utoliko nepotreban jer bi uglavnom samo ponavljao argumente i stavove jednoga i drugoga. 14- priznati da nam se i bez te 'interpretacije' naše riječi čine posve jasnima i zato smo 15 i 30-31..288 koje su nas »dovele do prihvatljivog mišljenja da hrvatske Uz to. Klaić izneseni u neopravdano oštrom "'KOŠĆAK. Treba priznati da bi Košćakova teza bila vrlo uvjerljiva daje Pop je ponovno zabacujemo. stoljeća. 290 2) NaŠ prijedlog o dolasku Hrvata koncem VIII. mi tvrdimo da Pop Dukljanin spominje Crvenu Hrvatsku tek u sredini 1) Nije jasan naš stav prema narodnoj tradiciji. Povijest Hrvata. 4. 22. zašto Košćak uporno tvrdi da su se za baštinu Ludovika II. Klaić navodi u kurzivu. osobito o položaju stare IX. 221. XVI. 1984. Istina je da i uvučena u borbe za Ludovikovu baštinu između Ludovika Njemačkog (. Op. 267. koja nam se čine uvjerljivima.286 Košćak ne prihvaća tu našu usputnu nepouzdana.. 355. tonu. M.. cit. 292 Op. što se temelji na narodnom doista nevažnu primjedbu: »Margetić nam (... 1925. avarsko-hrvatski ratovi događaju koncem VIII. smo previdjeli »najvažniju činjenicu: Sjeverni Hrvati. 231. Mi mislimo da je moderni 5. borili Ludovik Njemački pokušali smo iz anonimove priče pronaći narodnu tradiciju »u izvornom obliku« i i njegov sin Karlman? Mi smo ipak još uvijek skloni vjerovati da se radi o ustvrdili da je ona možda glasila da su Hrvati došli u novu domovinu po nalogu Košćakovoj zabuni i ne vjerujemo da Košćak ne zna te elementarne stvari. kao protivnika Karlmana (sina Ludovika II. 355 redak selidbi Hrvata na jug«. 15.. »Hrvatska (. Na 289 riječ«. a Car »skovao u probizantskom duhu«. Naprotiv. Zagreb. bilješci (. N.... cit. ako se sine ira et studio pročita »poruka« naših izvođenja na str.-1981. cit. MARGETIĆ. 15.294 To je valjda ipak prigovor narodnoj tradiciji. Ukratko. ali i prilikom našega Košćakov rad napomenuli smo u bilješci da je riječ o zabuni na koju je Košćak traženja »izvorne« narodne tradicije ističemo da je i takva »izvorna« tradicija bio naveden jednom Šišićevom greškom. 1977. puta u svom radu ogradili od nje da nam se čini da smo u vezi s time jasni i Košćak tvrdi daje nakon smrti cara Ludovika II. 1984..293 Mi kažemo da »pripovijest anonima. stoljeća«.) 292 eksplicitni. ali imati nikakve veze s Francima«. dj. 256. stoljeća. 291 još jednoj karakterističnoj pojedinosti. O tome smo podrobnije pisali u MARGETIĆ.) koju teško da će itko razumjeti. 355. 291 Košćakovih i naših argumenata sigurno poučna. istoga djela. priča teče »glatko i upravo uvjerljivo«.254. 1984.. poglavlja. ali smo i prema takvoj eventualnoj narodnoj tradiciji izrazili svoju skepsu. n. N. a je tu grešku primijetio još za vrijeme tiskanja istoga rada pa je u »Ispravcima i ne nama.« Te po Košćaku nerazumljive riječi znače ovo: se Margetić: L.

prvorazredna vrela šute. takav nas pristup još više udaljuje od anonimova teksta i narodne bez našega izjašnjavanja o tome odakle su Hrvati došli ima stanovitu vrijednost. iako ovi podaci idu u prilog njegovoj ukratko slijeda misli koji nas je doveo do naše teze. avarsko-franačkih ratova.. stoljeća. . a dijelom na arheološkim podacima. nikada neće promijeniti svoju osnovnu krajem VIII. stoljeću. Klaić da se naša teza o dolasku Hrvata na poziv Avara filološkim. kao narodnu legendu. DAI Konstantina godina nakon Einharda« i odgovara: »To.245. stoljeća) i istočnih vrela (npr. slično tome se otvaraju dva pitanja: kada i zašto bi Avari bili inicijatorima dolaska Hrvata? kao npr. Po Goldsteinu dolazi do došla nakon Slavena. stoljeća.. stoljeću Prema anonimovu izvještaju proizlazi po našem mišljenju da su Hrvati došli imali svoju državnu organizaciju. koja se stopila sa slavenskom većinom. Ne preostaje dakle drugo nego 297 »Protohrvati«. dakle. nadređeni položaj. samo jedno od dvoje: ili su Hrvati došli vlastitom inicijativom uopćene tvrdnje vrlo teško pobijati. Ako su Hrvati došli neposredno prije 2S * GOLDSTEIN. Protohrvati su se nametnuli Slavenima kao vladajuća grupacija. Europi i u avarskom kaganatu godine 670. povijesnim i drugim pristupima. i l i na poziv Avara. nije zato što su se Hrvati doselili Porfirogeneta). Osobito je značajna mukotrpne analize? šutnja franačkih izvora. zapadnoj Bosni i nam je i l i da iznesemo svoje vlastito mišljenje kao puku hipotezu ili da temeljito Dalmaciji oko Zadra i Splita (»savezničkim«) Četama Hrvata. Takve je Preostaje.1. godine bili pripremili opsežan materijal. Goldstein nas nije uvjerio u svoju uopćenu tvrdnju da se hrvatsko raznim slavenskim plemenima i narodima. smatrajući da su naši rezultati dovoljno zaokruženi da se o njima domovinu. ali smo utvrdili daje Drugi avarski kaganat). U takvoj situaciji može se zamisliti i migracija Hrvata na jug na vlastitu može povesti rasprava. koji za VIII. Goldstein se dotaknuo našega rada na izvanredno koncizan način. Tu šutnju objašnjavamo time što ni Nije li Goldstein možda ipak previše olako prešao preko naše svestrane i Bizant ni Franci nisu imali nikakva udjela pri dolasku Hrvata. na poglavljima 29. o tome kako su značajku: to je samo drugorazredni izvor. arheologiju. Istina je doduše da činjenice koje navodi Goldstein od dolaska Hrvata i da su Hrvati (bolje reći Protohrvati) vojnička grupacija koja je govore u prilog našoj tezi. kao ni pod svoj privilegirani. U izvanredno burnoj situaciji. Opravdan je prigovor N. tj. njihov se dolazak može uvjerljivo o b j a s n i t i Kako ne vjerujemo u ulogu Franaka pri dolasku Hrvata i kako je anonimova priča pregrupacijom avarskih vojnih snaga u očekivanju franačkog napadaja. o njemu se uopće nismo izjasnili. ali ni to je ne može spasiti. ime kasno pojavilo zato što se hrvatska državna organizacija tek rađala.. koje nas nimalo ne veže nijednim svojim podatkom. Kako o prostiranju praške nadbiskupije iz kasnoga XI. vijesti iz zapadnih vrela (npr.-31. Hrvati došli u svoju današnju domovinu. jer je nezamislivo da bi se Slaveni dali podrediti potkraj VIII. možda bi dolazak Nestora. tezi. Evo tek potkraj 8. kasne upotrebe hrvatskog imena »zato što se hrvatska državna organizacija tek Nadalje. i VIII. »plemenskog saveza« nije nam se činio vjerojatan. 296 ne spominju Hrvate u VII. I doista. stoljeću kao ratnička manjina. 238-239. razmotriti čitavu literaturu o tome. da li na vlastitu ili tuđu inicijativu. Franci i Bizant ne dolaze u obzir kao inspiratori dolaska Hrvata. To što je N. 1984.. neodrživost naše teze je očita pa o njoj Polazna točka od koje smo krenuli bila je da treba razlikovati dolazak Slavena ne treba potrošiti nijednu riječ. anonimov se izvještaj ne smije čitati pod utjecajem vladajućoj grupaciji ako ta nema čvrstu vojničko-državnu organizaciju kojom brani vijesti iz poglavlja 31. 297 Ibid. koja je tih godina bitno pitanje stare hrvatske domovine krajnje teško i kompleksno i da zahtijeva posebnu izmijenila etničku situaciju u Panoniji i na Balkanu. ali pokušat ćemo upozoriti na neke okolnosti. tezu našeg rada dokazuje nam da smo u tome bili u pravu i da rad Doduše. kako tvrdi Lujo Margetić. Naime.. očito. Prodor Hrvata kroz golema područja avarsko-slavenskog Po Goldsteinu su se Hrvati doselili u VII. Avari drugorazredno vrelo. Zato smo dali našem radu oprezan naslov Konstantin Porfirogenet i vrijeme premještanju dijela hrvatskih vojnih jedinica iz »Velike Hrvatske« u novu dolaska Hrvata. kada u Panoniju dolaze nove snage (tzv. toponomastici i slično. pa znanstvenicima koji se bave tim pitanjem ne ostaje 6. Klaić prihvatila osnovnu. podatke iz isprave (ili takoreći sve) anonimove vijesti o dolasku Hrvata. zauzeti stav o Hrvata trebalo povezati s velikim perturbacijama koje su se dogodile u istočnoj dosadašnjim rezultatima i shvaćanjima u literaturi i dati svoj prijedlog. Bugari nad Slavenima. stoljeća ne temelji izravno na vrelima. dokumentiranu. možda ima mjesta i studiju. tradicije. Taje državna organizacija postojala dakle utjecajem našega znanja da su Avari sa Slavenima definitivno zauzeli rimsku Dalmaciju u drugom desetljeću VII. gdje se navodi da su Hrvati došli za Heraklija. ali nikad ni riječi o Hrvatima.). anonimov tekst koliko god ga čistili logičkim. On se drugo nego da predlože svoje shvaćanje koje se nužno temelji dijelom na pita zastoje do »pune afirmacije hrvatskog imena u inozemstvu došlo tek stotinjak drugorazrednim izvorima (npr. st. čini nam se vrlo inicijativu. U svakom slučaju. Pri tome bi trebalo uzeti Treba priznati da postoji i drugi pristup. mi smo već 1977. preostalo odasvud povlače svoje jedinice i zamjenjuju ih u današnjoj Lici. uzeli smo u obzir okolnost da suvremeni bizantski i franački izvori rađala«. proučimo to pitanje u svoj njegovoj širini i kompleksnosti. arapske putopisce itd. stoljeće donose veći broj važnih vijesti o Uostalom. Na žalost. Ako smo dobro razumjeli prihvatiti tezu da su Hrvati došli u svoju novu domovinu uz suglasnost Avara. Možda bi doista trebalo odbaciti sve u obzir toponomastiku.« Ako smo dobro razumjeli Goldsteina. i to u cjelini. To znači da su Hrvati već u ranom VII. Što se pak tiče pitanja odakle su došli Hrvati. Pri Goldsteina.

kada je to omogućilo slabljenje Bizanta nakon smrti Bazilija II.298 7. još nekoliko riječi. Anwies Laureshamenses 298 Ibid. pouzdanije izvore. stoljeća. Na kraju. onda nam baš i ne služe).239. jedino je i vjerodostojni podatak (ali dakako ne uopćena razmišljanja) pobio bi tu našu tezu. do sredine IX. a da nitko nikada pouzdaniji izvor od Chronicon Moissiacense. protivno Hauptmannovim tvrdnjama. Uočeno je mnogo toga čemu se prije nije polagalo dovoljno pozornosti. Ukratko. kameni spo. već od 867.od početka VII. O njemu je sačuvan priličan broj izvora (tzv. Langobardi odmah Langobardima itd. ali izgledan smjer budućih istraživanja. Trpimirova darovnica. Do ponovnog uspona Hrvatske treba čekati sve do XI. Popa Dukljanina i Tome Arciđakona doista je potrebna i korisna. stoljeća. Mi smo pokušali mukotrpnom analizom franačkih vrela dokazati daje knez Vojnomir hrvatski knez. to su razlozi zbog kojih nas Goldsteinova teza nije uvjerila. Ne možemo a da ne izrazimo svoje nezadovoljstvo okolnošću da su naše temeljite analize bizantskih vrela za VII. stoljeće tek ponegdje usput spomenute.) — svakako neusporedivo više nego o Tomislavu. No. Hrvatima nije trebalo čekati više od 200 godina da »dozre« državna organizacija.. eventualno. Analiza i rasprava vijesti iz Porfirogenetova DAI. (1985.. i to samo ako su sami po sebi vrlo uvjerljivi (ali i to je nepouzdan kriterij) ili ako su potvrđeni drugim vjerodostojnim vrelima (ali. u rezultatima arheoloških istraživanja. dakle bez promijeniti svoje mišljenje ako bi se takav podatak pronašao. Bugari se od VII. godine) opao pritisak Franaka. stoljeću.) menici itd. Njega vrelima i. protivna Goldsteinova teza. dok bi ponovna analiza npr. godine uloga Bizanta tia Balkanu naglo jača pa je Tomislav bio samo neko vrijeme zanimljiv Bizantu. do pred kraj VIII. vijesti u Konstantina Porfirogeneta. ali je takva. Trpimira kraljem i da je pobijedio Bizantince. našeg tumačenja Pizidinih epova De expeditione persica i Bellum Avaricum i naše teze daje avarski neuspjeh pod Konstantinopolom godine 626. Oni su je imali odmah nakon svojega dolaska pa čim je (čini nam se oko 828. ikakve političke tendencije uveličavanja. pa čak i mnogo općenitija. Razlozi su doduše uopćeni. Nije li to čudno? Mi smo uzalud tragali za takvim podatkom u razmjerno bogatim bizantskim Ali to nije sve. A to je i razumljivo. bio mnogo manji nego što se to obično misli i da on nije značio nikakvu prekretnicu — bila od najveće koristi za stvarno unaprjeđivanje našega znanja o našoj prošlosti u VII. čijim se podacima treba vrlo oprezno služiti. Hrvatima trebalo čekati više od 200 godina. i to »usput«. rezultat je ipak nužno vrlo ograničenog dometa. Mi tvrdimo da dalmatinski gradovi ni unutar te države ni izvan nje nije upotrijebio ime vladajućeg naroda. 134 . Eto. do tada vazalna hrvatska država na Balkanu odmah postiže samostalnost i razvija punu snagu. ali smo spremni prvorazredni suvremeni izvor zove kraljem (Gottschalk). Za Trpimira je Hrvatska bila vrlo jaka jer su Franci i Bizant u to vrijeme doživljavali krizu. Zato nam se čini da bi bilo još mnogo korisnije kad bi se napori znanstvenika usmjerili na druge. Gottschalk naročito ističe da i narod zove Mislimo da bi to trebao biti težak. pa bi bilo važno utvrditi jesu li naše analize točne ili nisu i jesu li doista. stoljeća nisu bili pod Bizantom — a jedan jedini ozbiljni odmah nazivaju Bugarima. Riječ je o drugorazrednim vrelima. Naprotiv. Nama se čini daje najjači hrvatski vladar bio Trpimir. kao saveznik protiv opasnoga bugarskog vladara Simeona. recimo oko 230 godina.

dok se Grafenauer odlučio za 622 . od koje po našem mišljenju treba krenuti. N. MARGETIĆ. 1987. Ipak. kagan spremao na nov udarac protiv Bizanta te je u tu svrhu svakako okupljao Avare na jugoistoku avarskog područja. Klaić prihvatila je neka naša gledišta301 o vremenu dolaska Hrvata pa im je i Štih posvetio ne mali dio svojih analiza. JOŠ O PITANJU VREMENA DOLASKA HRVATA 1. godinu.529-549. " MARGETIĆ. ovo posljednje mogli bismo zaključivati po slavenskom napadu na Kretu. .. Štih objavio je u Zgodovinskom časopisu u rubrici Problemi in diskusija članak299 u kojem analizira nove prijedloge N.. 86-127. da djelo Konstantina Porfirogeneta De 303 administrando imperio (DAI) ne daje oslonca za tvrdnju da bi dolazak Hrvata trebalo povezati s bizantskim carem Heraklijem. GRAFENAUER. 253-270.44. 227-240. 3( KLAIĆ N. po Heraklijevu povratku u Bizant sa pohoda protiv Perzijanaca i po ponovnom zaključenju mira s Avarima uz povišeni godišnji danak i uz predaju novih bizantskih talaca kaganu. smatramo našom dužnošću da čitateljima Zgodovinskog časopisa iznesemo svoju protuargumentaciju. Ishodišna su točka.. u pogledu vremena. Klaić300 o tome odakle su i kada Hrvati došli u svoju današnju domovinu./623. zato što se »upravo 622 . uvjerljivi 302 rezultati Hauptmannovih analiza. 2. 1952. a možda se čak već i zapleo u borbe s Bizantincima. Kako je sučeljavanje oprečnih mišljenja jedna od pretpostavaka napretka znanosti. U takvim prilikama je prolaz preko Panonije bio dakako izuzetno lak«. Hauptmann je ostao u granicama Heraklijeva doba i smjestio dolazak Hrvata u 626.c. 3U2 303 U daljnjem tekstu citiramo prema DAI. 1977. 5-83. 304 HAUPTMANN. 1985. IV. 1984./623.. 1925..b.3"4 m 300 ŠTIH. P.

a.loc.. on počinje A zašto bismo se uopće morali opredijeliti upravo za Heraklijevo doba. (to smo i mi prihvatili pruža nikakvih potanjih vremenskih informacija. na Uskrs Heraklije kreće osobno u rat protiv Perzije (prema 305 Grafenaueru 623. Heraklije ispunjava svoje ugovorne obveze. 1950. Štih se s pravom više ne vraća na Teofanu ' ). Slavenima i Bugarima. dovesti do gomilanja avarskih snaga prema Bizantu Prema tome. i GRAFENAUER. Loc. Baynes) treaties. a drugi izvor. Ukratko. 3 Loc. Grafenauerovo »najvjerojatnije vrijeme« za Štiha — 620. 1955.301. 77. nego samo ispunjenje ugovornih obveza na osnovi ugovora iz 620.309 Štihova datacija u Avarsko-bizantski odnosi u 622.3. u lipnju. prihvatio i Grafenauer. U prilog prolazu vjerojatnom. gotovo bil mogoč. Teofanova je kronologija nesigurna jer je on događaje koje je preuzeo iz Što o tome kažu vrela? Za pokušaj hvatanja Heraklija postoje dva vrela koja starijih pisaca donekle samovoljno razdijelio na godine. isključivo o Gotima. a pojmovi Bijela Hrvatska i Crvena dakle 623. godine. da bi ga leta 622 Avari pred samim obzidjem je pitanje ne radi li se o pomaku zbivanja za jednu godinu dana unaprijed ili unatrag. Iste godine. cit. Hrvatska pojavljuju se tek u njegovim vijestima koje se odnose na IX. nakon stoje uspješno obavio prve ratne operacije. A kasniji »literarno«- 3 8 " Naime. Hrvata kroz Panoniju trebalo bi naći neke druge okolnosti. kagan u početnim pregovorima pokušava na prepad uhvatiti Heraklija je pitanje je li »možebitni prolaz« Hrvata u nekoj godini »moguć«.. U svakom slučaju. Konstantin Porfirogenet? Protiv njegova doba i uopće protiv tako ranog dolaska Hrvata na Balkan govori okolnost da nijedan bizantski. 315 Teofanu ). Nicefor. (Ovdje rad pod II. stoljeće. rimski. 305 langobardski ili franački prvorazredni izvor ne spominje na području današnje GRAFENAUER. pri čemu se ugovora. a nestalo je i tvrdnje daje te godine prolaz Hrvata bio »izuzetno Teofanu312). cit. 315 3 "THEOPH.. Jedino je ćelo izpostavil nevarnosti. bez analiza kojima bi pobio do sada iznesena gledišta i učinio svoju tezu bi te godine avarski kagan gomilao svoje čete na jugoistoku. m GRAFENAUER. 306 Podrobnosti u MARGETIĆ 1977. a po Uskršnjoj kronici 623.310 Tijek pregovora bio je po našem mišljenju u ni vzdržala nobena meja in sila. a ne — 621. 76. kako u vrelima nema riječi o dva ugovora.«307 Naime.. jedno — 619. 31-44. 1950. cit. Hrvatske u VII. Kako takvih okolnosti Što se pak tiče ponovnog sklapanja mira u 623. stoljeću ni Hrvate ni postojanje neke samostalne hrvatske 307 Loc. Heraklije da nema dokaza za bilo kakve ratne operacije između Avara i Bizanta u 622. nego osigurava bizantskoj vojsci zimovalište pa se vraća u Konstantinopol (prema 306 3 6 i da okolnosti govore protiv toga. 17. ko pred prodirajočimi Ijudstvi Na to je upozorio već Baynes. "Ibid. Po Teofanu je do toga došlo 619. Niceforu313). stoljeća priča hvatanja Heraklija dogodio u trinaestoj godini Heraklijeva vladanja. 3I " 4 TEOPH. Gledano iz te perspektive je morebitni prehod — konkretnom slučaju ovakav: lahek ali težak — Hrvatov skozi Panonija 622.. Zgodnjega srednjega veka znanih dovolj primerov. lak«.. Carigrada м/Wi.45. takoreći »službena« Uskršnja kronika kaže da se pokušaj povijesno-kroničarski izvori? Pop Dukljanin za razdoblje do IX. već se poziva samo na »stanje trajne napetosti« i kao indicije da bi protiv Perzije (prema Teofanu ). dalmatinski. godina — 617. suvremena. * Podrobniju analizu podataka Popa Dukljanina vidi u MARGETIĆ. daje taoce itd. Do netom spomenutoga ponovnog sklapanja mira s Avarima došlo je po — 622.. cit. To je. takvo stanje moglo upravo 622. logično je daje opsežnih i temeljitih Baynesovih analiza sve više probija misao da je ispravna Heraklije dao taoce prije nego stoje svoje čete iz Europe povukao u Malu Aziju.. godine. nego samo o jednom. (po za bilo koju od mnogih drugih godina. što bi po njemu upućivalo na ratne operacije prethodne. 302. godine. i VIII.« A l i . a drugo je li (godina i događaj po Teofanu311).a./623. 3I3 NICEPHOR. ne nisu međusobno usklađena. valja upozoriti na to da vrela ne govore o dva ugovora. Štih poseže za ovim argumentom: »V zgodovini je iz pozne antike in u 622. koji bi opravdavao napetost nema. 317 366. indikcije 11. na jesen. 1984. osiguravši zaleđe prema kaganu na Balkanu. države (»plemenskog saveza Slavena na čelu s Hrvatima«). u svojim analizama). ne vidimo nikakva razloga zašto bismo se opredijelili za 622. ako pripreme za rat prema Perziji i povlači svoje trupe iz Europe u Malu Aziju (prema se slažemo daje Heraklija u svoj izvještaj o dolasku Hrvata tendenciozno ubacio Teofanu314). Usp.. 257-260. tj.. u ožujku Heraklije se vraća na armensku bojišnicu i nastavlja rat 317 Bizantincima«.) 138 . nije nova obveza na osnovi novog navodi da se Heraklije trudio »ob poniževalnih pogojih ohraniti mir. 118: /n none ofour authorities is there any hint of two (spac. nije drugo doli gola tvrdnja.308 U novije se doba nakon U svakom slučaju. među ostalima. davanje talaca godine 621. 622. 318 31(1 BAYNES. dolazi do konačne redakcije nacrta ugovora (godina i događaj po je samo »moguće«. Grafenauerovu tvrdnju da se kagan »možda čak već i zapleo u borbe s — 623. vjerojatan. 312 IBID. ne upućuju prema tome na pretpostavku da 622. godine. Mi smo u svojoj razmjerno opširnoj analizi nastojali dokazati ne samo — 622.

1977. Borna. U našem smo radu iz 1977. dobivamo sljedeću usporedbu: b) Što se pak tiče vremenskih podataka iz glave 30.). prikupljenih u carskoj Dalm. podjarmili Hrvate i konačno se s njima spojili Hrvatskoj (61-63) Hrvatskoj (1-4) ujedan narod. možda zato što se nije nalazila njegova oca. izbacimo (samo) ono stoje sobom podatke o Porginu ocu. sam dolazak). To doista podsjeća nekoliko redaka dalje. oni izgledaju ovako: Hrvati dolaze u Dalmaciju i bore se s Avarima »neki broj godina«. '"Loc.«320 Na to je. narodu moglo ostati i sjećanje na Porgu-Bornu i sjećanje da su Hrvati došli za nije uzeo u obzir priču o petorici braće i dvije sestre. nastavlja car pisac. »samovoljno konstruiranje prouzrokovano neznanjem (u na Hrvate. glave. Heraklije Hrvati bili podložni Francima. slično kao što možda ni anonim nije imao pred Ako iz priča o dolasku Hrvata u glavama 30. oni su samo na prvi pogled proturječni. i 31. i Porgina oca iz glave 31.319 Petorica braće i dvije sestre dolaze u Hrvati dolaze za Porgina oca (20-21) 3. govori se ne oca. o tom pitanju ustvrdili da »neki broj godina piscu 30. Grafenauer ispravno ističe d a j e podatak o Porgi-Borni potekao iz ratovati u tuđim zemljama. s jedne. DAI priča se da vladao negdje pri kraju VIII.324 520 D AI. Bi li se možda iz DAI dalo ipak ponešto zaključiti o Dalm. "'Loc. Dalm. čijeg se imena više nisu sjećali? na ekscerptima kojima se služio. Njima rukovode petorica braće i dvije sestre (glava 30. a da Dalm.a. o papinu obećanju da će ih štititi »Bog Hrvata« i sveti narodne tradicije i da ga ona »stavlja prilično pravilno na njegovo mjesto. kao što to on kaže bore. »U to su doba imali ti Hrvati za ulogu Bizanta pri dolasku Hrvata. Oni ostaju u Dalmaciji »neki broj godina« te se oslobađaju franačke vlasti nakon borbe koja traje »sedam godina«. I950. Svi oni po DAI imaju dogovor da se zajednički K o n s t a n t i n o v i h tendencioznih konstrukcija«. 257. 27 godina«. Nije nemoguće daje car pisac Porgina oca sastojala Konstantinova probizantska tendencija i kakve bi skrivene imao pred sobom ekscerpte iz carskog arhiva koji su sadržavali stanoviti broj vijesti koristi nalazio Konstantin da izmišlja podatak o tome da su Hrvati došli za Porgina koje nije imao pri ruci anonimni pisac 30. koji je umro 821. navode se njihova imena i dodaje da D a l m a c i j u u to doba. 324 MARGETIĆ. i zaključili da je po tim podacima »od dolaska Hrvata do svršetka " Ibid. u glavi 31. Dakle. Manje je uspjela »obrada« cara pisca u glavama 29.). 24. oni imaju vezi s Porgom i njegovim ocem)«. Tamo se priča da je car Heraklije naredio Hrvatima da potjeraju Avare i da se smjeste u Dalmaciji pa nastavlja: »Ti su Hrvati Razumljivo je zašto je car pisac ispustio dio narodne tradicije o tome da su imali u to vrijeme Porgina oca za vladara. Na osnovi takvih drugorazrednih podataka sastavio je nepoznati pisac 30.255.. 121 GRAFENAUER. Francima pa se oslobađaju (78-87) glave DAI prilično koherentnu priču o dolasku Hrvata. Preostaje dakle samo DAL On je drugorazredno vrelo nastalo na osnovi Dalmaciju i pobjeđuju Avare (63-71) narodne tradicije pribilježene i nesumnjivo djelomično prerađene u trenutku bilježenja i prilikom kasnije izrade ekscerpata iz podataka. 17-21... s druge strane i tumači da su Hrvati u Dalmaciji starosjedioci još iz antike (!).cit. glave ne može očito biti mnogo veći od. Konstantin. hrvatskom obećanju papi i Čudotvorcu Martinu bez ikakve sumnje kasniji umetak u narodnu tradiciju (i ono što se ne odnosi na — ukoliko nisu obojica izvršili izbor iz vijesti koje su im stajale na raspolaganju. 3 2 1 odnosno. Što se pak tiče podataka o petorici braće i dvije vladara Porgu.. recimo. Glava 31. 3 1 . su Hrvati nekoć živjeli u Bijeloj su Goti i Slaveni došli mnogo kasnije.Toma pak Arciđakon također zna za razliku između Gota i Slavena. Sve je to očito poteklo iz narodne tradicije. stoljeća. Porgina oca (glava 31.cit. hrvatskog ustanka protiv Franaka prošlo. deset 31 godina«. njegov je otac Tu nam mogu pomoći vijesti DAI o Mađarima. Hrvati bi po toj vijesti došli u su se Mađari dijelili u sedam »širih obitelji«. i 31. su Hrvati nekoć živjeli u Bijeloj Dalm. i Hrvata Glava 30. a na čelu svih njih nalazi se vladar iz »šire obitelji« Arpada. Ako je Borna živio početkom IX. Naime. koji je došao iz Istre u Hrvatsku u doba vladara kronološkom pogledu«. Hrvati su neko vrijeme pod arhivi. Naime. Po Grafenaueru su podaci o Porginu ocu »plod se kao osmi pridružio dio Kabira. . recimo. Isto tako čini nam se proizvoljnom i tvrdnja o samovoljnom konstruiranju iz samo o Porginu ocu nego i o obećanju koje su Hrvati dali papi da neće nikada neznanja. u glavi 40. bar u Petar te o čudotvorcu Martinu.« U literaturi se s pravom tvrdi da je Porga povijesno zajamčeni sestre iz glave 30. s druge strane.323 Zašto isto ne bi vrijedilo i za Porgina oca? Zašto ne bi u Trpimira.28. Hrvati se pokrštavaju za vladara vremenu dolaska Hrvata? dara Porina krštenje iz Rima (87-90) Porge (21-26) a) Da vidimo najprije glavu 31. Umjesto njih on je ubacio Heraklija da bi dokazao poslao svećenike iz Rima i dao pokrstiti Hrvate. Hrvati traže u vrijeme svoga vla.322 Ipak ne vidimo u čemu bi se pri spominjanju jednog zajedničkog vladara. stoljeća.

534. 30. u čije doba Pipina Venecijanci su sebi izabrali dužda. Atila je možda Konstantinov dodatak. M. avarskim kraljem. 142 143 . dakle. M. 327 DAI.. U glavi pak 27. Po narodnoj tradiciji primijenjenoj na »na način kako je to učinio Grafenauer«. U glavi 28. Pokušao je osvojiti Veneciju.79. Kada Ovim je našim aproksimativnim računima — koji se nešto malo razlikuju od pak u idućoj glavi car pisac daje svoju verziju dolaska Hrvata. jedno. S druge »smetaju«. tj. po kojoj je sigurno nemoguće drugi tekst: Hrvati. ali su mu se to doba. do 822. po Štihu.329 VIII. i po drugim je okolnostima nezamislivo da bi narodna tradicija i po njoj Hrvati u Dalmaciji bili podređeni Francima. ako ga mjerimo po bili podređeni Francima kao što su bili prije u svojoj domovini« brišu riječi koje zajamčenim povijesnim podacima. niti Avarima trajale »neki broj godina«. ono što je bilo prije toga nije za narodnu Venecijanci oduprli i konačno sklopilo mir na osnovi kojeg plaćaju podavanje. Čini se upravo evidentnim da takva U našem slučaju nikakva brisanja nisu potrebna. što upućuje svakako 330 na ograničeni broj godina. o krštenju Hrvata u su vladali nad svim Francijama i Sklavinijama«. pokoran i podređen bizantskom caru«.93. trajao bi. Mnogo borbe Hrvata s Francima trajale sedam godina. (kada razteguje kronologijo« jer su Hrvati »nekaj časa sami gospodovali«.« Takav postupak s tekstom po našem anonim mogli imati na umu veći broj godina.327 Kada se u istoj glavi kaže da »njihov Hrvata za oslobođenje. postoje dakle četiri. ukazuju na konac otpočetka. o sedmogodišnjem ratu itd. I doista. koji je prodro sve do Calabrije. Nije bez razloga to što anonim i narodna tradicija »znaju« da su DAI daje o Veneciji. »neki broj godina« vlasti Franaka nad Hrvatima zemlja (tj. 330 Ukratko. vladar Papije i drugih kraljevstava. Još prije tradiciju više tako jasno. stoljeća kao na vrijeme dolaska Hrvata i da se podudaraju s podatkom iz 31. 31. bili su pod vlašću Franaka u novoj rastegnuti borbe Hrvata s Avarima. dakle. nešto više od 20 godina. kasnije došao je kralj Pipin. Dakle. a onda se preselio na drugi otok. Liki i Gacki«. Dakle. On je imao tri brata »koji takve predodžbe o početku IX. Borbe panonskog kneza strane. Ali. glavi govori o ocu Porge-Borne. — a po ako se iz anonimove rečenice »neki su broj godina također i Hrvati u Dalmaciji franačkim je vrelima borba započela 819. izbor dužda i njegovo sjedište. dovode Štiha do zaključivanja koja ne možemo prihvatiti. dakle. jer 30. ta bi vijest bila po Štihu navodno u proturječnosti s viješću da su Hrvati od Ljudevita ne ulaze u »neki broj godina« franačke vlasti. dolaska Franaka. I njega očito smeta poruka teksta. Naime. za vrijeme prije Karla 325 ŠTIH.) došla pod vlast Hrvata«. Štih se tim prijedlozima odlučno odupro. glava priča kako su Franci je mišljenju dopušten samo kada doista nema druge zadovoljavajuće interpretacije. koja bi se onda mogla izbjeći samo »sedam godina« o kojima govori glava 30. Velikog DAI »zna« samo za »avarskog kralja Atilu«. do dvadesetih (tj. I venecijanska se narodna tradicija. on javlja to isto ranijih isto tako aproksimativnih — jedini cilj pokazati da vremenski podaci (samo što Franke po svom običaju zamjenjuje s Heraklijem): »vladar je Hrvatske anonimova izvještaja (i vjerojatno narodne tradicije) iz glave 30. I Štih tako misli. 30. kaže se da su Venecijanci došli iz Akvileje i drugih franačkih krajeva u strahu pred Atilom. ostaje navodni »čisti« tekst narodne tradicije: »neki su broj godina strane. Ta vijest po Štihu »bistveno povijesnim podacima kojima raspolažemo mogla je postojati do 796. okrutnu vlast Franaka nad Hrvatima i borbe domovini isto tako kao što su bili u staroj. od carevanja cara Heraklija. »sjećala« uglavnom samo 328 DAI. o kojima priča anonim. hrvatski. Čini nam se očitim da su te borbe trajale najmanjSe podlage«.328 to očito nije ni u kakvoj godina IX. »ta tradicije potrajati dugo. S druge najvjerojatnije prestaje organizirani avarski otpor). 1987.326 ali on ne daje odgovor na upućuje na razmjerno ograničeno vrijeme. L. a čini nam se sigurnim daje upravo 329 DAI. već pripadaju u onih početka bili u podložnosti prema Francima. niti najmanjše podlage«. Ljudevitovu borbu proizlazilo bi da se Ljudevit borio od 815. da se ne bi Franaka u staroj i novoj domovini. Hrvatska. dakle na razdoblje od dobrih dvije stotine godina. brisanjem riječi koje smetaju. Venecijanska narodna tradicija sigurno nije bila toliko zaokupljena Avarima. »Neki broj godina«. ali ni on ni narodna tradicija na osnovi koje piše ne zna Smatramo da nije bez interesa usporediti vijesti iz DAI o Hrvatima s vijestima koje točan broj godina. 58-59. 30. < c) I inače potraga za navodnom čistom narodnom tradicijom i brisanje svega A jesu li riječi »neki broj godina« toliko beznadno nejasne kao što to misli onoga što »smeta«. već samo tri razdoblja o kojima izvještava 30. koji je imao sjedište na otoku »Civitanova«. Čini nam se. Narodna je tradicija još imala kakve. Rečenicu je istaknuo masnim slovima sam Štih. Prvi tekst govori o tome da je nakon hrvatske pobjede nad Avarima. kontradikciji s okolnošću da je hrvatski ban podređen hrvatskom vladaru. Ne kakršnekoli. Kako Štih? Anonimov tekst nije upotrijebio riječi »mnogo godina«.) ban vlada u Krbavi. stoljeća. slično hrvatskoj. nema razloga da se baš moglo reći sa Štihom da je naše računanje »povsem samovoljno in brez brisanjem većih i manjih dijelova traži drukčija »čista« narodna tradicija. dijelom zato Sto je naše tumačenje su došli Hrvati i čije ime tradicija više ne zna i zato su po 30. Vlast Franaka nad Hrvatima prema 325 nad Avarima »od takrat držijo to zemljo Hrvati«. bili toliko okrutni da su bacali dojenčad psima. Konstantin dodao da je Atila »avarski kralj«. Zato se u 31. glavi borbe Hrvata s sintagme »nekog broja godina« »povsem samovoljno in brez kakršnekoli. tj. a kako nije kontradiktoran. stoljeća. ako smo ga dobro pitanje jesu li pobjednici Hrvati pod nečijom vlašću ili nisu. anonimov tekst obavještava nas o tome da su Hrvati bili pod vlašću glave po kojem su Hrvati došli za Porgina oca. a i to 32S DAI. poglavlje. car-pisac javlja da su Venecijanci prešavši s kopna sagradili čvrsti grad u kojem ima dužd i danas sjedište.69. a dijelom zato što nismo uzeli u obzir uz ona tri razdoblja još razmjerno ograničeno vrijeme. Mi smo uzeli da su one trajale oko deset godina. posljednje u dvije verzije. jer kontradikcije između dva teksta u pravom smislu nepodnošljiva situacija nije mogla u predodžbi anonima i narodne nema. na vrijeme od 622. o Porinu-Porgi-Borni. Na to daje odgovor razumjeli. treba još dodati anonimovu vijest po kojoj nakon pobjede što nam se čini čak možda i predugim. L. osvajatelji Dalmacije.

30). stranice analiziramo dosadašnja shvaćanja o tome kada je počela franačka vlast tiče uloge Franaka tako pouzdano. 1950.. hrvatskoj državi i o nestanku avarske vlasti na zapadnom Balkanu. s njima se poslužiti samo kao kakvom-takvom Štih previše požurio s tako odrješitim tvrdnjama? Po Štihu. stoletja«.« To nije tako. 23. pisao je u vrijeme kada se Bijela Hrvatska podlogu« tezu o dolasku Hrvata koncem VIII..« Dakako. čini se najrazumnijim pretpostaviti daje dolazak Hrvata mnogo bliži IX. Nadalje. Grafenauerovu tvrdnju da »Slavonija svakako pada pod kažemo da »pripovijest anonima što se temelji na narodnoj predaji ima sasvim jasnu poruku: Franke u velikom Erihovom pohodu 795«. a da nema razloga ne vjerovati podatku a l i smo opetovano i izričito izrazili svoje nepovjerenje prema toj narodnoj tradiciji iz Trpimirove isprave (dux Chroatorum). stoljeća. 61 do 62 — vrela (Uskršnja kronika. nakon svih tih analiza vraćamo oblastjo. soj o nekoliko njih. ostale naše tvrdnje mogu se prihvatiti ili ne. Ali to nije naša teza. na podlagi katerega« moramo (?) »prevrednotiti vse dosedanje vedenje o po nalogu Franaka. 1985. već su stoje ostalo neizbrisivo: Franci su nekoć vladali nad Hrvatima. a drugi su ostali u staroj. Zato smo 1985. prema 30. da kritika ni potrebna«. U vrijeme 5. 144 . ali one nisu Bela Hrvaška ni imela stikov s Franki tja do 10. stoljeća i o njima se može povesti diskusija već pokoravala Otonu I. 30: »nismo nikako sigurni daje narodna predaja iz glave 30. i iz tih riječi proizlazi da ne mislimo daje Bijela Hrvatska posve nezavisno od problema dolaska Hrvata. već samo tu i tamo nešto ispustio (i to izjave optuživati da zastupamo anakronizam da su Sjeverni Hrvati bili »pod frankovsko upravo bitne riječi et inde in Ραηηυηία) itd. 238. Klaić nad Dalmatinskom Hrvatskom.. taj dio nesumnjivo se odnosi na vrijeme selidbe Hrvata: jedni su Hrvati otišli u novih snaga koje nadiru u Panoniju i koje daju temelj snazi Drugog avarskog novu domovinu.)«. 237. 336 MARGETIĆ.. a ne protiv njih. možda proizlazi (.. 15: »Sjeverni Hrvati bili su podređeni Francima (. moramo posumnjati i u vrijednost podataka narodne tradicije o vremenu dolaska 4. 237.334 Dakle. Oni su pod Francima bili i u staroj domovini (.. 1977.. A l i . Po takvom tekstu izgledalo bi da anonim obavještava o stanju u svoje doba. stoljeća. Po našem Ako pak uzmemo u obzir da prvi prvorazredni izvor koji govori o Hrvatima mišljenju. MARGETIĆ.« se pitanju dolaska Hrvata i utvrđujemo da se jedno s drugim slaže. 60. bezbroj smo puta naglasili da smo skeptični prema vijestima narodne IX. potječe iz doba Branimira (dux Croatorum). borba nije ostalo je samo mutno sjećanje o nekoj Velikoj Hrvatskoj. On uz ostalo kaže da naša trebalo odbaciti sve (ili takoreći sve) anonimove vijesti o dolasku Hrvata kao konstrukcija sadrži »tako očitne anakronizme. Ako je to tako i ako želimo biti konzekventni. ali i onda dodajemo: »Autor glave 30. 3: »Iz spomenutih 335 Štih tvrdi da našu tezu o dolasku Hrvata koncem VIII. zapisivanja hrvatske narodne tradicije narod je već i događaje iz prvih desetljeća Naime. a ne samo u novoj. 48-65. nemaju »za Hrvatske. Ovdje je potrebno nadovezati se na neka naša već iznesena razmišljanja.) potem se podatek o hrvaški ogradili.« U MARGETIĆ. dokazujemo protiv Hauptmanna da Annettes Sjeverni Hrvati bili su podređeni Francima« i ističemo da to nije naše mišljenje. stoljeće nema nikakvih vijesti prigovara anakronizmu kojeg nema u našem tekstu i od kojeg smo se izričito o Hrvatima. to više što — •w Ibid. naša je teza da su dopunom vijesti iz prvorazrednih izvora. da stvar prikaže još gorom. Zbog toga je Heraklijevo doba jedva vjerojatno. Nicefor) ne daju oslonca w Jedino u MARGETIĆ. Narodna je tradicija temeljito izmijenila događaje iz drugog i trećeg što se zbiva za Borne i Kadolaha.. govori ne o jednom anakronizmu. sasvim je drugo pitanje je li ta narodna tradicija točna ili nije«. onda za dolazak Hrvata dolazi u obzir i čak se izričito od nje ogradili.b. ibid.) došli u Dalmaciju gotovo dejstvo. Najoštriju kritiku Stih je uputio na našu tezu da su Hrvati došli u svoju novu Hrvata. 1985. kojima je uništena avarska vlast nad područjem oko donjeg Dunava. Teofan.). dakle već u najnovije vrijeme« 680. Svakako se za te riječi ne bi moglo reći da i one kaganata......) da su Hrvati (. i tek na str. Hrvati nisu pobijedili. 312 Npr. Sva ranija prošlost izgubila se pred onim jedinim desetljeća IX. u diskusiji s N.). nego »samo Laureshamenses daju pouzdane vijesti. pišemo po Buryju da su Hrvati došli iz Bijele za tvrdnju da bi u VII..a. 1977. kako za VII. ali nije zapamtio ni kada je to bilo ni tko je od Hrvata vodio borbu.je Bijela Hrvatska »del ljudskega izročila (. Ne razumijemo kako nas se može čak i nakon tako izričite kompilacija« u kojoj prepisivač nije ništa dodao.. kada dolazi do vala pak blizu Franačke«). i onda. nego podložnosti Frankom v stari domovi izkaže kot interpolacija (podcrtao P.331 Zašto bi nekih borba. Naše analize.3·'2 Nismo čak ni ulazili u pitanje odakle bi po našem svako ranije razdoblje u kojem je došlo do velikih perturbacija na širem balkansko- mišljenju došli Hrvati 333 i pod čijom su vlašću bili u staroj domovini. stoljeća upotrebljavamo »kot događaja kako ih prikazuje glava 30.. Ne vidimo pravog anakronizmi. dalmatinski Hrvati borili su se uz Franke. Štih panonskom području. i VIII. 1977. stoletja.). stoljeću nestalo avarske vlasti. staroj domovini (»Ostali su Hrvati ostali pak blizu Franačke«) skratio (»Ostali Hrvati su Vjerojatnije je razdoblje sedamdesetih godina VII. Međutim. Š. stoljeća tako temeljito pobrkao da u njima jedva uspijevamo prepoznati ono tradicije.336 odnosno. Od glavi (.b. Margetić... a daje Chronicon Moissiacense samo »inteligentna iznošenje pričanja 30. zaključujemo na str. U isto (GRAFENAUER. S tim su nesumnjivo u vezi i bugarska osvajanja pod Asparuhom 679. Međutim. u ranije doba potpadala pod Franke. ibid..335 razloga zašto hrvatska narodna tradicija ne bi mogla sadržavati predodžbu o tome da su Hrvati b i l i i u staroj domovini pod Francima. uzeli u obzir i ne baš malu mogućnost da bi »možda doista domovinu u okviru franačko-avarskih ratova.. (. glave koji se odnosi na Hrvate u negoli početku VII.. Nije li se narodnu legendu«. stoljeću ·'·" Štih je Grafenauerov prijevod dijela priče iz 30. poglavlja«. ni narod morao znati da je takva tradicija anakronizam? kako je završena ni koliko je trajala. dakle. do 60.) što se 48. odnosno Bijeloj Hrvatskoj trajala sedam godina itd.. frankovsko-avarskih vojnah konec 8.. narodna tradicija tvrdi da su Hrvati u staroj domovini bili pod Francima.- o p i s u j u »položaj B i j e l i h Hrvata poslije 955. stoljeća: Hrvati nisu ubili Kadolaha. »Hrvati v stari domovini pod frankovskoj oblastjo«. Narod se sjećao da su Franci bili okrutni i da je došlo do — i ništa prirodnije nego da narod i tu Hrvatsku poveže s Francima. Od stare domovine bili poraženi.

·. — Dominicus. Ali. dakle. Kuver se sa svojom vojskom — Ludovik umire344 (875. Ivan Đakon javlja Tune Sclavorum pessime gentes et Dalmacianorum Istriensem .. razdoblje od 670. cit. do prvih vijesti o Hrvatima u IX.vrlo uznemireno razdoblje ulaze i događaji povezani s Kuverom. stoljeća bio bi prihvatljiv uz pretpostavku da su Hrvati došli kao podređeni — Slaveni i Dalmatinci napadaju Istru35' »saveznički« narod u okviru perturbacija povezanih s nastankom Drugog avarskog — Umire Domagoj352 kaganata. Klaić. ni naša teza ne daje posve Domagoj umro koncem 876. O tezama N. Hrvata pod Porginim ocem iz glave 31. 340 227-232. dolazak Hrvata sedamdesetih godina — Dužd Urso pridružuje na vlasti svojega sina Ivana349 (877.. važno je pitanje datacije..). 157 akcija u kojoj Hrvati u svoju novu domovinu došli iz Karantanije i pokrstili se pod knezom sudjeluje brodovlje bizantske teme Dalmacije u vrijeme jakoga cara Ba/ilija I. 645.-«' 357 342 ANDREA DANDOLO. No..· . s Asparuhovim bratom. kolovoza 875. Loc. Po Štihu se »hrvaški napad saracenski se napad odigrao 875. cit. cit. a možda i kasnije. "" Tako ANDREA DANDOLO. a d a j e VII. U toj strategiji važnu ulogu imali su i papa i Hrvati. Orseola duž dalmatinske Ukratko. . MONTICOLO.. 1940. i vojne strategije.843. w . 1987. vladara Velike Bugarske na zapadnoj zagradama godina po drugim vrelima): obali Azovskog mora.' *./·.. prvi pokušaj osnivanja dalmatinske teme pada u god. otkazao poslušnost kaganu i krenuo — Dominik postaje biskup Torcella345 (876. Prije vijesti o smrti Domagojevoj Ivan Đakon ubacuje kronološki pogrešno vijest o sultanu. 1984. da Ivan ni Panonska »Hrvatska« u prvorazrednim vrelima iz početka IX.) nametnuo stanovništvu u Vojvodina i Srijemu. Naprotiv. cit.'4} Podaci iz Ivana Đakona kažu ovo: (u treba identificirati s petim sinom Krobata. italski kralj 343 CESSI. Naprotiv. 338 6. 1988. Štih tvrdi da su po izvještaju Ivana Đakona340 »Hrvati leta 875 udarili na planovi što užeg povezivanja s papom očitovali su se odmah po njegovu dolasku frankovsko Istro«. zadovoljavajući odgovor na neobičnu okolnost da se ni Dalmatinska »Hrvatska« Treba nadalje uzeti u obzir neobično važnu. dakle. 44-47.) svoju državu (»plemenski savez«)...339 Ovdje bismo se dotaknuli samo jednog pitanja. uhvaćenom u Bariju. umire353 (prva polovica 877. A l i . ako to prihvatimo. kojega možda njega došlo »nekoliko godina« nakon 875 . 119) provinciam depredare ceperunt (MONTICOLO. molili dužda da ih oslobodi a Sclavorum severitate. godini. Ivan Đakon navodi kako su Dalmacianorum popali (tj. do 878. Veći dio svojeg rada posvetio je Štih diskusiji teze N. istraživanje o vremenu dolaska Hrvata ne smatramo ni izdaleka obale. dalmatinski gradovi) zaključenim.· ( . u Veroni pa »je bila italska krona in s tem MONTICOLO.. ' Pastorello se odlučila za »oko 877 ...155 To se tako ni jedan jedini put i da za to doba nema nijedne vijesti o Hrvatima. Branimirom.-. a možda početkom 877. i VIII. 146 .a.. . 345 mesto njihovega seniorja nezasedeno«. stoljeću nego i podaci iz DAI.337 — Saraceni napadaju Građo346 (876 . od važnosti to što Ludovik II. npr. osobito plastično odražava u pričanju o pohodu Petra II. . . 318 . Ibid. 121. 645. 347 ANDREA DANDOLO. 352 317 Vidi o tome kraću (prethodnu) analizu u MARGETIĆ.)35" VII. čak odlučujuću okolnost... Po drugima. 121. stoljeću bilo bi — Patrijarh Grada Petar boravi u Mlecima godinu dana svakako predugačko ako pretpostavimo da su Hrvati došli kao osvajači i osnovali i odlazi u Rim348 (877. dakako. 295.·. . da su »Slaveni i ratovima ukazivala ne samo posvemašnja šutnja o Hrvatima i hrvatskoj državi u Dalmatinci« napali Istru najvjerojatnije sredinom 876.. U literaturi se obično misli daje do toga napadaja 34 MONTICOLO. zato što je njihov senior.) Ako smo pak skloni da priznamo bar neku vrijednost vijestima iz DAI o dolasku — Sinod u Ravenni kojem prisustvuje patrijarh Petar354 (kolovoz 877. onda bi na dolazak Hrvata koncem VIII. Za naš problem nije.··. 341 Npr.«.. po kojoj su stoljeća već bili konačno organizirani u bizantsku temu Dalmaciju. pri čemu misli na Croatorum ac Narentanorumprincipes?S6 Kako su dalmatinski gradovi u drugoj polovici IX. i računima o broju godina iz glave 30. 122-122 i po drugima nego blizu Brescie. stoljeća ne zovu Đakon pod »Dalmatincima« razumijeva uvijek dalmatinske gradove. "M985b. biskup Olivola. stoljeća u vezi s franačko-avarskim Prema tim podacima Ivana Đakona proizlazilo bi. kojeg N. . Bazilijevi Naime. 123. 122-123. 122).ife Loc.) sa svojom vojskom i podložnim narodom na jug prema Solunu. ι '. 122. 645. 34 342 došlo 876. 264-266.«s jato npr »Dalmaciarum urbes« (MONTICOLO. nije umro u Veroni. n>t*>lfaai 356 Ibid.. 146 Ibid.. Na tu tezu dali bismo nekoliko primjedba. a Cessi pak smatra daje do " Loc. Po MARGETIĆ. 876 "'MONTICOLO. po MONTICOLO. ŠTIH.536-546. umro 12. 122. 344 Ludovik II.o < 3 "354 Loc. Klaić prepoznaje u anonimovu Porinu. onda moramo do kraja odbaciti sve vijesti iz DAI. 155. daje taj napadaj imao za cilj puko pljačkanje (»ropanje«) te da su oni za to pljačkanje izabrali godinu 875. MONTICOLO. Klaić morala je očito imati njegovo odobrenje i biti sastavnim dijelom njegove političke već smo se imali prilike izjasniti. 348 na Istro« dogodio u 875..)347 Dakako.

1988. odnos pape i V. Naprotiv.. 17-37.] Dakle. da zaradi miru na avarsko-bizantinski meji prehod Hrvatov skozi Panonija ni nič manj verjeten. Zato uskoro počinju i izravni pregovori pape i Bazilija I. jer o bliskim odnosima između Branimira i pape piše: »Takšno razmjerje med Rimom in Branimirjem bi si ob hkratnih predpostavljenih hrvaško-frankovskih (milo rečeno) napetosti zopet težko predstavljali. godine počinje slavenski ustanak Ibid. nije ni pomišljao na to da p r i h v a t i papine pretenzije na Bugarsku). to više stoje Bari od 876. upravo obratno. pod Samom. Grafenauera. još više približio našem mišljenju o miru na granici prema Bizantu. 207-229. a kako je u njemu sudjelovalo i brodovlje iz gradova bizantske teme 1. a ne s Bizantom. a možda se čak i već zapleo u borbe s Bizantincima«. što onda omogućuje prolaz Hrvata kroz Panoniju. Nakon našeg odgovora u ZČ 42 Štih se u ZČ 43.358 Čini se da Štih misli da je još 879. 234 i d. kije nedvomno povzročil velike turbulence in destabilizacijo v avarski državi./623. Štih se slaže s Hauptmannom da vrijeme dolaska Hrvata prema DAI treba smjestiti u Heraklijevo doba. jer je već drugi dan (!) nakon stupanja na prijestolje s patrijarške stolice uklonio antipapinski raspoloženog Focija. njegova posljedica je slabljenje avarske države. Štih nam je u ZČ 41. kije šla v prid morebitni hrvaški selitvi.1987. Štih je ujedno protiv naše teze upozorio da »viri odražajo stanje trajne napetosti med obema stranema« i ustvrdio da su »leta 622 Avari pred samim obzidjem Carigrada« pokušali uhvatiti Heraklija i da »vse to dopusča domnevo. papa bio povezan s Francima. najvjerojatnije sredinom 876. Ali. redoslijed događaja je po njemu ovaj: 623. nego se radilo o Bazilijevoj ZČ 42. svrha napada nije bilo obično pljačkanje. Time pada i Štihova teza da su Hrvati napali Istru u drugoj polovici 875. napad na Istru nije se dogodio 875. 535. a mi nastavili u Dalmacije. Vidi i MARGETIĆ. .. 354 O položaju Hrvatske u to doba vidi podrobnije loc. Razilazimo se u tome što po našem mišljenju caru Konstantinu treba pripisati i samo Heraklijevo doba kao vrijeme dolaska Hrvata. koncedirao kako nema dokaza za Grafenauerovu tvrdnju da se »622.. to je i on imao najneposredniji interes da od Bizanta zatraži zaštitu. Štih otvorio u ZČ41.« Nije li. Prav v leto 623 namrečpada začetek slovanskega upora pod Samovim vodstvom. U raspravi koju je P.... dakako. 1987. I Štih i mi (1988. nego kasnije. Kako je papa nakon dubokog pada franačkog utjecaja u Italiji ostao sam prema Arapima..359 temeljac svakoga daljnjeg proučavanja pitanja dolaska Hrvata. što se po našem mišljenju može dokazati analizom Carevih vijesti. 1997. koja su dala izvanredne rezultate i koja su nezaobilazni kamen navodno zato što u to doba nije bilo italskog kralja. cit. 112.531 i d. Papi je kao mamac ponudio crkvenu ingerenciju nad Dalmacijom i Hrvatskom (ali. u rukama Bizanta. kagan spremao na nov udarac protiv Bizanta te u tu svrhu svakako okupljao Avare na jugoistoku avarskog područja. da so Avari zaradi napetosti na meji z Bizancem koncetrirali svoje sile najugovzhodu«. ali je iznio novu misao: » Vendar se zdi.) prihvaćamo već odavno prihvaćenu tezu da je Konstantin Porfirogenet u svoj izvještaj De administrando imperio (DAI) ubacio cara Heraklija da bi potencirao značenje uloge Bizanta u dolasku Hrvata. O NEKIM PITANJIMA NAŠE RANOSREDNJOVJEKOVNE Branimira posve razumljiv iz perspektive njihove veze s Bizantom? [Dodatak POVIJESTI tekstu: O ovom smo problemu opširnije pisali uz temeljitu analizu vrela u MARGETIĆ..na vlast.. Ako smo dobro razumjeli 558 Štiha..«. polazne su točke naših analiza istraživanja Hauptmanna i strategiji. 268-275.a. 1990.1989.

No. 237. 1989. morao je pronaći su od Avara poklali. Razlika je razumljiva. jer isto tako. dok je (kao i ranije u njihovoj domovini) (riječi u zagradi izbacio Grafenauer. No. kako je to tvrdio Štih u ZČ 41. kada malo »dobro vero nameniti tuđi Konstantinovi vesti o hrvaški naselitvi v Heraklejevi dalje anonim kaže da hrvatski ban »vlada u Lici«. cit. Svakako se ne slažemo sa Štihom da bi se podaci o hrvatskoj 31. Ostaje dakle da se razmotri pitanje ukupnog trajanje borbe Hrvata s — to se događa za Porgina oca. a ponajmanje povezivanje bilo koja dva podatka. koji Hrvati... nego o onom stoje anonim mislio i napisao.. Naime. U ZČ 42. 4. jedan od njih temelji se na glavi ZČ 43. u ZČ 41. 5 let« dolaska Hrvata i Bornine vlasti u Dalmaciji početkom IX... 534. razdoblje samostalnosti. Pošto su neko vrijeme međusobno ratovali. cit. I anonimova godina. Hrvati dolaze u novu domovinu i pobjeđuju Avare Ipak bismo željeli spomenuti da kronologija koju nudi Štih u prilog svojoj tezi nije i zaposjedaju svoju novu domovinu. cit. »izuzetno lak« prolaz Hrvata preko Panonije koncentracijom avarskih snaga na anonimov tekst (po Grafenaueru. Avarima. uz izbacivanje iz teksta t. — za Heraklija Avari tjeraju Rimljane. po Grafenaueru. cit. počinje slavenski su bili u staroj domovini. kako — Hrvati se bore s Avarima επί τινας χρόνους se »podatka o hrvaSkem gospostvu v Dalmaciji in o njihovi podložnosti Frankom — Hrvati su pod Francima μέχρι χρονΕϊν itvrav medsebojno vsebinsko izključujeta« (Štih. govori po Štihu u prilog tezi da su Hrvati došli za Heraklija.1988. Štih i dalje ostaje pri Grafenauerovoj koncepciji slavenski ustanak: 1952. Ali zato Štih pridaje veliko značenje anonimovu podatku o drugom kronologija u glavi 30. loc. čija je posljedica. vlasti Franaka nad Hrvatima i borbe Hrvata s Francima..) a protiv naše teze. Neko vrijeme pak bili su (i) Hrvati u Dalmaciji podvrgnuti Francima je. HZ V. Po anonimu godina borba pobijedili Avare i »od tekrat driijo to zemljo Hrvati«. 3) franačka vlast nad Hrvatima. (III) 3. 5 i 6) glasi: jugoistoku i možebitnim ratnim stanjem između Avara i Bizanta u isto vrijeme. stoljeća. po njemu. Grafenauer je objašnjavao (ZČ 43..1989. dakako. Grafenauer ponudio veći broj dokaza u prilog svojemu mišljenju.. Grafenauer je bio prinuđen u IV. Pa ipak. obratno.). dokazivali smo da anonim ne spominje razdoblje označavanje trajanja borba Hrvata s Avarima jer je očito da su te borbe mogle 150 151 . 1952. vlasti nad Hrvatima prije i poslije selidbe i ne dopuštaju opstojanje razdoblja hrvatske samostalnosti. 1989. Dakako. kada su se Hrvati »določeno število let pokoravali Frankom« (loc. u glavi 31. po kojoj iz te glave proizlazi razmjerno kratko vrijeme između pa kaže da sintagma »določeno število let« može značiti »700. Do tog razdoblja samostalnosti došao je dakle Grafenauer 2. To uobičajeno značenje bez ikakve je sumnje upotrijebljeno za Francima. a treće sedam njemu iznose. razdoblju. A l i .. 3. temelji i na narodnoj hrvatskoj tradiciji i koja ne odgovara povijesnoj istini. 115). pobijedili su Hrvati. To. l. izbaciti riječi »i« i ustanak. 116). anonimovi podaci ne daju u tom smislu »niti najmanjše podloge«. (vidi Štih. po njegovu mišljenju. premda tu rečenicu rado ponavlja. Grafenauerovu interpretaciju po kojoj anonim u toj glavi govori o četiri razdoblja Najčešće je i uobičajeno značenje sintagme χρόνοι τίνες »neki (ne osobito u najranijoj povijesti Hrvata u novoj domovini: 1) borba Hrvata s Avarima. Štihova teza (slavenski ustanak — destabilizacija Avara — prolaz Hrvata) u samostalnosti i daje ono samo plod Grafenauerove interpretacije na osnovi njegova suprotnosti je s Grafenauerovom tezom (prolaz Hrvata — destabilizacija Avara — prekrajanja anonimova teksta. nad Hrvatima u staroj domovini. Štih se zasad 14). 2) velik) broj godina« koje se u grčkom radu upotrebljava kao nešto drugo od πολλοί. i po njemu prvo i ne čini nimalo vjerojatnim bilo kakvo zaključivanje na osnovi podataka koji se u razdoblje (borba s Avarima) traje »nekoliko let« (op. 10 ali npr. tek posljedica hrvatskog prodora. ograničio na postavljanje vlastite teze bez potanjih analiza.1987.C. pozvao na okolnost da su Hrvati po anonimu nakon nekoliko Da vidimo što o tome kaže naše vrelo. ostale prisilili da se pokore. jer je za takvu analizu diskusija o našim tezama daleko preuzak okvir. Pretpostavku da je do selidbe Hrvata došlo upravo za Heraklija. time nije isključena vlast dobi«(ZČ43. kao što uvjerljiva. a taje sa »kao i ranije u njihovoj domovini« jer one na jasan način ističu kontinuitet franačke svoje strane omogućila hrvatsku selidbu — »okrog 622/623«(?). Ali. sve je to anonimova priča. — po nalogu Heraklijevu Hrvati se naseljavaju u Dalmaciji. u kojoj car pisac govori o padu Salone i dolasku Hrvata i oboje pripisuje vlasti u Dalmaciji i njihovoj podložnosti Francima međusobno s u š t i n s k i Herakliju. mnogo godina. našao gaje u Samovu ustanku. onda treba isključivali. — po nalogu Heraklijevu Hrvati tjeraju Avare. ovi podaci slijede jedan iza drugog: hrvatskog vladara nad banom. 1987. 116). 116) i prigovara nam da je nismo dobro razumjeli. koja se dijelom — Dioklecijan naseljava Rimljane u Dalmaciju. Međutim. 4) borbe Hrvata s tj. 113). Naime. ali ostaju i dalje pod vlašću Franaka. treba po Štihu prihvatiti — Hrvati se bore s Francima »sedam godina«. 44). Štih ipak »z brisanjem vesti o hrvaški podložnosti Frankom v stari domovini«. Štih se sigurno Ta nevjerojatna kronološka i stvarna zbrka čini izvještaj krajnje nepouzdanim odveć oštro izrazio. 534. neke Kako je Štih prihvatio tezu o »miru na avarsko-bizantski meji«. bila destabilizacija avarske države. dokazuje dvama kronološkim podacima iz DAI. Otada su u toj pokrajini zavladali drugo obrazloženje za prolaz Hrvata u to doba. (IV) l. »prav v leto 623«. — Heraklije pokrštava Hrvate za Porge. Štih zaključuje: ako je podatak o padu Salone pouzdan.. Štih se pri tome (op. ovdje je riječ ne o povijesnoj istini. Po Štihu. nije Smatramo daje upravo očito daje anonim želio reći ovo: Franci su vladali prigovor.

.) verjamemo. stoljeća.-829. 112) da nismo ni pokušali riješiti važno bilo kao neka vrsta avarskih saveznika (kao što smo 1977. najmanje od današnje Like do Cetine. To osobito čudi u odnosu na razmjerno bogate franačke vijesti od 791. Čini nam se posve nedopustivim da se ista sintagma oko 82S. očito s namjerom da se njoj dade posve drukčije značenje.b. isto je tako jasno držati teze o »dolasku Hrvata«. Štih nam prigovara (ZČ 43. stoljeća. Naime. predlagali). onda bi trebalo očekivati da je njihova vojna organizacija bila toliko jaka da su se uspjeli nametnuti kao vladajuća skupina na razmjerno širem području.. nego još i mnogo manje — a nikako oko 200 prihvatljiva. godine i s kojom će se. ki v zgodovinopisju ne obstaja. ako se želimo shvaća i Štih. nadamo se. stoljeća. a onda proizvoljno i neuvjerljivo s »določeno destabilizacije franačke (i bizantske) vlasti na današnjim hrvatskim područjima. istaknuli smo: ako su vijesti o dolasku Hrvata iz DAI puka narodna legenda s Carevim natruhama. stoljeća. stoljeća upućivala na to da su oni došli mora shvatiti na isti način. to pa je kategorija. stoljeća. npr. ali to bi bio izlaz . »Ostane le. onda i pitanje »odakle su došli« dobiva posve drugi smisao. stoljeća. upotrijebljena samo nekoliko redaka dalje. onda anonimova priča upućuje na to da su po njegovu shvaćanju Hrvati nastanka njihove države treba tražiti u drugim društvenim i povijesnim okolnostima došli negdje pri kraju VIII. stoljeća. onda je a fortiori takva misao protegnula shvaćanju od borba Hrvata s Avarima do oslobođenja Hrvata od Franaka nije mogla na »dozrijevanje« od VII. Mogli bismo se pokušati »izvlačiti« time da je hrvatska državna organizacija »postupno dozrijevala« nekoliko desetaka godina.potrajati jedno razmjerno ograničeno vrijeme. istraživanje o vremenu dolaska Hrvata ne smatramo ni izdaleka zaključenim. da mu /tj. Ako odbacujemo s dobrim Ukratko. onda nismo vezani ni dobom cara Heraklija ni koncem VIII. 4. čak za naše potrebe vrlo dobro definirana. 5-10 godina. Pa ipak. U svojoj pak diskusiji sa Štihom (ZČ 42. do 826. u MARGETIĆ 1985. Ako uzmemo u obzir da su se borbe Hrvata s Francima događale početkom Hrvata općenito pogrešno postavljena i da rješenje pitanja etnogeneze Hrvata i IX. ni franački ni bizantski ni domaći ni bilo koji drugi izvori u to doba ne spominju ni Dalmatinsku »Hrvatsku« ni Panonsku »Hrvatsku«. da nisopadli z neba« i zaključuje tako. Mislimo čak da je takvo »vjerovanje« (da istraživanja ne smatramo ni izdaleka zaključenim) kategorija koja postoji u povijesnoj znanosti kao osnovni pokretač novih spoznaja. Pitali smo se zašto ne bismo uzeli u obzir velike perturbacije u 670. Ali ni ta teza iz mnogih razloga nije nimalo uvjerljiva. 239) išli smo korak dalje i nakon dodatne analize o velikoj nepouzdanosti DAI zaključili: »Ukratko. složiti i Štih i drugi. Ako je to pitanje otkud su Hrvati došli »sajje menda jasno. Margetiću/ verjamemo«) povežemo s našom upravo citiranom rečenicom kojom smo zaključili svoje analize 1988. vrela o Hrvatima u prva tri desetljeća IX. o dolasku Hrvata koncem VIII. godini. Ako bi Hrvati došli koncem VIII. Štih začudo ne uzima u obzir naše opetovane tvrdnje da je DAI drugorazredno vrelo i da se zato vijestima iz toga vrela može pokloniti jedva neka vjera. 1988. Našoj tezi iz 1977. Tako to ispravno iz nužde kojim bismo samo prikrili slabu stranu svoje teze. sva tri vremenska razdoblja o kojima govori anonim prilično su razlozima vrlo slabu uvjerljivost teze o postupnom dozrijevanju hrvatske države dobro. i početkom IX. Vidi se da prema anonimovu koncem VIII. Međutim. Čini nam se daje uopće veliko pitanje da li su Hrvati došli tek nakon dolaska Avara. i prevodi tu sintagmu s »nekoliko let«. Zato je naše mišljenje da nije nimalo nemoguće daje teza o »dolasku« godina. da nema dokaza za hrvatsku selidbu koncem VIII. nadalje tijekom dvjesta godina još daleko manje proteći čak ni polovica stoljeća. Dakle. onda bi šutnja razmjerno bogatih prvorazrednih da se ista sintagma kod istog autora. bilo kao njihovi protivnici (kako se to u skladu s DAI obično tvrdi). Tako smo npr. 238. stoljeća protivi se okolnost da se Hrvati ne spominju ni u jednom prvorazrednom vrelu iz prvih desetljeća IX.« Te riječi doista iznenađuju. kada je zbog prodora Bugara i drugih razloga došlo do velike najprije prevodi s »nekoliko let«. st. npr. i činjenicama.. da mu (1990.« Zato bismo bili skloni da Štihove riječi (»ostane le. predložili još radikalniji odnos prema vijesti iz DAI.1989. Stevilo let«.

godine dalje bavili vijestima o dolasku Hrvata u njihovu današnju domovinu. 362 Smatramo da bi Štihove analize. UVOD f U svojemu nedavno objavljenom radu360 M. Šteta je što autor nije proširio svoja istraživanja na još neke novije autore. .361 Rad je izvrstan. Anonimni sastavljač 30. mišljenju da dolazak Hrvata treba staviti u prvu polovicu VII. 361 1992.362 ίο i · Ovdje bismo se osvrnuli na neke Lončarove raščlambe koje se odnose na naša 1 stajališta i argumente u nadi da će ova naša razmišljanja u povodu Lončarove analize biti korisna za unaprjeđivanje spoznaja o našoj najstarijoj povijesti. glave DAI navodi ove vremenske podatke za razdoblje od dolaska Hrvata do njihova oslobođenja od franačke vlasti: '«'LONČAR. JOŠ O VIJESTIMA KONSTANTINA PORFIROGENETA O DOLASKU HRVATA I. Lončar raščlanjuje stajališta i argumente nekih autora koji su se od 1949. svojom ozbiljnošću zaslužile veću pažnju od nekih drugih. DAI 1. bilo bi za čitatelje vrlo korisno da je bar u rečenici-dvije naznačio i najnoviji smjer razmišljanja Kronsteinera i njegovih sljedbenika. stoljeća. već s obzirom na prvenstveno filološki pristup Lončarova rada. sadržanima u djelu Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio (dalje D AI). VRIJEME OD DOLASKA HRVATA DO NJIHOVA OSLOBAĐANJA OD FRANAKA PO ANONIMU l. 1962... tj.1949. A kako Lončar na kraju svoga rada (443) daje opreznu podršku mišljenju Suića i drugih.375-448. analiziranih u Lončarovu radu. ponajprije o vijestima o njoj u DAL II. VI. i DAI II.

Ozbiljnim '"-' Štihovi su radovi objavljeni u ZČ 41. a franačka vlast još 100 — eto željenih 200 Štih »nekoliko let« i. Ako bi ono progutalo dobar dio onih 200 godina.) nema vrijednosti«. od tri vremenska razdoblja o kojima je riječ u anonimovoj priči. za razliku od »mnogo godina«.. Ali.. Svaka druga interpretacija udaljava se od anonimova teksta. Ako se pak smanji broj godina tvrdnje.3M a iz druge oko 820. Zbog toga ne preostaje drugo nekoliko redaka. za koje smatramo daje moglo trajati najviše 5 do 10 godina. 40 godina. kao ni Margetićev: L. onda bi cijom s godinama«.. ustanka protiv Franaka i ako prihvatimo vladajuće mišljenje da su Hrvati došli Koliko je po mišljenju anonimovu ukupno trajalo vrijeme prethodnih točaka? početkom VII.. jer ostaje vremenski vakuum od oko 140 godina. svaki je pokušaj da se u anonimovoj priči pronađe našu raščlambu iz 1990. Ako pak uzmemo da je rat sporna. gornja anonimova rečenica o Francima itd. 1990. On je pretpostavio da je anonim u rečenici o franačkoj vlasti nad Hrvatima "«LONČAR. recimo.1989.. »Nema elemenata znači »nekoliko let«. onda se ona dva anonimova vremena (»neki broj godina«) odnose s »določeno število /<?f«365 i protivno našim raščlambama dokazivao da to može na vremenski razmak od oko 200 godina — treće je razdoblje od sedam godima značiti »/00. što je naišlo na Lončarovu opravdanu reakciju: »čovjek poželi da poput nje (.. a oslobodili se franačke vlasti negdje U diskusiji s nama Štih363 je izraz iz prve točke preveo s »nekoliko let«.. godine366 potaknule su nas da god produživali »neki broj godina«.416. 121 i d. recimo 620. U diskusiji sa ratovanja na razumniji rok. ali barem su trajanja tih dvaju Ako »neki broj godina« u grčkome u pravilu označava neki ne preveliki broj razdoblja donekle bliža. Klaić daje »svako dalje raspravljanje (. godine367 preispitamo svoje argumente iznesene 1977. Ako je točno da po anonimu Francima.370 razdoblje. ali to ipak zvuči nevjerojatno. slučaju približno isti broj godina. god. postoje samo spomenuta tri razdoblja od vremena dolaska Hrvata do njihova 3) Hrvati dižu ustanak. uvjerljivim i vjerojatnim. kao i ranije u staroj domovini. premda ni jedno ni drugo nije uvjerljivo. 1989. 1) Hrvati dolaze u Dalmaciju. gdje se s Avarima bore »neki broj godina« i Naši nam se argumenti ipak ne čine pukim bezvrijednim poigravanjem pobjeđuju ih. onda sve ukazuje na to daje i drugo razdoblje moralo imati — i gotovo« bio bi energičan odgovor kojim se presijeca svaka rasprava. M. 1992.« Lončarova Lončar ponavlja Štihovo tumačenje sintagme »neki broj godina« i smatra da rečenica o našem poigravanju brojkama pomalo podsjeća na takvo rješavanje je taj izraz »mnogo relativniji« pa može označavati »pet ili pedeset godina«.. ali u biti isti odgovor kao i ranije. naime da to razdoblje može trajati čak i stotinu godina.399. 20 godina.) presjekla shvaćanju ne mogu trajati »čak ni polovicu stoljeća.116. Naime. 529 i d.5-88. 1990. filološkim istražiteljima morala je na um pasti ta misao — i pala je. 1992.) presiječe problem sjekirom. godine.. 115. 165 ŠTIH. pa smo nakon ponovne i to uz razumnu pretpostavku da »neki broj godina« znači u prvom i u drugom raščlambe predložili ponešto drukčiji. a ne ozbiljnog ulaženja u iz 1977. brojkama. No. i to prvo. To bi ograničeno trajanje. Poigrajmo se još malo. pokvario čistu narodnu tradiciju. »neki se broj godina« pokoravaju Pokušat ćemo sagledati problem s druge strane. nego još i manje«. onda je razumno pretpostaviti da sintagma na oba mjesta ima nego pretpostaviti daje prvo razdoblje trajalo. ali daleko veći od onoga koji smo mi pretpostavili. da bi na taj način povećao uvjerljivost svoje daje anonim upotrijebio sintagmu »mnogo godina«.. Ali. i ako on u skladu s time i ratnom situacijom godina. I zato smo zaključili da sva tri razdoblja prema anonimovu podsjećalo na onu misao N.«. Za nuždu se može pretpostaviti daje time otkriven još jedan stogodišnji mi ne slažemo se u pogledu drugog razdoblja. koji možemo sakriti samo tako da na njega ne mislimo. doista postoji razlog zašto smo ih u ovoj diskusiji ukratko naveli. dakako. a) Grafenauerov pokušaj ""'LONČAR. 112. ni to ne ide. "'«LONČAR. Pokušaj pronalaženja četvrtog razdoblja '"'MARGETIĆ. god. približno isto značenje. stoljeća.1987. bore se s Francima »sedam godina« i pobjeđuju ih. ali ne prihvaća ni njegove prijedloge jer »nema elemenata za bilo najizglednije kad bi se moglo u njegovu izvješću pronaći neko četvrto račun pa onda ni taj račun (tj. U svojoj pak diskusiji s Novako- još jedan izlaz iz neugodne situacije. treče. IO. već naprotiv razumnim. dva nisu bila Ako uzmemo dva puta do 50 godina — premalo je. onda bi natezanje oko pojma »neki broj godina« moglo postati marginalnim pitanjem.« toliko kratko da ga u ovim računima možemo zanemariti. a drugo. 1977. u tom slučaju. 1989. '"ŠTIH. Ovdje Štih »neki broj godina« rat. recimo oko 20 godina (ako je to razuman broj za trajanje Štihom istaknuli smo da takav njegov postupak sa sintagmom »neki broj godina« rata). ali pa npr. račun ispada traljavo. 2. To je i problem.368 Za problema: kako nema elemenata. recimo. Naime. Štih i godina. a Hrvata s Avarima trajao 100 godina.« — ali naše argumente začudo niti navodi niti ih pobija. i broj 43. koji su došli u Dalmaciju. Po njemu je u toj rečenici »bez sumnje« riječ . 1992. godine nešto dalje u tekstu tvrdi daje »uvjerljivija od one 369 neko razumno rješenje. to više što bi u tom slučaju bilo ipak vjerojatnije prevodi s »določeno število let«.. koje pogotovu nije moglo biti sporno. onda ono drugo razdoblje od oko 180 godina nije ni u kakvom razmjeru s nije p r i h v a t l j i v : ako isti autor upotrebljava istu sintagmu u razmaku od samo prvim razdobljem — a ipak je upotrijebljen isti izraz. uvjereni smo da Lončar nije baš tako mislio. kako Štihove primjedbe na naše stajalište iz 1977. 392.. "'"MARGETIĆ. 5 let.. osuđen na prijekor igranja.. Ako se silom želi nategnuti anonimova vićem Lončar se ovako izražava: »Poput Margetića i Novaković se poigrao kalkula- rečenica o franačkoj vlasti nad Hrvatima na vrijeme od oko 200 godina.b. 2) Hrvati.

anticipiranje onog što slijedi u drugom dijelu (»kao i«).. četvrto razdoblje. tj.) novi. a u tekstu nema zapreke da (taj krug: L. Kao prvu mogućnost Lončar navodi da je »možda u pitanju samo piščeva nespretnost«. To. i sam Lončar smatra da. u anonimovo b) Štihov pokušaj vrijeme. ali kako postoji stvarna rečenice izbacio sve što ga je smetalo i proglasio tradiranu rečenicu plodom »vremenska razlika od blizu dva stoljeća (. do takvog je zaključka Grafenauer došao tako stoje iz analizirane o narodnoj tradiciji kao i u nekim prethodnim rečenicama.) bude udaljen je tako uspio da u anonimovu priču ubaci dodatno četvrto vrijeme. predložena »emendacija i nije Lončar pretpostavlja da je do nekoordiniranosti analizirane rečenice došlo opravdana«.·. to stilističko povezivanje je sadržajno zbog »Do nekog vremena podređivahu se i ti u Delmatiji boraveći Hrvati Frangima. ŠTIH.. a drugi na sjeverne Hrvate. Jenkinsonova prijevoda: »For a number ofyears LONČAR. Naime.c. a ne o narodnom predanju.534. potpuno pouzdanom(l) narodnom tradicijom. Svojom se interpretacijom Lončar odvaja od svih dosadašnjih tumačenja četvrtom razdoblju. Lončar tu emendaciju predlaže samo kao drugu mogućnost zbog pogreške prepisivača. ne bavi se po Lončaru uopće bilo kakvom vremenskom usporedbom.«372 Grafenauer bio predložio Grafenauer. proizlazilo da su Hrvati »nekaj čas sami gospodovali«. jasni tekst. 1987.393. eto.'. kako je Hrvati u novoj domovini) samostalni. Dakle. 1952. dalmatinski Hrvati bili pod Francima.C. Usto.C.··. Tekst. drugi bi se dio trebao odnositi na one Hrvate koji su ostali u staroj domovini. 1990. Evo npr. 20. rečenicom o franačkoj vlasti »može započeti sasvim novi krug predaje. kao autorova nepoznavanja povijesti dakako sasvim pogrešno«. on smatra da s tako shvaćenom omogućuje Grafenaueru da tekst ovako interpretira: »neko vrijeme bili su (se.373 to je u njoj »sadržan sasvim nov anonimova neznanja. Naime. dakako. koja se. Da bi tu pogrešku ispravio. Mi taj Štihov dokaz nismo Ali. Grafenauer tradirani tekst pogrešan zbog greške u prijepisu. Grafenauerovim putem mrcvarenja teksta. Lončar riječi u drugom (dakle ne kao prvu i ne kao vjerojatnost). očito je da se glagol »biti podređen« emendirane prvi i drugi dio nisu dobro usklađeni pa je zbog toga izrazio sumnju u oblik u kojem rečenice odnosi i na jedne i na druge Hrvate.. nakon prvog dijela rečenice (Lončar ga prevodi: »Do trebali bismo emendiranu rečenicu još malo emendirati: »Do nekog vremena.« Takvim se tekstom iz temelja mijenja poruka teksta. c) Lončarov pokušaj . Da bismo izbjegli nekoordiniranost. nakon što su pobijedili Avare.. koji nema neposredne veze s ranijim«. Ta franačkoj vlasti nad Hrvatima. slično kao što su to kasnije.»samo o stilističkom povezivanju dviju odlomaka prilikom konačne obrade dijelu rečenice »kao i ranije« dopunjuje s »oni«. vrijeme od avarskog kruga i dva stoljeća«. gdje se kaže da su Hrvati u doba pisanja anonimova izvješća. onda se dobiva kristalno 374 ŠTIH.. a jedini je Lončar mišljenja da je ona pogrešno vijest po Štihu »bivstveno razteguje kronologijo« jer bi iz nje po njegovu mišljenju tradirana i da ju je zbog toga potrebno emendirati. M. Šaške«).375 jer okolnost da »Hrvati vladaju tom zemljom« ne prethodnim tekstom. dobro poklapa s nego naprosto priopćava činjenicu da su u Dalmaciji u neko neodređeno vrijeme njegovim shvaćanjem toga razdoblja hrvatske povijesti. sjeverni Hrvati bili (prošlo Lončar je krenuo drugim smjerom. tj.. odnose se na iste Hrvate.. Uostalom. sredinom X. 158 . spomenuti)«. I doista. nije prigovor. nekog vremena podređivahu se i ti u Delmatiji boraveći Hrobati Frangima«) po podređivahu se i ti u Delmatiji boraveći Hrvati Frangima kao što su sada podređeni Lončaru »očekivali bismo u nastavku (. 373 GRAFENAUER. 122-123. 371 Zbog toga i oni ranije u svojoj zemlji«. 237. koji poručuje ono što se u literaturi oduvijek mislilo: oba dijela rečenice 375 376 MARGETIĆ. pa ga onda proglašava prijedlogu. i to tumači: »oni ranije (se.. što rečenice pronađe četvrto razdoblje. emendiran prema Lončarovu najprije temeljito mijenja rečenicu da bi dobio novi tekst.· velikom kralju Franačke. Zapazio je da u analiziranoj rečenici njezin vrijeme) pod istom vlašću. stoljeća podređeni (sadašnje vrijeme) Francima (»podređeni su Otu. 29. samo smatra da je kompleks te tradicije. 1952.b. što nije prihvatljivo. Vidjeli smo da je Grafenauer upravo to nezavisnosti Hrvata u novoj domovini. pa je pokušao već u anonimovu tekstu pronaći vijesti o traženom. On upozorava374 da u jednoj od prethodnih rečenica anonim teksta. domovini« i tako dobiva ovaj tekst: »Neko vrijeme pak bili su Hrvati u Dalmaciji Po Lončarovu mišljenju time se dobila mogućnost da se iz tako emendirane podvrgnuti Francima. Naime. "'GRAFENAUER. a ne isti subjekt i čisto prostornu 376 i oni ranije (se. 1988. »od takrat driijo to zemljo«. dok emendirana rečenica izvještava da su u ono doba kada su dalmatinski Hrvati bili pod Francima. Tako se između dolaska Hrvata u Dalmaciju i Štih je dobro uvidio nezgodnu stranu takvog načina dokazivanja koji se osniva neodređenog vremena kad su Hrvati bili pod Francima može smjestiti traženo na tekstu. 30. spomenuti) Hrvati.« Tom dodatnom emendacijom krenuli bismo usporedbu a ne vremensku«. a zatim su došli pod Franke. koji u svom izvornom obliku poručuje upravo obratno od onog što se dodatno... Svi smatraju da tradirana rečenica obavještava o vremenski kontinuiranoj javlja da Hrvati. Lončar vjeruje anonimu. dokazuje.b.)«. pa dobiva ovaj popravljeni tekst: gradiva. 113. 1989.. možda. 1990. Po Lončaru Grafenauer popravlja tekst tako što izbacuje riječ »i« i riječi »kao i ranije u njihovoj bi se prvi dio rečenice odnosio na dalmatinske. 1952. Grafenauer pri tome ističe daje doduše riječ dokazivao. je ona došla do nas. tj. ako se veznik »i« u prvom dijelu rečenice izbaci kao nespretno 372 GRAFENAUER. bili sjeverni Hrvati. isključuje franačku vlast nad Hrvatima. tom je emendacijom došlo do neokoordiniranosti emendirane rečenice s prihvatili kao uspješan. · ·. MARGETIĆ. . Ali.. Naprotiv. .

onda je to važan rezultat. tradirana rečenica upadljivo inzistira 2) Avari tjeraju Romane iz Dalmacije Avari se naseljavaju u Dalmaciji 3) Ostale vijesti upravo na vremenskoj usporedbi jer njezin prvi dio počinje vremenskom oznakom: »Neki broj godina«.. svaki će ozbiljni istražitelj u biti prihvatiti nesumnjivu naprijed navedenog paralelizma sigurno mora uzeti kao stilističko povezivanje. a l i samo kao o eventualnoj mogućnosti koju bi tek trebalo »promisliti. ne upotrijebimo Grafenauerov izraz.C. Ovu drugu tvrdnju Lončar je uspješno pobio i dokazao daje »pisac povijest. a Hrvati koncem tradicije.. kao i ranije u njihovoj domovini. Vrijedi se zapitati otkud tako velika zainteresiranost da se pod svaku cijenu dokaže da anonimova rečenica u sebi obuhvaća što duže razdoblje? Ta želja Paralelizam je očit i nesumnjiv. ш tome vidi MAROETIĆ. da v e l i k u prednost 30. anonimove vijesti upućuju na vrijeme dolaska Hrvata krajem VIII.) uvučen u Caru za njegovu obradu glave 29.. a podupire ga neki način »spasiti«. Bez obzira skriva li se pod Kocilom Kadolah ili Kocelj.. te da iz toga rezultira hrvatsku povijest«. stoljeće. Time se otvara mogućnost da pokušamo utvrditi 30. "« GRAFENAUER. Kako su riječi »u to vrijeme« samo neznanju ili emendirati. povezao dva izvješća. bilj.the Croats ofDalmatia also were subjected to the Franks as they hadformerly been G1. autorovo povezivanje dviju posve odvojenih tradicija (rimske i najvjerojatnije hrvatske). 1952. stoljeća..« 378 Tako manje više i 1) Uloga Dioklecijana u rimskoj vlasti Uloga Dioklecijana — rimska vlast u drugi..« 181 GRAFENAUER. i 30. LONČAR. Ono što nas ovdje zanima. Tu problema nema. poglavlja pisao (. sastavljena pobjede Avara nad Rimljanima. VIZ.) odvojenost avarske pobjede nad Romanima od hrvatske tradicije. pa to snažno govori u prilog G1. taj dio izvješća upućuje za IX.C. glave. 25. je anonim »sašio« svoj sastavak na temelju dva izvješća. koja se zbog preoštro izraženo (»samo«). Sve druge vijesti o dolasku Hrvata iz glave 30. godine mi smo ustvrdili 382 daje glava 30. stoljeće. 1977... 379 nad Dalmacijom Dalmaciji Usto. gl. . 1977.. i 31. Ovdje ne ulazimo u pitanje da li su »primorski gradići« ostali u vlasti Bizanta. 1952. i na IX. 17 " FERJANČIĆ. a isto tako i drugi: »kao i ranije«. Drugo se izvješće sastojalo od hrvatske narodne od dva dijela i daje njezina poruka: Avari su došli početkom VII. Ali.31. s druge strane. i 30. 1959..28. treba je ili pripisati anonimovu paralelizam 29. 180 GRAFENAUER. protivno Lončarovu shvaćanju.380 i da »kao izvor u pogledu seobe Hrvata na jug možemo (.381 Ako je možda Grafenauerovo mišljenje Anonim je ta dva izvješća spojio sintagmom »u to vrijeme«.. Naprotiv. naš je prijedlog lišen bilo kakvog zahvata u tekst. in their country«311 i Grafenauerova: »Neko vrijeme pak bili su i Hrvati u Dalmaciji podvrgnuti Francima. Tako se vraćamo na našu staru tezu da 377 MORAVCSIK 1.) u uvjerenju kako su Hrvati došli uskoro nakon avarske 383 kojim stvarnim vremenskim razdobljima pripadaju vijesti iz obaju izvješća. a kako je ipak neugodno jasna. Ipak. vremensko određivanje drugog Evo te usporedbe prikazane na shematski način: izvješća nije tako lako. Lončar ima pravo: trebali smo se zadržati na tvrdnji da izvješće to nije sporno. Prvo je izvješće sadržavalo sve vijesti o Dalmaciji do U svojemu radu iz 1977.30. G1. stoljeća. glave u odnosu na 31. 390. jest činjenica da proizlazi iz velike potrebe da upravo anonimov tekst sadržava tu poruku. a to upućuje na konac VIII. »četvrto« razdoblje. Ako se želimo anonimovim sastavkom služiti kao vrelom za hrvatsku VIII. Iz njega nas ovdje zanima dolazak Avara u Dalmaciju. To se jasno vidi iz Rimske je vlasti u Dalmaciji zbog avaro-slavenskog osvajanja nestalo početkom usporedbe glave 29. Naime. O • LONČAR. Bijela Hrvatska 4) Bijela Hrvatska Ako dakle Lončarova emendacija nije opravdana — a i on sam je nudi tek 5) Dolazak Hrvata pod Porginim ocem Dolazak Hrvata pod 5 braće i 2 sestre kao rezervnu i tek kao ne baš opravdanu mogućnost — onda nestaje podloge za 6) Ostale vijesti Ostale vijesti tvrdnju da s njom »može započeti sasvim novi krug predaje« pa nema mjesta za 7) Hrvati se pokrštavaju pod Porgom Hrvati se pokrštavaju pod Porinom. stoljeća. s jedne.. Zato je treba na mu je smetala. to je bez ikakve sumnje dopušteno posve odvojiti razdoblje prvog od d) Margetićev pokušaj razdoblja drugog izvješća. 384 VII.391-392. dosadašnjem općeprihvaćenom shvaćanju. 1992. piše i o drukčijem tumačenju. 151.143 i d. 1952.«.29. iz anonimova izvješća slijedi da su Hrvati u Dalmaciji bili pod Francima. upotrebljavati samo izvještaj u 30. je očito daje anonim u glavi 30. 62-65. Za prvo okupacije Dalmacije«. dok je Grafenauer na temelju svoje tvrdnje možemo provjeriti pa za njih postoji barem nada da sadrže u sebi zrnce istine. 384 3 2 " MARGETIĆ. 32. a drugo za obradu glave 31.C.. od kojih je jedno poslužio Grafenauer je vrlo uspješno dokazao »daje Heraklije tendenciozno (. 14.25... A morao pristupiti vrlo radikalnim zahvatima u tekst i izmijeniti smisao rečenice koja vijest se o franačkoj vlasti nad Hrvatima čini očito pogrešnom. a pod Porgom-Porinom Borna ili Branimir. 1992.

. jer se taj pojam pojavljuje već prethodnim nema nikakve veze.) ne mogu biti dvije različite. Posve je drugo pitanje odgovara li ta Hauptmann je u člancima do Drugoga svjetskog rata tvrdio da Ilirik u narodna predaja povijesnoj istini. mj. 393 MARQUART. Ukratko. '"LONČAR. koji s ne uvodi se novi pojam »uže hrvatske Dalmacije«. mi smo zauzeli vrijeme obuhvaćao čak i Norik i Dalmaciju. pa se u dragom izvješću to vrijeme dolaska Hrvata ranije u tekstu.387 ali je prigovorio da Margetić »nije dokazao da su pod tim nazivom. 23. bi se onda moglo zaključiti daje riječ o umetku. Hrvati bili u staroj domovini pod Francima.395 dok su Heruli pljačkali »Ilirik i Traciju«. na današnju Srbiju. kojom vladaju Hrvati = vrijeme« kojima se spajaju dva izvješća. 1977. Gradivo I.. dragim riječima: i franačka vlast »najedanput« pojavljuje u analiziranoj rečenici i da bi to bio dokaz da je ona nad Hrvatima u staroj domovini odnosi se prema narodnoj predaji na razmjerno naknadno umetnuta. HAUPTMANN. Misli li se ovdje na rimsku Dalmaciju ili na »užu hrvatsku m Dalmaciju«? Držimo kako nema sumnje daje riječ o »užoj hrvatskoj Dalmaciji«. 1929. iz čega na onaj dio današnje Bugarske koji nije ulazio u pojam Tracije. pod pojmom Ilirik prije i poslije sastavljanja DAL Prethodno treba upozoriti da je bit Hauptmannova dokazivanja u riječi Kada Prokop (VI. Ali za pitanje što je anonim mislio stajalište da nas »uvođenje pojma hrvatske Dalmacije (. ako smo utvrdili da su riječi »u to Dakle. Hrvati vladaju tom zemljom.390 Grafenauer je noviju Hauptmannovu tezu lako pobio primjedbom da »Ilirik i Panonija (.. 388 Taj nas je prigovor potaknuo da ponovno razumio.. očito pod Ilirikom morao misliti ono isto što se u Bizantu mislilo Lončar se s nama složio. dolasku Hrvata (petorice braće i dviju sestara) započinje novi krug predaje. 1925. 22. za ovaj dio priče Dalmacija = uža Dalmacija. 340. Lončar je imao pravo. 1915. ograničeno vrijeme prije kraja VIII. "° HAUPTMANN.. 1950.389 a u kasnijim člancima da se naziv odnosi na Duklju. 1977.. anonim s izrazom »u to vrijeme« pokvario narodnu predaju.. jer tamošnji Hrvati imaju samo jednog. HAUPTMANN.. 12. Ostaje još pitanje nesumnjive netočnosti u anonimovoj priči da su dalmatinski to više što odmah u nastavku anonim kaže daje u Hrvatskoj ostalo još nešto Avara. U ranijem tekstu Crnu Gora. pogrješno: III. obuhvaćajući današnju sjevernu Bugarsku. 624 (Ш.295.386 svoj sastavak. Dakle. Kada se poslije u tekstu govori o Hrvatima koji su otišli iz Dalmacije. iznenadno uvođenje novog pojma »uže hrvatske Dalmacije« opljačkali »sve ilirske zemlje do Drača«. 393 1 poslije je taj naziv najedanput ne vredi više za svu zemlju do Dunava. Anonim je pišući rečenicu u kojoj se taj pojam pojavio«.. sva nam ta povijesna značenja Ilirika ne pomažu. a ona 2. Naša analiza pokazuje upravo obratno. otkako su pobijedili Avare. 656 (III.. zemljom vladaju Hrvati«. U antici se pod nazivom Ilirik dodatak osnovnom izvješću koje sadrži »pravu hrvatsku narodnu tradiciju«.. 1952. 256. samo dodatak anonima. nego samo za užu hrvatsku imao vrlo različit sadržaj pa je nakon gotskih ratova pod Justinijanom neko kraće Dalmaciju koju od Dunava deli Panonija«. 1992. anonimovoj vijesti označava Norik. 29). onda s pričom o Hrvatska.385 Nasuprot tome. prešli Dunav i »najedanput«. Zbog toga je potrebno posve ukratko utvrditi što su bizantski pisci m i s l i l i razmotrimo problem. M4 PROKOP.. stoljeća kada su Hrvati došli u Dalmaciju. 3X8 Na i. 337 i d. Zbog toga je pogrešna Hauptmannova tvrdnja da se taj pojam bez poteškoća priklanja zadnjem dijelu priče ili. Nakon te prethodne napomene možemo krenuti dalje s našim raščlambama. 1902.. sjevernu Albaniju i na istočnu Bosnu. ODLAZAK DIJELA DALMATINSKIH HRVATA U ILIRIK I PANONIJU Mi smo dokazivali da anonim pod Ilirikom misli na brdovita područja sjeverozapadne Bosne i da Dalmacija analizirane rečenice »može obuhvaćati Panoniju i Ilirik«. tvrdi da su Hrvati došli potkraj VIII. 392 MARGETIĆ. A nešto dalje priča Prokop kako iste glave anonim u svezi s dolaskom Hrvata priča da su petorica braće i dvije sestre su u Panoniju došli Langobardi. Ali. 112-113. 33). jedna od druge udaljene pokrajine.) ne ovlašćuje da brišemo pod Ilirikom. se otvara pitanje stoje »Ilirik« u anonimovoj rečenici. Da se razumijevalo krajeve istočno od Alpa do utoka Dunava te južno od Dunava do radi o umetku.394 onda je jasno da on pod Ilirikom misli svakako izaziva sumnju u to daje analizirana rečenica nešto strano u tekstu. 1935. 395 PROKOP.394. smjestili se u blizini Gepida uz Dunav i pljačkali sa svojim obiteljima »došli u Dalmaciju« i pobijedili Avare te da »otada tom »Dalmaciju i Ilirik do Drača«. HAUPTMANN.391 III. l. 386 MARGETIĆ. ponovno zavladao Ilirikom i Panonijom«. stoljeća. Ali tome nije tako..C. Naime. Naziv Ilirik imao je tijekom Hauptmann je dokazivao da je ta rečenica naknadno ubačena kao »mehanički« stoljeća u Rimu i Bizantu najrazličitiji sadržaj.392 Kao što se iz prethodne raščlambe vidi. Dalmacijom. inače ga »čitatelj« (bez obzira na to što pod time mislili) ne bi Ilirik i Panonija dio Dalmacije«. Anonim piše da se »od Hrvata što su došli u Dalmaciju odvojio jedan dio i Kako sada prihvaćamo Hauptmannovu tezu o »užoj hrvatskoj Dalmaciji«. stoljeće) piše da su Slaveni godine 547. vidi se po Hauptmannu i po tome što u toj rečenici »ime Dalmacija jadranske obale. 162 163 . 31. dakle zajedničkog arhonta«.. 391 385 GRAFENAUER. HAUPTMANN. 12.

159. godine. da riječi Ilirik i Panonija posve nevjerojatno da bi im Hrvati izjavili kako je dio Hrvata otišao u »Ilirik i u franačkog kroničara samo podsjećaju na anonimove istoimene zemlje. 1977.403 Lončar se na problem osvrnuo samo prijateljske veze ijedne i druge države govore o nekoj vrsti »konfederacije« dviju pri izlaganju Grafenauerova mišljenja. Hauptmannova teza da Ilirik u anonimovoj vijesti znači vladarima) poslanstva. Meziju. nije nimalo vjerojatna. Nije li Stvar ipak nije posve jednostavna.) i daje inde in Pannonia Avari opljačkali su »skoro čitav Ilirik. nego na hijerarhijski odnos dvaju vojska pod Pipinom prodirući 791. i današnje Slavonije. mislimo Slavonije. Slaveni i introivit in Illyricum« (tako Chron. 347 SKILICA.) (. 1952. 31. VIZ.. 1981. gdje B. Čini se daje u pravu.402 širi pojam Ilirika.« Ilirik je i za jednog i za drugog šire brdovito područje između on pod time mislio na donekle neodređeno. Ferjančićeva. a samo arhontu Hrvatske (poslanstva) u znak posebne Norik.396 Franci zaustavili na današnjoj talijansko-slovenskoj granici i daje knez Vojnomir. III 1966. 403 MARGETIĆ. Rusova i D a l m a t i n s k e zagore.405 Mislimo da se ne radi baš o nijansi. 173. kako bismo danas rekli. a u drugom 340.. Lončar odmah nakon toga dodaje da je da smo s uspjehom dokazali da se ne smije kao bolji tekst uzeti onaj u Chronicon podrobno prepričao Grafenauerova mišljenja. već sastavni dio prvobitnog teksta. protivno stavu novije historiografije. I uske Grafenauerova. mj. Srbe i okolna plemena kao romejske (tj. onda raščlambe stajališta iz poznatog latinskog prijevoda L. tekst ima »za nijansu drugačiji 3... II. Revalorizacija franačkog izvještaja o Iliriku kao kasniji umetak). 1977. 401 Na i. Moissiacense 791. kao što Lončar odveć restriktivno tvrdi. Nema razloga da se vijest o odlasku dijela dovoljno učiniti vjerojatnim (a ne baš dokazati) da se radi o brdovitom području Hrvata iz Dalmacije u Ilirik i Panoniju ne prihvati kao dio narodne tradicije (a ne južno od Save (a ne baš o istovjetnosti). onda je kroničara. Protivno je dokazivao prijedloge i suprotstavljanja Grafenaueru«..m Lončar je o našoj raščlambi napisao da ona »ima svojih i pljačkao Tribale. Mi smo još 1977. upozorili na vijest franačkih kroničara po kojoj franačka smisao. provincije dviju Panonija. slovenski knez.b. 405 LONČAR. dviju Dacija. 538. a Lončar o dvije države. »kako to večkrat Vojislav »pobjegao iz Bizanta (tj. 387.. Ako Panonija u anonimovu tekstu označava povezanosti«. 424. koji je obuhvaćao Dalmaciju i Panoniju. a ne hrvatski. zauzeo ilirsko gorje te napadao delaju hrvaški historiki«. da riječi »et inde neslaganju s Grafenauerom: Grafenauer misli da anonim javlja o nesamostalnosti in Pannonia« nisu kasniji umetak. 27-39. zbog prihvaćanja Mi bismo tu rečenicu drukčije napisali: »Margetić je svjestan da je učinio vrlo pojma »uže hrvatske Dalmacije«. FERJANČIĆ daje odgovarajući 402 LONČAR. naš zaključak na temelju ove raščlambe bio vjerojatnim nesumnjivi paralelizam Ilirika u anonimovoj priči i u vijesti franačkog sljedeći: kad je anonim napisao da su Hrvati krenuli iz Dalmacije u Ilirik. Čuda sv.222. tvrdio da je ta anonimova vijest »prvi izvještaj o samoupravi Slavonije pod posebnim banom u okviru Hrvatske«. 404 GRAFENAUER. Konstantinopola). •w Vidi bilj. Dakle. " To je poslije prihvaćeno pa će npr. Tomašićeva. iz Italije »introivit Illyricum et inde in arhonata«. u Zadru) dobro razumjeli što su im Hrvati pričali o svojoj prošlosti. 3 Hauptmann još 1915. ali uglavnom predočljivo brdovito Dalmatinske zagore i Slavonije. ™ MARGETIĆ. 1929. Prevalitaniju. a ne. ili možda središnji arhiv u ! 4. 1952. ipak bi. »poznejši prilepek drugega pisca«. Klaićeva. Grafenauer je naime susjednih bratskih država. već onaj u Annales Laureshamenses.. Šišićeva. predložili novo rješenje. 50-61. tj.404 Po Lončaru. je više nego vjerojatno da je anonim pod Ilirikom mislio na područje između te Jenkinsova.. 1992.1.«. posvetili priličnu pozornost i nakon Slavoniju i ako prihvatimo Hauptmannov pojam »uže hrvatske Dalmacije«. upućujući prije na ravnopravnost.C. U nastavku vijesti o odlasku Hrvata iz Dalmacije u Ilirik i Panoniju anonim Bizantu. a anonim na središnjem dijelu toga područja. stoljeća) daju podroban opis Ilirika. Panoniju«. V.. Rodope kao i Traciju itd. Toj smo vijesti još 1977. s time da vijest franačkog kroničara opisuje područje južno od Save. u prvom radu str. s kojim se nije složio. 1992. ipak je i Panoniji. ako je to tako i ako pretpostavimo da su Carevi službenici i Panoniji nesumnjivo je vrlo korisna za razumijevanje anonimove vijesti o Iliriku (npr. 267-268. Oni su vrlo vjerojatno pričali o tome kako je jedan dio Hrvata otišao preko brda na sjever — a to su onda Carevi službenici. Meursija iz godine 1611. 389. tj. i poslije. Grafenauer ustvrditi daje Hauptmann uspješno dokazao daje »pristno leporočilo m GRAFENAUER. i l i čak sam anonim — »preveli« u: Ilirik (= brda) i Panoniju (= zemlja piše »da su ti odseljeni Hrvati imali samostalnog vladara koji šalje (drugim dalje na sjeveru). događaje na zapadnom.. Isp. «"LEMERLE.« 397 Gdje se nalaze te »ilirske gore«? Po Ferjančiću je riječ o Duklji. Cedrena. »ali tako će biti lakše pratiti drugačije m Moissiacense.400 Iz toga bi po Grafenaueru slijedilo da su se Dalmaciju. Demetrija (kraj VIII. Demetrija proizlazi daje bizantskim piscima bio poznat je i sam »Margetić svjestan da time nije dokazao istovjetnost njihova značenja«. 386. stoljeće) na jednome mjestu kaže da je srpski vladar Stefan koji se nešto kasnije pojavljuje. 164 . riječi po kojima je dio Hrvata iz Dalmacije krenuo »u Ilirik i Panoniju« — ali da Premda iz vijesti Čuda sv. Dokazivali smo. 1979. Ali. identični tekst G. već o velikom Lončarevu Pannonia«. bizantske) vrijednosti« i da doduše 'Illyricum et inde in Pannonia' »podsjeća« na anonimove podložnike. Skilica (XI..

takvim prilikama nužno dolazi propuštali kao prijatelje itd. da je dakle »izuzetno lak«. ""LONČAR. čini se. a države. To i ništa više. Hrvati su došli zapadnim dijelom avarskog područja godine teritorija. " Ali. a možda pripadajućim službama i s obiteljima poduzela golemi put od oko 2000 kilometara se čak već i zapleo u borbe s Bizantincima (. 32-44.-623. nije bio osobito značajan). jedva da bi stigli do kasne jeseni do Dalmacije pa bi rat s Avarima počeo neposredno pred zimu. Ali. Trakije i dalje prema Dalmaciji. Naše je dokazivanje bilo toliko uvjerljivo daje Štih. iztočno uz karpatske obronke u dolnje Podunavlje«. s njom ipak nešto nije u redu. rješenje. stoljeća te čak u XIII.. takva polovična«. tj. Dvornikov prijedlog i piše: »Značajna novina s ne baš malo vjerojatnosti jest njegov Mislimo da smo u našim ranijim radovima podrobno obradili sve argumente koje 4 pronalazak istočnog puta«. IV. tj. a dijelom pješačka. bio da treba pretpostaviti da su Hrvati doista došli sa svojim obiteljima. I2 1992.407 Lončar se s našom analizom složio.) dijelom konjanička. godine Bizantu bi bilo neusporedivo jeftinije da se posluži daleko bržim i efikasnijim i dokazali njihovu neodrživost. Dvornik Da su Hrvati krenuli na put u rano proljeće. Inverzija je duhovita i naoko daje prihvatljivo konjanika. a ne do strogo vojničke ekspedicije nekoliko tisuća upravo obratno od Grafenauera. djeca i starci trebali bi biti do pobjede smješteni u logore. Slavenski ustanak po Štihu pada »prav Naprotiv. došlo do slavenskog ustanka pod Samom. a on bi nakon toga omogućio hrvatski prolaz »okrog 622/623«(!). Predložio je409 tezu daje najprije došio do slavenskog ustanka pod doista došlo do »seobe« Hrvata (bez obzira na broj doseljenih obitelji. žene. dakako.)..-623. 112. i onda u Traciju. ako prihvaćamo ideju seobe. došli najprije na teritorij Bugara. 1989. koja se slijedi Grafenauera. O ZAPADNOM I ISTOČNOM SMJERU DOLASKA HRVATA se ne slaže s Grafenauerovom teorijom zapadnog prolaza jer je po njemu krajnje nevjerojatno (highly improbable) da bi Avari dopustili da veliki kontingent boraca s obiteljima (large contingent ofwarriors with families) prođe preko avarskog Po Grafenaueru. a taj je prolaz najgrubljim crtama razmisliti o trajanju i skupoći takvog pothvata. novo prilikama je prolaz preko Panonije bio dakako izuzetno lak«. Ako pretpostavimo da bi prigovorio da smo zanemarili drugi dio »Grafenauerova dokazivanja«. duž rijeke Prut i l i Seret. Daje političko okruženje itd. doći će do sa svoje strane izazvao toliki potres u zapadnim dijelovima avarske države da je zaključka da se Bizantu ni u kojem slučaju ne bi isplatilo financirati pohod i dobrim 623. situaciju Bizant izabrao taj drugi način i unajmio 5-6 tisuća hrvatskih konjanika da na na sjeverozapadu avarske države i da je zbog toga naša »argumentacija ipak konjima projure duž Pruta preko Bugarske. tj. " RAČKI.422. netragom nestali kao etničke skupine. 1992. gdje bi ih hranili Bizantinci. ga dijelom logistički organizirati. 1952. prolazeće gomile Hrvata na proputovanju zbog šteta i uobičajenih nesporazuma do kojih u 4(17 MARGETIĆ. ali je načinom. te se iz nje uputili u bizantska područja. čini nam se je prolaz Hrvata kroz sjeverozapadne dijelove avarske države 622.406 Το gomilanje avarskih vojnih da bi po nalogu bizantskog cara osvajala Dalmaciju.. Langobardi su se preselili sa svojim obiteljima iz Panonije Grafenauer dao neku dodatnu argumentaciju o situaciji na sjeverozapadu avarske u Italiju pa su ipak nakon nekoliko stoljeća nestali kao zasebna narodna skupina. Grafenauer dokazuje samo je ostao u Poljskoj. onda je Štih morao pronaći neki drugi razlog za to što sredinom X. 1977. taj istočni put vrlo sviđa.. u Italiji) već su u roku od l -2 generacije dio Grafenauerove argumentacije«. potražio druge argumente. onda bi nam se moglo prigovoriti da se nismo obazreli na taj navodni »drugi vojni kontingenti Perzijanaca i drugih (npr. Svatko tko pokuša makar i u snaga na jugoistoku omogućilo bi prolaz Hrvata na sjeverozapadu.408 Mislimo daje Lončarov prigovor o polovičnosti nepravedan. jer je su iznijeli Grafenauer i Štih i dokazali da obje hipoteze »vise u zraku« i da su ostale 412 već Rački odavno upozorio na mogućnost da su Hrvati eventualno došli »jugo- na razini neuvjerljivih hipoteza. jer bi se hrvatski konjanici dolaskom u Dalmaciju smjesta stopili to daje kaganova vojska bila nagomilana na jugoistoku i zato zaključuje: »U takvim s tamošnjim stanovništvom (nove obiteljske veze s domaćim stanovništvom. Taj pohod imao bi sve moguće nezgodne strane. 44.)«. Ako kagan nije bio zapleten u borbe jasno nazire iz vijesti Konstantina Porfirogeneta i njegova anonimnog nasljednika na jugoistoku svoje države. 188. nije li upravo obratno? Malo je vjerojatno da bi veća vojna jedinica 622. """ Vidi osobito ŠTIH. koji svakako Samom. preko današnje Rumunjske A kako stoji stvar s istočnim smjerom? Prema Dvorniku Hrvati su iz današnje i Bugarske.. On tvrdi da se u to vrijeme »kagan spremao na nov udarac protiv Bizanta (large contingent itd.C. Heraklijevih saveznika. """LONČAR.410 Grafenauerove dokaze za te tvrdnje ispitali smo vrlo podrobno 1977. Naime. koji inače umnogome S obzirom na vrlo živu tradiciju povezanosti sa starom domovinom. Lončaru se. Dakle. zajedno sa svim pa je u to svrhu svakako okupljao Avare na jugoistoku avarskog područja. bizantski saveznici ne bi """ GRAFENAUER. No. 395. 166 . Lončar hvali ν leto 623«. i tamo uz pomoć carske flote napali Avare i osvojili Dalmaciju. pa je tek taj ustanak izazvao potres koji je omogućio prolaz Hrvata. unajmljivanjem nekoliko tisuća konjanika. koja graniče s obalnim dijelom 41(1 Dalmacije. Poljske krenuli u Dalmaciju na poziv cara Heraklija oko godine 626. jedva da se može govoriti o pronalasku. bi hrvatska ekspedicija potpuno raskinula svoje kulturne tradicije s narodom koji »drugi dio Grafenaureova dokazivanja« — ne postoji. stoljeću iz djela Tome Arciđakona..

a piščeva je poruka zapravo upravo obratna. Ako do 626. navodeći samo riječi Uskršnje kronike po kojima zapadu prema Bugarima. POLOŽAJ AVARA PREMA BUGARIMA OKO 679.-680.44. prekinuo opsadu objašnjenja i nastavlja: »Vjerojatno je. gdje podanike. Po čemu se može tvrditi da su pokoreni narodi »najedamput ustali« protiv se nalaze Avari.. 1992. 1ΛΗ 169 . tada je prodrlo u Dalmaciju pleme ratničkih Bijelih Hrvata. tj. 359). znači ovo: kaganova opsada Konstantinopola je prestala. ako se uzme u obzir daje čak i samo po sebi navodno samovoljno da se Avari nalaze zapadno od Bugara (po Lončaru i južno i zapadno). 495. 4 1 3 Lončar se s našom tezom ne slaže: »Margetić se protivi takvom riječi proizlazi da se još duboko u drugoj polovici VII. i drugi. stoljeća vladali Mišljenje da su Hrvati došli u Dalmaciju kroz zapadno rubno područje godine ne samo središnjim dijelom panonske ravnice. nego »morda tuđi ob prirodni poli 626. ali ne možemo se nikako složiti s time daje »još manje« (??) vjerojatna teza »o nastavku tog gospodstva«. stoljeća Avari nalaze na mišljenju zbog nedostatka dokaza. pogotovu.414 južno od Dunava. prvi. jer Uskršnja kronika. kad su pokoreni narodi najedamput južno od Dunava osvojili 679. po toj vijesti »Avari bi se mogli nalaziti i prekinuti opsadu i slijediti ih. REZULTATI Uvjerenja smo da je naša argumentacija u ovom pitanju značajan prinos poznavanju povijesne istine. 417 LONČAR.. Lončar tvrdi kako je moguće da je Teofan ali je vidljivo da se po njemu iz vijesti Uskršnje kronike ne bi moglo zaključiti da mislio da se Avarija nalazila južnije i zapadnije od Bugara koji su osvojili područje su Avari i nakon godine 626. ta vijest Mislimo da Lončar nije u pravu. južno od Bugara«. nije dokazana. vladali nad Slavenima. Taj izričaj (»neki su rekli«) točno odgovara latinskom interpretacija: da se na Avare ne odnose riječi »prema jugu«.« O toj našoj tvrdnji Lončar se izravno ne izjašnjava. Podrobnije u MARGETIĆ. međutim. mora to i dokazati. koji nudi Lončar. razljućen zbog slavenskog poraza. Kako je iz ostalih okolnosti posve nevjerojatno da bi se Avari vijest? Očito onaj kome je bilo u interesu da se kaganovo povlačenje prikaže kao nalazili južno od Bugara. 46-47. nego samo riječi »dicitur« u mnogim vrelima. Ono ovisi o tezi koju je Hauptmann sažeto izrazio ovako: »Kad su pak dolinom čini suvišnim.. ako se uzme u obzir Teofanova vijest da su Bugari područja Avari godine 626. »Jezično« se. onda se to slavensko napuštanje opsade vrlo upitno. dakle. potučeni pod Carigradom.416 Lončar pobija time što tvrdi da bi se. govori jugu i na zapadu od Bugara. tako da su neka slavenska plemena smjestili ustali protiv njih.« Mi istočno od centra svoje nove domovine. DAI 415 413 ORAFENAUER. »a prema jugu i zapadu sve do Avarije smo dokazivali da se teza o velikom porazu Avara pod Konstantinopolom ne temelji preostalih sedam (slavenskih) plemena« (THEOPH. su se Slaveni nakon poraza i kaganove kazne vratili kući pa je kagan bio prisiljen ta vijest dala »i drugačije razumjeti«. uvjerljiva i razumna uspjeh obrane grada. u literaturi je prevladavalo sve do Grafenauera. 416 MARGETIĆ. po kojem se Avari nalaze samo nesumnjivo postoji. 1952. VII. jezično gledajući. ako smo dobro razumjeli Lončara. Onaj tko nešto tvrdi. KONSTANTINOPOLOM Grafenauer je dokazivao da su Avari u drugoj polovici VII. Teza o prestanku avarskoga gospodstva nad Slavenima godine 626. ako se Takvom interpretacijom Lončar u biti tvrdi da je Teofanova vijest lažna. Ipak. preostaje jedina moguća. jer se o tome Uskršnja kronika izjašnjava ne može interpretirati kao daje »vjerojatnije« — da se nalaze sjeverno od Bugara!? na upravo karakterističan način (»neki su rekli«)? Taj način izražavanja.w Taj se Grafenauerov »oprezni« izričaj o vlasti nad moravskom pristaša. svoje Slavena Bugari naseljavaju na istoku. kojim pisac čitatelju sugerira kao daje nešto rekao. avarska vlast nad Slavenima može shvatiti na dva načina. Opravdana Lončarova kritika nekih naših stajališta potakla nas je na ponovno ispitivanje vrela i literature. drugi na jug i na zapad sve do sjevera. 395. NAVODNI KATASTROFALNI PORAZ AVARA POD VI. da bi se Avari mogli nalaziti i na prestala. Našu tvrdnju kako iz tih na vrelima.-680. a ne prebaciti teret dokaza na drugog. 1977.«"" To je po našem mišljenju neobičan zaključak.b. ponajmanje neobičnom Lončarovom gradu se pronio glas da su se Slaveni samovoljno povukli. •""LONČAR. 1977. 1989. Tko je pokrenuo tu interpretacijom. »(prema) zapadu sve do Avarije«. a po vijest je dragocjena i ne možemo je odbaciti. Nova raščlamba glave 30. a i danas još ima mnogo proti Bisancu«. onda nema nikakva razloga za tvrdnju daje ona baš te godine zapadno od Bugara..474. Tako je Lončar prigovorio da nismo uspjeli oboriti Hauptmannovu tezu o »užoj hrvatskoj Dalmaciji«. daje Teofan opisao krug: dio Konstantinopola nakon što je egzemplarno kaznio neuspješne Slavene. V. Kada Teofan kaže Avara. Lončar ne prihvaća ni jedno od dva moguća jezična samo o tome da je kagan. Margetićev. jedino vrelo koje nam stoji na raspolaganju. drugim riječima.. ta jako ne varamo.

Nažalost. a Konstantinovo je djelo pisano tek sredinom X. · ·. u njihovu današnju domovinu.·. što je to značajnije zato stoje on suvremenik te seobe. s . Naime. a arheološka otkrića (npr. . Lončar je uspješno pobio naše mišljenje daje anonim pisao u uvjerenju daje između dolaska Avara u Dalmaciju i dolaska Hrvata proteklo duže vremensko razdoblje. stoljeća. l. Prema hrvatskoj narodnoj predaji Hrvati su bili i u staroj domovini pod Francima. Mislimo da njegovo tumačenje sintagme »neko vrijeme« i njegov prijedlog emendacije anonimova teksta nisu prihvatljivi. . .) ponudila su nove njihovu ispravnu valorizaciju. nego u vrijeme prije svojega dolaska u Dalmaciju. interpretacijom i sažimanjem narodnog pamćenja. Protobugari mogu se od oko 650. s druge strane. UVOD U drugim se pitanjima nismo složili s Lončarom. . · (1994. a dijelom zbog diplomatsko-političkog značaja njegova rada. Lavova Taktika je prvorazredno vrelo — premda postoje s tim u svezi i određeni problemi. dosad neuočene aspekte ove problematike. raspoloživih izvora i. sjedne. otkrivena 1971. ne u neko davno vrijeme. O Mađarima je dosta opširno pisao i Konstantin Porfirogenet. kod Hrvata možda čak i više od 300 godina! 170 171 . Naša raščlamba dovela nas je do spoznaje da se opis rimske Dalmacije zajedno s avarskim osvajanjem. . to više stoje tu narodnu predaju dodatno modelirao Konstantin. njegove vijesti nisu ni izdaleka tako pouzdane kao Lavove. godine s dosta uspjeha pratiti • . A. koje je tek anonim spojio izrazom »u to doba« i da se drugo izvješće temelji na hrvatskoj narodnoj predaji. nego jedino mukotrpnom analizom nove. 0 njima je car Lav Mudri dao u Taktici razmjerno obilje podataka. dijelom prema vlastitom »znanstvenom« uvjerenju.. To je izvješće potpuno nezavisno od prvoga. dovela nas je do uvjerenja daje Hauptmannova teza ispravna. bugarskog itd. ali kako je u njegovo vrijeme mađarska narodna predaja već uvelike bila kontaminirana naknadnim izmjenama 1 dopunama. stoljeća. Mađari su došli koncem IX. Noviji radovi otvorili su to da znanost ne napreduje preko načelnih ideja. da tek diskusija tako dobivenih rezultata omogućuje grobnica avarskog kagana u Kunbabonyu. NEKA PITANJA ETNOGENEZE HRVATA Hrvata do njihove pobune protiv Franaka bilo razmjerno kratko i da ga treba povezati s povijesnim događajima svršetkom VIII.) na putu iz Velike Bugarske na Dunav.. a s time je naša ranija teza o Iliriku kao sjeverozapadnim bosanskim brdima dobila na uvjerljivosti. > :.. Etnogeneza hrvatskoga. dakako. ·· < . potom. gdje spajanjem s tamošnjim Slavenima dolazi do stvaranja bugarskog naroda. a dolazak Hrvata u Dalmaciju i njihovo oslobađanje od franačke vlasti. zapisanoj u Dalmaciji (u Zadru?) po carskim službenicima. od dolaska Hrvata do zapisivanja njihove narodne predaje prošlo je neusporedivo više vremena nego u slučaju Mađara: kod Mađara je razmak oko 50 godina. Taj rad ponovno dokazuje ponajprije ponovno u središtu znanstvene pozornosti povjesnika. etnogeneza Hrvata još je mnogo slabije poznata. . god. mogućnosti interpretacije. Razmjerno smo najbolje upućeni u etnogenezu bugarskog naroda. stoljeća iz današnje Ukrajine u Panonsku nizinu. i početkom IX. sin Lava Mudroga. Ime Hrvat pojavljuje se prvi put na današnjem hrvatskom području tek sredinom IX. u anonimovu sastavu temelje na dva potpuno odvojena izvješća. naroda u novije je vrijeme Lončarov rad smatramo vrlo uspjelim. Iz njega proizlazi da je hrvatska narodna predaja smatrala da je vrijeme od dolaska VII. . mađarskoga.· ' ·.. kada je hrvatska narodna predaja već bila kudikamo više kontaminirana od mađarske.. stoljeća.

poglavlju. 82-86 »Turcima« 42 " i upotrebljava vijesti iz Strategikona koje se odnose na Avare i Turke. l. 27-65 50-60 . već polako O »Turcima« Lav piše u XVIII. neće biti loše objasniti ne samo način \. reda. 1. STRATEGIKON. . Nakon toga ocijenit ćemo najnovije XI. a dijelom ga je prestilizirao. 8. Mi smo to u Taktici?1*' uz prikaz načina ratovanja susjednih i obližnjih naroda. kao što je već rečeno. ako i u formaciji. Mađari su došli u Panonsku nizinu za Lava VI.). 20-23 48 novih rezultata. 2. Prijevod dijelova Taktike koji se ne temelje na odlomcima Strategikona: 42. i to od glave 40. 2. se u dobrom poretku povlače i ponovno suprotstavljaju. 40. 49422 XI. Evo najprije usporedbe Taktike i navaljuju. 66-108 62-74 . koji njihova bojnog nastupanja. 76 (TAKTIKA LAVA MUDROG. Osim toga. T a k t i k a Lava Mudrog 2. sprijeda. već trebaju teksta Strategikona. 44 Rad ćemo započeti raščlambom vijesti o dolasku Mađara (i donekle Slavena) 45 XI. Kako su naše čete bile zauzete borbom protiv Lav opisuje i način života i ratovanje Slavena. Lav se obilato služio djelima starijih pisaca. 422 Stanovitu razliku u tekstu obrazložit ćemo dalje u tekstu. Mudroga (886. »Turcima« (Perzijanci) ne gone (protivnike) bez koji bez reda gone neprijatelje koji bježe. 2. 2.-912. 2. XI. Uzevši u obzir vijesti o Slavenima. 23-27 neizravne suvremene vijesti dobivaju prvorazredno značenje. već s bokova i odostraga. 4-8 43 sadašnje stanje problematike. Štihom i M. Lončarom zbog njihova XI. U 418 Lavovo doba Perzijanci nisu za Bizant predstavljali opasnog neprijatelja pa je to poglavlje 419 TACTICA. 75 Β. Onim pak narodima. 18. Lav naprosto ispustio. Ο NEKIM VIJESTIMA O NAJSTARIJOJ MAĐARSKOJ PROŠLOSTI . Drugi (neprijatelje) gone uredno i u nastojati preko njihovih bočnih položaja formaciji. kojima je posvećeno čitavo jedno poglavlje. Ovdje je došlo do nešto jače prerade vijesti iz Strategikona: Lav u Taktici. nove ideje i nove analize . 11-16 46 ideje i prijedloge što se odnose na dolazak Hrvata pa će nam to poslužiti kao uvod XI. Problematikom dolaska Hrvata pozabavili smo se 1977. kao što to čine Skiti. Do nešto većeg stilističkog. koji je navodno sastavio car Mauricije. 2. Osobito je korisna i konstruktivna bila diskusija sa P. osobito dva područje. KONSTANTIN . do 77. Bugarima) je pravda zbog nepoštivanja Krista Boga i vladara stoljeća starijim Strategikonom. Korisno je usporediti i PROBLEMATA. naziva ih Lav. smiju napadati frontalno. 42 obogatile su umnogome spoznaje. Zbog toga ih ne treba napadati doći iza njihovih leđa. opisuje glavne upoznali preko stanovita vlastita iskustva. Lav je svoj mogu progonjeni prikladnije naškoditi. kao i njihov život i običaje. kao što je rečeno. početnički rad mladog Lava. ne zadržavajući ipak smisao poruke Strategikona. Kako izravnih suvremenih vijesti o Hrvatima iz tog doba nema.82-86 40-4 1421 vrlo konkretnog ulaženja u tekstualnu analizu. 2.10 iz Lavove Taktike i iz radova cara Konstantina. XI. isto kao i Konstantin. 2. kada smo se poslužili njima kao značajke mađarskog vođenja rata. Zbog toga smo odlučili ponovno razmotriti XI.. Njima (tj. 42(1 U našem daljnjem tekstu pod »Turcima« (u navodnicima) misli se na Mađare. govoreći o Mađarima. saveznicima nakon što su Bugari prekršili primirje pljačkaškim pohodom na tračka Pišući Taktiku. 41. god.419 U Taktici svemira brzo nametnula kaznu. Perzijance je zamijenila napomena o drugim neimenovanim narodima. 421 Lavove vijesti o Mađarima mogu se bolje valorizirati. osim što je njegov kraj preudesio: Skite su zamijenili »Turci«. 16-20 47 u ponovno ispitivanje neizravnih suvremenih vijesti iz kojih bi se moglo doći do XI. Kako smo spomenuli »Turke«. a nakon toga Strategikon Taktika vraćali smo se na istu temu u povodu diskusije s drugim autorima. 61 XI. 77 PORFIROGENET) / . Zbog toga oni koji im se tekst dijelom doslovce prepisao iz Strategikona. nego i kako im se treba suprotstaviti. kao npr. ali ne i sadržajnog odstupanja došlo je ovdje zato što se navedeni odlomak Strategikona odnosi na Perzijance. i to upravo ono koje neposredno prethodi poglavlju o Avarima i Turcima.40-41 Strategikon. a Strategikon. .

prije nego što su prešli Dunav i priklonili svoje šije pod jaram rimske vlasti. 51 . zato što sa sobom vode mnogo stoje rečeno. žive pod vladarom vlastita plemena nego da budu pokorni i podvrgnuti rimskim 49. nemaju osjećaj osobito u vrijeme kada su živjeli s one strane Dunava u vlastitoj zemlji. Slaveni) živjeli na nomadski žive miroljubivo i nomadski pod većim brojem vladara. jer 59. 4. Skitski narodi imaju. kako bi poput pčele mogao s raznih strana sabrati ono stoje najkorisnije. međusobno srodni. »Turska« su plemena nepouzdana. tako da izgledaju kao 44. 75. ne mislimo da bismo se nakon što su kažnjeni zbog pogažene prisege. odbacivši zajedno pljačkaju stvari.424 Pa i Slaveni su nekoć prebivali s one strane Istra. a ne može ih se pridobiti darovima. konja. (. tome se posve posvete. Svjesni »Turcima« — oni nam nisu niti susjedi niti neprijatelji. već se trude da se iskažu su koliko je nepostojana narav njihova naroda.) Opskrbni logor imaju u blizini iza bojnog reda. štono riječ. već da. Taj je narod pod jednom vlašću.) »Turci« su mnogobrojni i slobodni narod (. grupacijama združeni u čete. pobijeđena — kao da ih je viša sila poslala protiv njih. narod na identičan način organiziraju bojni poredak te kudikamo nadmašuju ostale Ni njihove načine vođenja ratnih operacija ni ostale običaje neću ostaviti skitske narode jedinstvenošću pod jednom komandom. ni na što drugo ne misleći nego na gonjenje. nisu se htjeli drugom pokoravati. tako 53. te nimalo nisu bili skloni podložnosti ili tome da netko njima vlada.. Naime. spoznaš pojedine raznolike bojne poretke i ratne do rodbinskog odnosa i međusobnog zajedništva. Zbog lijevo u udaljenosti jedne i dvije tisuće koraka i daju mu malu vojničku zaštitu. u kojoj je riječ o Francima i 1 Tj. sklona su požudi prema novcu. koliko ću moći. već su i konji uglednika zaštićeni željezom i čuvaju. kada mali broj njih otiđe i prebjegne i bude od naših dobro nađeš za shodno i procijeniš. Ono što je od drugih korisno skupljeno o ratnim primljen.. jer čak još prije nego što su ih dobila. već da na njih nasrću tako dugo dok konačno ne postignu rasulo s poganstvom također i divlji i nomadski život. Jedino bugarski i »turski« način. strogo 99. Ovo smo pribilježili ne zato što imamo namjeru pripremati se za rat s 66. Božja je providnost umjesto Rimljana™ podigla »Turke« protiv Bugara. Nisu samo oni opremljeni. kao 62. 76. Bizantinaca. smatrali su daje bolje da vrlo loše misle na prijevaru i gaženje ugovora. kako bi se njima mogao ispravno koristiti u prikladnom trenutku.). Dakle. međusobno malo udaljene. ali da su u Lavove doba već prihvatili kršćansku vjeru. (nadalje) koliko su skloni kao rimski podložni saveznici koristoljublju i koliko su skupljeni iz mnogih plemena pa zbog toga ne drže mnogo 77. Osobito ih oneraspoloži kada neki od njih prebjegnu Rimljanima. oni pak koji su primili svetost spasiteljskog krštenja. komandante. Langobardima. S njima su ratovali Rimljani kada su oni (tj. neprijatelja i pri tome upotrebljavaju sve moguće načine. 47. kopljima. jednak način života i bojnog poretka i Dunavom. a i (po potrebi) pripremiti nešto drugo. preziru prisege i ne drže ovamo prebačeni i prisiljeni priznati pokornost. Logore ne postavljaju kao Rimljani. koliko mogu. donekle u nekim stvarima. već su u raznovrsnim svjesno uprljali krvlju kršćana Bugara. 56. lukovima i kožnatim pokrivalima glave. Slavenski su narodi bili istovrsnoga načina života. 424 Početak ove glave nadovezuje se na glavu 78. toga nećemo pribilježiti niti njihov (bojni) red protiv nas.Saracena. zakonima. da progone s pola snage i da potonji prihvatili kršćansku vjeru te se malo razlikuju od rimskih.. a njihove ih vođe. Otkako su prijateljstva i vjernosti. Naoružani su mačevima. prema današnjoj terminologiji. pokrivalom. »Turski« se običaji sada samo utoliko razlikuju od bugarskih. da se ne bi kršćani Rimljani 55. planove. nezabilježene.Veliku pozornost i brigu posvećuju strijeljanju s konja. potrebe. 174 175 . O Slavenima ima u Taktici vrlo malo vijesti. »Turke« u ratu smeta nedostatak pašnjaka. kao Rimljani i drugi narodi. kako 67. bila u tri bitke raspršeni po rodovima i plemenima marljivo napasajući konje ljeti i zimi. sve ostalo ostave po strani i smo zbog iste vjere kao braća i jer oni i inače prihvaćaju naša stremljenja. Od vijesti koje je Lav (uz stanovite preinake teksta) preuzeo iz Strategikona Strategikona.. 46. njih slijedi mnoštvo drugih. Zbog toga im teško pada. ako neki od njih planovima i bojnom poretku moći ćeš vježbom pripremiti i uvježbati za slučaj otiđu. taje vlastite namjere. do naših dana 50. ti ratni i životni običaji »Turaka« razlikuju se od bugarskih. ako pogriješe. bilo na desno bilo na protiv njih naoružavali i protivno božanskoj volji pripremali ratne planove. istu vjeru. popisati. Evo ih: valja navesti ove: 79. U toj glavi navodi se da su nekoć ti narodi bili bczbožni. niti naš protiv njih. 45. Kada natjeraju u bijeg svoga neprijatelja. Naime. pa ih je naša carska mornarica prebacila preko Dunava i pomogla im u borbi.(. što su ovi zadovoljavajući se.. U borbi ne dijele kao Rimljani bojni red u tri dijela. koje nisu preuzete iz 3. stare slobodne pravne običaje. što ga nazivamo i 43. kažnjavaju. nego na neki način vlastitim (vođama).. ugovore. a u drugima su jednaki. slobodni. Kako su (inače) Bugari skloni Kristovu miru i ispovijedaju s Rimljanima jedan (cjeloviti) bojni red. ne 61. već ću sve ono što mije rečeno sabrati i.. već do dana bitke provode dane da je bugarska vojska koja se nepošteno podigla protiv kršćana..

tj. 107. Lavova opaska u glavi 101. ali da su unatoč tome zadržali vlastite vladare A l i . termine kad god je to smatrao potrebnim. koji djeluju vrlo bljedunjavo (slobodni su. nego »više podložni saveznici«. Tactica XVIII. on ih je. oslobodio podložnosti vlastitim vladarima su bili mnogobrojni itd.429 Zbog toga Lav u glavi 24. ali ona je posve smrt svog muža za vlastitu i same se svog muža za vlastitu i same se ozbiljno napisana: Slaveni više nemaju radnih obveza prema svojim vladarima. Dodajmo da vijesti o Slavenima iz »prijateljstva«.17-18). život. Po svemu se vidi da je glava Strategikona o Turcima. prešavši Dunav. d a j e njegov otac oslobodio Slavene της prirode.« A kada u glavi 24. i usmjerio da se bore protiv naroda koji napadaju Rimljane. Langobarde. prebacio u prošlo vrijeme. Lav se naprosto vrlo pohvalno izražava o slavenskim ženama. Zašto je Lav ispustio riječ »dragovoljno« i zašto je misao o udovištvu drukčije stilizirao? Zbog toga Konstantin Porfirogenet za Slavene u Konavlima kaže da πασάς αυτών Je li riječ samo o stilističkim razlikama? Ovdje nije mjesto da se na tome zadržavamo. Lav kaže da ih odnosi na slavenski borbeni poredak. preuzeta iz nekoga nama nepoznatog vrela. jer ne mogu podnijeti udovički smatraju za pravi život. kao »primiti tuđu vlast«. koje je u cijelosti preuzela iz vijesti i vlastito uređenje. dok je Lav iskoristio za »Turke« svih 108 redaka. 101. nego više kao »zarobljene«. se odredi vrijeme της δουλείας. »pokoravati se«. ali da im je neko vrijeme Evo primjera kako je Lav prestilizirao Strategikom: ograničeno kretanje. 1955. kaže se da su neka njihova plemena prema »Rimljanima« u odnosu Strategikonu i po Taktici rado službe. tako da mnoge od njih smatraju tako da mnoge od njih smatraju smrt δουλείας prema vlastitim vladarima djeluje na prvi pogled cinički.. osobito one o otrovnim strjelicama kojima se Slaveni i po u glavi 78.36. s time da im postupak s gostima i zarobljenicima i o izvanrednim vrlinama slavenskih žena. približno 10 posto. U glavi 99.. δουλευειν? 427 toga se vidi da Lav nije naprosto prepisivao. 429 VIZ. Način Lavova izražavanja pomalo je nejasan.428 δουλεία ne znači. 105 Žene su im krjeposne iznad svake ljudske Žene su im bile skrajne krjeposne. Slaveni bili prisiljeni na pokornost. tj. Taktika je mnogo manje zainteresirana za Slavene. Franke i Saracene.« I iz toga se vidi kako je Lav pažljivo sastavljao Taktiku. da se odvoje od starih običaja te ih grecizirao. " Tako ovdje prevodimo στρατεια. Zn prehranu im služi proso. 259. Lav govori o Strategikona o malim kopljima i velikim štitovima Taktika dopunjuje nazivima Saracenima i njihovim ratovima. govori o zarobljenicima koje drže Slaveni. premda su se neki već pokrstili. doba podložni Bizantu (»Rimljanima«). već dragovoljno zadave. Strategikon\l.. Ipak. nego da s velikim trudom steknu obilje hrane ili imovine. a o narodi.4 Lav. polovica iskorištenih vijesti o Slavenima uopće se ne Kada. bili prisiljeni prihvatiti την δουλειαν. Dion Kasije 78. 79) nije drugo nego nagovještaj kasnijeg podvrgavaju drugim poljodjelskim radovima. Ali. Za »Turke« se u glavi 76. kao »ropstvo«.) Rado borave i pribjegavaju u pošumljena i nepristupačna mjesta. O Turcima se govori u Strategikonu u 108 redaka. 24)..258. ali tako da radije Slavenima u 224 retka. jer su skloni slaboj ishrani i jer se nerado Prvi od Lavovih dodataka (XVIII. Doduše. Termin δουλεία ne nalazimo u odnosu na četvrtina na opće podatke. To je tako uspješno Lavovi dodaci vijestima koje je preuzeo iz Strategikona nisu od veće važnosti obavio da je učinio i Rimljane sigurnim od ranije čestih slavenskih pobuna. 4J malo dalje obratiti samo na te nove odlomke. pak. u glavi 104. τας δουλαιας δια αμαξΠϊν εκτελοσιν tj. već davao suvremena objašnjenja i Krekić ih prevodi različito. ne samo da je u Taktici Lav upotrijebio tek vrlo mali dio vijesti iz položaj neke bespravne osobe. Strategikon je prilično skeptičan prema vjernosti žena uopće (»iznad svake 428 Taktika. 426 Valja primijetiti da je Lav ne samo prenio izvješće u prošlost. već radi pljačkanja i želje za slobodom. A l i .425 već je vijestima dao nalogu nadređenog. sve svoje fizičke poslove obavljaju pomoću Lav je dodao još i nekoliko novih odlomaka. Naime oni radije provode slobodniji opisa (XVIII. Za Langobarde i Franke vijesti o naoružanju. obdario ih pokrštenjem. Stoje δουλεία. Naprotiv. dakako »ropstvo«. da se ona odnosi na vrijeme prije Strategikon je Slavenima posvetio dvostruko veći prostor od prostora Bazilija I. je on iz poglavlja o Slavenima od ukupno 224 retka iskoristio samo 26 redaka. on kaže da ne vode ratove δουλεία και (ρικταρια i θυρια). Lav naprosto utvrđuje činjenicu da su Slaveni u njegovo život bez truda. 176 . preuzete su iz Strategikona. kojih nema u Strategikonu pa ćemo pozornost kola: DAI 162 (34. a neka »podložni saveznici. Lavovo vrijeme. Krekić tvrdi kako »nema kojih su u davno prošlim vremenima trpjeli velike neugosti i ratove. naglašava se da su Ostale vijesti u Taktici koje se odnose na Slavene. tako da su iz Strategikona o vojnim pitanjima preuzete samo »Rimljanima« neprijatelji. On kaže da su slavenski namijenjenog Turcima. Usp. i 104. kaže da nisu i tjelesno otporni!). U glavi 99. nego ga pomalo VIZI. već na slavenski Slaveni ne drže trajno προς δουλείας. kojom Lav počinje izlaganje o Slavenima. jer udovištvo ne zadave. dok u glavi 425 104. Npr. kaže za takav oblik iz kojeg se vidi da se one više ne odnose na njegovo. jer ne žele Rimljanima δουλευειν. 430 Saracene da ratuju ne »zbog obveze na rad ili zbog vojne discipline«. kao što je to već istaknuto. mnogobrojni »Turke«. 951 (XVIII. 99.. 426 sumnje daje vrednost Lavovih vijesti o Slovenima znatna«. u usporedbi s vijestima o »Turcima«. Njih je naš po Božjoj providnosti otac i rimski samodržac Bazilije sklonuo Naime. a u glavama 101. Lav napominje daje njegov otac oslobodio Slavene δουλείας vlastitim vladarima. 427 prestilizirao. već označava obvezu obavljanja raznih poslova po Sirategikona o Slavenima i ponešto ih stilistički izmijenio. dotle ostaju pod vlastitim vladarima. I iz στρατεια.« a Lav piše: »Oni upraviteljima. podvrgnuo na rimski način Strategikon priopćava o Slavenima: »Oni su mnogobrojni itd. Je li to tako? 106. zbog za upoznavanje života Slavena u njegovo doba. U glavi 101. koji se u Strategikonu uopće nigdje ne upotrebljavaju. Nadalje. bojnu taktiku i strategiju. ljudske prirode«). (. 99-108). ali i same te poslove. priznaje zarobljenicima da su ostali »slobodni« ljudi. tj.

Lav pod vodstvom jednog vladara«.. Naime. treba upozoriti njegov otac »pogrčio« te Slavene i postavio im upravitelje na »rimski« način. U idućem fragmentu koji je odvojen od prethodnog dvama kopljima. Dakle. N. 46). 444 436 437 Strategikon. N. 360 (XI. 439 431 O tome MARGETIĆ. grudnim oklopima. Naime. 432 44(1 433 Pregled diskusije vidi u MORAVCSIK. A iz izričitih Lavovih napomena proizlazi da je on bio da je. Po jednima. a vjerojatno i prema vlastitom kako je Lav vrlo dobro znao da u njegovo doba Mađari imaju čvrstu centralistički znanju. 956 (XVIII. 15). 959 (XVIII. stanovništvo južno i jugozapadno od podunavskih Bugara.443 Nekoliko glava dalje on to ponovno ističe.444 Zanimljivo je da se oba spomena vlasti jednog vladara odnose na pogriješio što je način državne organizacije nomadskih Turaka primijenio na isti fragment Strategikona. tj. 6-8). 178 170 . Neobično je što mađarski pisci koji put zatvaraju oči pred jasnim Lavovim 5. Lav dodaje »te ih vodi jedan vladar«. Uostalom. stoljeću. Dodajmo usput da su organiziranu državnu zajednicu i pri tome ih uspoređuje s Bugarima. izričito naglašeno da se se to ne može odnositi na npr. 163 i d. 443 Taktika. i 45. 42). 43) = Strategikon. ovdje je ponovno došlo do izražaja razlikovanje.442 (une Organisation fondee sur les tribus et les grandes familles) . dj. Naime. neprijateljima. Iz toga treba zaključiti zato što je prema izvješćima svojih informatora. kada su Mađari bili bizantski saveznici. već samo to da do ratnih okršaja izvještaj vjerodostojan: Lav je znao da su Mađari IX. koji govori o Turcima i Bugarima. dj.·>·. Drugim riječima. mačevima. dj. Jesu li Lavove vijesti o Mađarima vjerodostojne? Mađarski su se povjesnici vijestima.·. 445 vladarom«. 957 (XVIII. Lavov je Ali.a. kaže d a j e u da se Lav dosta rado služio klišejima koji se mogu primijeniti na sva nomadska vrijeme. Strategikona i njihovo prebacivanja iz VI. 17-37.438 Zašto nije prepisao i odgovarajuće vijesti o Mađarima?439 koje smo ustanovili kod opisa saracenskih ratovanja. Po drugima. Lavove su vijesti puko ponavljanje vijesti iz Mađari »obrađuju zemlju« (??) i »napasaju stoku. . 965 (XVIII. u prvom odlomku koji je preuzet iz Strategikona takoreći No. N. 956 (XVIII. Taktika ne spominje obrađivanje zemlje.441 Nema nikakva uvjerljiva razloga zašto bi se zanemarila ta vijest. lukovima i kopljima. piše da prema Lavu u tom pitanju podijelili. prema Strategikonu^Perzijanci. dj. 441 Taktika. čega u σπαθιοις. Lav sve to prepisuje. očito ima na tome mjestu plural: »te narode vodi jedan vladar«. zaštitnim haljinama. 45). τοξοις τε κονταριοις. znao da Mađari ne upotrebljavaju zaštitne haljine. Prema Lavu. za »Turke«. ali da pri tome treba uzeti u obzir dobro upoznat s mađarskim načinom borbe i životom.) Lav govori samo o »Turcima« i kaže: »taj narod je τε κονταριοις. 434 N. 956 (XVIII. ovaj put samo stajalište mađarske historiografije po kojem je Lav »kopirajući svoja vrela«. tj.. 62. koji su po Lavu Mađari upotrebljavali u njegovo vladara: bugarski i »turski« narod za razliku od ostalih skitskih naroda su »pod doba.. mačevima. ponovno time jasno stavlja do znanja da se u njegovo doba Slaveni drukčije bore i drukčije minuciozno usporedno analizirao433 podatke iz Taktike i Strategikona i zaključio žive nego u VI. on ističe daje Što se pak tiče prepisivanja nomadskog načina života Mađara. Tako npr. 180. 362. naime. Moravcsik preuzima i vodstvom jednoga«. 53).434 Kao primjere nedovoljne pouzdanosti Lavovih vijesti o Mađarima Moravcsik 6.431 nomadski način života. stoljeća upotrebljavali istu »Turci« žive »raspršeni po rodovima i plemenima marljivo napasajući konje ljeti i vojnu taktiku kao i Avari i Turci u VI. podijeljeni u rodove i plemena«. Lavov izvještaj autentičan. dok Strategikon. Hrvate. U Taktici se opetovano naglašava da je mađarski narod pod vlašću jednog navodi grudni oklop λωρικιον. savjesti koristiti starijim vrelom. a Franci i Langobardi samo štitove (σκονταρια). l.. on imao prilike dosta dobro društva s društvenom organizacijom temeljenom na plemenima i velikim obiteljima upoznati Mađare.. mijenja opis iz Strategikona i umjesto zaštitnih haljina stavlja grudne oklope. 61). pogotovu ako se uzmu u obzir političke »Turci« utoliko razlikuju od Bugara što su ovi preuzeli kršćanstvo i napustili prilike na relaciji Bazilije Prvi — papa — Hrvati. stoljeću. I jedni i drugi povjesnici temelje zaključke na Kod opisa Slavena Lav govori o njihovu načinu borbe i života u prošlosti i podrobnom usporednom proučavanju obiju vrela. kao najbolje oboružani strani narod. upravo vijesti o naoružanju Mađara Lav nije naprosto prepisao iz doslovce se prenose riječi da se Bugari i Turci razlikuju od ostalih skitskih naroda Strategikona.. 1990. On. HOMAN. gdje se o Turcima i Avarima govori da su »pod jednim m mađarsko pastorsko društvo (sotiatćpastorale hongroise). premda arheološki nalazi tu vijest ne potvrđuju. Sve na to daje u odlomku koji je Lav samostalno sastavio. osobito 24 i d. nosili i 438 Taktika. mj. 960 (XVIII. Homan440 sažimljući stariju literaturu. dj. 442 Taktika. uzevši u cjelini. 435 Na i..su samo obvezni na sudjelovanje u ratnim operacijama prema »rimskim« zaštitne haljine i grudne oklope. dj. 445 N. pa se zbog toga i mogao po svojoj zimi«. 354 (XI. u IX. Nepostojanje grudnih oklopa među arheološkim nalazima Po svemu se čini da Lav pri opisu Slavena misli samo na slavensko starih Mađara ne može biti uvjerljiv protudokaz. po Strategikonu436 »Turci« i Avari oboružani su ζαβοας και time što »urednije vode bitke«. 166 i d.·. N. To ne može biti slučajno. lukovima i Strategikonu nema.432 Moravcsik je 1952. 82). stoljeće. Mađari su oboružani σπαθιοις και λωρικιοις και τοξοις fragmentima (glave 44.

provinciju (komitat. To su uglednici koji Taktika. TIMON. To se u mađarskoj historiografiji ukazuje na vrlo složeno porijeklo mađarskog društva.™ još u Konstantinovo vrijeme Mađari — po Konstantinu doduše samo Kabari — sastavljenim upravo u Lavovo vrijeme. 150. U vrijeme 457 Vidi npr. Jedno od tih l. a ovaj je imao dva sina. Isto tako i άρχοντες u DAI. rang suca. po pričanju anonima. ali se dodaje da su mogli obzir da su i Kabari turskog porijekla.. Megeri. analognim franačkim comites i hrvatskim županima. 462 državnih funkcionara. Commentary. (βοεβοδοι τίνες). ako pogriješe. tj. Konstantin ne kaže da su oni imali funkciju suca. bilo teška (i Često i nemoguća) zadaća samih tih dinastija i pisaca. Ovdje nije mjesto postoje samo dvije razlike: Bugari su kršćani i oni su prestali živjeti na nomadski raščlambi povijesne utemeljenosti te priče. najranije mađarske povijesti također turska (Arpad. Bilo ih je sedam plemena. »Lebediji« (negdje istočno od Dona) nazivali Sabarti asfali. dj. a u drugima su »jednaki«. 462 DAI. Kolika je pak stega vladala u mađarskom vrelima o transi!vanskim Sikulcima sačuvane su vijesti o Gyuli i Horki. a ne Tuhutumu. proizlazi ENDLICHER. još u mnogo mlađim 447 razlikuju«. 2) »γυλα». ο kojima ovdje raspravljamo. uhvatio 458 Αρχοντες u DAI. 4 5 2 No. 26. dj„ 964 (XVIII. 178. 76). 457 društvu. Kari. 957 (XVIII. Konstantin u spisu De ceremoniis daje obrazac adrese koju on i njegov plemena su Kabari. 170-172 (38.na drugome mjestu on ponovno ističe veliku sličnost Bugara i »Turaka«. Strategikon. kao osobe osobita povjerenja. gdje je ban vladao u Lici i istodobno bio uz kralja najmoćnija ličnost. 174 (39. Gyula je imao dvije kćeri. Kasi. Kurtugermat. Konstantin Porfirogenet 2. . Tamo se ona odnosila predstavnika drugoga plemena — analogno položaju bana u hrvatskoj državi na (prave) Turke i Avare. Iz Konstantinove priče N. koji su nekoć s u v l a d a r R o m a n u p u ć u j u : » p o g l a v a r i m a Turaka« (προς άρχοντας τΐϋν vladali nad »Turcima«. Prema Konstantinu VII. 360 (XI. 46:1 DAI. Stjepan je. pokušavala N. da su mnoga osobna imena iz obnašati i vojne funkcije.458 / / . Spomenuti Zubor (Zumbor) imao je sina Gyulu (Geulam). 3) καρχα. dokazati legitimitet Arpadove dinastije. 46). narodnih vladara. Po njemu toga mlađeg Gyulu i držao ga do smrti u zarobljeništvu. koji su se po Carevu pričanju odvojili od Kazara. Stjepana. U njemu se navodi sedam klasa služili s dva jezika. slijedi iza napomene da »Turci« žive Najrazumnije nam se čini pretpostaviti da su u doba Konstantina VII. Stjepana: Tuhutum je imao sina Horku. na dvoru »pod jednim vladarom«: nastavak glasi da »ih njihove vođe. ali je nedvojbeno da su Gyula (= Geula) 446 način. Almos. među kojima su prve tri stratezi. mlađega Gyule sv.455 Anonimni notar Bele III.TIMON 70.460 Prva dva poglavara jugoistočnih dijelova mađarske države. Da ne bi bilo ni najmanje sumnje. koji je zauzeo Transilvaniju. ali ne kao posve nezavisni i samostalni vladari.47-50.40. 1-53). god. 178 (40. Tarijan.459 Ti se Kabari sastoje od tri »potplemena«. 29). 691.).456 donosi priču o Arpadovu vojskovođi postojbini. odaslani u pojedinu N. 178(40. nadalje. ostalih pet na tursku etimologiju. 461 Literatura u DAI. osvojio Transilvaniju. Geulama (tj. »Turci« se dijele na 8 plemena. Opravdanje legitimiteta vladarskih dinastija oduvijek je BURY. u kojem prepoznajemo plemena jesu: Neki. U ta dva slučaja radi se o funkcionarima. Genah. su slijedili vladarski dvor ili su s dvora. gdje je njegovo potomstvo vladalo sve do »Turci«. II. Uostalom.. 459 DAI. Njegova je funkcija bila daje riječ o plemenu Megeri. 4 ""DAI. tj. 80-88.44-45) nešto su posve drugo od άρχοντες. 174(40. 56 (8.1-14). Stjepana.45' Po Konstantinu. 136.450 Tko su ti poglavari? Smatramo da se ta adresa odnosi na 3 vodeće Kazara i smjestili se u »zemlju Pečenega« (današnja Ukrajina zapadno od funkcije o kojima Konstantin govori u DAI: 1) »veliki vladar« iz Arpadova plemena Dnjepra). To treba povezati s Filotejevim Kletorologionom. vidi se po rečenici koja u glavi 46.463 Čini se u rangu (τάξις) »sudaca« je prefekt Konstantinopola.. A iz izvješća anonimnog notara Bele III. jasno proizlazi da je »narodna predaja« (kako su je »prenosili« Arpadovići).dj. imena mogu se svesti na ugro-finsku. Njih su napali Gyulama) i Zubora. 137-138. 960 (XVIII. od kojih je jedna bila majka sv.454 Najviši Prema Konstantinu Mađarima vlada vladar »iz plemena Arpada«. Ostalih sedam mađarskih (o αρχών από της γενεάς του Αρπαδου). da nije uspio zataškati više nego sumnjiv legitimitet položaja Sv. domestici t suci. pogotovu ako uzmemo u interpretira kao dokaz da su te dvije funkcije bile sudačke. kojima su na čelu bili njihovi »vojvode« sv. i koji su im se priključili nakon što su »Turci« otišli od Τούρκων). Dc će r. strogo mađarskog vladara uz vladara iz kuće Arpad odlučujuću ulogu imala i dva 448 M9i kažnjavaju«. DAI. Tu je rečenicu Lav preuzeo iz Strategikona. Npr.461 Sve to γυλα i καρχα imaju ταξιν κριτου. Gyula itd. toliko cijenjena da je po redoslijedu imao prednost čak pred svim stratezima Konstantin je pribilježio ovu legendu o Mađarima: »Turci« su se u ranijoj zapadnih tema. županija). po kojem je poslije mađarski narod dobio ime.47-48). 61). Taktika.1-6). Lav pri kraju izvještaja o Mađarima i Karha (= Horca) bili u određenom razdoblju mađarske povijesti samostalni — ponovno ističe njihovu veliku sličnost s Bugarima: u nekim se stvarima »malo bolje reći osamostaljeni — vladari Transilvanije. 899. i da su se nego da su b i l i »u rangu suca«. 12-13).

53-57). Atelkuzu.22 do 702.-:| viiiv'o da su nešto znali o mađarskoj prošlosti čak i za ono vrijeme kada su Mađari 464 Zašto priča opetovano inzistira na tome da prije Arpada Mađari nišu imali' prebivali u Lebediji. Dakle.·κ. 170 (38. u a ona je zadržala koheziju i nakon njegove smrti. po imenu Almoš. Ako tome dodamo da se od osam mađarskih plemena iz te nove. Ali. podigavši ga na (osim vojske) mađarska je historiografija prisiljena tu vijest uvelike ublažiti: štit«. ZONARA VI. tako predaji. radije ništa drugo nego da se presele preko Karpata u područje oko Tise. »zakonitog« mađarskog vladara. Međurječje (između sklopio mir s Bizantom i dogovorio se s Pečenezima da »unište Turke«. »Međurječja«. kao prvom samostalnom mađarskom samostalnog vladara? Ona je nesumnjivo potekla iz najužega vrha mađarskog vladaru.međutim. tj. 12. U mađarskoj nikada prije nisu imali samostalnog »vladara« (αρχών). izabrali Almoševa sina Arpada i »ustoličili ga za vladara prema kazarskom pravnom 'c/ ' Zbog toga što se opetovano inzistira na potpunom uništenju mađarskog naroda običaju i zakonu (κατά το τσν Χαζαρων εθος. THEOPH.1 do 855. П i . da su Mađari dobili ime po jednom avanturista.-a: ·. Konstantin priča da su Mađari asfali« i održavaju s »Turcima«-Mađarima prijateljske veze te im šalju poslanstva. Po svemu se Čini da priča želi zataškati činjenicu daje među plemenima koja su iz Lebedije otišla u »Međurječje« 3. »Međurječje«.» pristali uz jednoga i na taj način svojom vojskom »urasli«. da je imala razrađenu taktiku i strategiju i da joj je cilj bio — Mađari jedna (slučajno dobro uspjela) plemenska veza. »Turci« su. . pomogli caru Lavu u ratu protiv bugarskog vladara Simeona. a s istoka strašni Pečenezi. da se tako izrazimo. DAI. VI. . to je tek početak naših moravsku državu.ΐαχι ζακανον). 27. U toj se priči opetovano naglašava da se »Turci« ranije nisu tako zvali i da da su se s juga nalazili Simeonovi Bugari. prije Arpada nije uopće bilo opstanak svoje nacije. u onaj dio kojim je vladao jedan od Svetoplukovih sinova.12 do 359. nedvojbeno su morale postojati okolnosti IX. stoljeća posve legendaran.: i . 35-38). 11-13. Kazarski kagan. 178(40. bilo iz tuđe vlasti nije još u to vrijeme čak ni (Donja) Panonija zapadno od Dunava! Pa ipak. 442-444. bilo iz vlastite. koji je iz raznorodnih elemenata iskovao vrlo djelotvornu vojsku. stoljeća nakon uspješno prevladanog gloženja nomadskih rodova na širokim koje su Mađarima u Potisju davale sigurnost da pohodima u Italiju neće ugroziti prostranstvima sjeverno od Crnoga mora. Možemo . što su se pojavili opasni konkurenti o kojima je dinastija morala voditi računa: Gyula i Karhas očito nisu Arpadovići. Bugari i Pečenezi 1 Lebedija.! ·ν. III. odlučio je da »Turcima« dopusti navale na njihovu zemlju i »potpuno unište njihove obitelji«. nastavlja Konstantin. 176 (40.15- 465 DAI.465 . nije im preostalo 466 predložio da to bude drugi vojvoda. osobito 13-20. 701. tj. 172 (38. 12-22. da dva plemena imaju ugro-finska imena. koja se očito temelji na narodnoj su. već su u borbi do koje je došlo između Svetoplukovih sinova geniju Arpadovu. nadalje. raščlamba. 1-50. 853. 464 CONT.357. teškom udesu. Prema tome. On zahvaljuje svoj postanak vojničkom i organizacijskom južnom Potisju.b. Mađari Dali smo grubi okvir Konstantinove priče.7. već je riječ samo o neugodnom i domovinu.16. Kada su Dnjepra i Dnjestra). kazarskog kagana. Kada su se mađarski da se osamostale i za prvog samostalnog vladara predvidio Lebediju. konačno. stoljeća. zaključiti: Konstantin i njegovi mađarski informatori jedva došlo do borbe za vlast. Pa i priča o Arpadu. sredine. a ipak Konstantin bilježi za Bultzua da je »treći vladar i karhas Turske«. tj. već samo vojvodu. u tzv. · -H ·. Iz svega što se o mađarskoj vojsci u to vrijeme zna. Naime.. 1994. početno osvojili tek jugoistočni dio Velike Moravske. još vrlo nesigurne domovine oko Tise Mađari smjesta (!) poduzimaju jedno. a ostala turska. proizlazi daje ona od ugro-fmskih plemena (Megeri). nužno zaključujemo da su »Turci« . 5 j · w Г ш DAI. iz same Arpadove dinastije. sadrži mnogo legendarnih elemenata. MON CONT. ali je taj vojnici vratili i »našli svoju zemlju tako pustom i uništenom«.467 Činjenica jest da Mađari nisu srušili moravsku vlast u mađarskog naroda. već je »strogo legalan« način. Naime. Svakako je već i sam način na koji je Arpad postao prvim mađarskim koji ih je primio kao svoje pred Francima. gdje im je na čelu bio njihov »prvi vojvoda« po imenu mađarske čete bile izvan tadašnje domovine. usmjerena na to da se pokaže kako je Arpad došao na vlast među Mađarima na etnogeneza mađarskog naroda nije ni izdaleka završena u »Međurječju«. SYMEON MAG. i to tako da u nekim pohodima njihova nakon što su Mađari napustili kazarsko područje istočno od Dona i smjestili se u vojska ostaje u Italiji čak i preko zime i vraća se tek iduće godine.— »Ugri« bila izvrsno vođena. koja je to više inzistirala na legalnom u »Međurječuju« i posljednju četvrtinu IX. Dodajmo da o selidbi Mađara iz Međurječja pišu i ovi bizantski povijesni pisci: GEORG. dolasku na čelo mađarskog društva. l!!/*· Ne može se pretpostaviti daje vodstvo mađarske nacije bilo šačica bezumnih zatim.l1-12). Ukratko.2.Pečenezi i pobijedili ih te je »dio otišao u Perziju i do danas se ti Turci zovu Sabarti J<'iji! Posve su neobične još neke okolnosti. pod pokroviteljstvom i na inicijativu dotadašnjega ona u pravom smislu riječi počela tek u Panonskoj nizini. Kabari. Priča je očito jugozapadnom moravskom vojskom i tamošnjim stanovništvom. To znači da su se oni stopili s vladarom sredinom druge polovice IX. prema Konstantinovu pričanju priključilo plemenskom savezu tek opetovane pljačkaške pohode u Italiju.dakle. pa su oni pobjegli u današnju neborački narod nije baš »potpuno uništen«. Na to je Simeon Drugi su »Turci« pobjegli na zapad. kao stoje poznato. 182 183 . nastala tek sredinom jasan: sačuvati naciju od uništenja.64-65). 467 Vidi opširno MARGETIĆ. da su se služili s dva jezika i. 9.· . Pečenezi su »Turke« potjerali i iz Atelkuza. premda se ona odnosi već na Mađare društva. Ali — sada dolazi do nečeg upravo nevjerojatnog.

184 185 . ali vojnih uporišta i u njima smjestili graničare. po Kronsteineru. i VIII. našli ne baš beznačajne ostatke Avara.·. 39-48. Tako npr. dj. . Uostalom.468 turskog jezika kojim su govorili Avari i sastoji se od Λ V.470 Korolarna tvrdnja koja iz toga proizlazi jest da Bijela Hrvatska se razrađuje u raznim varijantama. stoljeća pod teškim udarcima »udarati. Ako uzmemo u obzir da su se l . Na pojedinim odsjecima zapovijedao samo do 30-ih godina IX.·. dj. Avarska je država. koji su stigli 895. 475 N. Priča o sedam ili osam mađarskih plemena ima utoliko veliku vrijednost . možda« avarskog funkcionara) i gaziz/chaziz/kaziz (»prijatelji«. 472 473 N. naselivši se koncem IX. ni imena Meger bila možda »autohtona« avarska. Naprotiv.. stoljeća ne dolazi u obzir za »pradomovinu Hrvata«.( . doduše. glavi DAI nisu 473 vjerodostojnost narodne predaje. 476 Na i.. arheološka i povijesna problematika Hrvatske« sjeverno od Karpata krenulo na jug po Kronsteineru nije drugo nego 475 dolaska »turskih« plemena koncem IX. 474 4M O raznim novim tezama vidi npr. / .. -finski. dj.474 »narodne t r a d i c i j e « posljedica njezine manipulacije od strane mađarskih i . nego sadrže turske etimone. kod Kremsmiinstera./896. Ukratko.. 146. . I imena »legendarnih 12 plemena p l e m e n u Meger. priključio novim osvajačima. nove i najnovije Tietze. 140. u novijoj mađarskoj historiografiji i arheologiji. možda slavenski plemići. Austrijski autori Mađari osjećali neugroženima u Potisju. arapskog razdoblja. njihovi odnosi »fantazija romantičnog tumačenja povijesti«. asimiliravši pridošlice. preživjevši potrese IX! iz turskih naziva župan (spomenut već 777. pa se time još više dovodi u sumnju vođa (5 braće i 2 sestre) hrvatskih plemena zabilježena u 30. dj. Lingvistika. izgradili u Karantaniji mrežu vojske Karla Velikog. . onda bi plemena Neki i koji su se uključili u obrambeni sustav). O NEKIM NOVIJIM TEORIJAMA O DOLASKU HRVATA što se iz nje može s priličnom vjerojatnošću zaključiti daje mađarski narod nastao povezivanjem turskih plemena s dva plemena ugro-finske provenijencije. upravo U novijoj su se austrijskoj literaturi pojavili prijedlozi koji uvelike odudaraju smo prisiljeni pretpostaviti da je domaći vojnički i civilni element jugoistočnog od dosadašnjih pokušaja rješenja problema etnogeneze Hrvata.. kontradikcije i neobičnosti Kraljevine Hrvatske« nose po Kronsteineru imena turkijskog izvora. god. LÄSZLO 1995. »slobodan«. 137-157. . da su Mađari. osobito a tijekom VII. i odmah m krenuli na česte daleke i dugotrajne vojne ekspedicije. stoljeća.472 Avarsko porijeklo tih ratnika-graničara razvidno je i ujedno značila nestanak Avara. Tietze povezuje ime Hrvat s imenom -M] protobugarskog vladara Kovrata. S druge strane. 155.155. N. . Konstantin itd. dj. CSALLÄNY 1968. mj. TIETZE. čije se ime zadržalo u Koruškoj (Faning/Baniče) i Štajerskoj toponomastikom. nastavlja Kronsteiner. nego uporno nazivaju Mađare »Turcima«. zapisane u DAL Kako je Arpad. ali ostaje otvoreno pitanje kada je došlo do toga. Sve se više i s većim uspjehom dokazuje im je avarski ban. Kronsteinerovo tumačenje imena Hrvat i ukazuje na to da mnoge posuđenice u turskim jezicima potječu tek iz islamskoga. boriti se«. 148. Lav. svoj jezik. tatarske gaziz potječe iz arapskog aziz. . premda je osnova mađarskog jezika ugro-· pripadnici avarskog ratničkog gornjeg sloja (Oberschichte) koji je govorio turski.476 On upozorava da se mišljenje o avarskom kao turskom jeziku ne temelji teorije. s ostacima Avara i u svezi s time etnogeneza mađarskog naroda u punom je jeku .*Bansdorf) . s time da pisanih tragova o Avarima ima i nakon toga. slavensko pleme ni »odlomljeni« (versprengter) dio nekog plemena. možda. pripadao slavenska.. 148. propala koncem VIII. Ime Hrvat po Kronsteineru dolazi iz u širem području između Dunava i Tise. kategorički odbija diskusiju.471 Avari su. i dao im. u kojem se sukobljavaju stare tradicionalne. Dodali bismo da se Kronsteinerova napomena o 4(W KRONSTEINER. Läszloa iz 1955. · : ' . osobito u Italiju. . N. 470 471 N. teza o slavenskom plemenu Hrvata koje je iz navodne »Bijele proarpadovskih informatora. svojoj novoj postojbini.. . i vata. koji označava stoljeća. dijela Velike Moravske morao biti vrlo važan faktor u etnogenezi mađarskog i Tako je Kronsteiner469 na osnovi toponimijskih (i drugih) podataka o alpskim naroda. a novija arheološka otkrića daju tim suprotstavljanjima nov materijal za ni na kakvom dokazu i da je to tek puka hipoteza. da propast avarske države nije (Fahnsdprf od. 252. SZENTPETERY 1994. nego da se dobar dio Avara. 59 i d. 140-141.. stoljeća u Panonsku nizinu. Kronsteinerove lingvističke raščlambe umnogome je obeskrijepio turkolog preispitivanja. Ako bi to bilo tako. г*! Slavenima dokazivao da ranosrednjovjekovni Hrvati u Karantaniji nisu bili ni neko Posebnu pozornost privlači okolnost da bizantska vrela. CHALLÄNY 1956. stoljeća pomiješao se sa slavenskim plemstvom i pri tome nakon fundamentalne rasprave Gy. proizlazilo bi da su nejasnoće.. sve je prisutnija ideja koja izgubio svoj jezik. arheološkim nalazima itd.

Pohl. teško da ima neke veze s odnosima u VII. pa »kad je avarska država propala.481 krštenju Slavena i pri postavljanju hrvatskih vladara mogle bi po Budaku imati Petoricu braće uspoređuje Pohl s petoricom sinova bugarskog vladara Kuvrata. Naziv Hrvat je u to doba značio »počasnu nesporazumu. ali da je »ipak moguće da su Slaveni u Hrvatima. dj. turskom imenu »legendarnih 12 plemena« Kraljevine Hrvatske temelji na »društvenu oznaku« (a ne etnički naziv). bar kao pokretaču borbe za oslobađanje Karantanije od Avara.486 Pohl ime Hrvat u VII. BUDAK. Car tvrdi da »Hrvati« u slavenskom jeziku znači »oni koji imaju EJ 4. dj. ovdje se Hrvati uspoređuju s vodećim slavenskim dokazivao važnost brojke sedam... mnogo zemlje«. ali ovaj ne prihvaća tezu da bi titulu (Ehrentitel) ili ime neke funkcije (Würdename) ili grupe ratnika 477 ta plemena vukla korijen od osvajača-Hrvata. Budak daje dva argumenta. 129-136. 485 POHL. kao i Slaveni iz avarske vojske. Vijesti koje donosi DAI Hrvata iz Bijele Hrvatske pod petoricom braće i dvije sestre. U Dalmaciji su od toga vremena društvenom sloju. stoljeću tumači kao slojem. 478 (Kriegergruppen) koji su na periferiji (avarske) države nadzirale pokoreno Wolfram je uglavnom pristao uz Kronsteinerova tumačenja vijesti o stanovništvo« . Štajerskoj i Češkoj. moglo preći na cijelo pleme«. Tek dolaskom Franaka stvaraju se veće teritorijalne jedinice pod neka vrsta namjesničkog naslova (Statthaltertitel) ili je ono označavalo onaj sloj slavenskim vojvodama (duces). Kuvrat.) U prilog tezi po kojoj Hrvati u VII. od Grčke do istočne Njemačke. dj. stoljeća. 481 N. Možda su hrvatsko države«. Srbima. dj. 265. Drugi argument našao je Budak u Carevu objašnjenju etimologije imena 477 Hrvat. dj.. raspolaganju on polazi od pretpostavke da su se oko 626. Kanalićanima prodirati u unutrašnjost preko dalmatinskih rijeka (Cetina. Kronsteiner se poziva na J.1965.480 To se po Pohlu ponajprije odnosi na sjeverozapadni Na hrvatsku etnogenezu mogli su imati odlučujući utjecaj doseljenici. ali upozorava »da se danas više ne može ići tako daleko kao Grćgoire (.. da to nije slavenska riječ«. dijelom 626. Budak dodaje da je i granica između banske i kraljevske Kazara u X.298.484. zagrebačkom znanstvenom skupu održanom 1989. 487 486 N. to ime dobilo bar regionalno značenje. Slaveni sjeverozapadnog Hrvati su kao društveni sloj izborili oslobođenje od Avara. koji su možda bili organizirani na avarski način. Šidaka. Naime. 89. Prvi bi se Nekoliko godina kasnije Pohl se ponovno pozabavio pitanjem etnogeneze nalazio u vijesti u DAI gdje se govori »o Hrvatima i ostalim slavenskim Hrvata.485 Odustao je od važnosti brojke pet za stepske narode i umjesto toga arhontima«. stoljeću nisu bili narod. a dijelom oko 800. 295. Budak. N. 488 N. W. 479 POHL. Po njemu se kod alpskih Hrvata ne radi nužno o »avarskom gornjem društve. dok je u »širokom krugu« vojničke skupine... 484 N. Kuvera i Hrvata (vođu Hrvata)«. a možda su tom prigodom došli i doseljenici iz konjanika koji je u ime kagana držao u podređenosti narodne grupe s periferije kaganata. 1979. 1988. koji je pritom 483 iz područja Sirmija prema Solunu.47' Po njegovu mišljenju »ime Hrvat u avarskoj državi moglo bi biti posebno ime. 266. Ideja o Hrvatima kao društvenom sloju u avarskoj državi ima nekoliko slabih 482 N. o ulozi Konstantinova oca pri рггта vrelu iz X.. i to zato što je Bizant uz pomoć svoje mornarice mogao lako srpskih pet (?!) plemena. točaka. Wolfram je prihvatio osnovnu Kronsteinerovu ideju o posebnom hrvatskom hrvatsko ime«.294. 296. sloj. ime je izgubilo društveno značenje i ime nosili Bornini »pretorijanci«. osobito male Balkan. ""'N. Ali.488 Po njemu je odlučujući utjecaj Rusiji. i s podjelom na 5 dijelova države kod zapadnih Turaka u VIi i (Dubrovnik. Budak podvlači da je »dakako jasno.514. u Koruškoj. vidjeli one koji posjeduju mnogo zemlje«. a neko vrijeme i na krajeve sjeverno od Karpata. i VIII. sä istinitu jezgru.482 Ujedno Pohl upozorava na »upadljive paralele« hrvatskog Hrvatske duž rijeke Zrmanje mogla nastati još prije Aachenskog ugovora iz godine i srpskog mita s vijestima o bugarskom vladaru Kuvratu i selidbe Bugarina Kuvera 812. Travunjanima.dj. 186 187 . ali time »nije rečeno da Balkana oslobodili avarskoga gospodstva i da nije nemoguće da su pri tome su politički ovlašteni Karantanci sredinom 8. godine. 1985. nego koji je poistovjetio Kuvrata. čak ni Borna ne nosi naziv »dux Chroatorum«. stoljeću. stoljeću.. Prema Budaku. živjele male slavenske skupine pod županima koje su imale ugovorno utvrđene Još jače je ideju o Hrvatima kao društvenom sloju u avarskoj državi istaknuo odnose s Bizantom i obalnim gradovima. Neretva) i gradova i Narentanima. Po Pohlu hrvatski mit o dolasku pri utvrđivanju granica duž dalmatinske obale imao Bizant. dj. 478 WOLFRAM. 487 Hrvatima u Karantaniji. Te slavenske skupine nisu nosile neko 1985. etnogenezu slavenskih kneževina potaknuo je Bizant.. stoljeća bili istovjetni s tim Hrva. društveni sloj unutar avarskog kaganata. Ukratko.. ako su ovi doista bili vladajući 4llo N. Kotor). Zahumljanima. tj. 297.. a možda i u južnoj Srodne misli iznio je još 1986. premda je moguće da društveni sloj Hrvati vuče svoje ime iz turskoga. U sažetku koji nam stoji na nom sloju«.. samo što on jače inzistira na Hrvatima kao društvenom Pohl je pitanje etnogeneze Hrvata ponovno uzeo u razmatranje na sloju. o kojem saznajemo o ulozi cara Heraklija pri naseljavanju Slavena. te na »upadljivu« sličnost imena Hrvat i imao za cilj stvaranje političkih jedinica. sudjelovale i odmetnute »avarske« konjaničke jedinice »na koje bi se moglo svesti tima«.

taj »uvjerljiviji« drugi podatak bi. mi smo sa svoje strane raščlambom vijesti iz Češkoj i Koruškoj hrvatsko ime pojavilo tek oko 900. Isto vrijedi i za Carevo objašnjenje imena dolasku Hrvata iz Bijele Hrvatske. stoljeća — a takvih podataka nema. 1985. Najjednostavnije i po našem mišljenju sestre).: »Čini se daje uopće veliko pitanje da li su Hrvati 'POHL. Npr. U svakom čijim se podacima treba vrlo oprezno koristiti. trebalo bar Carevih bezbrojnih naivnih etimologiziranja.« 4W MARGETIĆ. učinili smo još jedan korak dalje: Pri tome. i to samo ako su sama po sebi vrlo slučaju teza. Prije vsvega. da se hrvatsko ime nakon propasti 2 . mj. 119 i d. došli tek nakon dolaska Avara (.49' glave 30. 497 MARGETIĆ. 1)2 SZENTPETERY. " G R A F E N A U E R . Wiener Becken gdje je postojala osobito izražena narodne predaje zabilježene u DAI. 255-260.b.). 227-240.. stoljeća. Ne bi (DAI. bez obzira jesu hrvatska etnogeneza sigurno već dovršena. Pop Dukljanin i Toma Arciđakon) zaključili da su to »drugorazredna vrela li to trebalo pobliže pojasniti? Ovakav pristup nije prikladan za diskusiju. dodatni Budakovi argumenti ne mogu pomoći. za sva ta tri vrela »namjesnika« (Statthalter).495 Pri hrvate trebalo bi očekivati u prvom redu ondje gdje je postojala jaka koncentracija tome smo opetovano naglasili skepsu prema vjerodostojnosti vijesti hrvatske avarskih graničara. drugi smisao..) pa onda i pitanje odakle su došli dobiva posve 'POHL. Uostalom. da bi bio uvjerljiv.491'Ali — taj »krug« ne postoji. da bi »Hrvat« početno označavalo namjesnika.. napomenuli smo 1990. i 31. odnosno Porge (glava 31. 1988. stoljeća. 495 MARGETIĆ.498 stoljeća postojala takva razlika između Hrvata-vladara i njihovih slavenskih Dakako. stoljeća vodili diskusiju (Štih) da nismo odgovorili na pitanje odakle su došli Hrvati. »istraživanje u Dalmaciji dobio obavijest od tamošnjih Slavena da među njima žive zemljišni ne smatramo ni izdaleka zaključenim«.497 a 1988. 128-130. Uostalom. 246 s daljnjom literaturom. 1977. 1994. u analizi vijesti o Hrvatima iz Popa »militarizirana zapadna granična zona«.6. onda ne vidimo pravog razloga da povjerujemo kada je zabilježena ta vijest koja se odnosi na događaje sedamdesetih godina IX. ime graničara-hrvata ne pojavljuje na istočnom Približno u isto vrijeme kada je Kronsteiner dokazivao da Hrvati nisu došli u i jugoistočnom pograničnom području avarske države. i primjedbu 496 MARGETIĆ. trebalo bi pretpostaviti daje neki carski Informator Hrvata treba rješavati na osnovi drugih vrela. to bi značilo daje u to vrijeme naziv li oni još »Avari« ili već »slavizirani Avari« ili »Slaveni« njih bi se trebalo naći na Hrvat označavao dvoje: a) sve pripadnike hrvatskog naroda i b) njegov bogat svim graničnim predjelima avarske države. Naime. Na prigovor jednoga od autora s kojim smo veleposjednici koje Slaveni nazivaju Hrvatima. vrelima (ali. spominje Carevo objašnjenje imena Hrvat i Srbin kao 498 MARGETIĆ. propasti avarske države pojavljuju hrvatske skupine »u polukrugu (Halbkreis) oko nekadašnjeg središta kaganata«.b. to se pojavu nešto prije vladanja svojega vladara Porina (glava 30. a kako su ona neizravna. Ma rg etić avarske države pojavljuje »kružno« (kreisförmig) oko središta kaganata. pokušaj da se iz toga etimologiziranja izvuče tumačenje o strukturi društva u i iz početka IX. osobito prema podunavskim Dalmaciju iz Bijele Hrvatske i daje etnogeneza hrvatskoga naroda tek posljedica Bugarima. 494 Čini nam se neprihvatljivim donekle provjeriti nekim drugim suvremenim podatkom o Hrvatima iz VII. a 1984. ovaj zaključak vrijedi ne samo za pitanje vremena dolaska Hrvata nego i podanika? To je vrlo malo vjerojatno.. »etimoloSkc igrarije. l SS . DAI dokazivali daje u glavi 30. nego da ono može označavati nekog nepouzdanim vrlo kasnim izvješćima.492 Doduše. l. upravo vijestima iz DAI da su Hrvati došli u Dalmaciju koncem VIII. »hrvati«). ako se ne vjeruje u podatak o 493 tumačenja te neobične sintagme. 1925. 130-131. KATIČIĆA. god.489 a 1988. 5-88. ·"" Tako npr. postoje druga plauzibilna za bilo koju drugu tezu koja se temelji na DAI. Naime. zabilježena od pisca te glave Kako je nemoguće da bi se graničare avarske države nazivalo na nekim prerađena hrvatska narodna predaja po kojoj bi Hrvati došli potkraj VIII. onda nam baš i ne služe)«. tj. 1985. Pohl dopušta da ime »Hrvat« Dukljanina i Tome Arciđakona došli do zaključka da je i ovdje riječ o dvama možda ne potječe od »grupe ratnika«. kojega smo u skladu s pretežnom većinom autora identificirali s Bornom..496 Zbog toga smo 1985. 1990. stoljeća.b. prva ako su raščlambe istraživača koji su se bavili DAI — pa i naše — pokazale da su vijest na koju se Budak poziva (»Hrvati i ostali slavenski arhonti«) odnosi se na vijesti iz DAI umnogome nepouzdane (zbog nepouzdanosti narodne predaje i zbog događaje sedamdesetih godina IX.294. 264. ŠIŠIĆ. Tako se npr. Zar je čak još sredinom X. a na drugima na drugi način. funkciju ili počasni uvjerljiva (ali to je nepouzdani kriterij) i l i ako su potvrđena drugim vjerodostojnim naslov postaje nejasnom i nedorečenom. Pohl se ograđuje čak od »polukruga« jer dopušta da se u razvoja u kasnom srednjem vijeku. graničare. Vidi i KODER. Usto. čini se. 239.«499 ' Na i. 1985. 1984. 1955. intervencije sastavljača DAI). 212-219. funkciju (Würde) ili počasni naziv (Ehrentitel). s dodatnom literaturom. granicama na jedan način (npr. stoljeću.). Pohl doduše tvrdi 1985. da se nakon zemljoposjednički sloj. Kako je sredinom X. ili o vođama Hrvata (petorica braće i dvije Hrvata kao onih koji imaju mnogo zemlje. Probleme najranije povijesti Hrvatskoj u X. ako je riječ o graničarima kao društvenom sloju. stoljeća. zašto bi se nekom drugom podatku trebalo povjerovati? Zato što je očito ispravno objašnjenje već je odavno ponuđeno: riječ je o još jednome od uvjerljiviji? Ali. 236.. imena Hrvat ne može objasniti njihovom graničarskom funkcijom. VIII. tzv. godine..

507 koji su nadzirali »autonomno slavensko pučanstvo na jadranskoj UKATIČIĆ.. Pritsak Je li to objašnjenje zadovoljavajuće? Teškoće ipak i dalje ostaju zbog potpune šutnje bizantskih i papinskih vrela o dalmatinskim gradovima. federate jer su se sve u svemu držali kako treba. 503 uostalom. saziva sinod u Rimu na koji dolaze biskupi "505M POHL. 190 . dj. najblaže rečeno. Prva se sastoji u nepovjerenju u identifikaciju Porina-Porge s Bornom. DAI. na stoje.. franački car dodjeljuje po Borninoj smrti novog vladara »na traženje naroda«. 310. Nije li ipak neki bizantski pisac je avarska država bila konfederacija »političkih« 510 plemena. izričito istaknuli daje »avarsko- "" Radovi P. Pohlova pak misao s time u To se začudo ne može reći za diskusiju o našim stajalištima koju je iznio svezi da identifikacija Porina-Porge s Bornom »dopušta doduše da nestanu dva ugledni austrijski povjesničar W. onda se. mj. nismo. 311 = 1987. gdje govorimo o »hrvatskim četama koje su (. ostaje neobjašnjivim zašto hrvatskoj povijesti može lakše razumjeti. 1988. Ljubljana. objavljeni su u ZČ 41. 1987. jer je ono bilo »opterećeno savezom s Bizantom«. već nebrojeno puta upozoreno u literaturi. 510 N. jer su se oni u svojim analizama usmjerili uništenjem avarske države i borbom Ljudevita Posavskoga s Francima.. Navodni odnos Hrvata kao MARGETIĆ.505 U nazočnost pak Slavena od VII. on je uputio tamna stoljeća itd. dj. No. odbijali Avare i puštali gradove (misli se na dalmatinske: L. druga u tome da u vrelima nema nikakvih vijesti »o putu cijeloga jednoga naroda U drugom i trećem prigovoru Pohl se obara na naše navodne tvrdnje koje su sjeverno od Karpata do Jadrana«. stoljeća ne temeljimo samo na identifikaciji Porina- istinitost te teze. ali ono ne može biti dokazom ni za 509 PRITSAK. . i 84: »Avari zamjenjuju svoje posade na zapadnom Balkanu hrvatskim. nasuprot tome.« (308) ušao u odnos federata Rimskog Carstva (1985.. dolaskom Hrvata potkraj VIII.508 Kako ne vjerujemo u Pohlovu zlonamjernost. 87 (»schiere postojanjem hrvatskog imena dalmatinske plemenske kneževine. jer je riječ o raščlambi teksta. s time da ta politička mogao — onako usput — spomenuti bar neki dalmatinski grad. da Pritsak se također bavio pitanjem etnogeneze Hrvata.) na mira (1985. M. 309. 1992.« Vidi i sažetak istoga rada na str. 90). Primjedbe nisu na mjestu. 27. iz Franačke. Ozbiljna Potpunu šutnju o Hrvatima (VII. došli ponovno do zaključka kako analiza podataka iz te glave povezana s podacima Identifikacija Porina-Porge s Bornom samo je jedan od elemenata našeg iz glave 31.. Naime. dakle unutar franačkih vrela Katičić objašnjava ovako: Bizant nije imao razloga da spomene hrvatske samog teksta DAI. dakako. pa neka ostane bez tri zamjerke. stoljeća trebalo »Zug eines ganzen Volkes von nördlich der Karpaten«. 68.299-312= 1987. usp. A nije lako shvatiti ni posvemašnju šutnju pape. stoljeće. 71. npr.. ako se prihvate vijesti iz DAlTte^udajejiojrif plemenski savez Hrvata pri zauzimanju svoje nove domovine »ubrzo nakonpađTSalone je ugledni austrijski povjesnik tako i toliko iskrivio naše teze. Štiha.. sumnjali. ranije doba može interpretirati na mnogo načina.1989. kad smo 1994. a ustavnopravni kontinuitet Hrvatske od Heraklija do karolinškog doba dokazuje se u centralnom dijelu Balkana srpskim četama. Smatramo osobito poticajnima i većem broju drugih upadljivih sličnosti povijesnih događaja povezanih s 501 502 korisnima diskusije Štiha i Lončara . o kojima je ovdje riječ. i 31. god. pokazuje da prema tamo zabilježenoj narodnoj tradiciji dolazak Hrvata dokazivanja koje je kudikamo kompleksnije. a treća je zamjerka da naša teza pretpostavlja — u izravnoj suprotnosti s našim tezama. Željeli bismo i ovom prigodom naglasiti da je vrlo udobno zaobići naše Ustavnopravni kontinuitet položaja Hrvata produžuje se po istom autoru nakon Heraklija raščlambe DAI tvrdnjom kako smo »odustali« od naših prijašnjih teza umjesto da čak u doba Franaka jer još 821.. Katičić obrazlaže da se mnogo toga u najranijoj obali«.. 112 i d. godine 680. a avarsku posadu«. stoljeća dalje u Dalmaciji MARGETIĆ. a ne o »općim zakonitostima«. jednu od tih teza... stoljeća. stoljeća) bizantskih i bi se diskusija trebala voditi na osnovi filoloških raščlambi teksta DAI. 529 i d. nego smo. Šutnju franačkih vrela o Hrvatima »općoj situaciji« i si. uvjerenja da se vijestima u DAI o dolasku Hrvata ne može pokloniti vjera. na izravnu i podrobnu analizu teksta vrela. dj. 91). je.509 On polazi od teze da nije imala razloga da ih bilo kojom prigodom spomene. 263. stoljeća. 1990. usp.«. »Dakle.) smijenile bizantskih federata tek je pretpostavka do koje se dolazi samo na osnovi analogija. Istre. nismo zauzimali za povijesnu koncem VIII. i prva polovica IX. 1977. 23-37. dakako. s Kadolahom kao i na proizlazi iz vrela (a ne što je povijesna istina). 1987. Povezivanje narodne tradicije s treba locirati pred kraj VIII. Moglo bi se i tu pokušati s tezom daje bizantska središnja vlast bila toliko zadovoljna korektnim ponašanjem tih gradova. nismo se uopće upuštali. i početkom IX.77-92. Britanije i.. god. nego samo ponovnom filološkom raščlambom dokazivali što Porge s Bornom nego i franačkog vođe Kočila iz glave 30. avarske vlasti«.. slavenski savez na zapadnom Balkanu trajao sve do pred kraj Vili. ° u ponovnoj raščlambi vijesti iz glave 30. DAI svakako na Jadranu računati sa Slavenima«. oko 614. komentara. i VIII. odnosom Hrvata-bizantskih federata 5(17 N. Našim raščlambama iz 1997. etnogenezom postaju Hrvati. dakako.i43. koji npr. od Heraklija dalje. stoljeća«5"6 i 5112 LONČAR.C. on drži da mi zastupamo tezu o vakuum za VII. Katičić sklon je prihvatiti osnovne vijesti glava 30. postojao je ustavnopravno utvrđeni populus Chroatorum kao se uđe u diskusiju s našim filološkim raščlambama na osnovi kojih smo došli do politički subjekt« (1985.. nerazumljiva.. u pitanje odakle su došli Hrvati. 7-23. Pohl. što daje neopravdano jer »se od VII. 1987. za Karla Velikog i Ludovika Pobožnog Katičić objašnjava okolnošću što su Franci izbjegavali spominjati hrvatsko ime. 3 .. 375-448. ali nijedan iz Dalmacije. VIII. da se u Dalmaciji »avarska dominacija ostvarivala putem predstavnika vrhovne *" Naš vodeći filolog R. to se navodno hrvatsko ime (kao naroda ili države) u M N. Kako se dux Chroatorum croate«) i 88 (»compagnie«). hrvatima-graničarima koji 508 Na i. 504 50 Prema tome.. hrvatima-trgovcima itd. 1994. 1985. 83. 87-88). pojavljuje tek sredinom IX. a izričito smo zastupali tezu o dolasku hrvatskih 11X1 četa (a ne naroda). stoljeća.

s time da su npr. 347 i d.32. dj. 54-57. broj hrvatskih »pod svojom kontrolom najvažnija prometna središta. (župan). Vijest u DAI 31. 518 U vrijeme potopljenih monoksila koji su neuspješno pokušali morskim putem osvojiti Konstantinopol. tj. U literaturi se takoreći bez protivljenja ponavlja daje navodni avarski neuspjeh pod nisu pobijedili Avare. 620. Avari. 5 1 1 Naime. i manjih. Ipak.. upravo koji je ostao vjeran rimskoj liturgiji. I960. 100. Usto. 31. l2 pisac.. njegovo uvjerenje. Mislimo da vrela govore u prilog Lemerleova avarsku državu.. dj. kao i Srba. većih brodova. bavili trgovinom od Neretljana do Mletaka. ostvarivao »lijevom rukom«. koji je opsadi bio nazočan skeptično javlja ono što se pričalo po gradu. oslabiti Heraklijev pritisak na Perziju i prisiliti ga da se radi obrane grada vrati 14? . bitno oslabio avarsku vlast. i glavari obiju glavnih plemena vijesti — ali ni njega ni njegove pretorijance nikad se ne spominje kao Hrvate. točnije rečeno Pseudoavari još su se (DAI.si> 4 . daje sudjelovala u borbama. imaju mnogo manje konjanika.. 5 1 2 a kad su uspjeli osvojiti Hrvati imaju 60. Kagan je očito "'N. područje Gačana na plemena (vladarsko pleme i 10 županskih plemena) odgovara po njemu zapadu i Timočana na istoku« (?!). »trgovačkim plemenom« iranskoga porijekla. Istina. kronici izaziva vrlo određeni dojam da neke prave opasnosti za grad nije bilo. s 40. Za to su Avari upotrijebili »domaće« samog Cara pisca vrlo jaka vojna sila. Avari su se povezali s Hrvatima kao Konstantinopolom god. ali. Obodrila i Moravljana vidi u trgovačkim nešto posve drugo. iz koje kao da proizlazi da. avarska konjica.90) i Porgu Konstantinopolom 626. Po njemu na sjevernom Kavkazu povezali s iranskim »Alanima«. 30. 294. za dalmatinske Hrvate on upozorava na to da su se prema Što se. jedva "Nai. npr. Perzijska konjica koja se pojavila pred Konstantinopolom N. on identificira Porina (DAI. dj. jedva da bi se moglo reći s Pritsakom daje on imao DAI31. dj.31. uz ostalo..33. Zapadnih Turaka imali naslov ch'u-pan. Potpuna jednodušnost ne vlada. nego upravo obratno. trebali su im zbog bizantske pomorske premoći mornara posade. daje i hrvatski naziv za vojskovođu. 725). nastavlja Konstantin.28..29. 30.520 djelatnostima. 516 Ujedno. s 10 nekadašnji gepidski teritorij. Kagan je poslao u napad isključivo Slavene. već zajednice povezane određenom svrhom. stoljeća i d a j e on političku situaciju svojega vremena Čak i mnogi najnoviji radovi sadrže tezu da je avarska katastrofa pod projicirao unatrag na Heraklija. našli su se i avarski trgovački (Hrvati) i pomorski (Slaveni) shvaćanja. plemena nisu bila etničke cjeline. i uglavnom avarska vojska u cjelini. nastavlja Pritsak.b. a dragi se bavio međunarodnom trgovinom i bio iranskoga ratne svrhe (DAI. dj.49-54) osim ako ih netko ne napadne. ali što nije N. O tome BARIŠIĆ.29. 31. posljedicu da su se ovdašnji (DAI. uz jedino ograničenje što su se. a malo dalje u tekstu porijekla. dj. Ta se vijest doista ne može ni uz najsmioniju grupacije u Hrvatskoj (Hrvate. Zaključak Pritsak podvlači da se konkretne vijesti iz Porfirogenetova djela (DAI) ne protežu ranije od IX. dj. 519 upada u oči: Slaveni su se povukli u prvom redu zbog nedostatka hrane. Pas. »sada« Hrvati zbog unutrašnjih svađa specijalisti za vođenje pomorskog ratovanja. Uostalom.000 konja. koji je nužno morao gomile Slavena kudikamo više mučiti nego Avare. 36) daje splitski sabor postigao političko ujedinjenje jedinstvenog Heraklijeve uloge nego uopće u pogledu uloge Hrvata u odnosu na Avare: Hrvati »Kraljevstva 521 Hrvatske i Dalmacije« (das Königreich von Kroatien und Dalmatien). Romane. Te se specijaliste nazivalo hunsko. Slavene.54-57. Drugim "" Od mnogih ostalih pojedinosti s kojima se ne možemo složiti spomenimo samo r i j e č i m a . stvoriti pomutnju i nesigurnost na zapadnim bizantskim 14 N.. Usto. oni su već uspjeli povezati razne interesne i da krene za njima« (Chron. Jadranskome moru — koja je Pritsaku jedini argument — treba povezati s od kojih je jedan bio specijaliziran za vođenje ratova i politike i govorio jednim prethodnom obvezom Hrvata prema papi da se neće svojim brodovima koristiti u altajskim jezikom. 25) s dalmatinskim knezom Bornom. Hrvati su i po pričanju bugarskim terminom saqlab>sqlaw.513 obvezali papi da pomorsku silu neće koristiti u napadačke vojne svrhe — a to je Pritsak ulogu Hrvata. granicama. Dakle. koji su sa svojim 14 N. godine521 imala.. ban. LEMERLE. potekao od avarskog naziva ban (od bayan). dakle isto kao i kasnije kod Hrvata premda je za to u vrelima bilo obilato prilike. 31.dj.. 21. o Borni je sačuvano razmjerno mnogo zapadnoturskom uređenju. ne samo u pogledu Pritsakovu tvrdnju in. tiče Borne. inače vrlo pouzdani "N. on je u odnosu na vijesti iz DAI vrlo skeptičan.mj. monoksilima mogli pričiniti velike glavobolje braniteljima grada. Tako Uskršnja kronika javlja daje avarski kagan dao poubijati slavenske posade saveznici pred teškom zadaćom prilagođivanja novoj situaciji. ali je to obećanje 18 N. Nadalje.dj. i 928. interpretaciju tumačiti kao »avarska katastrofa« ili »povijesna prekretnica«. Slaveni su se zbog toga »vratili kući pa je zbog toga prokleti kagan bio prisiljen da se povuče splitskih crkvenih sabora 925. pak. pješaštva i brodova. A čak i vrlo oprezna stilizacija samovoljnoga slavenskog povlačenja u Uskršnjoj kronici popraćena je dodatnom sintagmom »neki su pričali«. nadalje. treba upozoriti na to da dokazi za dalmatinske Hrvate kao eminentne Političko pleme imalo je po Pritsaku na čelu vladara nasljednoga karizmatičkog trgovce nisu uvjerljivi. imala je također samo jedan zadatak. 35-46.. 1956. 71-82) sam Konstantin opisuje hrvatsku veliku vojnu silu.000 pješaka. po kojoj Hrvati trguju po roda (klana). ostatke Avara) u hrvatski narod. pogranično stanovništvo koje je govorilo jednim slavenskim dijalektom. 17 obećao Perzijancima da će sa zapada ugrožavati bizantske granice. Nakon što je Karlo Veliki srušio Usp. Unutar pojedinog plemena postojala su dva tipa karizmatičkih rodova. 514 Tako npr. Pritsak smatra da 517 treba drukčije nego dosad shvatiti »pradomovinu« i »doseljenje« Hrvata. ali opis opsade u Uskršnjoj 15 N. po njemu.

tj. O crkvi u Istri postoje podaci iz 628. i 725. nije u to vrijeme bio politički — a. pa se ne može zaobići pitanje kako to da se ni carska dalmatinskim gradovima.. koje su prethodne generacije povjesnika izgradile uopćena razmišljanja) pobio tu našu tezu«. pomoću etimologije naziva hrvatskih časti. Uostalom. južnoj Italiji itd. »Pregovori« koji su vođeni od strane nekog naroda je jedno. Smatramo da ne može nikako biti na osnovi konstrukcija temeljenih na drugorazrednim. Šute o dalmatinskim biskupima? Papa je primjerice 25. 1985. 130. 240. na pokušaj da saznaju više o hrvatskim počecima pomoću etimologije imena Hrvat iz Franačke. MARGETIĆ. 524 525 MARGETIĆ.Slaveni oslobodili avarske vlasti i nakon toga slobodno živjeli u malim slavenskim Za isto razdoblje postoji u bizantskim vrelima ne baš mali broj vijesti o Istri. stoljeća i »Po našem mišljenju nema nikakvih dokaza daje upravo avarski neuspjeh pod Carigradom kasnije. nije bila posljedica ofenzive velikog stila. Posvemašnja šutnja o Hrvatima u bizantskim. 45-46. stoljeća nisu bili pod Bizantom« vijesti iz bilo kojeg suvremenog vrela. Ukratko. treba »uzeti s velikom rezervom«. nijedne jedine prigode tijekom gotovo 200 godina da papa obrati na bilo koji način Kozencis i Hrovat) te dvije sestre (Tuga i Buga) koji su prema Konstantinu pozornost na biskupe dalmatinskih gradova? Porfirogenetu (bez ikakve dvojbe na osnovi hrvatske narodne predaje) vodili Hrvate iz Bijele Hrvatske u njihovu današnju domovinu. stoljeća nema ni najmanje »da dalmatinski gradovi od VII. sazvao crkveni epigrafičkim i drugim vrelima sve do sredine IX. 527 KOŠĆAK. slučajem da dalmatinske gradove i dalmatinske biskupe u to vrijeme ne spominju nepouzdanim vrelima..b. Te male slavenske zajednice podijelio je po Budaku522 vlast nije nijednom zainteresirala bar za neki dalmatinski grad i da to nije još Heraklije dijelom duž riječnih tokova Zrmanje. osorskoga. a kaganovi zahtjevi da mu se ostaje posve otvorenim pitanje etnogeneze Protohrvata. 1980. 1977. Kad bi se i nedvojbeno ustanovilo odakle dolazi ime Hrvat. izvori. Nema nikakva razloga ne prihvatiti 526 MARGETIĆ. Lovelos. 1977. franačkim.. papinskim. Cetine i Neretve. Heraklije je bio toliko uvjeren u razmjerno malu opasnost za svoj glavni Pri tim pokušajima treba strogo lučiti nekoliko problema. pa se upravo nameće pitanje stoje to ometalo papu da pokaže bar minimalni interes za Dalmaciju. narod prihvatio baš to ime. će ni na izravni ni na neizravni način suvremeni bizantski. bio mnogo manji nego što se to obično misli i da on nije Ponovimo: o Hrvatima. Košćak je pobijao vjerodostojnost vijesti o nazočnosti dalmatinskih biskupa na D. koja uostalom (crkveno) sigurno nije potpadala pod konstantinopolitanskoga patrijarha. Zar nije bilo kao naziva za hrvatski narod i imena petorice braće (Klukas. veći broj iz bizantske Istre — ali nijedan iz Dalmacije.526 ponovili ili vojnoj nazočnosti Bizanta u velikom dijelu VII.. god. ili časti po kojoj je skupina »hrvat« dobila svoje ime.. krila obostrana spoznaja da prave opasnosti od Avara nema. 1985. Nadalje. Ali. i VIII. župan). 194 ι os . ožujka 680. 240. te. a etnogeneza toga naroda drugo pitanje.527 Taj je sabor po njemu »okupio jedino biskupe Carigradske patrijaršije«. opsada Konstantinopola 626. 261-263. do pred kraj VIII. Vidi MARGETIĆ.b. Muhlo. 1994 . Etimologija naziva grad. ""MARGETIĆ. Pogotovu je to slučaj s Ona nije završila nikakvim teškim avarskim porazom. Bizant mogao kontrolirati sa svojom mornaricom.. Kod Hrvata je to konstantinopolitanskih gradskih vlasti s kaganom bili su zapravo samo fasada iza koje se posebno jasno uočljivo. BUDAK. 62-65. premda i bitno522oslabio avarsku vlast« i daljnji tekst na str. preuzimanjem imena Hrvat u etnogenezi hrvatskoga naroda od IX.528 Konstantinopolom 626. 1985. Ali — zašto prije 787. pa su sva razmišljanja o tome samo plod te naglasili da bi »jedan jedini ozbiljni i vjerodostojni podatak (ali dakako ne teškoća raskida sa starim tezama. dakako. Košćakov-jejiokušaj neuspio jer su zapisnici sa Nicejskoga sabora / .. a dijelom i zabilježeno ni u jednom suvremenom vrelu? Mislimo da odgovor može biti samo uzimajući kao oslonac bizantske gradove Dubrovnik i Kotor — da bi ih na taj način jedan: dalmatinski gradovi nisu u to doba priznavali bizantski suverenitet. rapskoga i kotorskog biskupa na njemu nedvojbena. stoljeća natjerala je istraživače sabor na kojem je sudjelovalo 125 biskupa iz bizantske Italije. prijedlozi etimologije koji su bar djelomično uvjerljivi.-1981. koje. vrela 1. pa je prema tome i nazočnost salonitanskoga. 1977. vjerodostojni. 1977. ponovili524 »da je avarski neuspjeh pod jadranskoj obali južno od Istre. još manje vojno — nazočan na istočnoj Mi smo 1977. ovdje ostaje ne baš beznačajno pitanje kako je i zašto došlo do toga da je hrvatski 523 MARGETIĆ. mnogo kasnijim. konačno. 45-46. 680. Etimološka pitanja 787. o dalmatinskim gradovima i o bilo kakvoj političkoj značio nekakvu prekretnicu«. po njegovu mišljenju. langobardske države. kada pitanje etimologije naziva Hrvat još više gubi na značenju. se nužno suprotstavljati jedan drugome. 45.a. dokazivali523 i 1985. 298-300.b. papinski ili bilo koji drugi njihovi rezultati biti pouzdaniji i uvjerljiviji.. ne moraju MARGETIĆ. da je ostao na istočnoj fronti. PRIJEDLOG RJEŠENJA Drugom nicejskom saboru godine 787. s istočne fronte. zajednicama pod svojim županima u ugovorno utvrđenim odnosima s Bizantom i Ravenni. Čim se novi istraživački temeljitije riješe starih klišeja. odnosno sadržaja službe grad preda bili su samo dio psihološkog vođenja rata. zajamčenih u povijesno doba (ban. 8-11. dokazivali smo525 i to 1985. 27).

uklanjati one slojeve izvješća koji bi proizašli iz tendencioznosti pisca ili nije sumnjao da su Klukas. ime dodaje: »(avarischer Herkunft?)«. te dvije sestre. upozorio na to da ta imena nisu odraz povijesnih činjenica. ali na drugome mjestu on govori o plemenu Koseza koje kao svoje ime. je kod Hrvata postojalo »okrog leta 900«. Tuga i Vuga. Lijep primjer za takav slučaj je poznata vijest u Teofilaktu Simokati.3. 535 N. .. imena predslavenska i da se trebaju svesti na jezik predslavenskog stanovništva stoljeće) narodna predaja sačuvana u DAI pokazala se korisnom. »Mjesto Teofilakt europske (»naše«) Avare naziva »Pseudoavarima«. jer je u tom Hrvat u Dalmaciji isticala veliku ulogu Hrvata još u doba njihova dolaska u slučaju riječ samo o »presađivanju« irnena od jednoga na drugoga. dj.. O tome u DAI piše vodili Hrvate iz Bele Hrvaške na jug... 2.) sporočila (ali maloprej) obstojala 539 N. pokazao da su Tuga i Vuga česta turska imena.543 Najviše je nesuglasica izazvalo ime Kozencis. povezivanje Buge s turskim Βυγα i Tuge s turskim Τυγοα (pa i Kozencisa s turskim Naime. 1952. već u pitanju odnose li se ta imena na vrijeme '"MORAVCISK. Pa ipak. ograničenjem vijest je važna. Zbog toga Konstantina.30. 542 N.60-66. Kozencis. 543 ""DAI. stoljeća. koje je Prilikom raščlambe imena mađarskih plemena koja se spominju u DAI upozorili smo na to da se lingvistički dva imena mogu svesti na ugro-finsko.. imena mađarskih plemena pribilježena u DAI Mikkola533 je godine 1927. pratnja«.b.335 Kozencis. kjer je nastalo izrodilo«.189. pri raščlambi problema najstarije mađarske povijesti (IX. 384. na tursko porijeklo. ako se dokaže gdje je nastala vijest« odnosi se očito na bizantsku Dalmaciju. jer je pretpostavljao da su Avari narod Time je osigurano bar to što. Možda bi još bolje bilo prevesti s »družina«. opetovano iznesenu u literaturi. dj.«5*2 Novija su istraživanja »austrijske škole« pokazala da nije nimalo »U to su vrijeme Hrvati (Χροβατον) prebivali s druge strane Bagibareje.. u smislu »vojna 541 OŠTIR. to više što usmena predaja dodaje upitnik. 1958. u imena turskog porijekla... SKOK. jer sintagma »malo prej« vodi upravo početku X. odnosno onog koji bi. to još ne znači daje time izbjeći dojam daje »narodna predaja« uobličena ubrzo nakon prve pojave imena isključena vremenski ili prostorno udaljenija etimologija toga imena. uglavnom složni barem u tome da ta imena nisu slavenska. Sloga postoji i u tome '»MIKKOLA. nego se odnose na 537 N. Svakako se ne može da je ime Hrvat preuzeto iz fonda imena VII. 1927.538 Vuga539 i Tuga540 eventualno onoga koji je pribilježio informaciju. Tako prevodimo λαός. lingvisti su 532 GRAFENAUER. kao mješoviti proizvod predindogermanskoga i Iračkoga. N.razumnu pretpostavku. dj. da je riječ o narodnoj predaji. preuzele ime Avar zato što je ono zvučalo »strašno«. sloge više nema. ako smo dobro razumjeli.. 28-34.537 Muhlo. Oštirove tvrdnje. 317. dj. stoljeća. gdje vjerojatno da bi Hrvati došli iz Bijele Hrvatske pa time uvelike dovode u sumnju su sada Bijeli Hrvati. kraju zaključio da su to avarska imena. S tim ograničenjem on prihvaća Mikkolino Dakako. ki so v času nastanka (. Dalmaciju dobrim dijelom i zbog značenja Hrvata u IX. Dakle. Klukas. pri čemu se etimološka istraživanja imena hrvatskog naroda. Ipak je na nije imao nikakva političkog razloga da njima manipulira u probizantskom duhu. Ali. 1964. 538 »poosebljena imena. Moravcsik534 u drugom izdanju svojih Byzantinoturcica iz 1958. 161. a ostala 531 GRAFENAUER. a već je Skok naglasio da je njemu »vrlo vjerojatno mišljenje Lovelos. Kao što smo već istaknuli. jer se u njoj ipak ističe da je prigodom »dolaska Hrvata« neslavenski element imao vrlo važnu ulogu. prenosi i mijenja svjesno ili nesvjesno narodnu QoSunci). naime petero braće. Oni finskoga slaviste Mikkole koji imena vođe Hrvata kuša identificirati s avarsko- su došli sa svojom vojskom529 u Dalmaciju i našli Avare. Mogu li se i Zakarpaća. ali nije bio siguran da su ona upravo avarska pa uz svako carskom arhivu dobivenu informaciju preradio i pripremio za kasniju upotrebu.. stoljeću. hrvatskih vođa i hrvatskih časti pozivao na DAI: »Porfirogenetovo poročilo pravi jasno da so Kozencis in drugi pokazati korisnima? Da vidimo prije svega imena vođa. 540 529 N. 142. pa trećega itd.«530 turskim ličnim imenima«.536 Lovel. doseljenja Hrvata ili na mnogo kasnije vrijeme.203.164. 178. dj. dj. iz generacije u generaciju podliježe iz mnogih razloga bezbrojnim manjim i većim Oštir541 je u vrlo seriozno napisanom radu 1926 Л9?7. da su neka imena tijekom na mestu. dok uz nagađanje Mikkole da Klukasa treba povezati s turskim Kuluk predaju u skladu s interesima svoje društvene sredine. Ali. Od njih se odvojio jedan rod."г dakle. i ovdje ostaje posve otvoreno pitanje vjerodostojnosti narodne predaje. i s tim nositelja toga imena. dokazivao da su sva ta promjenama. Što se pak tiče imena hrvatske braće i sestara. dj. da bi se dobila povijesna istina. 502..53* Grafenauer se pomalo nejasno izrazio o stoljeća bila toliko popularna i privlačna da su ih pojedine skupine rado preuzimale vremenu nastanka vijesti. Ona su utoliko dragocjenija što Konstantin Manje je uspjelo njegovo dokazivanje turskog porijekla ostalih imena. potječu iz mađarske narodne predaje. možda. ne treba prethodno turskog porijekla. onaj koji daje informaciju.97. Bela Hrvaška je bila vsekakor onkraj sljedeće: Karpatov. koje su bježale s istoka na zapad pred pobjedničkim misli da je izvješće o petorici braće i dvije sestre nastalo nešto ranije od plemenima. Muhlo i Hrvat (Χρωβατος). 159. on po kojoj su neke skupine. Grafenauer je 536 N.

e. 131. 551 358 LATYSCHEV. o čemu da svjedoče natpisi u kojima se nalaze nazivi 3. Osobito uvjerljivo djeluju imena sačuvana na grčkim Ukrajinu. gdje i u kojim je okolnostima moglo doći do (. 550 N. iranskih naziva element -at.. Ali..) da ime potječe iz njemačkog tezu da Hrvate i Srbe spominje na Kavkazu Konstantin Porfirogenet u djelu De 557 5 4 Kasing. sa čime se s pravom složio Lowmianski Protohrvate razmjerno dobro i razmjerno uvjerljivo dokazana najuža povezanost s 1963. 1926. bugarskoga ili avarskog podrijetla«. koje je omogućilo da su se tamošnji avarski konjanici (koji su po Pohlu b i l i se riječ kosez moglo svesti na turski. De cer. 554 361 VASMER. SAKAČ.560 Teoriju o iranskom podrijetlu Hrvata doveo je do krajnjih granica nekom od skupina turske provenijencije. pr. izostalo. koji je u tome Što se pak tiče imena Velegezita. Mislimo da se može nazrijeti stanovita Υ άρχοντας ταιν Σερβοτκν λεγομενον Μαυροπαιδια. 131. 221 i d. kao Χορουαθος.. 261. "'557 DVORNIK.-III. 170.. br. Viehhüter. samo što je ovdje -at prešao u -et. 1956. Ipak. 261. Gregoire je 1953. gdje u formularima pisama koja se upućuju raznim vladarima stoji: 545 546 casagittm. 39. prihvatljiva transkripcija hunskog bel-egeč. godine zalagao za jednim langobardskim rodom. i u svom komentaru D AI.. i VIII.561 tvrdnjom da su Hrvati došli iz južnog Afganistana. 125-126.56. god. ali je 1926.562 godine533 predložio objašnjenje daje ime Hrvat nastalo ili iz iranske imenice *(ßu)... iranska etimologija. Što se pak tiče i da se i u protobugarskim natpisima nalaze ζουπαν i ζωπαν. natpisima iz II.. vođa Hrvata. Dvornik je to ponovio 1962. vidno kolebao. 1958.. što se tiče dviju drugonavedenih formula Marquart još 1903. 430. izvodio (doduše ne previše uvjerljivo) iz avarske riječi quazak. pradomovine Hrvata u Bijelog Hrvatskoj u Zakarpaću. 140. pa bi »prezime« hrvatskog roda Horvata prešlo kasnije kada. godine. . a na jednoj čaši 549 Krevatades.550 onda je za nije riječ o Hrvatima. element -at toga imena povezao s iranskim što vidimo. 362 555 VASMER. 115. Smatramo da su Kronsteiner i Pohl podrobno i uvjerljivo pokazali daje vrlo malo vjerojatno da su 544 Hrvati došli iz Zakarpaća. u blizini »vanjskoga Irana«) i kako je nedvojbeno jedna od značajka predložio još jednu mogućnost: Hrvat je možda naprosto naziv za Horvata... Tako se Dvornik još 1956. N. U radu 1915. Atilina blaga (Nagysezntmiklos) naziv ζοαπαν čak dva puta.. Ako tome dodamo da se naziv ban i župan je. vratio na etimologiju *(ßu)-haurvata. 138-139. LOWMIANSKI. 1964. 1958.) da koseze poveže s se poduprijeti i drugim dokazima. Sakač 1949. oslanja samo na ona dva natpisa o dva »Hrvata« iz II. prema LOWMIANSKI. br. 18. HAUPTMANN. 359 552 Cit. 198 100 . MARQUART. Odanle su po Sakaču Hrvati došli u tzv.88-118. 1958. Pohl je za sjeverozapadni 547 Vidi npr. 687. GRAFENAUER. n. nađenima u Tanaisu na ušću Dona: Χοροαθος i Znanstvenih pokušaja da se porijeklo naroda Hrvata traži u Iranu nije. st. godine pokazao najčešće s pravom povezuju s turskim častima (bajan> ban. 1923..563 na pleme Hrvata. Alije li to dokaz daje postojalo iransko pleme Hrvata? Vasmer se. 1935. Vasmera (1925. Viezüchter ili od *hu-urvata. što je s imenom Hrvat? U objašnjenju toga imena najviše pristaša ima Harahvatiš (narod) i Harahvaiti (zemlje).. 344. 1907. 349 MORAVCSIK.-III. ali neki argumenti (Krevatadi sjeverno od Kavkaza i etničkim nazivima i iransko porijeklo imena Hrvat 1922. 263 i d. pristaje uz tezu da bi moći. već o Čerkezima.551 Sobolevski552 je 1921. Lowmianski je zaključio daje »preostalo samo pitanje. 237. εις τον άρχοντα του 558 547 communis opinio (koliko je to uopće u znanosti moguće) da su imena braće i Σαρβαν κτλ. branio dodatnim dokazom afganistanski Harahvatriš) nisu uvjerljivi. 1190. * a pogotovu ne Kelemine (1950. On je 1923. turskoga porijekla. i to hunskoga. ch'u-pan> župari)s № da je riječ ne o Srbima. plemstvom i preuzeo slavenski jezik i zbog toga energično porekao postojanje 54S GRĆGOIRE.) koji drži da bi kosezi dobili ime od ceremoniis. st. '•"VASMER. Kronsteiner je predložio rješenje po kojem se avarski O svemu tome podrobno GRAFENAUER. godine. Zapravo se iranska teorija u biti ipak da je i ime slavenskogj>lemena Veleta iransko.- 1959.. na ušću Dona. 313-340. Iransko-kavkasku tezu porijekla imena — pa i plemena — Hrvata pokušalo 556 Ne mogu se smatrati uspješnima ni pokušaji Ramovša (1925.) recepcije imena?«. 688. već o »Crnim Ugrima« prema DAI.zabilježena kod ušća Dona. 563 PRITSAK. Prijedlozi Grćgoirea (poljska toponomastika) i Modestina (lička εις τον άρχοντα TGJV κρεβαταδων ήγουν τον λεγομενον κρεβαταν. n. nositelji hrvatskog imena) povezali sa slavenskim jedinicama avarske vojske — čerkeškom porijeklu. εις τους toponomastika) već su davno odbijeni. 136-137. e. 464-465. Vasmer se 1958. gornji sloj u Karantaniji tijekom VII. Pritsak je uvjerljivo pokazao da je Velegezit pitanju zasluženo dobio mjestoxyodećeg autoriteta. On pristaje uz Mikkolino mišljenje utoliko Balkan također dokazivao daje do etnogeneze Hrvata došlo propadanjem avarske što bi »Bijeli Hrvati prema tome bili miješana skupina naroda s turskim značajkama. stoljeća pomiješao sa slavenskim 545 KELEMINA. dj. kako se osobno ime Horvatos na spomenutim natpisima odnosi na ušće haurvata. . 1983. dj. Ali. pokazao da tzv. st. 555 Ali. a potom u današnju Poljsku.554 Dona (dakle. gdje su se nalazili još u VI. u kojima Dvornik prepoznaje Hrvate. pri tome treba uzeti u obzir rezultate novijih raščlamba. s«o ујЈј с10ђаг pregled problematike u Lowmianski.. prijatelj.26. Kr. 445. a za samo ime Hrvat sklon je alansko-kavkasko. 402-405. 548 O tome vidi PRITSAK. premda 559 sestara.Lessiak još 1923. 29 i d.

5''8 koji je u najnovije vrijeme eksplicitno odbacio neprihvatljive spomenute Azovske močvare — teče rijeka Kufis i utječe pri vrhu Crnoga mora osnovne Gregoirove teze. 379. 1988. jer od roda do plemena 2.. Prisjetimo se daje i turkolog Tietze upozorio na lingvističku Nije li se Gregoire previše požurio s dopadljivim. 438. faksimili na str. Dimiirija) jedna te ista osoba.570 a Nicefor Kuvrat (Κουβρατος). 1882. nije na tome stao. identificiranjem spomenutih triju ličnosti? I nije li zbog njegove brzopletosti olako Za tezu o narodu Hrvata na području sjeverno od Kavkaza nezgodna je napuštena potanja raščlamba Kuvratova odnosa s Avarima. 236.).. i on je protiv dolaska plemena Hrvata iz Zakarpaća. Ivana iz Nikiu itd.0 događajima vezanim uz spomenutog protobugarskog vladara izvještavaju Buge — rijeku Bugu. (tj. 1880. Hrvata. »ostavljajući vrela sljedeće: po strani ostala imena. da se uspješnije nego dosad utvrdi značenje Kuvratove protobugarske države za vrlo dobro upoznati iz raznih bizantskih i istočnih vrela..dakle. Gregoire je krenuo od lingvističke analize imena vođa Hrvata i vidio u imenu Lovelosa Lublin. njihova sugestija nije drugo nego duhovita primjedba). koja izvire iz Iberskoga klanca prelaze okvir standardnog nizanja činjenica i ne upadaju u olaku publicistiku. 590. pokoravanje lokalnih slavenskih grupa i motiv »petero« ili 5№ THEOPH. još se uvijek nalazimo daleko od uspješnog rješenja. koja bi možda pomogla okolnost što smo o narodima s toga područja za razdoblje koje nas ovdje zanima. 225. »sedmero« braće. 571 NICEPHOR. prema ŠIŠIĆ. to više što se po njemu iz Bijele Hrvatske i diobe petero braće nakon Kuvratove smrti.221. 116 (cit. koja teče od Oceana kroz o Hrovatu. 574 Vidi bilj. Podsjetimo samo na Timona ga kao Kurt.).. . a) Pod godinom 6171. odnosi na Kuvrata) Seibt je razriješio s l. a ne na narod analizira. Pohl s pravom inzistira na legendarnosti vijesti o dolasku Hrvata 5711 ANASTAZIJE (vidi TEOPH. pa ako i prihvatimo Vasmerovu tezu daje možda riječ o »prezimenu« roda Hrvata.569 Anastazije u svom latinskom prijevodu Teofana Crobatus. GREGOIRE. jednoga od hrvatskih vođa. 33. Sjeverno od Crnoga mora u kanu. Ali. 252. god. u kavkaskom gorju. 30.357.574 a bugarska lista imena najstarijih vladara bilježi imena i imena protobugarskog vladara Kovrata. Treba priznati daje Gregoire oštroumno zapazio mnoge sličnosti u vijestima Azovske močvare utječe vrlo velika rijeka Atel (= Volga). Kozencisa Košiće i sestre 3. čak neophodnim da se problematika Kuvrata i njegove države ponovno podrobnije i natpisi o dva Horovata s ušća Dona odnose se na osobna imena. 576 Vidi bilj. 1754. Kuvratu i Kuveru. Dokazivao je da su Hrovat (iz DAI). ""POHL. 30. ali povijesno neutemeljenim povezanost imena Hrvat s imenom protobugarskog vladara Kovrata.573 U Armenskoj geografiji njegovo je ime zabilježeno kao Hubraat (na su se od XVIII. a sumnja i u to da bi Kuver bio Kuvratov sin.. 581. ono ne bi moglo ostati nezapaženo. i Pohl.18. s pravom odbija etnogeneza tih sjevernih Hrvata nije odigrala ranije (ili bar ne bitno ranije) od one identificiranje Kuvrata s Kuverom. 573 Vidi POHL.) i Kuver (iz ovo: Čuda sv.. TIMON. "HOWORTH. 65. a za Klukasa je predložio Krakov ili Glogan. 1988. Teofan ga naziva Krovat (Kp o βατός).265. U nju utječe rijeka Tanais (Don).) piše Teofan protobugarski vladar Kuvrat (iz Nicefora. jer zemlju Sarmata. stoljeća dalje nerijetko vraćali na »neobičnu sličnost« hrvatskog drugome mjestu kao Hubadra).567 riječ o našem Kuvratu).9. 1925. pobjeda nad njima. Prije svega. Nakon sjedinjenja Tanaisa i Atela — koji se cijepa iznad Uostalom.« No. čini se.224.576 (ali se iz konteksa vidi da je (1754. 572 w N. d a l m a t i n s k i h . 679. i 1882. protobugarskog vladara. da vidimo kako su vrela zabilježila ime spomenutoga (naroda) nije mali korak. prijelaz preko Dunava. Na to da ga upućuje uz ostalo okolnost..)566 i od novijih Gregoirea. Potrebno je (ovdje nešto) reći se i Hrovat i Kuvrat i Kuver u odgovarajućim tekstovima suprotstavljaju avarskom o ranijoj povijesti Unogundura Bugara i Kotraga. Dok su r a n i j i autori samo nabacili ideju o povezanosti Kovrata s Hrvatima (pa Taj Krovat-Kuvrat imenom doista uvelike podsjeća na Hrovati (Χρωβατον).24. na ime naroda Hrvata i na Hrovata.577 tu tezu osnažiti podrobnom raščlambom. WIRTH.9. K r ob at ( K u v r a t) — H r v a t i odnosno Kovrat (Κοβρατος). 575 ZLATARSKI.575 Ivan iz Nikiu govori o Ketradesu. bilj. 11. Ne bi li možda ipak trebalo pokušati upotrijebiti Tietzeovu sugestiju? Autori Hobratos. Kada bi na tom području raspored novog odnosa snaga na području Panonije i današnje Ukrajine? Smatramo postojalo u to vrijeme pleme Hrvata. pa se njegova zapažanja čitaju sa zanimanjem.565 Wirtha (1905. bilj. 30. Teofana. što treba ispraviti u 680. da »U to je vrijeme došao narod Bugara u Traciju. 12.5"4 Howortha (l 880. 577 Vidi DAI... 1). dotle je Grćgoire pokušao tj.572 Monogram prstena nađenog kod Malaje Pereščepine (koji se po svemu.571 2. dj.). upozorio je ne samo na iznenađujuću sličnost imena blizu Nekropila na brdovitom mjestu po imenu Kriuprosopon (Ovčja glava). borbe s Avarima. Iz spomenute trojice već je dodatno podvukao i karakteristične paralelne elemente spomenute močvare protječe rijeci slično more i ulazi u Crno more kroz zemlju triju priča: dijeljenje veće gentilne cjeline.

1907. arhonti posinili hunske arhonte i njihove žene božanskim krštenjem.. najboljem živućem sfragističaru. 21. 438 bilj. i zagospodario cjelokupnom zemljom do Crnog mora. vladar Unogundura. zatražio od cara pouku o kršćanstvu. 586 a Avenarius. došao je veliki narod Kozara iz unutrašnjosti Verzilije u tzv. njegovoj udovici Marini. W. ostavio svoga maloljetnog nećaka (i nasljednika) Krovata u Konstantinopolu kao stoljeća) ovo: »Ketrades (= Krovat) vladar Muntana (= Huna) i nećak Kvernaha taoca. 1988.. godine584 pomišljao na Avare u sjevernom Dagestanu. a drugi je priznao kršćansku vlast nastanivši se u počastio je njihova vladara patricijskom časti i dobrohotno odaslao u hunska Pentapolisu kodRavene. i podložio se avarskom kaganu. osobito zbog uzdizanje Organa na Kufis ima Kofis. ali se konačno odlučio za kavkaske Hune ili Heftalite. pa ga zato ne spominje poslanstvo i sklopio mir s njime. 202 . a za sina čast patricija. Krobatovoj smrti i razlazu njegove djece. Tako je npr. vladar Prve Bugarske. razriješiti s »Hobratou Patrikiou«™ U doba Konstantina.«5'3 Već se odavno vodi spor oko toga je li ovdje riječ o Kovratu i l i i Dnjestar. je li kod Malaje Pereščepine pronađen grob ili samo koji tamo žive.20-28. sve barbare i sve pogane. Zlatarski je 1918. Navodno je podupirao prava Heraklijevih sinova i bio JM MARQUART. što ih nije nimalo obvezivalo da pri povratku u NICEPHOR. a rimski su A drugi njegov brat.580 mnogobrojne — i dalje ostale u Organovoj zemlji.18-358.«5>] 585 MARQUART.. 586 ZLATARSKI. Zbog svetoga života i primljenog krštenja pobjeđivao je •"'NICEPHOR. Marquart od njega (.. Seibtu. Ovaj je to zadovoljno prihvatio. u drugom izvješću Nicefor skraćeno priča uglavnom isto što i u područjima južno i zapadno od Dunava. U protivnome.9-15. umjesto Bizantu i te kako dobro doći i uznemiriti Avare. Ali kratko vrijeme nakon f) Vrijedi zabilježiti da među događajima iz 619. On je. 356. On je uzrastao na carskom dvoru i bio povezan uskim prijateljstvom s godina bilo dobro usklađeno ne samo s općim prilikama u avarskoj državi u to doba carem Heraklijempaje to prijateljstvo trajalo sve do njegove smrti. stanuju mnogi narodi. 169. sramotno potjerao iz svoje zemlje. njima podvrgnut plaćanjem podavanja do slijedeći Gumileva i Artamanova.587 Po svemu se čini da je Nicefor ovu danas. Batbajan. 33. koji je poštivao do kraja njihova života. Ako je tom prigodom Organa d) O Kuvratu (Krovatu) izvještava i biskup Ivan iz Nikiu (druga polovica VII. vladar Bugarske i — dakle. za kojeg je iz drugih vrela znano daje od Bizanta Kotraga i ostavio pet sinova. On je odaslao Herakliju predmnijevano Niceforovo vrelo nije spomenulo Organa.19.579 dobro usklađene. Organa. u središtu njegova povratka u svoju zemlju i izbacivanje avarskih posada početkom 30-ih kršćanstva. prešao je Tanais i smjestio se nasuprot prvoga brata. Nicefor ispušta uvodni zemljopisni dio. Možda ni to koje je imao uza sebe. N je ga je (car) Četvrti i peti prešli su Dunav: jedan je ostao sa svojom vojskom u Panoniji-Avariji obdario božanskom poukom zajedno sa carskim darovima i častima. pa je pokušaj privlačenja Organa mogao Teofan u navedenom ulomku. SKILICA. a 1911.. iskazivao odanost punu zahvalnosti njegovoj djeci i sei POHL. a ne iz onoga odakle je preuzeo izvješće o b) Nicefor piše o Krovatu na dva mjesta. monogram tamo nađenog prstena treba prema se stara velika Bugarska i Kotragi. 302. U ostale razlike ovdje ne ulazimo. pa je (tako) i prvi brat u Niceforovu »gospodaru naroda Huna« vidio upravo Kubrata. 30 s dobrim pregledom problematike. bilo bi donekle teško nećak Organa.. Asparuh. svima vladati i neće biti podređeni drugom narodu.. riječ je o našem Krovatu. Vidi 581 ZOTENBERG. 94. onda bi vijesti o Organu i Krobatu b i l e dosta (Heraklije) mu je poslao darove i dodijelio mu čast patricija«.) Na istoku rečene močvare prema Fanaguriji i Hebrejima. 1883. protivnik Konstantinu. 578 se» primanje kršćanstva u ovome prikazu ne treba smatrati nekim osobito važnim TEOPH. njihovi (tj. Nicefor priča i ovo: njegove smrti oni su se podijelili zajedno s njima pripadajućom vojničkom pratnjom »Gospodar naroda Huna došao je sa svojim arhontima i kopljonoscima u Bizant i (λαός). 580. Batbajan poslušao je očev nalog i ostao do danas na djedovini. Ako bi to bilo tako. On najprije izvještava daje »Kuvrat. objasniti zašto Teofan nije tu vijest preuzeo u svoju Kronografiju. 580 24. Konstantinopol i tamo primiti kršćanstvo. 197. Naime.).. Prvi sin. onoga na zapadu. godine585 na slabiji. ustao protiv avarskog kagana i vojne jedinice.59-73. Godine 619. Usp.588 Vijest sama po sebi ne isključuje da je Organa i dalje ostao pod koji je otišao u Panoniju navodi da je »ugovorno utvrdio odnose s tamošnjim stanovitim avarskim vrhovništvom i da su avarske posade — svakako ne narodom« (a ne da se podredio kaganu). događajem. Prvoj Sarmatiji Organa.sn vijest preuzeo iz nekoga drugog vrela. Nakon toga je treći među njima. smjestio se u Onklu (»Uglu«) i nastanio između Dunava i rijeka sjeverno njegovu ujaku Organu ili pak o nekom kavkaskom vladaru. Kako su se na taj način podijelili na pet dijelova i postali mnogo 1903. onda bi Krovat u to vrijeme mogao imati oko 10 godina pa bi vrijeme nakon (= Organa) u svojoj je mladosti bio kršten i odgojen u Konstantinopolu.) nalazi spomenik u čast Krovatovu. Bizantje bio u velikoj stisci zbog avarskog pritiska c) Nakon toga. e) Bez obzira na to. Kotrag. ime prvog sina kod njega glasi Bajan (a ne Batbajan). 239.Bosfora i Kimerija (. Zbog tih su se glasina bizantska vojska i narod pobunili. Iz bizantske je povijesti poznato da su strani uglednici znali dolaziti u "'NICEPHOR. On im je naredio da se ne smiju razdijeliti pa će nad dobio visoku čast patricija. svoju zemlju čitavu ceremoniju shvaćaju tek kao puku diplomatsku gestu prijateljstva. CHARLES. i.. a od te močvare prema rijeci Kufis (. 12. umro je Krovat..14-34. bugarski) plemenski srodnici. obasut njegovim iskazima pažnje.11. a ni sam Nicefor. '"AVENARIUS. prešao Dnjepar obitavalište. 1911.. npr.

Ako je Kovrat 602.1). koje je ranije davao Kutrigurima i Utigurima. već Bug ili Dnjepar.« on je u vrijeme smrti morao doista biti »u način dokazuje da je među Avarima bilo visokih uglednika s imenom. Imeniku Dobiva se dojam kao da je Kurtova Velika Bugarska neka vrsta ponovno oživjele bugarskih vladara. god. Prema Agatiji (368-389. Peuke) nastanio se Asparuh.« i daje do toga krštenja opsade Konstantinopola 626. zato stoje iz bizantskih vrela poznato da se među Avarima prilikom posljedicom avarskoga poraza pred Konstantinopolom u 627. U prilog tezi da se središte Kuvratove države nalazilo da ubiju antskog poslanika Mezamera. onda su oni prigodom svog razilaska nakon njegove smrti morali Zbog toga ne vidimo pravog razloga da odbacimo Niceforovu jasnu vijest kao tobožnju imati već bli/. Smatramo daje riječ o sjevernim godišnje novčane iznose. 437 Pohl nije sretne ruke. 5. kako čemu očito misli na drugo djelo. avarski vazal koji nagovara Avare 541 MARQUART. god. u novije vrijeme MARICQ. Pohl se poziva npr. Kiesslinga). U protivnome se Konstantinopolom u 627. kaže Prokopije.« Manje je važan lapsus calami (umjesto »620« i »635« Pohl piše kutrigurski kan žestoko je napadao Heladu. članak E.591 Pitanje je u Avenarius. Drukčije LAUTERBACH. Malo je vjerojatno da bi isti pisac u istom odlomku za istu rijeku Bugarskog gorja. nešto preko 70 godina. TOMAŠEK. gdje se spominje Kotrager. npr. zaratili Gepidi i Langobardi.589 pozivajući se na Teofanov opis bijega cara Justinijana II. točno odgovara području vlasti naroda Kutrigura. 21 (pri darove. Kufis je dakle Bug. je sklon tezi da je riječ o Organi. 18-21 Bajan je zatražio da mu Justinijan plaća one Ptolomcju) Hipijska planina leži na sjeveru u Sarmatiji. Armenskoj geografiji su identični. njegovu zabunu.-8. god. U odgovarajućim ranije igralo vidnu ulogu u ovome dijelu Europe.000 vojnika pod Hinalionom (852. 5. u novije vrijeme podrobnije ispitao Lauterbach. Marquart. 1911. l bilješkama 22 i 23 na str. pri svojoj smrti prije 668. »argumentiert. Kako i Teofan i Konstantin vijesti koja se odnosu na drugu polovicu VII. koji je sačuvan doduše u kasnom srednjovjekovnom prijepisu na ćirilici države Kutrigura. god. Ako su Krovatovi sinovi došli na svijet rodom Ermi. da su oba roda došla s istoka. tvrdio daje »Kubrat bio izlažemo opasnosti da tekst prilagođujemo prethodno zauzetoj koncepciji. god. Kada su se 550. 1041-1042. a nakon njega Kurt iz roda Dulo. Pitanje je jedino 4.u 40 godina. se narodi pod njihovom vlašću prozvali.21 -724. 1899. Isto vrijedi i za Niceforov izvještaj. Nicephor. Avenarius. prisloniti i n. a ne Avare... PVV 2. Tako Prokopije izvješćuje u IV. 14-15). 204 . 1988.nego i s godinama samoga Kravata i njegove djece prigodom »razlaza«. 11-12 Kutrigure (Kuturgure) izvodi iz Kurt-urgur. koji ovdje može imati značenje prikaz područja sjeverno od Crnoga mora nejasan. On je uspješno locirao Nekropile koje je. ona je nepotrebna. sin Hubrata koji je pobjegao pred Kazarima iz spominje Dnjepar. što je kao posljedicu imalo to da se Velika Bugarska obično locira uz današnju rijeku Kuban i s obje strane »namjesnik« iz roda Ermi.« Zbog toga on misli da Kovrat. 154 i 255. područje Velike POHL. ali bilo je i drukčijih mišljenja. nalazio i njihov vođa.. toliko oslabila da su morala prihvatiti vlast drugih naroda i čak izgubiti vlastito ime (391- god. god. Kuvrat könne kaum zweimal. 23 i 740.. A. Dok Utiguri žive s istočne strane Azovskog mora. Marquart. Sumnjičenje nekoga teksta dopušteno je samo ako ne postoji uvjerljiva nije točno da se »dosad Kovratovo krštenje smatralo posljedicom avarskog poraza pred interpretacija prema sadržaju i obliku u kojem je tekst došao do nas. Dakle.. 1907. postoji stanovita Kufis nije Kuban. ne samo da ne raščlanjuju nego ga uopće i ne spominju. 71 i d. Kutriguri su poslali Gepidima pomoć Avenarius. ta se teza protivi izričitoj Nicephorovoj vijesti daje Kuvrat potjerao avarske posade. 1907. Hipijske planine i Bugarsko gorje po 392). 612: Bajan poslao preko Save 10. s Gostunom. ernannt worden sein. 1974. 626. na Poliandrijskim vratima optužio građane da su ubili perzijske poslanike »koji su jučer »bio u poodmakloj dobi«. god. jer je več MARQUART. i na Konstantina g) O Krovatu čitamo i u Armenskoj geografiji Ananija Širakacija u jednoj Porfirogeneta. s time da im bizantski car svake godine šalje teze. na Marquart. tj. dj. 21) i na Avenariusa. može smatrati i saveznicima i neprijateljima (742. VIII. Pohl pri tome dodaje da 16). 343. Dakle. stoljeća. 578 ff. 255. koje ih povezuje s poodmakloj dobi« — recimo. Onoguren. Pohl se za prvu tezu. ispravno smjestio u Odeski zaljev. koji nisu mogli vladati tako daleko na istoku. i na Lauterbacha... uostalom. 271. IV..). koji je 3. koji su pali pod avarsku vlast i dao im nalog da »offensichtlich Jailagebirge der Krim« (?). IV. Dodajmo da upada u oči da područje vlasti Kurta-Kuvrata-Krovata. došlo »već pred 602. U a) Gdje se nalazila Kuvratova Velika Bugarska? Teofanov je zemljopisni grčkome je tekstu upotrijebljen prijedlog επί. početkom 30-ih godina. Utigura i Kutrigura.723. misli da bi gospodar Huna o kome izvješćuje Nicefor mogao biti Bugarske. potisnuo na zapad avarski narod i tamo se smjestio«. jer po Armenskoj geografiji (a i po pustoše Dalmaciju. »kršten u djetinjstvu« (ako je u to doba jeli s kaganom« (Chron.590 upotrijebio dva različita imena. To ne ide. ime Kutrigura (ZLATARSKI. Taj Avarin Ermicis na posve zadovoljavajući imao oko 10 godina) i ako je umro »667. poslan od ujaka Organa bilo u doba Foke bilo početkom Heraklijeva vladanja«. još 1883. članak Bulgari. Kufis i Dnjepar. npr. 1911. a l i ako se prethodno ne kaže da se Avenarius ne slaže s tezom da Nicephor Konstantinopolu. povezuje s turskim kötürgur (»slavni«). 15.. 5m LAUTERB ACH. 116. 1911. Iz toga se zaključuje. Raščlamba vrela o Kuvratu-Krovatu je li Bug zapadna granica Kuvratove države ili se ona širila i preko njega. po kojima su Organi. To nam se iz raznih razloga čini prilično nategnutim. Marquarta. daje riječ o (Prokop. 155. tj. već odavno tvrdio Marquart. Kufis bi trebalo još »od Hipijske planine pobjegao je sin Hudbadrov (= Hubratov)« i »na tom otoku određenije identificirati s Bugom. 1907. Po Armenskoj geografiji Porfirogenet smještaju Nekropile između Dnjepra i Dnjestra. Ovamo treba Jergenima između Dona i Volge. npr. 379-382) nakon prva dva vladara Avitohola i Irnika naveden je Gostun. a MARQUART. Uostalom. ali oni ipak pljačkaju bizantske krajeve i prelaze preko Dunava. tako da ih se.26-28) po kojem je avarski kagan Kavkaza (npr. koje je približno jedno stoljeće Organa i l i neki vladar kavkaskih Huna. um 720 und 735 zum Patrikios od 12. Menander (458. Noviju etimologiju vidi npr.. između Dona i Kubana poteže se nerijetko još jedan argument..) Zaberkan. Naime.. 430. Utigura i Kutrigura borbu na život i smrt pa su nakon dugotrajnih neprijateljstava oba naroda 5 '"' Armenska geografija prevođena je više puta (Patkanov. onda je Avenariusova argumentacija čitatelju neshvatljiva. Justinijan je uspio navesti utigurskog kana Sandilha da zametne između ovdje govori o Krovatu. vjerojatnost da se Organa može povezati s Niceforovim »gospodarom Huna«. Što se pak tiče druge Kutriguri su se nastanili zapadno od Dona. poziva na Moravcsika.. tvrdi da se »dosad Kovratovo krštenje smatralo Usto. tj. pas. 196. da je riječ o kavkaskim Hunima. 12. ali oni to vrelo. Prema n. 1715-1716. u HAUSSIG. IV. Tezu o Kuvratu Poni ne spominje. 443.000 Kutrigura. tako daje Kurt potjerao s bugarskog teritorija (Don-Kuban) tursku dinastiju Ermi.. u PW III. trakijski Hersones i opasno zaprijetio samom »720'« i »735«). Ali. koji je uspješno dokazao da Teofanov vrijeme svoje smrti Krovat bi imao nešto više od 50 godina. što je. dj.18-28. 578 i d. 15- A l i . »egzarh« Ermicis. Azovskog mora. tj. prema tzv.«. 736) d a j e nekoć hunski vladar imao dva sina. Obično se pomišlja na gorovito područje sjeverno od Kutrigure spominju i drugi pisci. Naime. to više što Teofan nešto dalje u tekstu izričito (tj.

m PAVAO ĐAKON. a ne u smislu »do«. 599 592 PAVAO ĐAKON. 157. 596 Odnose li se Fredegarovo i Pavlovo izvješće na istu osobu.. jedva spasio bijegom avarskom kaganu.-632. da treba ponovno ispitati pouzdanost kronologije dolaska tom rukom (evaginato gladio eum vita privavit) .bilj. »u toj godini«.3-8. Heraklijeva sestra. 594 FREDEGAR. langobardskom kraljevskom prijestolju. koja su o Grimoaldu temelji se u prvom redu na lokalnoj usmenoj f u r l a n s k o j i rezultirala bijegom 9000 Bugara u Bavarsku. 597 598 POHL. nešto dalje u tekstu piše da su pričama. Bugari još uvijek služili i vlastitim jezikom. u 12.6"0 Pri tome upada u oči kako je Grimoald Fredegar u kronici javlja kako su u borbi oko prevlasti u avarskoj državi između od 647. Tako ZLATARSKI. Kralj gaje uputio sinu Romualdu u Benevent. u vrijeme kada su Bugarskoga vojvodu Alceka (Vulgarum duxAlzeco) spominje i Pavao Đakon. pa kako je prethodno »Tako je svemogući Bog (. Ponovimo da tzv. U Pavlovo doba ti su se O kojim se to »onim vremenima« radi u 29. u smislu zapadnog smjera granice Velike Bugarske. glavi.595 Kako je Grimoald bio langobardski kralj 662. prikazivanja langobardskih vladara. tj. godine benevantanski vojvoda (inače porijeklom iz Furlanije) uspio Avara i Bugara pobijedili Avari te daje 9000 Bugara pobjeglo u Bavarsku. Zbog toga smo skloni u narodom došao u Italiju i stavio se u bizantsku službu. 593 NICEPHOR. Tako će primjerice kod slavenskog vojvode Valuka (cum Walacum ducem Winedorum)«. se dolazak Alceka u Benevent dogodio još mnogo ranije.5. ili je riječ o posve odvojenim prijedlog μέχρι (ili možda neki drugi). ne zna se zbog kakva razloga«603 i da ga je svoju službu. 595 PAVAO ĐAKON. IV. 29. bi se prihvatilo veliki vremenski razmak od 631 . Istočna granica mogla bi biti bio naknadni umetak u Kroniku.POHL.«61" Nije li tvrdi daje riječ o 631.270. koji se sa 700 vojnika sa ženama i djecom spasio (pobjegavši) u su mu stajale na putu do prijestolja. 602 PAVAO ĐAKON. gdje su razmjerno lako nametnuti vlast cijeloj langobardskoj sjevernoj Italiji. 120. obratno.593 Nicefor izvještava o se doista vojvoda Alciok-Alceko nakon punih 30 godina odlučio na put u Italiju? Heraklijevu povratku s istoka 636. Ali. godine.»prema«. godini. Pavao za svaku Grimoaldovu nepoštenu slavensku marku (in marcam Vinedorutri). Pa ipak. vodilja njegova djela. bio avarski talac od 623. V./32. V. jer se za Asparuha javlja da je od velikih rijeka prešao Dnjepar i imena Alciok i Alceko toliko slična da se ne može raditi o slučaju. glavi ako se mnogo prije. IV. nadjačale su bugarske snage pod vodstvom Kuvrata. ako da oslobodi njezina sina koji je. .koji je Alceka i njegove Grimoald uputio svojemu sinu u Benevent — ali čitava priča lebdi nekako u zraku. to se obično uzima da je Alceko došao u Italiju oko godine 663. pomišlja se Dnjestar. a onda se vijesti da je Marija. koju je on prepravio u skladu s jednom od osnovnih ideja 1 istjerale Bugare. Radoald i Grimoald postali beneventanski vojvode?602 Pavao kaže da je Alceko Prema njegovu pričanju Alceko je došao u Italiju kralju Grimoaldu i ponudio mu došao Grimoaldu »u ona vremena. Zar Nakon vijesti o Kuvratovu tjeranju avarskih posada. Tako npr. prema Fredegaru. vrlo teško uspijeva prikriti bezobzirnost kojom je Grimoald uklanjao prepreke koje izuzev »Alcioka. tj. nije u Teofana spomenuto iz razumljivih razloga. 272. kada je nakon kaganove smrti došlo do žestokih vijesti raznih vrela bez obzira na njihov stvaran vremenski redoslijed. Bilo bi teško povjerovati daje riječ o istoj osobi. 601 Na i.) spasio nevinog čovjeka (Perktarita) od smrti i sačuvao najbliža spomenuta deveta godina Dagobertova kraljevanja. gdje je sa svojim ostao mnogo godina akciju nalazi mnogo lijepih riječi kojima ga opravdava. V. 157. kojem se ne može pokloniti vjera? Svakako su rijeka Don. ali ne i Don. 51.594 obično Alcioka. A l i . m PAVAO ĐAKON. poslala avarskom kaganu darove s molbom pojavljuje u Italiji (Pavao). Usp. poznato je daje Pavlu kronologija najslabija strana.. kao što je poznato. 46. god. ili je Pavlov Da je sastavljač teksta želio označiti Bug kao granicu. Pavlova priča razračunavanja između Avara i Bugara u zapadnom dijelu avarske države.-71../32. On je spajao datiranima u 631. vojnike smjestio na području koje je dotad bilo pusto. Na zapadu su pobijedile avarske snage beneventanskoj tradiciji. kraljeva i vojvoda tj. Obračun Grimoaldov neuspjeli pokušaj ubojstva Perktarita Pavao popratiti ovim riječima: Avara i Bugara dogodio se. u literaturi se najčešće kralja — koji je bio sklon činiti dobro — od toga da ne počini nedjelo. uključujući i na to daje možda Pavao to ime pročitao u »Fredegara« — ili se možda dogodilo i Bug. Čini nam se daje najvjerojatnije da vijest To je razlog zašto se pomišlja na to daje Pavlov Alceko »nasljednik« Fredegarova 0 Kuvratu treba povezati s događajima o kojima izvještava Fredegar. Kuvrat je tom prigodom furlanskog porijekla u što boljem svjetlu. 29. Asparuhovo prelaženje manjih ukrajinskih rijeka. a na istoku je (možda nešto kasnije) došlo do obratnog rezultata. 1988. Grimoald je bio uzurpator na osnovao samostalnu moćnu bugarsku državu od Buga do Dona. 2. tj. godinu. međutim. Usto.24. vjerojatno bi upotrijebio 597 Alceko »sin ili nasljednik« Fredegarova Alcioka.. 1988..599 dok se kraljev brat Perktarit bugarskog vođe Alceka u Italiju prema pričanju Pavla Đakona. mj. dok bi Fredegarov Alciok 598 sklop Velike Bugarske uračunati i desnu stranu Buga. Fredegarova i Pavlova priča dobro se popunjavaju: Alciok bježi iz 592 b) Kada je Kuvrat potjerao avarske posade? Nicefor o tome izvještava nakon Bavarske i dugo živi kod slavenskog vojvode Valuka (Fredegar). SRLI. Ubio je zakonita kralja Godeperta vlasti- Smatramo. do približno 663. 596 MGH. godine. Pavao Đakon po nalogu franačkog kralja Dagoberta zajedno sa ženama i djecom poubijani. tako da bi Pavlov Alceko bio možda onaj peti Kuvratov sin koji je s Kazari osvojili »cijelu zemlju do (μέχρι) Crnoga mora«.

pa ne preostaje drugo nego da se oslonimo 607 Kuvratova smrt točnije precizira nisu se pokazali uspješnima. 42. do 680. Čudne li diobe! domovine i južne Rusije činili su dio istoga carstva. (. vijesti o ostaloj Asparuhovoj braći nisu osobito uvjerljive. Kuvratovu »grobu« nađen zlatnik Konstansa iz 647. Kotrig. pomogao da se riješe Ajona..«608 Po njegovu mišljenju riječ Prvi sin. ako se prihvati 3. daje umro otprilike između 650.opisuju događaji iz godine 669. i to očito na osnovi narodne predaje Ajonovu smrt«. godine? Priča — četvrti — peti — treći. ali bar neki osnovi podaci vojvodstvom upravljaju pridošlice Radoald i Grimoald. ali. ali usporedbom Fredegara i Pavla Đakona dolazi do (po nama) manje sigurnog zaključka daje Marca Winedorum postojala i u Beneventu. on nije Kuvratova sina? bio duševno zdrav 605 pa je već njegov otac preporučio Langobardima da Pojedinosti su dvojbene. svemu kao starijeg brata i gospodara«(!). Mnogobrojni pokušaji da se do 668. i daje njegova država ubrzo nakon p r o b l e m a t i k u bugarsko-avarskih odnosa uporabivo je prema tome samo njegove smrti postala ovisnom o kazarskoj državi.. (. Ipak.. IV.''"'' Takva interpretacija onemogućuje nam da se stoljeća i daje bio utemeljitelj Velike Bugarske na području (približno) od Dnjestra poslužimo uobičajenom datacijom dolaska Alceka u Italiju oko 663. godine. 1988. Arheološka pitanja razumna pretpostavka da je Alceko došao sa svojim Bugarima u Benevent mnogo ranije. osnivačem nove bugarske države.. Za do Dona. 393-394 također smatra da su Alciok i Alceko ista osoba. 609 N. 39. i 668. gdje je iz države na sve strane. kada su spomenuti događaji bili još svježi u narodnom nakon pet godina i da ga je naslijedio Grimoald. a u 33. Läszlo piše: »Od 630.) i rastjerao sve ostale. 208 209 . a Radoald je »čim je to saznao«. bilj. Pavao malo dalje ističe daje u Beneventu »vojvoda Radoald« umro podunavskih Bugara. eto. braća bila »odsutna« pa je. Velik dio nejasnoća i nevjerojatnosti Pavlove priče nestaje. Ajon slučajno poginuo.. bolestan Ajon vodio Langobarde.. stoljeća osnovao Veliku Bugarsku. a Asparuh je krenuo na zapad i postao Grimoalda« napao Slavene i pritom bio ubijen. Nicefora i Ivana iz došao na lice mjesta... Nisu o tome kako su Radoald i Grimoald kao djeca otišli iz Furlanije i došli u Benevent6"4 li barem četvrti i peti sin bizantska dopuna narodnoj predaji ili možda odraz želje već je sama po sebi čudna — ali je nastavak još čudniji: Ajon je naslijedio oca Asparuhove »narodne predaje« da se uzdigne Asparuha kao najznačajnijeg Arechisa u beneventanskom vojvodstvu oko 642.) postala pregrubom pa je Bona 1988. i 670. 25. na poziv Radoalda i Grimoalda. 1983. dj. do 804. mogli pomoći i strani pozvani pridošlice pod Alcekom? Ako je Ajon bio duševno Nisu li one naknadno ubačene u narodnu predaju? bolesni. nastavlja Pavao. Braća su Ajona »slušala u su nedvojbeni: Kuvrat je u drugoj četvrtini VII. »treći«. kako je u na »neizravne naznake« (indirekte Hinweise: Bona). """ PRITSAK. Konstantina na zapadu«. Bajan.) područje naše d) Obratimo sada pozornost na »diobu« Kuvratovih sinova. jednim u Tepe. «"Ί.609 na ušću Dunava. 437. smanjiti na približno 650. Langobardi prihvatili Radoalda i Grimoalda baz ikakva otpora. predložio sljedeću podjelu: «м PAVAO ĐAKON. u c) Kada ja Kuvrat umro? Teofan i Nicefor izvješćuju da se to zbilo »u vrijeme vrijeme vladanja Kuvrata i kraće vrijeme nakon njegove smrti. nije li čudno da su se Langobardi od njega dali voditi u boj protiv Slavena? Podatak o tributarnoj ovisnosti Batbajana od Kazara zabilježen je vjerojatno Kao naivan pokušaj davanja alibija djeluje okolnost da su u vrijeme kada je duševno u Bizantu kao sastavni dio tekućih političkih zbivanja: on plaća tribut »do danas«. tj.. bilo sjedište glavnoga avarskog kagana i drugim (zavisnim od prvoga) blizu Poltave »peti« u Pentapolisu postaje podložnikom Bizanta. Neobično djeluje nabrajanje dijaspore sinova: prvi — drugi Drugi kaganat (680. god. Ajon je »za odsutnosti(l) Radoalda i koja je uskoro nakon njegove smrti propala. preuzima vlast nad cijelom državom. «и PAVAO ĐAKON. god. Zajedničko vrelo Teofana. približno od 632. i tamo im kao šef njihove tjelesne garde Utvrdili smo da se Kuvrat oslobodio avarskih postaja 30-ih godina VII.. IV. s time da se imena četvrtoga i petoga ne spominju. glavi Grimoaldova smrt 671. djelomično legendarne. dok se ostala četvorica sele je o »dvostrukom nomadskom kraljevstvu«. prelazi Don i očito također napušta očevu Na osnovi daljnjih analiza velikog broja arheoloških radova došlo se do državu. tj.. razgovarao sa Slavenima i pobijedio ih »osvetivši tako Nikiu nastalo je najkasnije potkraj VII. 284. Asparuh. Zar su doista beneventanski pamćenju jer je od njih prošlo jedva pola stoljeća. dakle između 641.) do 670.? Izravnih pisanih vijesti nema. poštujući navodnu Batbajanu i Asparuhu mogle biti kako-tako sačuvane u narodnom pamćenju volju vojvode Arechisa — ili su se braća ugnijezdila u Beneventu pri čemu su im podunavskih Bugara. »Četvrti« odlazi Avarima i priznaje vlast avarskog kagana.Α8ΖΐΛ283. s dva sjedišta. Fredegarovo izvješće. stoljeća. a »drugi«. smješta se (Malaja Pereščepina). god. možda bi se moglo razmak U jednome od fundamentalnih djela moderne arheologije za avarsko doba. Što se događalo u samoj avarskoj državi u vrijeme Velike Bugarske.-668. 607 Vidi POHL. dok su vijesti o Kuvratu. Ali. Mislimo da se ta neobična »dioba« svodi na to daje prvi sin pobijedio i spoznaje daje uobičajena podjela avarskog doba na Prvi kaganat (567. objavljenom 1955.

Novi Kneževac — Törökkanizsa Kunagota 612 BONA. te »prve europske vitezove« (Bona). 615 SZENTPETERY.-760. vrijeme avarske velesile (600.. (. Ne smije se izgubiti iz vida ni činjenica da za razdoblje val useljavanja u avarsku državu mongoloidnih rasnih tipova611 — za razliku od 630. Iz prethodnog razdoblja Bajanove 613 s jednim sječivom. Nalazi koji se odnose na nove doseljenike s istoka mogu se (još) dobro obali Blatnog jezera kod mjesta Siofok. 1994. Nije riječ o pukoj zamjeni sjedišta. udaljeni jedan od u kasnom razdoblju prešlo na izradu brončanih ukrasa i dodataka pomoću kalupa drugoga po 100. god. 1989. 616 610 BONA. proizlazi da je nedvojbeno došlo do bitne promjene u strukturi nijedan kaganski grob? A ipak je to razdoblje vrijeme najveće moći avarske države avarskog društva.. da bi na taj način učvrstila vlast udarnu snagu. podvlačeći da se razdoblje od 630.-630. vrijeme osvajanja (567./ razdoblje.. »proteže i na iduće razdoblje« pa ga 700. Upravo se oklopima. . prema njegovim raščlambama. I. zaključna granica obuhvaća i iduće 3. između Dunava i Tise kod razlikovati od naslijeđenih oblika: 675. To podsjeća na damnatio memoriae u Rimskom savezničkih naroda turske provenijencije (Kutriguri. Kneževskima se smatraju oni grobovi u kojima se kao dokaz vrlo visoke avarskog doba: ranije doba karakteriziraju ukrasi i dodaci pojasnih garnitura koji vlasti (one neposredno ispod kagana) našao zlatni mač. Kasnom razdoblju pribrojavamo danas i vrijeme preobrazbe (Umwandlung) njegove smrti. ne u neposrednom susjedstvu kneževskih grobova razdoblja 630. između *" SZENTPETERY. vrijeme II.).. nastanak stila grifona-vriježa na osnovi tehnike Godine 1989.). došlo ne samo do promjene 3. a neodoljivo podsjeća na bezbroj sličnih postupaka u daljoj i bližoj 612 čete podjarmljenih naroda. SZENTPETERY. došlo do promjene središta 675. razdoblje od 630. 1986. na nov i uvjerljiv način. može dokazati snažni grobište (Felsöpeszery ut. dinastije nije sačuvan čak nijedan »kneževski« grob u strogom središtu avarske Dodajmo ovdje jednu osobito izraženu razliku između ranoga i kasnoga države. 1971. prethodna je vlast oličenje svega zla. Ono je. dalje ima po Boni donekle nejasnu značajku 2. »stalno naseljenje« (ständige Ansiedlung). refleksnim lukom. dakle za razdoblje koje se »odnosi točno na vrijeme jedne generacije« vremena do približno 675. premoć kasne ornamentike grifona-vriježa (760. — povezan sa postoji kudikamo najbogatiji arheološki materijal cjelokupnog avarskog doba.-675 Vidi SZENTPETERY. 440-441. stapanje svega prethodnoga. pratila je laka konjica i usput opljačkala grobove. »vrijeme stalnog naseljenja koje se proteže i na iduće razdoblje (630.-720.-804. a sve je više u upotrebi sablja Vrijedi istaknuti još jednu okolnost. a nakon 630.« (!). može li biti slučaj što za razdoblje od 567. dugačkim dvosjeklim mačem i tzv. Razdoblje od 630. 614 SZENTPETERY. Tu glavnu tragove prethodne dinastije do kojih je mogla doći. Dunava i Tise. »Kneževski« se grobovi su proizvedeni tiskanjem zlatnog i srebrnog lima na brončanim matricama. Bugari i si. + arheološki još oko sigurnoga i dokazanoga kaganskog sjedišta za cjelokupno avarsko doba!« — 25 godina).610 nalazila se i kaganova »družina« (tjelesna garda) koja je imala u blizini svoje Ako uzmemo u obzir da se nakon približno 675. oboružani dugim kopljem za borbu izbliza s ojačanim šiljkom radi nameće zaključak daje nova dinastija. do 675.. do 630. ustvrdio daje oko godine 630. vrijeme klasične umjetnosti grifona-vriježa (720.. SZENTPETERY.-600.-675. (sva tri istočno. rano doba Vrijedi zabilježiti da se nesigurnost opaža upravo za vrijeme koje nas ovdje 1. kao i pomoćne Carstvu. 1994.. najviše zanima. koji je bio prisiljen da na izvanredno težak i bolan način treba pribrojiti još i bitnu izmjenu borbene taktike. pješaštvo Slavena i Gepida.. s time da sve više prevladavaju motivi stiliziranih grifona i vinove vriježe. na jugoistočnoj došljacima. Bit promjene sastoji se u novoj kulturi. Bilo kako bilo. definira »630.-675. uspješno dokazao daje oko godine 630. Szentpctery je na osnovi znakovlja vlasti. kaganatu težište prelazi na pokretljivu laku konjicu. bilo do 630. 239. U ranijem razdoblju (Prvi otkupljuje od članova Bajanove dinastije kakav-takav »mir« plaćanjem golemih avarski kaganat) glavnu udarnu snagu avarske vojske čine konjanici sa snažnim godišnjih novčanih iznosa. dok se prethodne dinastije nalaze u širokom krugu oko središta države. do koje dolazi Prije svega. pseudokopča. god. sjedišta kaganata nego i do promjene dinastije.. 451. 616 znatnim povećanjem područja na kojem se naseljava to novo »avarsko« S druge strane. 268. pa se zato s pravom govori o Drugom avarskom kaganatu. kasno doba je postojanja Velike Bugarske za Kuvratova života i jedno kraće vrijeme nakon 1.).).80 i 100 kilometara. na koju upozorava Szentpetery. 725.-700. Kunbäbonya. nazvalo srednjoavarskim.236.-/700.615 Blizu Kunbäbonya — »jedinoga 4.).). u prvom redu zlatnih lijevanja bronce: 700. uništila one probijanja oklopa. nije sačuvan stanovništvo. 83-85. 617 Dobiva se dojam da su se ti grobovi za lijevanje. u kojem pretežu europeidni rasni tipovi. U Drugom avarskom prošlosti: nakon što nova vlast pobijedi.) i to preslojavanjem (Überschichtung) avarske države novim istočnim avarske države. Tome u odnosu na Bizant. 614 2. već o nečem mnogo dubljem. M7 To su grobovi nalazišta u Kunmadaras.150. odnosno sjeveroistočno od Tise) i Budapest — Csepel sjeverno.-675. 611 Vidi sažeti prikaz u KOVAČEVIĆ. koji su teško opterećivali carsku blagajnu. 1987.. koje se ranije (zbog pojasnih ukrasa) uračunavalo u rano doba i koje se kasnije Radovi Szentpcterya objašnjavaju važnost godine 630. on je 1987. 1994..

Konstantin III.620 Ukratko. 614 HAUPTMANN. val novih doseljenika u avarsku državu poslije 680. Egipat i Drugoga avarskog kaganata (a još manje Prvoga). bez straha od iznenadnog avarskog napada i Arapima 660. već. preko njega u današnjoj Moravskoj. Arapi. obuhvatio je i Slovačku. lakom pobjedom. značiti samo jedno: borba s prethodnom dinastijom završila je razmjerno Ako prihvatimo tezu da se i vladajući sloj središta države nazivao »Hrovati«. koji su preuzeli nadzor nad stanovništvom određenih graničnih A l i . koji su se područja nad kojima se do danas mogu ustanoviti brojni toponimi s hrvatsko- pokazali kudikamo neugodnijim protivnikom od Perzije. kaganata nema ondje gdje su potvrđeni hrvatski toponimi. tj. ne čini nikakve ozbiljne lingvističke zapreke povezivanju s imenom Naprijed rečeno uvelike upućuje na to da se nova dinastija nije osjećala posve naroda Hrvati. " gdje su do danas sačuvani brojni hrvatski toponimi. nadzoru graničara. dolazi do novog preslojavanja u avarskoj državi. A prilika za napad na Bizant bilo je u razdoblju 630. Time se došlo je do jake koncentracije ličnosti s kneževskim položajem (zlatni mač). Kakve li razlike prema slavenskim značajkama. čak i Također nema dokaza o nekom naseljavanju Avara na području rimske Dalmacije. Ti su graničari. sjeverno od rijeke Leithe do Dunava i Velikoj Bugarskoj u Malaja Pereščepina (kagan) i Kelegijske hutora (»knez«). Konstantinov pohod na sklavinije 658. Nije beznačajno da strane. već oko se domogne vlasti i da je nova dinastija došla na vlast možda čak i izravnom 680. susjednog područja. ostavilo tako bogate nalaze kao generacija od 630. To može. Krete i Kosa 50-ih je godina bilo popraćeno prvim arapskim izravnim da ih se postavlja prema Velikoj Bugarskoj (kao matičnoj zemlji) i prema Bizantu napadom na Konstantinopol. 1 nam se. koja je stoljećima bila temeljni toponimi s hrvatskim nazivima. više nije neprijatelj. a Anastazije Crobatos. »avarskim nadzornicima« (bez neusporedivo jači i opasniji neprijatelj. a daje taj novi vladajući sloj povjerio neka graničarska područja da je zbog oštre borbe nova dinastija zavladala oslabljenom i iscrpljenom zemljom. nego susjed s kojim Bizant ima dobro uređene odnose.-675. U ranije je doba Bizant doduše imao na nego jedino postoje poneki tragovi u srcu Dalmatinske Hrvatske koje se ne može istočnom frontu jaku i opasnu Perziju. Dakle. tamo nema avarskog naseljavanja za vrijeme preduvjet njegova neprikosnovenog položaja velike sile. godine. Nije li to posljedica borbe s prethodnom sloj u avarskoj državi u čast svojega velikog zaštitnika prihvatila ime »Hrovati« dinastijom koju je nova dinastija zaključila potpunom pobjedom? Očekivalo bi se — »Horvati«.. Pa ipak. 213 . Može se dakle postaviti teza da je nova dinastija i novi vladajući sigurnom. prokuvratovska dinastija bugarske provenijencije govori podudarnost znakovlja S druge strane..-675. koji Kuvratovom intervencijom. s jedne strane. koji nije izazvao nikakvu avarsku 6211 MARGETIĆ. s druge kaganova sjedišta i svi(!) strogo unutar područja Dunav-Tisa. koji su se osjećali kao vladajući sloj na svom području.618 Nadalje. do 675. 6 prethodnom razdoblju 567. oduzeo Afriku. Roda. Kecskemet-Sallay ut. u kojem su Avari i Slaveni preplavili golema ali nije dodirnuo Zakarpaće. do 675. godine. Koliko god se ovaj poduzeo je 658. Kecel i Tiszaalpar-Värdomb. a onda krenuo s velikom vojskom na zapad. i prividna pasivnost avarske države. područja Balkana. U prilog tvrdnji daje u avarskoj državi na vlast došla ponovno bitno mijenjaju strukturu vladajućeg sloja u središtu države.sačuvali možda i slučajno. ako se jako pomažu jedan drugoga. ne varamo. ш To su Nagykörös-Szundok. upravo ona Bizant proživljavao vrlo teške godine očajničke borbe s Arapima. Naime. s nekoga otvara se pitanje zašto je to ime nestalo kao ime naroda u središnjem dijelu države. Svi(!) ujedno na zadovoljavajući način objašnjava i začuđujuće bogatstvo arheoloških se ti kneževski grobovi nalaze na udaljenosti ne većoj od 50-70 kilometara od nalaza upravo u to doba. zatim područje sjeverozapadno od rijeke Enns S tim je u svezi još jedna okolnost koja upada u oči: u razdoblju 630. a arapsko pljačkanje ne nalazimo na istoku i jugoistoku avarske države neprosto zato što nije bilo razloga Cipra. I još nešto: Krovatovce-Hrvate Tripoli pali su u ruke Arapa isto kao i Cilicija i Armenija. Nije li očito da je Kuvrat snažno pomogao novoj dinastiji da Mislimo da se na to pitanje može dati zadovoljavajući odgovor. avarska država ne iskorištava jedinstvenu (kao prijateljskoj zemlji). on je ipak marginalne važnosti za dokazivanje barem Soluna.. 1925. novi val poslije 680. pojavio se pripisati njihovom naseljavanju. 88-120. Jedva da može biti slučaj da arheoloških tragova Drugog mogućnost da proširi svoju vlast ili barem svoj utjecaj. Hrovati — Horvati — Hrvati. unatoč nedvojbenom bogatstvu. zato što je nova dinastija dobila pomoć izvana. nalazi govore drukčije: već smo naglasili da nijedno avarsko razdoblje nije područja. 71-72. više nego u prethodnom razdoblju. eventualno. obuhvatio vlasti nove dinastije (osobito zlatne pseudokopče) sa znakovljem u Kuvratovoj je područja. i široko područje oko Labe — ali ne i područje oko Mure u široj okolici nema ni najmanje vijesti o nekom avarskom napadu na Bizant. Već smo istaknuli da ga države bude pod s i g u r n i m nadzorom i da kagan i »kneževi« ujedno po potrebi Teofan zove Krovatos. novim doseljenicima. Kao da je nova vlast budno pazila na to da najstrože središte avarske Kuvrat privlači pozornost iz još nekoliko razloga. sjedištu. avarska država 630. Sirija. unatoč tomu što je Knittenfelda i ono sjeverno od Drave (a južno od austrijske Krke). gdje god se pojavljuju juga i oduzeli mu potpunu vlast nad morem. tj. uspješnu ofenzivu protiv sklavinije između Konstantinopola i zaključak čini uvjerljivim. ali u razdoblju od 630. 1977. čini prihvatili isto ime. dotad nenaseljena Avarima. Taj oblik njegova imena.-630. Palestina. Usto.-675. koji su ukliještili Bizant s istoka i obzira na to što bi ova sintagma značila). može se najjednostavnije objasniti podjelom interesnih sfera. Naprotiv. razmjerno blizu kaganovu grobu nove dinastije reakciju. Bizantje imao sve razloge da Kuvratovu Veliku Bugarsku i avarsku državu se »kneževi« sa zlatnim mačem nalaze razmjerno blizu jedan drugome i kaganovu pod novom prokuvratskom (dakle i probizantskom) dinastijom priveže uza se.

Dakle. · · · { . < . Wolfram. i dalje. . pa se pomišlja na graničare put kroz avarsku državu i Dalmaciju i tamo vodili sudbonosne borbe s Avarima -7 raspoređene u krugu oko središta avarske vlasti. Nakon sloma avarske moći hrvati-graničari se po iskrivljena smjena dinastija u avarskoj državi 30-ih godina. :" povezanost imena Kuvrat (koje prema najstarijem vrelu. »Slavenizirani« shvaćanju spomenutih autora uz pomoć slavenskih četa oslobađaju avarske vlasti graničari-Hrvati možda su se mutno sjećali da su se jednom prigodom. osobito ne za dalmatinske Hrvate. u ovome se radu prethodno razmatraju vijesti toga pisca i njegova oca. stoljeća ponovno došlo do klan trgovaca iranskog porijekla. a još manje U narodnoj predaji zapisanoj u 30. Nakon toga pristupa se analizi i ocjeni novijih teorija o etnogenezi hrvatskoga DAI o dolasku Hrvata koji u Dalmaciji pobjeđuju Avare ne samo daje pogrešna s naroda. 1990. prve vijesti o kazarskoj državi postojali Slaveni-graniČari. Analiza pokazuje da i vijesti o imenima mađarskih plemena koja su 621 u smislu graničara. glasi Κροβατος. mnogo kasnijih borba s Francima i tu je doista narodna tradicija već donekle bliža Prikazuju se ukratko i osnovni podaci o tezi pisca ovoga rada iz 1977. DAI doveli Hrvate u Dalmaciju i prihvaća Mikkolinu tezu da su ta imena najvjerojatnije turskog porijekla. okolnostima. ZAKLJUČCI Hrvata odigravalo pod okolnostima o kojima nisu sačuvani nikakvi pisani tragovi. . »Taktike« o Mađarima vjerodostojne. turskim i tursko-bugarskim nazivima i imenima kao i nedvojbenu etimološku 625 O tome smo više puta pisali. Autor ne smatra Pritsakovu tezu prihvatljivom. u koju je autor međutim sve manje uvjeren. ! . Austrijska škola osobito naglašava koji nisu u to doba naselili čak ni područje između Save i Drave.·. 1983. a prema turkologu Tietzeu i samo ime Hrvat. govorili su još u etnogenezi mađarskog naroda. Branimirova Hrvatska došla u tako neposredne i duboke odnose s papinstvom.625 . tj.dj. tj. Ako je čak i dolazak velike grupacije novog stanovništva koncem VII. Pohl. · * bugarskog vladara Kuvrata. poteklim iz mađarske narodne predaje — premda je prošlo jedva raščlamba protobugarske riječi saqlaw>sqlaw (plural sqlaw-iri). velika uloga pape u životu Hrvata počinje zapravo da su Hrvati došli u Dalmaciju tek potkraj VIII. i 31. Teofanu.. : » и da ti hrvati-graničari nisu došli iz Bijele Hrvatske kao sloj graničara. . po kojoj su Hrvati bili u Nezamislivo je da bi Hrvati u vrijeme Bajanove dinastije mačem u ruci prokrčili avarskoj državi društveni sloj. uz ostalo. Kociles-Kadolah i si..17-37.. ali se i tu povijesna njeni u više radova do 1994. stoje i razumljivo. . . i to najprije u Lici.624 Konačno.a.400. i smjestili se na trgovačkim putovima avarske države. onda to a fortiori vrijedi i za graničare Hrvate. stoljeća. u području koje ne leži uz neki značajniji trgovački put.···· rb'l · . J·. . Mudroga (iz Taktike) o Mađarima (i Slavenima). . . "·. Avarima. . Slaven. Kuvratovoj državi slavenski. koje on povezuje s imenom «i pRiTSAK. koji su se naselili u zaleđu dalmatinskih gradova i otoka.3. prvi put u MARGBTIĆ. Prije svega ukazuje se na korisne elemente shvaćanja novije »austrijske obzirom na »pradomovinu«. . graničari koji su se u mađarskim pothvatima odmah nakon dolaska Mađara ukazuju na to da je domaći doba Kuvrata-Krovata smjestili na nekim osjetljivijim rubnim područjima avarske vojni i civilni element jugoistočnog dijela Velike Moravske bio važan faktor u države i koji su se u čast svojega vladara nazvali Krovati-Hrvati. : > ·. Tako npr. stoljeća treba s oprezom prihvatiti utoliko što njima. Mislimo da na to pitanje može odgovoriti Pritsakova Konstantinovim. Moravcsik) i nazivi časti ban i župan. od naših Budak). dopu- povijesnoj istini (Porga-Porin = Borna. bugarskim. "22N. 1980. .). graničar ili uvježbani rob. 407: Slaven je značilo ili čuvar.401. Utvrđuje se da su vijesti iz Ostaje još pitanje jesu li ti Hrvati-graničari govorili nekim turskim jezikom. koji su se priključili karizmatičkim ratničkim neposrednih i dubokih odnosa Hrvata i pape. dok je to mnogo manje slučaj s vijestima npr.. Ispravnost te teze ovisi o tek s Branimirom. .. a ne pleme ili narod. u vrijeme pa se u IX. škole« (Kronsteiner. DAI proizlazilo stvarnost jedva nazire. čini se. postupno stvara hrvatski narod dolaska »Kuvratovaca« — borili protiv Avara. autor prikazuje teoriju O. Oni su se. vladarom graničara. .·. 623 N. Uzimajući u obzir povezanost naziva i imena hrvatskoga vladajućeg sloja s ""MARGETIĆ. jer se naseljavanje pograničnih četa E. Slaveni pola stoljeća. po kojima bi iz vijesti glave 30. Pritsak interpretira vijesti Ibn Khurda dheba da se Kuvrata došla koncem IX. nazivalo i »vladarom Slavena«. . . Lava o kojima nema arheoloških nalaza koji bi ih mogli kako-tako identificirati. poglavlju DAI možda se krije uvelike kao već formirani narod.623 Prema tome. već i s obzirom na mjesto pobjede nad Avarima. 219-238.dj. . stoljeću u Dalmaciji. tj. . 214 215 .li . Osim toga. unatoč jasnim i bogatim arheološkim nalazima zbog nedostatka pisanih vrela ostao Radi provjere vjerodostojnosti vijesti Konstantina Porfirogeneta o Hrvatima umnogome obavijen nejasnoćama. osobito Tuga i Buga. Autor prelazi na etimologiju imena legendarne braće i sestara koji su po glavi 30. ili slavenskim. Pritsaka po kojoj su Hrvati karizmatički Usput možemo dodati da je u drugoj polovici XI. U-. . Turskog (tursko-bugarskog) porijekla su po mišljenju istaknutih turkologa (npr. ako se uzme u obzir okolnosti pod kojima je vjerodostojnosti Konstantinovih vijesti. : .622 i dodaje da su i u narodna predaja nastoji dokazati legitimitet Arpadovića. »polukruga« oko središta avarske države. ali u potpuno drukčijim turskim klanovima.Η . nešto bolje sjećali i hrvatska država. tj. priča narodne tradicije zabilježena u glavi 30.

uspjelo se zbog toga sačuvati ime Hrvat. nazvali su se također »Krobatovci« (Hrvati). pošteđenima od naseljavanja novoga istočnjačkog sloja. koji obuhvaćaju uz ostalo jedini siguran grobni nalaz jednog kagana. To je ujedno i objašnjenje bogatstva arheoloških nalaza. svojega velikog zaštitnika. koje je u Dalmaciji postalo jednim od elemenata etnogeneze hrvatskog naroda tijekom IX. koji se naseljavaju u sredi- štu države. treba datirati s tridesetim godinama VII.a prema latinskom prijevodu Anastazija Crobatus) i imena Hrvat (Χρωβατοι). osnivač Velike Bugarske. Na graničarskim područjima. 4) Da su glavne značajke toga prijelaznog razdoblja u tome što je oko 630. a možda i u Karantaniji^ kao dio vladajućeg sloja nad podređenim stanovništvom. i l i borbama oko prijestolja 630. 5) Da zbog takvog bogatstva nalaza nije više moguće govoriti o nazadovanju avarske države i avarskog društva u tom razdoblju — bez obzira na to pripisuje li se to nazadovanje navodnom avarskom »sramotnom porazu« pod Konstantinopolom godine 626. Ta se nedvojbena povezanost očituje u identičnim oznakama vlasti položaja novoga vladajućeg sloja. autor u diskusiji s drukčijim stajalištima provodi raščlambu raspoloživih vijesti o Kuvratu i njegovoj Velikog Bugarskoj i utvrđuje: 1) Da se Velika Bugarska protezala od područja poriječja Buga do područja poriječja Dona. 2) Daje Kuvrat. ubrzo nakon Kubratove smrti Velika Bugarska priznaje vlast Kazara.) . oslobodivši Veliku Bugarsku od avarske hegemonije. Graničari u području današnje Poljske i današnje Like-Dalmacije u Hrvatskoj. 3) Da su nove analize avarskih arheoloških nalazale pokazale da između ranog avarskog doba (»Prvi avarski kaganat«) i kasnoga (»Drugi avarski kaganat«) treba umetnuti prijelazno razdoblje otprilike od 630. stoljeća. tj. oslobođenja od avarske vlasti. I u tom širem graničarskom području pronađeni su arheološki nalazi koji nedvojbeno upućuju na njih. Međutim. grobni nalazi vodećeg sloja u to vrijeme dokazuju nedvojbenu povezanost s nalazom u Malaja Pereščepina kod Poltave. umro prije 668. godine. uspio nametnuti avarskoj državi vladara (kagana) orijetiranog ne samo prokuvratovski nego i — zbog Kuvratovog prijateljstva s Bizantom — ujedno probizantski. 7) Da se vladajući sloj u avarskoj državi u tom razdoblju najvjerojatnije nazvao u čast Kuvrata-Krobata. a u avarsku državu slijeva se veliki broj došljaka s istoka. došlo do promjene dinastije u avarskoj državi i što su upravo u tom razdoblju kudikamo najbogatiji arheološki nalazi. No. koje prije upućuje na procvat avarske države u tom razdoblju. do 675. Usto.. Taj novi istočnjački sloj naseljava i šire područje oko središta. stoljeća. gdje se zbog toga gubi ime »Krobatovci« za vladajući sloj. 6) Da sve to ukazuje na to da je Kuvrat. takvih arheoloških nalaza nema upravo ondje gdje su se bili ranije naselili Kroba- tovci (Hrvati)-graničari. a da njegovu akciju tjeranja avarskih posada. »Krobatovci« (Hrvati). gdje je nađen Kuvratov grob ili barem spomen-mjesto u njegovu čast. (1995. u prvom redu pseudokopčama.

(RAČKI) 230 91 271 247 91. 17 77.85 310 92 309 80. SKUPNA D JELA DOC. 125 349 77.87 329 92 358 78 333 92 359 87 398 80 GRADIVO (KOS) II.98 59 288 116 276 98 296 277 98 80 297 77 278 98 306 91 292 98 309 91 308 79.85 311 4 92 313 85 316 92 326 80 317 92 336 79 320 58. KAZALO VRELA 1.88 33 163 220 93 198 91 325 77 220 91 319 . I.

) 190.280 STRATEGIKON (DENNIS) " 29 42. 580 202.182.106.231 72 " 28 15. 110.1-2 173-176. 107. 89. 107.65 " 30 10.257 IV 14-15 205.257 302 138 1222 164 302 138 115 74.15. 230.180.230 24 201.227 94-100 66 228.227 18. 280 12 203. 108. 180.181.12-13 180-227 196 205.44. 111.102 15 67 18. 33 75.227 IV 5 205. 239. 140.43 179. 280 . 257 443 205.227 KRONIKA) (DINDORF) 18. GR. PASH. 121. IVAN IZ NIKIU (ZOTENBERG) 111.254 204.101. 155. HOM. 1 1 1 . 202.40-77 172-176. (BEKKER) 458 205. 15.311-314 65 356 89 PSEUDO-SKILAK II 173 164 356-358 202. 11.231 110. 161.226 CHRON. MON. (DE BOOR) 691 180. 193. 45 179.12. TAKTIKA LAVA VI. CONT.219-223 (BEKKER) 39 21. 201. (BEKKER) 239 203. 253 DION KASIJE (CARRY) 24 357 201. 144. 53.92. TEOD.15-27 183. 254 18.180. 50. 219-222 60. SYM. 161 11.61 179.46 179. 141.280 11-13 183. 226 6.24 177. 239.255 TOMA PREZB.249 III 33 163 725 75.257 104.76 180. (MARICQ) 142. 160. 257 368 205.287 258 18. 141. 190. 183. 108. (LEMERLE) DE EXP. 1 178. 226 64.53. DIM. 106.229. (REISKE) PROKOP (VEH) 18.42 179.226. 141. 110.231.143.243 THEOPH.22 179. 143.231 140.36 177.53.206.50. GEOGR. 18. MAG. 196. 150. (PATR.228 GEORG. 160. 104. VRELA NA GRČKOME I ISTOČNA MENANDAR (DE BOOR) 11. 260.224 17 138 18.43.226 40 21. (USKRŠNJA DE CER. 229.226 34 177. (BAYNES) " 22 48 424 164 " 27 15.53 179. 274. 701-702 183. (PISIDA) (MIGNE) IV 15-16 205. 2.76 111. 257 AGATIJA (DINDORF) 31 11. PERS. 181.143. ZONARA (DINDORF) 107. 252.50. BACH) 362 178. 18.6-8 179-227 11. 252. NICEPHOR (DE BOOR) ARM.224 BELLUM AVARICUM (PISIDA) 38 181.254 161. 275.252 DAI (MORAVCSIK) 78.257 301 138 ČUDA SV. 227 117-118 66 287 34 75 18. 140.229.202.229 359 69 SKILICA (THURN) Glava 8 181. SINKELA (STERN.256 32 44.227 687 199.254.249 III 29 163 66 688 199.

260 Attila. 208.209. 1 1 1 .254.262.275. 4.202.211. vojvoda 34 ANN.278 Ermicis.191. 795 80 4. 322 . avarski kralj 15. 146. SS) Almoš. 3. zadarski biskup 91 CONVERS. vođa Gota 14. bug. 207. vojvoda 208.) EINHARD (VITA CAR. vladar 17. Hrovat Asparuh.227-232. ET GARANT. (MGH. 58. (MGH. vladar 205. 6 79 117. lang.51 207. 123.118. biskup Olivola 147 Ad a. furlanski vojvoda 61. 258. 240. SS) POETA SAXO (KOS) 269 Crobatos v.261. 791 85. SS) 90 Ad a. 79.286 119 147 Alceko. 208.242. hrv.260 Bajan. 806 92 122 146. 207. Ad a. 161. vojvoda 181. 803 88 PAVAO ĐAKON Atila.274. 61. hrv.222.253. Erik. (PATR. 11. E 254. MOISS. 148. 795 80 101 124 Arechis.261 Branimir. (ŠIŠIĆ) Batbajan. vojvoda 122. 107.85. lang. ROM.282-293) 80 208. Ad a.209. Borna/Porga/Porin v. car 42. fran. 791 79 A d a .192.42 208. 144. VRELA NA LATINSKOM I DOMAĆA ANASTAZIJE BIBL. (= THEOPH. ug. Atila 161 CHRON. 206. 54. ug. Vuga PACTUM LOTHARII (CESSI) Anastazije. 125. 118.14. 78. M. 796 (1.190. (MGH. 706 79 282 Dagobert. car 118 Bultzu. rimski car 42. 143 Dioklecijan. ALAM.) (HALPHEN) 185 66 225 201. 140. 54. vladar 204. 148. 123. Donat. (MGH.39 208. 238. LAURESH.258 Ad a.108 A d a . 147 Alciok.55. 147 KAZALO OSOBA GESTA PONT. 264 (WOLFRAM) POP DUKLJ.109 4. (KOS) Ajo. 145. vojvoda 122. 260 Arpacl. BAV.252 13 78. vođa 206.) ANN.260 Domagoj.187. 147. REGNI FRANC.214. bug.253. bug.256 4. bug. 257 24-26 115. vojvoda 208. LAT.178.29 206.116 Borna. FREDEGAR (MGH.176.119. SS) LLO) 157 206.229 Buga v.120 Bazilije I.258.189. biz. bug.260 235.260 Dominik. SS) Avitohol.262. 80. 791 85 121 147 260. 797 87 IVAN ĐAKON (MONTICOLO) 161. 258.146. vojvoda 180-184. 791 80. 87 ANDREA DANDOLO (PASTORE. D Ad a. 230 A d a .258. 193.259 B Dominik.. vođa 17. biz. EINH. slav. Kuvratov sin 208. Porga i Porin Ad a.224 87 THOMAS (RAČKI) Bladin.261.208. 202. ANN. ug. biskup Torcella 147 5. awarischer König v. 124. 182. vojvoda 182. vojvoda Dalmacije 10. Heraklije c. kralj 206. ug. 150.256. ANN.258 645 146. vođa 206.43.268 123 147 261 Braslav. 147 A d a .46 207.282 Eraclio v. 1 1 1 .

biz.200.105. ug. 182. brat Otona 1.286 261 Kovrat 185.259 108.254. 141 Focije. car 117 Ostrojlo.256. čudotvorac 44.246. 200. dužd 124 192.18. 64. hrv. car 99 Krobat v.31. vojvoda 181. 138. car 205..278 Henrik.75. Lebedija.253 Radoslav.184.214.245.228 Kociles v. car 257.86.226 Ludovik Pobožni.247. knjiž. opat 9. 218. 190. splitski nadb.43. Kocelj. 76.190.32. 181.251. 27. 20. ug. 196. car 122..203.292 Leo der Weise v. 200.261. vladar 204.192. car 92 Ludwig der Fromme v.109.117.77. vladar 104 Gerold.256. 251. vladar 204.283. 248.ug. vođa i pleme 21.255.246. 52.129.282. hrv. 28.185. fran car 18. Hrovat Konstantin V. car 123 255.141.239.. arhont 10.276 245. Konstanti III.161. Klukas.70. 104 Kozencis. Ludovik 142.96. vladar 16.267. Lav VI.. 23.27. 87.246. vojvoda 206 248.252. 44.196.205. Hrovat Konstans II.271. 195.101. 208..189... uzurpator 90 Justin. hunski vladar 26.56. biz. i prep.209.69. konst. biz.191.152.111. 117 Kotrig. 56. Hubraat v.291. biskup 118 Justinijan II. franc.. 132.273 . vladar 180. Kotrig Lj Ivan IV.49. Karl der Grosse v. biz.257.270.43. i Ivan Krešimir.124.111. 118.229 65.189. fran. biz.43.252. lang. 52. Ljudevit.145.122. pleme 181.83. car 99. vojvoda 182. 43. car 123. vođa Gota 14 Hcraklcios v.202.264. 143.102.54. 195. 146.25. 58.197.. 148 Ravenjanin Kris. O 229.256 H Karlo Drugi (Ćelavi).79. Konstantin VI. 202. 194. 80.275 287 280.48 Karlo III. car 212 Ludovik Njemački. 86.22.11. car 14.32.268. srpski vladar 45. 45. hrv vođa i pleme 21. 256 Kosencis. 25. Mudri. Pipin.fran. biz. Splitski nadb.265. bug. S v. 203.161.160. 118 Johannes IV.161. 141. hrv. 22. M Ratimir.234.. vojvoda 34. 259 K Kuver 25..191. bug..130 268. car 90.215.245. Karlo III.58.139. hrv. Karlov sin 77. Horoathos v. Mutimir 104 260. Lovelos Petar.197. avarski vazal 205 Ljudevit Gaj.291 Mihajlo Boris.229 Justin H. pan. patr. 35 R Ivan Ravenjanin 15. 260. vladar i pleme 21..32. vladar 10.54.197. Porga. Heraklije Karlo Veliki. Lobelos v. v.103. papa 122 208..26.182.200.282. 202. 26. lang. 144..287 Grimoald.108. fran.244.85.292. srpski vladar 45.79.140. Gyula.. 130.291 124. Hrovat 21. car 89.278 German.275.247. biz. kalif 89 Gojnik.230 213. car Pavao.275.66. biz. Hl. 120.48.256.112.44. 124 Lav V. 254. 184.78. 116 Kotrag v. 208. 116.245. biz. 202 239 58. car 122. papa 195.124. vojvoda 207.107.293 Horka. Karadžić V. 83.71.266.200. 137. 254.89. vođa i pleme 21.261. vođa 180.252.257 144.288 Konstantin IV. 63. 61.192.287 Lotar. biz. Gelasije. 190. 62.251. lang. 49.130 ustrojio 118. 85.274.16. 110. Gostun. bug. hrv. 32.190.258.291 Montemer 34 Godopert. lingvist 35 186.212.130 275. velikaš 207. 207.72. lang.287 Martin. kralj 123.129.262.196. Porin.280. bug. Lav VI.276 Irnik. sin Trpimira (po DAI) 44 Martin.147 140. 239.238.67.117.293 Muhlo. car 172.240. biz. vladar 10. njem. 42.204.280 Petar.214. kralj 207. 235.76. Karlo Veliki 258.ug. 56.196. Marin.80.200. 195. kralj 16. 195. Otonl. vođa i pleme 32 Prosigoj. 290 36.287. 116 Krovat-Kuvrat 18. fran. vojvoda 123. sin Kuvrata 17. mlet..280 252.216. Radoald.268. vladar 118 Megeri.191. Stjepan 123. 118.253.206.214. 123. 196.119.247. 22.200.243. 116. Muavi... splitski nadbiskup 116 Romuald. 43. hrv. 257 Kurt 25.242. 116.101. Mihajlo III. Ivan IV.106.. knez 123.208. 92.52. 159 Heraklije. 43. lang.car43. Stephan v.205.57.103. Kadolah Ludovik II.56. fran..63.30. pan.230 Karlman.236. 57. car 58.261 Karhas. 43.280 Perctarit.149.275 Kuvrat 10. papa 9.143.33..278 Pobožni 240. fran. 184.108.hrv.161.245. kralj 206. Liutprand.242. ug. vojvoda 104 Kadolah. Ivan VIII.281 Organ.119. 283. 87 Kutrigur.104 Ivan. Hrovat Mezezius.238. 15. 161 Lovelos. 228. lang. biz.251. fran.68.150. zadarski dux 91 77. 231.99 146.19. patrijarh Grada 147 145.51. knez 10. bavarski predstojnik 78.51. biz.246. I Konstantin-Ćiril 14. vojvoda 11.88. car 11.283 Kocil.73. fran car 6. 91.11.125. Mudri.125.191. 123.26. Johannes von Ravenna 279 v.293 119.bug. papa 118 Justinijan I.246.197. 84. biz.273 Kotrager. 109.

287 Sandilh.ug. Gross-Morawien v. ug. 194. Kari. 145 Lingones 115. 43. 288 119. gotski kralj 118. Grobnik 22.149. mlet. vođa Gota 14. hrv. 289 Carigrad v.108.198. 19. 129. hrv. Benedikt 118 Vojnomir. car 99 Zaberkan.ug. vladar 134.205.291 Don v. 22.126. Velika Moravska 105. gotski kralj 14. 196.104 Sv. 64. gotski kralj 118 Urso. pleme 181. 195. ug. 76.150.145. 243 92. iranska božica 24.279. 246.229 129.228 109. Velika Bugarska Bijela Hrvatska 14.257.129. 126. hrv.194. 43.258 Stjepan VI.274.166.129.269.147. kralj 14. 193. 245.228 Bijela Srbija 102.189.280 Zumbor.243 D Kurtugermat.247. 123 193.120. pleme 181.164 Atel201.228 Sarimir.120. 119.215. vojvoda 9.80-84. srpski kralj 104 Vlastimir. bug. 118.257 141.277 247. hunski vladar 26. 90. papa 14.270 Ilirik i Panonija 58-61. 181 Croatia Rubea 118 Karantanija 121. slav.278.-VIII.252.145.281 Kotragi 202. Vuga. vladar 180.104 Strojimir.234. 115. 134 Zdeslav.141. ug. 79.100.125.257. 73.134. 215.117.134.147 Sever 116 Utigur. 124.131.119 Satäna. Stjepan. Tanais Drava 97 Dunav 42-44. st.118.278 Višeslav45.229 Svetopelek.118. 80. Hebreji 22. 48.248. 108.139. pleme 181. vladar 180. Konstantinopol Coribantes 115. 146 Crvena Hrvatska 14.161. morav. vođa i pleme 32. ug. vladar 13.233.. kralj 180.279 326 . 168. 47.288 235. Trpimir.290 Samo.248. 76. 43.279 Konstantinopol 70-75. 195. 197.120. vojvoda 206.279 K CroatiaAlba 118 Kabari. H Tomislav.278 124.185. 97. pleme 181.139 Kasi. kutrigurski kan 205.229 Curetes 115.207.239. 253 Kufis201.231.102. kanusijski biskup 118 141.278 Simeon. Zrinski Petar 22. dužd 124.168. pleme 21.245.186. A Sv.278. hrv.101. Tuga 32.244.44.290 U Senulat.291 Silimir.145.128. 126. 75.ug. hrv. kralj 59. vojvoda 25. 50.201. 112. dalmatinski gradovi VII .287 B Gross-Bulgarien v.288 200. 118. 119.134.253 Genah.205. slav. srpski vladar 45. 109.129. srpski vladar 164 Valuk.196. biz.206. Sabin.231 KAZALO NARODA I ZEMLJOPISNIH NAZIVA Stefan Vojislav. 27.215.229 Dnjepar 205 Kutriguri26. 162-165 Iranci 24. utigurski kan 205 Tuhutum. 287 Totila. vojvoda 122. 103 I Bug 205.144. Tiberije. 56. ug.118.

pleme 181.196.269 Volga v.269 Protobugari 27. 208.241. pleme 181. graničari- Protohrvati 9. 202. 290 patricij 203. ug.216. župan pagus Crouuati 122.262. Bijela Hrvatska comites 181.106. 184. 97.288 klan 192. 195.217-221 SurbiallS Megeri. postanak hrv. 105 Marca Winedorum 206. 229.287 Tanais23. 181. Β hrvati 198. 104.282 decima iusta 122 limitanei 94 didići 30 M δουλεία 177.230. 258 Srbi-Srbija44.270 N Tarijan.213. 171.94.248. Atel bratstvo 19 Romani . 185. 127 άρχοντες 180.292 ban 22.239. Mađari Utiguri26.112.109. 21.95. Pseudoawaren 246 Velika Hrvatska 126. 198. 195.293 267. 274.229 dux v.288. H Hrvatska hrvatska desetina 122 292 R Velika Moravska 216.96. 282 dux Winedorum 206. 180. KAZALO POJMOVA 113 U Oseti 24 Ugri v.M Singidunum 102.45. Grenzposten-Kroaten v.274. 289 Z Zagorje 118 D Sava 20.202. 182. 96.Romeji 90 K Rotes Kroatien 278 karhas 182. 179. 182.287. Mađari Ungarn v. i Bijela 242.212.264.289 država. 233.214.249. 27.253.217.292.268.257 Gespann v. 171.229 Neki.217 Velika Bugarska 26. 32. 127 v. 184. 109 Mađari 171-175. 101-107.245.229 kneževski grob 211 Sarmati 24.205.19 militärische Begleitung 246.228 graničari-hrvati 188. ug. 132. 285 decima ad Crowat 122 decima constituta 122 λαός 10.254 G R generatio 129 genus 129 recuperare 92 . 192.87 Transmontana 118 O »Turci« v.230 W C centurio 288 »kazarski pravni običaj i zakon« 182 Weiss-Kroaten v.227. 258 dux Chroatorum 235. Mađari Obrov 92. 142.216.270. vojvoda matrijarhat 24.209.ug.229 Tarsatica78. 211.237.201.181.93.269.269 Sabarti asfali 181. pleme 18.245. 133.287. Pečenezi 44 arimanija 94 267.249.

196 satnik 23. C 61.245. 76. 24.193 Bayner69. 1 6 1 .80.164 Bona 209.89.249 Ballif 84 Barada 78 E Barišić 68. 289.181.248. 290 Burmov 73 Goldstein I.regio 129 V rod 129 verv 30 vijeće starejih 23 vojna družina 20. 133. 58. 129 288. 54. 49.138. Charanis 128 126.70. 41. Challäny 184. 105. 185. 196 στρατεια 177. 192. 13.255. 103.74. 194. Engels 24.131. 290 105. 48.235. 57.286 Bury 33. 199. 31.210.73.138 F Bedeković 84 Farlati 91 Benussi 85 Ferjančić42.229. tribus 128. 1 6 0 .259 tema Dalmacija 147 župan 22.56. 47. 140. 50.63. 237 Gerland 68.235.77. 102.79. 288 vojna pratnja 10.32 Dimitrijević 99 Antoljak60. 100. 166. 290 Dvornik 42.230. Charles 254 145. 104. 1 1 1 . 72.242.150.128.91.137. 56.65. 198. 1 5 7 .105.42. 180 Grafenauer 12.68.149. 117 Bruckner 93 Brunelli91 G Budak 30.72. Charlesworth 84 . 75.144. 72 Bulić-Bervaldi 117 Gluhak 23.292 KAZALO AUTORA župan-Stamme 241 D Abaev 24.232 93. 60.85.287. 290 Dabinović 91 Ančić31. 59. 28. 33.139. 102.249.58. 46. 256 Dindorf 68 Dugački 84 Β Dummlei-54. 75. Cessi 146 75. 102.104.76. tractus 129 233. 110. 215. 70. 195.50.81.224 vojvoda 181. 105.127 Dimitz 80 Avenarius 203.69.80 Bachofen 24. 144.64. 30.263 Ferluga91. 186.187.84.72.151.

36 Šidak 78.165.83.296 Točik 97 Mandić 84 Peras 296 Tomašek205. 211.247.296 Zlatarski 201.269.278 Haussig 25.201.249.96.268. 259.127 Gregoire 59.248 Marquart 58.251 Macan 33 Paščenko29.254 256 Kos M.63.293.249.165.267.200.27. Mikkola 197. 290 Rus 60 126. 258.190. 196.269 Morgan 24.215. 192. 214.72 TomašićoO.276.200.162. Jensen24.250 Homan 179.257. 73. 200. 254. 225. 205.129. 203.156. 33. 80. 84.149. Lončar 13. 201.252. 215.85.195.23. 187. W 190. 190.190. 184.170.250. 160. 33.197.294 Vasiliev 128 138.147. 41. 50.215. 24.146.290 R Wattenbach 81.278 213. 124. 35 191.261.237.204. 58.149. 112.28.168. 128 Župančić 104 . 188.240.239.248.283. 111.234. 76. 164.256 117.90.156 Šišić 42. 60.91 Pernice 69.249. 104 Jagić 63 Maretić 104 Pohl 18.251 Howorth200.169.160.264. 70. 123. 14. 232. 60.254. 289. 125. Pritsak 191.167 Werner 100 Kelemina 198. 101 Karaman 99 166. 27. Hauptmann 12. 193.281 Grot 104 N Labuda 42.139.269 Sobolevski 198.166.131.20.128. 145. 117. 198.279. 19.198.194.247. 79. 33.213. 205. 188.161.251 Klaić N.131.130. 59. 237. 125.290 Szentpctery 16. 121.243 O Štih 13.244 Mirković 84 Srkulj 84 Ž Stanojević68.249 194.200. 215.252 250.188. Kronsteiner 33. 139. 126. 80. 155. 161.130.25.77.125. 46. 262 Novak V. Trubače v 23. 215.210. Vryonis 99 Karataj 32. 28.59. 129.120. 104. 235. 163.75. 256.198.150.239.101.132. 257.255.295 Maricq 204.183. 128. 92. 100.169.243. 269 Katičić 18. 130.189.134.231. 210.248 Zotenberg 254 Košćak 115.261.80. 45. 47. Kovačević 93.152. 144. Kovrig 100 Mollinari 84 Stratos 68 294 Krekićl77. 120.156.265.133. 197. 137. Matejčić 87 Z 284 Mayer 80 Zästerovä 42 Klarić 94 Mažuranić 92.249. 250. 137.190.240.178.124.188.236.21.158.93. 122. 85 Metcalf 99 Skok 93.290 Jenkins5().250.263.286.240. 296 Sakač30. 188.267.204. 121.29.288 K 152.98.81. 80 Halphen 78 Latyschev 198. 199.237 Menge 60 Seibt252. 215. 61. Grekov 296 232.101.58.53.141.289. 204.131.263 Mitcha-Märheim 98 Sternbach 64 197. Praga 78 Vasmer23.74. 158. 59.168. 143.218.251 49.137. 81. 156. 159. Ramovš 93 Wirth200.225.269 Szabo 100 248. Lemerle76.97.295.198.189. 91.255.226 Pastorello 146 Tietzel85. 159 Margetić 9. 84.170. Suić 120.207. 185.239.164.251.273. 122.146.235.277. 77.137. 233.167. 290 Lowmianski 198.237.249 Novaković 59. 164.283. 110. 256 Rački62.145. 208.102 148.238. 186.144.163.22. 186.239.101.206. 178.162. 101 Nikolajević-Stojković 91 H Läszlo 100. 191.248. 199. V Jireček-Radonić 104 127.277.35.163. 27. Ostrogorski 89. 267.290 119.151.234 Horedt 98 M Pašalić 84 Timon 180.162. Oštir 248 166.166.115. 59. Koder 188.215.250.214.276 169.104.244. 165. 255.164.208.245.288.269 87.238. 146.252.203. 117.242. 78. 247. Marx 24. Lauterbach 204. 184.250.205.74.257 J Manojlović87.117. 209. Vinski 97.224 Moravcsik 53.157. 193.237. 83 294.256.258 Ratkoš 93 Wolfram 33.

155 335 . . prema glavi 30.-623. glave DAI 45 2. . Grafenauer: 622. . . . . . . . . Dolazak Hrvata prema glavi 31. . RADOVI 39 I. Riassunto 110 II. Marginalije uz rad V. 149 VI. g. do 32. DAI 50 C. Dolazak Srba 101 G. . stoljeća 77 E. . . .) .) 121 IV. . O Hauptmannovoj i Grafenauerovoj analizi 30. . . 74 D. .) 137 V. . Vladajuće mišljenje (Hauptmann): poslije 626.Uvod . Još o vijestima Konstantina Porfirogeneta o dolasku Hrvata (1994. .) . UVOD 9 C. . . Glave 29. Toponimi tipa Obrov 92 2. Arheološki nalazi 94 F. Košćaka »Pripadnost istočne obale . Još o pitanju vremena dolaska Hrvata (1988. . 41 A. DAI 45 1.) 115 III. Toponomastička i arheološka analiza 92 1. . i 3 1 . Propast avarske države koncem VIII. Vrijeme dolaska Hrvata 63 1. . .) 155 I.« (1983. . . . DAI 49 3. Rezultati 107 H. . Još o dolasku Hrvata (1985. . Uvod. Odnos glava 29. .. DAI 41 B. .. PREDGOVOR 7 B. god 63 2. . . . Analiza glava 29. Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata (1977. . . . . O nekim pitanjima naše ranosrednjovjekovne povijesti (1990. SADRŽAJ A. do 31.

Schlussbemerkungen 268 . Konstantin Porfirogenet 180 C. Uvod 171 Kazalo osoba Kazalo naroda i zemljopisnih naziva 327 B. Margetić 237 S. Krobat (Kuvrat) — Hrvati 200 3. Odlazak dijela dalmatinskih Hrvata u Ilirik i Panoniju 162 299 F. Einige neuere Theorien über die Sog. Konstantin Por. Konstantin Porphyrogenet) 218 I. Krobat (Kuvrat) — Hrvati 251 3. Vrijeme od dolaska Hrvata do njihova oslobađanja od Franaka po anonimu 155 E. Prijedlog rješenja 195 1. Österreichische Autoren 233 2. Quellen und Literatur) V. 2.1. Zaključak 193 D. Navodni katastrofalni poraz Avara pod Konstantinopolom 168 VI. KAZALA 317 VII. Austrijski autori 185 2. Margetić 189 S. Vorbemerkungen 217 B.-680 169 G. Archäologische Fragen 262 E. O nekim vijestima o najstarijoj mađarskoj povijesti (Taktika Lava Mudrog. Kazalo pojmova 329 firogenet) 172 Kazalo autora 331 I. Einige Berichte über älteste Ungarische Geschichte (Leos' Tactica.) 217 A. Etimološka pitanja 195 2. Arheolološka pitanja 209 E. Konstantin Porphyrogennetos 227 C. VRELA I LITERATURA . Ankuft der Kroaten 233 1.) 171 323 A. Vorläufige Schlussfolgerung 243 D.Pritsak 241 4. Neka pitanja etnogeneze Hrvata (1995. Strategikon. Zaključci 215 VII. Etymologische Fragen 245 2. O nekim novijim teorijama o dolasku Hrvata 185 1. Položaj Avara prema Bugarima oko 679. KRATICE. Taktika Lava Mudrog 172 II. O zapadnom i istočnom smjeru dolaska Hrvata 166 (Abkürzungen. Lösungsvorschlag 245 1. Die Tactica Leos des Weisen 218 H. Rezultati 169 319 Kazalo vrela VII. BIBLIOGRAFSKA BILJEŠKA 297 III. Strategikon. D. ZUSAMMENFASSUNG 273 II. IV. Einige Fragen zur Ethnogenese der Kroaten (1995.Pritsak 191 4.